Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 191

RUJAN 2016.

HARUN OMERBAI
BONJACI I IZBORI 2016.
to nakon izbornog sunovrata?
HRVATSKA NAKON IZBORA
Izabrana nova Vlada RH
INTERVJU HARUN OMERBAI
Jo uvijek se traimo na modernoj politikoj sceni
BiH NAKON REFERENDUMA I LOKALNIH IZBORA
to se eka s hapenjem Dodika?
Pobjede SDA-ovih disidenata kao nezavisnih kandidata
Bosanska domovina spava
Sarajevska rehabilitacija srpskih zloinaca
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
to nakon izbornog sunovrata?...................................................... 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske

PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Harun Omerbai, predsjednik VBNMGZ i
predsjednik Koordinacije bonjakih
upanijskih vijea i predstavnika

BONJACI U HRVATSKOJ
11 godina uspjenog rada............................................................... 4
Spoj kulture i gastronomije............................................................. 5
Bog je ljubav i izvor ljubavi.............................................................. 6
Ljepota duhovne glazbe.................................................................. 8
Ljepota bonjake kulture............................................................... 9
Bajramska estitka najmlaima.................................................... 10
Bonjaci praznovali pjesmom....................................................... 11
Za 10. roendan pjesma i ples................................................... 12
Susret muslimana svijeta.............................................................. 13
Najslojevitiji slavenski jezik........................................................... 15
Istina o Srebrenici nije potpuna.................................................... 16
Dani bosanskohercegovake kulture u Zagrebu............................ 20
HRVATSKA
Izabrana nova Vlada RH................................................................ 21
INTERVJU HARUN OMERBAI
Jo uvijek se traimo na modernoj politikoj sceni....................... 24
BOSANSKI BAROMETAR
to se eka s hapenjem Dodika?................................................. 31
Pobjede SDA-ovih disidenata kao nezavisnih kandidata............... 34
Bosanska domovina spava ........................................................... 38
ZEMLJO MOJA
Sarajevska rehabilitacija srpskih zloinaca.................................... 40
IZ SVIJETA
Sirijski gordijski vor...................................................................... 43
KULTURA
Sjea li se kad si lani.................................................................... 47
Stremiti miru i prijateljstvu........................................................... 48
Knjiga o hrabrosti i slobodi........................................................... 49
PRIE IZ BOSNE
Uspomene s Istone pruge........................................................... 50
DIJALOG CIVILIZACIJA
U ratnom novinarstvu objektivnost nije pravilo............................ 52
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (III)..................................................................... 56

UVODNIK

UVODNA RIJE

to nakon izbornog sunovrata?

Pitanje iz naslova ovoga uvodnika neminovno se namee svakom

Bonjaku u Hrvatskoj koji u sebi ima i zrno politike pismenosti i kulture ili nacionalnog osjeaja. to nakon izbornih posrtanja u studenom
2015. i rujnu 2016. godine; gdje su uzroci i tko su krivci; kakvi procesi
su doveli do ovakvog stanja meu Bonjacima; nazire li se svjetlo na
kraju tunela i jesmo li dodirnuli dno? Tko i to moe situaciju okrenuti
u pozitivnom smjeru?
Ovo su samo neka od pitanja koja trae odgovore to prije, to
bolje. U suprotnom sluaju dezintegracijski drutveno-politiki procesi, koji se odvijaju pred naim oima, ali i mimo naih osjetila, mogu se
pretvoriti u nepovratna stanja kojima lijeka nee biti. U svijesti naroda
doi e do tzv. plastine deformacije stanja poznatog u tehnikim
znanostima, kada neki materijal (npr. metal) pod djelovanjem dovoljno velike sile mijenja oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadrava i
nakon prestanka djelovanja sile. Tako je i s bonjakom nacionalnom
manjinom u Hrvatskoj. Drutveno-politika i gospodarska gibanja (sile)
dovele su do zone trajne deformacije (bojimo se one negativne) i do
svojevrsnog zamora materijala. Neminovan je oporavak, prava terapija, odgovarajua dijagnostika ljudi s vizijom i drugaijim osjeajem
odgovornosti. Krajnje je vrijeme za smjenu generacija: za odlazak kadrova koji su dali koliko su mogli i znali i dolazak mladih ljudi, pripadnika druge ili tree generacije Bonjaka roenih u Hrvatskoj. U suprotnom, nikakva termika obrada (itaj: slatkorjeiva predizborna obeanja ili prazna zaklinjanja u ljubav prema bonjatvu i bonjakom narodu) vie nee pomoi da se vratimo u stanje od prije 10-15 godina.
Zato spominjemo ovaj vremenski period? Iz prostog razloga jer je
provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH donijela
kontraproduktivne uinke, ono to u tom trenutku nismo mogli sanjali
niti u najgorim snovima. Tsunami razliitih oblika bonjakog organiziranja, koji je uslijedio od 2003. godine, doveo je do multipliciranja
predsjednika i VIP-likova, poesto vrlo problematinog intelektualnog kapaciteta, bez ikakve razvojne vizije. Umjesto da su se u proteklim godinama isprofilirali najkvalitetniji kadrovi, visokoobrazovani i
dovoljno hrabri da na pravi nain predstavljaju svoj narod, dobili smo
situaciju posvemanjeg distanciranja od bonjakih asocijacija.
Pogledajte samo situaciju u svojim gradovima, razlika je u 10 deka. Tko vodi bonjake udruge i bonjaka manjinska vijea, kakva je
starosna i obrazovna struktura lanstva, kakva je istoa nijjeta (namjere) elnika, jesu li oko sebe okupili mlade i obrazovane, jesu li im
pruili priliku, kakve su programske aktivnosti, postoje li programi
stvaranja politikog naroda ili smo i dalje zabavljeni ouvanjem kulturne autonomije (evapima, baklavom, hurmaicama, sevdalinkama, narodnim kolima, dernecima)? A tako je i s Bonjacima u Bosni i
Hercegovini, ali i irom svijeta.
Pored otvorenih antibosanskih i antibonjakih projekata, Bonjacima prijete i poluobrazovani barbari iz njihovih redova kao najvea
opasnost u stvaranju dostojanstvene budunosti, napisao je nedavno
na stranicama naeg asopisa profesor Senadin Lavi. Da, poluobrazovani barbari, koje u nastojanju da ostanu na vlasti (da ostanu inn i
veoma vani) koriste oni malo inteligentniji sa sebinim interesima. Uz
malo dobivanja na znaaju i poneto mrvica ispod stola, poluobrazovani barbari postaju neto to se u politikoj terminologiji zove korisni idioti. Uzgred reeno, rije idiot (gr. ) nekada nije oznaavalo osobu s najteim stupnjem mentalne zaostalosti, ve neto posve drugaije ovjeka neupuenog u javne poslove; neznalicu; osobenjaka; onoga koji se ne bavi politikom i drugim javnim poslovima, nego
djeluje sasvim zasebno. Mi smo definitivno politiki nedokuhani i jo
emo dugo, dugo nosati i derati zelene politike opanke, kao osvrt na
prethodnik uvodnik i bonjaku politiku izgraenost u Hrvatskoj,
pie u e-mail poruci urednika bonjakog web-portala u Australiji.

RUJAN 2016.

Kako se u ovakvim okolnostima izboriti za dostojanstvenu budunost? Iz svakog izbornog ciklusa bio on vezan uz parlamentarne ili
manjinske izbore, ili lokalne izbore, ili izbore u razliitim udrugama
izlazimo slabiji i dezintegriraniji, s veom koliinom neraienih odnosa i veim brojem sruenih mostova u komunikaciji. Kako izai iz
ovoga tunela i ugledati svjetlo ili se odgurnuti od dna, kako ne bismo
i dalje tonuli? Kako izai iz ovog stanja bonjakog politikog vakuuma, kako ga je nazvao Harun Omerbai!? Mogu li kadrovi koji ve vie
od 20 godina usreuju bonjaki narod dostojanstveno otii u mirovinu i prekinuti spiralu sukoba? Neka se osvrnu iza i oko sebe, i pokuaju sebi samima priznati to dobroga ostavljaju (svome) narodu, jesu
li ispunili drutvenu misiju? Neka se prisjete s kakvim su namjerama
svojevremeno uli u bonjako-muslimansku priu, a kakva je sada situacija u njihovim mislima.
Pravi spektakl bonjakog raomona ogleda se u trima bonjakim politikim strankama Stranci demokratske akcije Hrvatske
(SDAH), Bonjakoj demokratskoj stranci Hrvatske (BDSH) i Stranci
Bonjaka Hrvatske (SBH). Statistika dvaju izbornih rundi u najmanju
ruku je poraavajua, kao to je poraavajua i njihova uloga u (de)
stabilizaciji unutarbonjakih odnosa. Iskompromitiranost, podkapacitiranost, bezidejnost i svekolika potroenost samo su neki od pridjeva
kojima se moe opisati rad stranakih elnika i lokalnih erifa. to
ovjek treba pomisliti kada proita polupismeni i injenino potpuno
promaeni uradak predsjednika pulskog ogranka SDAH, koji je lansiran u predizbornoj kampanji s ciljem da se diskreditira Mirza Mei?
ovjek koji je godinama predstavljao Bonjake u Skuptini Istarske upanije ne bi sebi (a niti svome stranakom kandidatu) smio dozvoliti
takve intelektualne egzibicije u kojima promai ceo fudbal.
Potpuno su u pravu oni koji smatraju kako bez jasno definiranog
politikog stava nema niti nacije. A takvo stanje vodi ljude u marginalizaciju i getoizaciju, te budi u njima osjeaj iskompleksiranosti, frustriranosti i ponienja. Trenutno su Bonjaci u Hrvatskoj u svojevrsnoj
klopki stranakih interesa i klijentelistikih odnosa. Postavljaju se dva
sutinska pitanja: prvo, to je alternativa takvom stanju; i drugo, kako
doi do bonjakog konsenzusa? U ovome trenutku jedino mjesto koje
bi moglo biti generator pozitivnih procesa je Bonjaka koordinacija
(puni naziv: Koordinacija upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i
predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj). Naravno, ako se uspije izgraditi neophodno potrebno povjerenje i drugaije ozraje, ali i ako se konano definiraju glavni strateki
pravci rada u narednim godinama. Na prethodnom sastanku Bonjake koordinacije po prvi puta se otvoreno razgovaralo o ideji formiranja
Bonjakog nacionalnog vijea (BNV), utemeljenoj na irokoj platformi
s ciljem konanog stvaranja bonjake politike adrese. Za realizaciju
ovakve ideje potrebno je pravo vrijeme i ljudi neoptereeni dosadanjim podjelama. Samo oni mogu napraviti iskorak u promjeni naina
razmiljanja, korak prema katarzi. Politika adresa je bonjaki nacionalni imperativ, a ideja BNV-a je na tom tragu.
Bonjaci u Hrvatskoj nalaze se u svojevrsnoj utrci s vremenom:
2020. su parlamentarni izbori, a 2021. popis stanovnitva. to prije je
nuna smjena generacija jer bez toga, sasvim je izvjesno, prijeti vrlo lo
scenarij u budunosti. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

GODINJI KONCERT BKUD NUR SISAK

11 godina uspjenog rada

U subotu, 3. rujna 2016., Dom INA Rafinerije nafte Sisak bilo je
mjesto bogatog kulturno-umjetnikog sadraja. 11. godinjicu
osnutka i uspjenog rada Bonjako kulturno-umjetniko drutvo
Nur iz Siska sveano je obiljeilo tradicionalnim godinjim koncertom pod nazivom S Nurom u srcu. Koncertu su u ime sisake
gradske uprave prisustvovali Ivica Renduli, prvi potpredsjednik
Gradskog vijea, i Marko Krika, zamjenik sisake gradonaelnice,
koji se obratio publici rijeima kako priati o Nur-u ovih nekoliko
godina koliko Vas ja intenzivno pratim nema smisla, jer superlativa
vie nemam u svom vokabularu.
U nastojanju da ne padne u zaborav narodno stvaralatvo Bonjaka koje je najsnanije utkano u bosanskim narodnim igrama,
bosanskoj narodnoj nonji i bosanskoj narodnoj pjesmi sevdalinci, grupa entuzijasta iz Siska, pri Bonjakoj nacionalnoj Hrvatske za
Sisako-moslavaku upaniju, osnovala je 2004. godine folklornu
sekciju. Za kratko vrijeme porastao je broj lanova, to je uvjetovalo da se Drutvo osamostali, te je 30. kolovoza 2005. godine odrana Osnivaka skuptina. 15. rujna 2005. godine BKUD Nur je zvanino registriran.
Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur Sisak oblik je dobrovoljnog udruivanja Bonjaka i drugih graana Republike Hrvatske radi upoznavanja, njegovanja obiaja, tradicije i kulture Bonjaka. Temeljna je zadaa drutva da razvija i unapreuje osobnu i
opu kulturu svojih lanova i afirmira vrijednosti kulturne batine i
suvremenog bonjakog stvaralatva, sudjeluje u radu i razvoju
kulturnog amaterizma u gradu Sisku i Sisako-moslavakoj upaniji. Drutvo osobito potie svoje lanove na potivanje i ljubav kako
prema domovini Bosni i Hercegovini iz koje potjeu tako i prema
svojoj drugoj domovini Hrvatskoj u kojoj ive.
BKUD Nur okuplja mlade iz gradskih kvartova Caprag, Naselje
i Drugi sektor, kao i prigradskog naselja Moenica, u kojima ive
brojni Bonjaci. Jedino je kulturno-umjetniko drutvo koje djeluje
u Sisak Predgrau, a i jedino bonjako kulturno-umjetniko drutvo na podruju Sisako-moslavake upanije. Nurovci su u dosadanjem radu imali niz gostovanja u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji,
Turskoj i Bosni i Hercegovini. Kruna dosadanjeg rada svakako je
sedmodnevno gostovanje u Bursi, u Turskoj, u srpnju 2010. godine,
kao i dva gostovanja u Austriji. Drutvo je bilo pokreta i organizator 1. Smotre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske,
odrane u Sisku 30. kolovoza 2008. godine na inicijativu sadanjeg
predsjednika prof. Zijada Fuke. Takoer, organiziralo je i prologodinju, 8. Smotru bonjakih KUD-ova.
Kroz Drutvo je prolo preko 220 lanova, a otprilike treina
lanstva je aktivna. Ono to posebno raduje jeste injenica to je
meu lanovima veliki broj mladih koji ponosno uvaju i njeguju
tradiciju Bosne i Hercegovine. Svojim 11-godinjim djelovanjem
postali su neizostavni sudionik svih gradskih kulturno-umjetnikih
manifestacija, te su svojim radom i nastupima obogatili multukulturalnost i multietninost grada Siska.
Nakon obraanja predstavnika vlasti grada Siska, manifestaciju
je otvorio poznati bosanskohercegovaki glumac i reiser, Zijah Sokolovi. Ovaj popularni glumac, pored monodrama, uloga u televizijskim serijama i igranim filmovima, nastupa i u sarajevskom Ka-

BKUD Nur Sisak

mernom teatru 55 jo od 80-ih godina prolog stoljea. U posljednjih osam godina Sokolovi ivi, glumi i reira u Austriji i Sloveniji.
Direktor je Djejeg kazalita Theaterland u Salzburgu, profesor
na katedri za glumu Bruckner Konservatoriuma u Linzu, umjetniki
direktor kazalinog festivala Deela gledalia u Ljubljani i umjetniki voditelj projekta Dramatino drutvo.
Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur i njihova folklorna sekcija starijih lanova predstavila se sa koreografijom Jesi l
ila Fato i Hajde, duo, da akikujemo. Goe na koncertu bile su
i enska pjevaka skupina Goranke pri Folklornom ansamblu Ivan
Goran Kovai Sisak koje su publiku impresionirale svojom a capella izvedbom Sad idemo dole v Posavinu i izvedbom Letovani
uz pratnju Tamburakog orkestra sisakog KUD-a Ivan Goran Kovai. Sisku su se umjetnou predstavili i Udruenje graana Bosne i Hercegovine Demal Bijedi, iz austrijskog Ennsa, s koreografijama Zapjevala ojka ptica i oek. Udruenje postoji vie
od 39 godina, a okuplja Bonjake u Austriji te stvara raznovrstan
program, izmeu ostalog i kulturno-umjetniki za svaku dob. Zasigurno, jedno od najljepih iznenaenja veeri bio je Pavao Ani,
poznati sisaki harmonika i ljubitelj sevdalinki koji je ujedno pozvao sve na svoj samostalni koncert u listopadu u Domu kulture
Kristalna kocka vedrine u Sisku.
Na kraju godinjeg humanitarnog koncerta Zijad Fuka, predsjednik BKUD-a Nur, zahvalio se svim predstavnicima bonjakih
asocijacija i sudionicima koncerta uz prigodne zahvalnice. U znak
zahvalnosti i osobnom postolaru Nura, eljku Vruki, uruena je
zahvalnica za sve besplatne radove i popravke obue potrebne za
nastupe. Zahvalnica za potporu uruena je i naelniku Opine Topusko, Vladi Mui, koji je omoguio lanovima BKU Nur i Udruenju graana Bosne i Hercegovine Demal Bijedi meusobno
druenje u Topuskom. Manifestaciju je zatvorio Zijah Sokolovi
svojim duhovitim vienjem svakodnevice i umjetnosti, a najavljena
je i Veer sevdaha U meraku i po istilahu poetkom studenog
2016. Sva prikupljena financijska sredstva namijenjena su za potrebe rada puke kuhinje Dobrotvornog drutva Merhamet u sisakom naselju Caprag. q
Ana KLARI

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ

4. DANI BONJAKE KULTURE U BUZETU

Spoj kulture i gastronomije

U subotu, 10. rujna 2016., odrani 4. Dani bonjake kulture u
Buzetu, tradicionalna manifestacija koja je uvrtena u turistiku
ponudu tog prelijepog istarskog grada, kao i u program Subotine,
koja se u povodu blagdana sv. Marije Male od 1993. godine slavi i
kao gradski praznik Dan grada Buzeta. Ovogodinjom manifestacijom organizatori, Bonjaka nacionalna zajednica Buzeta, po etvrt puta zaredom predstavila je dio bogatog kulturnog stvaralatva bonjakog naroda.
Za razliku od prethodne godine, kada su zbog kiovitog vremena Dani bonjake kulture odrani u Narodnom domu, ovoga puta
su vrijedni organizatori prezentaciju bonjake kulture i gastronomije odrali na centralnom buzetskom trgu ispred hotela Fontana. U raznovrsnom programu brojni posjetitelji mogli su uivati u
poeziji, sevdalinkama, narodnim plesovima i igrama, degustacijama slanih i slatkih bonjakih/bosansko-hercegovakih jela, ali i
pogledati tradicionalne narodne rukotvorine.
Bonjaka nacionalna zajednica Buzeta osnovana je prije 10 godina. Njezin predsjednik Muhamed Muratagi u pozdravnom govoru izrazio je zadovoljstvo to su Dani bonjake kulture uli u program obiljeavanja Dana grada Buzeta, tj. rujanske Subotine, i postali dio turistike ponude grada. Zahvalio se ljudima koji su prepoznali ovaj projekt, kojeg buzetski Bonjaci grade samostalno etvrt
godinu za redom, otkako su se prije sedam godina osamostalili od
Nacionalne zajednice Bonjaka Istre. Prije etiri godine pokrenuli
smo vlastiti projekt kojeg su prepoznali Bonjaci Istre i Rijeke, zatim grada Buzeta i Istarske upanije. a od prole godine i Savjet za
nacionalne manjine Republike Hrvatske. Za to smo dobili i financijska sredstva, rekao je Muhamed Muratagi. Naglasio je potrebu
uvanja i njegovanja bonjake kulture i tradicijskih obiaja, a naroito prenoenja na mlau populaciju. Cilj Dana bonjake kulture
je da se na kvalitetan nain bonjaka manjina predstavi svojim
sugraanima i graanima Istarske upanije i da uspostavi suradnju
sa uvarima istarske tradicijske i kulturne batine. U tome smo i
uspjeli. U Buzetu se dogodila najljepa stvar ljubav izmeu sevdalinke i brkice, rekao je Muratagi. Govorei o uvodnim sadrajima ove rujanske manifestacije, Muratagi je spomenuo lipanjsko
otvaranje prve Bonjake knjinice u Istri, kao i glazbenu radionicu
Uvod u sevdalinku.
Sinia uli, gradonaelnik Buzeta, zaelio je brojnim uzvanicima
dobrodolicu u grad tartufa, grad koji se dii tolerancijom, bogatom
kulturom i potivanje visokih civilizacijskih vrijednosti graenih na
temelju antifaistike prolosti, grad koji u ovoj godini nosi titulu Europskog grada sporta, koja pokazuje kako se i u malim sredinama
mogu dosei visoki europski standardi koji doprinose boljoj kvaliteti
ivota. Izrazio je zadovoljstvo to su Dani bonjake kulture uklopljeni u obiljeavanje gradskog praznika koje e potrajati punih 20 dana.
Buzetski gradonaelnik se zahvalio organizatoru koji je prikazao djeli kulture ljudi koji ive ne samo u Istri, ve i izvan nje. To je jo jedan dokaz da u Buzetu bez obzira koje smo boje koe, nacionalnosti
ili vjere svi ivimo zajedno u suivotu i dijelimo se samo na dobre ili
loe ljude, poruio je gradonaelnik uli.
Prisutnima se obratio i Valter Flego, upan Istarske upanije.
Vrijednost Istre su ljudi koji jedni druge ne pitaju narodnost ve

RUJAN 2016.

Promocija bonjake kulture u Buzetu

samo kakav si ovjek. Ne samo da znamo zajedniki organizirati
ovakve manifestacije, ve znamo i zajedniki uivati u bonjakim
nacionalnim pjesmama, plesovima, knjievnosti, sevdalinkama, ali
i u naim trietinkama ili brkicama, to su nae temeljne vrijednosti
pretoene u ovakvu manifestaciju multikulturalnost, multietinost, rodna i vjerska ravnopravnosti. Vano je da svojim ponaanjem, razmiljanjem, govorom i djelima prikazujemo da smo multietniki i multikulturalni. Naa razliitost zapravo je prednost pred
drugim regijama Europe. Dani bonjake kulture u Buzetu kruna su
svih manifestacija bonjake kulture u Istri. Manifestacija je to koja
je privukla puno ljudi koji su uivali i u balunu i u sevdalinkama. To
je naa Istra koja je satkana od mnogih razliitosti koje emo ne
samo uvati ve i ojaati, istaknuo je upan Flego.
U raznovrsnom i veoma zanimljivom trosatnom programu nastupile su sve sekcije folklorne skupine Buzetski biseri, gitaristiki
duo Medina Arnautovi i Mia Alki iz Bihaa, knjievnik Ervin Jahi,
KUD Kranski ljiljani iz Krana, KUD ulistan iz Labina, vokalno
instrumentalna skupina Slovenskog kulturnog drutva Lipa Buzet, BKUD Vodnjan iz Vodnjana i KUD Krajina iz Bihaa. lanovi
bonjakih kulturno-umjetnikih drutava predstavili su se glazbom i folklorom arenilo boja, usklaenost koraka i osmijeh koji
dira u srce. Red poezije, red izvornih pjesama sevdalinki, plesova iz
Bosne i Hercegovine potrajao je ak tri i pol sata. Na zasebnim
tandovima prezentirane su rukotvorine i starine, kao i tradicionalna bonjaka i bosanskohercegovaka jela razne vrste pita, baklave, tulumbe, hurmaice, gurabije
Na tradicionalnoj manifestaciji iz godine u godinu predstavlja
se sve vie mladih koji uvaju bonjaku tradiciju i obiaje. S obzirom na brojnu mladost koja se predstavila u sklopu 4. Dana bonjake kulture na centralnom trgu ispred hotela Fontana buzetski Bonjaci imaju stabilne temelje za lijepu budunost. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

BAJRAMSKA HUTBA I PRIJEM: KURBAN BAJRAM 2016. GOD./1437. H. G.

Bog je ljubav i izvor ljubavi

Sredinja proslava Kurban bajrama 1437. h. g. odrana je u ponedjeljak, 12. rujna 2016. godine, u Islamskom centru u Rijeci, uz
direktan prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija. Bajramsku
hutbu odrao je dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i
muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Mir nije sve, ali bez mira sve je nita

Na poetku bajramske hutbe muftija Hasanovi je podsjetio kako veliki broj muslimana diljem svijeta Kurban bajram doekuju na
svetim mjestima obavljajui petu islamsku dunost had i time
upotpunjuju svoju uzvienu vjeru islam. Njihovo okupljanje na mjestima Mekke, Arefata, Mine, Muzdelife predstavlja i simbolizira
jedinstvo Ummeta vjerujueg samo u Jednoga Boga. Sveprisutna
duhovnost kroz obavljanje hada mora osvijestiti i posvijestiti svakog hodoasnika na ljubav, milost, oprost prema drugom ovjeku
kao izvorite Boje ljubavi, milosti i oprosta. Koliko pruimo ljubavi
drugima toliko moemo oekivati Boje ljubavi prema nama, jer
Bog je ljubav i izvor ljubavi. Koliko milosti pokaemo prema drugima, toliko Boje milosti moemo oekivati prema sebi. Koliko smognemo snage pratati drugima toliko moemo oekivati Bojeg
oprosta nama. Ovo je Boji poticaj svima nama da meusobno promiemo te univerzalne vrijednosti ljubavi, milosti i oprosta. ini mi
se da je to danas potrebnije vie nego ikada. Stoga uljepajmo ovaj
Bajram ljubavlju, milosrem i oprostom. Muslimani koji su ostali
kod svojih kua svakako su u dovama/molitvama i mislima s njima
jer su to odabrani dani koji dodatno intenziviraju nau pobonost
bez obzira gdje se nalazili, rekao je Hasanovi.
Osvrnuo se i na poloaj muslimana u svijetu, na brojne ratne
sukobe i nemjerljive patnje, kao i na sve raireniju pojavu islamofobne i antiislamske retorike. Svi muslimani, kako oni koji su na
hadu tako i oni koji su kod svojih kua, zabrinuti su zbog stravinih
prizora koji se dogaaju Ummetu danas. Krik boli i velike patnje
kroz koje prolaze stanovnici Iraka, Sirije, Afganistana i drugih zemalja ne mogu i ne smiju ostaviti ravnodunim ni jednog razumom
obdarenog ovjeka na zemaljskoj kugli, posebice muslimana u ije
ime navodno netko provodi teror i zulum nad nevinim ljudima, enama, djecom, palei i unitavajui njihova vjekovna ognjita. Dignimo svoj glas protiv takvih postupaka, osudimo to najveom osudom i recimo, po ne znam koji put, to nije islam i nitko i nigdje ne
moe i ne smije zloporabiti vjeru islam radei takva zlodjela. alosno je da danas u 21. vijeku konstatiramo da u trenutku dok obavljamo ovaj namaz 50 milijuna djece je raseljeno i bez krova nad
glavom. Od toga je 28 milijuna izbjeglih, a 45% iz Sirije i Afganistana. Ovo je vrijeme kada se moramo svi, kako muslimani tako i nemuslimani, poglavito oni koji upravljaju svjetskim procesima, preispitati: da li smo dovoljno uinili u prevenciji ovih dogaanja, da li
imamo iskrenu namjeru zatiti ovjeka i osigurati mu mir i stabilnost u kojoj e konzumirati sva prava Bogom dana ovjeku ili su
jae neke, od nas skrivene, namjere? Da li svojim neprimjerenim
postupcima i dvostrukim arinima dajemo povoda za ovakva i slina dogaanja? Ovo su pitanja koja moramo promiljati i na ista
moramo nai odgovore ako elimo svojim potomcima ostaviti mir i

Dr. sc. Aziz ef. Hasanovi

sigurnost kao najvee vrijednosti. Mir nije sve, ali bez mira sve je
nita. Ono to me alosti kao vjernika jeste injenica da se na muci
napaenih, protjeranih, obespravljenih i ivotno ugroenih ljudi razvija islamofobna i antiislamska retorika koju produciraju neki europski politiari poradi sitnih politikih interesa a to isto ire mediji
koji su im skloni. Pozitivan primjer odnosa prema potrebitim vidjeli smo kod pape Franje koji je osobno ugostio etiri sirijske obitelji i
smjestio ih u Vatikan, kao i njegov naputak da svaka upa u granicama svojih mogunosti ima primiti izbjeglice. To je ujedno i poruka svim politiarima Europe to trebaju initi. Ali isto tako, jasno
treba razluiti one koji su u istinskoj potrebi od onih ije su namjere
zle i zloupotrebljavaju priliku i muku napaenih i gostoprimstvo domaina, rekao je Hasanovi.
Zagrebaki muftija se prisjetio i naeg praoca Ibrahima, a.s., koga priznaju i jednako potuju idovi, krani i muslimani. Naglasio
je kako Ibrahimovo traganje za istinom moe svima pomoi u pronalaenju Istine, te da su njegovi napori u pronalaenju Istine nagraeni su od Svevinjeg Boga. Prihvaanjem Istine biva stavljen
na razliita iskuenja, patnje, lomae, rtvom vlastitog sina. Snagom svoje vjere Ibrahim, a.s., sve podnosi svjestan nagrade koju je
Svevinji obeao onima koji vjeruju, ustrajavaju u pokornosti i injenju dobrih djela. Potrudimo se uiniti svoja djela trajnima, prije
svega iskrenim nijjetom/nakanom, a onda i vrijednou, jer ono to
damo od sebe i ostavimo iza sebe, kao trajnu vrijednost i dobro,
uistinu, jedino je nae. Onaj tko slijedi Ibrahimovu vjeru mora biti
spreman na iskuenje, patnju i rtvu. to je vjera vea i jaa, iskue-

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ
nje je kompleksnije i zahtjevnije, zato ne klonimo u tekoi i iskuenju, jer to je blagoslov i znak ljubavi Boje prema nama. Kao znak
da slijedimo Ibrahimov put muslimani rtvuju kurban upravo u
ovim danima. Kurbanskim mesom elimo osvijestiti Ibrahimovu rtvu vlastitog sina i zatiti ivote, sinove i keri. Istim mesom elimo
nahraniti siromane i potrebite. Sve brojniji i glasniji su vapaji onih
koji ude za pomoi. Sve je vie gladnih koje treba nahraniti, mnogo je onih koje treba odjenuti kao i onih koje treba stambeno zbrinuti. Pomaganjem uljepajmo i njihove bajramske dane i olakajmo njihove ivote, rekao je Hasanovi.
U bajramskoj hutbi osvrnuo se i na prijevremene parlamentarne izbore odrane dan ranije, 11. rujna 2016. Iza nas je test demokracije gdje smo imali priliku da sluamo mnoge koji su nam se
predstavljali traei od nas potporu kako bi artikulirali naim interesima. Mnoga su obeanja bila realna, ali nije nedostajalo onih
nerealnih. Bilo je i onih koji su jezikom mrnje, antagonizma i smutnje obiljeili proteklo razdoblje. To samo govori da ljudi u nedostatku kvalitetnih programa, jakih argumenata poseu za onim to je
najprizemnije ne birajui sredstva za ostvarenje vlastitoga cilja.
alosti konstatacija da nema nita sveto kada je u pitanju predizborna kampanja. elim estitati svima izabranima u nadi i vjeri da
e istinski sluiti naim graanima i drutvu. Emanet i povjerenje
koje su dobili od graana ove zemlje obvezuje ih da osiguraju pravo na rad, plau, zdravstvo, kolstvo, openito dostojanstvo ovjeka te da ustraju u podizanju standarda na svim poljima. S velikom
pozornou oekujemo da e novoizabrani lanovi Hrvatskog sabora i Vlade raditi na homogeniziranju, a ne na raslojavanju i polariziranju naega drutva. Vjerske zajednice su partneri dravi u jaanju
moralnih, obiteljskih, socijalnih i uljudbenih vrijednosti. To je jedna
od misija Islamske zajednice, rekao je Hasanovi.
Rekao je kako se nalazimo na poetku kolske, akademske i vjeronaune godine, istaknuvi kako su odgoj i obrazovanje primarna
zadaa Islamske zajednice, ali i drutva u cjelini. U tom smislu, muftija Hasanovi je potencirao problem odlaska muslimana, zbog
ekonomskih razloga, u druge europske zemlje: Zahvaeni smo valom ekonomskog iseljavanja. Poetak ove kolske godine biljei
104 vjerouenika manje koji su se zajedno sa svojim roditeljima
iselili iz Hrvatske u neku od europskih zemalja. Za nau zajednicu to
je veliki broj. Svako dijete je dragulj kojeg moramo sauvati, odgajati i obrazovati. Ne smijemo aliti u njih ulagati. Meihat Islamske
zajednice potie kolovanje i znanost na nain da osigurava preko
100 stipendija za studente koji studiraju u Hrvatskoj i za to izdvaja
preko pola milijuna kuna godinje. Pozivam sve koji mogu pomoi
ovaj Fond i prikljuiti se dobrim ljudima koji investiraju u budunost nae djece da se ukljue.
Na kraju bajramske hutbe naglasio je kako je pred Islamskom
zajednicom u Hrvatskoj puno izazova infrastrukturnih, misijskih i
drutvenih. Model ureenja odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i Vlade Republike Hrvatske postaje sve prepoznatljiviji i traeniji u Europi i svijetu. Inicijativa za takvo i slino ureivanje odnosa
koju smo plasirali svijetu, Islamsku zajednicu svrstava u red dobro
organiziranih zajednica a Republiku Hrvatsku u red zemalja sa visokim standardima ureenih odnosa sa vjerskim i manjinskim zajednicama. To je otvoren proces i odvija se odreenom dinamikom.
elimo pomoi svim drutvima u iznalaenju najboljeg rjeenja zajednikog ivljenja, meusobnog pomaganja i uspostavi trajnog
dijaloga koji alternativu nema i uvati ovaj primjer uspjenosti kao
zajedniko dobro, zakljuio je Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI

RUJAN 2016.

BAJRAMSKI PRIJEM U ZAGREBAKOM ISLAMSKOM CENTRU

Prvog dana Kurban bajrama, 12. rujna 2016., u Islamskom centru u
Zagrebu organiziran je bajramski prijem, na kojem su prisustvovali brojni uzvanici i gosti: predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednik Hrvatskog sabora akademik eljko Reiner, predsjednik Vlade RH Tihomir Orekovi, ministri kulture, obrane, pravosua, rada i mirovinskog sustava u Vladi RH, bivi predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo
Josipovi, izaslanica zagrebakog gradonaelnika Vesna Kusin, veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemake, Austrije, Bosne i
Hercegovine, Australije, IR Iran, Indije, Maarske, Norveke, Kazahstana, Azerbajdana, Japana, Kosova, Ukrajine, Alira i Maroka, zatim saborski zastupnici, predstavnici vjerskih zajednica, akademske zajednice,
upravitelji i lanovi institucija Islamske zajednice u Hrvatskoj, lanovi
Meihata, Sabora i medlisa, glavni imami, imami i muallime.

Brojni uzvanici na bajramskom prijemu u Islamskom centru u Zagrebu

Obraajui se prisutnima predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi
istaknula je kako je u Hrvatskoj ove godine obiljeeno 100 godina institucionalizacije islama. estitajui Kurban bajram naglasila je kako je
rije o punoj ukljuenosti hrvatskih muslimana u sva podruja drutva, pritom poruivi da je izgradnja kulture vjerskog suivota u okrilju domovinskoga zajednitva trajna zadaa.
Zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi istaknuo je kako muslimani u
Hrvatskoj ive ivot, a ne suivot. Ovdje ive svi zajedno slavei i veliajui jednoga jedinoga Boga na razliite naine na to smo mi muslimani ovdje ponosni i to je trajna vrijednost koju elimo ouvati i razvijati, rekao je muftija Hasanovi, istaknuvi kako je model ukljuenosti
zagrebakih i hrvatskih muslimana uzoran primjer za cijeli svijet. Osvrnuo se na Zagrebaku deklaraciju, koja je nastavak Marakeke deklaracije, a koja promovira model Republike Hrvatske kao zapadni model
rjeenja muslimanskog pitanja, kao i nain rjeavanja kranskog pitanja na istoku. U izradi Zagrebake deklaracije, prevedene na sedam
svjetskih jezika, sudjelovala su 52 najvea muslimanska autoriteta,
istaknuo je muftija Hasanovi, koji je obeao da e primjerci Zagrebake
deklaracije doi do svih relevantnih imbenika dananjice.

Obraanje muftije Aziza Hasanovia

Na bajramskom prijemu u Islamskom kulturnom centru u Zagrebu muftija Hasanovi je uruio i prve primjerke Zagrebake deklaracije, koja je usvojena i potpisana 26. travnja 2016. na sastanku predstavnika islamskih vjerskih zajednica iz Europe i svijeta u Zagrebu, organiziranom povodom 100. obljetnice institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj. Prvi primjerak Zagrebake deklaracije uruen je predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi. q

BONJACI U HRVATSKOJ

BAJRAMSKA VEER ILAHIJA I KASIDA U SISKU

Ljepota duhovne glazbe

U utorak, 13. rujna 2016., u sisakom Kazalitu 21, u sklopu
proslave Kurban bajrama odrana je prva bajramska veer ilahija i
kasida. Priredbu je organizirao Medlis Islamske zajednice Sisak.
Prema rijeima Alema ef. Crnkia, glavnog imama sisakog, ilahije i kaside su odraz i izraz ljubavi i osjeanja prema Stvoritelju, ali
i enje prema Bojem poslaniku. Meutim, esto su na margini u
dananjem vremenu folka, unda i kojekakvih anrova muzike koju
mladi sluaju. Poseban gost veeri bio je i promotor ilahija i kasida,
Samir ef. Ahmi, imam iz demata Suhaa, kojemu je ovo bio prvi
susret sa Siskom, ali i poseban s obzirom da je velik broj sisakih
Bonjaka porijeklom iz Suhae, sela kraj Bosanskog Novog u Bosni
i Hercegovini. Ahmi je izvoa ilahija i kasida koji je tu veer iskoristio za promociju svojega albuma pod nazivom Elhamdulillah.
Poetak ove bajramske veeri uljepala je zasigurno uenica prvog
razreda osnovne kole i polaznica mekteba, Ranija Mulabdi, koja je
sve prisutne pozdravila i otvorila druenje uenjem sure El-Alek. Zatim
se publici predstavio domai Hor Firdevs s ilahijom San, koja govori o primitku Poslanikove prve Objave. Svoje umijee izvoenja ilahija
pokazao je nanovo Samir ef. Ahmi prikazavi publici spot za svoju
ilahiju Rabbunallah, koja je snimana u Ferhad-painoj damiji u Banjoj Luci, a zatim je izveo istu ilahiju pred publikom.
Prisutne je pozdravio i organizator bajramske veeri, Alem ef.
Crnki, obrativi se publici da mu je ast to su se okupili ovom
prigodom i estitao svima Kurban bajram. Crnki navodi kako su
bajramski dani, dani koje trebamo provoditi u krugu svojih obitelji. Ovog Bajrama smo uputili jednu poruku i htjeli smo da tu poruku pretvorimo u djelo, rijeima Bajram svima, a ne samo nama
jer nekoliko puta sam spominjao da je mnogo ljudi u naem okruenju, ljudi starije dobi, nemoni ljudi, esto usamljeni i smjeteni
po domovima ija djeca ili zaista nisu u mogunosti da se o njima
brinu. Na prvi dan Bajrama smo stoga posjetili Opu bolnicu Dr.
Ivo Pedii i podijelili bajramsku radost na sve odjele kroz posjetu
pacijentima islamske vjere, ali i drugima. Ta posjeta je bila predivna i emotivna te su nam irom bila otvorena vrata na svim odjelima, a obilazili smo ljude koji su se tu zatekli. Ne mogu istrgnuti iz
glave jednog mladia, iz Prihvatilita za azilante koji je nastrada u
nesrei dok je pokuao ui u vlak za Austriju. Nali smo ga u jako

tekom stanju, a ugledavi nas vidio je neka obiljeja islamske vjere

i zatim se pridignuo te smo se uspjeli sporazumjeti. Nakon bolnice
posjetili smo Dom za starije i nemone, iji stanovnici su starije
osobe, a njihova djeca nisu u mogunosti posjetiti ih zbog daljine.
To je, draga brao i sestre, Bajram da ne mislimo samo na nas
nego da pogledamo ima li u naem okruenju potrebitih i da ih na
Bajram obiemo u njihovim domovima, rekao je Alem ef. Crnki.
Zatim je na pozornicu pozvao Samira ef. Ahmia, kojemu se zahvalio na dolasku i kojeg je pri prvom upoznavanju zamolio da posjeti Sisak i promovira istinske vrijednosti, promovira ilahije i kaside kao izraz
ljubavi prema Allahu. Postavio je pitanje djeci i mladima o sluanosti
ilahija, koliko se uju u domovima, automobilima. Naalost, ilahija
nas podsjeaju na neto starinsko i ne sluaju se dovoljno, na neto to
je bilo u nekom drugom dobu, navodi Crnki. Zbog toga je rekao kako
je vano da je Samir ef. Ahmi danas tu, kako bi ponudio alternativu
djeci i mladima, to da sluaju i kako da oplemene svoje vrijednosti.
Upitao je gosta to ga je motiviralo da snimi album sa ilahijama
i kasidama, a on je odgovorio kako je rije o ouvanju vrijednosti i
kako smo previe zaokupljeni drugim stvarima da bismo uvidjeli
vrijednosti koje moemo uti. Pjevam i vezan sam za ilahije i kaside skoro 20 godina, objanjava Ahmi, a najveim uspjehom u
promoviranju vjerskih pjesmu smatram koncert odran pred
12.000 ljudi u Zetri. Ovaj album sniman je jer dugo razmiljam o
tome, ali i iz velike ljubavi prema tome jer u svome dematu nastojim privoliti nau djecu vjerskim pjesmama i da se ukljue u zbor
koji sam oformio u svojoj zajednici. Poruke ovih ilahija su vezane za
ljubav prema Allahu, prema naim blagdanima, ali i za Srebrenenicu i stradanja kroz koja je prola.
Ljepotu ilahija prenio je i Hor Firdevs sa ilahijom Duo moja, ali i gitarist Edin Imirovi sa solo verzijom ilahija. Imirovi je
glazbeno aranirao album prvijenac Samira ef. Ahmia. Ahmi je
publici poklonio jo dvije kaside, ali i poklon CD najmlaoj sluateljici u publici. Kraj veeri zaokruila je koreografija Hajde, duo, da
aikujemo, u izvedbi Bonjakog kulturno-umjetnikog drutva
Nur iz Siska. Upravo su ti motivi u toj bajramskoj veeri kroz ilahije i kaside afirmacija istinske islamske umjetnosti. q
Ana KLARI

Alem Crnki i Samir Ahmi

Hor Firdevs

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ

BONJAKA VEER FOLKLORA I SEVDAHA U PETRINJI

Ljepota bonjake kulture

Velika dvorana Hrvatskoga doma u Petrinji, u srijedu, 14. rujna
2016., bila je mjesto prekrasnih folklornih motiva i narodne glazbe
kojom se obiljeavao Kurban bajram. U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Petrinje i pod pokroviteljstvom Grada
Petrinje i gradonaelnika Darinka Dumbovia, odrana je 11. po
redu Bonjaka veer folklora i sevdaha. Veeri su prisustvovali i
predstavnici vlasti gradonaelnik Petrinje i saborski zastupnik Darinko Dumbovi, predsjednica petrinjskog Gradskog vijea Sanja
Lovrenovi i zamjenica gradonaelnika Svjetlana Lazi, kao i predstavnici vjerskih zajednica don Pako Glasnovi, rektor Svetita
Majke Boje Gorske Majke naih stradanja i Alem ef. Crnki, glavni imam sisaki.
Veer folklora i sevdaha odrava se, kao to je reeno, ima
11-godinju tradiciju, a za cilj ima promoviranje bonjake umjetnosti i kulture. Tradicionalnu petrinjsku veer folklora i sevdaha
otvorio je pjeva sevdalinki Mehmed Gorada, a zatim pjevaki
zbor Medlisa Islamske vjerske zajednice Sisak, zbor Firdevs koji
je otvorio veer ilahijom Duo moja. Zatim se prisutnima obratio
Hajrudin Kului, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine
Grada Petrinje, rekavi kako je sretan to je ova naa dvorana uvijek ovako popunjena i drago mi je da, ne samo Bonjaci, nego i
nai sugraani Petrinjci prate nae aktivnosti, aktivnosti bonjake
nacionalne zajednice u gradu Petrinji
Bajramsku estitku vjernicima islamske vjeroispovijesti uputio
je i Darinko Dumbovi, gradonaelnik Petrinje i novoizabrani saborski zastupnik, sljedeim rijeima: Dragi prijatelji, izuzetna mi je
ast i veliko zadovoljstvo da vam kaem: sve najbolje! Sretan vam
Bajram, da ga nosite u svojim srcima, da ga nosite u svojoj dui i
ono to je najvanije u svojim obiteljima i da iz vae obitelji ide u
jednu veliku obitelj neka to bude va grad, neka to bude naa
upanija, neka to bude naa domovina. Drago mi je to ovdje mogu
pozdraviti hrvatske branitelje Bonjake koji su skupa s nama bili u
rovu, koji su branili domovinu Hrvatsku i koji su je stvarali. Trebamo uvati vrijednosti, uvati ono to je najvanije, a to je razliitost. Razliitost koju ponekad imamo i vidimo. Ali, siguran sam da
svi zajedno dajemo jednu snanu poruku, a ta je poruka da upravo
kroz tradiciju, kroz kulturu, kroz pjesmu koju batinite za sva vremena uvamo i potujemo razliitosti. Pjesma je ta koja je uvijek
nadilazila sve granice. Neka nas uva pjesma, neka nas uva ono
to moramo zajedniki poruiti, a to je da sve razliitosti imamo
kao prednost, a ne kao manu. Neka nam ova veer bude dobra, lijepa, ugodna, sretna. Jo jednom vam mogu rei, dobro nam doli
u grad Petrinju, dobro se osjeali s nama i neka ovakve veeri za
sva vremena budu otvorene za ljude dobre volje.
Svoju estitku i pozdrave uputio je i sisaki imam Alem ef. Crnki, rijeima kako mu je izrazito zadovoljstvo i ast to se ve nekoliko godina u kontinuitetu obiljeava Bajram i ovdje u Petrinji.
Poinjemo obiljeavanjem u Sisku, a zavravamo blagdanske dane
u Petrinji, naglasio je Crnki, koji je zatim pojasnio znaenje Bajrama. Kurban bajram traje etiri dana, a Ramazanski bajram tri dana. To je upravo da se jedan dan provede u krugu najbliih, a onda
se krene sa rodbinom, prijateljima, susjedima. Bajram zapoinje
molitvom. Muki lanovi obitelji odlaze na molitvu. Inae, mi se u

RUJAN 2016.

KUD Brekovica Biha

naoj vjerskoj zajednici okupljamo u prostoru u Sisku od 100 kvadrata gdje se okupi 200-tinjak ljudi koji dolaze klanjati bajram namaz, odnosno bajramsku molitvu. enski lanovi obitelji ekaju
kod kue povratak mukih lanova. Kad se vrate, poinje estitanje
Bajrama na nain da mlaa djeca dolaze ocu i poljube ga u ruku
to je jedan onako malo stariji obiaj - i onda ekaju bajramluk,
poklon za Bajram. U nekim krajevima Bosne, posebno u srednjoj i
sjeveroistonoj Bosni poznata je za djecu i Bajram banka, to
znai da im se neto da i u novcu. Nakon toga pije se prva bajramska kahvai jede se bajramska baklava koja mora biti tako slatka da
sa svakim zalogajem ide jedan gutljaj vode. To je znak da je bajramska baklava uspjela. Nakon toga slijedi bajramski ruak i obilazak
rodbine i prijatelja, objanjava Crnki. Naglasio je kako se ove godine Kurban bajram obiljeavao pod krilaticom Bajram svima, a ne
samo nama, i to pruanjem bajramske estitke i radosti koju nosi
Bajram, kroz posjetu pacijentima u Opoj bolnici Dr. Ivo Pedii u
Sisku i posjetom starijih i nemonih u domovima za starije.
Nakon obraanja predstavnika vlasti i bonjakih asocijacija, na
pozornici su se mjenjali razliiti izvoai, poput zbora Firdevs koji je izveo ilahiju San. Publiku je zabavljao i enski pjevaki zbor
Sevde, koji djeluje pri sisakom ogranku BNZH, uz pratnju tamburakog sastava Odiseja. Ljepote folklora prikazali su i gosti iz
Bosne i Hercegovine, Kulturno-umjetniko drutvo Brekovica iz
Bihaa koreografijom Sarajevsko polje, a poznate sevdalinke
izvodio je Zajko i Best band. Bonjako kulturno-umjetniko
drutvo Nur iz Siska oduevilo je prisutne koreografijama Jesil
ila Fato i Hajde duo da aikujemo, ali i Pavao Ani, talentirani
slijepi harmonika i pjeva sevdalinki. Dvosatni program zatvorio je
KUD Brekovica izvodivi Begovske igre i Igre sa sandakog podruja. Na kraju se Hajrudin Kulai, predsjednik Vijea bonjake
nacionalne manjine Grada Petrinje, zahvalio svim sudionicima i pozvao prisutne da sudjeluju i poprate daljnje aktivnosti bonjake
nacionalne manjine. q
Ana KLARI

BONJACI U HRVATSKOJ

BAJRAMSKI PROGRAM RADUJMO SE BAJRAMU

Bajramska estitka najmlaima

U subotu, 17. rujna 2016., povodom Kurban bajrama Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organiziralo je bajramski
program pod nazivom Radujmo se Bajramu. U Gradskom kazalitu
Trenja za najmlae Bonjake uprilieno je izvoenje kazaline
predstave Pepeljuga, a nakon toga i podjela prigodnih bajramskih
poklona. Predstava je u reiji Jakova Sedlara, a njegova supruga Almira Osmanovi, nekadanja primabalerina, radila je koreografiju.
Sjetit e se stariji (a u publici je bilo i dosta roditelja, baka i djedova), radnja se zbiva na dvoru nekog kralja koji eli, konano, oeniti
sina jedinca, no on nikako da se i zaljubi, odabere neku djevojku.
Kralj bi unuka! A prije toga, i sreu svome sinu pronai mu lijepu
kraljevnu! to uiniti? Pozvati sve djevojke u kraljevstvu na dvorski
bal, neka ih probirljivi princ nasljednik vidi; mogue da se zaljubi u
neku od njih!, dosjeti se kralj. Sadraj bajke, naravno, neemo prepriavati. Nismo sigurni niti koliko je maleni i mogu shvatiti i pratiti,
ali su vidno uivali u njoj, pljeskali radosno, komentirali geste glumaca, ponavljali neke njihove rijei... Predstava je osuvremenjena na
sceni se smjenjuju prizori iz doma Pepeljugine zle maehe i kraljevo
dvorite kamo se esto skrije sanjariti mladi kraljevi.
Zanimljivo je da su reiser i scenograf naglasili ono to mui dananju mlade, istina neto stariju djecu. Ali, i najmlai to (iz crtia), a to
se moglo i vidjeti i ovom prilikom za trajanja Trenjine Pepeljuge
dobro detektiraju. U pitanju je obilje nasilja koje odmah ne zapaamo (ili i ne trebamo) u toj bajci. Naime, u domu, glavne junakinje Pepeljuge, djevojice iji se otac oenio nakon smrti njene majke i koja je
dobila uz zlu maehu i dvije sestre: podosta je grubog guranja, poniavanja, prevelikih radnih zahtjeva koje Pepeljuga ne stie obaviti. Posebno je naglaeno verbalno zlostavljanje: Kako to izgleda? Ovo je
fina kua!, govori djevojici njena maeha. I cinino dodaje, miriui
napadno oko djevojice: A mogla bi se i malo oprati!
Istina, obilje je u prii i stereotipa (uvijek zla maeha, neprilagoena djevojica i slino). Pomajka djetetu i kada je alje na
vodu, zaeli, ni manje ni vie nego da se utopi u bunaru. I drugi
rekli bismo danas uasi. Diskurs je bajke poznat koliko i prihvatljiv, razumljiv dananjoj i jo tako malenoj djeci? No, tu su stariji da
im poslije predstave tumae... Prepriavaju, obajanjavaju, prodikuju. Ono to se ini da ipak nee moi, to je obilje (za)starjelih
poslovica. Pogotovo kada glumci ponu sipati silne narodne mudrolije u dijalozima. Jednostavno, dosta izreenog vie nije frekventno, osim u rjenicima zastarjelica i neaktivnih poslovica.

Aktualiziranje radnje puno je prijemivije, kao i geste glumaca.

Primjerice: mezimice mamine, Pepeljugine dvije polusestre, pripremaju se za kraljevski bal i ue elegantno i damski hodati. ine
to poprilino nezgrapno, pa neto frfljaju dok govore, pojedu rijei, ukratko neartikulirano govore. Komine su kretnje glumica
nasmijale malene. (ini li vam se sve to poznatim iz dananjih njihovih komunikacija budui da pre/malo razgovaraju, osim putem
SMS porukicama?) Zato majka i prijeti nemarnim djevojkama, i
to novim odlaskom logopedu.
U publici su, uz malene, aktivno uprizorenje bajke pratili i njihovi
roditelji, oni jesu, naravno, razumjeli poruke. I imat e ih o emu
poduavati. Bilo im je i za njih zabavno gledati tu predstavu, uz podosta duhovitog teksta. Njima je bio namijenjen i diskurs poput ovoga:
Mama, pa mi nismo ak nit sitno plemstvo! Ba dobro, kralj je
izgubio ivce i pozvao sve djevojke na bal. Tako, eto, smiruje majka
svoje bahate, razmaene i polijene keri. Ipak i sretna je zbog kraljeva poziva na dvor. I to u prvim redovima. Ovo bockanje u primitivniju sujetu, ali i u standarde naeg dananjeg komuniciranja dobro
doe kao podsjetnik da tako postupati ne uimo i svoju djecu!
Reijski, scenografski, pa niti glumaki i nije bilo ba jednostavno zabaviti istodobno dvije, tri generacije. Djeica i ne moraju
shvatiti postupke glumaca i tok radnje; njih je razveselilo, primjerice, kako maeha i polusestre Pepeljugu zasipaju pepelom. Signal
starijima: pospite se i vi, imate i zbog ega, barem pred djecom!
Neposredno poslije toga ina posipanja Pepeljuge pepelom, nesretno dijete, poslunu Pepeljugu, sluga silom, po naredbi, odvlai
u podrum i sadistiki zatvara. Lamentirajui pritom: Jadna mala,
nije mi lako posluati! (Mala djeca sigurno ne mogu razumjeti tu
feudalnu hijerarhiju. Ali mi je, sloit ete se, pogotovo u dananje
vrijeme radnih odnosa itekako razumijemo. Naravno, razumijemo i indolenciju, neinjenje, ostajanje po strani, kada bismo morali biti rezolutniji.)
Matovito postavljena scena, skladna glazba i ne manje vana
razgovjetna artikulacija teksta vrsnih glumaca. Da ne duljimo, i jedna i druga generacija doekala je kraj predstave vidno zadovoljna.
Pri izlasku iz Gradskog kazalita Trenja malenim su Bonjacima
slavlje Kurban bajrama okrunili i estitali bonjaki aktivisti i lanovi Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba uruivi im
prigodne bajramske darove. q
Edina SMAJLAGI

Predstava Pepeljuga

Bajramski pokloni za najmlae

10

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ

KONCERT BAJRAMSKI SUSRET U ZAGREBU

Bonjaci praznovali pjesmom

U nedjelja, 18. rujna 2016., u Zagrebakom kazalitu lutaka na
Zrinjevcu odran je veliki tradicionalni koncert, koji u ast najveeg
muslimanskog praznika Kurban bajrama svake godine organizira
Bonjaka nacionalna zajednica Grada Zagreba i Zagrebake upanije.
Uz estitku Bajram erif mubarek olsun gost Bonjaka, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi zaelio im je mir i obilje radosti, i njima i njihovim obiteljima, pritom poruivi: Svijet bi bio
bolje mjesto kada bi svi prihvatili i irili Boje poslanje da je initi
dobro, rtvovati se za blinjega, imati razumijevanja za ljude u potrebi, nemone i bolesne ujedno i in stvaranja humanijeg i pravednijeg drutva ispunjenog potovanjem, ljudskim zajednitvom i
dobrotom. Gradonaelnik Bandi se zahvalio svim vjernicima
muslimanske vjeroispovijedi na suradnji i njihovom doprinosu razvoju Zagreba, a to je jo jedna potvrda glavnom hrvatskom gradu
da je postao primjer multikulturalnog, multietnikog i multikonfesionalnog europskog grada.
Sveani je koncert otvorio solist Mjeovitog pjevakog zbora
Bosana, tenor Donat Orli, a koji je suvereno svojim barunastim
baritonom otpjevao sevdalinku Kako moe dua moja jednog dana bez tebe.
Prvi gost zagrebake BNZ bio je enski pjevaki zbor Bulbuli,
koji djeluje pri Kuturnom drutvu Bonjaka Hrvatske Preporod.
Tim ve odavna afirmiranim u hrvatskoj javnosti zborom uspjeno, i
to ve dva desetljea, rukovodi istaknuti glazbenik Ismet Kurtovi. Tu
su veer pred brojnom publikom bulbulice pjevale pjesme: Moj dilbere, Kia pada, trava raste i Kad ja pooh na Bentbau.
Ferid Bei, jo jedan dugogodinji lan Mjeovitog pjevakog
zbora Bosana, predstavio se sevdalinkom Pokraj kue male.
Pratio ga je Komorni orkestar Bosana koji predvodi Edin Daferagi, harmonika. Ansambl ine i Ivan Zubak, bas, a gitara Omer Bakalbai, konge Zijad Mehuli, klavijatura Kornelija Pervan.
Domaini Bonjaka nacionalne zajednica Grada Zagreba i Zagrebake upanije i Mjeoviti pjevaki zbor Bosana, kojim sve
uspjenije zadnjih nekoliko godina dirigira mlada i ambiciozna prof.
Katarina Stojanovi izveo je dvije pjesme sevdalinke: Tko se ono
brijegom ee i a capella Svi dilberi. Posebna goa veeri bila je
Nada Domazet, stalna suradnica Bosane. Na oduevljenje publike, koja je pjevala s njom, uz pratnju orekestra Bosana, otpjevala
je Nada svojim raskonim glasom dvije pjesme: Tko ti, keri, pokida erdane? i Srdo moja.
Na jednoj od drugarskih veeri dvoje je mladih akademskih suprunika, Zdenka i Fuad Ahmedspahi, sviralo violinu i pjevalo. Kako Fuada, violine, vie nema meu nama, prisutan je lijepi glas ge
Zdenke Ahmetspahi. Na radost publike otpjevala im je pjesmu
Zora je svanula. Podrka joj je bila harmonika Edina Daferagia,
dugogodinjieg prijatelja i glazbenog suradnika obitelji Ahmetspahi. Zdenka Ahmetspahi je s puno emocija, uz pratnju Mjeovitog
zbora Bosana, evocirala prohujale dane i s pjesmom Otkako je
Banja Luka postala.
S veseljem su tu svearsku, bajramsku veer pozdravljeni gosti
iz Bonjake nacionalne zajednice Grada Siska i Sisako-moslavake upanije - enski pjevaki zbor Sevde iz Siska. Razdragane,

RUJAN 2016.

Zdenka Ahmetspahi i Mjeoviti pjevaki zbor Bosana

Ismet Kurtovi i Bulbuli

dobro usklaene, pod nepogreivim rukovoenjem Mirsade Veli,
predstavile su se Sevde starim, svima znanim i dragim pjesmama: Crven fesi, nano, Stade se cvijee rosom kititi i Sino ja i
moja kona. Pratio ih je orkestar iz te upanije. Publika je prihvatila
njihovo radosno pjevanje i pozivala na ponavljanje, makar refrena.
I sljedei nastup Zdenke Ahmetspahi, uz pratnju Mjeovitog
pjevakog zbora Bosana, kao i orkestra Bosana, doekan je s
odobravanjem. Otpjevali su jednu od najljepih ilahija koja govori o
miru i ljubavi u cijelom svijetu ilahiju Selam. U selamu, kazuje
se u toj pjesmi, izvor je sree. Zato su ba na Bajram, eto pjesmom, bili pozvani svi da se napiju s tog izvora, jer iz njega bistra
voda, Boje ljubavi, tee. Poziv iz pjesme: Mir nek vlada cijelim
svijetom! Nek se uje sa svih strana! Selam, prijatelji!, prihvaen
je s velikim pljeskom i odobravanjem, bio je najljepa estitka.
Poziv su podrali i svi izvoai pa su se nali, na kraju koncerta,
zajedno na pozornici i zagrljeni, zapjevali bajramsku pjesmu Majka sina budila. I ovogodinji je Kurban bajram tako obiljeen na
najljepti nain radou i pjesmom. q
Edina SMAJLAGI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

KONCERT KULTURNO STVARALATVO BONJAKA U ZAGREBU

Za 10. roendan pjesma i ples

Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Sevdah iz Zagreba
druenjem i nastupom svojih lanova i dugogodinjih im prijateljskih KUD-ova iz grada Zagreba u subotu, 24. rujna 2013., u Domu
kulture na zagrebakoj Trenjevci, obiljeilo je 10. godinjicu osnutka i uspjenog djelovanja.
Manifestacija Kulturno stvaralatvo Bonjaka u Zagrebu i ove
je godine podrala brojna publika, a pozdravljeni su i predstavnici
bonjakih udruga u gradu. Otvarajui jubilarnu, 10. priredbu, Ferid Dizdarevi, predsjednik BKUD Sevdah, prigodnim je govorom
zaelio posebnu dobrodolicu i gostima iz Bea iz KUD-a Bosona.
Muhidin Bahonji, lan glumakog ansambla iz Zenice, simpatino je i ove godine vodio Sevdahovu priredbu, predstavljajui
svako od drutava koje je nastupilo. Prvo, domaine BKUD Sevdah, koje je osnovano jo 2006. godine, a ima folklornu, dramsku
sekciju i zbor. Nastupali su u Hrvatskoj, na razliitim smotrama, a
putovali i u inozemstvo. Tu su veer publici predstavljene uspjene
koreografije koje je napravio prvi predsjednik Drutva, rahm. prof.
Muhidin Aliehaji. lanovi BKUD-a Sevdah zaplesali su Kolo naokolo, splet igara iz Bosne i Hercegovine suvereno se kreui po
pozornici, dinamino i ne skidajui osmijeh s lica, a to su bitne
odrednice plesaa folklora.
Nakon njih publici se predstavilo Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod, osnovano jo davne 1991. godine u Zagrebu. Cilj im je,
kao i domainima uvati to izvornije oblike i plesa i pjesme iz domovine BiH. I ne samo to, jer KDBH Preporod, a koje predvodi predsjednik Ervin Jahi, postie izvanredne rezultate i u uvanju drugih oblika
duhovnog blaga Bonjaka, naime tiska tri asopisa relevantna i za hrvatsku kulturnu javnost: asopis za kulturu i drutvena pitanja Behar, konceptom slojevito informativno glasilo Preporodov Journal i
asopis za najmlae jasmin. Takoer, u okviru projekata izdavatva i
Bonjakih rijei u Hrvatskoj, Drutvo je tiskalo i planira izdati niz
knjiga, promovirati ih na okruglim stolovima i sajmovima. Na polju kulturnog amaterizma pri tom drutvu djeluje i multietniki enski pjevaki zbor Bulbuli, a takoer i Djeji teatar Zvrk.
Publika je bila nagraena izvanrednom izvedbom triju sevdalinki: Ja zagrizoh areniku jabuku, Svjetla moga grada i Oj djevojko io moja. Zbor Bulbuli ve dva desetljea predvodi kompozitor i dirigent Ismet Kurtovi, bivi lan legendarne zagrebake
rock grupe Drugi nain.
Uslijedio je recital grupe djevojaka: Anise, Almase, Minele, Almire, Anele i Ene, a koje su interpretirale narodne mudrosti i dojmljivo, stihove bosanskohercegovakog velikana meu pjesnicima
Mehmedalije Maka Dizdara.
Na red su stigli i gosti iz Bea, KUD Bosona. Ovo kulturnoumjetniko drutvo egzistira od veljae 2013. godine, a broji oko 50ak lanova podijeljenih u dva folklorna ansambla. Na repertoaru im
je devet kvalitetnih koreografija, i to plesova s podruja junog Balkana. Cilj je Drutva njegovanje kulture i obiaja naroda BiH, prije
svih Bonjaka. KUD Bosona nastupao je ve irom Austrije, a i u
Bosni i Hercegovini. Drutvo uspjeno predvodi Hajrija Rustemovi.
Za svoj zagrebaki nastup odabrali su igre iz Bosne pod naslovom Mehmeda majka budila, a za koju je koreografiju napravio
Senad Omerovi. Nastup je zapoela djevojka koja je spretno vrtila

12

BKUD Sevdah iz Zagreba

KUD Bosona iz Bea

tepsiju, a potom su mladi, radosni plesai zaplesali vrlo ustro splet
kola iz BiH.
Zapaen je bio tu veer i nastup lanice zbora BKUD Sevdah
Amile Alielebi, a koja je otpjevala a capella sevdalinku Mila majko alji me na vodu.
Knjievnica mr. Ajka Tiro Srebrenikovi, ispred KDBH Preporod poastila je publiku i izvoae s nekoliko pjesama iz svoje jo
neobjavljene zbirke pjesama Kad stupi na kuni prag.
Razdragani i mladi plesai KUD-a Bosona iz Bea ponovno su
zaigrali plesove iz Bosne i Hercegovine.
Prezentiran tu veer u minimalnom sastavu, Preporodov Djeji
teatar Zvrk i to voditeljem tog teatra, Rusmirom Agaeviem i
Tarikom Srebrenikoviem interpretirali su, za tu veer napisane rijei posveene dragoj nam Bosni i Hercegovini.
Prije nastupa predstavnika zagrebake BNZH, Bosane, data je
informacija da djeluju od 2002. godine, a da od 2005. imaju i svoj
prostor u Ilici 54 za rad tri sekcije: pjevake, tj. mjeovitog zbora,
folklora i glazbenog sastava. Tu su veer Bosanu predstavljali Komorni glazbeni sastav i Nada Domazet, koja je suvereno otpjevala
dvije prelijepe sevdalinke: Ko ti, keri, pokida erdane i Srdo
moja ne srdi se na me.
Slavlje BKUD-a Sevdah okrunili su njihovi plesai Spletom
igara iz Bosne u koreografiji Emira Baia. Na kraju je predsjednik
Ferid Didarevi uruio gostima i zaslunima za djelovanje tog drutva prigodne zahvalnice. q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ

23. MEUNARODNO NATJECANJE UAA KURANA (ZAGREB, 29.10.-01.11.2016.)

Susret muslimana svijeta

Kamen temeljac Islamskog centra u Zagrebu postavljen 11. rujna 1981. godine, a sveano otvorenje uslijedilo je est godina kasnije 6. rujna 1987. Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Medlis Islamske zajednice Zagreb, Svjetska organizacija za hifz iz Dede
(Saudijska Arabija), Ministarstvo islamskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije i Ministarstvo vakufa i islamskih poslova Drave Katar povodom 29. obljetnice sveanog otvorenja Zagrebake damije organizirali su 23. Meunarodno natjecanje uaa Kurana. Supokrovitelji natjecanja bili su Grad Zagreb i Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske.
Natjecanje je odrano od 30. listopada do 1. studenog 2016. u
molitvenim prostorima Islamskog centra u Zagrebu, a sveanost
otvorenja upriliena je u etvrtak, 29. listopada, poslije akam namaza, u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi.

Natjecanje uaa Kurana simbol Islamskog

centra u Zagrebu i simbol zagrebakog ivota
Sveanom otvorenju prisustvovali su mnogi uglednici, meu
kojima izaslanik Ministarstva vakufa Drave Katar ejh Nasser AlSulaiti s delegacijom, predstavnik Ministarstva islamskih poslova
dr. Ali Mohammed Otuif, predstavnik Ministarstva vakufa i vjerskih
pitanja Sultanata Oman Hilal Al-Ryiami, zagrebaki gradonaelnik
Milan Bandi, koordinator za Balkan ispred HFCE-a i IFANCA-e Nizam iki, saborska zastupnica Ermina Lejkaj Prljaskaj, ravnatelj
Gradskog drutva Crvenog kria Zagreb Petar Penava, predstavnici
diplomatskog kora iz muslimanskih/islamskih zemalja akreditiranih
u Zagrebu, te ugledni gosti iz vjerskog, kulturnog i politikog ivota
grada Zagreba i Republike Hrvatske.
Sveanost je otpoela uenjem Kurana od strane kurra hafiza
dr. sc. Ahmada Abolghasemija iz Irana, viestrukog pobjednika
svjetskih natjecanja.
Moderator programa bio je Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog
odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb, koji se u pozdravnom
govoru osvrnuo na znaaj Natjecanja uaa Kurana u Zagrebu, kao
i na injenicu da ono, iz godine u godinu, poprima nove kvalitetne
dimenzije. Tako neto zahtijeva brojne organizacijske iskorake kojima Medlis Islamske zajednice Zagreb, uz visoka pokroviteljstva i
pomo zaposlenika i brojnih volontera, uspijeva hrabro i uspjeno
doskoiti.
Prisutnima se obratio i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi,
koji je naglasio kako Meunarodno takmienje uaa Kurana nije
samo simbol Islamskog centra u Zagrebu, nego i simbol zagrebakog ivota, zagrebakog civilizacijskog iskoraka i prijateljstva s prijateljima muslimanima. U ovakvom danu, kada je europski Zagreb
sjedite zajednikih poruka svijeta, kada je europski Zagreb ono
najbolje od Europe, kada je europski Zagreb domain europskim
muslimanima, uvarima Allahove knjige, sretan sam to se ve 23.
puta susreemo da bismo se napajali ljepotama kuranskog govora, te da se divimo ljubavi i umijeu koju nam hoe pokazati uai
Svete knjige. Natjecanje uaa Kurana nije samo simbol Islamskog
centra u Zagrebu, nego i simbol zagrebakog ivota zagrebakog
civilizacijskog kruga i prijateljstva s naim prijateljima muslimani-

RUJAN 2016.

Sveano otvaranje Meunarodnog takmienja uaa Kurana

ma. Zagrebaki Islamski centar od svojih je poetaka mjesto susreta muslimana sa svojim kranskim susjedima. Neemo smetnuti s
uma da muslimani i krani stoljeima dijele zajednike vrijednosti.
Ma koliko suvremeni apokaliptiari i arhitekti zla inzistirali na tezama o sukobu civilizacija, povijest ih injenino demantira. Ona
svjedoi i o viestoljetnoj kulturi i dijalogu krana i muslimana,
svakovrsnom plemenitom saveznitvu, a nerijetko i istinskom duhovnom bratstvu, rekao je Bandi.
Zagrebaki gradonaelnik je izrazio osobito zadovoljstvo i ponos
to je Grad Zagreb pokrovitelj Meunarodnog takmienja uaa
Kurana. U ovom velikom danu za Zagreb i za mene osobno, kada se
slavi Boja rije, u godini u kojoj obiljeavamo 100 godina od slubenog priznanja islama u Republici Hrvatskoj, elim vam poruiti da je
Zagreb mjesto naeg zajednikog ivljenja, otvorenog dijaloga, razgovora bez predrasuda, na koji se mogu ugledati svi gradovi svijeta
i oni s istoka i oni sa zapada. Ponosan sam na vas i zahvalan to sam
na ovom velikom duhovnom dogaaju, a ega je i Grad Zagreb pokrovitelj. U svijetu prepunom nerazumijevanja i predrasuda, mi se
napajamo ovom ljepotom. Jo jednom vam izriem svoje potovanje i zahvalnost, a u skladu s hadisom Tko nije zahvalan ljudima, nije
zahvalan ni Bogu, rekao je gradonaelnik Milan Bandi.
23. Meunarodno natjecanje uaa Kurana je otvorio dr. sc.
Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj. Istaknuo je kako je zagrebako natjecanje najvee u
Europi, te da je ove godine iz europskog preraslo u meunarodno,
svjetsko natjecanje. Izrazio je zadovoljstvo to je to uinjeno povodom 100. obljetnice institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj.
Kuran, kao Boja uputa, lijek, putokaz, okuplja nas ovdje u ovom
Bojem hramu po 23. put. Na taj nain oplemenjuje i ovaj Centar,
ini ga prepoznatljivim u cijelom svijetu, donosi bereket ovom hramu i hrvatskom cijelom drutvu i dravi. Vjernika dova ili molitva,
utemeljena na Kuranu, uvijek zaziva blagoslov i mir, sigurnost i dobro onima koji ue, poduavaju, sluaju, kao i mjestima i sredinama
gdje se to odvija. Sretni smo da pripadamo u kategorije koje s pravom oekuju Boju milost i naklonost poradi sluenja vjeri promo-

13

BONJACI U HRVATSKOJ
virajui Kuran i njegove univerzalne vrijednosti potrebne cijelom
ovjeanstvu. Imat emo prigodu sluati najreprezentativnije uae Kurana iz 35 zemalja. Pratit e ih u tome osmolana Ocjenjivaka komisija predvoena kurra hafizom dr. Azizom ef. Alilijem. Svojim e kompetencijama jo vie kvalificirati ovo natjecanje dajui
mu jo puniji smisao, rekao je muftija Hasanovi.
Istaknuo je kako se odravanjem Natjecanja uaa Kurana potvruje i dalekovidnost onih koji su od samih poetaka osmiljavali
ovu manifestaciju, na emu im je Islamska zajednica iznimno zahvalna. S posebnim pijetom prisjetio se svojeg prethodnika, muftije evke ef. Omerbaia, kao i rahmetli hadi Salima abia inicijatora i pokretaa Natjecanja uaa Kurana. Posebno se zahvalio
lanovima Ocjenjivake komisije, zatim Halidu Yassinu, voditelju
Ureda za odnose s Arapsko-islamskim svijetom pri Meihatu Islamske zajednce u Hrvatskoj i Mersad ef. Kretiu, imamu Zagrebake
damije i tajniku natjecanja, istiui kako oni podnose najvei teret
i odgovornost pripreme i realizacije natjecanja: Mnogo je pojedinaca koji su kroz ovih 23 godine volontiranjem kroz Izvrni odbor
Medlisa Zagreb dali svoj doprinos ovoj manifestaciji i uinilo je
prepoznatljivom ne samo u Europi, ve i svijetu. S posebnim zadovoljstvom elim istai ime gospodina Halida Yassina, koji je organizacijski skrbei o svim logistikim potrebama bdio i bdije te kao
glavni koordinator ovog natjecanja dao i daje izniman doprinos. Tu
je i Mersad ef. Kreti, koji svoju ljubav prema Kuranu upotpunjuje
sluei svim naim gostima ljubavi radi Boga.

Hafiz Abdulaziz Abdullah Ali Al-Hamri, ukupni

pobjednik natjecanja
23. Meunarodnom natjecanju uaa Kurana pristupila su 62
natjecatelja, koji su se natjecali u etiri kategorije: tilawet, hifz 5 dueva, hifz 15 duzeva i hifz cijelog Kurana. Zagrebako natjecanje
okupilo je uae Kurana iz ak 35 zemalja: Saudijska Arabija, Turska,
Sirija, Kuvajt, Oman, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Kosovo,
Bugarska, Finska, Francuska, Italija, Luksemburg, Ukrajina, Kazahstan, vedska, Nizozemska, Njemaka, Engleska, Norveka, Belgija, Luksemburg, Danska, kotska, panjolska, Alir, Maroko, Katar,
Egipat, Libija, Iran, Sudan, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.
Dvodnevno natjecanje je zavreno u subotu, 1. studenog
2016., proglaenjem pobjednika i tradicionalnim Velikim mevludom na arapskom, bosanskom, albanskom i turskom jeziku, kojeg
su izveli svi natjecatelji. Na taj je nain obiljeen i ulazak u Novu
1438. hidretsku godinu.
Pobjednike je odredila Ocjenjivaka komisija sastavljena od ak
osmorice kurra hafiza. To su: kurra hafiz Ali Mohammed Otuif (Kraljevina Saudijska Arabija), kurra hafiz Fared Oyaleez (Francuska),
kurra hafiz dr. sc. Ahmad Abolghasemi (Iran), kurra hafiz Malallah
Al-Jaber (Katar), kurra hafiz Ercan Mahmut (Turska), kurra hafiz mr.
sc. hafiz Bajram Ajeti (Makedonija), kurra hafiz Armin Abaza (Bosna
i Hercegovina) i kurra hafiz mr. sc. Aziz Alili, predsjednik Ocjenjivake komisije (Hrvatska).
Pobjednici u etiri natjecateljske kategorije su sljedei:
TILAWET:
1. Hadi Mowahhedeamin (Iran) 97,00
2. Ibrahim Boughaleb (Belgija) 94,63
3. Ilias Essaket (Italija) 94,00.
HIFZ 5 DUZEVA:
1. Ibrahim Ammar (BiH) 95,75
2. Merzuk Grabus (BiH) 95,06
3. Ammar Muderizovi (Srbija) 94,44.

14

Hafiz Abdulaziz Abdullah Ali Al-Hamri

HIFZ 15 DUZEVA:
1. Ahmed Hamidovi (BiH) 91,25
2. Haris Ahmi (Hrvatska) 91,15
3. Ismail ehi (BiH) 90,10.
HIFZ KURANA:
1. Abdulaziz Abdullah Ali Al-Hamri (Katar) 97,10
2. Abdallah Aribi (Alir) 96,10
3. Omar Alshalan (Kuvajt) 95,50.
Pobjednicima u natjecateljskim kategorijama su dodijeljene
novane nagrade, svim natjecateljima priznanja, a donatorima zahvalnice. Posebno priznanje dobila je jedina enska natjecateljica
Elmedina Avdibai, 18-godinja gimnazijalka iz Tuzle, koja se natjecala u kategoriji hifza 5 duzeva.
Sveukupni pobjednik 23. Meunarodnog natjecanja uaa
Kurana je 24-godinji hafiz Abdulaziz Abdullah Ali Abdullah Al-Hamri iz Katara. Pobijedivi u najzahtjevnijoj kategoriji, hifzu cijelog
Kurana, osvojio je nagradno putovanje na had, te priznanje i nagradu Hafiz Fadil ef. Fazli, koja se unatrag pet godina dodjeljuje
najboljem natjecatelju. Novanu nagradu od 500 eura svake godine osigura porodica rahmetli hafiza Fadila ef. Fazlia.
Islamsku zajednicu u Hrvatskoj na ovogodinjem Meunarodnom natjecanju uaa Kurana predstavljala su tri natjecatelja:
imam Idriz ef. Hasanovi (u kategoriji tilaweta), student Ammar
iki (u kategoriji hifza 5 duzeva) i student hafiz Haris Ahmi (u
kategoriji hifza 15 duzeva). Nakon prologodinjeg velikog uspjeha kada je Ahmed Alili u kategoriji tilaweta podijelio prvo mjesto sa
Ismailom Kayom iz Turske, osvojivi ak 99,00 bodova, i ove je godine jedan mladi osvjetlao obraz zagrebakom dematu. Rije je o
hafizu Harisu Ahmiu, dugogodinjem mujezinu Zagrebake damije i studentu integralnog studija medicine na engleskom jeziku, koji je osvojio odlino 2. mjesto u kategoriji hifza 15 duzeva.
Kompletno natjecanje i ove se godine moglo izravno pratiti na
Internetu, putem YouTubea, a na tom zadatku je radio Yasser Farag, urednik i novinar TV kue Ahlu Al-Quran iz Kraljevine Saudijske
Arabije. Svakodnevne komentare, ukljuujui se uivo u emisiju,
davao je kurra hafiz Fared Oyaleez.
Organizatori smatraju da je ovogodinjem natjecanju svjedoilo oko 3.000 ljudi, koji su doli iz razliitih krajeva svijeta, a ponajvie iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pobrojano je ak 35 autobusa
i dva minibusa s posjetiteljima iz BiH, veinom s vjernicima iz Cazinske krajine, od ega najvie iz Buima. q
Edina SMAJLAGI, Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ

PREDSTAVLJANJE RJENIKA ZAPRETENIH RIJEI I IZRAZA U BOSANSKOM JEZIKU MUHIDINA ARIA

Najslojevitiji slavenski jezik

U petak, 30. rujna 2016., u okviru tradicionalne manifestacije
XXI. Bonjake rijei u Hrvatskoj, Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod organiziralo je predstavljanje Rjenika zapretenih
rijei i izraza u bosanskom jeziku Muhidina aria. Pored autora,
knjigu su predstavili Ajka Tiro Srebrenikovi, knjievnica i tajnica
KDBH Preporod, i Azra Mehi, glavna urednica Preporodovog
djejeg asopisa Jasmin. Promocija je popraena nastupom enskog pjevakog zbora Bulbuli, koji je za prisutnu publiku izveo niz
sevdalinki.
Muhidin ari (Prijedor, 1944.) je pjesnik i dramski pisac. kolovao se u rodnom gradu, gdje je zavrio osnovnu i srednju ekonomsku kolu, dok je Pedagoku akademiju zavrio u Banja Luci. Radio
je neko vrijeme kao nastavnik bosanskog jezika u Osnovnoj koli u
Kozarcu, te bio organizator Knjievnik susreta na Kozari. Izvjesno
vrijeme je boravio i u Grazu, u Austriji. Godine 1976. objavljuje svoju prvu zbirku pjesama za djecu pod naslovom Spava li dan u mraku. Zatim su uslijedile brojne druge zbirke, kao to su Na krilima
neba, Kada plava ptica sanja, Kolo kozarako, Plava ptica
(izbor poezije za djecu na turskom jeziku), Cvrkutanka, Zaljubljena baka, Dvorite sa cvijetom za uvetom, Crna dvorita,
Poi kui i Vragolije rijei. Osim toga, u njegov opus ubrajamo
i drame Recept za ludilo, Blago u kovegu i Vuk dobrica, te
prozno djelo Keraterm, sjeanje na srpski logor i roman za djecu
Benko. Za svoj rad dobio je vie nagrada od kojih se posebno
istiu: Nagrada Kurirek Maribor za zbirku poezije Kolo kozarako (1984.), Nagrada Mali princ za stvaralaki doprinos razvoju
djeje literature u BiH (2011.) i Knjievna nagrada Nasiha Kapidi
Hadi za poetski opus (2013.). Prevoen je na mnoge svjetske
jezike, a zastupljen je u brojnim antologijama u Austriji i BiH. lan
je Udruenja pisaca grada Graza, austrijskog PEN kluba i Drutva
pisaca BiH.
Rjenik zapretenih rijei i izraza u bosanskom jeziku je napisan u pjesnikoj formi na 250 stranica, i na tragu je prvog bosanskog-turskog rjenika Muhameda Hevaija Uskufije Makbul-i Arif
iz davne 1631. godine. Ipak, ovdje je zaista rije o pravom knjievom djelu, ija je metodologija drugaija od rjenika na kakve smo
navikli. Autor je iznosio rijei u stihovanom obliku prepunim originalnih opisa i rima, ne navodei gramatike kategorije koje posjeduje pojedina rije.
Uiti, izgovarati rije, sluati tuu rije koja oplemenjuje, moe biti izvor znanja, istine. Na jezik je na moral. I ne treba poseban trud da bismo objasnili bosanski jezik!, tako zapoinje Alija
Isakovi svoj tekst Slovo o bosanskom jeziku. Govoriti o bilo kojoj
kulturi, a time i o jeziku, znai uvaiti njenu dugu tradiciju. Bosanski
jezik je dijelio sudbinu drugih junoslavenskih jezika. Poesto se taj
jezik, koji postoji od Kulina-bana, nije niti imenovao! Ignorirali su
ga, ali nisu mogli ignorirati ono to je samo sebe davno imenovalo.
Rjenik zapretanih rijei i izraza u bosanskom jeziku Muhidina aria nastavlja tradiciju stihovanog oblika rjenika. U pogovoru Rjenika to se i spominje. Jo u 17. stoljeu napisao je jedan mladi ovjek, Muhamed Hevai Uskufi, prvi bosanski rjenik. Bio je to Bosansko-turski rjenik, a dovrio ga je 1631. godine; ima oko 700
rijei, pojanjene su stihovima. Ukupno: 330 stihova. Muhidin ari

RUJAN 2016.

Azra Mehi, Muhidin ari i Ajka Tiro Srebrenikovi

je u svoj Rjenik zapretanih rijei i izraza u bosanskom jeziku
ukomponirao 250 zapretanih rijei. Pojanjavao je rijei - katrenima, a to znai da njegov Rjenik ima 1.000 stihova Impozantno.
Muhidinov Rjenik svjedoi tvrdnji leksikografa Devada Jahia,
koji u svom kolskom rjeniku navodi da je bosanski jezik najslojevitiji slavenski jezik, rekla je Ajka Tiro Srebrenikovi.
Naglasila je da ariev Rjenika zapretenih rijei i izraza u bosanskom jeziku poinje s rijeju aik, a zavrava s natuknicom
valje. Rije aik je pridjev orijentalnog podrijetla, a Devad
Jahi je pojanjava kao otvoren, jasan, svijetao, dok Muhidin ari sklada njeno semantiko znaenje ovako: Aik, kae, neto
otvoreno ili jasno// da je neto isto, vedro ili nepristrasno. ari
nastoji biti pristupaan najmlaima, pokazati im ljepotu bosanskog
jezika, a kako bi naueno u djetinjstvu, kroz igru i pjesmu, ostalo
zauvijek ubiljeeno u njihovoj svijesti. I bilo sponom s djetinjstvom,
vodiljom, zakljuila je Tiro Srebrenikovi.
Muhidin ari je istaknuo kako prilikom pisanja Rjenika nije
ciljao pojasniti znaenje rijei, nego pokazati ljepotu bosanskih rijei koje su pomalo u zaboravu najmlaim generacijama. Zapretane
su rijei one koje su sakrivene, prekrivene. Ovdje se svakako metaforiki misli na pepeo zaborava, a ne na neku paljevinu, rekao
je ari. U traganju za smislom i pozadinom znaenja rijei koje je
opisao, autor je pored oslonca na tradiciju, u znatnoj mjeri nastojao da nae njihovo prisustvo u svakodnevnoj govornoj praksi. Time je otvorio put knjizi do razumijevanja u svijesti potencijalnih
itatelja razliitih ivotnih doba i ukusa.
Govorei o stvaranju Rjenika zapretenih rijei i izraza u bosanskom jeziku Muhidin ari je objasnio da je on nastajao usporedo s pjesmama za djecu Vragolije rijei i da su to dvije, a zapravo jedna knjiga. Objavio je prvo te rijei u knjiici za djecu Iz
majkine sehare, pri emu je obradio oko 400 rijei. Rad je nastavio
do ovog Rjenika, koji sadri oko 1.200 rijei. Rjenik zapretanih
rijei i izraza u bosanskom jeziku tiskan je u proljee ove godine i
nije konaan. Proirenje Rjenika slijedi, najavio je marljivi, drueljubivi knjievnik. q
Helena MARKOVI, Edina SMAJLAGI

15

BONJACI U HRVATSKOJ

X. KONVOJ MLADIH BONJAKA REPUBLIKE HRVATSKE I NJIHOVIH PRIJATELJA DA SE NIKAD NE ZABORAVI

(ZAGREB SREBRENICA, 30.09.-01.10.2016.)

Istina o Srebrenici nije potpuna

U spomen rtava srebrenikog genocida Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba od 2007. godine organizira Konvoj
mladih Bonjaka Republike Hrvatske i njihovih prijatelja Da se nikad
ne zaboravi. 2016. godine obiljeena je 21. godinjica genocida u
Srebrenici, koji je simbol stradanja bonjakog naroda tokom agresije na BiH. Europski parlament je 11. srpanj proglasio Danom sjeanja
na genocid u Srebrenici, to je potvrdio i Hrvatski sabor. 2011. godine u Skuptini opine Srebrenica usvojena je Rezolucija o Srebrenici.

Konvoj alovanja, sjeanja i suuti

Konvoj s oko 350 mladih iz Hrvatske krenuo je put Srebrenice u
petak, 30. rujna 2016., ispred Islamskog centra u Zagrebu, nakon
klanjanja duma namaza i prigodnih obraanja uzvanika u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi. Sudionike jubilarnog X. Konvoja
mladih Bonjaka Republike Hrvatske i njihovih prijatelja Da se nikad ne zaboravi, meu ostalima, ispratili su Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za
nacionalne manjine RH i Bahrija Sejfi, pomonica ravnatelja Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Harun Omerbai je uvodno podsjetio kako je poetkom srpnja
ispred Islamskog centra u Zagrebu odrana komemoracija rtvama
srebrenikog genocida iz 1995. godine. Podsjetili smo na nepravdu i uas koji su nevino stradali proivjeli prije masovnog smaknua
i poslali poruku da se takav zloin ne smije ponoviti nikada i nikome, a danas smo se okupili kako bi ta poruka uistinu i zaivjela,
rekao je Omerbai. Poruio je uesnicima X. Konvoja mladih Bonjaka RH i njihovih prijatelja da se s mrnjom ne raamo, nego na
ovaj svijet dolazimo bezgreni, a nai postupci tijekom ovog kratkog ovozemaljskog ivota nas odreuju kakvi emo biti ljudi. Izrazio je nadu da e mladi uesnici Konvoja svojim prijateljima i poznanicima prenijeti poruku besmisla mrnje, osvete i zloina. Vae
sudjelovanje u ovom konvoju daje nadu da moemo oekivati neka
bolja vremena, kada se neemo morati prisjeati nijedne rtve, tragati za niijim posmrtnim ostacima i ivjeti s grem jer nepravda
nije kanjena, a niti sprijeena. Upravo sudjelovanjem vas u odlasku u Srebrenicu, ali i u obilasku svih stratita u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini aljemo poruku onima, koji nas zveckanjem oruja i
raspirivanjem najniih nacionalistikih strasti ele vratiti u vrijeme
kada se genocid dogodio. Vi ste ti koji morate sprijeiti da se zlodusi prolosti ne pojave ponovo i preuzmu kolektivnu svijest koja je
dopustila da se zloin dogodi. Budite spremni svjedoiti to ete
tamo vidjeti i iriti poruku ljubavi i pratanja. Oprostiti, a ne zaboraviti ne zbog elje za osvetom, nego kao uvjetom da se ne zaboravi, rekao je Harun Omerbai.
Mevludin ef. Arslani, zamjenik zagrebakog muftije i ravnatelj
Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia, naglasio je kako uesnici konvoja moraju pokazati visok stupanj potovanja prema rtvama srebrenikog genocida, kao i da ne nasjedaju na mogue provokacije. Naime, ovogodinji X. Konvoj realiziran je u vrijeme pojaanih politikih tenzija u Bosni i Hercegovini: nedugo nakon referenduma o tzv. Danu RS-a i dan prije lokalnih izbora u BiH.

16

Milan Bandi i Larissa Hasanbegovi

Milan Bandi je uvodno podsjetio da je srebreniki genocid u srpnju 1995. bio najvei masovni pokolj civilnog stanovnitva u srcu Europe u drugoj polovici 20. stoljea. Istaknuo je kako se organiziranjem Konvoja eli pokazati da rtve nisu zaboravljene i da pred teinom srebrenikog zloina civilizirani svijet ne smije ostati ravnoduan. Svijet ne smije ostati ravnoduan, pogotovo jer nakon 20 godina istina o Srebrenici nije potpuna, niti su poinitelji odgovarali za
svoja nedjela. Ovo dugujemo svima onima nevino stradalima u Srebrenici. To dugujemo i nama samima, a pogotovo mladima na kojima svijet ostaje. Svijet u kojem e graditi odnose na temelju potivanja ljudskih prava, potivanja razliitosti, potivanja drugih i drugaijih, u nastojanju da se Srebrenica vie nikada i nikome ne ponovi,
rekao je Bandi. Istaknuo je kako Konvoj Da se nikad ne zaboravi
nije konvoj mrnje i osvete, nego konvoj alovanja, sjeanja i suuti.
Ovo je konvoj zdravog razuma, kao i konvoj hrabrosti potrebne za
suoavanje s naim i tuim bolima. Ovo je, na koncu, konvoj nade za
sve. Mladima posebno poruujem: budite hrabri dok gledate u bolnu prolost, brino uvajte memoriju, a sidro nade bacite u budunost, rekao je zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi.

Larissa Hasanbegovi dobitnica 1. nagrade za

najuspjeliji literarni rad o srebrenikom genocidu
Od prole godine u okviru projekta Srebrenica 1995. Vijee
bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba raspisuje Nagradni
natjeaj za najuspjeliji literarni rad (esej) potaknut tragedijom Srebrenice. Struni iri u sastavu: prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi
Pari, dr. sc. Azra Abadi Navaey i prof. Sena Kulenovi, odabrala
je tri najuspjelija rada koja su i novano nagraena.
Prisutnima se obratila Sena Kulenovi potpredsjednica KDBH
Preporod, koja je naglasila kako je struni iri imao doista zanimljivu zadau jer su pristigli radovi puno promiljeniji i zreliji od
prologodinjih, a osjea se i odreeni napredak u kvaliteti i rasponu od vrlo emotivno proivljenih literarnih radova do eseja koji
propituju dananju sliku svijeta. Izrazila je zahvalu svim uesnicima natjeaja to su u sebi nali snage i inspiracije da se suoe s
tekom temom srebrenike tragedije.

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ
Dobitnica prve nagrade natjeaja Srebrenica 1995. za 2016.
godinu je Larissa Hasanbegovi, uenica 4. razreda Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia. Njezin literarni rad Nisu loa vremena, lo je ovjek, po rijeima Sene Kulenovi, emotivna je pria iz
vizure djevojice kojoj ratna zbivanja mijenjaju ivot i oduzimaju
one koje najvie voli.
Dobitnik druge nagrade je Erik Matejak, uenik 2. razreda Nadbiskupske klasine gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu. Esej
pod naslovom Vukovar, Srebrenica, Darfur, Ruanda.. kuda ide
svijete? uzavrelo je promiljanje mladog ovjeka o stanju svijeta, o
nepravdama i ratnim zbiljama koje umiruje pozivom na bratstvo
meu ljudima, pravdu, oprost i ljubav, rekla je Kulenovi.
Dobitnica tree nagrade je Manda Zrno, uenica 3. razreda
Nadbiskupske klasine gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu. Za
njezin literarni rad pod nazivom Moja Srebrenica reeno je da je
zrela refleksiji o Srebrenici prije rata, za vrijeme opsade i poslije
progona iz grada.

1992. poeo je genocid u BiH, a zavrio se u julu

1995. u Srebrenici
Uesnici X. Konvoja Da se nikad ne zaboravi prenoili su u
Behram-begovoj medresi u Tuzli, da bi u jutarnjim satima u subotu,
1. listopada 2016., rutom Tuzla Kalesija Zvornik Konjevi Polje, stigli u Bratunac, grad u kojemu je prije rata ivjelo preko 65%
Bonjaka, a danas zanemarivo mali broj. Nakon obilaska Memorijalnog centra Bratunac Veljaci uesnicima konvoja obratili su
se azim Jusupovi, predsjednik Skuptine opine Bratunac, i uhra
Sinanovi i predsjednica Udruenja ene Podrinja Bratunac.
azim Jusupovi prisjetio se problema oko izgradnje Memorijalnog centra, koja je poela prije 9 godina. Uspjeli su u svome naumu i izgradili mezarje i spomen kompleks u centru grada, to je
jedinstven sluaj u cijeloj BiH. Imamo oko 7.500-8.000 povratnika,
ali, naalost, samo estero zaposlenih u optini i u policiji. Ljudi
ive od poljoprivrede, bave se stoarstvom i uzgojem malina, ive
na svojim poljoprivrednim imanjima. To je glavni izvor egzistencije
na ovim podrujima. Teka je to borba, ali, ako Bog da, istrajat emo, rekao je Jusupovi.
uhra Sinanovi je rekla da su Udruenje ene Podrinja i Udruenje logoraa iz Bratunca bili glavni inicijator izgradnje Memorijalnog centra Bratunac Veljaci. Do 12. maja 2016. godine imali
smo 10 kolektivnih denaza. Na ovim prostorima nestale su 603 osoba, nema 9 kompletnih porodica iz kua oko ovog Memorijalnog
centra koje su nae komije ubile, a ja kaem njima zakljuali
njihove kue za sva vremena, rekla je Sinanovi i dodala kako je

Memorijalni centar Bratunac - Veljaci

RUJAN 2016.

2.081 osoba iz Bratunca ubijena u srebrenikom genocidu u ljeto

1995. godine: Kada doete u Srebrenicu, na kamenu prvo vidite da
pie Bratunac. Zato to je najvie stradalih sa optine Bratunac.
uhra Sinanovi je naglasila kako je najmlaa rtva genocida u bratunakoj opini bila jo neroena beba N.N., koja nije ni dola na ovaj
svijet nakon silovanja, ubijena je u utrobi svoje majke u 9. mjesecu
trudnoe, i to u Osnovnoj koli Vuk Karadi. Najmlaa ukopana
rtva u mezarju Memorijalnog centra Bratunac Veljaci ubijena je
sa 3,5 mjeseca, a najstarija nane sa 110 godina. Imamo 27-ero maloljetne djece starosti od 3,5 mjeseca do 10 godina, od ega 11 djevojica i 16 djeaka. Imamo i bebicu Ibrahimovi Mirzetu, koja nije ni
ukopana jer nije jo pronaena. Imala je 9 mjeseci. Tko je kriv za
ovo? Krive su nae komije s podruja optine Bratunac. Niko nije
osuen za ove zloine. Uz duno potovanje, zloin se nije desio samo u Srebrenici, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. 1992. godine poeo je genocid u BiH, a zavrio se u julu 1995. u Srebrenici, rekla je
Sinanovi i dodala da se najvie grobnica u cijeloj BiH nalazi na podrujima opina Bratunac i Zvornik.
Mirsad ef. Huseinovi, bratunaki imam, na poetku i kraju komemoracije prouio je aere, ulomke iz Kurana asnog, a uesnici
konvoja poloili su cvijee kod centralnog niana u Memorijalnom
centru Bratunac Veljaci.

Srebrenike majke nikada se nisu borile za osvetu,

ve za pravdu
Nakon Bratunca konvoj se uputio u Memorijalni centar Srebrenica Potoari, spomen obiljeje i mezarje za rtve genocida iz
1995. godine. Odran je sat povijesti, a uesnicima konvoja obratili
su se predstavnici Memorijalnog centra i elnice udruenja srebrenikih ena i majki. Samo zbog njih srebreniki genocid nije prekrio
zaborav, kao to su zaboravljeni mnogi drugi zloini nad Bonjacima u proteklom ratu.
Kau da je najvea nepravda ekati pravdu. Mi je ekamo ve 21
godinu, uvodno je rekla Munira Subai, predsjednica Udruenja
Pokret Majke enklava Srebrenica i epa, kojoj su u srpnju 1995. ubijena 22 lana ue obitelji. Najmlaeg sina je ukopala prije tri godine
(pronaene su samo dvije male kosti). Prisjetila se dogaanja prije 15ak godina kada je bilo odreeno da se rtve srebrenikog genocida
ukopavaju u Kladnju. Mi smo se pobunile i poele raditi anketu.
Anketirali smo oko 12.500 Srebreniana, a ponudili smo tri lokacije
mjesto gdje je odredila vlast, Srebrenica i Potoari. 83% glasova je odluilo da Spomen mezarje bude u Potoarima, na mjestu gdje smo se
zadnji put vidjeli s djecom, gdje su nam ubijali djecu, gdje poinjen
genocid i gdje su silovali veliki broj naih majki, sestara i kerki, rekla

Obraanje M. Subai u Memorijalnom centru Srebrenica - Potoari

17

BONJACI U HRVATSKOJ
je Subai. Istaknula je da su u Memorijalnom centru Srebrenica
Potoari ukopane 6.772 rtve srebrenikog genocida, a oko 260 izvan
Spomen mezarja. Po naoj evidenciji je ubijena 10.701 osoba. Brojka
koja pie na kamenu, 8.372 to je utvrdila Komisija Vlade Republike
Srpske, koja je bila formirana od strane visokog predstavnika meunarodne zajednice Paddyja Ashdowna. Imala je 7 lanova pet Srba istoriara, jedan Bonjak istoriar, profesor Smail eki, i jedan stranac iz
Engleske, Gordon. Oko dvije i pol godine radili su na tom predmetu, i
ustanovili da je od 10. do 19. jula 1995. godine, za 9 dana, ubijeno
8.372 nae djece. Po naoj evidenciji ubijeno je 1.042 maloljetne djece
i 570 ena, rekla je Subai, dodavi kako bonjake majke nisu htjele
dozvoliti da zloinci prou nekanjeno. Svjedoili smo u Hakom tribunalu, sudu za ratne zloine svjedoimo i svjedoit emo. Tuile
smo UN, tuile smo Vladu Holandije, njihovo Ministarstvo obrane. Natjerale smo Europski parlament da donese Rezoluciju o Srebrenici i
svakog 11. jula na pola koplja je zastava ispred Europskog parlamenta, rekla je Munira Subai, koja se na kraju obraanja prisutnima
obratila majkama: Pozivam sve majke da govore ono to su doivjele
i preivjele, da prue jedna drugoj ruku povjerenja, a poslije ruku pomirenja. Da raamo djecu koja vole druge i drugaije, koja e znati da
tite tui ivot kako bi njihov ivot bio zatien.
Hatida Mehmedovi, predsjednica Udruenja Majke Srebrenice, vratila se u Srebrenicu prije 15 godina, i u njoj ivi potpuno sama. 1995. godine srpski zloinci ubili su njene sinove Azmira i Almira,
mua Abdulaha, kao i desetine mukih lanova porodice. Na hiljade
i hiljade majki u Bosni i Hercegovini ostali su bez jednog, dvoje ili vie
lanova svojih familija. Ja sam ostala bez kompletne porodice u
istom danu. Drago mi je to meu vama vidim mnogo mladih, djeca
moraju znati pravu istinu. Svako dijete mora znati ono to se desilo u
Bosni i Hercegovini da je na BiH izvrena agresija od strane Srbije i
Crne Gore. Mada to neki sapiraju i Haki tribunal sam je oistio Srbiju i od najmanje odgovornosti. Mi koji smo preivjeli i genocid, i
agresiju, i sve strahote ovoga svijeta, dobro znamo iji su bili tenkovi,
iji su bili avioni, ija je bila JNA u koju smo se svi kleli, rekla je
Mehmedovi. Naglasila je kako se srebrenike majke nikada nisu borile za osvetu, ve za pravdu jer bez pravde i pravednosti nee biti
niti budunosti. Rekla je kako su Bonjaci obespravljeni, ponieni i
predmet manipulacija, pri emu se posebno osvrnula na probleme
oko dokazivanja svoga roditeljstva. Govore nam da to nisu naa djeca, da donosimo kosti sa nekih drugih strana ak i ivotinjske kosti
da donosimo. I ne stide se, a imaju svoju djecu. Kako ih nije strah
Boga, ako vjeruju u Boga?, rekla je Mehmedovi.
Sadik Ahmetovi, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog
centra Srebrenica Potoari, rekao je da su od osnivanja spomen
kompleksa svi hrvatski predsjednici posjetili Memorijalni centar Stjepan Mesi, Ivo Josipovi i Kolinda Grabar Kitarovi. Naglasio je kako u
Bosni, ali i na cijelom Balkanu, imamo uzburkanu historiju koja se vrlo
esto ponavlja. Ovo je mjesto gdje treba poslati poruku da nikome
na ovim prostorima ne treba sukob, rekao je Ahmetovi.
Azur Osmanovi, kustos Memorijalnog centra Srebrenica
Potoari, opirno je govorio o kronologiji dogaanja u Srebrenici i
Podrinju od 1992.-1995. godine. Usporedba brojanih pokazatelja
vezanih uz sadanje stanje i Popis stanovnitva iz predratne 1991.
godine najbolje govore to se u i oko Srebrenice tokom ratnih godina dogodilo. Na povrini od 527 km, u preko 80 naseljenih mjesta srebrenike opine, 1991. ivjelo je 36.666 stanovnika. Najvie
je bilo Bonjaka 27.572 ili 75,2%, dok je Srba bilo mnogo manje
8.315 ili 22,7%. Danas u opini Srebrenica ivi oko 7.000 stanovnika, od ega oko 70% Srba i samo 30% Bonjaka. Osmanovi je
rekao da je do sada u Memorijalnom centru Srebrenica Potoa-

18

Spomen soba u bivoj Tvornici akumulatora u Potoarima

ri pokopana 6.504 rtva srebrenikog genocida, dok se traga za
posmrtnim ostacima oko 1.800 ljudi. Veliki problem predstavlja
injenica to se dijelovi istog tijela pronalaze na tri-etiri lokacije.
Ove godine na kolektivnoj denazi odranoj 11. srpnja pokopano je
127 novoidentificiranih rtava srebrenikog genocida. Taj proces
e se nastaviti i naredne i svih narednih godina, sve dok i posljednja
rtva ne bude ukopana. Sa ovoga mjesta, iz Potoara, nekoliko puta dnevno u razne krajeve svijeta aljemo poruku da se Srebrenica
vie nikad, nikom i nigdje ne ponovi, rekao je Osmanovi.

Srebrenica mora postati sastavni dio pomirenja i

istine u BiH
Nakon prigodnog programa i obraanja domaina pod musalom, sudionici X. Konvoja Da se nikad ne zaboravi imali su priliku
razgledati eksponate u novoureenoj Spomen sobi, koja se nalazi u
prostorima bive Tvornice akumulatora u Potoarima, nekadanjoj
bazi Nizozemskog bataljuna mirovnih snaga UN-a (Dutchbat), koja se nalazi nasuprot Spomen obiljeja i mezarja. U Spomen sobi,
preureenoj prole godine povodom obiljeavanja 20. godinjice
srebrenikog genocida, nalazi se 50-ak izloenih fotografija s popratnim tekstom vezanim uz ratna dogaanja u Srebrenici od
1992.-1995., s posebnim naglaskom na 11. srpanj 1995. i masakr
koji je nakon toga uslijedio. Posjetitelji su mogli vidjeti i fotografije
odgovornih za srebreniki genocid, osuenih na Meunarodnom
krivinom sudu za bivu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu.
U posebnoj prostoriji nalazi se zanimljiva izloba fotografija o
ivotu u Srebrenici danas, ispod kojih se nalaze eseji koje je napisalo sedmero knjievnika, redatelja, umjetnika i politiara, i to: Boris
Buden, pisac, kulturni kritiar i prevoditelj, Erhard Busek, austrijski
politiar, Bojana Peji, povjesniarka umjetnosti, kustosica i knjievnica, Slavenka Drakuli, hrvatska knjievnica i publicistkinja, Haris Paovi, kazalini i filmski redatelj, Doraja Eberle, socijalna radnica i biva austrijska politiarka, te Wolfgang Petrisch, visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH (1999.-2002.). Ovom prigodom citirajmo samo dvije misli iz prezentiranih eseja
Postoje ljudi koji su u stanju da oproste i zaborave. Ali oni naglaavaju da se njihov oprost ne smije zanemariti. (Doraja Eberle)
Ako Bosna i Hercegovina eli za sebe evropsku budunost, onda
e Srebrenica morati postati sastavni dio pomirenja i istine. Naalost, 20 godina kasnije, to jo uvijek nije sluaj. Bosni i Hercegovini je
potrebna naa kontinuirana posveenost! (Wolfgang Petrisch)
U novoureenoj prostoriji unutar bive Tvornice akumulatora,
posebno osposobljenoj za filmske projekcije, prikazan je polusatni
dokumentarni film Srebrenica, potresna pria o stradanju Bonja-

PREPORODOV JOURNAL 191

BONJACI U HRVATSKOJ
ka Srebrenice i Podrinja tokom rata u BiH. U njemu se isprepliu ispovijedi i ivotne tragedije majki, koje su izgubile supruge i sinove, s
autentinim ratnim filmskim materijalom. Posebno su zanimljivi dijelovi koji prikazuje dolazak francuskog generala Philipa Mouriona
1993. godine u Srebrenicu, kada ona postaje Zatiena zona UN-a, te
ulazak srpske vojske u grad i kaos u Potoarima 11. srpnja 1995. Tada pred TV-kamerama ratni zloinac, general Ratko Mladi, daje izjavu koja e zauvijek ostati upamena: Evo nas 11. jula 1995. godine
u srpskoj Srebrenici. Uoi jo jednog praznika srpskog naroda poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. Napokon je doao trenutak da se
poslije bune protiv dahija Turcima osvetimo na ovom prostoru.
Nakon obilaska Spomen sobe i projekcije dokumentarnog filma,
uprilien je ponovni susret sa srebrenikim majkama, kao i razgovor
sa estero mladih Bonjaka i Bonjakinja koji ive i rade u Srebrenici,
lanovima Asocijacije studenata Srebrenice. To su Adem Mehmedovi, Alen Avdi, Jasmin Hasanovi, Melisa Smaji, Nermina Avdi i
Sejdalija Sulji. Iako su, kako kau, za cijeli ivot ostali obiljeeni s
ratnim dogaanjima, razgovor s njima je pokazao da u Srebrenici
ipak postoji traak svjetlosti u borbi za elementarna ljudska prava.
Obrazovani mladi Bonjaci, nacionalno i vjerski osvijeteni, garant su
borbe protiv novog genocida i egzodusa bonjakog naroda s ovih
prostora. Meutim, neophodna im je naa svekolika pomo.

Dokumentacioni centar Srebrenica

multimedijalna arhiva srebrenike kronike MKSJ-a
Razgovor s bonjakom omladinom iz Srebrenice uprilien je u
novoureenim prostorijama u okviru bive Tvornice akumulatora
u Potoarima. Prole godine, povodom obiljeavanja 20. godinjice
srebrenikog genocida, SENSE (Centar za tranzicijsku pravdu) je
osnovao Dokumentacioni centar Srebrenica, multimedijalnu arhivu dostupnu svima.
Naime, zloini koji su u srpnju 1995. godine poinjeni u Srebrenici bili su predmet brojnih suenja pred Meunarodnim krivinim
sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ), specijalnim sudom UN-a koji se
bavi tekim krenjima meunarodnog humanitarnog prava tokom
balkanskih konflikata tokom 1990-ih godina. Pratei suenja i izvjetavajui iz dana u dan o tome to je reeno i vieno u sudnicama, SENSE je prikupio obiman sudski materijal, poput iskaza svjedoka, vojnih dokumenata, forenzikih i drugih dokaza. U elja da tu
ivu historijsku grau vrati tamo gdje pripada, SENSE je osnovao
Dokumentacioni centar Srebrenica.
Dokumentacioni centar predstavlja srebreniku kroniku MKSJa na dva nivoa: prvo, kao bazu podataka koja sadri odabrane sudske materijale, dostupne publici na analizu i istraivanje; i drugo,
kao i video prezentaciju kronologije dogaanja iz srpnja 1995. go-

Susret sa srebrenikom omladinom u Dokumentacionom centru

Srebrenica

RUJAN 2016.

dine, praenu sa osam kljunih segmenata na suenju u Haagu: od

istrage i svjedoenja preivjelih do priznanja krivice i presuda.
Osam kljunih segmenata tribunalove srebrenike prie imaju sljedea imena: istraga, preivjeli, nemoni oevici, nevoljni svjedoci,
ekshumacije, priznanja, trajne posljedice i sudski epilog.
Posjetitelji samostalno mogu pogledati video materijal i dokumente na osam toaka. Tonski zapis je na bosanskom i engleskom
jeziku. U nastavku teksta donosimo objanjenja vezana uz prva etiri kljuna segmenta suenja na Meunarodnom krivinom sudu
za bivu Jugoslaviju MKSJ u Haagu. Da se ne zaboravi
ISTRAGA:
Srebrenika istraga tuilatva MKSJ se esto opisuje kao najvea kriminalistika istraga u poslijeratnoj Europi, a moda i u 20. stoljeu. Vjerojatno i jeste, po najmanje tri osnove. Prvo, po razmjeru
zloina i broju rtava: najmanje 8.000 ubijenih i 25.000 prisilno raseljenih. Drugo, po veliini mjesta zloina koje se protee 70 kilometara u pravcu sjever-jug i 40 kilometara u pravcu istok-zapad, na
povrini od 2.800 kvadratnih kilometara. Tree, po duini trajanja:
zapoeta je u srpnju 1995. i trajat e, barem to se MKSJ-a tie, do
okonanja posljednjeg suenja optuenima za srebrenike zloine.
PREIVJELI:
Na prvu dvojicu preivjelih sa srebrenikih stratita istraitelji
MKSJ-a su naili tokom prve misije u Tuzli, u srpnju 1995. godine. Zatim
su se pojavila jo dvojica, da bi do kraja 1995. istraitelji imali iskaze
10-ak mukaraca koji su tvrdili da su preivjeli masovna strijeljanja. Da
bi te tvrdnje provjerili, istraitelji su 1996. godine krenuli tragom njihovih iskaza i, prvo, pronali objekte u kojima su bili privremeno zatoeni
(uglavnom kole na podruju Bratunca i Zvornika), a potom i lokacije
pogubljenja: skladite u Kravici, branu Petkovci, farmu Branjevo, put u
dolini Cerske, obalu rijeke Jadar Nitko, naalost, nije preivio masovna pogubljenja u ljunari kraj Kozluka i Domu kulture u Pilici.
NEVOLJNI SVJEDOCI:
Kako je tribunalova srebrenika istraga odmicala, tako se na
suenjima poveavao broj nevoljnih svjedoka optube: bivih
pripadnika vojske i policije bosanskih Srba i predstavnika civilnih
vlasti s podruja Srebrenice, koji su u Haag najee dolazili na
osnovu obavezujueg naloga za svjedoenje. Istraitelji tuilatva
su ih pronali na osnovu dokumenata zaplijenjenih u tabovima
Vojske RS-a spiskova pripadnika pojedinih jedinica ili radnih naloga za koritenje terenskih vozila i tekih graevinskih strojeva. Nakon to su identificirani, istraitelji tuilatva su ih intervjuirali,
mnoge u svojstvu osumnjienih i u prisustvu njihovih odvjetnika.
Pred sudom i pod zakletvom su, htjeli ili ne htjeli, ispriali to su
radili, vidjeli ili uli u vrijeme srebrenikih dogaanja.
NEMONI OEVICI:
Ulogom i odgovornou meunarodne zajednice u srebrenikoj tragediji bavili su se drugi, a ne Tribunal iji je mandat da utvruje krivinu odgovornost pojedinaca optuenih za teka krenja
meunarodnog humanitarnog prava. Uloga i odgovornost holandskih plavih ljemova i francuskih generala na elu UNPROFOR-a
utvrivana je u parlamentarnim istragama u Nizozemskoj i Francuskoj, kao i u istraivanju Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju (NIOD). Objavljen je i opsean izvjetaj generalnog sekretara
UN-a, Kofija Anaana, u kojem se zakljuuje: Tragedija Srebrenice
e nas uvijek proganjati. Strani oevici srebrenikog debakla meunarodne zajednice zapovjednici Nizozemskog bataljuna, vojni
promatrai UN-a, humanitarni radnici pred Tribunalom su svjedoili o sopstvenoj nemoi da uine bilo ta to bi moglo zaustaviti
uas koji se odvijao pred njihovim oima. q
Ismet ISAKOVI

19

BONJACI U HRVATSKOJ

VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

Dani bosanskohercegovake
kulture u Zagrebu
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba povodom
Dana dravnosti Bosne i Hercegovine organizira manifestaciju Dani bosanskohercegovake kulture u Zagrebu, koja e se odrati od
25. do 29. studenog 2016. godine.
U okviru programa manifestacije, pored tradicionalnog prikazivanja bosanskohercegovake kinematografije, organizirat e se i
drugi kulturni sadraji: kazalina predstava, glazbena veer i izloba
uz promociju knjige.
Bosanskohercegovaka kinematografija ima zlatnu povijest, ali
i sadanjost o emu svjedoi prikazivanje filma Smrt u Sarajevu
redatelja Danisa Tanovia, koji je ovogodinji kandidat ispred Bosne i Hercegovine za nagradu Oscar.
Uz bosanskohercegovaku kinematografiju tradicionalno prikazujemo i koproducentska ostvarenja iz regije i svijeta, a ove godine zagrebaka publika e moi uivati u premijeri filma Dobra
ena redateljice Mirjane Karanovi.
Ovogodinji program manifestacije obogatit e premijera bosanskohercegovake predstave Sjajni momci nastala po tekstu Neila
Simona Sunshine Boys, s glumakim triom u sastavu Mustafa Nadarevi, Senad Bai i Moamer Kasumovi, koja je nakon premijernog izvoenja u Sarajevu izazvala veliko zanimanje publike.
Ove godine u programu manifestacije je izloba uz promociju
knjige o srednjovjekovnoj bosanskoj epigrafskoj pismenosti, stecima Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike autora
mr. sc. Mehmeda Kardaa.
PROGRAM DANA BOSANSKOHERCEGOVAKE KULTURE U
ZAGREBU (25.11.-29.11.2016.)
25.11.2016. (petak), 20:00 h, Kino Europa
Sveano otvaranje
Igrani film DOBRA ENA, redateljica Mirjana Karanovi
26.11.2016. (subota), 20:00 h, Scena Vidra
Kazalina predstava SJAJNI MOMCI
Igraju: Mustafa Nadarevi, Senad Bai, Moamer Kasumovi
27.11.2016. (nedjelja), 19:00 h, Kino Europa (Dvorana Mller)
Izloba i promocija knjige JEZIK I GRAFIJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKO-HUMSKE EPIGRAFIKE, autora mr. sc. Mehmeda Kardaa

PROMOCIJA EDICIJE HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

1788-1878
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organizira
promociju edicije Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878, autora
prof. dr. sc. Galiba ljive, koja e se odrati u etvrtak, 24. studenoga
2016., u sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi u Islamskom
centru Zagreb (nakon jacije namaza). q

27.11.2016. (nedjelja), 20:00 h, Kino Europa

Dokumentarni filmovi (Crtani filmovi, Prie o veteranskom uspjehu: Maratonci)
28.11.2016. (ponedjeljak), 20:00 h, Kino Europa
Igrani film SMRT U SARAJEVU, redatelj Danis Tanovi
29.11.2016. (utorak), 20:00 h, Kino Europa
Glazbena veer, koncert sastav SERBEZ
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba
Trnjanska cesta 35, Zagreb
tel. 01/631-4109, fax. 01/631- 4111, www.vbnmgz.hr

20

PREPORODOV JOURNAL 191

HRVATSKA

ANDREJ PLENKOVI PREMIJER, A BOO PETROV PRIVREMENI PREDSJEDNIK SABORA

Izabrana nova Vlada RH

Pregovori oko sastavljanja nove vlade s istim akterima HDZ-om
i Mostom nezavisnih lista nakon izvanrednih opih izbora 11. rujna
2016. tekli su puno lake nego nakon prethodnih redovnih izbora,
kada je na elu HDZ-a bio Tomislav Karamarko. Novi predsjednik
stranke Andrej Plenkovi vrlo je lukavo i, rekli bismo, dosta zrelo vodio pregovore s MOST-om ne dozvoljavajui Boi Petrovu i drutvu
da ba tako olako ucjenjuju HDZ. Razlog jer bio taj to je MOST ostvario ipak loiji rezultat nego na prethodnim redovnim izborima, a s
druge strane, veliki povratak HDZ-a unato ne ba sjajnoj situaciji u
toj stranci samo nekoliko mjeseci ranije, dao je, da tako kaemo, dodatnu politiku snagu Plenkoviu i njegovom timu tokom pregovora.
MOST je traio tzv. sedam jamstava kao uvjet za koaliciju s HDZom, pokazivao je odmah nakon izbora miie, no ubrzo se shvatilo da
su Petrovu i drutvu oni mlohaviji nego to su sami mislili. HDZ je
naelno pristao na njih, ali je neke od njih odgodio s obzirom da nije
bilo realno da se zakonske promjene odmah donesu.
Pregovori su poeli vrlo brzo, ve tri dana nakon izbora s obzirom da se SDP ve nakon objave rezultata predao i pozvao HDZ i
MOST da to prije formiraju vladu. Plenkovi je naelno pristao na
ispunjenje jamstava koje je MOST traio da bi uope krenuo u razgovore oko formiranja nove Vlade.

Petrovu suen prostor

Ve je tada bilo jasno da od svih sedam svojih jamstava MOST
nee odustati, ali e jednostavno morati popustiti oko nekih stvari.
Dogovoreno je da se neki zakoni donesu odmah po konstituiranju
Hrvatskog sabora, dok bi pak neki bili prolongirani, poput izmjena
Ovrnog zakona i proglaenja iskljuivog gospodarskog pojasa, te
izmjena Zakona o lokalnoj i podrunoj samoupravi kojim se masa
sredstava za plae zaposlenih u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave ograniava na maksimalno 15%o prihoda
poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini. Tako e se, vjeruju u MOST-u, smanjiti broj ljudi koji su stranke uhljebile na nepotrebnim radnim mjestima. Taj bi se Zakon mogao poeti provoditi
negdje 2018. i toga su svjesni i u MOST-u, ali ele dobiti barem
jamstva da e tako biti.
Od poetka pregovora bilo je jasno da e Plenkovi biti premijer, a vjerovalo se da e Petrov biti jedan od potpredsjednika Vlade,
no MOST je takoer traio mjesto potpredsjednika Hrvatskog sabora jer bi na taj nain ravnomjerno podijelili odgovornost, a MOST
e moi odluivati o dnevnom redu i tokama koje e se uvrstiti na
raspravu u Saboru. Kako su govorili, jednom su se ve opekli s
predsjednikom Sabora eljkom Reinerom koji neke njihove zakone
nije htio uvrstiti na dnevni red. Nije bilo sigurno da e HDZ tek tako
popustiti Petrovljevim zahtjevima, pogotovo, to je to jasno poruio povratnik u tu stranku Drago Prgomet.
Takoer, ovaj put nije bilo problema oko kadroviranja za razliku od prolih izbora, kada se trailo da ako ministarstvo vodi ministar iz HDZ-a, da mu zamjenik ili pomonik bude iz MOST-a, te da i
jedna i druga strana imaju pravo veta na ministre iz druge opcije.
Sada su se dogovorili da se jedni drugima nee mijeati u resore, pa
e svaka stranka imati svoju vertikalu i slobodu odluivanja oko ka-

RUJAN 2016.

Boo Petrov (predsjednik Hrvatskog sabora - MOST) i

Andrej Plenkovi (predsjednik Vlade RH - HDZ)
drovskih rjeenja. No, ostaje pravilo da se ne kandidiraju osobe
koje su povezane s kaznenim istragama.
Pozicija MOST-a u odnosu na HDZ je bila loija i zbog toga to se
SDP sam iskljuio iz pregovora oko sastavljanja Vlade, pa je Petrovu
i zbog toga suen manevarski prostor. Znalo se da HDZ nee beskonano poputati MOST-u i usporedo tokom pregovora s Mostom
Plenkovi je kontaktirao i druge mogue koalicijske stranke, ukljuujui i nacionalne manjine. ak je postojala i opcija oko pregovora
s HNS-om koji je u okviru Narodne koalicije osvojio devet mandata,
no od toga ipak nije bilo nita. MOST-u su bile prihvatljivi zastupnici nacionalnih manjina, no bili su ipak iskljuivi kad su u pitanju dva
zastupnika stranke Bandi Milan 365. Koalicija nije stvorena, mada
je Bandi dao podrku Plenkoviu, no da je trebalo, pitanje je koliko bio Most ostao iskljuiv.
Nekoliko dana kasnije odrana je i druga runda pregovora. Postignut je kompromis oko nekih MOST-ovih zahtjeva, a oni se u prvom
redu odnose na Zakon o HRT-u i proglaenju Gospodarskog pojasa
dok e izmjene Ovrnog zakona u saborsku proceduru ii odmah.
Plenkovi je naglasio kako HDZ podrava da se u budunosti koriste
tri preferencijalna glasa na parlamentarnim izborima ili na izborima
za Europski parlament. Vrlo brzo su se dogovorili i vezano uz odreene detalje vezane uz financiranje politikih stranaka, a vjeruje i da e
vrlo brzo nai kvalitetna rjeenja vezano uz prava dravnih dunosnika ili saborskih zastupnika. Postignut je i dogovor oko zahtjeva Mosta vezanim uz HNB, gdje potujui njezinu neovisnost u monetarnim pitanjima, razgovaramo o rijeenjima koja e omoguiti neke
aktivnosti kada se radi o Dravnoj reviziji, rekao je Plenkovi. Kazao
je i da vezano uz HRT-a pristupaju sustavno. Obje stranke dre kako
se HRT treba restrukturirati, no pitanje pretplate je u nadlenosti
Nadzornog odbora HRT-a. Dodao je i da se odluke vezane uz HRT
trebaju donijeti uz prethodne konzultacije s drugim tijelima i u kontekstu sporazuma koji postoji izmeu vlade i HRT-a.

MOST-ovci napustili pregovore?

Kako se pribliavao kraj rujna, pregovori su napredovali, pa je
tako Plenkovi najavio da su blizu dogovora. HDZ je poeo skupljati

21

HRVATSKA
potpise saborskih zastupnika za podrku Plenkoviu, no jo nije bilo
izvjesno hoe li do prvih konzultacija kod predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarovi imati potrebnih 76 ruku. No, Petrov je naglasio da njegovi zastupnici Plenkoviu nee dati potpise za mandatara
sve dok se ne dogovori cijeli paket suradnje u buduoj Vladi.
Pred sam kraj rujna kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest
u Jutarnjem listu da je MOST odjednom prekinuo pregovore s
HDZ-om oko podrke Andreju Plenkoviu i stvaranja saborske veine. Iako je to Petrov demantirao, digla se velika praina. Pregovori idu svojim uobiajenim tijekom i nastavljaju se idueg tjedna,
poruili su iz MOST-a. Prekid pregovora demantirali su i dunosnici
HDZ-a. Politiki tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier rekao je kako nije uo
nita o prekidu pregovora HDZ-a i MOST-a, a glasnogovornik HDZ-a
Ivan Jabuka potvrdio je da nije istina da su pregovori prekinuti te je
izvijestio da se nastavljaju.
Oni su se zaista i nastavili, a nakon tri runde pregovora, elnici
stranaka Plenkovi i Petrov rekli su kako su HDZ i MOST blizu dogovora. Iako se prialo da e MOST-u pripasti etiri ministarstva, a
Boi Petrovu mjesto prvog potpredsjednika Vlade jer mu nije odgovaralo da bude tek jedan od potpredsjednika, navodno je Petrov
od Plenkovia iskamio jo jedno ministarstvo.
Pokazat e se kasnije da je to djelimino tono, odnosno vie od
etiri ministarstva nee moi dobiti. No nastavimo dalje. Prve konsultacije kod predsjednice Republike nisu donijele nita novo jer Plenkovi jo uvijek nije mogao ponuditi minimalnih 76 potpisa za mandatara. Nakon konzultacija Plenkovi je rekao kako je uvjeren da e nakon
jo nekoliko dana pregovora njegova stranka imati vie od 76 potpisa
potrebnih za sastavljanje nove Vlade. Smatram kako dosadanji razgovori HDZ-u kao relativnom, ali uvjerljivom pobjedniku parlamentarnih izbora, daju prilino uvjerenje kako e nakon jo nekoliko dana
pregovora imati vie od 76 potpisa potpore koji su, sukladno Ustavu
RH, potrebni za sastavljanje nove Vlade, kazao je Plenkovi.
Podrku je obeao i predsjednik HSS-a Kreo Beljak, koji je upozorio da je to samo podrka formiranju vlade, ali da i dalje ostaju u
opoziciji. Podrku su potvrdili u pregovorima s HDZ-om i predstavnici
nacionalnih manjina pod jednim uvjetom da Zlatko Hasanbegovi ne
moe biti ministar kulture. Bilo je jasno, iako to Plenkovi nije htio
eksplicitno rei, da e prihvatiti njihov zahtjev i rtvovati Hasanbegovia do kojeg mu, sve se ini, zapravo nije ni stalo. Interesantno je pri
tom podsjetiti da su u kasnijoj fazi sukoba izmeu HDZ-a i MOST-a,
kada se traila ostavka Karamarka, Petrov i drutvo odjednom poeli HDZ-u nabijati na nos Hasanbegovia, iako se nikad prije nisu bunili zbog njegovog imenovanja. Sada pak, za razliku od nacionalnih
manjina, MOST opet nije imao nita protiv Hasanbegovievog imenovanja, jer bi inae, kako se znaju postaviti iskljuivo, to i naveli kao
jedan od uvjeta koalicije. Samo zahvaljujui zastupnicima nacionalnih manjina, u prvom redu srpske i talijanske, bilo je jasno ve u startu da Hasanbegovi nee ostati ministar kulture, to je pozdravljeno
kod, recimo to tako, pristojnijeg dijela graana Hrvatske.

jedeim konzultacijama kod predsjednice dobiti njezino povjerenje

za sastav budue Vlade. On je demantirao nagaanja da je bilo zastoja u pregovorima te je rekao kako su vodili razgovore sukladno
hodogramu. Dakle, vrlo jasno: nikakvih zastoja u razgovorima nije
bilo. Nai kolege su danas razgovarali i o detaljima buduego programa Vlade, a strune skupine temeljito rade na svim tim aspektima. Dotaknuli smo teme ustroja budue Vlade i mislim da se postupno pribliavamo u stajalitima. Na je cilj u dogovoru s Mostom stvoriti stabilnu parlamentarnu veinu i Vladu koja e etiri
godine, uz podrku Sabora, uinkovito raditi i na provedbi programa i u interesu svih hrvatskih graana, rekao je elnik HDZ-a.
Na pitanje novinara eli li MOST, kako se nagaa, mjesto predsjednika Hrvatskog sabora, Petrov nije htio konkretno odgovoriti.
Plenkovi je pak upitan koliko je njegovoj stranci vano mjesto
SEDAM UVJETA MOST-A ZA KOALICIJU S HDZ-OM
1. Demokratizacija hrvatskog politikog i izbornog sustava
Postojat e mogunost da tri kandidata s izbornih lista idu preferencijalnim glasanjem u Sabor, ne samo jedan. Takoer, trait e se da
se izabere naelo po kojem osobe koje su poinile teka kaznena djela
protiv slubene dunosti i zloporaba poloaja i ovlasti ne mogu biti
kandidirana na izborne liste.
2. Financiranje politikog sustava
Smanjeno i transparetno financiranje stranaka, za to e biti potrebne izmjene zakona, koje se mogu provesti u Saboru u prvih 30
dana od konstituiranja. Tema bi bile i beneficije saborskih zastupnika
iji bi se rad honorirao na temelju toga koliko se uope esto pojavljuju na poslu.
3. Proglaenje iskljuivog gospodarskog pojasa
Republika Hrvatska ima pravo, pogotovo po miljenju Europske
unije iz 2013. godine, ukinuti ZERP i uvesti iskljuivi gospodarski pojas.
Tek u tom trenutku pomorsko dobro doista moemo koristiti, stav je
MOST-a.
4. Izmjena ovrnog zakona
Ovrenicima treba dati mogunost da ne zavre na ulici. Oni koji
su nepoteni i nesavjesni ovrhovoditelji trebaju biti kanjeni, a treba
smanjiti i manipulacije u ovrhama.
5. Izmjena zakona o HRT-u
RTV pristojbu treba smanjiti na iznos od maksimalno 65 kuna, a
da ovrhe moe provoditi HRT, bez angairanja javnih biljenika i odvjetnikih drutava koja e im uzimati milijune.
6. Zakon o plaama u lokalnoj i podrunoj samoupravi
U MOST-u smatraju da se s 20%, koliko danas postoji mogunost
da se iz sveukupnih prihoda lokalnih i regionalnih uprava izdvaja za
plae, moe bez problema smanjiti na 15%. Time e se smanjiti broj
ljudi koje su stranke uhljebile za ona mjesta za koja nisu potrebne
pozicije u lokalnim samoupravama.
7. Ukidanje poreza na tvrtke
Predlae se izmjena zakona prema kojem bi se ukinuo porez na
mala i srednja poduzea, odnosno rije je o porezu na naziv tvrtke. q

Plenkoviu najvea podrka u povijesti

Ve poetkom listopada 2016. pregovori su uli u zavrnicu.
Plenkovi i Petrov izrazili su zadovoljstvo pregovorima te izrazili nadu da bi mogli ve idui tjedan dobiti povjerenje predsjednice Republike za sastav nove vlade. Sastanak je bio plodonosan, a to se
tie MOST-a zadovoljni smo nainom na koji se odvijao. Razgovarali smo o ustrojstvu Vlade jer smo na prolom sastanku imali priliku
uti kako bi to izgledalo. O tome e se jo razgovarati ovaj tjedan i
vjerujem da bi trebali zavriti sve pregovore u ovih tjedan dana,
rekao je Petrov. Plenkovi je pak izrazio uvjerenje da e ve na sli-

22

Doek rezultata parlamentarnih izbora 2016. u stoeru Mosta

nezavisnih lista

PREPORODOV JOURNAL 191

HRVATSKA

Vlada premijera Andreja Plenkovia

predsjednika Sabora uzvratio je: Vano je, a na pitanje bi li bili
spremni odrei se tog mjesta, odgovorio je: Jako je vano!
Plenkovi je na drugim zakazanim konzultacijama predsjednici
Grabar Kitarovi donio 91 potpis saborskih zastupnika kako bi zatraio mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade. To je najvei
broj potpisa koji je neki hrvatski mandatar donio na Pantovak, to
mu osigurava apsolutnu stabilnost i sigurnost upravljanja vladom
naredne etiri godine. No neki analitiari smatraju da bi ostao na
vlasti ak i ako bude imao problema s MOST-om, jer moe raunati
na potporu ostalih 77 zastupnika. Ipak, ne treba smetnuti s uma da
mu je podrku dalo pet zastupnika HSS-a i da u takvoj situaciji Plenkoviu ne bi bilo ba ugodno.
U svakom sluaju, novi je mandatar zahvalio predsjednici na ukazanom povjerenju. Mandat predstavlja veliku ast, odgovornost i
obavezu da to prije pristupim formiranju nove Vlade. Ono to e
biti prioritet odnosit e se na budunost, gospodarstvo, demografsku obnovu... S naim partnerima dovrit emo program vlade, krenuti s izradom prorauna za 2017., predstaviti poreznu reformu,
ulagat emo u generatore rasta. Radit emo na tolerantnom ozraju
u drutvu i sprjeavati podjele. Sve vane nacionalne zadae ostvarili smo u prvih 25 godina, a sada je vrijeme da Hrvatska bude moderna, demokratska i razvijena drava, poruio je Plenkovi, dodavi da
je upravo zato inzistirao da njegova Vlada dobije podrku svih predstavnika manjina. Mandatar nove Vlade kazao je i da vrijeme do prve
sjednice Sabora, koja e se odrati 14. listopada, eli iskoristiti za kadrovsku krialjku kako bi nova vlada to prije bila formirana.
Predsjednica Grabar Kitarovi kazala je kako je nakon razgovora s Plenkoviem koji joj je donio 91 potpis jasno da uiva potporu
veine saborskih zastupnika. Stoga u mu dati mandat za sastavljanje vlade. estitam vam, gospodine Plenkoviu, to ste potpise
tako brzo uspjeli skupiti. Svi elimo da idua vlada bude stabilna i
djelotvorna. Vjerujem da ulazimo u jednu novu fazu politikog ivota Hrvatske kojim e dominirati gospodarske i razvojne te demografske teme. Vjerujem da e biti konstruktivnija suradnja izmeu
svih poluga RH. elim vam puno uspjeha i uruujem vam mandat
za sastav Vlade, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi.

portfelja. U ovom trenutku imamo 19 ministarstva. Meni je drago

da je s nama u Vladi moj kolega i prijatelj i iskusni saborski zastupnik,
dr. Goran Mari. Njemu je povjerena koordinacija sredinjeg dravnog ureda i agencija. Mislim da na taj nain moemo popuniti svojevrsne praznine koje su do sad uoene u radu ranijih Vlada. Kada obavimo detaljnije analize, vidjet emo, rekao je premijer.
No, dok je Plenkovi davao izjavu i rekao kako ostaje na 19 ministarstava, s druge strane hodnika Goran Mari rekao je kako e
postojati novo ministarstvo, kako e u hodu njegovo ministarstvo
dobiti naziv. Ja u u Vladi biti zaduen za dravnu imovinu, sredinje urede, za agencije, za fondove i tu je poprilino niska razina
uinkovitosti. Znamo kakvi su problemi sa neaktiviranom dravnom imovinom, mislim da najvei gospodarski potencijal lei u dravnoj imovini, a tu su potekoe godinama nataloene. Mislim da
e biti jako puno posla i da e imati teinu, ali to je jedan temelj za
gospodarski oporavak Hrvatske, rekao je Mari.
Otkrio je kako ve danima o tome pregovora s Plenkoviem.
To se razgovara ve danima, ali kako je bio izglasan Zakon o Vladi
onda e se sada u hodu ustrojiti odgovarajue ministarstvo za ovaj
portfelj, rekao je Mari. Na pitanje da li to znai da e tek kasnije
dobiti naziv ministarstva, odgovorio je potvrdno.
Bit e zanimljivo vidjeti kako e se Mari slagati s novom ministricom gospodarstva Martinom Dali, s obzirom da se Mari zalae za vei upliv drave u gospodarski ivot od Dalike, a ni prema
HNB-u nemaju isti stav jer se Mari zalae za veu kontrolu HNB-a
od strane Vlade, to je upitno s toke Bruxellesa.
I na kraju, Boo Petrov je dobio mjesto predsjednika Hrvatskog
sabora, ali samo na dvije godine kada e ga zamijeniti HDZ-ovac
Gordan Jandrokovi. Moe se rei da je Plenkovi odigrao maestralno od trenutka kada je izabran za predsjednika HDZ-a. q
Edis FELI
NOVI MINISTRI
Martina Dali je jedna od etvoro potpredsjednika Vlade, a osim
nje potpredsjednici su i Davor Ivo Stier (vanjski poslovi), Damir Krstievi (obrana) i mostovac Ivan Kovai (uprava). Ministri su: Gari Capelli (turizam), Oleg Butkovi (promet), Nada Murgani (demografija),
Nina Obuljen (kultura), Zdravko Mari (financije), Milan Kujundi
(zdravstvo), Lovro Kuevi (graditeljstvo), Pavo Barii (znanost), Tomo Medved (branitelji), Gabrijela alac (EU fondovi i regionalni razvoj), Tomislav Tolui (poljoprivreda), Tomislav ori (rad i mirovinski sustav) i Goran Mari (dravna imovina). MOST-ovi ministri su:
Slaven Dobrovi (zatita okolia, energetike i vodnog gospodarstva),
Ante prlje (pravosue), Vlaho Orepi (MUP).

to s Goranom Mariem?
Konano, 19. listopada izglasano je povjerenje novoj, Plenkovievoj vladi, uz 91 glas za, tri suzdrana i 45 protiv. Protiv su bili zastupnici ivog zida, SDP-a, IDS-a i HNS- a te eljko Glasnovi, dok su
suzdrani bili Goran Aleksi, Ivica Mii i Ivan Lovrinovi. No ve u
startu je dolo do nesporazuma, jer je novi premijer rekao da e vlada imati 19 ministarstava, a da e 20. ministar Goran Mari biti bez

RUJAN 2016.

Miro Kova i Zlatko Hasanbegovi iz Vlade u saborske klupe

U saborske klupe vraaju se bivi HDZ-ovi ministri Zlatko Hasanbegovi, Darko Horvat, Anton Kliman i Miro Kova, te MOST-ov Davor Romi. Odlaze njihove zamjene Sandra Kuli Makar, Nikolina Babi, Monika Udovii, Martin Barievi i Natko Felbar. q

23

INTERVJU

HARUN OMERBAI, PREDSJEDNIK VIJEA BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA

ZAGREBA I PREDSJEDNIK KOORDINACIJE BONJAKIH UPANIJSKIH VIJEA I PREDSTAVNIKA
Ako bonjake politike stranke nastave s ovakvim samodestruktivnim radom ne vidim drugu
alternativu osim osnivanja svebonjake institucije, koja e definitivno morati uiti na grekama
prethodnih pokuaja i izbjei segmentiranje ionako premalog broja zainteresiranih Bonjaka za bonjaku
politiku. Nae stranke su ili podkapacitirane ljudskim resursima ili mikro lokalnog znaaja. Potroene
persone neprepoznatljive van stranakih krugova, iskompromitirane, a sada prema izbornim rezultatima
i zaboravljene. Trebamo se okrenuti cijeloj bonjakoj naciji u Hrvatskoj, prihvatiti razliita i esto
suprotna miljenja, pokrenuti dijalog jer zbog takvih iskljuivosti zapoeli smo politiki harakiri.
Bonjacima u Hrvatskoj prijeti jedna potpuna marginalizacija gdje emo biti pitani samo za kulinarstvo,
folklor i sevdah, s tim da ne mislim nita loe o udrugama koje se bave tom tematikom. Sve dok nema
definiranog politikog stava nee ni biti nacije. Drugi e u nae ime voditi brigu o ljudskim pravima,
politikim djelovanjima, zapoljavanju mladih, sudjelovanju u politikom ivotu, obrazovanju nae djece...

Jo uvijek se traimo
na modernoj politikoj sceni
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Budunost Bonjaka u Hrvatskoj su jedino mlai
ljudi, koji bez predrasuda meusobno komuniciraju
Nakon bonjakog izbornog sunovrata nekako nezaobilazno
se javila potreba za intervjuom s jednim od drutveno angairanih Bonjaka mlae generacije, roenoj u Hrvatskoj, s osobom
neoptereenom viedesetljetnim unutarbonjakim igrama prijestolja. Predsjednik ste Vijea bonjake nacionalne manjine
Grada Zagreba, predsjednik Koordinacije upanijskih vijea, Vijea Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, zatim lan Predsjednitva i
Glavnog odbora SDA Hrvatske, lan Izvrnog odbora Medlisa
Islamske zajednice Zagreb i savjetnik zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia. Mnogo funkcija i angamana Iz perspektive
funkcija koje obnaate, kako ocjenjujete bonjaku politiku priu
u Hrvatskoj? Gdje su ograniavajui faktori, a gdje mjesta nade u
bolju budunost?
Trenutno stanje, nakon dva neuspjela pokuaja izbora bonjakog predstavnika u Hrvatski sabor, nazvao bio bonjakim politikim vakuumom. Naime, posebno kada sam pratio pregovore izbornih pobjednika s predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj
zaboljela me proputena prilika da u politikim pregovorima dogovorimo nekoliko bitnih stvari koje nas ve godinama uljaju u odnosu Republike Hrvatske i Bonjaka u njoj. Po prirodi stvari i zdravoj
logici, predstavnica albanske, bonjake, crnogorske, makedonske
i slovenske nacionalne manjine gospoa Ermina Lekaj Prljaskaj ne
moe prepoznati sve neuralgine toke koje mue Bonjake u Hrvatskoj. Iz razgovora s predstavnicima drugih nacionalnih manjina
iz naeg dijela XII. izborne jedinice jer sam od ovih navedenih
funkcija jo i zamjenik predsjednika Koordinacije nacionalnih manjina u gradu Zagrebu doao sam do zakljuka da se jedan zastu-

24

Harun Omerbai
pnik za vie nacionalnih manjina teko moe zauzeti za svaki specifian problem manjina koje predstavlja.
Sada kada je situacija jasna, u sljedee etiri godine potrebno je
dobro razmisliti o politikom djelovanju po pitanju bonjake nacionalne politike u Hrvatskoj. Moja bazna funkcija predsjednika Vijea u gradu Zagrebu su zagrebaki Bonjaci. Ovdje to jako dobro
funkcionira to zbog nae organiziranosti, to zbog odlinih odnosa s Gradskom upravom, gdje su neka osnovna pitanju ili rijeena ili
lako rjeiva. Znai, okvir je postavljen na zadovoljavajui nain, a
sadraj je na nama i tu se trudimo da bude to kvalitetniji.

PREPORODOV JOURNAL 191

INTERVJU

Iz razgovora s kolegama iz Vijea Bonjacima koji smatraju da

je trenutno stanje poniavajue i ele neto po tom pitanju uiniti proizilazi da je glavna zamjerka politikim strankama i pojedincima, tzv. kandidatima grupe graana, to to nikada nitko
nije pokuao nekim opim bonjakim konsenzusom napraviti
nekakvu vrstu predizbora meu bonjakim kandidatima prije
parlamentarnih izbora za XII. izbornu jedinicu. Ve nekoliko puta
imamo previe kandidata koji razbiju glasove i glavni su uzrok
gubitka izbora za Bonjake. Ta mogua organizacija Bonjako
nacionalno vijee, BNV kako ga volim nazvati, moglo bi po prvi
puta to i uraditi na jedan transparentni nain. lanovi BNV-a,
osim svih predsjednika bonjakih vijea u Hrvatskoj, kao i predstavnika, po meni, trebali biti i svi kvalitetni ljude koji su spremni
na rad za bonjatvo otvorenog uma, bez predrasuda, bez optereenja prolim vremenima, prvenstveno spremnim svojim
primjerom pokazati kako se bori i radi za svoju naciju.
Budunost Bonjaka u Hrvatskoj su jedino mlai ljudi, koji bez
predrasuda meusobno komuniciraju. Na primjeru Vijea u Zagrebu to je posebno vidljivo. U njemu postoji odreeni broj mladih,
posebno visokoobrazovanih ljudi eljnih dokazivanja. Po meni, uz
profesionalne izazove svakog pojedinca mislim da je slijedei izazov rad u drutveno-politikom okruenju, naroito ovako loem
po Bonjake. Tako da svaki i najmanji pomak ka boljem ini osjeaj
pripadnosti i zadovoljstava veim.
Naravno da i samo Vijee nije bilo imuno na razdore unutar
zajednice. To se posebno oitovalo prilikom izbora elnih ljudi gdje
sam izabran tijesnom veinom i gdje su kuloarske prie najavljivale
nemogue uvjete rada pri donoenju odluka. Meutim, dokazalo
se suprotno danas se skoro sve odluke donose jednoglasno i Vijee skladno funkcionira. Razliita miljenja i stavovi se usuglaavaju
kroz raspravu i razgovor, a ne snagom broja ruku pri glasanju.
Iza Vas je godina i pol rada u svojstvu predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. Koje su kljune toke
u buduem djelovanju Vijea? Jeste li zadovoljni s implementacijom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH?
U Zagrebu sam osobno jako zadovoljan nainom rada i ophoenjem prema Bonjacima. Meutim, maknemo li se izvan okvira
gradskih upravljakih struktura nailazimo na glavninu problema,
tako da se i ti problemi onda odnose i na na rad. Iz prijanjih sastava Vijea proizala je inicijativa da se uvede u kolski program Ministarstva obrazovanja nastavni program bosanskog jezika i kulture koji, naalost, nikada nije dovren. Osobno sam po preuzimanju
dunosti zapoeo s tim projektom te imao priliku razgovarati s
glavnim akterima tog procesa, posebno sada kada se oekuje kurikularna reforma kolstva.
Obavio sam zanimljive razgovore i s gospodinom Borisom Jokiem, kojeg sam pitao zato su Bonjaci izostavljeni iz rada Strunog
povjerenstva za izradu svih, ponavljam svih kurikuluma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Dobio sam odgovor da je tadanji predstavnik bonjake nacionalne manjine u Hrvatskom saboru
bio upoznat s planom izrade kurikuluma i pozvan da pronae unutar bonjake zajednice strune osobe koje bi ravnopravno sudjelovale u radu tog Povjerenstva, i to na raun Ministarstva. Ne treba

RUJAN 2016.

zaboraviti da izrada kurikuluma koji e uspjeno proi strunu i

na kraju javnu raspravu kota, i vremena i novaca. Naalost, gospodin Joki mi je potvrdio da saborski zastupnik Nedad Hodi nikada nije odgovorio na njegov upit i osnovano je Povjerenstvo
bez bonjakih predstavnika. Naravno da me taj odgovor nije zadovoljio jer po prirodi nisam defetist. Pitao sam za savjet kako se moemo ukrcati na taj vlak izrade kurikuluma, na to me on uputio
na tadanjeg, sada ve biveg ministra, gospodina Predraga ustara. Da doem do termina za sastanak pomogla mi je gospoa Lekaj
Prljaskaj i elim joj se na ovaj nain zahvaliti. Na tom smo sastanku gospoa Remzija Hadiefendi Pari i ja dobili maltene ispriku
zbog propusta iako smo sami krivi kao i apsolutnu podrku da
se to ispravi.
Trenutno je kurikulum bosanskog jezika i kulture u fazi dorade.
Nadam se da emo ga do kraja godine predati Ministarstvu obrazovanja na oitovanje, a kasnije slijede strune i javne rasprave prije
prihvaanja. Kada, ako Boga da, kurikulum bude prihvaen Vijee
bonjake nacionalne manjine na podruju Zagreba e provesti anketu s roditeljima uenika osnovnih i srednjih kola u kolama gdje
postoji dovoljan broj uenika, odnosno zainteresiranih roditelja da
njihova djeca polaze taj kolski predmet.
Zato je bitan ovaj projekt? Zato to, osim neposredne koristi
da se bonjaka djece u sklopu redovnog kolovanja upoznaju s
jezikom i kulturom svojih roditelja i predaka, indirektno smo u prilici omoguiti preko Ministarstva obrazovanja zapoljavanje, ovisno o broju uenika, i odreenog broja profesora tog nastavnog
predmeta te i na taj nain profitirati od te inicijative.
Meu redovnim programima moram spomenuti meni vrlo bitan, a to je obiljeavanje stradavanja bonjakih branitelja za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj vojsci. Tu elim istaknuti injenicu da smo mi Bonjaci nacionalna manjina a najveim brojem sudionika, ali i poginulih u Domovinskom ratu. Brojke idu i do 25.000
sudionika i 1.183 poginula pripadnika raznih postrojbi koje su sudjelovale u obrani samostalne Hrvatske. Ove godine smo imali znaajnu popraenost Dana efika Pezerovia i svih bonjakih branitelja, gdje smo imali i po prvi puta javnu i sveanu dodjelu odlija
zaslunim pripadnicima MUP-a i Hrvatske vojske za sudjelovanje u
Domovinskom ratu.

25

INTERVJU
Za slijedeu godinu smo dogovorili inicijativu zajedno za Koordinacijom udruga Tigrovi prema Gradskoj skuptini Grada Zagreba
o preimenovanju ulice u blizini Islamskog centra u Ulicu hrvatskog
branitelja ehida efika Pezerovia. Naglaavam ehida na
tome inzistiramo! Na osnovu toga dobili smo podrku Meihata, s
posebnim osvrtom na precizno, nedvosmisleno pojanjenje to je
ehid! Zbog nesretnih dogaanja u vremenu u kojem ivimo, elimo naziv ehid provui kroz kolektivnu svijest graana Zagreba i
Hrvatske kao neto to je apsolutno pozitivno i pravo ime za Bonjake, muslimane koji su dali svoj ivot u obrani domovine. Nadamo se da e biti prihvaena obrazloenja u kojima smo objasnili
zato je naziv ehid uz hrvatski branitelj najtoniji opis rtve u naim oima, i da emo u svibnju slijedee godine to moi i ostvariti.
To e biti prvi takav primjer u Zagrebu i Hrvatskoj, i elimo da i
ubudue takvo razmiljanje bude opeprihvaeno kako u naim,
bonjakim krugovima, tako i hrvatskim.
Po prvi puta nakon to je u Hrvatskoj 2013. godine uvedena
manjinska samouprava na uinkovit nain pokrenuta je Bonjaka koordinacija na nivou cijele Hrvatske. Koji su glavni ciljevi Koordinacije? Koje ste probleme detektirali u dosadanjem radu?
Da, u rujnu ove godine smo dobili slubeno Rjeenje Ministarstva uprave o registraciji Koordinacije upanijskih vijea, vijea
Grada Zagreba i predstavnika za upanije bonjake nacionalne
manjine u Republici Hrvatskoj. Imamo 12 lanova iz 12 upanija,
gdje su provedeni manjinski izbori na upanijskoj razini. Tu, naalost, nije iskoritena mogunost za poveanjem broja zastupnika,
ali nisu se uspjeli dogovoriti u ibensko-kninskoj upaniji. Izabran
sam za predsjednika, a podpredsjednici su Kadro Kulain iz Splitsko-dalmatinske upanije i Sanela Kantarevi i Zagrebake upanije. Takoer, lanovi su jo i Orhan Zubevi, predsjednik Vijea
bonjake nacionalne manjine u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, Muhamed Muratagi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne
manjine Istarske upanije, Rusmir Akamija, predsjednik Vijea
bonjake nacionalne manjine za Karlovaku upaniju, Senad Hajdarevi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Primorsko-goranske upanije, Sejad Sedi, predsjednik Vijea bonjake
nacionalne manjine Sisako-moslavake upanije, Zijad Pezerovi,
predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske upanije, Demail Spahi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Zadarske upanije, emal Brati, predstavnik
bonjake nacionalne manjine Osjeko-baranjske upanije i Salko
Ikanovi, predstavnik bonjake nacionalne manjine Varadinske
upanije. Tajnik koordinacije je moj kolega i zamjenik Ekrem Beirovi.
Drago mi je da su kolege iz drugih upanija prihvatile nau inicijativu i sudjeluju u novoosnovanoj Koordinaciji, jer prema inicijalnim razgovorima svi uviamo u kakvoj se situaciji Bonjaci u Hrvatskoj nalaze. injenica je da se mi, lanovi Koordinacije, prvo moramo meusobno upoznati i usuglasiti zajednike stavove kako bi
uope i mogli suraivati. injenica je da svi mi dolazimo iz razliitih
okruenja, politikih opredjeljenja, razmiljanja kako bi Bonjaci
trebali politiki i kulturno djelovati. I to stvara veliki izazov, a kamoli konkretni projekti i njihovo provoenje.
Jedan od prvih izazova Koordinaciji je financiranje, jer prema zakonskom okviru financiranje koordinacija nacionalnih manjina se
preputa lokalnoj upravi na kojoj je Koordinacija registrirana. U naem sluaju to je Zagreb. Sretna okolnost je to vei broj projekta
koje Zagrebako i druga bonjaka vijea trenutno provode su manje-vie slina, to olakava rad. S druge strane, to je i smisao Koordinacije da koordinira zajednikim radom. Prve dvije sjednice odr-

26

ale su se u Zagrebu, dok je slijedea zakazana u Splitu, u prosincu.

elja nam je da u svom mandatu posjetimo sve upanije, kako bismo
licu mjesta stekli uvid i dragocjeno iskustvo o stanju Bonjaka.
Jedna od zadaa e biti i konaan odabir zastave, grba i himne
bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj. Provest emo neki vid
natjeaja jer zbog nesretnih okolnosti taj zadatak nikada nije odraen do kraja. Kakva e se rjeenja ponuditi, vidjet emo.

Trebamo se okrenuti cijeloj bonjakoj naciji u

Hrvatskoj, prihvatiti razliita i esto suprotna
miljenja, pokrenuti dijalog
esto kaemo da nemamo politiku adresu, pri emu naglaavamo kako to nisu niti Tomaieva 12, gdje su prostorije Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, niti Prilaz Safvet-bega Baagia 1, na kojoj se nalazi Islamski kulturni centar u Zagrebu. Tri
bonjake politike stranke pokazale su u prethodnim godinama
i desetljeima da nisu u stanju tako neto realizirati. Na tom ispitu pala je i Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske (BNZH), ali i
Sabor bonjakih asocijacija Hrvatske (SABAH). Gdje je izlaz iz zaaranog kruga stranake sektake politike i klijentelistikih odnosa? Po Vaem miljenju, to je bonjaki politiki odgovor u trenutku kada smo doivjeli politiki sunovrat?
Meihat uistinu nije politika adresa Bonjaka u Republici Hrvatskoj, ali slijedom dogaanja, posebno zadnja dva izborna ciklusa, ne moemo niti zamjeriti onima koji ih pitaju neto i na tu temu
ili zamjeriti Meihatu ili Medlisu, ako se dotaknu bonjatva.
Naalost, primorani su zbog deficita bonjakih politiara s politikim legitimitetom. I to legitimitetom steenim na izborima, a ne
lupanjem u prsa govorei kako je ova ili ona stranka stoerna, prava i jedina, najstarija ili ispravna... Ako pitate medije tko su predstavnici Bonjaka u Republici Hrvatskoj, svi e prstom uperiti prema Zagrebakoj damiji ili Meihatu. Iz prostog razloga jer je Islamska zajednica jedina konstanta iz koje je moderna bonjaka nacija
veim dijelom i proizala. Samo to Islamska zajednica nije Bonjaka Islamska zajednica, jer je dijelimo sa svim muslimanima. To
je ono to mi Bonjaci nikako da shvatimo i zato se jo uvijek traimo na modernoj politikoj sceni.
Ako bonjake politike stranke nastave s ovakvim samodestruktivnim radom ne vidim drugu alternativu osim osnivanja svebonjake institucije, koja e definitivno morati uiti na grekama
prethodnih pokuaja i izbjei segmentiranje ionako premalog broja
zainteresiranih Bonjaka za bonjaku politiku. Nae stranke su ili
podkapacitirane ljudskim resursima ili mikro lokalnog znaaja. Potroene persone neprepoznatljive van stranakih krugova, iskompromitirane, a sada prema izbornim rezultatima i zaboravljene.
Trebamo se okrenuti cijeloj bonjakoj naciji u Hrvatskoj, prihvatiti razliita i esto suprotna miljenja, pokrenuti dijalog jer zbog takvih iskljuivosti zapoeli smo politiki harakiri. Bonjacima u Hrvatskoj prijeti jedna potpuna marginalizacija gdje emo biti pitani samo
za kulinarstvo, folklor i sevdah, s tim da ne mislim nita loe o udrugama koje se bave tom tematikom. Sve dok nema definiranog politikog stava nee ni biti nacije. Drugi e u nae ime voditi brigu o
ljudskim pravima, politikim djelovanjima, zapoljavanju mladih, sudjelovanju u politikom ivotu, obrazovanju nae djece
Ideju Bonjakog nacionalnog vijea (BNV) svojevremeno je
zagovarao naravno, prije izbora i prethodni bonjaki saborski
zastupnik Nedad Hodi. Meutim, u etiri godine mandata
2011.-2015. nikada nije pokrenuo to pitanje. Po Vaem miljenju,
to je bio uzrok njegovom dizanju rune konice?

PREPORODOV JOURNAL 191

INTERVJU

Po mome osobnom miljenju, asimilacija je neminovna ili kroatizacija, kako se kolokvijalno zove
taj proces. Nekako mi se ini da ba kod Bonjaka
taj proces ide ubrzanije nego kod drugih manjina.
Moda i zbog tradicije da su manje kolovani ljudi
odlazili trbuhom za kruhom iz BiH u Hrvatsku,
pa je to izraenije upravo kod takve populacije.
Pitanje je samo kako i koliko se taj proces moe
usporiti i na koliko generacija se moe rastegnuti!? Projekti kurikuluma, popis stanovnitva
2021., idui parlamentarni izbori i Bonjako nacionalno vijee moda budu dovoljno jaki aduti za
usporavanje ili, tko zna, moda i zaustavljanje
procesa asimilacije. Moramo okupiti bonjaku
intelektualnu elitu u gradu Zagrebu i Hrvatskoj,
koja se zbog nemogunosti pristupa bonjakim
asocijacijama zbog starakih mudraca udaljila od zajednice ili na neki nain ignorira njezin
rad. Moramo te ljude treba vratiti u zajednicu, kako bi imali anse ostvariti bilo koji cilj.
Na posljednjoj sjednici Koordinacije raspravljali smo i o jednoj
staroj, moda i pomalo zaboravljenoj ideji o Bonjakom nacionalnom vijeu. Ta ideja se prvenstveno namee jer u okviru lanstva Koordinacije nisu ukljuena gradska i opinska vijea i predstavnici i samim time koordinacija ne moe u potpunosti realizirati svoje ciljeve zbog koje je i osnovana. Naalost, zakonski okvir je
takav kakav je, ali nas to ne sprjeava da slijedei korak obuhvati
sva zainteresirana Vijea koja ele sudjelovati u buduoj krovnoj
organizaciji za koju bi se moglo rei da s pravom zastupa i predstavlja veinu Bonjaka na podruju Republike Hrvatske. To daje jedan
novi moment toj ideji.
Iz razgovora s kolegama iz Vijea Bonjacima koji smatraju da
je trenutno stanje poniavajue i ele neto po tom pitanju uiniti
proizilazi da je glavna zamjerka politikim strankama i pojedincima, tzv. kandidatima grupe graana, to to nikada nitko nije pokuao nekim opim bonjakim konsenzusom napraviti nekakvu vrstu predizbora meu bonjakim kandidatima prije parlamentarnih izbora za XII. izbornu jedinicu. Ve nekoliko puta imamo previe kandidata koji razbiju glasove i glavni su uzrok gubitka izbora za
Bonjake. Ta mogua organizacija Bonjako nacionalno vijee,
BNV kako ga volim nazvati, moglo bi po prvi puta to i uraditi na
jedan transparentni nain. lanovi BNV-a, osim svih predsjednika
bonjakih vijea u Hrvatskoj, kao i predstavnika, po meni, trebali
biti i svi kvalitetni ljude koji su spremni na rad za bonjatvo otvorenog uma, bez predrasuda, bez optereenja prolim vremenima,
prvenstveno spremnim svojim primjerom pokazati kako se bori i
radi za svoju naciju.
Mi, Bonjaci, imamo taj problem da nismo jo uvijek nacionalno osvijeteni o emu govori jo uvijek ogroman broj Muslimana, a
da ne govorim o Hrvatima muslimanske vjeroispovijesti. Pred nama je 2021. godina i novi popis stanovnitva. To je ubrzo, za samo
etiri i pol godine. To je veliki zadatak ispred svih vijea i Koordinacije da se pobrinu da makar zadrimo brojku od oko 31.500 deklariranih Bonjaka, a da ne govorim kako bi morali vratiti u bonja-

RUJAN 2016.

tvo potencijalnih skoro 10.000 onih koji su se deklarirali na drugaiji nain.

Primjer naziva naega jezika zorno nam ukazuje na

vanost implementacije bosanskog jezika i kulture
u hrvatski obrazovni sustav
Kada govorimo u bosanskom jeziku i na prethodnoj, 2. sjednici Koordinacije, spomenuli ste dokument u kojem se bosanski jezik, zapravo, negira jer se spominje tzv. bonjaki jezik. O emu
se radi?
Na slubenim stranicama Ministarstva uprave postoji Registar
vijea i koordinacija nacionalnih manjina, gdje su popisana sva Vijea, predstavnici i Koordinacije na podruju Republike Hrvatske.
Tamo se pored slubenog naziva na hrvatskom jeziku traio i naziv
na materinjem jeziku nacionalne manjine. Uvidom u Registar primijetili smo da se naziv jezika potuje kod svih manjina. Tako, na
primjer, naziv predstavnika idovske nacionalne manjine na hrvatskom je Predstavnica idovske nacionalne manjine Grada Zagreba, a na izvornom hebrejskom jeziku
. Meutim, kod Bonjaka naziv na izvornom jeziku se naziva
bonjakim jezikom, a ne bosanskim! Iskreno sam bio okiran tom
spoznajom jer oito da postoji, nadam se nenamjerno, nepoznavanje unutar Ministarstva uprave koje je zadueno za voenje evidencija o institucijama bonjake nacionalne manjine. Na tom tragu smo uputili dopis Ministarstvu sa zahtjevom za izmjenom naziva
bonjaki u bosanski jezik. Pritom smo od Bonjake nacionalne
zajednice Hrvatske i Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod traili pomo u referencama na koje se pri tome pozivamo.
Oni su promptno reagirali i podrali nas u tome.
Prema posljednjim informacijama, u vezi naeg zahtjeva Ministarstvo uprave je zatrailo miljenje od Ureda za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Tu se pokazala jedna zanimljiva injenica, a to je da se na popisu stanovnitva

27

INTERVJU
iz 2001. godine uistinu koristio bonjaki jezik kao jedan od ponuenih jezika, dok je 2011. to bio samo bosanski jezik. Pitam se zato tadanji lideri Bonjaka nisu reagirali? Uvjeren sam da e Koordinacija uspjeti rijeiti ovaj problem. Primjer naziva naega jezika
zorno nam ukazuje na vanost implementacije bosanskog jezika i
kulture u hrvatski obrazovni sustav.
Tek nedavno je otkriven podatak da pripadnici bonjake
nacionalne manjine, kada doive punoljetnost, bivaju izbrisani iz
popisa Bonjaka. Jeste li informirani o tom problemu?
Taj problem nije samo problem bonjake nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj nego svih manjinaca. Koliko sam shvatio,
problem nastaje zbog razliitih podataka Matice roenih gdje se
upisuje ili se ne mora upisati nacionalna pripadnost roenog djeteta i evidencije prebivalita, koju vodi MUP RH, u kojoj se jedno
vrijeme nisu upisivali podaci o nacionalnoj pripadnosti. Naime,
MUP je smatrao da oni nisu duni voditi te podatke. Stoga se smatra da sa navrenih 18 godina postoji glasako pravo kao graanina
Republike Hrvatske, ali glasanje u XII. izbornoj jedinici se vodi na
bazi manjinskog glasakog prava, u koji se ponaosob mora upisati
kako bi mogao pristupiti glasanju za manjinske predstavnike. Iz razgovora s matiarima u Zagrebu doznao sam da se radi na povezivanju tih baza, kako bi se neusklaenost pokuala umanjiti.
Jasno da to stvara jednu veliku konfuziju, ali i nelagodu svim
nacionalnim manjinama jer nas stalno tjeraju da provjeravamo
svoj status, pravo glasa i ponemo vjerovati da netko sluajno ili
zlonamjerno to ini kako bi nam uskratio Ustavom zagarantirana
prava. Nekako sam miljenja da upravo ovaj propust u izbornim
manjinskim popisima nekako najvie boli nas Bonjake, i to iz nekoliko razloga: proli smo sve nedae mlade nacije i konverzije iz Musliman u Bonjak, zatim bili smo svjedoci nesretnih ratnih dogaa-

nja, pri emu mislim na rat izmeu Hrvata i Bonjaka u BiH, a ne

treba zaboraviti niti probleme s dobivanjem Domovnica. Naime,
svi smo bili svjedoci kroz koje patnje, pritiske i druge probleme su
prolazili, biti u blag pa rei neki pojedinci meu Bonjacima, a ne
generalno pravilo za Bonjake. O takvim sam zasebnim problemima govorio kada sam spominjao mogunost ravnopravnog i
uspjenog zastupanja jednog manjinskog saborskog zastupnika
ispred vie nacionalnih manjina.
Hoe li Bonjaci u Hrvatskoj konano dobiti svoju zastavu, grb
i himnu, na to, po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imamo pravo?
Koordinacija je uzela si za prioritetnu zadau upravio taj zadatak.
Nemamo, naalost, financijske mogunosti to odraditi na profesionalan nain. Stoga emo pokuati dobiti to vie za to manje novaca.

Moramo okupiti bonjaku intelektualnu elitu u

gradu Zagrebu i Hrvatskoj
Spomenuli smo da je za etiri i pol godine predvien novi popis
stanovnitva u Hrvatskoj. S prethodnim moemo biti relativno zadovoljni jer je, ipak, povean broj Bonjaka i smanjen broj Muslimana. Meutim, brojka od 31.479 Bonjaka nije realna jer nas
naprosto ima mnogo vie. Imamo li snage i ideja da 2021. godine
napravimo sutinski nacionalni preokret i konano u narodu usadimo pravo nacionalno ime ili nas eka gorko otrijenjenje?
Upravo spomenuti planovi o osnutku neke nove organizacije Bonjaka u Republici Hrvatskoj, po mom miljenju, uveliko e utjecati na
svijest o potrebi izjanjavanja kako ve postojeih Bonjaka, tako i o
ulasku Muslimana u Bonjake, ali i Hrvata islamske vjeroispovijesti.
Vjerujemo da najvei broj tako izjanjenih graana spada u Bonjake.

Nisam zagovornik nekritinog ili apsolutnog vladanja strankom, ali disciplina mora postojati, a loi rezultati se
moraju sankcionirati. To samo pokazuje stanje u stranci koja uope nije homogena, nego egzistira na temelju
snage pojedinih lokalnih ogranaka, a
koji postoje zbog politikog umijea
koaliranja na lokalnoj razini ili snage
pojedinca, kako u ekonomskom tako i
drutvenom pogledu. () Osobno mislim da bih mogao pokrenuti promjenu unutar stranke, iako mi se predbacuje kako sam premlad za takvu poziciju i dunost. Na takve komentare odgovaram sa usporedbom mojih i godinama drugih predsjednika uspjenih
politikih stranaka u Hrvatskoj. Oito
da meu Bonjacima postoji jedan patrijarhalni duh koji smatra da su samo
osobe u zlatnoj dobi dovoljno mudre
i iskusne za visoke funkcije. Mislim da
ih trend u dravi osporava.
28

PREPORODOV JOURNAL 191

INTERVJU
Neke brojke govore da bi realan broj Bonjaka mogao biti i 50.000, a
optimistinije ili kako neki vole rei, nerealna oekivanja i 100.000
Bonjaka u Hrvatskoj. U svakom sluaju, Vijee Grada Zagreba i Koordinacija uzet e si u narednim godinama zadatak intenziviranja rada na
buenju nacionalne svijesti. Tu pozivam sve one koji imaju zamisli i
projekte kako to uiniti da nas kontaktiraju i pomognu nam u toj velikoj zadai. Ako se nastavi kao i do sada, letargino i pasivno gledati na
svoju budunost, moemo oekivati, kako ste rekli, gorko otrijenjenje
i konani poraz bonjatva u Republici Hrvatskoj.
Redovni parlamentarni izbori 2020. e biti generalna proba za
taj posao, jer ukoliko i tada podbacimo teko je za oekivati pozitivan rezultat.
Kako se obraniti od asimilacije ili je barem usporiti? S kojim projektima se moe privui mlaa bonjaka populacija? Naime, svjedoci smo kako je starosna struktura u raznim bonjakim udrugama, vijeima, KUD-ovima i strankama zabrinjavajue visoka.
Bonjaci kao i svi graani Republike Hrvatske pate od demografske bijele kuge, a nije za oekivati i neki novi val Bonjaka iz
matine nam Bosne i Hercegovine. Naalost, gospodarska situacija
uvjetuje da se imigrantski valovi sele zapadno od Hrvatske, pa ak
i Bonjaci iz Hrvatske masovno sele u zapadnoeuropske zemlje. Na
poetku privremeno, idu raditi, ali za oekivati, naalost, i za stalno. Po mome osobnom miljenju, asimilacija je neminovna ili
kroatizacija, kako se kolokvijalno zove taj proces. Nekako mi se ini
da ba kod Bonjaka taj proces ide ubrzanije nego kod drugih manjina. Moda i zbog tradicije da su manje kolovani ljudi odlazili
trbuhom za kruhom iz BiH u Hrvatsku, pa je to izraenije upravo
kod takve populacije. Pitanje je samo kako i koliko se taj proces
moe usporiti i na koliko generacija se moe rastegnuti!?
Projekti kurikuluma, popis stanovnitva 2021., idui parlamentarni izbori i Bonjako nacionalno vijee moda budu dovoljno jaki
aduti za usporavanje ili, tko zna, moda i zaustavljanje procesa asimilacije. Moramo okupiti bonjaku intelektualnu elitu u gradu Zagrebu i Hrvatskoj, koja se zbog nemogunosti pristupa bonjakim
asocijacijama zbog starakih mudraca udaljila od zajednice ili
na neki nain ignorira njezin rad. Moramo te ljude treba vratiti u
zajednicu, kako bi imali anse ostvariti bilo koji cilj.

Osobno mislim da bih mogao pokrenuti promjenu

unutar stranke, iako mi se predbacuje kako sam
premlad
Osim angamana u Vijeu i Koordinaciji, lan ste Predsjednitva i Glavnog odbora SDA Hrvatske. Kako komentirate tri izborna
poraza stranakih kandidata emse Tankovia i Mirsada Srebrenikovia na trima parlamentarnim izborima 2011., 2015. i
2016. godine? Posebno su poniavajui izborni rezultati Mirsada
Srebrenikovia 711 i 618 glasova. Jeste li izvrili analizu uzroka
takvim izbornih rezultata? Kako, primjerice, objanjavate ovogodinjih 10 glasova u Rijeci ili prologodinjih 5 glasova u Gunji?
Teko mi je sa pozicije nekoga tko je sudjelovao u podrci, posebno na zadnjim izborima, biti kritian. Svi su generali poslije bitke, ali
oito je da fali hrabrosti, vizije i mudrosti da se promjeni neto. Mogu za SDAH govoriti da je nuna temeljita rekonstrukcija, pomlaivanje, otvoriti vrata stranke svim zainteresiranim, bez obzira i na kritinosti i suprotstavljenim miljenjima. Znai, opa mobilizacija kvantitativna i kvalitativna. Treba pogledati sastav ostalih bonjakih
stranaka i uvidjeti da su veina tih ljudi bili lanovi SDAH, ali su zbog
svaa, osobnih animoziteta ili drugih razilaenja s tadanjim vodstvom ili lanstvom, napustili ili prestali biti aktivni lanovi stranke.

RUJAN 2016.

Postoji odreeni broj ogranaka koji su se otvoreno suprotstavili stranakom vodstvu pa su i rezultati u tim dijelovima zemlje oito
loi. Nisam zagovornik nekritinog ili apsolutnog vladanja strankom, ali disciplina mora postojati, a loi rezultati se moraju sankcionirati. To samo pokazuje stanje u stranci koja uope nije homogena, nego egzistira na temelju snage pojedinih lokalnih ogranaka, a
koji postoje zbog politikog umijea koaliranja na lokalnoj razini ili
snage pojedinca, kako u ekonomskom tako i drutvenom pogledu.
Razgovor vodimo mjesec i pol dana nakon izbora Oekivali
smo promjene, a pod broj 1 odlazak Srebrenikovia sa elne
funkcije. Mnogi su Vas spominjali kao novog stranakog lidera.
Meutim, nita se ne dogaa, iako je situacija vie nego alarmantna, a o emu govore i poraavajui statistiki pokazatelji. Ima li
uope SDAH intelektualnih i moralnih kapaciteta da doivi unutarnju transformaciju ili joj predstoji odlazak u povijest, s tekim
posljedicama za bonjaki narod u Hrvatskoj? Gdje je Vaa pozicija u takvoj situaciji?
Predsjednik stranke je odluio ponovo se kandidirati, a Glavni
odbor i Predsjednitvo su ga podrali. Konkretno se nije donijela nikakva odluka da e odstupiti bez obzira na rezultat, ali u zraku se
moglo osjetiti da se oekuje njegovo preputanje vodstva stranke na
izbornu volju Skuptine stranke. Da li e se to dogoditi prije redovnih
unutarstranakih izbora ili u redovno vrijeme, na njemu je da odlui.
Mislim da ne postoji kritina masa koja bi to pokrenula prije redovnih izbora. Osobno mislim da bih mogao pokrenuti promjenu unutar
stranke, iako mi se predbacuje kako sam premlad za takvu poziciju i
dunost. Na takve komentare odgovaram sa usporedbom mojih i
godinama drugih predsjednika uspjenih politikih stranaka u Hrvatskoj. Oito da meu Bonjacima postoji jedan patrijarhalni duh koji
smatra da su samo osobe u zlatnoj dobi dovoljno mudre i iskusne
za visoke funkcije. Mislim da ih trend u dravi osporava.
Jo jedno pitanje o SDAH, i neemo vie Svega i svaega ima u
predizbornim kampanjama, ali jedan biser iz prethodne moramo
spomenuti. Radi se o Kemalu Velagiu, predsjedniku pulskog ogranka SDAH, i njegovom polupismenom i promaenom uratku u kojem
se okomio na Mirzu Meia. ovjek je, to bi rekli promaio ceo
fudbal. Pritom treba naglasiti da je Velagi godinama predstavljao
Bonjake u Skuptini Istarske upanije. Va komentar?
Dvije rijei: stranaka disciplina.

Mirza nam je pokazao kolika je prednost mladosti i

entuzijazma naspram mudrosti
Kako ocjenjujete izborni rezultat Mirze Meia? Uz brojna
ogranienja i oteavajue faktore, 1.177 glasova je respektabilna
brojka, zar ne?
Odlian rezultat s obzirom da je skoro sve napravljeno na platformi drutvenih mrea i uz vjerujem minimalne financijske trokove. Mislim da je to bio pokuaj promjene o kojoj se nairoko govori
meu Bonjacima. U vrijeme kampanje prestravila me koliina negativne kampanje koja se pojavila. Ja sam osobno bio siguran u
pobjedu gospoe Lekaj Prljaskaj jer meu kandidatima koji su se
nudili biraima nisam vidio ozbiljnijeg protivnika. Smatrao sam da
takvo miljenje sa mnom dijeli i veina upuenih u politiku situaciju u bonjakom korpusu. I zato me, u situaciji u kojoj osobno
nisam vidio nadu u pobjedu bonjakog kandidata, ozbiljno zabrinula koliina negativne energije prema Meiu. Ako su odreeni
pojedinci za izgubljenu misiju spremni se tako ponaati, to bi uradili da je u pitanju pobjeda?

29

INTERVJU

Mirza je osobno se poznajemo i

generacija smo pa ga oslovljavam
imenom uspio privui do sada nikada angairane glasae, posebno
u Zagrebu. Zagreb je specifina
okolina, jako heterogena, ideoloki prokrvljena raznim strujama.
Uspjeti tu, a Mirza je skupio preko
600 glasova znai veliki uspjeh i
za svaku estitku. Pokazao je nain
kako, rekao bih, restartati Bonjake i izvui ih na biralita u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Kao mladi intelektualac spoznao je vanost
interneta i drutvenih mrea, dok
primjerice u SDAH to apsolutno nije bio sluaj. Ni kod drugih stranaka, koliko sam primijetio. Znai,
Mirza nam je pokazao kolika je
prednost mladosti i entuzijazma
naspram mudrosti.
Mirza je osobno se poznajemo i generacija smo pa ga oslovljavam imenom uspio privui do sada nikada angairane glasae,
posebno u Zagrebu. Zagreb je specifina okolina, jako heterogena,
ideoloki prokrvljena raznim strujama. Uspjeti tu, a Mirza je skupio
preko 600 glasova znai veliki uspjeh i za svaku estitku. Pokazao
je nain kako, rekao bih, restartati Bonjake i izvui ih na biralita u
XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Kao mladi intelektualac spoznao je
vanost interneta i drutvenih mrea, dok primjerice u SDAH to apsolutno nije bio sluaj. Ni kod drugih stranaka, koliko sam primijetio. Znai, Mirza nam je pokazao kolika je prednost mladosti i entuzijazma naspram mudrosti.
Kako ocjenjujete dosadanji rad saborske zastupnice Ermine
Lekaj Prljaskaj? Va komentar njezinog gostovanja u Bujici kod
Velimira Bujanca, kao i angamana u Hrvatskom nacionalnom
etikom suditu, samozvanom sudu za veleizdaju?
U slubenim kontaktima nemam zamjerke to smo se dogovorili je apsolutno ispotovala. U jednom razgovoru prije izbora
dotaknuli smo se i mogue pobjede, gdje sam joj rekao dokle god
je ovakva situacija meu Bonjacima da nema straha za albanskog
predstavnika u Saboru. Osim moda u meusobnim nadglasavanjima Albanaca, ali da joj, naalost, Bonjaci trenutno nisu konkurencija. Eto, bio sam u pravu. Ostale politike angamane ne bih komentirao, samo bih spomenuo njenu ideju koju je, mislim, i u vaem asopisu spomenula o nekom vidu radne grupe, neformalne
skupine drugih predstavnika manjina u dijelu XII. izborne jedinice.
Mi otvorenih ruku ekamo tu inicijativu.

Ipak sam ja tatin sin

Za kraj intervjua jedno pitanje koje se stalno provlai kada se
spomene Vae ime i prezime. Stariji ste sin evke Omerbaia,
biveg zagrebakog muftije, koji je ostavio neizbrisiv trag meu

30

Bonjacima i muslimanima u Hrvatskoj, ali i u cijelom hrvatskom

drutvu, naroito od poetka 1990-ih godina. Kada govorimo o
Vaem drutveno-politikom djelovanju i radu, to znai biti evkin sin da li je to prednost, ograniavajui faktor ili neto izmeu? Kako se nosite s time?
Uvijek mi je teko govoriti o ocu i njegovom utjecaju na mene i
moje djelovanje. Stalno sam na oprezu to govorim i kako radim jer
svjestan sam da e velika veina to tumaiti kao oevo miljenje ili
razmiljanje. Da se razumijemo, nikada i niime ne elim niti u
svjesno pokvariti cjeloivotni rad i djelovanje svoga oca, to bi za
mene bilo strano. On je sebe cijeloga dao u rad zajednice. Moja
majka, brat i ja smo esto bili zakinuti za vrijeme provedeno s njim
na teret zajednice. Posebno u ratnim vremenima, mi smo praktiki
bili bez oca jer njegove obveze su to zahtijevale. Mislim da bez tolikog angamana, ali prvenstveno potpore i razumijevanja moje
majke on ne bi bio uspjean i imao takve rezultate. Stoga ta obveza
da ne okaljam njegov ugled je jo i vea. Olakotna okolnost mi je ta
da nismo iste profesije, a domena djelovanja nam je donekle razliita, iako su Bonjaci vei dio Islamske zajednice.
A to se tie komentara da mi je on omoguio ovo ili ono, to
materijalno, to drutveno-politike pozicije Razumijem da ljudi
koji me ne poznaju e to prvo pomisliti, ali od njih onda traim da
mi daju priliku za upoznati mene i moje djelovanje. Otac mi je usadio jedan moralni odgoj, ljubav prema Islamskoj zajednici, ali i svijest o nacionalnoj pripadnosti. lan sam, kako ste spomenuli, Izvrnog odbora Medlisa Zagreb jer smatram svojom obavezom
biti aktivan u zajednici koju je on stvarao. Islamska zajednica se od
trena nastanka na podruju Hrvatske pa do danas jako dobro etablirala. I tu, naravno, postoji mjesta za napredak. Ali pitanje nacionalnog osvjeivanja Bonjaka u Hrvatskoj daleko je od toga. Na
tom tragu vidim svoju elju za radom za zajednicu jer, ipak sam ja
tatin sin. q

PREPORODOV JOURNAL 191

BOSANSKI BAROMETAR

REFERENDUM BANJALUKIH VLASTI

to se eka s hapenjem Dodika?

Unato upozorenjima meunarodne zajednice, osim Rusije, te
visokog predstavnika Valentina Inzka da je referendum o danu tzv.
rs neustavan, Skuptina u Banja Luci donijela je odluku da se referendum odri 25. rujna ove godine. Glavni inicijator ovog doista
neustavnog referenduma bio je velikosrpski lider u BiH Milorad Dodik. Iako je prekrio Ustav BiH i prvi put doveo zvaninim odlukama
u pitanje daytonski Ustav, Dodik naalost ni do danas nije uhapen.
Ali ne samo on, nego ni drugi visoki dunosnici u BiH, koji su izali
na referendum, nee snositi posljedice svoga protudravnog ina.
Pitanje na referendumu je bilo slijedee: Podravate li da se 9.
januara obiljeava i slavi kao dan Republike Srpske?. Podsjetimo,
Ustavni sud BiH u studenom 2015. odluio je da je zakon o praznicima manjeg bh-entiteta neustavan, naloivi tamonjoj skuptini
da izmijeni sporne odredbe u roku od est mjeseci od primitka ove
odluke. Ustavni sud smatra da se odreivanje 9. sijenja kao dana
tog entiteta temelji na danu svetog Stefana, kojega slave samo pravoslavci, ne moe govoriti o jednakopravnosti svih triju naroda
jer sv. Stefana ne slave muslimani i katolici. Zbog te neravnopravnosti taj je praznik neustavan.
Dodikova je vlast uputila zahtjev Ustavnom sudu za preispitivanje ove odluke, no Ustavni je sud sredinom rujna, nakon to je Dodik ve raspisao tzv. referendum, odbacio mogunost da uope
preispita svoju odluku jer banjaluki vlastodrci nisu ponudili niti
jednu novu injenicu na temelju koje bi se preispitala odluka.
Na tzv. referendumu koji je organizirala etnika bratija na elu s
Dodikom, prema izvjetajima iste te bratije glasovalo je 55,75% registriranih biraa (zanimljivo da im Centralna izborna komisije nije htjela
dostaviti birake spiskove smatrajui referendum protuustavnim, pa
su ad hoc napravljeni spiskovi bili ista lakrdija). Bilo je dosta izjava u
kojima se tvrdilo da je izalo manje od 50% graana, ak i s tako nakardno napravljenog popisa. Sljedbenici Milorada Dodika tvrdili su da je
99,81% njih reklo da eli da im 9. sijeanj bude dan njihovog entiteta.
Ostalo nije bitno jer su davane izjave o ispotovanoj proceduri, velikom danu za Srbe, o entitetu kao dravi, a s druge strane vlasti u Federaciji BiH i meunarodna zajednica jalovo su prijetili Dodiku.

Suspendiran Goran Salihovi

Dodika se pokualo zaplaiti Tuilatvom BiH koje je reagiralo
time to je formiralo predmet u kojem su se jo i neto prije referenduma provodile odreene aktivnosti u vezi neizvravanja odluke Ustavnog suda BiH. Prikuplja se odreena dokumentacija te e
odreene osobe biti pozvane u Tuiteljstvo. Glavni tuitelj Tuiteljstva BiH, Goran Salihovi izdao je obvezujue uputstvo u kojem je
odredio tim koji radi na navedenom predmetu. Ovim uputstvom
predmet je oznaen kao prioritetan i postupajuem tuitelju bit e
osigurani svi potrebni tuiteljski resursi za efikasan rad na predmetu, priopeno je iz Tuiteljstva BiH.
Ubrzo zatim Salihovi je smijenjen, no iako je tvrdio da je smijenjen zato to je otvorio predmet protiv Dodika, uraeno je to upravo
zato to se protiv njega provodi istraga zbog osnovane sumnje da je
titio Dodika. Naime, Salihovia se sumnii da je usporavao istrage
protiv Dodika vezano za kriminal, da je predmete drao u ladici mno-

RUJAN 2016.

Milorad Dodik
go toga jo. Suprotno Salihovievoj tvrdnji, upravo je njegova smjena
mogla samo znaiti da se oko Dodika polako stee obru. Salihovi je
naprosto bio prisiljen po sili zakona pokrenuti istragu protiv Dodika,
no raunalo se da e i tu istragu usporavati. Ipak, njegovo smjenjivanje, barem za sada, otklonilo je tu mogunost.
Naime, Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) snimila je
razgovore koji dokazuju da je Salihovi novinaru RTRS-a odavao
podatke o toku istrage protiv Dodika, koji ih je potom dostavljao
velikosrpskom lideru. Salihovi je suspendiran s dunosti do okonanja stegovnog postupka koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje u zloporabu poloaja i ovlasti. Tako je odluilo Visoko sudsko i
tuiteljsko vijee BiH (VSTV), tijelo koje ima iskljuive ovlasti imenovanja i razrjeenja sudaca i tuitelja.
U priopenju VSTV-a stoji kako je odluka o Salihovievoj suspenziji donesena na zahtjev Ureda disciplinskog tuitelja, koji djeluje pri VSTV-u, a taj je ured utvrdio kako postoje elementi nezakonitog postupanja glavnog tuitelja u dosadanjem radu, zbog ega
je predloio i njegovu smjenu s dunosti. Odluka o suspenziji privremena je mjera do okonanja postupka ispitivanja Salihovieve
odgovornosti. Jedan od posrednika, po pisanju medija, bio je novinar Mato akovi, koji se privatno sastajao sa Salihoviem, a potom podatke koje je od njega dobivao prenosio Dodiku. Dokaz tomu su telefonski razgovori koje je prislukivala SIPA, a jedan od njih
dospio je do medija. U njemu se jasno uje akovi kako Dodiku
prenosi to mu je Salihovi kazao o istragama koje se odnose na
poslovanje Bobar banke i Pavlovi banke.
Nakon to su objavljeni ti razgovori, ministar sigurnosti BiH
Dragan Mekti otvoreno je optuio Salihovia za opstruiranje istraga, istiui kako je nuna njegova smjena ukoliko se eli nastaviti
borbu protiv politike korupcije i organiziranog kriminala u zemlji.
Informacije su preko Salihovia curile drugoj strani i to putem
jednog novinara RTRS-a ljudima koji su bili obuhvaeni istragom.
Tu su jo osobe iz Bobar banke. Time to je uradio Salihovi nije
zasluio da ostane ni dan vie na toj poziciji, izjavio je Mekti okvalificiravi Salihovia kao glavnog meetara u dravi.

31

BOSANSKI BAROMETAR

Dodik nee u Sarajevo

Padom Saliovia nastavljena je istraga o tome tko su organizatori protuustavnog referenduma. Iz Tuilatva su najavili da e biti
sasluane osobe odgovorne za organiziranje tog izjanjavanja. U
meuvremenu, Dodik je pozvan na sasluanje u Tuiteljstvo BiH u
Sarajevu.
Dodik se trebao pojaviti poetkom listopada 2016., no on je to
odbio, time se nastavljajui inatiti i ismijavati ne samo bosanskohercegovake institucije, nego i meunarodnu zajednicu. Imao je
preutnu podrku Srbije koja mu formalno nije dala podrku kada
je Dodik bio gost srbijanskom premijeru Aleksandru Vuiu, a podrku mu je davala i Rusija, ak ga je i ruski predsjednik Vladimir
Putin primio na 15-ak minuta u Kremlju. Posjet Kremlju Dodikovi
protivnici proglasili su debaklom, no prije bi se moglo zakljuiti da
je Putin izdvojio svoje dragocjeno vrijeme da razmijeni par rijei s
Dodikom, aljui time podrku njemu, ali ponajprije Zapadu da se i
Rusija neto pita na Balkanu.
Dodik ima status osumnjienika u istrazi koja je pokrenuta zbog
toga to su vlasti u Banja Luci organizirale referendum kojim su
dovele u pitanje provedbu obvezujuih odluka Ustavnog suda BiH,
za to je propisana kazna zatvora u rasponu od est mjeseci do pet
godina zatvora.
Njegov odvjetnik Goran Bubi rekao je kako je Tuiteljstvu upuen zahtjev da se sasluanje obavi negdje na teritoriju tog entiteta.
Razlog je navodni pokuaj hapenja Dodika, a neki su mediji govorili i o likvidaciji koju su spremale ekstremne muslimanske skupine,
tj. teroristi. Iako nisu dobili nikakav odgovor od Tuilatva, Dodik je
odluio ne odgovoriti na obvezujui tuiteljski poziv. Mi se danas
neemo pojaviti u Tuiteljstvu BiH. Nismo dobili nikakav odgovor,
kazao je Bubi. Dodao je kako ne zna to o svemu misle u Tuiteljstvu BiH, a iz te su institucije izostale reakcije na Dodikovo odbijanje da se podredi zakonskoj obvezi.
Ove su rijei odvjetnika Bubia bile u skladu s Dodikovim: Imajui u vidu spekulacije koji su proizveli ovi iz opozicije, na svaki poziv odazvat u se. Ne u Sarajevu, nego u bilo kojoj pravosudnoj instituciji u RS-u spreman sam dati izjavu Tuiteljstvu BiH. Dodao je
i da je zanimljivo da je samo on od dunosnika iz RS-a dobio poziv
za sasluanje.

Najava mogueg hapenja

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti ranije je izjavio kako nitko nema pravo ne podrediti se nalozima dravnog pravosua. Kazao je kako su u takvim sluajevima jasni sljedei koraci odnosno
kako se moe pribjei prisilnom privoenju osumnjienika. U sluaju kada je rije o nalozima Tuiteljstva i Suda BiH ovlasti za privoenje obino ima SIPA. On je najavio kako e Dodik biti uhien i priveden na sasluanje odbije li se odazvati pozivu dravnog tuiteljstva
koje je protiv njega pokrenulo istragu zbog organiziranja nezakonitog i protuustavnog referenduma. Nitko nema pravo ne odazvati
se pozivu suda ili tuiteljstva. Propisano je prisilno privoenje u
sluaju neodazivanja na poziv ovih institucija, izjavio je Mekti za
TV 1. Pojasnio je kako je postupak jasno preciziran zakonom, a propisano je da svatko tko se ne odazove pozivu bez opravdanog razloga moe biti priveden.
Dodik je izjavio kako se ne boji uhienja zbog referenduma koji
je u tom entitetu proveden, a najavio je kako e se za takvim izjanjavanjem ubudue posezati kad god se za to ukae potreba. Ja
nisam zaduen da se bojim i promoviram strah. Nemam nikakvog
straha, a to je vie pokrie za one koji su pokuavali zaustaviti refe-

32

Dragan Mekti i Goran Salihovi

rendum, kazao je Dodik u intervjuu za televiziju N1. On je ustvrdio
je kako njegov kazneni progon nee doprinijeti uvrenju BiH kao
drave (nazvao ju je dravnom zajednicom, a atribut drava nastavio je koristiti za svoj entitet tekavi kako joj nedostaje jo samo
meunarodno priznanje). BiH se kao drava ne moe napraviti
tako to e se nekoga politiki progoniti, kazao je Dodik, ponovivi
ranije optube na raun dravnog suda i tuiteljstva da rade po politikim nalozima.
Rekao je i kako su sve druge optube na njegov raun poput
onih za financijski kriminal izmiljene. Potpuno je jasno da ne mogu nai nikakvu moju kaznenu odgovornost, ustvrdio je Dodik,
ustvrdivi kako se glavnog dravnog tuitelja Gorana Salihovia sada pokuava zamijeniti nekim tko e optunice podizati bez oklijevanja.
Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine proirilo je istragu o organiziranju nezakonitog referenduma, a status osumnjienika, uz Dodika, ima i Milan Petkovi, jedan od lanova provedbenog povjerenstva. U pozivu stoji kako je pozvan na sasluanje radi ispitivanja u
predmetu protiv Milorada Dodika zbog kaznenog djela neizvrenje
odluke Ustavnog suda BiH. Naalost, Tuiteljstvo se pokazalo jalovim ponajvie iz razloga to SIPA nije djelovala, ili su pak iz Tuiteljstva odluili ne radikalizirati stvari, s obzirom da je Dodik poruio
kako e njegova policija reagirati ako ga SIPA krene hapsiti. No Tuiteljstvo se pokazalo jalovim i prema drugim krivcima za ovaj tihi
dravni udar. Zato nije izdat poziv svim ministrima i premijerki
banjaluke vlade jer su oni zduno pripremali ovo etniko orgijanje koje zovu referendum?
Dalje, nije jasno kako su dravni dunosnici, primjerice spomenuti ministar Mekti koji je rekao da e Dodik biti uhapen ukoliko
se ne odazove pozivu Tuilatva, mogli i dalje obavljati svoje funkcije, a i sami su izali na referendum. ak je i dio vojnika Oruanih
snaga BiH izaao na referendum, to je suludo i trebalo im je uruiti otkaz, a visoki predstavnik Valentin Inzko posmijeniti dravne
dunosnike. Meutim, poput Tuilatva, SDA i SBB-a, ni meunarodna se zajednica nije pokazala kao autoritet i zato im se Dodik
moe smijati kada mu zaprijete sankcijama.
Milorad Dodik, ali i lanovi tamonje vlade i poslanici skuptine
mirno etaju rastakajui malo pomalo BiH. Ovaj referendum zaista
nije bio o otcjepljenju kvislinke zloinake paradrave tzv. rs. No
bio je probni balon za koliko sutra referendum o otcjepljenju, koji
je puten i lijepo leti, dok ga svi spomenuti mirno promatraju. I ne
treba zaista nita iskljuiti, pa ni neplanirane reakcije onih koji vole
BiH.

PREPORODOV JOURNAL 191

BOSANSKI BAROMETAR

Prijetnje ratom

U BRKOM ZABRANJEN REFERENDUM

Ovaj je tzv. referendum kao nijedan drugi Dodikov potez aktualizirao pitanje eventualnog rata. Jo prije odravanja referenduma
Sefer Halilovi, bivi naelnik Glavnog taba Armije Republike BiH i
aktualni predsjednik BPS-a, izjavio kako e sprovedba referenduma
u RS znaiti raspakiranje Daytonskom mirovnog sporazuma, stupanje na snagu Republike BiH te je zaprijetio sukobom u kojem e
Dodikova tzv. drava nestati. Nakon referenduma Daytonski
ustav vie ne vrijedi, onda se vraamo na Ustav Republike BiH, a nakon toga neka nam Bog pomogne svima, neka nam da prvo razuma,
a onda snage da tu priu dovedemo do kraja, izjavio je Halilovi.
On je posebno naglasio da se tzv. rs u eventualnom sukobu
moe odrati najvie 10 do 15 dana. 5.000 je masovnih grobnica
na teritoriji koja se zove RS, a trebala se zvati masovna grobnica. RS
je najvea mrlja na obrazu srpskog naroda. Ni jedan sustav koji je
nastao na zloinu i genocidu nije opstao pa nee ni ovaj, kazao je
Halilovi gostujui u Dnevniku TV1. Upitan misli li da u BiH, i na jednoj i na drugoj strani, ima dovoljno ljudi spremnih ratovati, Halilovi
je odgovorio: Da, apsolutno. I zato ja apeliram da se dobro razmisli.
Jer Miloevi je umro, JNA ne postoji, ne postoji 1.000 tenkova,
1.000 transportera, 200.000 naoruanih etnika u BiH. Ne moe Srbija pomoi RS. Oni se mogu drati 10-15 dana u nekom sukobu, ne
vie. Neemo dopustiti da nam netko pola drave odcjepi, na kojem
je poinjen genocid, poruio je Halilovi. Dodao je da e se onog
dana kada se otpakira Dayton sve biti drugaije, a ovim referendumu
se otpakira Dayton. Nikome ne prijetimo, ali nitko neemo dopustiti da odnese i dio BiH bez belaja, rekao je Halilovi u prijeteem tonu. Dodao je kako je Tuiteljstvo ve moralo reagirati po pitanju referenduma jer postoji dovoljno dokaza za antiustavno djelovanje.
Ako Tuiteljstvo ne bude ragiralo, ako visoki predstavnik ne bude
reagirao, bit e odgovorni za ono to e se dogoditi nakon toga. Ja
sam zadnji koji zagovara rat, upozorio je Halilovi.

Provedba referenduma o danu tzv. rs nije bila doputena na

teritoriju Distrikta Brko, koji je posebna teritorijalna jedinica unutar
Bosne i Hercegovine. Tako je odluio meunarodni supervizor za Brko, ameriki diplomat Bruce Berton, ime je poslao konkretno upozorenje kako je referendum ocijenjen kao krenje Daytonskog sporazuma i da se nee tolerirati. Prema zamisli vlasti u Banja Luci, glasanje je
trebalo biti organizirano i na podruju Brkog, gdje bi se izjanjavali
stanovnici disktrikta koji imaju i dravljanstvo tamonjeg entiteta (uz
dravljanstvo BiH svi graani BiH imaju i dravljanstvo jednog od dvaju entiteta, to je jo jedna besmislica koju nije nametnula meunarodna zajednica, nego ju je izglasala, izmeu ostalih, SDA).
Uz izjavi veleposlanika Bertona, koja je dostavljena medijima,
istaknuto je kako je njegovo odbijanje rezultat jasnog stajalita meunarodne zajednice da je provedba referenduma o odlukama Ustavnog suda BiH nezakonita. Visoki predstavnik je jasno rekao da je odluka o odravanju referenduma u vezi s danom RS neustavna i da je
suprotna odluci Ustavnog suda BiH. Stoga sam odluio da ne dam suglasnost za provedbu referenduma RS na teritoriju distrikta Brko,
izjavio je Berton u odgovoru kojega je uputio i Anti Domiu, gradonaelniku Brkog.

Valentin Inzko i Bruce Brenton

Sefer Halilovi
Naravno, treba sve uiniti kako bi se rat izbjegao, ali kao to
smo spomenuli, nije iskljueno da na suprotnoj strani od Dodikove
pomalo ve kljua i da bi eventualni referendum o otcjepljenju najavljen za 2018. mogao biti toka kljuanja. Zato treba okupiti zdrave bosanskohercegovake snage svih ideolokih opredijeljenja koji
e jasno istjerati stvari na istac eliminiranjem neprijatelja BiH iz
politikog ivota, pri tom nastojei izbjei horor zvani rat. A to se
pak tie Tuilatva, i ono moe dati obol miru. Jedan od preventivnih poteza za izbjegavanje veeg zla je hapenje Milorada Dodika. I
usprkos svemu, nije jasno to se eka s tim vie!? q
Edis FELI

RUJAN 2016.

Temeljem posebne odluke iz 2007. godine propisano je da se referendumi na teritoriju distrikta Brko mogu provoditi iskljuivo uz
prethodnu suglasnost supervizora te da se provode iskljuivo pod
uvjetima koje on odobri. Svrha takve odluke bila je osigurati da su
referendumi koji se tamo provode sukladni domaim i meunarodnim zakonima a posebice Daytonskom sporazumu.
Zasjedao je prije referenduma i Upravnog odbora Vijea za provedbu mira (Peace Implementation Council - PIC). Uz izdvojeno miljenje Rusije konstatirano je da je Ustavom BiH nedvojbeno utvreno
da su odluke Ustavnog suda BiH konane i obvezujue i da su entiteti
u obavezi da potuju odluke institucija BiH.
Iako referendum o entitetskim praznicima moe potpadati pod
nadlenost jednog entiteta, bilo koji referendum mora biti proveden
na nain koji je u skladu sa Ustavom BiH, i ne moe kriti Opi okvirni
sporazum za mir niti ustavni okvir BiH. U tom kontekstu, istiemo da
nijedan referendum ne moe promijeniti injenicu da su odluke
Ustavnog suda BiH konane i obavezujue. Odluka Ustavnog suda BiH
ostaje na snazi u potpunosti i mora se potovati, u skladu sa Opim
okvirnim sporazumom za mir. PIC je vie puta istaknuo, izmeu ostalog i u lipnju 2016. i u prosincu 2015. godine, da je Ustavni sud BiH
sastavni dio Aneksa 4. Opeg okvirnog sporazuma za mir, i da je kljuan za njegovu provedbu. Upravni odbor PIC-a jo jednom je potvrdio svoju podrku visokom predstavniku kao konanom autoritetu za
tumaenje civilnih aspekata Opeg okvirnog sporazuma za mir, u skladu sa Aneksom 10. Sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti UN-a. q

33

BOSANSKI BAROMETAR

LOKALNI IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI

Pobjede SDA-ovih disidenata

kao nezavisnih kandidata
Ako je suditi na temelju posljednjih lokalnih izbora u Bosni i
Hercegovini koji su odrani 2. listopada 2016., u SDA bi se mogle
desiti korjenite promjene koje bi tu stranku mogle moda vie odmaknuti od koalicije s HDZ-om BiH, ali i od drugih stranaka sa srpskim predznakom. Da su promjene mogue, na neki je nain poruio i sam predsjednik te stranke Bakir Izetbegovi koji je najavio
svoje povlaenje iz politike. No koliko je to iskreno reeno od
Izetbegovia tek emo vidjeti, odnosno ako se to i desi, pitanje je
hoe li moda postaviti svoje ljude na kljuna mjesta pa iz sjene
kontrolirati SDA. S druge strane, nije iskljueno da je Izetbegoviu
sugerirano iz meunarodne zajednice, ponajprije se tu misli na
Amerikance, da se povue. Bio bi to kontinuitet njegove politike
bespogovornog sluanja SAD-a i EU kojima se nikad nije suprotstavljao, pa ak ni sad kad u EU (ponajvie Njemaka i Austrija) imaju sve vie razumijevanja za nekakvu federalizaciju BiH koju predlae hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi. No zauzmu li taj
smjer SAD i EU, prije e biti da e oni Izetbegoviu narediti da kao
vrlo kooperativan (neki bi rekli sluga) ostane na elu SDA, s obzirom da su neki drugi politiki akteri (SDP, DF, Naa stranka) vrlo
jasno rekli da takvu politiku nee slijediti. U tom bi sluaju Izetbegovi, ak i kad bi htio, morao pogaziti svoju rije o odlasku. U svakom sluaju, oito je da pria o podjeli BiH jo uvijek nije zavrena.
Nije tajna da odlazak Izetbegovia prieljkuju i neke druge struje unutar SDA, posebno ona najglasnija koju predvode emsudin
Mehmedovi, Senad epi i donedavno Fuad Kasumovi. Upravo je
potonji pokazao koliko je SDA pala jer se kao nezavisni kandidat
kandidirao za naelnika Zenice i pobijedio. I ne samo da je SDA
izgubila Zenicu, nego i neka svoja druga uporita, pa ako se Izetbegovi bude i predugo razmiljao hoe li otii ili ostati, porazi koje
mu je stranka pretrpjela na posljednjim lokalnim izborima mogli bi
dovesti do lomova.

Pala SDA-ova legla i bastioni

Centralna je izborna komisija BiH objavila rezultate posljednjih
lokalnih izbora iz kojih se moe vidjeti da je koalicija SDA-SBB osvojila ukupno 34 naelnika mjesta. S bzirom na dosadanjih 37 naelnikih mjesta, ipak je to pad. Ilustracije radi, Dodikov je SNSD u
onom entitetu ostvario najbolji rezultat dobivi 33 naelnika
mjesta, 11 vie u odnosu na lokalne izbore 2012. godine.
SDA je pobijedila u opini Centar Sarajevo preotevi je SDP-u i
tamo e naelnik biti Nedad Ajnadi. Meutim, koalicija Izetbegovi-Radoni izgubila je u Zenici, Visokom, Goradu, Bihau, Lukavcu, Vareu, Zavidoviima, Buimu, Vitezu, Maglaju i Kalesiji.
SDP je pak, unato gubitku opine Centar Sarajevo, osvojio neka druga mjesta, ukupno osam naelnikih pozicija i to u Tuzli, Gradacu, Graanici, Kljuu, Bosanskoj Krupi, Maglaju, ivinicama i
Lukavcu. HDZ BiH e imati naelnike u Neumu, Kiseljaku, irokom
Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Oraju, itluku, Odaku, Vareu,

34

Bakir Izetbegovi (SDA) - Ovo je pobjeda, Opina Centar je vanija

od 10-ak drugih opina
epu, Livnu, Usori, Ljubukom, Posuju, Grudama i Vitezu. Savez
za promjene, kojeg predvodi SDS, jedan je od najveih gubitnika jer
su izgubili mjesta gradonaelnika u Banjoj Luci, Trebinju i Palama.
Kandidat SDS-a pobijedio je u Doboju i u Bijeljini.
No vratimo se SDA. Jedan od teih poraza desio se u Visokom, da
tako kaemo leglu SDA u kojem je pobijedila nezavisna kandidatkinja Amra Babi. Ona je direktno i javno odbila poslusnost Bakiru
Izetbegovicu i grupi njegovih poslunika i zbog toga je bila iskljuena
iz SDA. U medijskim se analizama moglo proitati da je poraz u Visokom moda i najvei poraz SDA na lokalnim izborima. Naime, Amra
Babi je zapravo nova/stara naelnica opine koja je 2012. godine
osvojila naelniku poziciju upravo kao kandidatkinja SDA. No iz
Izetbegovieve su stranke u oujku ove godine odluili da naelnica
Visokog Amra Babi ne predstavlja stavove niti politiku SDA i nema
vie podrku organa SDA BiH nakon ega je Babi postala nezavisna
i napustila tu stranku. Kolika je to bila greka SDA, pokazuje i podatak
da je Babi prije etiri godine kao kandidatkinja SDA osvojila 5.812 ili
29,84% glasova. Na posljednjim izborima kao disidentica i nezavisna
kandidatkinja osvojila je duplo vise glasova (60% podrke biraa Visokog) i time nanijela teak poraz SDA-u.
U Zenici je pobijedio takoer otpadnik iz SDA, kako smo ve
naveli, nezavisni kandidat Fuad Kasumovi, inae Tihiev kadar koji se odmah nakostrijeio na Izetbegovia kada je Izetbegovi preuzeo vodstvo stranke. Ovaj je grad do sada bio snano uporite SDA
ili, bolje reeno, SDA-ov bastion, no Kasumovi je uzdrmao tu
stranku nakon to je snano udario na Izetbegovia optuujui ga
za nepotizam, korupciju, ak i za izdaju jer previe poputa Draganu oviu, predsjedniku HDZ BiH. Izetbegovi je i njega izbacio iz
SDA, dodue nakon to je Kasumovi odluio da se kandidira kao
nezavisni kandidat, no ini se da je takav potez Izetbegoviu i odgovarao jer je naao formalni razlog da izbaci Kasumovia naime ne
moe nitko biti kandidat za naelnika osim onoga kojeg kandidira
stranka i Izetbegovi je tu bio u pravu. Ipak, Kasumovi je znao da

PREPORODOV JOURNAL 191

BOSANSKI BAROMETAR
e svojom kandidaturom biti izbaen i mogue je da je i sam isprovocirao odluku SDA o izbacivanju jer mu je to samo pomoglo u borbi za naelnika Zenice. S druge strane, birai su istovremeno poslali Izetbegoviu jasnu poruku to o njemu misle.
Tako je SDA nakon 25 godina izgubila naelnika u Zenici, a Kasumovi je unato protivnikoj stranakoj maineriji uspio osvojiti
vie glasova od kandidata SDA/SBB Naidina Ahmetspahia. Slino
je bilo i u Kalesiji (Sead Dafi), Goradu (Muhamed Ramovi), Starom gradu Sarajevo (Ibrahim Hadibajri) Sve su to takoer donedavno bile SDA-ovske birake utvrde i u svima su pobijedili SDA-ovi
disidenti kao nezavisni kandidati, usprkos tome to su protiv sebe
imali golemu stranaku maineriju SDA.

uhret Fazli najvee iznenaenje

U Bihau je pobijedio takoer disident, ali ne SDA, ve SDP-a
uhret Fazli kao kandidat tek osnovanog Graanskog saveza. Ovaj je
grad bio pod potpunom dominacijom SDA; na lokalnim izborima prije
etiri godine upravo je kandidat SDA Emdad Galijaevi pomeo konkurente osvojivi 55% glasova. Ove godine pak, nakon to je Galijaevi spektakularno uhapen pod optubom za korupciju, Fazli je porazio kandidata SDA/SBB Hadisa Jusia. No nije sve izgledalo lako za
Fazlia jer mu je no u lea zabila njegova stranka SDP. Naime, ba
u vrijeme kada je uhapen Galijaevi, Fazli je podnio ostavku na
mjesto predsjednika Gradskog odbora SDP-a Biha, istiui tada da
nema snage boriti se protiv klanova u vlastitoj stranci. Tada posrnula
SDA zbog kompromitiranog Galijaevia shvatila je da ipak nije sve
izgubljeno jer iz SDP-a odlazi jedini ovjek koji se mogao suprotstaviti
SDA-ovom kandidatu. Umjesto njih dvojice SDA i SDP su ponudili druge kandidate. SDP je kandidirao Hajrudina Havia (predsjednika KO
SDP-a Unsko-sanskog kantona), a SDA Hadisa Jusia. Javnost je bila
upoznata s deavanjima u ovim dvjema gradskim organizacijama, pa
su se SDA i SDP nadali da e novi kandidati uspjeti anulirati sve negativne pojave u njima. No nisu raunale da e se Fazli kandidirati
ispred Graanskog saveza. Malo mu je tko davao anse na izborima,
no ipak je uspio pobijediti, oito uivajui ugled u javnosti. Fazli se
smatra najveim iznenaenjem na ovim lokalnim izborima u BiH.
U jo jednom krajikom mjestu, Buimu, za koje se vjerovalo da
je prirodno stanite SDA, pobjedu je odnio takoer nekadanji
SDA-ovac, a sada nezavisni kandidat Zikrija Durakovi koji je s buimskog trona skinu Agana Bunia. Inae, u Krajini, odnosno kako
se to sada slubeno zove Unsko-sanski kanton, SDA je osvojila samo jedno naelniko mjesto, ono u Sanskom Mostu. Sva druga su,
osim Bihaa i Buima, ve odavno bila izgubljena. U Bosanskoj je

Amra Babi, naelnica Visokog

RUJAN 2016.

Krupi godinama naelnik bio nezavisni kandidat (sada SDP-ov), u

Bosanskom Petrovcu takoer nezavisni kandidat, dok u Cazinu ve
dugo vlada A-SDA. U Kljuu je pobijedio SDP-ov kandidat, u Velikoj
Kladui SDA nikad nije ni igrala vanu ulogu, dok je jedini SDA-ovac
naelnik u ovom dijelu BiH u Sanskom Mostu Faris Hasanbegovi.
Prije etiri godine u Lukavcu je kao kandidat SDA Devad Mujki dobio izvanrednih 11.127 glasova. Ove godine zajednikog kandidata SDA/SBB Amira Sejdinovia pobijedio je zajedniki kandidat
SDP-a i Demokratske fronte Edin Deli. Sejdinovi je osvojio 9.297
glasova, a Deli 10.437.
U Vareu je pobijedio HDZ-ov kandidat sa 1.787 glasova dosadanjeg naelnika iz SDA Avdiju Kovaevia koji je dobio 1.474 glasa.
Kovaevi je prije etiri godine, kada je pobijedio, dobio 1.726 glasova. Jo jedan HDZ-ov kandidat Tomislav Bonjak-Mati pobijedio je u
Vitezu donedavnog naelnika Advana Akeljia iz redova SDA. Akelji
je 2012. godine dobio 3.901 glas (32,76%) glasova. Na ovim ga je izborima pak pobijedio Bonjak-Mati s vie od 1.000 glasova razlike.
SDA-ov kandidat u Zavidoviima Suad Omeraevi 2012. je godine osvojio 6.609 glaova (35.61%). Ove godine porazio ga je kandidat Stranke za BiH Haim Mujanovi koji je osvojio 7.720 glasova,
dok je Omeraevi imao 6.879 glasova. U Maglaju je Mehmed Mustabai, kandidat SDA, 2012. godine dobio 5.463 glasa (57,60%).
Ove godine koalicija SDA/SBB kandidirala je Muhameda Osmia za
ovu poziciju. Meutim, vie glasova od njega dobio je SDP-ovac
Mirsad Mahmutagi.
Prije godinu i pol u Kalesiji su odrani vanredni izbori za naelnika Opine Kalesija na kojima je pobijedio Nedad Dafi iz SDA s
osvojenih 7.502 glasa. U ovako kratkom vremenu SDA je i ovdje
izgubila naelniku poziciju jer je Nedada Dafia porazio nezavisni kandidat Sead Dafi.

Narod ne vjeruje ni Aliji ni Fikretu!

Moda je najotriji u svojoj ocjeni bio Nedad Lati, neko odani sljedbenik Alije Izetbegovia. On je u intervjuu za Face TV rekao:
Ako ima ikakvo svjetlo na kraju ovoga Izetbegovievog tunela, onda je to narasla samosvijest bonjakog naroda koji je pokazao da
ne vjeruje Alijinom sinu, ak ni samom Aliji.
Unato tome, SDA je javnosti predstavila sve svoje naelnike i
zakljuila kako su na ovim izborima postigli povijesni uspjeh, najbolji u 21. stoljeu. Odmah nakon izbora Izetbegovi je rekao: Osvojili smo Opinu Centar koja je, moda, vrijednija od drugih 10 opina. Ovakva izjava prije nas navodi na traenje opravdanja, no
Izetbegovi se nije dao pokolebati. Na spomenutom predstavljanju

Fuad Kasumovi, gradonaelnik Zenice

uhret Fazli, gradonaelnik Bihaa

35

BOSANSKI BAROMETAR
SDA-ovih naelnika on je rekao da je jedina sjena poraz na izborima
za naelnika u Srebrenici. SDA e, rekao je, imati vijenike - odbornike u ukupno 88 gradova, odnosno opina u BiH. U ipovu, Usori
i Kupresu osvojeni su mandati, u kojima do sada to nije bio sluaj.
U Kantonu Sarajevo vana nam je pobjeda ime je potvreno da je
SDA najjaa urbana stranka u BiH. Najjaa smo probosanska stranka u Skuptini Brko Distrikta, rekao je Izetbegovi.
SDA je osvojila 592 vijenika, odnosno odbornika mandata bez
Opinskog vijea Stolac, to govori da ova stranka, kako kae, ima
vie 54 mandata u odnosu na prole izbore. Poseban napredak zabiljeen je u Kiseljaku, Bugojnu i sarajevskim opinama Trnovu, Ilijau, Hadiima i Ilidi, u Tuzli, Vitezu i ivinicama, napomenuo je
Izetbegovi dodajui da SDA sa Savezom za bolju budunost (SBB)
ima 34 naelnike pozicije. Miljenja je da su pozicije naelnika pria
za sebe budui da ne korenspodiraju sa snagom stranke i odgovorom naroda. Tako je, dodaje, naprimjer SDA naelnik u Tenju osvojio 50% glasova vie, a SDA 3% manje u odnosu na 2012. godinu.
Neuspjeh ovogodinjih izbora predstavlja jedino izbor naelnika u Srebrenici, gdje je SDA pruila svu podrku kandidatu amilu
Durakoviu. Kad je u pitanju Stolac, Izetbegovi je rekao da je
predsjednik Opinske komisije Stolac, krei Izborni zakon, sprijeio najvjerovatnije izbor kandidata SDA Samira Kaplana za naenika Opine Stolac. Pojedini lanovi Centralne izborne komisije
zloupotrebom poloaja spreavaju donoenje obavezne odluke o
datumu ponovljenih izbora u Stocu, koji su prekinuti. Oni ne rade
svoj posao i pokuavaju da budu istrani organi, pa neka upute te
organe da utvrde ta se deavalo na lokalnim izborima, a njihovo je
da organiziraju izbore, poruio je Izetbegovi.
Uoi lokalnih izbora iz redova SDA mogla se uti ak i takva najava da e osvojiti maksimalan broj naelnikih manadata 59, hvalila se
da je najprisutnija stranka u BiH, no to je vie bila propaganda jer
je bilo jasno da, primjerice, u Velikoj Kladui SDA-ov kandidat nema
to traiti pored kandidata Laburistike stranke Fikreta Abdia. Dakle, to je bila vie izjava u poluali, ali u SDA istiu da, iako su izgubili
neke sredine, dobili su nove. Ipak, netko je dobro primijetio da Zenica nije Sapna, Biha nije Trnovo, Visoko nije Doboj-Jug. No, zato je
pobjeda uvjerljiva u Kantonu Sarajevo. Da li je to objektivno pobjeda SDA ili pak apstinencija biraa u opinama koje se tradicionalno
vezalo za ljevicu? Za pobjedu SDA u prvom redu odgovorne su SDP i
DF koje su birai kaznili. S druge strane, u SDA su izgubili Zenicu,
Gorade, Vare, Buim, tradicionalna uporita. Tu su pokazali da je
njihova politika kratke pameti i da bi opozicija unutar stranke mogla
traiti odgovornost za Izetbegoviev poraz, rekao je za N1 televiziju
Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Zanimljivo je bilo i u Velikoj Kladui, iako se pobjednik od poetka
znao Fikret Abdi. Time se Abdi vratio u bosansku politiku nakon
to je odleao 10 godina zatvora zbog ratnog zloina u Bosanskoj
Krajini, odnosno 15 ukupno (puten je nakon odleane 2/3 kazne).
No i tu je moglo biti neizvjesno samo da su se opozicione stranke
mogle dogovoriti. Naime, Abdieva zvijezda polako ipak tamni i kod
dijela pristalica tzv. AP Zapadne Bosne. Pokazuju to rezultati posljednjih izbora na kojima Abdi po prvi put nije dobio dvotreinsku veinu glasova, nego ak neto ispod 50%. Da se opozicija u Velikoj Kladui dogovorila (DNZ-biva Abdieva stranka, SDA i Pokrenimo Kladuu) i suprotstavila Abdiu jednog kandidata, Abdi bi pretrpio poraz. Ovako je s lakoom pobijedio sva tri protukandidata.

Definitivni pad Srebrenice

to se pak tie opozicije, iako su na izborima 2012. godine dobili vlast u deset opina, dva vie nego sada, predsjednik SDP-a

36

DRSKOST I BEZOBRAZLUK BOE PETROVA

Neviena drskost i bezobrazluk aktualnog predsjednika Hrvatskog sabora Boe Petrova zabiljeena je nakon lokalnih izbora u Bosni
i Hercegovini. U maniri gubernatora pojavio se u Stocu nekoliko dana
nakon izbora u drutvu tadanjeg ministra vanjskih poslova Mire Kovaa (Petrov je tada bio potpredsjednik tehnike hrvatske vlade) i Nikole Grmoje, glasnogovornika Mosta nezavisnih lista i novog saborskog zastupnika.
Da podsjetimo, policija Hercegovako-neretvanske upanije prijavila je zbog incidenta na biralitu u Stocu 27 osoba, meu kojima su
kandidat SDA za naelnika Samir Kaplan, predsjednik SDP-a u Stocu
Demir Mahmutehaji i visoki dunosnik SDA Ahmet Ljubovi. Prijavljeni su zbog fizikog napada na predsjednika opinskog izbornog povjerenstva Ivana Peria i lana birakog odbora Marija Ragua koji je
zadobio tee tjelesne ozljede te se jo uvijek nalazi u bolnici. Osumnjieni, okupljeni u Inicijativu za Stolac (SDA, SDP I SBB), nakon napada
nasilno su odnijeli izborni materijal i kutije za glasanje s 12 birakih
mjesta, ime je prekinut izborni proces 2. listopada, navodi se u policijskom izvjeu.
No tada na scenu stupa Petrov koji drsko i bezobrazno pohodi
drugu zemlju i bez da pita i drugu stranu (SDA), on subjektivno, bez
ikakvih argumenata, na temelju njegovih osobnih prerasuda o navodnoj ugroenosti Hrvata, za samo sat-dva boravka u Stocu donosi pravorijek. Ono to se dogodilo u Stocu je posljedica viegodinje politike u BiH gdje su Hrvati bili diskriminirani i konstitutivni, ali samo na
papiru, rekao je Petrov ne trepnuvi.
Prije svega, Boo Petrov je ovjek koji je umislio da svima moe
dijeliti moralne lekcije postavljajui se kao ovjek koji slijedi crkveni
moral kao neto uzvieno. Pri tom Petrov nikad nije rekao nita protiv
licemjerja u samoj Crkvi (primjerice, Kaptol potie tenzije u Vukovaru
kad god se postavi pitanje irilinih natpisa). Petrov nikad tako estoko javno nije ustao u zatitu neke ugroene manjine u Hrvatskoj
(primjerice srpske), a imao je mnogo puta do sada priliku. Ali je zato
naao za shodno da presuuje poput komunistikih prijekih sudova,
bez istrage, tko je kriv za prekid izbora u Stocu pri tom zakljuivi da je
sve to posljedica navodne dugogodinje diskriminacije Hrvata u BiH
od strane Bonjaka. Ma nemojte gospodine (sada) predsjednie Hrvatskog sabora. Upravo suprotno; da se Petrov samo malo raspitao
prije dolaska u Stolac, mogao bi uti i drukiju priu, tj. tko to tamo
koga diskriminira.
Petrov je u drutvu Mire Kovaa i Nikole Grmoje, koji su se sloili
oko navodnih uzroka incidenta, pri tome napravio diplomatski skandal, isti onaj kao to ga je napravio srbijanski ministar rada Aleksandar
Vulin kada je usred Hrvatske lani u lipnju na komemoraciji u Jadovnom kardinala Alojzija Stepinca nazvao ustakim vikarom. Pa ako je
Vulin bio pristran i nije elio uti argumente u korist Stepinca, onda je
isto i Petrov bio pristran jer nije elio uti argumente druge strane.
Drugo, Petrov u Stolac nije doao kao seoski fifiri iz oblinjeg Metkovia radoznao da vidi mete u Stocu, nego je doao kao potpredsjednik hrvatske vlade u drugu zemlju.
Posjet Petrova, Kovaa i Grmoje nije donio nita dobro ni Bosni i
Hercegovini niti Stocu. Upravo suprotno, svojom je izjavom potaknuo
HDZ-ove ekstremiste da i dalje diskriminiraju Bonjake (upravo je Samir Kaplan rekao da ovi izbori nisu prvi na kojima se organiziraju izborne krae od strane HDZ-a i da se to radilo i na prijanjim izborima),
a s druge strane potaknuo je kao potpredsjednik vlade separatistika
nastojanja velikohrvata u oivotvorenju kvislinke zloinake paradrave tzv. herceg-bosne, umotane u celofan tzv. treeg entiteta.
Petrov, Kova i Grmoja zbog ovog diplomatskog incidenta i ovakvog ispoljenog bezobrazluka i bahatosti trebali bi da se izvinu i Bosni
i Hercegovini i Bonjacima koje je optuio da diskrminiraju Hrvate, a
isto tako bi morao da se izvine i Kaplanu i drugima jer su oni, ako emo
zakljuiti po Petrovu, egzekutori te diskriminacije. No kako je Petrov,
inae, za sebe umislio da je nebeski aneo koji ne moe pogrijeiti u
odnosu na nas obine smrtnike, ne moemo niti oekivati od njega
izvinjenje. A to je ve njegov osobni problem. q

PREPORODOV JOURNAL 191

BOSANSKI BAROMETAR

Miro Kova, Boo Petrov i Nikola Grmoja

u Stocu

Samir Kaplan - HDZ pobjeivao u Stocu zahvaljujui

glasovima mrtvih

Nermin Niki kazao je kako su u toj stranci zadovoljni sadanjim

rezultatima, a posebice onima u Tuzli. Tuzla ostaje crvena, kazao
je Niki koji je ujedno ocijenio kako je SDP BiH sada druga stranka
po potpori biraa u Federaciji BiH. Priznajui neuspjeh u izbornoj
noi predsjednik Demokratske fronte eljko Komi kazao kako su
rezultati jasna poruka biraa da se ljevica mora ujediniti eli li dobiti njihovu jasniju potporu.
Jedino nisu odrani izbori u Mostaru ako ne raunamo na prekid izbora u Stocu. Naime, SDA i HDZ BiH kao lanice vladajue koalicije nisu se uspjeli dogovoriti oko izbornog modela za taj grad.
Zato je Europska komisija u svom godinjem izvjeu o napretku
zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za Europsku uniju pozvala Bosnu i Hercegovinu da to prije provede odluku Ustavnog
suda, kako bi se izbori mogli provesti u Mostaru, gdje nisu odrani
od 2008. Da podsjetimo, Mostar je do sada imao specifina izborna
pravila koja je 2004. godine donio tadanji visoki predstavnik
Paddy Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijee Mostara
biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bonjaka, etvoro Srba i jedan
iz reda ostalih. HDZ-ovci su bili nezadovoljni takvim rjeenjima jer
glasovi Bonjaka vrijede vie od glasova Hrvata u Mostaru, pa su
njegovi delegati u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH
2011. pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH. Sud je zatim naloio Parlamentarnoj skuptini BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH, o nainu izbora vijenika u Gradsko vijee Mostara na nain
da se ujednai vrijednost glasova biraa iz est bivih izbornih podruja. Zbog nemogunosti dogovora oko tih izmjena, lokalni izbori
2012. godine u Mostaru nisu odrani. Naime, posljednji lokalni izbori u Mostaru odrani su 2008., a kako je Ustavni sud BiH ponitio
dio Izbornog zakona vezano za Mostar, nakon isteka mandata zastupnicima biranim 2008. Gradsko je vijee rasputeno, a jedinu
vlast predstavlja gradonaelnik Ljubo Beli.
U izvjetaju EK o napretku Bosne i Hercegovine moe se proitati da unato obnovljenim naporima dogovor o provedbi odluke
Ustavnog suda iz 2010. jo nije postignut i nakon osam godina graani Mostara i dalje ne mogu konzumirati svoja demokratska prava. Odluka Ustavnog suda treba se provesti kao prioritet. BiH je
pozvana da njezine nadlene institucije to prije pokrenu pravosudni postupak za nekoliko incidenata koji su izbili na lokalnim izborima. Iako se u izvjetaju ne spomine Stolac, ipak se navodi da su
biraka mjesta u jednoj opini zatvorena, a u nekoliko opina da su
bila privremeno zatvorena. EK je takoer jo jednom podsjetila da
Ustav BiH i dalje kri Europsku konvenciju o ljuskim pravima, jer
presuda u predmetu Sejdi-Finci jo nije provedena kao ni vie odluka Ustavnog suda.

Ovi su izbori pokazali da i dalje, unato svemu, dominiraju nacionalne, ili ako netko eli rei, nacionalistike stranke. To je svakako
pogubno za Bosnu i Hercegovinu i nije dovoljno samo da se ujedini
ljevica, nego se zajedno s ljevicom treba ujediniti desnica u BiH koja nije nacionalistiki nastrojena, ali jeste konzervativna, to je legitiman nain razmiljanja. Svi bi oni trebali formirati graanski blok
koji bi se suprotstavio nacionalistikoj desnici i time se oduprli i
podjeli zemlje.

RUJAN 2016.

Srebrenica je ponovo pala - Mladen Grujii umjesto

amila Durakovia
Primjer je Srebrenica koja je ve odavno predata velikosrbima,
samo to je polako izdisala. amil Durakovi, dosadanji naelnik
Srebrenice, izgubio je izbore i tu se vie nema to prigovarati. Pobijedio je Mladen Grujii, kandidat svih srpskih stranaka.
Uzroci su svima poznati tko je htio imalo misliti. Srebrenica na
udan nain nije branjena u ratu, ve je tokom rata, prema tvrdnjama brojnih svjedoka u medijima, dogovorena razmjena za Vogou. I zaista, nakon rata, preivjeli Srebreniani koji nisu otili u
inozemstvo najvie su naseljavali Vogou. Pa iako je SDA tamo
redovito pobjeivala, naelnici opine iz njezinih redova nisu se
htjeli vratiti u Srebrenicu, nego su se i dalje vrsto drali svoga novog prebivalita u Federaciji BiH. Bio je to jasan signal da je Srebrenica predana i da e protekom vremena ona ostati bez Bonjaka.
Ovdje ne treba iskljuiti mogunost pumpanja srpskog birakog
tijela, ali postavlja se pitanje to je s bonjakim. Duboko razoarani u navodno svoje predstavnike zakljuili su da nemaju za koga
glasati, pa je Grujiiu bio otvoren put ka pobjedi. To je pravi razlog
poraza u Srebrenici i nemojmo se vie lagati! q
Edis FELI

37

BOSANSKI BAROMETAR

KONTINUITET DESTRUKCIJE SUVERENITETA DRAVE BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanska domovina spava

Drutvene pojave hipoteze
1. Mi smo zarobljeni u potroene paradigme drutvenog ivota
ljudi. Mi samoubilaki i suludo istrajavamo na nefunkcionalnim politikim modelima, nemoralnim obeanjima, na uvjerenjima i predrasudama koje nam onemoguavaju bilo kakvu pozitivnu promjenu. Tu mislimo na oktroirani politiki sistem dravi Bosni i Hercegovini kojim je suspendirana Republika Bosna i Hercegovina u Daytonu 1995. godine. U svijetu se odvijaju epohalne promjene, uda u
nauci, okreti/preokreti, nove paradigmatske pozicije, drugaije slike svijeta i budunosti. ta mi radimo? Mi se mrcvarimo u jednoj
potroenoj naraciji iz koje nema izlaza! Govoriti ljudima da se neto
mijenja, sasvim je uzaludno ako ne ele napustiti svoje stare predstave o ivotu ili ako se ne uspijeva predstaviti realne projekte
drutvene reforme. Ova zatoenost odgovara samo politikim oligarhijama etnopolitike i etnokratije.
2. Kontinuirana presija i negacija Bosne od 1990-ih odvija se po
planu ili po osmiljenom projektu: faza rata, pa faza diplomatskog
opravdavanja zloina. Ve 25 godina ne prestaje osmiljen proces
razaranja drave Bosne i svega bosanskog. Pritom, ratni zloinci i
njihovi sljedbenici ne iskazuju rijei kajanja, izvinjenja ili alosti za
sve ono to su uinili stotinama hiljada ljudi. Oni, tavie, kazuju da
bi ponovili svoje stravine pothvate iskorjenjivanja drugog i drugaijeg o ratu priaju kao o fudbalskoj utakmici. Oni nastavljaju politike mrnje, konflikata, poniavanja, obmanjivanja, nacijske iskljuivosti, rasistike segregacije i onemoguavanja normalnog graanskog ivota veine graana u dravi Bosni i Hercegovini. To
nam jasno ukazuje da je skup neonacistikih i neofaistikih ideja
postao dominantan sadraj politike kulture nae svakodnevnice i
on se vie ne krije, bilo da se radi o negiranju drave Bosne i Hercegovine, negiranju Bonjaka ili primitivno-ovinistikom negiranju
bosanskog jezika. Antibosanska matrica je anticivilizacijska matrica
koja ini sr antibosanske politike.
Danas se ponovo slavi Memorandum SANU iz 1986. godine i
ona primitivna velikosrpska politika koja je dovela do ratova na tlu
bive drave. Srpska politika nije u stanju da se izvue iz neofaistike matrice i da preuzme odgovornost za ratove krajem 90-ih
godina.
3. Prilagoavanje injenica potrebama dnevne politike moe
biti razumljeno kao najpogubniji ruilaki pothvat politikih oligarhija. U tome procesu nastaju frizirane injenice. Radi se o obmanjivanju ljudi koji danas ive u Bosni. To je najmizernije varanje stotina hiljada ljudi u njihovim uvjerenjima i znanjima, emocijama i nadanjima. U tome sudjeluju politike, religijske, obrazovne, medijske, ekonomske i druge institucije drutvenog sistema.
Neko je ponudio ljudima velikodravne hegemonijske projekte
1990-ih i odveo ih u propast, ratove, stradanja. Decenijama poslije,
ljudi i dalje slijepo slijede te projekte vlastite propasti. Te projekte
im nude kao smisao ivota i kao svete ciljeve njihovog djelovanja.
Radi se o djelatnoj kolektivnoj inficiranosti miliona ljudi s najglupljim temama, pitanjima i problemima nacijske matrice antibosanstva. Ljudi se nalaze u induciranoj psihozi i nisu u stanju da progledaju svojim oima.

38

Alija Izetbegovi, Franjo Tuman i Slobodan Miloevi na

pregovorima u Daytonu (01.11.-21.11.1995.)

Zato se planski provodi prilagoavanje nauke ideolokim, politikim, religijskim, poslovnim i drugim interesima. U tom cinikom
okviru znanost je planski usmjerena u pogrenom smjeru, na periferni put, u orsokak. Postavlja beznaajna i smijena pitanja primjerice, kako studenti prepisuju na ispitima?
To opasno prilagoavanje je, ustvari, podreivanje koje vodi
obesmiljavanju sistema obrazovanja, sigurnosti, vladavine zakona, reda i poretka. A to odgovara prevarantskoj naraciji da nam ne
treba racionalnost, da nam ne treba racionalan sistem ljudskog
djelovanja, da nam ne treba poredak, da nam ne treba drutvo zasnovano na vladavini zakona.
Naravno, lokalni antibosanski procesi nisu mogli bez ireg internacionalnog konteksta, koji se najbolje prezentira u primitivnom vrijeanju potovanog profesora Nikole Kovaa, negdanjeg
bosanskog ambasadora u Francuskoj, od strane F. Mitteranda koji
ga je nazvao izdajnikom srpskog naroda, jer je dostojanstveno
zastupao svoju dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

PREPORODOV JOURNAL 191

BOSANSKI BAROMETAR
4. Neonacizam se pojavljuje kao logina posljedica nacionalistikog etnofaulizma i etnopolitikog ustava u kojem plemensko-religijske grupe predstavljaju politike subjekte. To danas ne postoji nigdje
u Evropi. Politike oligarhije profitiraju u anarhiji etnopolitikog besmisla. Cjelinu ivljenja ljudi, zavjerenike oligarhijske grupe svode
na plemensko-religijske pseudointerpretacije kao da ne postoje stoljea u kojima je nauka ponudila vrhunska objanjenja pojava u prirodi i drutvu. Razvijanje mrnje prema drugima i drugaijima u uslovima ekonomske krize direktno vodi u pojavljivanje neonacizma kao
ideologije iskljuivosti i nacijske perverzije u kojoj se nudi samo primitivno razdvajanje ljudi i razvrstavanje u zaraene strane. Atomiziranje graana u nemone jedinke/jadnike osigurava dominaciju hegemonijskih politika nad drutvom i dravom.
Lokalni neonacizam nije bio mogu bez podrke antibosanskom design-u ljudi kakvi su bili John Major, Douglas Hurd, Anthony Lake, Lewis McKenzie, Richard Holbrooke, general M. Rose,
general Janvier, isprazni francuski predsjednik F. Mitterand i mnogi
drugi koje danas dezavuiramo kao dio velike spletke da se destruira drava Bosna i Hercegovina i pretvori u plemensku zajednicu nekog predmodernog povijesnog trajanja.
5. Licemjeran odnos prema svojoj domovini. Shizofrenija politike koja predstavlja bosanstvo kao tue, a podmee izvanbosanske
politike kao matine. Ova shizofrena situacija predstavlja realnost
etnonacionalne politike u Bosni tokom 20. stoljea i prvih decenija
21. stoljea. Plemena bez sadraja trae svoje utemeljenje negdje
daleko izvan sebe i svoga krajolika. U toj nesrei veliku odgovornost snose pseudonaunici i poluobrazovani politiari sa svojim
primitivnim politikama etniko-religijske separacije.
Bosanska domovina spava! Bosanska politika u Sarajevu, naalost, jo danas nije potpuno apsolvirala sve dimenzije velike antibosanske nagodbe. O tome svjedoi nerazumijevanje dogaaja izdaje
Srebrenice za koje su optueni branitelji bosanske Republike.
6. Politika perverzija rui sisteme znaenja koji je dezavuiraju.
Dogaaji koji su vezani za prolost najednom poprimaju nova znaenja, reinterpretacije, prilagoavanja, namjetanja, transformiranja. U ovoj perverziji naa drutva se razbijaju na plemenske teritorije, izoliraju se i predstavljaju kao samostojea ili samoodriva
drutva, ali niko nas ne upozorava da takva drutva nemaju budunost jer predstavljaju bolesne pojave i da u takvoj izoliranosti ne
mogu opstati. Radi se, ustvari, o getoiziranim i separiranim rezervatima koji slave model zatvorenosti u svijetu koji je postao globaliziran. Zato je ovdje vrlo teko govoriti o napredovanju u znanstveno-tehnolokom smislu. Pritom, manipulacija masama predstavlja
se kao upravljanje politikim sistemom (trakavica oko referendu-

Od 1990-ih poinje politiki proces rastakanja suvereniteta drave Bosne i Hercegovine. Tanije, s Lisabonskim pregovorima otpoinje proces u kojem su narodi pretvoreni u nosioce suvereniteta, a ne drava. Narodi se pojavljuju kao suvereni, kao kolektivna
tijela koja pregovaraju, dogovaraju, razmjenjuju teritorije, prave
etnike mape, nema graana ni pojedinanih ljudskih bia. Danas
nas prisijavaju da zaboravimo genocidnu osnovu entiteta rs na
pola bosanske teritorije, da se pomirimo sa zlom koje se nadvilo
nad nama, da utimo i ne reagiramo.
Zato se negira genocid nad Bonjacima? Sve je postalo sasvim
jasno. Da bi se, dakle, pristupilo legalizaciji genocidne tvorevine
kroz referendum o nezavisnosti entiteta rs potrebno je negirati
genocid i odgovornost srpskih vojnih i politikih predstavnika za
zloine nad Bonjacima i otvoren vojni napad na internacionalno
priznatu, nezavisnu i suverenu dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tada bi, prema zamisli srpskih politiara, entitet rs stekao
pravo na referendum o nezavisnosti. Niko vie ne bi ni govorio o
agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu organiziranu od strane
Miloevievog reima u Srbiji i pobunjenikih snaga bosanskohercegovakih Srba. Zato se nama neprestano podmee definicija sukoba i agresije pod imenom civil war time se vri strateko predefiniranje onoga to se dogodilo tokom 1992.-1995. godine.
Rat protiv Republike BiH voen je s glavnim ciljem da se okupira teritorija drave i otcijepi, a ako to nije mogue onda tu okupiranu teritoriju treba uknjiiti na srpski narod i dovesti do promjene
ustava BiH kroz pregovore (dogovaranje naroda) kojim bi se verificirala ratna agresija. Tako je Anex IV ustupak agresoru na Republiku BiH i element relativizacije zloina i izjednaavanja napadnutog
(rtve) i napadaa (agresora). To je cjelokupan smisao rata i agresije protiv Republike BiH. Ali, mi se moramo tome suprotstaviti svim
raspoloivim sredstvima i zavriti epohu diskriminacije i istrebljenja Bonjaka. Zato moramo razvijati znanje o sebi i drugima u savremenom svijetu.
Zavrimo ovaj tekst Aristotelovim stavom spoetka Metafizike:
Svi ljudi po prirodi tee znanju (Pantes anthropoi tou eidenai oregontai physei). q
Senadin LAVI

Antibosanska osovina - Milorad Dodik (SNSD) i Dragan ovi (HDZ BiH)

Da li smo zaboravili?

RUJAN 2016.

ma u entitetu rs). Poluobrazovani politiki diletanti, odani lanovi politikih oligarhija, pljakaju sistem dok zastupaju naciju, narod,
religiju. Narodnim masama ostaju velike parole!

Proces rastakanja suvereniteta Republike Bosne i

Hercegovine

39

ZEMLJO MOJA

RASTAKANJE BONJAKE PAMETI I DOSTOJANSTVA SLOENI I STRATEKI PROCESI ZA PREOBLIKOVANJE

ISTINE

Sarajevska rehabilitacija
srpskih zloinaca
Usljed ega se dogodilo da velikosrpska politika dobije takav
polet u Sarajevu, pa da krene u prekrajanje nedavne prolosti, koja
ne samo da ivi u knjigama i filmovima, ve je svjee prisutna i u
memorijama kritine mase Sarajlija, pogotovo onih koji su izgubili
svoje najmilije? Srbima, dakle, smeta sintagma srpski zloinci ispisana na spomen-ploi na sarajevskoj Vijenici, jer smatraju da ta
sintagma vrijea Srbe. Atmosfera u Sarajevu je toliko omekana,
obeskimenjena, da se ini da bi veinski Bonjaci mogli pristati da
ukinu istinu kako bi udovoljili Srbima i imperativu suivota. Mada,
ostaje nejasno kako ikakvog Srbina moe vrijeati sintagma koja
svakog Srbina odvaja od zloinstva.

Ponienje agresora i ponos rtve

Rije je o sloenim i stratekim procesima za preoblikovanje istine, pa se ovaj sluaj ne moe posmatrati izvan serije dogaaja koji
treba da od rtve naprave zloinca, a od zloinca rtvu, ili u najmanju
ruku da poravnaju odgovornosti. A s obzirom da su Srbi navikli biti
gospodari historije i pravednici, a da su Bonjaci navikli biti potlaeni,
ne postoji mogunost da Bonjaci ostanu izvan historijske odgovornosti za ubijanje Srba po Sarajevu i drugdje. Poelo je sa Kazanima,
koji umjesto da se slave kao mjesto bonjake pobjede nad odmetnicima, pretvoreni su u mjesto bonjake sramote. Nastavilo se preko svjedoenja lidera SBB-a i koalicionog partnera SDA, Fahrudina
Radonia, koji je na suenju kriminalcu Keljmendiju govorio u korist
velikosrpske verzije rata, odnosno, da je bonjaka mafija ubila srpskog svata na Baariji, pa su beogradski mediji prenijeli da se
Aliji Izetbegoviu urilo da pone rat protiv Srba. Kad se dogaaji
pogledaju u jednom narativnom nizu, onda vidimo kako idu ka ustanovljavanju bonjake krivice za rat, za likvidacije Srba, za bezobzirno optuivanje ugroenih Srba da su srpski zloinci, pa sve to treba
izmijeniti, e kako bi Bonjaci osjeali sram i ponienje agresora, a
kako bi Srbi osjeali ponos pravednika i rtve.
I ovog 26. oktobra, umjesto da se Kazani slave kao bonjaka
pobjeda, obiljeavani su u duhu bonjakog povijanja kime. Najvea moralna pobjeda bh. patriotskog fronta, koja Armiju RBiH betonira kao jedinu antifaistiku snagu u ratovima 90-ih, taj slavni
obraun sa bonjakim odmetnicima u opkoljenom Sarajevu 26.
oktobra 1993. godinama se ve predstavlja kao poraz i sramota
bonjakog naroda i bosanske prijestolnice. Bonjaci su, uz to, kolektivno oklevetani da negiraju zloin na Kazanima, pa je prije dvatri mjeseca Bakir Izetbegovi bez ikakvog povoda, mimo godinjice,
otiao na Kazane da se pokloni rtvama i prizna krivicu, namjesto
da je kazao istinu o pobjedi i ponosu.
O kakvom se paradoksu radi dokazuje injenica da su upravo
bonjaki komandanti i politiari, u opkoljenom Sarajevu, imali hrabrosti da uu u opasan sukob sa jedinicom koja se odmetnula i iji
pripadnici su krenuli da maltretiraju Sarajlije i vre zloine nad Srbi-

40

Bakir Izetbegovi na Kazanima iznad Sarajeva

Fahrudin Radoni na Osnovnom sudu u Pritini

ma i Hrvatima. Taj patriotski i humanistiki in, kojim se brani ist
obraz odbrambeno-oslobodilakog rata, zasluuje najvee divljenje i
potovanje. Zato 26. oktobar nije mjesto bonjake sramote, ve
svetite bonjake pobjede, te moralne superiornosti, u kojoj bonjaka rtva, ranjena, iznurena, povrijeena, iznevjerena od Svijeta,
ima snage da ustane u zatitu srpskih komija, da ih zatiti od daljeg
maltretiranja i ubijanja od strane vlastitih odmetnika. Takav primjer
teko da je zabiljeen ikad i igdje u ratnoj povijesti Evrope, da jedan
narod, u gradu pod opsadom, izloen ubijanju od drugog naroda,
titi pripadnike tog manjinskog naroda od revanizma u svojim redovima. Po moralnoj grandioznosti nalik je to na one bonjake Rezolucije iz 1941., te prve antifaistike dokumente jednog naroda, kojima
bonjaki prvaci prkose faistikom okupatoru i ustaju u zatitu svojih komija. No, pod medijskim pritiskom sve ono to jeste ispada da
nije, pa se jedino u javnosti uju udarci posramljivanja Bonjaka.
Nedugo iza ovoga uslijedit e i to Radonievo svjedoenje na
suenju Keljmendiju, a to su srpski i mediji i politiari, a i ratni
zloinci, poput Biljane Plavii, sa velikom radou podrali kao
konanu rije istine o tome ko je poeo rat, u kome su Srbi napadnuti, ugroeni, ni krivi ni duni. U meuvremenu, na poligonu u

PREPORODOV JOURNAL 191

ZEMLJO MOJA
Rumi izvodi se reirano istraivanje koje treba da dokae kako je
Alija Izetbegovi pobio narod na Markalama, da se optue Srbi, da
izazove saaljenje, da pokrene meunarodnu intervenciju. Velikosrpski obavjetajni aparat, koji je 20 godina nakon rata neumorno
radio meu Bonjacima, proizveo je toliko svojih (ne)svjesnih i (ne)
zvaninih agenata i plaenika, da je to ozbiljna sila koja prijeti da
unutar Bonjaka stvori kritinu masu ljudi koji vjeruju i brane srpske izmiljotine o karakteru rata.
Vidjelo se to krajem oktobra, kada je jedna kola Odlukom Vlade Kantona Sarajevo, u Dobroeviima, ponijela ime po jednom od
najbriljantnijih bonjakih umova u povijesti, po Mustafi Busuladiu, koji je ubijen od strane srbokomunista u junu 1945. godine, pod
optubom da je bio saradnik okupatora. A Busuladi je bio samo
slobodoumni intelektualac, antifaista i antikomunista, koji je pored niza izvrsnih tekstova, u kojima razmatra drutvena i vjerska
pitanja, i zalae se za toleranciju meu bh. narodima i razliitostima, govorio pet svjetskih jezika; bio je veliki erudita, dragocjenost
svoga vremena, tako da samo zloinaki umovi mogu opravdavati
njegovu zvjersku likvidaciju, a to se upravo dogodilo u povodu ove
inicijative da se jedna kola nazove po Mustafi Busuladiu. Nastojanje da se jedan bonjaki velikan rehabilitira, da se njegova misao
slavi, naila je na bijes velikosrpskih ljeviara po Sarajevu, koji su
danima objavljivali najprljavije pamflete protiv ovog intelektualca
ubijenog hladnokrvno, bez krivice, bez suda.
Na isti nain nad Sarajevom lebdi istina o preko 3.000 Bonjaka
koje su srbokumunistike vlasti, pod izmiljenim optubama, u genocidakom pohodu, likvidirale po osloboenju Sarajeva. Uprkos
nekolikim inicijativama, nikada zvanino Sarajevo, pa ni bonjaka
politika, nisu smogli snage da se suoe sa ovim injenicama. Zato
je, velimo, logian nastavak ovog bonjakog samoponiavanja
pred imperativima istine i pravde. A da su Bonjaci, institucionalno,
ustali da istrae te srbokomunistike zloine nad bonjakim civilima u Sarajevu, da otvore masovne grobnice, da obave denazu za
rtve tih zloina, da sve to dostojno obiljee i naukom, i knjigama, i
primjerenim vjerskim obredima posve bi drukija bila slika istine
o onome to se dogaalo poslije Drugog svjetskog rata, a to se u
carstvu neistine i srbokomunistikih konstrukcija i danas koristi kao
kljuni resurs u rastakanju bonjake pameti i dostojanstva.

Mustafa Busuladi (Gorica kod Trebinja, 1914. - Sarajevo, 1945.)

U ambijentu bonjake nezainteresiranosti za sebe, po svim

osnovama, a naroito po osnovu komemorativne kulture, logino

je da se u velikosrpskom naslijeu stvori ambicija za rehabilitaciju

srpskih zloinaca, tako to e se ti zloinci osloboditi od nacionalne
pripadnosti, a srpstvo, opet, osloboditi od injenice da je nekad
bilo, kolektivno, a moda i danas jeste, posveeno ouvanju tekovina genocidnog zloinstva, kakvo se ogleda, recimo, u postojanju
Republike Srpske. Ba zato se dogodilo da su predstavnici SDP-a u
Vijeu grada Sarajeva pokrenuli inicijativu za izmjenu teksta na tabli na Vijenici, to je bio jedan od zahtjeva Srpskog prosvjetnog i
kulturnog drutva (SPKD) Prosvjeta. Na sastanku, koji je odran u
prostorijama SPKD Prosvjeta u Sarajevu ocijenjeno je da je postojei tekst politiki nekorektan i da njegovi autori moraju biti precizno imenovani. A ta im znai precizno imenovanje autora, ko
bi ga znao, moda tek neka podvala koja u pridjevu precizno inducira refleksiju da je to to sada imamo, garant, neprecizno? Zar
moe biti preciznije definicije od sintagme srpski zloinci, kada je
rije o odgovornosti za spaljivanje Vijenice? Sastanak je, dakle,
inicirao SDP nakon to je Prosvjeta u otvorenom pismu vlastima
skrenula panju javnosti na nedopustivu marginalizaciju i lo poloaj Srba u Sarajevu.
Vlasti na svim nivoima u Sarajevu ve decenijama ne uspijevaju
stvoriti atmosferu multietnikog grada, kojim se Sarajlije ponose, istie se u saoptenju SDP-a, a ime se imperativ multietninosti posve
nekorektno dovodi u vezu sa injenicom da su poinjeni zloini imenovani kao srpski. Isto su uradili i predstavnici Prosvjete kada su upozorili su da se, zbog nebrige vlasti, Srbi u Sarajevu sve vie svode na manjinu, te da se neophodno to prije suprotstaviti tome i diskriminaciji

Sporna tabla na Vijenici

Abdulah Sidran

Udaranje u zdrav mozak

RUJAN 2016.

41

ZEMLJO MOJA
sarajevskih Srba. Ispade da je diskriminacija Srba to to su zloini, koje
su poinili Srbi, nazvani imenovani srpskim. Na osnovu konkretnih zahtjeva navedenih u otvorenom pismu Prosvjete, delegacija SDP-a
BiH predloila je nacrt operativnog plana prema kojem bi u narednom
periodu socijaldemokrati na kantonalnom, gradskom i opinskom nivou trebali inicirati rjeavanje ovih nagomilanih problema, a meu
njima je i revizija teksta na spomen-ploi na Vijenici.
Zanimljivo je sa koliko se pompe i agresivnosti trai revizija teksta
na Vijenici, iako taj tekst predstavlja istinu, dok kompletno Sarajevo, sa svim svojim politikim, drutvenim i akademskim potencijalima, nema snage da sprovede reviziju tekst na spomeniku Vjena
vatra, na kome i dalje pie la da su srbijanske jedinice oslobodile
Sarajevo 6. aprila 1945., iako postoje stotine dokaza da je Sarajevo
oslobodila XVI muslimanska brigada, i to dan ranije. To to tadanji
srbokomunistiki reim nije dozvoljavao da se osloboenje Sarajeva
uknjii kao pobjeda bonjakih antifaista, ne bi trebalo, valjda, biti
vano danas kad bi Bonjaci trebali imati takav nivo slobode i dostojanstva da se mogu suvereno boriti za historijske istine.
Ovu ideju da Srbe treba zatititi od sintagme srpski zloinci
prvi je promovirao akademik Abdulah Sidran, jo poetkom 2015.
godine, dok je jo imao kolumnu u Dnevnom avazu, a tada je
napisao sljedee:
Formulacija srpski zlikovci nije prihvatljiva. () U nju je ugraena ideja koja kao da podrazumijeva: da su svi Srbi zloinci. () Sa
tih spomen-tabli pod hitno treba skloniti runu sintagmu srpski zloinci i umjesto nje upisati ono to je konkretna, iva, neosporna
istina: Na ovome mjestu, Vojska Republike Srpske, pod komandom Tako emo u kamen uklesati istinu, i prekinuti sa vrijeanjem stotina i hiljada naih sugraana srpske nacionalnosti koji sa
zlom i zloinima Karadieve soldateske nemaju nikakve veze.
U to vrijeme nije se javio ni jedan Srbin da se pobuni protiv sintagme srpski zloinci. Pobunio se, eto, Abdulah Sidran. On je bolje od
Srba znao ta Srbe vrijea. A ne vrijea ih, im ute. Genocid nad
Bonjacima je u kritinoj masi Srba nacionalna vrlina. Svi mi koji znamo kako je nastala Republika Srpska, raunamo da bi se normalan
ljudski um trebao gnuati iega to je nastalo na ubistvima, pljakanju i protjerivanju. Ali, Srbi, oito je, ponose se Republikom Srpskom.
Dosad se nije pojavio ni jedan Srbin, pa ni meu ovim naim sarajevskim ikebanama, da kae kako je Republika Srpska sramota za srpski
rod i kako bi je u ime rehabilitacije srpske asti pred buduim vremenima trebalo ukinuti. Ba tako, nije se pojavio nikakav Srbin da zatrai da se sa raznih spomenika u krajevima sa bonjakom veinom
izbrie sintagma srpski zloinci. Pojavio se Abdulah.
Prola je godina i po, pa se, eto, pojavili sarajevski Srbi, to iz
Prosvjete, a to iz jugonostalgiarskog SDP-a da se zaloe za oslobaanje srpskog imena i historije od historijskih injenica. Ovo
udaranje u zdravu mozak zahtijeva i malu analizu.

odnosi na zloinca koji je poinio pokolj nad Hrvatima u Grabovici,

ako ba ta sintagma pravi razliku izmeu Bonjaka koji su na putu
pravde i istine, i bonjakih izroda. Srbi koji su srpski zloinci trebali bi biti izrod od srpskog roda, kao i svi zloinci u svakom narodu.
Sidranov vapaj da prekinemo sa vrijeanjem stotina i hiljada Srba, tako to koristimo sintagmu srpski zloinci, implicira da Srbi
ne mogu imati svoje zloince, jer onda ispada da su svi Srbi zloinci.
Pitanje se uslonjava sa injenicom da su zloini poinjeni ba u
ime velesrpstva, da ih je blagosiljala Srpska pravoslavna crkva, te
se ne moe govoriti o incidentu u kome su neke ubice sa srpskim
imenima ubijali neke ljude sa bonjakim imenima. Vremenski plan
po ovom pitanju ne znai nita, jer se nikada Srpska pravoslavna
crkva, na alost, nije ogradila od svoga uea u podstrekavanju
genocida nad Bonjacima. ta vie, nikada u svekolikom serpstvu
nije organiziran ni jedan skup na temu srpske katarze, gdje bi se sa
vojne, vjerske, politike, akademske adrese govorilo o odgovornosti koju ove adrese, kao luonoe srpstva, snose za genocid nad
Bonjacima. Svo je srpstvo usaeno u Srebrenicu, svo se srpstvo
raspravilo na tekovinama genocida, valja se poput hijene po masovnim grobnicama, puni duu obespravljenim Bonjacima (Fatom
Orlovi, Munizom Oprai, djecom iz Vrbanjaca) samim tim to
nema distancu prema zlu a Sidran bi htio da se mi stidimo srpskog
zloinstva kojega se sami Srbi ne stide.

Kako Srbe osloboditi zla?

Zato niko dosad ne oslobodi Italijane od sintagme italijanski

faisti, a Nijemce od sintagme njemaki nacisti? Pa nije svaki Nijemac nacista zato to postoje nekakvi, Hitlerovi Nijemci, koji su nacisti, a ta sintagma upravo postoji kao graninik izmeu Nijemaca koji
su bili nacisti i onih koji to danas nisu. ak i kad bi Srbi doivjeli nultu
stopu katarze, u idealnoj varijanti, kad bi ukinuli Republiku Srpsku i
djecu pozitivno odgajali na zlu Srebrenice, i ostalih bonjakih stratita, bilo bi nemogue od srpstva odvojiti zloine koji su ba u ime
srpstva injeni. Direktno kazano: srpski su to zloinci i srpski su to
zloini dok je svijeta i vijeka! A Srbi se kolektivno jedino mogu prizvati antifaizmu i ljudskosti ako budu stalno gledali u tu sintagmu srpski zloinci, da preko nje spoznaju razliku izmeu Zla i Dobra. q
Fatmir ALISPAHI

Krenimo od kraja. Da li ba stotine hiljada Srba nemaju veze sa

ovim zloinima, ako utke uivaju u postojanju Republike Srpske?
Podravanje postojanja Republike Srpske je najdirektnija mogua
veza sa ovim zloinima! Srbi vole Republiku Srpsku, nastalu na zloinima Karadieve soldateske, a time, posredno, vole i zloine koji su u to ime poinjeni.
ak i kad bismo prihvatili da Srbi, kolektivno, nemaju veze sa
zloinima na kojima je nastala Republika Srpska, iako, eto, vole tu
Republiku Srpsku, opet nam ne bi bilo jasno kako sintagma srpski zloinci vrijea ma kojeg Srbina koji nije zloinac?! Zato bi mene, kao Bonjaka, vrijeala sintagma bonjaki zloinac, koja se

42

Konjevi Polje - srpska pravoslavna crkva na opljakanom

zemljitu nane Fate Orlovi

PREPORODOV JOURNAL 191

IZ SVIJETA

RATNA ARITA LIBIJA, SIRIJA, IRAK, JEMEN I AFGANISTAN

Sirijski gordijski vor

LIBIJA: Kree li velika eskalacija sukoba?
Snage generala Haftara u ofenzivi
12. rujna 2016. Libijska vojska lojalna generalu Khalifi Haftaru i
vlastima u Tobruku preuzela je kontrolu nad tri kljune libijske nafte luke: Ras Lanuf, Es Sider, Zueitina i Brega, izbacivi iz njih snage
lojalne prozapadnim vlastima u Tripoliju. Rije je o potencijalno
velikoj eskalaciji. To je razvoj dogaaja koji bi vrlo lako mogao biti
iskra iz koje e buknuti krvavi libijski graanski rat jer ova zemlja u
rasulu trenutno ima dvije Vlade. Osim one u Tobruku, tu je i ona u
Tripoliju, iza koje stoje zapadne sile.
Odmah su se oglasili predstavnici SAD-a i europskih zemalja,
istiui kako se Haftarove snage moraju odmah povui s prostora
naftnih luka. Pozivamo sve vojne snage koje su ule na prostor
naftnog polumjeseca da se odmah, bez ikakvih preduvjeta, povuku
od tamo, navedeno je u zajednikoj izjavi koju potpisuju SAD,
Francuska, Njemaka, Italija, panjolska i Velika Britanija.

Citiramo dio saetka koji je u izvjetaju objavljen na samom poetku dokumenta: U oujku 2011., Britanija i Francuska, uz potporu SAD-a, povele su meunarodnu zajednicu u potpori intervencije
u Libiji s ciljem zatite civila od napada snaga lojalnih Muammaru
Gaddafiju. Ova odluka nije imala tone obavjetajne informacije.
Konkretno vlasti nisu identificirale da je prijetnja civilima prenapuhana i da su pobunjenici zapravo ukljuivali znatan islamistiki
element. Do ljeta 2011. ograniena intervencija zatite civila prerasla je u oportunistiku politiku smjene reima. Ta politika nije voena strategijom potpore u oblikovanju post-Gaddafi Libije. Rezultat je bio politiki i ekonomski kolaps, borbe izmeu militanata i
plemena, humanitarna i migrantska kriza, iroko krenje ljudskih
prava, irenje oruja Gaddafijevog reima diljem regije te stasanje
ISIL-a na sjeveru Afrike. Imajui mogunost donoenja odluke u Britanskom vijeu za nacionalnu sigurnost, bivi premijer David Cameron je u konanici odgovoran za neuspjeh izrade dosljedne strategije za Libiju.

SIRIJA: Suprotni stavovi na relaciji SAD Rusija

Sporazum u enevi

General Khalifa Haftar

Krajem rujna 2016. general Khalifa Haftar, putem specijalnog
predstavnika Abdela Basseta Badrija, zatraio je od Rusije da prekinu embargo na dostavu oruja Libiji te da ponu opskrbljivati njegovu vojsku s orujem za borbu protiv ISIL-a. Badri je 27. rujna posjetio Moskvu, gdje se sastao s Mihailom Bogdanovom, zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova. Sastanak se zaista dogodio.
Badri je doao u Moskvu i sastao se s Bogdanovom. Razgovarali su
o pitanju podizanja embarga na dostavu oruja. Libijci trae da im
poaljemo runo oruje, ali i drugu opremu, ukljuujui i zrakoplove. Nadalje, zatraili su od Moskve da pokrene antiislamistiku vojnu operaciju u Libiji, slino onoj koja je pokrenuta u Siriji, rekao je
diplomatski izvor u razgovoru za ruske medije.

Ameriki dravni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, nakon 13-satnog sastanka u enevi, 10. rujna
2016. na novinskoj konferenciji objavili su kako su SAD i Rusija i
SAD postigli dogovor po pitanju novog prekida vatre u Siriji. Kerry
je rekao kako svaki akter u Siriji treba podrati ovaj plan Rusije i
SAD-a kako bi se ovaj katastrofalni sukob okonao najbre mogue kroz politiki proces. Istaknuo je kako e ovaj plan osigurati da
sirijske vladine snage vie ne izvode napade na poloaje gdje su
prisutni pripadnici tzv. umjerene opozicije. Borba protiv Al-Nusra
Fronta je pak dozvoljena. Kerry je poruio kako e osnovati Ruskoameriki zajedniki implementacijski centar (JIG) koji e imati za cilj
ocrtavati teritorije koje kontrolira Al-Nusra Fronta i opozicijske
skupine na prostorima aktivnog sukoba.

Napad zbog pogrenih obavjetajnih podataka i

nepotpunog shvaanja situacije u toj zemlji
Britansko parlamentarno vijee za vanjske poslove sredinom
rujna 2016. objavilo je izvjetaj u kojem se navodi kako je napad na
Libiju podran izmeu ostalog i od strane biveg britanskog premijera Davida Camerona pokrenut na temelju pogrenih obavjetajnih podataka, te kako je taj napad doveo do politikog i
ekonomskog kolapsa ove sjevernoafrike zemlje. Izvjetaj navodi
kako Cameron mora snositi odgovornost za krizu u Libiji.

RUJAN 2016.

Sergej Lavrov i John Kerry

Sergej Lavrov je rekao kako su Rusija i SAD dogovorili koordinaciju zranih napada u Siriji. Prvi korak u implementaciji biti e primirje
u Siriji koji bi trebalo zapoeti u ponedjeljak, 12. rujna 2016. (prvog
dana Kurban bajrama), nakon ega bi se krenulo u proces tzv. politike tranzicije. Nadalje, spominje se i koordinacija oko dostave huma-

43

IZ SVIJETA
nitarne pomoi. Lavrov i Kerry su istaknuli kako su sastavili pet dokumenata koji obuhvaaju ovaj dogovor, ali ih nee objaviti u javnosti.
Novinari su kasnije saznali da e prekid vatre trajati tjedan dana, a
zatim bi krenuli s iduom fazom, koja ukljuuje amerike koordinirane zrane napade protiv Al-Nusra Fronta i ISIL-a.
14. rujna John Brennan, direktor amerike CIA-e, za vrijeme govora u Washingtonu rekao je kako e kriza u Siriji, ukljuujui sektake tenzije, potrajati jo niz godina. Kako adresirati te probleme
je poprilian izazov. Nemamo rjeenja koja se mogu nametnuti ljudima. Da bi se sve rijeilo biti e potreban jo niz godina, rekao je
Brennan, istiui kako je sirijska kriza najkompliciraniji problem.
Razlog tome su brojni interni akteri, vanjski akteri, sektake tenzije i godine autoritarnog reima Bashara al-Assada.

Ameriki zrani napad na poloaje Sirijske vojske kod

Deir ez-Zora
17. rujna 2016. amerike zrane snage napale su poloaje regularne Sirijske vojske (SAA) u blizini grada Deir ez-Zor na istoku zemlje.
Ubijena su najmanje 62 sirijska vojnika, a vie od 100 ih je ranjeno.
Inae, Deir ez-Zor, koji zovu sirijski Staljingrad, ve nekoliko godina
nalazi se u potpunom okruenju ISIL-a. Vojnici i stanovnici odlijevaju
jedino zahvaljujui pomoi koji im se dostavlja iz zraka.
Centralno zapovjednitvo Amerike vojske objavilo je izjavu u
kojoj se navodi kako su zaustavili napad nakon to im je ruska strana javila da napadaju poloaje sirijske vojske. Nakon toga je neslubenim kanalima, i preko Rusije, sirijskoj Vladi od strane SAD-a poslana poruka kako se ali zbog nenamjernog gubitka ivota sirijskih snaga. No, sirijske vlasti istiu kako napad nije bio nenamjeran. Ovo je vrlo ozbiljna i drska agresija koja je pomogla ISIL-u.
Nadalje, ovo je potvrda ranijih tvrdnji da SAD zapravo pomae teroriste s ciljem ruenja sirijske vlasti, navodi se u izjavi iz Damaska.
Marija Zakarova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekla je: Nakon dananjeg napada na sirijsku vojsku doli
smo do stranog zakljuka - Bijela kua brani ISIL.
Jako je teko vjerovati da se radilo o pogreci. Naime, amerike
snage bombardirale su sirijsku vojnu bazu na planini Al-Tharda, u
trenutku kada je ISIL kretao u napad na tu bazu. Prema prvim novinskim izvjetajima, napad je potrajao 20-ak minuta. Prvo su zranim napadima unitena vozila sirijske vojske, a zatim su otvorili
vatru i ubijali vojnike na prostoru pustinje. Napad je prekinut tek
nakon to je ruska strana javila da napadaju sirijsku vojsku i da moraju odmah prekinuti. Nakon amerikih napada, koji su se dogodili
oko 17:00 sati po lokalnom vremenu ISIL je bazu i zauzeo.
Na sjednici Vijea sigurnosti UN-a, koja je hitno sazvana na zahtjev Rusije, bilo je vrlo burno. Vitalij urkin, ruski ambasador u UNu, rekao je kako napad definitivno nije bio sluajan, te istaknuo kako
je znaajno da se dogodio svega dva dana prije nego to je amerikoruski sporazum trebao stupiti na snagu u potpunosti. Samantha
Power, amerika ambasadorica pri UN-u, Samantha Power, izrazila
je aljenje zbog incidenta na istoku Sirije, a zatim se obruila na
Rusiju zbog sazivanja izvanredne sjednice Vijea sigurnosti UN-a.
Rusija na unikatno licemjeran i cinian nain eli natjerati SAD da
pred Vijeem sigurnosti UN-a objanjava svoje poteze. Zato imamo
ovaj sastanak veeras? To je diverzija, skretanje pozornosti s onog
to se dogaa na terenu. Kada vam se ne svia ono to se deava na
terenu, onda radite diverzije. To je maioniarski trik... Ruskoj Federaciji poruujemo da izvanredan sastanak odre s Assadovim reimom i da ih natjeraju da prihvate sporazum", poruila je Power.
U intervjuu za novinsku agenciju AP, objavljen dva-tri dana kasnije, sirijski predsjednik Bashar Al-Assad rekao je kako su ameri-

44

ke zrane snage namjerno gaale poloaje Sirijske vojske kod Deir

ez-Zora. Ovo nije bio incident s jednim zrakoplovom. Napad je
izveden s etiri zrakoplova koja su gaala poloaje sirijske vojske
sat vremena ili ak i neto vie od sat vremena. ISIL je napao u isto
vrijeme kada i amerike zrane snage. Kako su znali da e SAD napasti taj poloaj?, istaknuo je Assad, sugerirajui kako je SAD koordinirao napad s teroristima protiv Sirijske vojske.

Primirje prekreno, rat se nastavlja

18. rujna 2016. Ministarstvo obrane Rusije objavilo je izjavu u
kojoj se navodi kako SAD uope ne vri pritisak na militante u Siriji,
kojima daju potporu, da implementiraju sporazum o prekidu vatre.
Takoer, navedeno je da e, ako se stvari ne promijene, SAD biti jedini akter kriv za propast aktualnog primirja. Nakon pet dana primirja moe se istaknuti kako su samo ruska i sirijska strana u potpunosti implementirale svoje obveze glede ovog primirja. Nadalje, na
svoju inicijativu Rusija je produila prekid vatre za 48 sati, a juer je
prekid vatre produen za dodatna 72 sata", istaknuo je visoki ruski
vojni dunosnik Viktor Poznikir, koji je dodao: SAD i tzv. umjerene
skupine koje se nalaze pod amerikom kontrolom nisu ispunile niti
jedan uvjet sporazuma koji je dogovoren u enevi.
19. rujna 2016. u zranom napadu pogoen je konvoj humanitarne pomoi u blizini Aleppa ubijeno je najmanje 14 osoba, te
pogoeno 18 od ukupno 31 kamiona UN-a i SARC-a. SAD su optuili Rusiju i Siriju za napad, dok su oni odbacili bilo kakvu odgovornost. Rusija je negirala optube, pritom sugerirajui kako su moda
amerike zrane snage napale konvoj (navodno je u vrijeme napada na toj lokaciji uoen ameriki dron).
Sutradan je ameriki dravni tajnik John Kerry predloio zabranu letenja sirijskim zranim snagama iznad dijelova zemlje gdje
kontrolu dre opozicijske snage. Assad ne vjeruje u primirje. Nakon napada na konvoj stvari vie ne mogu biti kao ranije. Sirijskim
snagama treba zabraniti letenje iznad teritorija, koji se nalaze pod
kontrolom opozicijskih snaga, kako bi se dostavila humanitarna pomo, rekao je Kerry.
22. rujna Ash Carter, ameriki ministar obrane, i general Joseph
Dunford, naelnik Glavnog stoera Amerike vojske, iznijeli su svoje vienje situacije u Siriji pred Vijeem za vojne slube pri amerikom Senatu. Istaknuli su kako bi na prostoru Sirije trebalo uvesti
zonu zabrane lete, odnosno dozvoliti samo amerikim koalicijskim
zrakoplovima da operiraju. No, obojica su slona da bi takav scenarij neminovno vodio Ameriku u rat s Rusijom i Sirijom.
23. rujna Sergej Riabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, rekao je kako se Rusija kategoriki protivi implementaciji
zone zabrane leta u Siriji. Ponovno se poinje priati o tome, ukljuujui i na vrlo visokim razinama, o tome kako bi zona zabrane

Uline borbe u Aleppu, najveem sirijskom gradu

PREPORODOV JOURNAL 191

IZ SVIJETA
leta navodno stabilizirala situaciju u Siriji. Takva situacija nam je u
potpunosti neprihvatljiva. Vidjeli smo to takve mjere mogu uiniti,
vidjeli smo to u drugim dijelovima svijeta, rekao je Riabkov, koji se
ovdje referirao na zonu zabrane leta u Libiji 2011. godine. Istog
dana postalo je jasno da primirje vie ne postoji borbe su nastavljene, naroito bitka za Aleppo, najvea do sada.

Bijela kua: Rusija i SAD vie nemaju ni o emu razgovarati

25. rujna amerika ambasadorica pri UN-u, Samantha Power,
bila je naroito estoka u kritiziranju Rusije istiui: Ono to Rusija
sponzorira i ini u Siriji nije borba protiv terorizma, to je barbarizam. Umjesto da se kreu prema miru, Rusija i Assad vode rat.
Umjesto da pomau dostaviti za ivot nunu pomo civilima, Rusija
i Assad bombardiraju humanitarne konvoje, bolnice i one koji oajniki nastoje ljude odrati na ivotu. Oglasili su se i ameriki europski saveznici, Velika Britanija i Francuska, istiui kako bi Rusija
mogla biti kriva za ratne zloine. No, Rusija je stala u obranu svojih
poteza, a ruski ambasador pri UN-u, Vitalij urkin, poruio je: Stotine militantnih skupina se naoruava u Siriji, mir u takvoj zemlji
zbog toga je gotovo nemogu zadatak.
27. rujna novinska agencija AP obavila je ameriko-ruski sporazum o rjeavanju sukoba u Siriji. Na pregovorima u enevi bilo je
dogovoreno da se dokument ne objavljuje u javnosti, meutim, u
meuvremenu se situacija promijenila. Dokument su dobili od Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Jedna od vanijih toaka sporazuma bilo je obiljeavanje teritorija koji se nalazi pod kontrolom
ISIL-a i Al-Nusra Fronta. Nadalje, u dokumentu se navodi kako Rusija i SAD mogu odustati od dogovora ukoliko toke nisu implementirane. U dokumentu pie i kako niti jedna strana niti Sirijska
vojska niti militanti ne smiju okupirati novi teritorij te kako na
prostoru Aleppa svi civili, ali i militanti, mogu izai iz grada putem
ceste Castello.
30. rujna ruski list Izvestia objavio je da Rusija alje dodatne
vojne zrakoplove u Siriju kako bi pojaali aktualnu vojnu kampanju
protiv ekstremista.
U intervjuu za britanski BBC, emitiran 30. rujna, ruski ministar
vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako SAD namjerno eli potedjeti teroristiku organizaciju Al-Nusra Front u Siriji jer ih ele
iskoristiti za Plan B, odnosno da provedu ruenje sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada. Unato brojnim obeanjima i obvezama, SAD i dalje nije u stanju, ili ne eli, obaviti to, a mi u isto vrijeme
imamo sve vie razloga vjerovati kako oni zapravo od poetka ele
sauvati Al-Nusra Front i dre ih za Plan B, ili fazu 2, kada e doi
vrijeme za smjenu reima, rekao je Lavrov.
Sutradan su iz amerikog State Departmenta poruili kako ruske vojne operacije u Siriji umjerene pripadnike opozicije guraju u
ruke ekstremista.
3. listopada 2016. SAD su suspendirale bilateralne kontakte s
Rusijom po pitanju sirijske krize. Kontakti izmeu amerike i ruske
vojske po pitanju izbjegavanja meusobnih sukoba u zraku iznad
Sirije e se nastaviti, no prekidaju se kontakti uspostavljeni nakon
zadnjeg pokuaja implementacije primirja. Iz SAD-a su poruili kako povlae osoblje koje je trebalo sudjelovati u uspostavi zajednikog ameriko-ruskog centra. Rusija i SAD vie nemaju ni o emu
razgovarati, rekao je Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kue.
Ubrzo je stigao odgovor iz Moskve, koja je optuila Washington
za sabotau pokuaja uspostave primirja u Siriji, istiui kako e
SAD biti kriv za nove teroristike napade u Siriji zbog injenice da
odbijaju napasti Al-Nusra Front. Washingtona nikada nije izveo
konkretan pritisak na Al-Nusra Front, nisu uinili nita protiv njiho-

RUJAN 2016.

vih militanata, Sve vie smo uvjereni u to da su u nastojanju da

svrgnu reim u Damasku spremni ui u sporazum i sa samim vragom. Izgleda da su spremni sklopiti savez s teroristima koji sanjaju
o tome da vrate povijest unatrag, navodi se u izjavi Ministarstva
vanjskih poslova Ruske Federacije.

IRAK: U oekivanju poetka bitke za Mosul

Hoe li strane trupe biti prisutne u bitci za cilj osloboenje
Mosula?
6. rujna 2016. francuske vlasti su objavile da u Irak alju artiljeriju i pripremaju jedan nosa aviona koji e potpomoi oekivani
napad irake vojske na Mosul, de facto prijestolnicu tzv. Islamske
drave. Francuska artiljerija bit e rasporeena oko grada, a nosa aviona Charles de Gaulle uskoro e isploviti prema Bliskom
istoku, objavio je francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian.
Inae, Francuska se pridruila amerikim zranim napadima na ISIL
u Iraku i Siriji nakon nekoliko teroristikih napada na svom teritoriju. Francuska je u obje drave ve rasporedila svoje specijalne postrojbe, i poslala oruje sirijskim pobunjenicima, javio je Reuters.
12. rujna zrakoplovi koalicije koju vode Sjedinjene Drave unitile su postrojenje koje je ISIL koristio za proizvodnju kemijskog
oruja. Prenamijenjena farmaceutska tvornica je vjerojatno proizvodila oruje na bazi klora i iperita, rekao je general Jeffrey
Hharrigian, zapovjednik amerikih zranih operacija na Bliskom
istoku. Vodili su ga borbeni zrakoplovi, lovci i teki bombarder
B-52, precizirao je general Hharrigian. Pentagon navodi da je ISIL
ve koristio u napadima klor i iperit, a inspektori UN-a su potvrdili
da su ISIL-ovci upotrijebili iperit u najmanje jednom napadu, 21.
kolovoza 2016. u Marei, na sjeveru Sirije.
19. rujna 2016. mornariki general Joseph Dunford, naelnik
Zdruenog stoera Oruanih snaga SAD-a, novinarima je izjavio da e
datum poetka ofenzive na Mosul ovisiti o irakom premijeru Haideru al Abadiju. Imat e sve snage koje su im potrebne i bit e politika
odluka premijera Abadija kad e operacije biti izvedene. Naa je zadaa pomoi Iraanima da stvore snage i podrati ih u operacijama u
Mosulu a za to emo biti spremni u listopadu, rekao je general Dunford. Inae, premijer Abadi je opetovano obeao da e Mosul biti
osloboen do kraja godine, a zapovjednici Irake vojske da bi kampanja mogla poeti ve polovicom listopada.
22. rujna Iraka vojska je objavila kako su preuzeli kontrolu nad
centrom sjevernog grada Shirqat. Rije o gradu koji je vrlo vaan u
kontekstu pokretanja konane ofenzive na grad Mosul, koji se nalazi
pod kontrolom ISIL-a. Grad Shirqat nalazi se na obali rijeke Trigris, na
oko 100 kilometara juno od Mosula. Grad se ve due vrijeme nalazio u obruu irakih vladinih snaga, no napad je krenuo 22. rujna,
nakon to je nareenje dao iraki premijer Haider al-Abadi.

Irake snage nadomak Mosula

45

IZ SVIJETA
26. rujna 2016. Iraka vojska je poruila kako strane trupe nee
biti prisutne u bitci koja e imati za cilj osloboenje Mosula. Trupe
koje e sudjelovati u osloboenju irakih gradova, ukljuujui i Mosul, biti e iskljuivo irake. Prisutnost meunarodnih koalicijskih
snaga postoji samo za razmjenu obavjetajnih informacija, izvoenje
zranih napada na ISIL, obuku te naoruavanje irakih snaga", rekao
je glasnogovornik glavnog stoera irake vojske, general Yehia Rasoul. Vojno-politiki analitiari upozoravaju na injenicu da amerike
snage poprilino pomau irake u borbi protiv ISIL-a. Meutim, izgleda da se takva suradnja ne svia brojnim pripadnicima irakih snaga
na terenu i stoga se Iraka vojska odluila oglasiti kako bi ih umirila.

JEMEN: Rat se nastavlja, patnje civilnog stanovnitva

The Guardian: Jedna treina saudijskih zranih napada u
Jemenu gaala je civilne ciljeve
12. rujna 2016. saudijske zrane snage izvele su dva zrana napada u Jemenu, pri emu je ubijen najmanje 21 civil, rekli su lokalni
izvori u razgovoru za novinsku agenciju Reuters. Navodi se kako je
napad izveden na radnike koji su buili za vodu na prostoru Beit
Saadan u okrugu Arhab, sjeverno od glavnog grada Sanaa. Jemenski lokalni mediji pak prenose kako je broj ubijenih civila jo i vei
do 100 osoba. Uskoro su se pojavile video snimke i fotografije
koje prikazuju brojna mrtva tijela.

da, a u drugim napadima ciljane su brojne mete oko Iba. Svjedoci

su potvrdili da se pogoena kua nalazila nedaleko civilne zgrade
koju koriste Huti kao vojnu bazu i skladite oruja i municije.
Meunarodna zajednica i organizacije za zatitu ljudskih prava
neprekidno upozoravaju na cijenu koju plaaju civili u jemenskom
sukobu u kojem je od oujka 2015., po podacima UN-a, poginulo
oko 7.000 osoba.

AFGANISTAN: Vojne operacije u 15 provincija

Val talibanskih napada protiv afganistanskih snaga sigurnosti
5. i 6. rujna 2016. glavni afganistanski grad Kabul potresla su tri
uzastopna napada u kojima je, prema izjavi glasnogovornik Ministarstva zdravlja, ubijena 41 osoba, a ozlijeeno 110. U manje od
12 sati poinjena su dva bombaka napada u blizini zgrade ministarstva obrane, a potom su usred noi dvojica naoruanih mukaraca napala zgradu u kojoj je smjeteno osoblje humanitarne udruge CARE International.
Vlasti su izvijestile da je prva bomba detonirana iz daljine, a drugi
napad poinio je napada samoubojica. Talibanski glasnogovornik
Zabihulah Mudahid je na Twitteru objavio da je prva bomba trebala
razoriti Ministarstvo obrane, a druga zgradu policije. Bombaki napadi dogodili su se u samo nekoliko minuta razlike, a cilj im je bio to
vei broj rtava meu dunosnicima koji su s posla odlazili kuama.
6. rujna talibani su u isto vrijeme napali vie od desetak punktova irom Tarin Kota, glavnog grada pokrajine Uruzgana, na jugu
Afganistana. Tokom dana su zaposjeli vie od 20 punktova i nekoliko veih uporita i u potpunosti okruili grad. Zapovjednik baze u
Tarinkotu, Akbar Khan, predao se skupa sa 40 vojnika, a svi dravni
dunosnici pobjegli su iz grada. U noi 7. rujna u grad su se uspjele
probiti specijalne postrojbe Afganistanske vojske, koje su uspjele
potisnule talibane.

Brojne civilne rtve u Jemenu

Sredinom rujna 2016. britanski list The Guardian je napravio veliku studiju pod nazivom Yemen Data Project, u kojoj je analiziralo
oko 8.600 saudijskih zranih napada u Jemenu u vremenskom periodu
od oujka 2015. do kolovoza 2016. godine. Studija je provedena u suradnji s nevladinim organizacijama i informacije su provjerene unakrsno. U studiji se navodi kako je ak jedna treina saudijskih zranih
napada u Jemenu gaala civilne ciljeve, a tokom zadnjih pet mjeseci u
zranim napadima vie od polovice meta bili su civilni ciljevi. Najee
mete bile su kole, bolnice, damije i rezidencijalne zone.
Ukupno je svega 3.577 lokacija definirano kao vojne mete.
3.158 lokacija bile su civilne, dok informacije nisu potpune za preostale 1.882 lokacije. Zakljuuje se kako su saudijske zrane snage
na prostoru Jemena pogodile, izmeu ostalog, i 114 trnica, 34
damije, 147 kola i 26 sveuilita.
24. rujna 2016. najmanje 20 civila ubijeno je u zranim napadima
arapske koalicije, pod zapovjednitvom Saudijske Arabije, u gradu
Hodeidi, koji su bili usmjereni na sastanak pobunjenikih efova.
25. rujna devet lanova iste obitelji ubijeno je u zranom napadu arapske koalicije na grad Ib, na jugozapadu Jemena, koji je u
rukama iitskih pobunjenika Huta. 11 susjeda te obitelji ranjeno je
u tom napadu koji je izravno pogodio kuu na junom izlazu iz gra-

46

Nema mira u Afganistanu

Tarin Kot je trei afganistanski glavni grad pokrajine koji se u
posljednjih nekoliko mjeseci naao pod talibanskom prijetnjom.
Prije njega su talibani napali grad Kunduzu na sjeveru i Lashkar Gah
u pokrajini Helmand. Val talibanskih napada protiv afganistanskih
snaga sigurnosti je potaknuo SAD da poalju dodatne vojnike u Helmand, iji je glavni grad Lashkar Gah pod velikim pritiskom militanata, ali sada isto moraju uiniti i s pokrajinom Uruzgan. Kareem
Atal, elnik vijea pokrajine Helmand, ranije je rekao da je oko 80%
pokrajine ve pod kontrolom talibana. Militanti su zauzeli i dio pokrajine Baghlan na sjeveru i pokrajine Paktia na istoku. U meuvremenu se u pokrajini Nangarhar na istoku, talibani bore sa snagama
sigurnosti. Afganistansko Ministarstvo obrane tvrdi da njihove snage sigurnosti trenutno vode operacije u 15 provincija. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 191

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: PJESMA POSVEENA ATIEVOJ ZEHRI

Sjea li se kad si lani

Sjea li se kad si lani
na uranku sree bila,
dala si mi jednog dana
struak njenog karanfila.
Ja sam cvjetak mirisao
kao s tvojih bjelih grudi,
bajan miris to no pjesme
u junakom srcu budi.
Ali skoro svehnuo je
taj karanfil, cvjetak ubav,
dal e, draga, isto tako
uvehnuti naa ljubav.
Sevdalinkama su esto svoje stihove posveivali i pjesnici nebonjaci. Pjesnik Antun Branko imi, odajui poast sevdalinci,
1917. godine napisao je pjesmu Sevdalinke, koja glasi:
U kafanicama starog naeg grada
mlade i snane lole provode svu zimu,
tu se slae ivi,
i tko mnogo strada,
zaboravlja na sve u duhanskom dimu.
Pa dok se ibrici redaju niz stole,
i crne se kave dime i udno diu,
jakim glasom mlade popjevaju lole,
strasno tijelom kreu
kose im se njiu.
Boe, kako nae pjesme skladno zvone
sevdalinke tune i bone i monotone
u njima je tuga zime i smijeh ljeta,
jeka naih brda, naeg vjetra glasi,
kad u akam dan se iza kua gasi.
I s munara hode gradu alost jave,
tako lijepo bude: pomole se glave,
razdraganih bula na pendere stare;
Turci na sokaku zastanu i ute
s dostojanstvom mirnim,
svatko slua i slua
i sve jae i jae tuguju munare.
I sve slae plovi niz sokake ute
sevdalinka pjev ko odjek naih dua.
Devet godina prije imia, 1906. godine, rahmetli Musa azim
ati napisao je pjesmu Sjea li se kad si lani. Ona je objavljena
u Kalendaru Gajreta pod nazivom Iz ciklusa Uspomene, a ispod
naslova stoji da je posveeno izvjesnoj Zehri.
Iz originalne atieve poezije, etvrti stih druge strofe u pjesnikom srcu budi, kompozitor je pjesnika zamijenio junakom. Kada je
objavio ovu pjesmu, ati je imao 28 godina i zasigurno je da se radi
o velikoj ljubavi tog doba. Pjesma je nastala u periodu kada on pohaa erijatsku sudaku kolu (Nuvvab), to navodi da na sumnju da bi
i Zehra mogla biti anonimna Sarajka. Inae, ljubav prema eni u atievom pjesnitvu opjevana je u irokom dijapazonu.

RUJAN 2016.

Musa azim ati, pjesnik i prevodilac, zauzima poasno mjesto u historiji bonjake knjievnosti, jer je u
svom kratkom ivotu stekao
veoma iroko iskustvo i znanje. Tek decenijama poslije
njegove smrti njegov pjesniki opus doivjee procvat. Mustafa eman je svjedoio da je oivljavanje Musinog djela poelo 1962. godine, kada su aci teanjske
gimnazije u starim musliMusa azim ati
manskim asopisima Be(Odak, 1878. - Teanj, 1915.)
har, Biser i Gajret pronali azimove pjesme, pa su pri gimnaziji osnovali svoj Knjievni klub
Musa azim ati, ali su ga prosvjetne vlasti odmah zabranile.
Smail Terzi, teanjski novinar i knjievnik, poeo je 1963. godine pripremati obiljeavanje 50. godinjice atieve smrti, a emanu je predloio da se izda zbirka njegovih pjesama. Poduzee Zora, u kojem je eman tada radio, prihvatila se izdavanja. Podrao
ih je predsjednik opine Teanj Salih Sari, zaloivi ne samo svoj
autoritet, nego i svoj novac. Tri godine kasnije, u povodu 90-godinjice atieva roenja, teanjski Narodni univerzitet izdaje Sabrana djela, a onda ide sve lake i sve bolje. Pjesnik ulazi u sve itanke osnovnih i srednjih kola, njegovo djelo se izuava na Katedri
za knjievnost, a nezaobilazan je i u antologijama bonjake muslimanske knjievnosti, u antologijama evropske, pa i svjetske lirike.
Bilo je to vrijeme kad je Zaimu Imamoviu za oko zapeo Musin
tekst iz 1906. godine Sjea li se kad si lani, tako da je tekst zalijepio
na stranu narodnu kompoziciju i pjesma je dobila miris sevdalinke. q
Avdo HUSEINOVI

Mezar Muse azima atia

47

KULTURA

IRANSKI NACIONALNI DAN OBRANE

Stremiti miru i prijateljstvu

U srijedu, 21. rujna 2016., Veleposlanstvo Islamske Republike
Iran u Zagrebu obiljeio je Iranski nacionalni dan obrane (22. rujna), dan kada je 1980. godine poeo napad Iraka pod vodstvom
Saddama Hosseina na IR Iran. Komemoracija je odrana na sasvim
neobian nain. Umjesto u hotelu ili u muzeju, kakva je inae praksa, iranski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj. E. Mohammad Reza Sadegh, odluio je obiljeavanje Nacionalnog dana obrane odrati u
novoureenom tunelu Gri, koji spaja Mesniku s Radievom ulicom. Tunel Gri je simbol rata i obrane. Naime, projektiran je 1943.
kada su poela saveznika bombardiranja, a dovren 1945. godine.
Tokom Domovinskog rata (1991.-1995.) za vrijeme uzbuna tunel je
bio sklonite, a nakon rata u njemu je odrano nekoliko partyja,
prezentacija i izlobi. Nakon nekoliko mjeseci radova na obnovi, 6.
srpnja 2016. slubeno je otvoren za javnost.
Vrlo zanimljivom dogaaju prisustvovali su Zlatko Hasanbegovi, tehniki ministar kulture RH, Dario Mihelin, savjetnik hrvatske
predsjednice za vanjsku politiku, Vice Skrai, naelnik Sektora za
Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istono partnerstvo Ministarstava vanjskih i europskih poslova RH, Lada Ratkovi Bukovan, ravnateljica Muzeja Mimara, Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata,
zatim predstavnici Grada Zagreba, Ministarstava obrane RH, diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, kulturnih, gospodarskih i znanstvenih institucija, te bonjakih asocijacija u Hrvatskoj.
Na komemoraciji povodom Iranskog nacionalnog dana obrane
Nj. E. Mohammad Reza Sadegh odrao je kratak govor u kojem je,
nakon uvodnog pozdrava uzvanicima, rekao sljedee:
Kao to znate tunel Gri je za vrijeme rata sluio u obrani i zatiti graana Zagreba. Razlog zbog kojeg sam odabrao ovo mjesto i
pozvao vas ovdje jest da vas podsjetim da je i narod Irana takoer
morao braniti svoju zemlju 8 godina. 22. rujna 1980. iraki diktator
Saddam Hussein izvrio je invaziju na Iran. Narod Irana branio je
svoju zemlju 8 godina. Stotine tisua ljudi je dalo je svoje ivote ili
je ranjeno tijekom irake vojne invazije. Iranski gradovi i infrastruktura pretrpjeli su stotine milijardi eura tete.
Ipak, narod Irana podigao je svetu obranu tom nametnutom,
grubom ratu i izvojevao pobjedu. To je primoralo glavnog tajnika
Ujedinjenih naroda da slubeno proglasi Saddama agresorom u
tom nepravednom ratu. Ono to ete vidjeti ovdje samo je kap
oceana otpora i ustrajnosti vjernog i miroljubivog naroda koji je
napadnut nakon svrgavanja korumpirane vlasti narodnom revolucijom i dok vojska nije bila sasvim organizirana. Ali, Iranci su se hrabro borili protiv agresora na svim frontama i prisilili ih na uzmak.
I u naim gradovima takoer su ljudi traili zaklon u bunkerima i
tunelima kako bi izbjegli razna razorna bombardiranja ukljuujui i
kemijske napade. Ali, u meuvremenu, unato svim tim problemima, Iran nikada nije zaboravio na svoje humane obaveze i otvorio je
granice milijunima irakih i afganistanskih izbjeglica. Ovo mjesto budi u meni sjeanja, od prije 25 godina kada sam boravio u Hrvatskoj
sa misijom da isporuimo pomo ugroenom narodu zemlje i regije.
Nadam se da e se situacija u svijetu kreirati, uz pomo meunarodne zajednice tako, da ni drugi narodi, kao to su narod Palestine, Sirije, Jemena i Iraka, nee biti primorani traiti zaklon za

48

Obiljeavanje Iranskog nacionalnog dana obrane u tunelu Gri

svoje ivote u tunelima, ve da e takva mjesta sluiti samo za organiziranje edukativnih komemoracija kako bi ljudi primali poruke
i podsjeali se da treba stremiti miru i prijateljstvu meu svim narodima. Nadam se.
U sklopu komemoracije prikazan je dokumentarni film, kao i
izloba fotografija iz vremena irako-iranskog rata (1980.-1988.). q
Ismet ISAKOVI
MOHAMMAD REZA SADEGH
(Teheran, 1960.) diplomirao je teoriju ekonomije (1993.) i magistrirao politike znanosti (2010.) na
Univerzitetu u Teheranu. Od svoje
20. godine obnaa mnoge znaajne i vane dunosti u IR Iran. Tokom 8-godinjeg irako-iranskog
rata upravljao je pravovremenim
izvjetavanjem o ratnim zbivanjima. Mnogo puta, u izuzetno tekim situacijama, vodio je strane
novinare, izvjestitelje, predstavnike svjetskog javnog mnijenja u
gradove Bane i Sardasht kako bi ih
upoznao s istinom o tom ratu, izlaui se pritom velikim rizicima.
U proteklom periodu obnaao je sljedee dunosti: direktor Organizacije za islamsku uputu i kulturu u Kermanshah provinciji (1982.1988.), generalni direktor za oglaavanje i socijalna pitanja (1988.1991.), glavni tajnik i direktor Ureda nesvrstanih novinskih agencija
(1991.-1993.), zamjenik direktora Iranske carinske organizacije za
planiranje i razvoj (1993.-1997.), zamjenik u Organizaciji iranskih novinskih agencija za novosti (1997.-1999.), zamjenik u Vijeu za ekspeditivnost u komunikacijama i informacijama (1999.-2001.), zaduen za
kontakt i koordinaciju izmeu Vijea ekspeditivnosti i izvrne vlasti,
odnosno Vlade IR Iran (2001.-2004.), zaduen za informiranje Vijea
tajnitva za nacionalnu sigurnost (2005.-2009.), savjetnik predsjednika IR Iran o Vijeu ekspeditivnosti Maslahate Nezam (2010.-2014.),
lan Znanstvenog vijea Univerziteta Azad (od 2011.) i savjetnik iranskog predsjednika dr. Hassana Rohanija za medije (2014.-2016.). Od
svibnja 2016. veleposlanik IR Iran u Hrvatskoj. q

PREPORODOV JOURNAL 191

KULTURA

PROMOCIJA IRANSKE SLIKOVNICE CRNA RIBICA

Knjiga o hrabrosti i slobodi

U petak, 30. rujna 2016., u prostorijama Knjinice Bogdana Ogrizovia, Preradovieva 5 u Zagrebu, u organizaciji Nakladnike kue
Znanje i Hrvatsko-iranskog drutva Irandustan sveano je predstavljena slikovnica Crna ribica. Rije je o veoma poznatoj knjizi za
djecu iranskog pisca Samada Behrangija, koja je 2015. godine izabrana za najbolju djeju knjigu prema izboru britanskog asopisa Guardian. Knjigu su predstavili Neptun Rouzegar, poznata lingvistica,
spisateljica i prevoditeljica, Ebtehaj Navaey, prevoditelj slikovnice i
predsjednik Hrvatsko-iranskog drutva Irandustan, i Silvia Sinkovi, glavna urednica Nakladnike kue Znanje. Posebna goa veeri bila je mlada zagrebaka harfistica Ziba Navaey.
Crna ribica je prvi put objavljena 1967. godine u Iranu, uz slikovne ilustracije prvog ilustratora Farshida Meskalija. Ve sljedee
godine bila je proglaena najboljom djejom knjigom u Iranu. Nakon tog priznanja uslijedile su brojne nagrade i priznanja meu kojima se istiu nagrada za najbolju ilustraciju na Meunarodnom
sajmu djeje knjige u Bologni (1968.), priznanje ilustratoru na Bijenalu u Bratislavi (1968.) te nagrada Hans Christian Andersen
(1974.). Izvorne ilustracije Farshida Meskalija objavljene i u hrvatskom izdanju slikovnice.
Slikovnica je nastala u vrijeme vladavine aha Muhameda Reze
Pahlavija, u vrijeme veoma snane represije, koje je uslijed toga
osnailo retoriku kritike i otpora. Imala je snaan, formativni utjecaj na brojne generacije djece, pogotovo one koji su u Iranu odrastali u drugoj polovici 20. stoljea. Crna ribica pojavila se prije
gotovo 50 godina. Ja sam ju prvi puta proitao kada sam imao 8
godina. Sa 10 godina sam je itao iznova. Pa onda ponovno i ponovno, vjerojatno desetak puta. Prije nekoliko godina u Iranu sam
ugledao novo izdanje te ga odluio kupiti. ak sam poeo i prevoditi ovako sam za sebe. uo sam da je dobila prestino priznanje i
tada sam odluio nastaviti prijevod. Tu sam ukljuio i svoju suprugu
koja mi je pomogla. Ta crna ribica imala je veliki utjecaj na moj ivot i njegovo formiranje, rekao je Ebtehaj Navaey.
Pria je to o ribici koja, iako to njezina okolina ne odobrava,
ostavlja sigurnost svoje kue i kree na put u nepoznato. Crna ribica
moda jest malena, no postavlja velika pitanja i odluna je u tome da
na njih pronae odgovore. Dok su njezine prijateljice suvie preplaene uiniti ita to bi odstupalo od svakodnevne rutine, crna ribica
se otisne preko ruba jezerca, u potok i u rijeku koji e joj pokazati
mnogo vie svijeta. Na dugom putovanju, od potoia do mora, crna
ribica se suoava s puno zahtjevnih situacija, ui biti hrabra. Pritom
susree mnogobrojna udesa, doivljava pustolovine, opasnosti, ali i
ljepotu dotada neotkrivenog prostranstva. Pria o crnoj ribici na neki
je nain svevremenska te jednako utjecajna kao i prije 50-ak godina.
Crna ribica je zapravo simbol ovjeka dananjice, ovjeka koji je hrabar, koji trai novi svijet i novi ivot. Koji ne kua sve to mu se servira. Osoba koje trai bolje uvjete ivota i ne boji se krenuti na put i
doi do svoga cilja, rekao je prevoditelj Ebtehaj Navaey.
Neptun Rouzegar je prilikom predstavljanja slikovnice progovorila o tom novo knjievnom valu iz druge polovice 20. stoljea
koji je pokuavao pruiti otpor. Oni su iz iranske knjievnosti pokuali izvui neke stare prie i iznova pruiti to iskustvo djeci. Prilagodili su djeje prie iz drevne iranske knjievnosti, kao to su na

RUJAN 2016.

Predstavljanje slikovnice Crna ribica

primjer prie Mevlane Rumija. I sama Crna ribica nastala je prije
otprilike 55 godina kada je u Iranu vladala diktatura. Kada knjievnik zbog situacije u kojoj ivi ne moe najbolje izraziti svoje osjeaje i misli, koristi jezik alegorije i metafore s pomou kojih to moe
prikazati drugima, rekla je Neptun Rouzegar.
Ukratko, Crna ribica je knjiga o slobodi i ljudskim mogunostima usprkos svi ogranienjima. Rije je o jednostavnoj knjizi s veoma
jednostavnom porukom kako je jedna od mnogih, malena crna ribica vrsto vjerujui u svoje elje plivala protiv struje i uspjela doplivati
do velikoga mora, odnosno slobode. Ova nam knjiga u pozadini pria
o hrabrosti i smjelosti da se odupremo konvencijama te daje veoma
snanu poruku naim najmlaim naratajima da budu ono to jesu
i da se ne boje ostvariti svoje snove jer uvijek postoji nain. q
Helena MARKOVI

SAMAD BEHRANGI (Tabriz, 1939.) diplomirao je na Pedagokom

fakultetu u rodnom gradu, te nastavio raditi kao uitelj u seoskoj koli u
azerbajdanskoj pokrajini u Iranu. Bio je fasciniran azerskim folklornim
priama i njegova knjiga, objavljena 1965. godine, bila je kolekcija nekoliko tih pria prevedenih na perzijski jezik. Napisao je mnogo eseja koji
su aktualizirali probleme obrazovnog sistema i koji su imali za cilj donijeti promjene tog sistema. Osim toga, pisao je i djeje prie koje su naglaavale aktualne drutvene i politike teme, a najutjecajnija i najpopularnija je Crna ribica. Behrangi je za svoga kratkog ivota, koji tragino zavrava nesreom u rijeci Aras 1967. godine, ostavio veliki opus
radova u kojima je nastupio kao drutveni i politiki kritiar. q

49

PRIE IZ BOSNE

ISTONA PRUGA JE BILA OEVIDAC HAIRLI, ALI I DEVERLI VAKTA BOSANSKOG OVJEKA U 20. STOLJEU

Uspomene s Istone pruge

Najzasluniji za dolazak eljeznice u Bosnu je turski sultan Abdul Aziz Han. On je okiran zbog ubrzanog razvoja industrije u Bosni, po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad Be.
U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor sa grupom kapitalista,
koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za
gradnju pruge, koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i
Bosnu. Prva pruga u Bosni i Hercegovini putena je u saobraaj krajem decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosijeka
od Banje Luke do Dobrljina, u duini od 87 kilometara. Izgraena je
kao dio sultan Azizove Carigradske magistrale, koja je trebala povezati Carigrad sa Beom.
Nakon Berlinskog kongresa, 1878. godine, Bosna i Hercegovina
je dola pod vlast Austro-Ugarske monarhije koja zapoinje intenzivnu gradnju eljeznike mree uskog kolosijeka. Te pruge e se
koristiti za izvoz umskog i rudnog bogatstva. U prvih dvije godine
rekonstruisano je i izgraeno novih 2.000 kilometara puteva.

Trasa Istone pruge

eljeznike pruge uskog kolosijeka

Benjamin von Kllaj (22. decembar 1839. 13. juli 1903.) bio je
generalni konzul Austrougarske u Beogradu, dugogodinji ministar finansija i guverner Bosne i Hercegovine od 1882.-1903. godine. U
ovom periodu u izgradnji eljeznikih pruga polazilo se od optih, prije
svega ekonomskih, interesa Monarhije. U razdoblju Kllajeve uprave
izgraene su ili su poele da se grade sve eljeznike pruge u Bosni i
Hercegovini. Vojna uprava je izgradila prugu Bosanski Brod Zenica, a
5. oktobra 1882. godine je dovrena pruga Zenica Sarajevo.
U izgradnji eljeznikih pruga, Kllajev reim se opredijelio za pruge uskog kolosijeka jer su one bile mnogo jeftinije od pruga normalnog
kolosijeka. Nakon to su austrougarske vlasti 1882. godine eljeznicom povezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpetom, stvorila
se potreba da se sa Sarajevom poveu i istoni dijelovi Bosne, gdje su,
uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni. Tako je stvorena
ideja o izgradnji Istone pruge prema Viegradu, odakle bi se moglo
putovati dalje, za Beograd, Sofiju, Solun i Istanbul.
Moe li se gradnja pruge nastaviti, ako se kilogram odbijenog
kamena plati gramom zlata?, pitao je austrougarski car Franjo Josip delegaciju bosanske vlade, kada je bosanska delegacija dola
direktno u Be da predloi caru da odustane od gradnje pruge Sarajevo Viegrad. Na carevo pitanje delegacija je ipak odgovorila
potvrdno, caru se nije smelo oponirati i gradnja eljeznike pruge
Sarajevo Viegrad Dobrun Vardite, sa odvojkom Meea
Rudo Uvac, poela je 14. avgusta 1902. godine.
Sveano zabijanje prvog klina, pod crno-utim zastavama, obavili su dvorski savjetnik njegovog carskog i kraljevskog apostolskog
velianstva Passini, elnik Graevinskog odjeljenja Zemaljske vlade
BiH i baron Apel, ef Zemaljske vlade u Sarajevu.
Ukupna duina trase iznosila je 166,5 kilometara od Sarajeva,
preko Bistrika, Dovlia, Pala, Korana, Stambolia, Sjetline, Prae,
Hrenovice, Ustiprae i Meee. U Meei se pruga ravala uz dolinu Lima, a drugi krak je vodio prema Viegradu i Dobrunu, gdje je
bila dravna granica izmeu Austro-Ugarske i Srbije. Trasa pruge
projektovana je dolinama i stranama klisura Miljacke, Paljanske

50

eljeznika stanica Bistrik

iro na pruzi Sarajevo - Viegrad

Miljacke, Prae, Drine, Lima i Rzava. Kod Stambulia se izdizala na
939,8 metara nadmorske visine i to je bila najvia taka pruge na
prostoru budue Jugoslavije.

Najskuplja pruga na svijetu do tada 450.000

zlatnih kruna po kilometru
Putena u saobraaj 1906. godine, Istona pruga od Sarajeva
do Vardita, postala je najskuplja pruga na svijetu do tog vremena.
Iste godine je u saobraaju bio i juni krak te pruge, od Meee do
Uvca, koji je poslije produen do Priboja na Limu. Ova pruga je imala 99 tunela, sa velikim brojem vijadukta, galerija, potpornih i
oblonih zidova. Njen cilj je bio to blie Srbiji i to blie umama
istone Bosne. Pruga se smatrala jednom od najskupljih, jer joj je
trasa poloena kroz veoma teke kamenite terene i klisure.

PREPORODOV JOURNAL 191

PRIE IZ BOSNE
Austrougarski ininjeri s velikom su mukom projektovali trasu
kroz kanjone rijeka Miljacke, Prae, Drine i Lima, zbog veoma teke
konfiguracije terena. Iako su dravni slubenici zadueni za gradnju
bili zaprepateni sloenou trase, s dravnog je vrha stiglo nareenje da se pruga mora graditi po svaku cijenu. Ta je cijena iznosila,
uraunavi radnu snagu, usijeke, tunele, ine, stanine zgrade i samu
eljeznicu, ni manje ni vie nego 450.000 zlatnih kruna po kilometru.
Pruga je za period od 73 godine tu namjenu i ispunila. U literaturi se javljaju dva datuma otvaranje pruge za promet. Po jednim,
to je bilo 1905., a po drugim 1906. godine. U pravu su i jedni i drugi,
jer je prvi dio od Sarajeva do Prae, i dalje, otvoren je za saobraaj
1905., a itavom duinom do Vardita, odnosno do Uvca, 4. jula
1906. godine. Drugi krak Istone pruge je poslije Prvog svjetskog
rata od Vardita bio produen u Srbiju, preko planine argan i uvene arganske osmice do Uica.
U toku Drugog svjetskog rata Istona pruga je na due vrijeme
bila u prekidu, naroito u djelu izmeu Dovlia i Hrenovice, gdje su
partizanski diverzanti ruili mostove, tunele, uklanjali ine sa trase,
napadali kompozicije njemakih i ustakih vojnika, otimali naoruanje i municiju, hranu i lijekove.

Pruga Sarajevo - Viegrad

eljeznike uskotrane pruge u BiH egzistirale su

tano 100 godina
Ukidanje pruge je bio potez bive Jugoslavije, koji se niim nije
mogao opravdati. Bila je to zlatna irina pruga za koju su, i sentimentalno, ostale vezane mnoge generacije. Uz sentiment i mahanje bijelim maramicama idu i slike eljeznikih stanica sa isto tako
privlanim peronima.
Legendarni iro bio je spor i garav. Lokomotive su bile na
ugalj, a brzina vozova bila je oko 40 kilometara na as. Narod je
prugu koristio, pruala mu zapoljavanje, davala hljeb, prevozila ga
bez zakanjenja, sve je bilo u najboljim godinama i punoj snazi ivotnoj. iro nikoga nije ostavljao, mjesta je uvijek bilo za sve putnike namjernike.
Sa sjetom u oima Vientije Mijadevi, stari eljezniar mainovoa iz Viegrada pria: Puni putniki vozovi su vozili ake, radnike, svatove, regrute, poslovne ljude, pijanice i barabe. Do posljednjeg dana svaki voz je bio pun. Na stotine radnika je putovalo
na posao od Viegrada, preko Ustiprae, Mesia, Pala za Sarajevo
ili prema Uicu. Vagoni su sve primali. Neki su stajali na platformama izmeu njih, ali su stigli gdje su naumili.
Dani ukidanja pruge bili su pravi dani alosti za narod istone
Bosne. I malo i veliko je izalo da isprati posljednjeg iru. Na stotine ljudi postrojenih pored pruge, ispraalo ga je sa suzama i cvijeem u rukama. Voz je bio krcat. Prozori puni.
Mnogi su se aci ikolovali i doli do fakultetske diplome samo
zahvaljujui garnjai. Zadnji voz Sarajevo engi Vila za Pale,
Prau, Ustiprau, Most na Drini sveano je poao iz stanice 1. avgusta 1978. godine. Sudbinski je odreeno da su eljeznike uskotrane pruge u BiH egzistirale tano 100 godina.
Viegraani su nakon ukidanja uskotrane pruge 1978. godine,
ostavili na eljeznikoj stanici irinu kompoziciju za muzej, kako se
tada govorilo. Postavljena je lokomotiva 83-017 i vagoni i putniki i
teretni. Muzej nikad nije zaivio. Vagoni su prije rata prodati u staro
gvoe, a ostala je lokomotiva koja je kasnije odvezena u Srbiju.
Zarasli putevi i zastraujui naputeni tuneli, danas su nijemi
svjedoci jednog vremena. Istona pruga je bila oevidac hairli, ali i
deverli vakta bosanskoga ovjeka u 20. stoljeu. q
Avdo HUSEINOVI

RUJAN 2016.

Pruga Sarajevo - Viegrad

Tunel pored Drine

51

DIJALOG CIVILIZACIJA

SAETAK KNJIGE RATNO IZVJETAVANJE: BOSNA I HERCEGOVINA VS. SIRIJA

U ratnom novinarstvu
objektivnost nije pravilo
Prosjeni stanovnik Balkana, Evrope, ali i cijelog svijeta, o stanju na bilo kojem, trenutno aktivnom, ratnom frontu u svijetu moe raspolagati samo onim informacijama koje su do njega dospjele
putem medija, drutvenih mrea ili interneta. Alternativnih metoda nema. Ukoliko postoji osoba koja barata saznanjima o postojanju nekih zasebnih informacijskih kanala koji mogu odagnati prirodu aktuelnog sukoba u Nigeriji, Libiji, Afganistanu ili Siriji, mimo
onog to nam se servira putem tampe, televizije, radija, drutvenih mrea ili portala, takvog emo zamoliti da prosvijetli i ostatak
zabluenog svijeta.
S obzirom na to da pojedini sukobi u svijetu imaju globalne reperkusije, posebice rat u Siriji, smatramo da je nuno propitivati
objektivnost sedme sile u tom kontekstu, to zbog naunog praenja razvoja medija u doba digitalnih tehnologija, tako i radi neospornog utjecaja koje mediji imaju na javno mnijenje i drutvene
tokove.
U savremenom razdoblju, nezamislivo je interdisciplinarno
prouavanje ratnih sukoba, kao specifinih drutvenih fenomena,
uz istovremeno ignorisanje segmenta ratnog komuniciranja, kao
sastavnog dijela bilo kojeg sukoba ili konflikta. Kroz vlastite oblike i
metode, propaganda je, najee, dodatni, a ponekad i primarni
mehanizam u opoj konstrukciji i provoenju sukoba. Zbog toga je,
kako je kazao Sartr, najbolji onaj vojskovoa, koji pobijedi bez
prolijevanja krvi.
Knjiga Ratno izvjetavanje: Bosna i Hercegovina vs. Sirija, autora moje malenkosti, na tragu je propitivanja medija i njihove uloge u ratnim sukobima koji su sugerisani iz samog naslova knjige.
Kada je rije o Bosni i Hercegovini, na mnogobrojnim primjerima i
svjedoanstvima, pokuavalo se utvrditi udio medija u, prije svega,
pripremi rata u Bosni i Hercegovini, a zatim i, paralelno sa oruanim sukobima, propagandnim ofanzivama i atacima na sve neistomiljenike i pripadnike protivnikih skupina.
U primjeru Sirije, pak, nastojali smo ukazati na svu sloenost i
konfuznost bliskoistonog drutveno-politiko-ideolokog bia, i-

U poetku smo, dakako, nastojali nominovati kljune skupine,

vojne formacije i policijsko-sigurnosne strukture koje su ukljuene
u sami sukob. Tako smo ustanovili pet glavnih uesnika konflikta:
sirijska vlada (na ijoj se strani bori nekoliko vojnih formacija, ukljuujui Sirijsku armiju, Hezbollah, brojne kranske frakcije, te
vojno-politiku pomo Irana i Rusije), sirijska opozicija (iju vojni
kontingent ini Slobodna sirijska armija, Islamski front i brojne druge pobunjenike skupine), radikalne frakcije (Al Nusra Front i druge oruane grupe), sirijski Kurdi i Islamska drava. Ono to je zapanjujue u ovom sukobu jeste injenica da sutinski ratuje svako
protiv svakog, sa povremenim primirjima izmeu pojedinih frakcija. Tokom godina je meu pobunjenicima nominalno sekularna
Slobodna sirijska armija postala sve vie marginalizovana, a sve
uticajnije postale su radikalnije grupe povezane sa Al-Kaidom, kao
to je Al Nusra Front, ili, jo ekstremnija, Islamska drava.
Jo od prvobitnih okupljanja, protesta i graanskog otpora,
upotreba drutvenih mrea, poput Facebooka i Twittera, postala je
odlian mehanizam sirijskom narodu, ali i Vladi, za irenje vijesti,
informacija ili, pak, dezinformacija, ostatku drave, regije i svijeta o
onom to se deava u Siriji. Twitter, Facebook i Youtube su vani
strateki komunikacijski alati za mnogobrojne skupine pobunjenika
i opozicionih struktura u borbi protiv zvanine vlasti. Svaka od pobunjenikih grupa koristi drutvene medije kako bi publikovala
svoju ulogu u borbi protiv reima, komunicirala sa svojim istomi-

Protuvladine demonstracije u Homsu (18.04. 2011.)

Provladine demonstracije u Latakiji (20.06.2011.)

52

jem su rastuem animozitetu, parcelizaciji i meusobnoj otuenosti svih njegovih kreirajuih segmenata, nesumnjivo doprinijeli i
mediji, kako oni lokalno-regionalnog karaktera, tako i globalno dominantni mainstream mediji. S obzirom na to da je sukob u Siriji
trenutno u fokusu svjetske javnosti, u sieu pomenute knjige akcenat emo staviti upravo na taj dio.

Internet, drutvene mree, Youtube: najlaki nain

propagande

PREPORODOV JOURNAL 191

DIJALOG CIVILIZACIJA
ljenicima, smiljala vojne taktike i napade, ili pak traila financijske
donatore za svoje operacije i aktivnosti. Pobunjenici koriste drutvene mree ak i tokom borbenih operacija.
Pored Facebooka i Twittera, jedan od bitnijih segmenata digitalne komunikacije u Siriji, posebno meu pobunjenicima, jesu video klipovi snimljeni pametnim telefonima i uploadovani na servis Youtube. S obzirom na to da se radi o vizuelnom web servisu, to
je savren izvor informacija za brojne televizije i satelitske kanale
irom arapskog svijeta, posebno Al Arabiyu i BBC Arabic, iako je
teko utvrditi autentinost takvih snimaka. To je potaklo i stvaranje
svojevrsnih novinskih agencija od strane pobunjenikih aktivista,
koji su ustvari samo skupina amatera i mladih Sirijaca koji su otvarali raune na Youtubeu pod nazivima Sham News Network, Flash
News Network, Ugarit i dr. Njihov posao je da prime, provjere,
obrade i kontekstualiziraju sirove video materijale u korisne snimke, kako bi bili to uvjerljiviji i originalniji satelitskim kanalima za
njihovo objavljivanje. Navodi se i podatak da skoro svaka gradska
etvrt, koja je za ili protiv Assada, ima medijski centar koji dokumentuje i obrauje sve ono to se tu dogaa, ali i da skoro svaka
grupa posjeduje profesionalnog kamermana.
Assad je, za razliku od pobunjenika, mnogo ranije, ozbiljnije i
daleko profesionalnije pristupio, na prvu ruku bezazlenoj stvari,
odnosu sa medijima i drutvenim mreama. Naime, on je mnogo
prije poetka sirijske krize zapoeo pregovore sa kompanijama koje se bave odnosima sa javnou. Zamiljena kampanja je imala za
cilj predstaviti vladajuu sirijsku porodicu kao simbol moderne,
otvorene i prozapadnjake Sirije. Sirijski predsjednik prisutan je na
raznim drutvenim mreama to ukljuuje accounte na Youtubeu,
Twitteru i Instagramu, a sve sa ciljem popravljanja imida u zemlji
u kojoj bukti rat. Pored toga, doli smo i do podataka o postojanju
sirijske elektronike vojske, odnosno, vladinih tajnih hakera,
usmjerenih na propagandu i voenje informacijskog rata. U skladu
s tim, elektronika armija na Facebook stranicama predsjednika
SAD-a Baracka Obame i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja ispisivala je mnotvo komentara, poput: Mi volimo Bashara
Al-Assada, Ja ivim u Siriji, prestanite lagati, nita se ne deava u
Siriji, i sl. Pored toga, armija aktivno radi i na ruenju i onemoguavanju rada opozicijskih web stranica.

Kontrola dravnih medija

Osim upotrebe drutvenih mrea, sirijska vlada i pobunjenici
stavili su pod kontrolu znaajnu koliinu dravnih medija, u emu
je vlada imala mnogo vie uspjeha. Preciznije, Assad u potpunosti
kontrolie sirijsku dravnu novinsku agenciju SANA-u, sirijsku dravnu televiziju, Al Ikhbariya ili Syrian News Channel privatni satelitski TV kanal sa sjeditem u Damasku, Addounia TV privatna
TV stanicu bazirana u Damasku i Syria TV satelitski kanal sirijske
dravne televizije.
Kada je rije o televizijama koje su na strani sirijskih pobunjenika moemo istai kanal Syria al-Shaab, koji je dostupan na satelitu
i internetu, zatim Suriya al-Ghad, online i satelitski kanal, koji je
pokrenut u Parizu 2011. godine, te lokalni kanal Aleppo Today,
smjeten u sirijskom gradu Halepu, koji se takoer emituje online i
na NILESAT-u.
Pored svega, sirijska vlada na svojoj strani ima najznaajnije i
najtiranije listove u dravi, ukljuujui i tri dnevna politika lista:
Tishreen, Al-Thawra i Al-Watan. Na strani reima je i dnevnik AlBaath, oficijelna novina Baath partije, kao i prvi sirijski online list
na engleskom jeziku Syria Times. Pobunjenici nemaju nijedan zna-

RUJAN 2016.

Kontrola teritorije u Siriji (na dan 28. juli 2015.)

ajan list, meutim neskrivenu podrku imaju od Sirijske opservatorije za ljudska prava (The Syrian Observatory for Human Rights
SOHR), sa sjeditem u Londonu, koja posjeduje mreu od oko 200
ljudi u Siriji, te izvjetava o dogaajima o sirijskoj pobuni, ukljuujui izvjetaje o smrtima civila, pobunjenika i vladinih vojnika. Rat u
Siriji pomno prate i mnogi arapski mediji, artikuliui pritom sline
stavove o sukobu kao i zvanine vlasti drava iz kojih dolaze. Dvije
najznaajnije televizijske stanice u arapskom svijetu Al Jazeera i Al
Arabiya, bliske su sirijskim pobunjenicima, iako su meusobno veliki oponenti.
Koliki je znaaj Bliskog Istoka i arapskog svijeta za globalne sile,
svjedoi injenica da je, u posljednjih nekoliko godina, pokrenuto
nekoliko novih televizijskih stanica, okrenutih arapskoj publici i
promicanju razliitih politikih agendi, u zavisnosti od drave iz koje mediji dolaze. Osim toga, stanice su trebale postati znaajna
konkurencija ve postojeim arapskim kanalima i televizijama. Tako postoji kanal Al Hurra financiran od strane amerikog kongresa, BBC Arabic, Rusiya Al-Yawm (eng. Russia Today), Al-Alam News
arapski informativni kanal koji je u vlasnitvu dravne medijske
korporacije Irana (IRIB), Sky News Arabia, France 24 Arabic, Deutsche Welle Arabic i kineski CCTV in Arabic. Svi oni aktivno prate
deavanja u Siriji, a njihovi izvjetaji, najee, kompatibilni su sa
zvaninom politikom drave iz koje dolaze.

Mediji na poetku sukoba i nakon pojave tzv.

Islamske drave
Pokuavajui dokuiti prirodu medijskih izvjetaja naspram sukoba u Siriji, i ponajvie, prema zaraenih strana, u knjizi smo analizirali medijske izvjetaje u tri odabrana sluaja: na poetku demonstracija i prvim sukobima demonstranata i vlade, sukobima u
poodmakloj fazi rata i hemijskim napadom u Ghouti. Zakljuci su
sljedei
Skoro svi zapadni mediji, od poetka demonstracija u Siriji, neosporno su protiv sirijskog reima, odnosno na strani pobunjenika.
Takvo neto da se naslutiti iz njihovih svakodnevnih izvjetaja o Siriji, kao i terminologije kojom opisuju sukobljene strane. Do takvih
podataka smo doli pratei izvjetaje The Washinton Posta, CNN-a,
Fox Newsa, NBC-a, CBS-a, The New York Timesa, BBC-a i The Guardiana, u martu 2011. godine.

53

DIJALOG CIVILIZACIJA
Ovdje treba razdvojiti novinske agencije poput Reutersa, The
Associated Pressa ili Agence France Pressa (AFP), koje su, prema
naim analizama i veoma rigidnim kriterijima, najobjektivnije izvjetavale o svim stranama sukoba u Sirija. S druge strane, nalazi se
Russia Today i iranski Press TV, koji su stali uz sirijsku vladu, propitujui i sumnjajui u vjerodostojnost izvjetaja zapadnih medija.
Kako su sukobi, a samim tim i zloini, postajali intenzivniji, tako
su zapadni mediji postajali sve slobodniji u kvalifikaciji i osudi onih
za koje su smatrali da su odgovorni za zloine, ponajprije Assadove
vlade. Nasuprot tome, izvjetaji Rusia Today, Press TV-a ili TV Menar, prema kojima vlast posjeduje legitimitet za svoje postupke, a
svi pobunjenici polako dobijaju etiketu terorista, samo e produbljivati postojei informacijski jaz izmeu zapadnih i istonih
medija.
Na primjeru hemijskog napada u Ghouti, prilikom kojeg je poginulo preko 1500 ljudi, najvidljivija je distinkcija u izvjetavanju izmeu dvije grupe medija. CNN, NBC, The New York Times, ABC, The
Washington Post, BBC, The Guardian, The Independent, The Sunday Times i Deutsche Welle o dogaaju su izvijestili manje-vie profesionalno, prenosei meusobno suprotstavljene stavove da sirijska vlada, odnosno, pobunjenici, stoje iza zloina. Meutim, u vijestima se, primjetno, vie prostora daje pobunjenikoj verziji prie,
dok vladine reakcije, prema svemu sudei, iskljuivo slue radi
objektivnosti informacije. Na slinom tragu je i izvjetaj Al Yazeere,
dok Al Arabiya za napad okrivljuje kriminalni reim. Russia Today
i Press TV, s druge strane, za napad optuuju pobunjenike i teroriste.
Nakon proglaenja halifata tzv. Islamske drave na prostorima
Sirije i Iraka, u junu 2014. godine, javlja se novi, veoma znaajan
faktor, na sirijskoj ratnoj sceni, a kasnije i globalnoj. Jo u samoj
genezi svog nastanka, prije proglaenja hilafeta, Islamska drava se
veoma vjeto koristila medijima i savremenim tehnologijama.
Davne 2006. godine osnovali su fondaciju Al-Furqan, koja se
bavila medijskom produkcijom, dok svoje medijsko prisustvo poinju iriti u martu 2013. godine, stvaranjem drugog medijskog krila
pod nazivom Al-Itisam Media Foundation, a zatim i Ajnad Foundation for Media Production, specijalizirane za tzv. nasheede i druge
audio sadraje. Sredinom 2014. godine, Islamska drava osniva AlHayat Media Center, kojim cilja publiku na Zapadu i proizvodi materijale na engleskom, njemakom, ruskom, francuskom, ali i brojnim drugim jezicima. Od jula 2014. godine, Al-Hayat poinje objavljivati digitalni asopis Dabiq, na nekoliko razliitih jezika, ukljuujui i engleski.
Islamska drava je veoma prisutna i na drutvenim mreama,
pa tako na Twitteru, esto organizuju hashtag kampanje koritenjem softverskih aplikacija, koje omoguuju uinkovitiju distribuciju propagande putem vlastitih online rauna. Pored Twittera, online kampanja ukljuuje i koritenje objava na Facebooku i Youtubeu, te brojnim ekstremistikim forumima. Grupa posjeduje i raune na nekoliko alternativnih drutvenih mrea, poput Quittera,
Friendice i Diaspore, a sve to ima za cilj stvaranja impresije da je
grupa nezaustavljiva. Upravo zbog injenice da drutvene mree
koriste mnogo aktivnije od drugih ekstremnih grupa, doli smo do
zakljuka da je upotreba interneta i drutvenih mrea od pripadnika Islamske drave jedan od glavnih razloga to su postali najpopularnija organizacija za borce iz stranih zemalja.
Vjerovatno najefektivniji i produktivniji nain propagande pripadnika Islamske drave jeste postavljanje videozapisa i fotografija
u kojima se odrubljuju glave vojnicima, civilima, novinarima i meunarodnim humanitarnim radnicima. Cilj je sasvim jasan proi-

54

Rat u Siriji - prvi big brother sukob u povijesti

zvesti efekat straha i provociranje neprijatelja. Ovdje je bitno za
naglasiti da su skoro svi zapadni mediji, tj. BBC, Sky News, The Guardian, CNN, NBC, ABC, Fox News, The New York Times, The Washington Post, France24, Deutsche Welle, ali i Anadolija, Al Jazeera i Al
Arabiya, od osnivanja Islamske drave, bili sustegnuti u ocjeni da se
radi o teroristikoj organizaciji, iako su njeni pripadnici, i prije promjene vlastitog naziva, iza sebe imali prilian broj zloina i to uope
nisu skrivali. Rijetki su meu njima bili odluni u kvalifikaciji da se
radi o teroristikoj grupi. To se, prije svega, moe pripisati injenici
da su zapadni mediji, od samog poetka rata, bili naklonjeniji sirijskim pobunjenicima i opoziciji, a Islamska drava (samo pod drugim nazivima) je od prvih dana sukoba jedna od mnogobrojnih pobunjenikih skupina. Iz tog razloga je, najvjerovatnije, bio nuan
odreeni vremenski period kako bi se mediji i globalna javnost
distancirali te, na svojstven nain, osudili evidentne zloine koje u
kontinuitetu ini tzv. Islamska drava.
U plasmanu informacija ruskih, iranskih i Assadovih medija,
Islamska drava je ve odavno bila teroristika organizacija, kao
uostalom i skoro sve pobunjenike skupine. Neto kasnije, ni ameriki mediji, nee imati problema da Islamsku dravu nazovu teroristikom grupom i organizacijom, a njene postupke glasno osude.

Balkanski mediji o tzv. Islamskoj dravi: Bosna i

Hercegovina kolijevka modernog dihadizma
Kada su u pitanju izvjetaji domaih i regionalnih medija o
Islamskoj dravi, utvrdili smo da se veina njih sastoji od informacija preuzetih od meunarodnih medija, zbog ega se nismo previe
bavili tom vrstom izvjetaja. Svrsishodnije, fokus smo stavili na vijesti i autorske izvjetaje o kojima se mnogo pisalo i govorilo u proteklom periodu, a radi se o skoro usaglaenoj tezi da je tzv. Islamska drava globalna opasnost za svaku zemlju, naroito za prostor
Balkana i Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, nametnule su nam
se sljedee konzekvence:
Pod tezu da je Bosna i Hercegovina kolijevka modernog dihadizma, mogli bismo objediniti veinu izvjetaja medija iz Republike Srpske kada je u pitanju Islamska drava. Prema SRNA-i i Nezavisnim novinama u Bosni i Hercegovini egzistira vie od 100 hiljada pripadnika vehabijskog pokreta. Od toga je bar 5 hiljada ve
spremno na sveti rat. Pored toga, SRNA tvrdi da se u BiH uzgaja
militantni islam, da najvea bonjaka stranka SDA blagonaklono gleda na opasnost od militanata iz selefistikih krugova, da
proselefistike portale u naoj zemlji finansiraju neke bonjake
firme, poput Almy graevinske firme u Zenici ili Hifa grupe, firme iz Tenja koja se bavi prodajom nafte i naftnih derivata. tavie,
tvrdi se da je mlae radikalno vjersko krilo unutar SDA, kojeg pred-

PREPORODOV JOURNAL 191

DIJALOG CIVILIZACIJA
vodi naelnik sarajevske opine Novi Grad Semir Efendi, glavni
sponzor redakcije internet portala Saff, te da Efendi uiva povjerenje samog Erdogana, aktuelnog turskog predsjednika. Radio
Televizija Republike Srpske (RTRS), pak, emituje skoro pa svakodnevne priloge o teroristikim opasnostima, radikalnim vehabijama i pripadnicima Islamske drave u Bosni i Hercegovini. Njihovi
reporteri esto su na terenu, gdje su u potrazi za buduim ratnicima Islamske drave u Buimu, Velikoj Kladui, Zvorniku, Maglaju,
itd., a sline izvjetaje pronali smo i kod Glasa Srpske.
Sline teze, poput onih koje iznose mediji iz Republike Srpske,
publiciraju i mediji iz Republike Srbije. Tako su po Kuriru ratnici
ISIL-a stigli u Bosnu, prema Politici, ideja radikalnih islamista je da
privue svom pokretu veinu umjerenih i neopredeljenih muslimana na Balkanu, posebno meu omladinom, ime bi se ostvario
jedan od preduslova za otpoinjanje dihada, ali i da se takvo
neto ve provodi u Bosni. RTS i Tanjug tvrde da bosansko selo
Gornja Maoa vai kao vaan centar za vrbovanje Islamske drave. Blic istie da je islamska vjera jedino to spaja sve one koji
odlaze da se bore za teroristiku organizaciju ISIS i to da ne idu da
ratuju za novac.
Govorei o medijima bosanskohercegovakih Hrvata te medija
iz Republike Hrvatske i kod njih moemo pronai znaajnu zainteresiranost za pitanje Islamske drave i navode o opasnostima od
terorizma na ovim prostorima. Tako smo u BiH izdanju Veernjeg
lista pronali informaciju da je Bosna i Hercegovina najvei regrutni centar u Evropi boraca radikalne organizacije Islamska drava.
Sline teze donosi i Dnevni list, dok hercegovaki portal Poskok.info
tvrdi da je general Praljak 1993. godine ratovao protiv ISIL-a! Sa
slinom tezom izlazi i portal Dnevno.ba, koji istie da je jako puno
poveznica izmeu dananjeg ISIL-a i Odreda El Mudahidin, koji je
tijekom ratnih godina u prvoj polovici 90-tih djelovao na prostoru
Sredinje Bosne, pa se samo po sebi sve ee namee pitanje - Je
li u Bosni napravljen pionirski korak dananjeg ISIL-a?. HRT e kazati da je radikalnim islamom i pokretom vehabijama premreena
cijela Bosna i Hercegovina, a sline izvjetaje pronali smo i u Jutarnjem listu, te sedminiku Telegram.
Kada su u pitanju tzv. sarajevski mediji, moemo konstatirati da
su i oni veoma aktivno pisali o opasnostima od Islamske drave u
naoj zemlji. Na prvom mjestu tu moemo istai list Dnevni avaz,
koji je ak i mnogim srpskim medijima sluio kao relevantan izvor
informacija po ovom pitanju. Neto manje o Islamskoj dravi je govorilo Osloboenje, i to veinom kroz kolumnistike osvrte. Federalna televizija je skoro svakodnevnim prilozima o borcima Islam-

Cyber rat u Siriji - borbe internetskih vojski

RUJAN 2016.

ske drave i vehabijama, punila informativne i dokumentarne

emisije. Poliki magazin Mrea obiluje ovakvim temama. Najitaniji bh. portal Klix.ba, za razliku od brojnih drugih medija u BiH, nije
pretjerano irio informacije o opasnostima od terorizma u BiH, nije
objavljivao vijesti o kampovima za obuku terorista u Maoi,
Ovama ili Velikoj Kladui, kao niti teze o Bosni i Hercegovini, kao
kolijevci evropskog dihada. Izvrili smo i detaljnu analizu portala
Vijesti ummeta, ocijenivi da iza njega stoji zvanina vlast, ili bar
medijski ogranak, tzv. Islamske drave.
U konanici, pravei komparaciju izmeu sukoba u Bosni i Hercegovini i Siriji u kontekstu medijskog izvjetavanja, uvidjeli smo da
su, na prvom mjestu, vremenska razlika i ogroman tehnoloki jaz
uvjetovali da raunari, pametni telefoni, drutvene mree i internet predstavljaju osnovni nain komunikacije meu svim pobunjenikim skupinama u Siriji i vezu sa vanjskim svijetom, dok
ostatku planete (medijima pogotovo, kao prenosiocima informacija) drutvene mree slue za prikupljanje vijesti i informacija o zbivanjima sa ovog uzavrelog prostora zemaljske kugle. Za vrijeme
ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, s druge strane, drutvene
mree i pametni telefoni nisu ni postojali, dok se internet skoro i
nije koristio. ak ni kod medija. tavie, nabrojane stvari, pa i u
pojmovnom smislu, apsolutna su nepoznanica u sluaju medijskog
izvjetavanja iz BiH i, prema nama, to je prva i krucijalna razlika po
pitanju medijskog izvjetavanja u dva prouavana sluaja.
Nadalje, odnos sukobljenih strana prema svjetskim medijima
evidentno se razlikuje: u sluaju BiH, dravne vlasti imaju korektne odnose sa stranim medijima i novinarima, za razliku od ostale
dvije pobunjenike strane. U Siriji, pak, pobunjenici doputaju medijima da rade svoj posao, dok zvanina vlast opstruira sedmu
silu. Sve to za posljedicu ima da su, u prvom sluaju, tj. Bosni i
Hercegovini, strani mediji naklonjeniji zvaninim vlastima, dok su u
drugom primjeru bliskiji opoziciji. Vidjeli smo i da je sigurnost
novinara daleko vie naruena u Siriji, nego to je to bio sluaj u
naoj zemlji. Pored toga, izvjetaji, slike i snimke stradanja daleko
su brutalnije i krvavije u medijskim izvjetajima iz Sirije, nego iz BiH.
Konano, uvidjeli smo i svu specifinost ratne retorike u oba sluaja, te smo jedino u ovom primjeru, tj. po pitanju neopravdanog
vjerskog vokabulara naspram muslimanske strane (i u BiH i u Siriji),
uspjeli pronai bitnu slinost u medijskim izvjetajima.
Zbrajajui cjelokupne utiske steene tokom istraivanja, kazat
emo da je ratna propaganda nezaobilazan, ponekad i kljuan, faktor svih ratnih konflikata i sukoba. U kreaciji odgovarajuih istina i
prikazivanju poeljne slike stanja na terenu, sve strane sukoba, zavisno od vlastitih kapaciteta i mogunosti, slue se medijskom propagandom i doziranjem provjerenih informacija. I ne samo to,
uzimajui u obzir injenicu da svaki ratni konflikt nuno prati podrka regionalnih i globalnih centara moi, koji primarno ciljaju na
sopstvene interese u samom sukobu, uviamo i da upravo regionalni i meunarodni mediji postaju samo produena ruka velikih i
bitnih igraa na uzavrelom medijskom frontu, ime je put istine
do krajnosti zamagljen. Usudit emo se kazati da objektivnost u
ratnom novinarstvu polako prestaje da vai kao princip, a la i obmana glorifikuje se kao nepisano pravilo. Sve je dovelo do toga da
publika iz cijelog svijeta, naprosto, vie ne moe da shvati ta se i
zbog ega deava u Siriji, ali i drugim dijelovima svijeta, a sve zbog
isprepletenosti interesa velikih svjetskih sila i politika, iji su mediji
najodaniji glasnici. Zbog toga je i javnost izrazila veliku sumnjiavost i nepovjerenje prema medijskoj brani, a to se deava, najvjerovatnije, iz opravdanih razloga. q
Muamer ORALI

55

IVJETI ISLAM

ISLAMSKA POVELJA SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UENJAKA*

Islamska povelja (III)

6
PLEMENITA ETIKA SVOJSTVA
(MEKARIMU-L-AHLAK)
Uvjereni smo je islam veliku panju posvetio etici. Uzvieni
Allah hvali Svoga Poslanika rijeima: ... jer si ti, zaista, najljepe udi (El-Kalem, 4). ak i Poslanik nam, definirajui svoju zadau, kae:
"Poslan sam da usavrim plemenita svojstva."1 I ne samo to ve je
islam i od strogih dunosti koje spadaju u ibadete - to su stupovi
islama - nainio etike ciljeve, ija svrha je da se ostvaruju u ivotu
ljudi. Inae, ako se ti ciljevi ne ostvare, takvi ibadeti su manjkavi i
zasluuju da ih Uzvieni Allah ne primi. U skladu s tim, namaz ...
odvraa od razvrata i svega to je runo ... (El-Ankebut, 45), zekat
ima cilj ... da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini ... (Et-Tevba,
103), post ... da biste se grijeha klonili (El-Bekare, 183), a had zahtijeva da ... nema snoaja sa enama, nema runih rijei i nema
svae u danima hada (El-Bekare, 197).
Kad ovi ibadeti ne bi davali svoje etike plodove, na djelu bi se
potvrdio hadis: "Mnogim klanjaima je klanjanje samo bdijenje, a
mnogi postai od posta nemaju nita osim gladi."2 U drugom hadisu se kae: "Ko se ne kloni neistinitoga govora i postupanja po njemu, Allahu nije potrebno da se zbog Njega odrie hrane i pia."3
tavie, islam ispravno vjerovanje plastino prikazuje kroz plemenita svojstva. Kuran vjernike opisuje kao ... one koji molitvu svoju
ponizno obavljaju, i koji ono to se njih ne tie izbjegavaju, i koji
milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena
svojih ili onih koje su u posjedu njihovom, oni, doista, prijekor ne
zasluuju; a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sasvim pretjeruju; i
koji o povjerenim im amanetimna i obavezama svojim brigu brinu
(El-Muminun, 2-8).
I vjerodostojni hadisi vjerovanje plastino prikazuju kroz vrednote i plemenita svojstva. "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka
lijepo postupa s branim drugom. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan,
nek ne uznemirava svoga komiju, neka poasti svoga gosta, neka
govori istinu ili neka uti."4 "Vjernik je onaj od kojeg su sigurni krv i
materijalna dobra drugih ljudi."5
Vjerovanje se ponitava kod onoga ko ogrezne u loa djela i
razvrat. "Poinilac bludne radnje, ne poini je a da (u vrijeme dok
to ini) ne prestane biti vjernik. Onaj ko pije vino, ne ini to a da ne
prestane biti vjernik."6 "U mene ne vjeruje onaj ko osvane sit a zna
da mu je neko od bliih komija gladan."7
Islam je plemenita svojstva uveo u sr svojih teolokih nauavanja, u vezi s kojim su izreene Allahove i Vjerovjesnikove zapovijedi
i zabrane. Vrednote i lijepa svojstva su ukljuena u dunostima koje je Allah propisao, a etike nedolinosti su ukljuene u onome to
Allah zabranjuje.
Pravednost i dobroinstvo, iskrenost i povjerljivost, izvravanje
ugovornih obaveza i ispunjavanje obeanja, paljivo postupanje prema svemu stvorenome, strpljivost sa siroadima i siromasima, stidljivost i skromnost, ljubav prema vjeri, hrabrost, dareljivost, pratanje, blagost, samilost monoga, samokontrola u srdbi i slino, te
dobroinstvo prema roditeljima, darovanje rodbine, dobroinstvo
komiji, milostivost prema siroetu, siromahu, putniku i slugi, pomo

56

nejakome i tjeenje oteenoga - sve to zajedno su lijepe vrednote

koje islam nareuje i to je ono na ta Allah podstie vjernike - na
osnovu ega e biti obradovani dobroinitelji i bogobojazni vjernici.
U vezi s tim uputno je pogledati ono to se navodi u Kuranu, na poetku sure El-Enfal i sure El-Muminun, zatim u sredini sure Er-Rad,
te na kraju sure El-Furkan u opisu Allahovih robova. Takoer, o tome
se govori i u suri Ez-Zarijat u opisu bogobojaznih i dobroinitelja, kao
i u suri El-Mearid i brojnim drugim surama iz Kurana asnog.
Nasuprot plemenitim svojstvima stoje nasilje i nepravda, la i nepovjerljivost, izdajstvo i krenje ugovornih obaveza, grubost i drskost, oholost i raskalaenost, ogovaranje u kuenje, krivo svjedoenje, ogrezavanje u vidljivim i skrivenim nedjelima, odavanje opojnim
piima, neposlunost roditeljima, raskidanje branih veza, uznemiravanje komije, tlaenje siroeta, okrutnost prema siromahu i putniku, ostavljanje meusobnog preporuivanja istine, strpljivosti i blagosti, preputanje zlu da se pogorava, suzdravanje od upozoravanja nasilnika. Sva navedena i slina runa svojstva spadaju u ono to
je Allah zabranio. Prema uenjima islama, to su nedjela, a neka se
smatraju i velikim grijesima, kao to to potvruju sljedei navodi:
Zna li ti onoga koji onaj svijet porie? Pa to je onaj koji grubo odbija
siroe, i koji da se nahrani siromah - ne podstie (El-Maun, 1-3). "U
Dennet nee ui onaj u ijem srcu ima i kao trun oholosti."8 "Dovoljno je ovjeku zla da samo omalovai brata muslimana."9 Jedan hadisi-kudsi glasi: "Pridruivanje druga Meni (irk) je apsolutno nedolino. Ko uradi neto i u tome Meni pridrui nekoga drugoga, on je sav
njegov. Robovi moji, Ja Sebi ne dozvoljavam nepravdu, pa sam je i
vama strogo zabranio. Zato ne nanosite jedni drugima nepravdu!"10
"Poremeeni meuljudski odnosi su ono to unitava zajednice."11
"Lano svjedoenje se izjednaava s pripisivanjem druga Uzvienom
Allahu."12 "Neka ena e u Dehennem otii zbog make koju je drala zatvorenu dok nije uginula."13 "Hoete li da vam kaem koji su
najvei grijesi? To su pripisivanje druga Allahu i neposlunost roditeljima. Zapravo, tu su jo i neistinit govor i lano svjedoenje."14 "U
Dennet nee ui onaj ko kida veze."15 Ovdje se obino tumai da se
radi o prekidanju veza s blinjima i to je preferirajue miljenje, mada navedeni iskaz obuhvata i onoga ko presijeca put i otima od ljudi
imetak. "U Dennet nee ui onaj ko ogovara."16 Ovdje se eli rei

PREPORODOV JOURNAL 191

IVJETI ISLAM
klevetnik. "Poinilac bludne radnje, dok to ini prestane biti vjernik.
Onaj ko pije vino prestane biti vjernik dok to ini. Kradljivac prestane
biti vjernik dok krade."17
Islamska etika zalazi u sva podruja, ne odvajajui se ni od jednoga ivotnog poprita, za razliku od filozofije drugih civilizacija,
koje razdvajaju nauku i etiku, ekonomiju i etiku, politiku i etiku, rat
i etiku, dok islam ta sva podruja vrsto povezuje s etikom.
Islam se ne rukovodi devizom "cilj opravdava sredstvo", niti u
stizanju do plemenitih ciljeva doputa niska i nemoralna sredstva,
ve do asnih ciljeva stie istim sredstvima. Nikad ne prihvata da
do istine ide krivim putem, kao to je, npr., izgradnja damija sredstvima dobijenim od korupcije, kamata i putem monopola. "Allah
je dobar i voli samo ono to je dobro."18

7
JEDINSTVO ISLAMSKOG UMMETA
1. Znamo da postoje neke razlike u sekundarnim pitanjima vjere, koje se tiu akaida i prakse, ali smo uvjereni da u tome nema
nita loe niti bilo kakve opasnosti - ukoliko se budemo pridravali
etike razilaenja (edebu-l-hilaf), to je jedna nunost, dobra okolnost i prednost.
Boanska volja je predodredila da bude razliitosti u ljudskom
razumijevanju vjere. Ta razliitost proizlazi iz jezike potrebe, jer u
jeziku koji se koristi u izvorima vjere postoji stvarnost i metafora,
jasan izrijek i aluzija, ope znaenje i poseban smisao, neogranien
i ograniavajui iskaz, itd. Dakle, tu postoje razlike u razumijevanju.
To je prirodna ljudska potreba, jer Allah ovjeka nije stvorio po
obrascu koji se kopira, ve svaki ovjek ima svoj nain razmiljanja,
svoje porive i volju. Ima ih slaboumnih, ima ih otroumnih, ima ih
genijalnih. Meu njima ima pristupanih, jednostavnih, sklonih
olakavanju a ima ih i nepristupanih, uskogrudnih i teke naravi
koji su skloni pretjerivanju.
I ta razliitost je Allahova milost ljudima jer, kad bi erijat bio
samo jednoliko miljenje, zajednicu bi to sputavalo. Sluala bi se
samo jedna skupina ljudi, a to bi ostalima bilo jako teko.
U toj razliitosti je bogatstvo pravnih uenja, plodonosnost vjerozakona i irenje prostora za zajednicu. Jedno vienje moe biti
valjano u jednome vremenu, a da ne bude valjano u drugom vremenu. Drugo vienje moe odgovarati jednoj regiji, dok ne odgovara nekoj drugoj regiji. Neka tvrdnja moe biti prihvatljiva u jednoj
situaciji, dok u drugoj situaciji ne moe biti prihvatljiva. U mnogobrojnosti je mogunost preiavanja i izbora da se zna iji su argumenti jai, da se ukae ta je ispravnije i prikladnije da se ostvare
ciljevi (intencije) erijata i dobrobit svih stvorenja.

RUJAN 2016.

Zato je nastojanje da se otkloni razliitost i ukinu razliita pravna nauavanja (mezhebi) i njihovo objedinjavanje u jedno miljenje
bilo uzaludan i beskoristan pokuaj. Vidjeli smo kako su prve generacije muslimana bile otvorene za mnogobrojnost mezheba, pojavljivanje raznih kola i razliitih skupina.
Otuda nam je dunost da ne osjeamo tjeskobu zbog razliitosti, samo to se trebamo potruditi da od toga nainomo razliitost
bogatstva i raznovrsnosti, a ne razliitost sukoba i sporenja, da se
svi pridravamo etike razilaenja, da znamo pravila razliitosti, ili,
kako to neki savremeni uenjaci nazivaju fikhu-l-itilaf - razumijevanje vjere u smislu okupljanja i pored razliitih shvatanja. Ako budemo tako postupali, onda e nam se razlikovati vienja a ne i srca, i
na taj nain emo moi stajati naspram krupnih problema zajednice u istom redu "kao utvrena zgrada", drei se jedan za drugoga,
ne ostavljajui neprijatelju pukotinu kroz koju bi se provukao da
pocijepa nae jedinstvo, da rastrga na dogovor, pogotovo ne u
ovom usplamtjelom razdoblju, u kojem se protiv zajednice kuju
najgori planovi, u kojem se njena vjera izlae opasnosti, dotle da je
neprijateljske snage ele mijenjati iz korijena, kroz mijenjanje njene kulture, mentaliteta, identiteta, ak ele mijenjati i vjersko poduavanje, i u njega se ele umijeati kakao bi od muslimanskoga
ummeta nainili zajednicu lienu objave, koja e se preputati onome to oni planiraju i udovoljavati onome to oni trae.
Islamsko jedinstvo je zahtjev svakog vremena, a najneophodnije je na njemu insistirati u ovom vremenu u kojem e se zajednica
ispred opasnosti izbaviti samo na osnovama meusobne solidarnosti i potpomaganja njenih pripadnika.
Jedinstvo bi trebalo krenuti od islamskih uenjaka, koji mase
zajednice vode na osnovama erijatskih odredbi, da se dre krilatice: "Saraujemo u onome oko ega smo saglasni, a vodimo dijalog
o onome oko ega se razilazimo."
Ono emu trebamo teiti jeste konstruktivan i poticajan dijalog
koji e otkriti istinu i otvoriti vrata saradnje u dobru. Taj dijalog
treba se prvo ostvariti u redovima uenjaka i mislilaca, u okrilju
bratske ljubavi, pod bajrakom nauke i objektivnog pristupa, bez dizanja halabuke.
2. Uvjereni smo da temelj odnosa muslimana prema bratu muslimanu treba biti lijepo miljenje o njemu uz nastojanje da mu se
iznau opravdanja, a ne da ga odmah klevee i proglaava grjenikom i novotarom, osim ako u vezi s tim postoji izriit dokaz (delil
kati). Najgore to musliman muslimanu moe uraditi je to da ga,
bez uporita u Allahovim rijeima i drugim jasnim erijatskim dokazima koji su kategorike naravi i oko kojih nema raspravljanja,
okvalificira kao nevjernika koji je izaao iz kruga islamskog ummeta. Kategorinost dokaza podrazumijeva apsolutnu autentinost
(katijjetu-s-subut) i potpuno jasno znaenje (katijjetu-d-dilale).
to se tie dokaza u kojima ima mjesta raspravi i polemiziranju,
to se treba protumaiti tako da bude u interesu ovjeka muslimana. Za koga se s pouzdanjem utvrdi da je musliman - on je u islamu,
jer ono to je pouzdano (el-jekin), ne moe se ponitavati neim u
emu ima sumnje (e-ekk).
Zabiljeeni su mnogobrojni vjerodostojni hadisi koji muslimane
upozoravaju da jedan drugoga ne kvalificiraju kao nevjernika. Ne treba dozvoliti da se to i u kom sluaju potcijeni - kako ne bi postalo
jednostavno da neka skupina kao nevjernike okvalificira svoje protivnike. "Ko nekoga drugoga optui nevjerovanjem, ili kae da je Allahov neprijatelj, a to nije istina, ta kvalifikacija se na njega vraa."19
"Ako ovjek nekoga drugoga oslovi: Nevjernie!, jedan od njih dvojice e zasluiti taj naziv. Ukoliko onaj ko je time oslovljen to ne bude,
onda se ta rije vraa na onoga ko ju je izgovorio."20

57

IVJETI ISLAM
Kvalificiranje nevjerovanjem (et-tekfir) je i vjerski, i idejni, i
drutveni prekraj, jer vodi ka cijepanju jedinstvene zajednice. To
vodi ka onome na ta je Poslanik, s.a.v.s., upozorio rijeima: "Nemojte nakon mene vraati se u nevjerovanje, pa da jedni druge
ubijate!"21
Ako je i dozvoljeno kvalificiranje nevjerovanjem na osnovu dokaza, onda ono treba biti isticano prema vrstama a ne prema ljudima, na nain da se kae: "Ko kae to i to, on je nevjernik; Ko uradi
to i to, on je nevjernik; Ko to i to zanijee, on je nevjernik." Dakle,
nije dozvoljeno kvalificirati neku konkretnu osobu tako to e joj se
rei: "Ti si nevjernik (kafir)", osim nakon utvrivanja injeninog
stanja, s kojim se otklanja svaka sumnja, a to se moe postii samo
putem sudskoga postupka.
Stoga tvrdimo da bi davanje prava obinim ljudima da nekome
presuuju da je nevjernik, pa da mu onda oni propisuju smrtnu
kaznu koja se mora izvriti, znailo veliku opasnost za ivote, imovinu i ast ljudi. Dovelo bi do toga da se u rukama jednog obinog
ovjeka, koji nema znanje muftije, mudrost sudije, niti odgovornosti izvrioca, objedini trojna vlast. Drugim rijeima, takva osoba bi
bila tuilac, sudija i izvrilac presude, tj. bila bi u isti mah muftija,
tuilac, sudija i policajac.
3. Vjerujemo u jedinstvo onih koji se okreu prema jednoj Kibli
(Kabi) i pored svih razilaenja. Muslimani su, gdje god bili, jedna
zajednica, nakon to su zadovoljstvo nali u opredjeljenju da im
Uzvieni Allah bude Gospodar, islam vjera, Muhammed, alejhi-sselam, vjerovjesnik i poslanik, Kuran predvodnik i koncepcija.
Uzvieni kae: Ova vaa vjera, jedina je prava vjera, a Ja sam va
Gospodar, zato se samo meni klanjajte! (El-Enbija, 92).
Saglasno jedinstvu vjerovanja, jedinstvu vjerozakona, jedinstvu
cilja, sve muslimane objedinjuje bratstvo po vjeri. Islam to bratstvo
postavlja u vidu prava na pomo, uzajamnu brigu i meusobno tienje. "Musliman je muslimanu brat. Nee mu nanijeti nepravdu
niti ga nekome izruiti",22 odnosno, nee ga se odrei. "Svaki musliman moe pruiti utoite a to e svi ostali potovati; naspram drugih muslimani su kao jedna ruka."23
Jedno od najodabranijih djela kod Allaha je nastojanje da se
muslimani zbliavaju i da se njihovi meuljudski odnosi popravljaju
putem otklanjanja uzroka razdora meu njihovim skupinama. Vjernici su samo braa, zato pomirite vaa dva brata i bojte se Allaha,
da bi vam se milost ukazala (El-Hudurat, 10).
U jednom hadisu stoji: "Hoete li da vam kaem ta je vrednije
od namaza, posta i sadake? Rekoe: Hoemo. Odgovorio je: Popravljanje meuljudskih odnosa. Loi meuljudski odnosi su ono
to unitava!"24

58

Muslimani su braa koju objedinjuje jedno vjerovanje, jedna

Kibla, jedna Knjiga, jedan Poslanik i jedan Vjerozakon. Oni su duni
otklanjati svaki faktor razdora u svojoj zajednici koji moe proistei
iz pretjerane rodovske i mjesne privrenosti, ili, pak, kao rezultat
slijeenja koncepcija uvoznih, ljeviarskih ili desniarskih organizacija, ili iz iskazivanja lojalnosti neprijateljima ummeta na Zapadu ili
na Istoku, ili iz slijeenja strasti i dodvoravanja vladajuim krugovima koji, zarad sitnih ineresa i izglednih dobitaka, gaze krupne interese zajednice.
Na planu meusobne islamske solidarnosti, koja je propisana,
muslimani moraju prei s rijei na djela i pokuati dodatno ojaati
svoj osjeaj pripadnosti ummetu putem iznalaenja politikog ujedinjenja i formiranja nekog saveza ili unije. U savremenom svijetu male zajednice mogu ivjeti jedino u okrilju velikih zajednica. U tom
svijetu uspijevaju samo velike dravne zajednice ili unije a muslimanski ummet ima pretpostavke da postane najvea zajednica, samo
kad bi se njegovi sljedbenici istinski odazvali pozivu svoga Gospodara: Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte (Ali
Imran, 103); Ne budite kao oni koji su se razjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve jasni dokazi doli (Ali Imran, 105); ... i ne prepirite
se da ne biste krenuli i bez borbenog duha ostali (El-Enfal, 46).
Svi muslimani zajedno duni su raditi na oslobaanju okupirane
"islamske zemlje" u skladu s usmjerenjem koje e u obzir uzeti najvie islamske interese i vojne, ekonomske i ljudske potrebe i zahtjeve. Rad na tome je najbolji vid borbe na Allahovom putu. Onome ko je nemoan da se sam suprotstavi osvajaima i oslobodi
svoju zemlju, svi drugi muslimani su duni pomoi svim raspoloivim sredstvima.
Palestina je danas posebno poprite borbe muslimana. Ona je
zemlja poslanstava, cilj Nonog putovanja (El-Isra) vjerovjesnika
Muhammeda, alejhi-s-selam, mjesto gdje se nalazi Mesdidu-l-aksa. Palestina je pitanje koji se tie svakog muslimana. Cjelokupni
islamski ummet je duan njenom stanovnitvu pruati pomo u
svemu to mu je potrebno, sve dok ne oslobodi svoju otetu zemlju,
vrati svoja prava i uspostavi nezavisnu dravu na svojoj teritoriji.

8
NEPRIKOSNOVENI IZVORI ISLAMA:
KURAN I SUNNET
1. Uvjereni smo da je Kuran asni prvi izvor islamskog vjerovanja i zakonodavstva, islamske etike i etikih vrijednosti, islamskog
poimanja i standarda. Kuran je zatien izvor (masum) i on je apsolutna istina. Kao takav, on je osnov svih osnova i izvor svih izvora,
jer u njemu se trae dokazi za druge izvore; ak se i legitimnost
Sunneta dokazuje Kuranom.
Nema muslimana koji se vlada u skladu s dva oitovanja (ehadeta), a da doputa sebi da raspravlja o pouzdanosti bilo kojeg dijela kuranskog teksta: svaki musliman vjeruje da je Kuran zatien
od iskrivljavanja, oduzimanja ili dodavanja, i uvjeren je u legitimnost dokazivanja Kuranom, bez obzira kojem pravnom nauavanju ili skupini pripadao. U tome su saglasni svi mezhebi i sve skupine: sunnije, daferije, zejdije, ibadije i drugi.
Kuran je knjiga svih muslimana. Allah ga je uinio jasnim i olakanim za razumijevanje i pamenje: ... i Mi vam objavljujemo jasnu
svjetlost (En-Nisa, 174). A Mi smo Kuran uinili dostupnim za pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (El-Kamer, 17). Mi, uistinu,
Kuran objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidr, 9).
Allah ga je objavio kao tekst za itanje na arapskom, kao tekstualnu kompoziciju na arapskom. Kuran je na arapskom jeziku, ali

PREPORODOV JOURNAL 191

IVJETI ISLAM
njegov sadraj i ciljevi su internacionalni, kao to Allah Uzvieni kae: Neka je uzvien Onaj koji robu Svome objavljuje Kuran da bi
svjetovima bio opomena (El-Furkan, 1). Zato muslimani trebaju
njegove poruke prevoditi na razne druge jezike u svijetu - kako bi
Allahovo poslanje dostavili ljudima, pruivi im dokaz i skinuvi sa
sebe odgovornost. Na taj nain bit e potvren internacionalizam
kuranskog poziva.
2. Vjerodostojni Poslanikov sunnet je drugi izvor islama, odmah
nakon Kurana. To je ono to nam Poslanikovi, s.a.v.s., ashabi i pripadnici njegove asne porodice, neka je Allah s njima svima zadovoljan, pouzdanim predajama prenose od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Allah, d.., je Svome Poslaniku stavio u zadatak da ljudima
objanjava Kuran. A tebi objavljujemo Kuran da bi objasnio ljudima ono to im se objavljuje (En-Nahl, 44).
Kuran predstavlja boansku uputu svjetovima, a Sunnet predstavlja vjerovjesniko tumaenje sa svim Poslanikovim, s.a.v.s., izjavama, postupcima i rjeenjima. Sunnet ponekad opirno tumai neto to je u Kuranu saeto i konkretizira neto to je Kuran saopio
na jedan openit nain. Takoer, Sunnet moe ograniiti ono to
navedeno bezuvjetno. Allah, d.., nareuje poslunost Poslaniku,
s.a.v.s., jer on ne govori po hiru svome. Poslunost njemu je poslunost Allahu, onako kako Uzvieni kae: A ko se pokorava Poslaniku,
pokorava se i Allahu (En-Nisa, 80). Zato je poslunost Njegovom Poslaniku pridruio poslunosti Njemu, na kojima se postie upuenost
i Allahova ljubav. Uzvieni kae: ... pa ako mu budete posluni, bit
ete na Pravom putu (En-Nur, 54). Reci: "Ako Allaha volite, mene
slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" (Ali Imran, 31).
Kuran se ne moe autentino i potpuno razumjeti bez Sunneta, bilo verbalnoga koji ini njegov pretean dio ili praktinoga, kao
to su Poslanikova objanjenja u vezi s klanjanjem pet dnevnih namaza, izvravanja obreda hada i sl. To su praktini sunneti utvreni potpuno pouzdanom (mutevatir) predajom.
Isto tako, nije mogue ispravno razumjeti Sunnet ukoliko se odvoji od Kurana, ve se, zapravo, mora razumijevati u njegovim
okvirima i svjetlu, budui da tekst koji objanjava ne smije biti u
kontradikciji s onim to se objanjava.
Budui da je Sunnet izvor koji objanjava Kuran i prati ga, nema nesaglasnosti meu islamskim pravnim nauavanjima i kolama o legitimnosti Sunneta kao drugog izvora islama.
Vano je istai sljedee: Oba izvora (Kuran i Sunnet) trebaju se
razumjeti u okvirima arapskog jezika na kojem je objavljen Kuran i
zabiljeen hadis. To razumijevanje mora biti u skladu s pravilima
koje su utemeljili pouzdani uenjaci, posebno eksperti iz podruja
usulsko-pravne nauke (ulema usuli-l-fikh), a to su pravila iji pretean broj je usaglaen (muttefekun alejh) a u vezi s manjim brojem
postoje odreena razmimoilaenja (muhtelefun fih).
3. Svi drugi erijatskopravni izvori - kao to su: idma (konsenzus), kijas (analogija), akl (razum), istislah (opa korist, javni interes - neki to nazivaju i el-mesalihu-l-mursela, prim. prev.), istihsan
(korektivni princip ili princip pravnikog preferiranja), urf (obiajne norme), eru men kablena (vjerozakon prijanjih zajednica) i
istishab (princip pretpostavke nastavljanja nekog stanja koje je egzistiralo dok se ne dokae suprotno) - svoju legitimnost crpe iz dva
osnovna izvora: iz Kurana i Sunneta. (Nastavlja se)
Biljeke:
1
Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnadi-l-muksirin, br. 8.595., po predaji od Ebu
Hurejre; Malik, El-Muvetta, Buistu li utemmim husne-l-ahlak.
2
Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-s-sijam, br. 1.680. od Ebu Hurejre, r.a.; Ahmed, ElMusned, Kitab fi musnedi-l-muksirin, br. 8.501. od Ebu Hurejre, r.a., i njegovi prenosioci su pouzdani.

RUJAN 2016.

El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-s-savm, br. 1.770. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, EsSunen, Kitabu-s-savm, br. 641. od Ebu Hurejre, r.a., uz kvalifikaciju da je hadis hasen-sahih; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-s-savm, br. 2.015. od Ebu Hurejre, r.a.
4
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.673. od Ebu Hurejre; Muslim, Es-Sahih,
Kitabu-l-iman, br. 67.od Ebu Hurejre, r.a.
5
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu-l-iman, br. 2.551. od Ebu Hurejre, r.a.; En-Nesai, Es-Sunen,
Kitabu-l-iman, br. 4.909. od Ebu Hurejre, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnedi-lmuksirin, br. 8.575. od Ebu Hurejre, r.a. Et-Tirmizi tvrdi da je hadis hasen-sahih.
6
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-mezalim, br. 2.295. od Ebu Hurejre, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-iman, br. 86. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitab ebvabil-iman, br. 2.760. od Ebu Hurejre, r.a.
7
Prenosi ga Et-Taberani od Enesa ibn Malika, br. 13.052. i El-Bezzar po predajnom
lancu od Hasana. El-Albani tvrdi da je hadis vjerodostojan.
8
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 1341. od Abdullaha ibn Mesuda, r.a.; Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu-l-birr ve-s-sila an Rasulillah, br. 1.022.; Ibn Mada, Es-Sunen,
Kitabu-l-mukaddima, br. 58. od Abdullaha ibn Mesuda, r.a.
9
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila, br. 4.650. od Ebu Hurejre, r.a.; Ebu Davud,
Es-Sunen, Kitabu-l-edeb, br. 4.238. od Ebu Hurejre, r.a.; Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-z-zuhd, br. 4.203. od Ebu Hurejre, r.a.
10
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-edeb, br. 4.674. od Ebu Zerra, r.a.;
Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi-l-ensar, br. 20.451.
11
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu sifati-l-kijame, br. 2.433. od Ebu Derdaa koji tvrdi da
je hadis vjerodostojan.; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-adab, br. 4.273. od od Ebu
Derdaa, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Min musnedi-l-kabail, br. 26.236.
12
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu--ehadat an Rasulillah, br. 2.223. Et-Tirmizi tvrdi da
je hadis vjerodostojan; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-akdijeti, br. 2.124.; Ibn Mada, Es-Sunen, Kitabu-l-ahkam, br. 2.363. od Hurejma ibn Katila, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi--amijjin, br. 16.942.
13
El-Buhari, Es-Sahih, Kitab Bedi-l-halk, br. 3.071. od Ibn Omera, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-s-selam, br. 4.160.
14
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 126. od Ebu Bekreta.
15
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.525. od Dubejra ibn Mutima; Muslim,
Es-Sahih, Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-edeb, br. 4.636. od Dubejra.
16
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.5.96. od Huzejfe; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 152. od Huzejfe
17
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-mezalim, br. 2.343. od Ebu Hurejre, r.a.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-iman, br. 57. od Ebu Hurejre, r.a.
18
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-z-zekat, br. 1.686. od Ebu Hurejre, r.a.; Et-Tirmizi, EsSunen, Kitabu tefsiri-l-Kuran an Rasulillah, br. 2.915. od Ebu Hurejre, r.a.
19
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br. 61., od Ebu Zerra; Ahmed, El-Musned, Kitab
Baki musnedi-l-ensar, br. 20.492.
20
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-adab, br. 5.638.; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-l-iman, br.
92. od Ibn Omera, r.a.
21
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-ilm, br. 118. od Derira; Muslim, Es-Sahih, Kitabu-liman, br. 98. od Ibn Omera, r.a.
22
El-Buhari, Es-Sahih, Kitabu-l-ikrah, br. 6.437. od Ibn Omera, r.a.; Muslim, Es-Sahih,
Kitabu-l-birr ve-s-sila ve-l-adab, br, 4.677. od Ibn Omera, r.a.
23
Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-l-dihad, br. 2.371. od Ibn Omera, r.a.; Ibn Mada,
Es-Sunen, Kitabu-d-dijat, br. 2.673. od Ibn Abbasa, r.a.; Ahmed, El-Musned, Kitab
Baki musnedi-l-muksirin, br. 6.506. od Abdullaha ibn Amra, r.a., i njegovi prenosioci su pouzdani.
24
Et-Tirmizi, Es-Sunen, Kitabu sifati-l-kijame, br. 2.433., Et-Tirmizi kae da je hadis
od Ebu-d-Derdaa i da je vjerodostojan; Ahmed, El-Musned, Kitab Baki musnedi-lkabail, br. 2.636. od Ebu-d-Derdaa.
3

S arapskog preveli: prof. dr. Safvet HALILOVI i

prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i El-Kalem,
izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*

59