Kultura je sustav vrijednosti (apstraktne

ideje o onome to odreena grupa vjeruje da

je dobro, pravedno i poeljno) i normi
(drutvena pravila i smjernice koje propisuju
poeljno ponaanje u odreenoj situaciji)
koje meusobno dijeli grupa ljudi i koji
zajedno ine ivotno okruenje; Vrijednosti
daju kontekst unutar kojeg se stvaraju i
primjenjuju drutvene norme. Norme
drutvena pravila koja odreuju ponaanje
ljudi jednih prema drugima koja se mogu
podijeliti u dvije podskupine: Obiaji
rutinska pravila svakodnevnog ivota Moral
norme koje su kljune za funkcioniranje
drutva i njegovog drutvenog ivota.
Drutvo skupina ljudi koja dijeli zajednike
norme i vrijednosti. Socijalna struktura
drutva je temelj drutvene organizacije
Dvije dimenzije: Stupanj u kojem je
temeljna jedinica drutvene organizacije
individualna nasuprot grupe Stupanj u
kojem je drutvo podijeljeno (stratificirano) u
klase ili kaste U drutvima u kojima je
naglaen individualizam ;Potiu se
individualna postignua i poduzetnitvo ;To
moe potaknuti promjenu posla, pojavu
natjecanja meu pojedincima unutar
poduzea umjesto izgradnje tima kao i
manjak lojalnosti ka poduzeu. U drutvima
u kojima je naglaena grupa ; Potiu se
suradnja i timski rad i esto je cjeloivotno
zaposlenje; To moe dovesti do
zapostavljanja individualne inicijative i
kreativnosti; Drutvena pokretljivost, sustav
kasti, sustav klasa. U kulturama i kojima je
staleka svijest visoka, a nain poslovanja
izmeu pojedinaca razliitih klasa propisan
antagonizam izmeu radnika i menadera
moe poveati trokove poslovanja / Religije:
Kranstvo-najrairenija religija, uobiajena
u eu, am i drugim zemljama koje su naselili
europljani. Max W. sugerira da je
protestantska radna etika pokretaka snaga
kapitalizma. Islam- nain ivota koji upravlja
pojedincem. Vjerovanje u jednog boga
svemogueg, povezuje ih se sa militantima,
teoristima itd; podupiru poslovanje, nain
poslovanja je strogo propisan. Iskoritavanje
radi profita i krenje UO nije dobrodolo.
Hinduizam- postizanje duevnog rasta i
razvoja, samoodricanje materijalno i fiziko.
Vrednuju se vie prema duhovnim
postignuima. Napredovanje nije primarni
cilj i moe biti neizvedivo zbog kaste.
Budizam-naglaava duevni razvoj, poslije
zemaljski ivot, ne podupire sustav kasti.
Poduzetnika aktivnost je prihvatljiva.
Konfucijanizam- nije vjera ve ideologija,
naglaava vanost postizanja osobnog
spasenja kroz pravu akciju. Tri temeljna
uenja konf.: lojalnost, meusobne obveze i
potenje mogu dovesti do smanjenja
trokova u konfucijanskom drutvu. Geer
Hofstede dimenzije ; Distanca moi- kako
se drutvo nosi s injenicom da ljudi nisu
jednaki u fizikim i intelektualnim
sposobnostima; Ind nasuprot kolektodnos izmeu pojedinca i njegovih blinjih;
Izbjegavanje nesigurnosti- u kojoj mjeri
razliite kulture prihvaaju svoje lanove u
prihvaanju nejasne situacije i toleriraju
nesigurnost. Mukost/enskost odnos
izmeu rodnih i radnih uloga. Konf.
Dinaminost-obuhvaa sve stavove prema
vremenu, upornosti, statusu, potivanju
tradicije i uzvraanje darova

Politika
ekonomija
neke
zemlje
konstituirana je na politikom, ekonomskom
i pravnom sustavu te zemlje
Kolektivizam- Sustav
koja
naglaava
primat kolektivnih ciljeva u odnosu na
pojedinane ciljeve; Potrebe drutva kao
cjeline se generalno smatra vanijim nego
to su individualne slobode
Individualizam- Filozofija u koja sugerira da
pojedinac treba imati slobodu u ekonomskim
i politikim uvjerenjima; Interes pojedinca bi
trebao imati prednost ispred interesa drave
Demokracija-Politiki sustav u kojem
vladaju graani, izravno ili putem odabranih
predstavnika ;Najmodernije demokratske
drave prakticiraju ono to se obino naziva
predstavnika demokracija ; Odabrani
predstavnici formiraju vladu, koja donosi
odluke u ime glasakog tijela ; Idealna
predstavnika demokracija ima odreena
ustavna jamstva
Totalitarizam-Jedna osoba ili stranka
preuzima kontrolu nad svim sferama ivota
Totalitarne drave brane graanima njihova
prava na kojima su demokracije mnogih
drava osnovane Rairena politika
represija Oni koji preispituju prava
vladajuih mogu biti progonjeni od strane
drave, pritvoreni pa ak i ubijeni
Trina eko- Sva proizvodna sredstva u
privatnom vlasnitvu ; Proizvodnja je
odreena interakcijom ponude i potranje i
signalima kroz cjenovni sustav ; Da bi trite
funkcioniralo na ovakav nain, ne smije biti
ogranienja u ponudi (monopoli); Uloga
vlade je na poticanju slobodne i potene.
Planska eko-Sustav u kojem se vrsta
proizvoda i usluga, koliina u kojoj e biti
proizvedeni i cijena po kojoj e biti prodavani
odreuje od strane drave; Sukladno s
kolektivistikom ideologijom, cilj takve
ekonomije je koristiti resurse za dobrobit
drutva, sva poduzea su dravna zbog ega
nema poticaja za kontrolu trokova i
uinkovito poslovanje
Mijeana
ekonomija-Sustav u kojem
istovremeno djeluje vidljiva ruka (drava) i
nevidljiva ruka(trite)
Neki sektori
ekonomije su ostavljeni privatnim vlasnicima
i mehanizmima slobodnog trita, dok su
drugi u drutvenom vlasnitvu Drava tei
ulasku u vlasnitvo poduzea s potekoama
u poslovanju, a ije je poslovanje, po
njihovom miljenju, od vitalnog nacionalnog
interesa. Dravno usmjerena ekonomijaDrava igra vanu ulogu u usmjeravanju
ulaganja
privatnih
poduzea
kroz
industrijsku politiku ili regulirajui poslovne
aktivnosti u skladu s nacionalnim ciljevima.
Japan i Juna Korea Drava ne preuzima
privatna poduzea u drutveno vlasnitvo,
ve njeguje privatne kompanije, ali trai od
privatnih poduzea investiranja u skladu s
ciljevima dravne industrijske politike
BDP
per
Capita- Vrijednost
finalne
proizvodnje podijeljena sa brojem stanovnika
drave
BDP
se
pri
usporeivanju
prilagoava putem pariteta kupovne moi
(PPP) zbog razlika u cijenama Prilagodba
putem pariteta kupovne moi omoguava
izravniju usporedbu ivotnog standarada.
Indeks ljudskog razvoja Mjeri kvalitetu
ivota u pojedinim dravama na temelju
odreenih indikatora:
Oekivana ivotna
dob Stopa nepismenosti Stopa pokrivenosti
prosjenih trokova kuanstva prosjenom
plaom
Postoje tri kljuna razloga za irenje
demokracije: Mnogi totalitarni reimi nisu
uspjeli pruiti gospodarski napredak velikoj
veini njihove populacije Nove informacijske
i
komunikacijske
tehnologije,
smanjile
sposobnost drave da kontrolira pristup
informacijama
Gospodarski napredak u
proteklih etvrt stoljea doveo je do pojave
sve bogatijeg srednjeg sloja i radnike klase
koji su se zauzeli za demokratske reforme.
Privlanost neke zemlje za poslovanje
ovisi o balansu
Dugoronih koristi za
poslovanje u toj zemlji
Potencijalnih
trokova
poslovanja
u
toj
zemlji
Potencijalnih rizika poslovanja u toj zemlji