Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Year
Jul-Septembar
July-September
LXI
Strana
Page
Sadr`aj
Broj
No.
Content
Radomir M. Naumov
Ilija Stevanovi},
Jasna Dragosavac, Mladen Ostoji}, @arko Janda, Du{an Arnautovi}, Ljubi{a Mihailovi}, Gli{o Klasni}
Radovan Radosavljevi},
Zoran Radakovi}, Mladen Terzi}, Jelena Luki} i Aleksandar Bojkovi}
14
Radovan Jovanovi},
Ilija Todorovi}, Zoran Kukobat i Ivan @ivkovi}
29
Lidija Gen~i}
36
BEHAVIOR OF CABLES IN
IMPROVISED FIRE CONDITIONS
Neboj{a Petrovi},
Ninel ^ukalevski i Sovjetka Krstonijevi}
43
Vladica Mijailovi}
52
Ilija Stevanovi},
Rajko Prole, Darko Jevti}, Mladen Ostoji} i Du{an Arnautovi}
59
Desimir Triji}
67
ANALYSIS OF OPERATIONS OF THE RELAY PROTECTION SYSTEMS ON THE 400 kV OVERHEAD LINE IN
THE EMS POWER NETWORK
@eljko Ratkovi},
Pantelija Daki} i Stevan Stankovski
73
Dragan Karanovi},
Sr|an Suboti}, Vladimir Ili} i @ivota Stamenkovi}
81
NEW CONCEPTION
OF RESTORATION PLAN
Adam Dangi},
Branislav Simonovi}, Dimitrije Dimitrijevi}, Ljubomir Cvetkovi}, Marko Babovi}, Jelena Milo{evi} i Spasenka Gajinov
GEOHEMIJSKE I FIZI^KO-HEMIJSKE
KARAKTERISTIKE LIGNITA KOSTOLA^KOG BASENA I
NJIHOV ZNA^AJ ZA RACIONALNIJU PROIZVODNJU
ELEKTRI^NE ENERGIJE I
ZA[TITU @IVOTNE SREDINE
89
97
Milo{ Mladenovi},
Neboj{a Lap~evi} i Vladimir Jankovi}
Radeta Mari},
Predrag Osmokrovi}, Koviljka Stankovi} i Milo{ Vujisi}
IZDAVA^:
PUBLISHER:
ZAJEDNICA JUGOSLOVENSKE ELEKTROPRIVREDE
UNION OF YUGOSLAV ELECTRIC POWER INDUSTRY
11 000 Beograd, Balkanska 13
Telefon: 2686-633, 2643-823, 2688-092, 2687-199 (centrala)
Telefaks: 2686-398
Internet strana: www.eps.co.yu; www.epcg.cg.yu;
Elektronska po{ta: jugel@sezampro.yu; jugel@beocity.net
VD DIREKTORA I GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA
ACTING DIRECTOR AND CHIEF EDITOR
Branislav A. Bo{kovi}, dipl. ing. el.
IZDAVA^KI SAVET
ISSN 0013-5755 = Elektroprivreda
COBISS.SR-ID 32023
PUBLISHING COUNCIL
Branislav A. Bo{kovi}, dipl. in`. el., predsednik,
Prof. dr Dragutin Salamon, Elektrotehni~ki fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan,
Dr Slavoljub Luki}, dipl. in`. el. iz JP Elektroprivreda Srbije, ~lan,
Dr Slobodan \eki}, dipl. in`. ma{. iz JP Elektroprivreda Srbije, ~lan,
Dragutin Martinovi}, dipl. in`. el. iz , Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan,
Vladimir Vujovi}, dipl. in`. el. iz , Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan,
Mr Gojko Dotli}, dipl. in`. el. iz JP Elektromre`a Srbije, ~lan,
Mr Vladan Radulovi}, dipl. in`. el. iz AD Prenos-Podgorica, ~lan.
REDAKCIONI ODBOR
EDITORIAL BOARD
Redakcioni odbor za stru~no glasilo Elektroprivreda
Prof. dr Dragutin Salamon, Elektrotehni~ki fakultet Univerziteta u Beogradu, predsednik;
Mr. Miroslav Markovi}, Elektroprivreda Crne Gore AD, zamenik predsednika;
Prof. dr Marko Iveti}, Gra|evinski fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan;
Prof. dr Ne{o Miju{kovi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan;
Prof. dr Vladimir Pavlovi}, Rudarsko-geolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan;
Prof. dr Dragoslav Peri}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan;
Prof. dr Milan Petrovi}, Ma{inski fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan;
Prof. dr Jadranka Radovi}, Elektrotehni~ki fakultet Univerzitet Crne Gore, ~lan;
Prof. dr Vladimir Strezoski, Fakultet tehni~kih nauka Univerziteta u Novom Sadu, ~lan;
Prof. dr Ninel ^ukalevski, Institut Mihailo Pupin, ~lan;
Vanr. prof. dr Sa{a Stojkovi}, Tehni~ki fakultet ^a~ak Univerziteta u Kragujevcu, ~lan;
Dr Petar Vukelja, Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla, ~lan;
Dr Veselin Ili}, AD Prenos-Podgorica, ~lan;
Dr Du{ko Tubi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan;
Mr. Bo{ko Bogeti}, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan;
Mr. Vladimir Jankovi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan;
Mr. Milanko Koruga, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan;
Mr. Predrag Mijajlovi}, AD Prenos-Podgorica, ~lan;
Mr. Velimir Strugar, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan;
Milan Mirosavljevi}, dipl. in`. el., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan;
Aleksandra ^anak Nedi}, dipl. in`., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan;
Vojislav [kundri}, dipl. in`. el., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan.
LEKTOR I PREVODILAC
LINGUISTIC REVIEW
&TRANSLATION
Zlata Milinovi},
dipl. filolog
Dear readers,
The Serbian National Committee of the International Council of Large Electric Systems CIGRE Serbia held its 29th Conference in Zlatibor in the period May 31 to June 6, 2009. As
the successor of the YUKO CIGRE, the Serbian
National Committee has been operating all over
our region for already 58 years as the biggest
and most renowned professional association in
the sector of electric power. It is part of the big
international family CIGRE (Conseil International des Grands Rseaux lectriques) which
has its Headquarters in Paris and which consists of 58 national committees from all five
continents.
The 29th Conference brought together over
1000 professionals, scientists and businessmen
from electrical companies, electrical industry,
from organizations dealing with design, consulting, national research, as well as from universities of Serbia and those from the Republic of
Srpska and surrounding countries. Two hundred
and two professional informants and authors
reported in their papers on preferential topics
defined by 16 study committees from the previous 28th Conference.
All participants at the Conference were offered the opportunity to give their contribution
to plenary sessions of the study committees, i.e.
to take part in discussions dealing with solving
actual problems in the sector of electric power.
The study committees, made of outstanding professionals from each of 16 sectors, had chosen
the most remarkable papers, i.e. the matters to
be discussed. Upon the discussion the particiELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
pants of plenary sessions of 16 study committees arrived at conclusions that will be guidelines
for their future work on actual topics in the
electrical energy sector.
At the twenty-ninth Conference, for the first
time since the beginning of work of our Association, took part Mr. Andr Merlin, the Chairman of the International Council of Large Electric Systems and one of the greatest experts of
our Association. At round table discussion he
gave a lecture under the title: High voltage
power grids: What future prospects to face the
energy challenges of the 21st century. At the
same round table the experts from the electrical
industry of Serbia presented the topic: Strategic guidelines for development of electrical
energy in Serbia up to 2015.
The expert work of the conference was accompanied by a technical exhibition and a considerable number of presentations of both home
and foreign companies, organized with the aim
to demonstrate the latest achievements in production of electric power equipment, based on
the application of new technologies. Previously
made business contacts were renewed and new
ones established.
Appraising the achieved results, one can
conclude that the level of the Conference was
remarkably high, not only from the point of view
of its organization but also because of its subject matter, and that it will contribute to the future work of the sector of electric power of Serbia.
Finally, I would like to say that I am very
pleased that the Editorial Board of the Elektroprivreda (Electric Power Industry), a reputable, expert magazine of national interest,
has decided to dedicate this edition to the
twenty-ninth Conference of the CIGRE Serbia,
publishing the most remarkable expert papers
chosen by some of the study committees, as well
as preferential topics for the next - 30th Conference.
Chairmain of CIGRE Serbia
Radomir M. Naumov
5
Abstract:
DEVELOPMENT OF AUTOMATIC VOLTAGE REGULATOR OF SYNCHRONOUS GENERATOR
BASED ON PLC
Modern technology has enabled mass application of digital microprocessor devices in newly designed
units. Hardware equipment has achieved a high degree of flexibility, response speed and reliability, so it can
be used as multifunctional blocks for different applications. This especially refers to PLC as complete hardware and software platform. Application of DSP is more difficult because it requires development of self
control module and periphery. Also, software at PLC is easier to use and more flexible than the one at DSP.
Communication with the device, that implies control signalization and changing of parameters, is realised
by touch panel.
In this paper are shown structure and characteristics of synchronous generator automatic voltage regulator which is developed through practical use of one PLC. The solution is applied in the excitation
system of generator A1 in TPP Nikola Tesla A.
Key words: synchronous generator, automatic voltage generator, PLC, touch panel
Mr Ilija Stevanovi}, dipl. in`. el. email: istevan@ieent.org, mr Jasna Dragosavac, dipl. in`. el., Mladen Ostoji}, dipl. in`. el.,
dr @arko Janda, dipl. in`. el., dr Du{an Arnautovi}, dipl. in`. el., Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla",
Koste Glavini}a 8a, 11 000 Beograd,
Ljubi{a Mihailovi}, dipl. in`. el., Gli{o Klasni}, dipl. ing. el., JP TE Nikola Tesla", 11 000 Obrenovac
6
1. UVOD
Sopstvena
potro{nja
1
400 V/50 Hz FO
2
PLCRPG
U
U
I
P
Q
MP1
U
I
Uf
Uf
MP3
If
If
MP2
Ug
P
PLC BAP
MP4
-K2M
1IGBT
Uf
IB
TU
-K2M
NT
Ug
15 kV/0,1 kV
ST
10 kA/5 A
A
Ig
If
A If
v Uf
IfREG
A
M
[2
IC2
G
3~
G
2 000 A/75 mV
Radna
pobuda
D1
PLC
[1
15,75 kV
247 MVA
cos=0,85
5
6
-K1M
REL
Urel SKADA
MP5
Ig
PLC
3
4
500 V
1 940 A
r10
25 A/
60 mV
60 V, 20 A
d7
O2
O1
2dt
Rezervna pobuda
ra~a napona MP2 i MP3. Izlazi iz svih mernih pretvara~a su naponski signali 10 V koji se prosle|uju na analogne ulaze PLC-a regulatora.
2.3.2. Hardverska osnova regulatora pobude
RP2008
PLC je realizovan modularno sa slede}im ulazno/izlaznim modulima [3]:
Modul napajanja Napon napajanja je 24 V.
Modul centralne procesorske jedinice PLC
regulator pobude je realizovan primenom programabilnog ra~unara sa centralnom procesorskom jedinicom ~ija je brzina izvr{enja logi~kih instrukcija
0,10 s i memorijski kapacitet 20 kSteps.
Modul digitalnih ulaza Modul digitalnih ulaza je realizovan sa 16 digitalnih ulaza, galvanski spojenih. S obzirom da digitalni ulazi nisu me|usobno
galvanski izolovani, svi binarni ulazni podaci galvanski se izoluju na ulazu ure|aja pomo}u ulaznih
izolacionih releja napona +220 VDC i +24 VDC. Binarni podaci u ure|aj ulaze u vidu kontakata ~ije stanje se o~itava pomo}u napona 24 VDC.
Modul digitalnih izlaza Modul digitalnih izlaza je realizovan sa 16 digitalnih izlaza galvanski spojenih sa mosfetovima sa zajedni~kim sorsom. S obziELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
(2)
t1
t =C ( Ig Igref ) dt 0,1Igref
gde je C programabilna konstanta pode{ena na vrednost 10 s. Za struju 1,01 Igref zatezanje iznosi 20 s, za
struju 1,02 Igref zatezanje iznosi 15 s i dalje prema
slici. Za struje ve}e od 1,1 Igreferentno zatezanje je fiksno i iznosi C (10 s).
Nakon prve odrade ograni~enja, zabranjuje se
svaki naredni porast struje iznad referentne vrednosti tokom 15 minuta, tj. odrada limitera je trenutna,
bez vremenskog zatezanja.
Igref porast
struje
statora
referentnevrednosti
vrednosti
ef - porast
struje
statoraiznad
iznad referentne
rom da digitalni izlazi nisu me|usobno galvanski izolovani, svi binarni izlazni podaci galvanski se izoluju
pomo}u izlaznih izolacionih releja na 24 VDC. Binarni podaci iz ure|aja izlaze u vidu beznaponskih
kontakata, koji se uklju~uju u automatiku upravljanja
ure|ajem na naponima +220 VDC i +24 VDC.
Modul analognih ulaza Modul analognih
ulaza je realizovan sa dve kartice sa po 4 analogna
ulaza galvanski spojena. Modul analognih ulaza podr`ava opsege (podesivo) -10 +10 V i 4 20 mA.
Modul analognih izlaza Modul analognih izlaza je realizovan sa 2 analogna izlaza, galvanski
odvojena. Modul analognih izlaza podr`ava opsege
(podesivo) -10 +10 V i 4 20 mA.
Modularna koncepcija PLC regulatora dozvoljava montiranje maksimalno 9 ulazno/izlaznih i komunikacionih modula. Konkretan PLC regulator je
realizovan sa 4 ulazno/izlazna modula {to obezbe|uje veliku rezervu u smislu pro{irenja strukture i
funkcija regulatora. Ovako obezbe|ena fleksibilnost
strukture PLC regulatora omogu}ava brzo i lako prilago|avanje regulatora izmenama u upravlja~kim
{emama i eventualno dodavanje novih funkcija.
Primenjena serija PLC-a ima mogu}nost pro{irenja slede}im komunikacionim jedinicama: Ethernet,
serijska komunikacija RS-232 i RS-422/RS-485, Controller link, DeviceNet, Profibus-DP, CAN i dr. Tako|e je na raspolaganju {irok dijapazon HMI ure|aja.
1,15
1,15
1,10
1,10
1,05
1,05
1,00
1,00
0,95
0,95
10
12
14
16
18
20
t (s)
karakte
ristika
prorade
OMIP
Pg
Qg0
Qg
u OMIP = K OMIP u q + u q 0 + u p
(3)
u BPV = K f + T f s U f
(5)
a) Upravljanje
b)Merenja
c) Alarmi
d) Pode{avanje parametara
11
mande, ~itati informacije o svim relevantnim merenjima i sl. Promena parametara upravljanja mo`e se vr{iti samo lokalno, u~itavanjem odgovaraju}e {ifre u cilju
za{tite od neovla{}enih ili slu~ajnih manipulacija.
Rad sa ta~-panelom je veoma jednostavan i korisni~ki orjentisan. Pod pojmom korisni~ki orjentisan podrazumeva se da korisnik brzo i lako mo`e da
se obu~i za rad sa komunikacionim protokolom.
Ta~-panel je programiran tako da nedvosmisleno vodi korisnika kroz rad ure|aja, upu}uje na slede}e korake i maksimalno smanjuje mogu}nost gre{ke. Manipulacije regulatorom organizovane su u
okviru ~etiri ekrana: upravljanje, merenja, alarmi i
pode{avanja parametara. Svaki ekran predstavlja
posebnu funkcionalnu celinu. Ekrani su dalje podeljeni u manje funkcionalne celine, okvire. Kretanje
izme|u ekrana, okvira, promene parametara i sl. vr{e se jednostavno, pritiskom na polje sa imenom `eljene funkcije/ekrana/parametra i sl. Pri promeni parametara na panelu se pojavljuje virtuelna tastatura
u kojoj je definisan dozvoljeni opseg promene izabrane veli~ine. Uno{enje vrednosti izvan opsega ne}e biti prihva}eno, a rukovaocu se signalizira da je
uneta pogre{na vrednost. Na ovaj na~in se minimizuje mogu}nost uno{enja nedozvoljenih vrednosti.
[2]
3. ZAKLJU^AK
U radu je prikazan automatski regulator napona sinhronih generatora realizovan kori{}enjem
PLC hardverske osnove. Re{enje je primenjeno na
sistemu pobude generatora A1 u TE Nikola Tesla
A. PLC regulator u sebi objedinjuje deo upravlja~ke logike, merenja, funkcije regulatora pobude i za{tite sistema pobude. U tom smislu regulator o~itava sva uklopna stanja neophodna za upravljanje logikom rada pobude. Tako|e, regulator o~itava i kontakte neophodne za realizaciju za{titnih funkcija pobudnog sistema, kao i daljinske komande koje dobija od nadre|enog sistema upravljanja. Osim analognog izlaza za upravljanje BUCK izlaznim stepenom, PLC regulator generi{e komandne i za{titne
signale i signalizaciju. PLC generi{e izlazni upra-
[3]
[4]
[5]
Rad STK A1 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 22. 04. 2009. godine
Ilija J. Stevanovi} je ro|en 1963. godine u Br~kom, BiH. Elektrotehni~ki fakultet, smer
elektroenergetski, zavr{io je 1987. godine u Tuzli. Posle zavr{etka fakulteta do 1992. godine
je radio na Elektrotehni~kom fakultetu u Tuzli kao asistent na predmetima Elektri~ne
ma{ine i Elektromagnetika. Postdiplomske studije, smer Elektri~ne ma{ine, zavr{io je
1992. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Od 1994. godine zaposlen je u
Elektrotehni~kom institutu Nikola Tesla u Centru za automatiku i regulaciju.
Profesionalno zanimanje mu je vezano za istra`ivanje, razvoj, projektovanje, ispitivanje,
izradu i pu{tanje u rad: sistema pobude sinhronih generatora, elektri~nih za{tita, ure|aja za automatizaciji malih
hidroelektrana i ure|aja za napajanje i regulaciju elektrostati~kih filtera, kao i ispitivanja elektri~nih ma{ina.
12
13
Radovan Radosavljevi},
Zoran Radakovi}, Mladen Terzi}, Jelena Luki} i Aleksandar Bojkovi}
Abstract:
COMPATIBILITY OF POWER TRANSFORMERS INSULATION AGEING ESTIMATION
BY CONTEMPORARY DIAGNOSTIC TECHNIQUES AND CALCULATION BASED
ON TEMPERATURE MEASUREMENTS AND LOADING HISTORY
There are two aproaches in the current world practice of transformers insulation aging and remaining
life estimation. Both have support in existing international standards. One is based on the transformer loading history and measurement and estimation of relevant oil temperatures in order to obtain the hot spot
temperature time diagram or else, on continuous monitoring of hot spot temperature with fiber optics and
calculation of solid insulation aging. The other is based on the insulation aging monitoring using complex
diagnostic tests, including electrical tests on the transformer itself and oil sample testing, with the assessment of aging from test data, which is the basis of condition based preventive maintenance (CBM). Both
methods can be eventually verified with the results of the tests on the samples of solid insulation.
Prof. dr Radovan Radosavljevi}, dipl. in`. el., prof. dr Zoran Radakovi}, dipl. in`. el., Mladen Terzi}, dipl. in`. el.
Elektrotehni~ki fakultet, 11 000 Beograd
Jelena Luki}, dipl. in`. tehn., Aleksandar Bojkovi}, dipl. in`. el. EI Nikola Tesla, 11 000 Beograd
14
Paper presents principles and methods of remaining life estimation according to both procedures, with
examples of their parallel application on some big power transformers.
Key words: power transformers, insulation, diagnostics, temperature, loading history, hot spot, aging,
remaining life estimation
1. UVOD
Raspolo`ivost, pouzdan rad i optimalna eksploatacija energetskog transformatora tesno su vezani
za stanje njegovog izolacionog sistema, {to u su{tini
zna~i dostignut stepen ostarelosti, kojim je odre|en
i preostali vek. Kvalitativna i kvantitativna procena
ostarelosti izolacije je zbog toga vrlo zna~ajno tehni~ko pitanje, koje je decenijama unazad predmet istra`ivanja u svetskoj praksi, a pokriveno je i nizom
me|unarodnih standarda i preporuka.
Najstariji koncept procene utro{enog i preostalog veka je prora~un relativnog starenja izra`enog u
danima normalne brzine starenja koja odgovara
starenju u nominalnim uslovima rada. Polazni podaci za prora~un su termi~ki parametri transformatora,
u koje spadaju i na~in hla|enja i ambijentalni uslovi
rada, a ulazni prora~unski podaci su istorijat tere}enja sa prate}im temperaturama ulja ili spolja{njeg
rashladnog fluida. Dakle, osnovni uslov za ovakav
koncept je postojanje baze podataka o tere}enju
transformatora, odnosno monitoring struja, napona i
temperatura (namotaja, ulja i/ili ambijenta) po~ev od
prvog uklju~enja transformatora u pogon. Bitni termi~ki parametri za prora~un obi~no se odre|uju fabri~kim ogledom zagrevanja [1]. U njegovom odsustvu, ili u slu~ajevima kada nije mogu}e obezbediti
potrebne tehni~ke uslove, {to je karakteristi~no za
transformatore sa OFWF hla|enjem, ogled mo`e da
se izvede i u samoj elektrani konvencionalnom metodom kratkog spoja ili opozicionom metodom, a
mogu}e je i pri direktnom optere}enju u realnim
uslovima rada [2]. Zbog velike {arolikosti konstrukcija i ambijentalnih uslova rada, ~ak i transformatora istih snaga i naponskih nivoa, ~esto je potrebno da
se izvedu i specijalni ogledi da bi se odredili va`ni
nedostaju}i termi~ki parametri, koji uva`avaju specifi~nostiti svakog transformatora, kao {to su npr.
kalorimetrijska merenja na terenu [3,4]. Bez obzira
da li se prora~uni obavljaju u saglasnosti sa va`e}im
standardom [5] ili njegovim do skora va`e}im prethodnikom [6], zajedni~ko im je da se prora~un utro{enog veka obavlja na prethodnom odre|ivanju dijagrama temperature najtoplije ta~ke namotaja za odre|ene vremenske periode sa poznatim ili procenjenim dijagramima optere}ivanja. Neke od temperatura se posredno izra~unavaju, a u novije vreme i direktnim merenjima pomo}u fiberopti~kih temperaELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
indeksa i 2FAL zbog brojnih uzroka (tip i konstrukcija transformatora, vrsta papira celuloze i uticaj
proizvo|a~a, vrsta i stanje ulja, kontakt sa atmosferom, radni uslovi i pove}ane temperature koja smanjuje koncentraciju, koli~ina prisustne vode i stepen
hidroliti~kih efekata, intervencije na izolacionom sistemu, uslovi formiranja i rastvaranja 2FAL-a, nejednako izdvajanje 2FAL pri normalnom starenju i
pri radu u vanrednim uslovima, kvar ograni~en na
lokalnom delu izolacije, itd, {to za posledicu ima da
koli~ina prisutnog furfurala u toku eksploatacije
transformatora odra`ava srednje stanje neravnomerne produkcije iz celog volumena ~vrste izolacije
umesto `eljenog stanja na kriti~nim referentnim mestima), pra}enje brzine promene koncentracije furfurala preko uzastopnih merenja danas je pouzdano
dijagnosti~ko sredstvo za ocenu stepena degradacije
papirne izolacije [14,15]. Postojanje korelacija najni`ih Dp vrednosti na mestima hot-spot temperatura sa koncenetracijom 2 FAL je utvr|eno na odre|enom broju havarisanih transformatora nakon
defekta`e u fabirici, odnosno u slu~ajevima kada su
brzina produkcije i ukupna koncentracija 2 FAL
bili veliki, odnosno na nivou kada se transformator,
kao visoko rizi~an, isklju~uje iz pogona.
Bez obzira na sna`an aktuelni razvoj oba koncepta za procenu ostarelosti izolacije transformatora, ra~unski prema istorijatu optere}ivanja i temperatura [5,6], ili preko DP indeksa uz kori{}enje termokineti~kog Arheniuss-ovog modela razgradnje
Formule za temperature u stacionarnim stanjima prema IEC proceduri [6], koja je va`ila do 2006. godine
Vrsta hla|enja
Formule za temperature
ON
OF
1+ R K
1+ R K 2
y
, hs stac = ugn
ug stac = ugn
1+ R + H g n K
1
R
+
x
1+ R K 2
+ 2 ( usn udn )K y
ug stac = udn
1+ R
2
1+ R K 2
+ 2 ( usn udn )K y + H g n K y
hs stac = udn
1
R
+
OD
gde je
Prema va`e}oj IEC proceduri standarda [5], porasti temperature u stacionarnim toplotnim stanjima, za sve tipove hla|enja, ra~unaju se po formulama koje se u starim standardima [6] koriste za ON tip hla|enja.
16
k 22 w
f 2 (t )= k 21 1 e
2. 1. 1. Temperature u stacionarnim
toplotnim stanjima
Porasti temperature gornjeg ulja (ug) i najtoplije ta~ke (hs) u odnosu na spolja{nji rashladni fluid
(vazduh ili voda) u stacionarnim toplotnim stanjima,
pri relativnom strujnom optere}enju K, izra~unavaju se prema formulama u tabeli 1.
12
2,0
34
1,5
f2(t)
2. 1. 2. Temperature u prelaznim
toplotnim re`imima
1,0
5
6
0,5
Prora~uni porasta temperatura u prelaznim toplotnim procesima u starim [6] i va`e}im [5] standardima se zna~ajno razlikuju. U formulama datim u
tabeli 2, koriste se slede}e nove karakteristike transformatora koje se dobijaju prora~unima, merenjima
ili se za njih usvajaju preporu~ene vrednosti za pojedine transformatore [5]:
o Vremenska konstanta promene temperature mase ulja
w Vremenska konstanta promene temperature namotaja (bakra) u odnosu na ulje
k11, k21, k22 Konstante transformatora koje se javljaju u izrazima za poraste temperatura u [5]
Prema va`e}oj proceduri iz IEC standarda [5],
koriste se formule koje su identi~ne za sve tipove
hla|enja:
t
1+ R K 2 x
oi 1 e k11 o
hs (t )= or
1 + R
2,5
(k 1)1 e k 22
21
y
+ + H g
n ( en ) K hsi f 2 ,
hsi
0,0
7
0
60
120
180
240
300
360
420 t (min)
Funkcija f2 (t) opisuje relativno pove}anje temperaturnog gradijenta vru}e ta~ke prema gornjem
sloju ulja u odnosu na vrednost u stacionarnom stanju. Ona modeluje ~injenicu da je potrebno neko
vreme pre nego {to se brzina cirkulacije ulja prilagodi pove}anom nivou optere}enja za razne tipove hla|enja, slika 1. Polaze}i od ~injenica da konstante k11,
k21 i k22 iz poslednje dve formule koje se koriste u
Tabela 2.
Formule za temperature u prelaznim procesima prema IEC proceduri [6], koja je va`ila do 2006. godine
Vrsta hla|enja
Formule za temperature
t
1+ R K 2
o
ugi 1 e
ug (t )= ugi + ugn
,
1 + R
t
2 x
1+ R K
ugi 1 e o + H g n K y
hs (t )= ugi + ugn
1
R
+
t
2 x
1+ R K
udi 1 e o + 2 ( usn udn )K y ,
ug (t )= udi + udn
1
R
+
t
2 x
1+ R K
udi 1 e o + 2 ( usn udn )K y + H g n K y
hs (t )= udi + udn
1+ R
ON
OF, OD
Vremenska ka{njenja se uzimaju samo za poraste temperature mase ulja (gornjeg, kod ON hla|enja
i donjeg, kod OF i OD hla|enja). Indeks i ozna~ava po~etne vrednosti poraste temperature mase ulja
vrednosti porasta temperatura u trenutku promene optere}enja.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
17
[5] ne prate fiziku prenosa toplote i da ih je te{ko odrediti za konkretni transformator u pogonu, sem ako
su ugra|eni fiberopti~ki senzori temperature, naj~e{}e se umesto stvarnih usvajaju tipske vrednosti
konstanti i parametara iz standarda. To, me|utim,
mo`e da dovede do zna~ajnih gre{aka u prora~unima vru}e ta~ke i odgovaraju}eg starenja, odnosno
do znatno pove}anih temperatura vru}e ta~ke i nerealno visokog starenja. Ilustracija ovog preba~aja je
prikazana na slici 2, gde je data razlika ovih temperatura dobijena merenjima na primeru transformatora sa ugra|enim velikim brojem temperaturnih senzora u namotaj [16].
30
25
20
15
10
5
0
2
3
Vreme (h)
500
400
300
200
100
2
3
Vreme (h)
Pore|enje }e se izvr{iti na primeru blok transformatora snage 380 MVA i napona 420 kV. U prora~unima su kori{}ene termi~ke karakteristike dobijene iz ogleda zagrevanja:
nominalni porast temperature donjeg ulja: 30 K
nominalni porast temperature srednjeg ulja:
40,85 K
porast temperature hot-spot u odnosu na gornje
ulje:
38 K
odnos nominalnih gubitaka usled optere}enja prema gubicima u praznom hodu:
2,45
Termi~ke karakteristike preuzete iz standarda:
eksponent promene temperature ulja:
1,0
eksponent
promene
temperature
bakra
(IEC 60354):
1,6
eksponent
promene
temperature
bakra
(IEC 60076-7):
1,3
vremenska konstanta ulja:
1,5 h
vremenska konstanta namotaja:
7 min
konstanta k11:
1,0
konstanta k21:
1,3
konstanta k22:
1,0
00
Iako softver koji je izra|en u skladu sa standardima [5, 6] daje takvu mogu}nost, u prora~unima nije uva`avana promena termi~kih karakteristika transformatora u toku vremena (porast temperature ulja
usled zaprljanosti hladnjaka).
Na slikama 3-5 su prikazane veli~ine koje odre|uju promene temperature i vrednost starenja transformatora u toku godine: 6 tipi~nih dnevnih dijagrama mustri optere}enja na slici 4, sekvenca njihovog pojavljivanja u toku godine na slici 5 i godi{nji dijagram promene temperature rashladne vode
na slici 6.
Tabela 3 sadr`i najva`nije rezultate prora~una
maksimalne vrednosti temperatura koje su dostignute tokom godinu dana specificiranog optere}enja sa
slika 4-6, kao i kumulativnu vrednost starenja po
starim i novim standardima na primeru optere}enja
iz 1992. godine.
Tabela 3.
Gornje ulje
(C)
Starenje
IEC 60354
107,6
72,6
0,223 1
IEC 60076-7
108,2
72,8
0,248 4
optere}enje
(r.j.)
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
Mustra 4
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
optere}enje
(r.j.)
Mustra 5
Mustra 2
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
optere}enje
(r.j.)
Mustra 3
optere}enje
(r.j.)
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
optere}enje
(r.j.)
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
optere}enje
(r.j.)
Mustra 1
Mustra 6
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 vreme
(h)
mustra 2
mustra 3
mustra 4 mustra 5
mustra 6
30
25
20
15
10
5
0
trajanje
perioda
(dan)
Iz tabele 3 se vidi da primenom va`e}eg standarda IEC 60076-7 [5], koji uva`ava preba~aj razliELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
(C)
temperatura
rashladne vode
30
ke temperatura hot-spot i gornjeg ulja u toku prelaznog toplotnog procesa pri pove}anju optere}enja,
nije do{lo do pove}anja maksimalnih temperatura
(zanemarljivih 0,6 K) ali je, me|utim, do{lo do znatnijeg porasta kumulativnog starenja (11,3 %), zbog
uticaja funkcije f2, odnosno preba~aja temperature u
odnosu na ustaljeno stanje pri porastu optere}enja i
pored toga {to novi standard preko vremenske konstante namotaja uva`ava termi~ko ka{njenje porasta
19
temperature namotaja umesto trenutnog skoka prema starim standardima [6]. Kao primer, na slici 7 su
prikazane promene temperature hot-spot i gornjeg
ulja (izra~unate u toku dana u kome su temperature
dostigle maksimalne vrednosti: mustra 6, period optere}enja 22). Na slici 8 su prikazane razlike temperature hot-spot i gornjeg ulja za navedeni dan izra~unate prema starim i novim standardima za optere}ivanje transformatora.
110
110
100
100
90
80
80
70
70
60
60
Gornje ulje
40
50
40
Hot-spot
50
10
12
14
16
18
20
22
Optere}enje (%)
10 12 14 16 18 20 22
Vreme (h)
40
35
30
25
20
IEC 60076-7
15
IEC 60354
10
0
10 12 14 16 18 20 22
Vreme (h)
ln (brzina reakcije)
temperatura (C)
90
Dpv0 po~etna vrednost stepena polimerizacije papira Dp (1 100 do 1 400), ostarelog 200,
Dpvt vrednost Dp u nekom trenutku,
k konstanta brzine hemijske reakcije,
Ea energija aktivacije (kre}e se od 30 kJ/mol za visoko prisustvo vode, kiselina i kiseonika do
130 kJ/mol za suvu izolaciju; za pobolj{anu
izolaciju standard [5] usvaja konstantnu vrednost 125 kJ/mol, prema ruskim izvorima
111 kJ/mol),
R gasna konstanta (8,314 J/(molK)),
T temperatura (K),
A konstanta koja zavisi od radnih uslova, prisustva
vode, kiselina, kiseonika itd.
Procena `ivotnog veka ~vrste izolacije preko
gornje jedna~ine sa A, Ea = const, upro{}ava slo`enu problematiku procesa starenja izolacije uzimaju}i u obzir samo temperaturnu zavisnost, a zanemaruje uticaje hidroliti~ke i oksidacione degradacije u
uslovima povi{enog sadr`aja vode i kiseonika u ~vrstoj izolaciji. Pojedina~ni efekti i ukupan efekat (isprekidana linija) ilustrovani su na slici 9 [17]. U prora~unima `ivotnog veka preko gornje jedna~ine, povi{en sadr`aj vode, kiselina i kiseonika prema ruskoj
praksi se uva`ava i sa vi{estruko uve}anom konstantom A.
toplota
gde je:
20
H2O
O2
1/T
Tokom eksploatacije energetskih transformatora ve}i broj elektri~nih i hemijskih ispitivanja izolacionog sistema slu`i za pra}enje pogonskog stanja i
ranu detekciju defekata i kvarova. Dinamika starenja i stvaranja produkata degradacije papirno-uljne
izolacije usled prisutnih termi~kih i elektri~nih naprezanja, povi{ene ovla`enosti i kontaminacije IS,
mo`e da se prati ispitivanjem uzoraka ulja. Ovaj pristup preventivnog odr`avanja uvidom u stanje
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
(CBM condition based monitoring) je koncept kojim se podi`e nivo pouzdanosti i raspolo`ivosti transformatora u pogonu, bez prekida pogona [18]. U cilju adekvatne procene pogonskog stanja veoma je
va`no imati precizne podatke o temperaturi ulja na
mestu uzorkovanja i preporu~uje se uzimanje uzoraka ulja iz transformatora u pogonu nakon najdu`eg
perioda najve}eg optere}enja transformatora, jer se
tada svi nastali produkti degradacije, i oni skladi{teni u ~vrstoj izolaciji, u ve}oj meri rastvaraju u ulju i
mogu se kvantifikovati, {to daje realniju i pouzdaniju ocenu pogonskog stanja transformatora. U detekciji termi~kih i elektri~nih kvarova i mehani~kih defekata sa ciljem da se blagovremeno utvrde pojave
kao {to su pojedina topla mesta, povi{en sadr`aj vode u izolaciji, lokalizovani kvarovi, parcijalna pra`njenja, parcijalne rupture, provodne staze i pojava
Cu2S-a, mehani~ki defekti i ubrzano starenje IS promovisano povi{enim temperaturama i/ili hemijskim
agensima (kiseline, voda, Cu2S), preporu~uje se niz
hemijskih i elektri~nih ispitivanja, koja se mogu podeliti u dve grupe.
Prva grupa su pogonska ispitivanja koja se vr{e
dok su transformatori pod naponom:
analiza sadr`aja gasova rastvorenih u ulju (GH
analiza),
fizi~ke, hemijske i elektri~ne karakteristike ulja
(me|upovr{inski napon, sadr`aj kiselina, faktor
dielektri~kih gubitaka ulja, specifi~na elektri~na
otpornost ulja, talog iz ulja, ta~ka paljenja ulja),
furani u ulju,
sadr`aj vode u ulju Karl Fisher metoda,
sadr`aj ~estica u ulju,
IR analize (sadr`aj inhibitora oksidacije, ugljovodoni~ni sastav aromati-parafini-nafteni),
oksidaciona stabilnost ulja testovi ve{ta~kog starenja ulja,
ispitivanje korozivnosti ulja afinitet ulja ka formiranju bakar I sulfida,
sadr`aj metal pasivatora u ulju (metoda te~ne hromatografije HPLC),
merenje toplih mesta (termovizija).
Druga grupa ispitivanja se vr{i kada su transformatori van pogona ili u fabrici na remontu/opravci:
otpori izolacije, kapacitet, faktor dielektri~kih gubitaka,
parcijalna pra`njenja,
otpornosti namotaja, struje praznog hoda,
induktivnosti usled rasipanja,
SFRA (sweep frequency response analysis)
Sadr`aj vode u ~vrstoj izolaciji merenjem struja
polarizacije/depolarzacije (PDC) i merenja povratnog napona (RVM),
odre|ivanje stepena polimerizacije papira DP
(kada je transformator na opravci u fabrici ili na
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
vljenom periodikom u funkciji stanja, a ponekad treba da se uradi i vanredno, nakon du`eg perioda sa
najvi{im optere}enjima pra}enim visokim radnim
temperaturama. Procesi termi~ke i hidroliti~ke degradacije ~vrste izolacije mogu da se otkriju u ranoj
fazi primenjuju}i analizu derivata furana rastvorenih
u ulju kao trend analizu [19]. U detekciji termi~kih
kvarova ~vrste izolacije u ni`em temperaturnom opsegu, analiza derivata furana mo`e da bude osetljivija i selektivnija metoda od analize sadr`aja gasova
metodom gasne hromatografije. Furani nastaju isklju~ivo degradacijom celulozne izolacije i to ve} na
temperaturama iznad 105 C. Za stvaranje pove}anih koncentracija gasova koji predstavljaju indikatore toplih mesta u zoni ni`ih temperatura za CH4 i
C2H6, potrebno je da temperatura toplih mesta bude
znatno iznad 150 200 C, kada celulozna izolacija
ve} mo`e da bude intezivno degradirana. Gasovi CO
i CO2 nastaju degradacijom i ulja i papira, a dodatno, CO2 se apsorbuje iz atmosfere ako postoji kontakt sa vazduhom. Zbog toga navedeni gasovi mogu
da budu nedovoljno selektivni parametri za dijagnostiku stanja ~vrste izolacije.
Pravilna procena ostarelosti i brzine degradacije celuozne izolacije, ispitivanjem ulja transformatora u pogonu se mo`e izvr{iti primenom analize sadr`aja gasova (GH), vode, kiselina i furana u ulju, kao
trend analize [18, 20] u odre|enim vremenskim intervalima, definisanim prema uvidu u stanje
(CBM). Ovaj koncept omogu}ava rano uo~avanje
promena u brzini degradacije IS analizom svih
klju~nih parametara termi~ke i hidroliti~ke degradacije i time predstavlja dijagnosti~ki alat za rano preventivno odr`avanje. Kumulativni sadr`aj furana u
ulju od po~etka eksploatacije transformatora naj~e{}e nije poznat, zbog zamena ulja, intrevencija na
ulju (su{enjem i filtriranjem se uklanjaju furani u
odre|enoj meri) i zbog temperature se delimi~no gubi (degradacija furana na visokim temperaturama),
pa zato apsolutni sadr`aj furana kao dijagnosti~ki
parametar nije dovoljno pouzdan (izuzev kad je sadr`aj vrlo visok), posebno za ocenu ukupne starosti
izolacije. Zbog toga se godi{nji porast furana uzima
kao klju~ni dijagnosti~ki parametar. Ako je ukupan
sadr`aj furana u ulju visok, to sigurno ukazuje na intezivnu degradaciju celuloze, te se pribegava Dp
merenjima uzoraka papira na terenu, pri ~emu se
moraju poznavati konstrukcijske karakteristike transformatora da bi se pa`ljivo odabrali uzorci sa dostupnih izvoda namotaja i {inskih veza, kao dovoljno dobra slika stanja izolacije u hot spot zonama
namotaja i donela odluka za transport u fabriku. Ako
je do{lo do havarije, posthavarijska merenja Dp na
uzorcima iz hot spot zona namotaja, ali i izme|u
paketa limova, daju odlu~uju}e podatke za dono{e22
nje odluke o stepenu popravke ili otpisu. Neka merenja ukupnog sadr`aja furana pokazala su korelaciju sa najni`im Dp vrednostima u hot spot zonama
namotaja, ali tek kada su koncentracije i/ili prira{taji bili vrlo visoki.
Raspodela pojedinih derivata furana u odre|enoj meri mo`e da uka`e koji se materijali na bazi celuloze degradiraju i koji su procesi degradacije u pitanju, termi~ka, oksidaciona ili hidroliti~ka [21].
Komparativne analize rezultata ispitivanja sli~nih jedinica (isti proizvo|a~, izolacioni materijal),
na istim mestima i uslovima eksploatacije (sister
units), uklju~uju}i i post-havarijske analize, su od
velikog zna~aja u dijagnostici IS i {irenju ekspertskih znanja.
3.2. Primeri iz prakse sa analizom ulja
kao dijagnosti~kim alatom
3.2.1 Termi~ka degradacija blok transformatora
u TE, 360 MVA
Kod predmetnog blok transformatora, povi{ena
apsolutna vrednost i visok godi{nji porast furana u
ulju ukazivali su na intenzivnu degradaciju ~vrste
izolacije od 2004. godine. Pogonsko stanje ulja sa
relativno niskim sadr`ajem kiselina i vode u ulju u
tom periodu nisu ukazivali na intenzivnu hidroliti~ku degradaciju celuloze, ve} na postojanje termi~ke
razgradnje celulozne izolacije u ranoj fazi, u zoni ni`ih temperatura 150 C, jer gasovi CH4 i C2H6 nastaju pirolizom ulja u ve}oj meri tek na temperaturama 200 C. GH analiza (tabela 4) nije odmah mogla da detektuje problem, jer ovi gasovi tada nisu bili stvarani u toj meri da se kroz GH analize vide promene. Tek u toku 2006. godine, GH analizom je detektovan porast etilena, koji je potvrdio sumnju na
postojanje, tada ve} razvijenog, termi~kog kvara u
zoni visokih temperatura 700 C.
Od 2004. do 2006. godine, brzina porasta koncentracije furana je bila izrazito visoka 1,3 ppm/godi{nje,
{to je ukazivalo na intezivnu degradaciju celuloze.
Nakon godinu dana transformator je do`iveo havariju. U ulju su izmerene visoke koncentracije svih
gasova kvara, uklju~uju}i i sadr`aj furana u ulju.
Odnos klju~nih gasnih parova je ukazivao na elektri~ni kvar, visoke gustine energije, sa temperaturama 1 000 C D2. Nakon otvaranja u fabrici, potvr|en je scenario havarije me|uzavojni elektri~ni
proboj VN namotaja faze B. Uzeti su uzorci papira
oko mesta proboja sa vi{e lokacija VN namotaja
srednje faze, na kojima su izmerene niske Dp vrednosti, {to je u korelaciji sa visokim koncentracijama
i godi{njim prirastom furana (tabele 4 i 5). Zna~ajan
porast furana, uporedo sa pojavom etilena (C2H4), je
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Karakteristike
13
28
16
26
24
97
210
0
869
7 454
4
583
10 145
57
821
8 760
81
Legenda:
ocena A sumnjiv prema gasnohromatografskoj analizi; ocena
D2 elektri~ni kvar visoke gustine energije proboj kroz ~vrstu izolaciju; Dijagnoza FHE + voda: ocena I grupa zadovoljavaju}e stanje ulja prema IEC 60422; ocena T1 T3 termi~ka degradacija celuloze, u po~etku u ni`em opsegu temperatura
T1, potom pri visokim temeparturama T3.
u ovom slu~aju indicirao postojanje termi~kog kvara u ranoj fazi (2006), koji je nakon narednih godinu dana (2007) doveo do pojave elektri~nog kvara i
havarije, {to sve govori o potrebi merenja koncentracije furana.
Tabela 5.
Raspodela DP vrednosti
VN namotaja
DP
Tabela 4.
800
700
600
500
400
300
200
100
0
2/3H
2/3H
2/3H
1/3H
0H
Visina (H)
Cu2S
Slika 11. VN namotaj i uzorak izolacionog papira sa naslagama Cu2S-a: levo, unutra{nji navojci ka NN vi{e depozita Cu2S-a; desno, spolja{nji navojci, manje depozita Cu2S-a.
Tabela 6.
08-2001 09-2004
03-2006
39
21
54
58
63
78
31
60
88
52
43
59
493
353
542
3 064
2 888
4 414
3 469
3 914
143
1,36
8,29 (2005)
0,02
0,02
0,03
16
12 (2005)
40
24
30
> 250
300
284
tgd,
16,5
60,3
79,6
17,8
4,0
3,5
28
27
26
Dijagnoza GH
Dijagnoza FHE+voda
A
I
A
I
A
I
T1
T1
Legenda:
ocena A ispravan prema gasnohromatografskoj analizi; ocena
I grupa zadovoljavaju}e stanje ulja prema IEC 60422; ocena
T1 termi~ka degradacija celulozne izolacije u ni`em
temperaturnom opsegu.
24
Tabela 7.
11-2003
07-2006
03-2007
14
585
586
554
9 382
11 678
8 625
13 123
15 994
21 858
2-FAL, ppm
6,90
Kiselinski broj, mgKOH/gulja 0,09 (2002)
8,42
9,33
0,09
0,10
44
65
260
29,3
7,1
25
36
278
27,2
8,0
22
22
Me|upovr{inski napon
, mN/m
Dijagnoza GH
Dijagnoza FHE+voda
A
I*-III
A*(CO2/CO>10)
A
I-III grupa
III grupa
Dijagnoza stanja
~vrste izolacije
HT
HT
Legenda:
ocena A*- ispravan prema gasnohromatografskoj analizi, indikacija termi~ke degradacije celuloze; I* grupa ulje zadovoljava za upotrebu, ali ima povi{en sadr`aj vode u ulju prema IEC
60422, III grupa dosta ostarelo ulje; ocena HT hidroliti~kotermi~ka degradacija celulozne izolacije (povi{en sadr`aj kiselina i vode u ulju).
Tabela 8.
Mesto uzorkovanja
Faza A gore, frontalno
Faza A gore, ka fazi B (pod uglom od 90)
Faza A dole, frontalno
Faza B gore, frontalno
Faza B sredina, ka fazi A (pod uglom od 90)
Faza B dole, ka fazi A (pod uglom od 90)
Faza C gore, frontalno
Faza C gore, ka fazi C (pod uglom od 90)
155
152
290
151
250
293
162
157
1970-1991.
22 0,752** 0,223 1
1992.
Prora~uni starenja*
1993.
1994.
0,363 6
0,232 3
1994.
1996.
1997.
1998.
1999-2001.
0,436 4
0,366 8
0,336 9
0,224 8
3 0,528 9
Spoljni
168 288
302-319
360
186
200
206
1 235-1 343
Rezultati iz elaborata ETF-a Procena ostarelosti na osnovu istorijata optere}enja i termi~kog kriterijuma ura|enog za JP
\erdap I, januar 2003; ** transformator radio sa starim hladnjacima koji su kasnije 1992. godine zamenjeni novim.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
25
[3]
Rad STK A2 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 13. 07. 2009. godine
27
Radovan LJ. Radosavljevi} je ro|en u Kraljevu 1949. godine. Diplomirao je 1972, magistrirao 1987. i doktorirao 1994. godine na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta u
Beogradu, gde radi od 1972. godine. Glavni pravci nau~nog i istra`iva~kog rada obuhvataju
energetske transformatore, elektri~ne ma{ine i primenu savremenih metoda za ispitivanje transformatora i elektri~nih ma{ina u stacionarnim i dinami~kim re`imima rada. Predsednik je ili
potpredsednik vi{e stru~nih tela i komisija na nacionalnom nivou. Predsednik je i SK A2 CIGRE Srbija. Autor je ili koautor vi{e od 80 radova objavljenih u eminentnim me|unarodnim i
doma}im ~asopisima ili konferencijama. Koautor je 4 {kolska ud`benika. U~estvovao je u izradi preko 30 projekata i studija, prete`no kao rukovodilac, za potrebe doma}e elektroprivrede i u inostranstvu, kao i ve}eg
broja ekspertiza, i obavio je preko 40 super ve{ta~enja kao predsednik Komisije ETF. Posebno su zna~ajni vi{egodi{nji projekti vezani za revitalizaciju blok transformatora najvi{ih napona i snaga u doma}im hidroelektranama i razvoju metoda merenja za identifikaciju parametara i dijagnostiku stanja primarne opreme u elektranama, kao podloga za pravilno postupanje sa transformatorima i elektri~nim ma{inama u eksploataciji.
Aleksandar P. Bojkovi} je ro|en 1943. godine u Beogradu. Diplomirao je na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu. Od 1971. godine je radio u Odeljenju
za merenja (sada{njem Centru Elektromerenja) Elektrotehni~kog instituta Nikola Tesla na
poslovima preventivne kontrole obrtnih ma{ina i transformatora pomo}u terenskih merenja,
kao i na razvoju i sprovo|enju laboratorijskih ispitivanja uzoraka ulja. U~estvovao je u vi{e
studija za EPS iz ovih oblasti. Objavio je veliki broj radova, prete`no na doma}im, ali i na
me|unarodnim stru~nim skupovima kao autor ili jedan od koautora. Aktivan je ~lan SK A1 i
A2 CIGRE Srbija i dobitnik plakete za doprinos radu ove organizacije. Vr{io je nadzor pri prijemnim ispitivanjima opreme kod proizvo|a~a u zemlji i inostranstvu. U 2008. godini je kao radnik Energoprojekt-Hidroin`enjeringa vr{io nadzor na gradili{tu HE Tekeze (Etiopija), a trenutno radi na poslovima revitalizacije HE Piva i HE Bajina Ba{ta.
Mladen Terzi} je ro|en 30. novembra 1984. godine u U`icu, gde je zavr{io osnovnu {kolu i
gimnaziju. Na Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu upisuje se 2003. godine na smer Energetski
pretvara~i i pogoni Odseka za energetiku. Krajem 2005. godine prima nagradu na Elektrotehni~kom fakultetu za najbolju prose~nu ocenu na Odseku za energetiku, a 2007. godine osvaja tre}e
mesto na takmi~enju iz elektri~nih ma{ina odr`anom na Elektrijadi u ^anju. Na ETF-u je izabran
u zvanje stru~nog saradnika, gde radi od 2008. godine. Dr`i auditorne i laboratorijske ve`be iz
predmeta iz oblasti transformatora i elektri~nih ma{ina i trenutno radi na izradi master rada.
Jelena M. Luki} je ro|ena u Beogradu 1970. godine. Diplomirala je na Tehnolo{ko-metalur{kom fakultetu u Beogradu. Od novembra 1996. godine zaposlena je u institutu Nikola
Tesla na poslovima ispitivanja transformatorksih ulja i papirne izolacije. Aprila 2004. godine magistrirala je na Tehnolo{ko-metalur{kom fakultetu u Beogradu, na Katedri za organsku hemijsku tehnologiju i dobitnik je nagrade Privredne komore Beograda za magistarsku
tezu za {kolsku 2003-2004. godinu. Kao delegat nacionalnog komiteta Srbije u me|unarodnoj
Internacionalnoj elektrotehni~koj komisiji, tehni~ki komitet 10 (IEC TC 10), aktivno
u~estvuje u radu sedam IEC TC 10 radnih grupa. Aktivan je ~lan me|unarodnih radnih grupa CIGRE A2
(transformatori) A2.32. i CIGRE D1 (materijali i savremene tehnologije) TF17. Maja 2009. godine postaje
medijator (eng. convenor) radne grupe me|unarodne CIGRE A2.40: Copper sulphide long-term mitigation and risk assessment. Objavila je preko 25 stru~nih i nau~nih radova na me|unarodnim i doma}im
konferencijama, kao i nekoliko radova u vode}im inostranim i doma}im ~asopisima.
Zoran Radakovi} je ro|en u Beogradu 27. maja 1965. godine. Diplomirao je 1989, magistrirao 1992. i doktorirao 1997. godine na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao asistent na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, kao stipendista fondacije Aleksander von Humboldt na Univerzitetu u [tutgartu, i kao ekspert za termi~ke probleme kod transformatora u centralnom razvoju Simensove grupe za transformatore (Nirnberg). Trenutno radi na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, u zvanju redovnog profesora
od 2008. godine. Najve}i deo karijere se bavio termi~kim problemima, pre svega kod energetskih transformatora. Ostale oblasti rada: automatsko upravljanje, alternativni izvori energije, elektrotermija, kvalitet elektri~ne energije, kompenzacija reaktivne snage, uzemljenje, elektri~ne instalacije.
28
Radovan Jovanovi},
Ilija Todorovi}, Zoran Kukobat i Ivan @ivkovi}
Abstract:
DEVELOPMENT OF SERIES OF CENTER BREAK TWO COLUMN HV DISCONNECTORS TYPE
RS(ZZ) AND ELECTRICAL CALCULATIONS FOR SHORT-TIME WITHSTAND CURRENT 50 kA
The results of own development program, design work and experimental verification of performance of
series of HV disconnectors for rated voltages 123 to 420 kV, rated currents up to 3150 A, and rated short
time current 50 kA / 3 s, are presented in this report. Presented are also the basic calculations used for proper dimensioning of the mentioned apparatuses. Disconnectors must withstand the short time current that
may occur without any damage. Therefore the current carrying parts of disconnector have to be dimensioned according to short time withstand current and the required calculations consist of two parts:
calculation of conductor cross section in regard to thermal conditions during short circuit
calculation of electro-dynamical forces acting upon the current carrying parts during short circuit
Authors had not succeded in search of any relevant literature dealing with this problem in entirety, so
they aspired to publish the results of their work.
Keywords: disconnector, short circuit current, electro-dynamical force
Radovan Jovanovi}, dipl. el. in`., Ilija Todorovi}, dipl. el. in`. Zoran Kukobat, Ivan @ivkovi}, dipl. el. in`. ABS Minel
elektrooprema i postrojenja, Beograd-Ripanj a.d.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
29
1. UVOD
Rastavlja~, kao aparat koji pre svega slu`i da
obezbedi sigurnost osoblja koje treba da radi na delu razvodnog postrojenja, mora biti izra|en tako da
svojom robusno{}u i tehni~kim karakteristikama
mo`e da izdr`i najve}a elektrodinami~ka i termi~ka
naprezanja koja se, kao posledica kvara, mogu pojaviti u postrojenju.
Kao rasklopni aparat, rastavlja~ se mo`e funkcionalno podeliti na dve celine, a to su glavni kontaktni sistem, koji se kod ovog tipa rastavlja~a kre}e
u horizontalnoj ravni i no`evi za uzemljenje (uzemljiva~i) koji se kre}u u vertikalnoj ravni.
Sa stanovi{ta proticanja elektri~ne struje glavni
kontaktni sistem ima zadatak da trajno provodi nazna~enu radnu struju, da podnese kratkotrajnu podnosivu struju (termi~ka struja kratkog spoja), kao i
temenu podnosivu vrednost struje (dinami~ka komponenta struje kratkog spoja).
Dvostubni visokonaponski rastavlja~i tipa
RS(ZZ) se proizvode za naponske nivoe od 72,5 kV
do 420 kV i nazna~ene struje od 1 250 A do 3 150 A.
Ovi rastavlja~i su namenjeni za spolja{nju monta`u,
{to zna~i da su tokom eksploatacije izlo`eni razli~itim, naj~e{}e agresivnim uticajima okoline. S tim u
vezi, oni su konstruisani i proizvedeni za slede}e
ambijentalne uslove:
nadmorska visina do i uklju~uju}i 1 000 m (postoji mogu}nost izrade rastavlja~a i za ve}e nadmorske visine),
temperatura ambijenta od -60 C do +50 C,
debljina sloja leda do 20 mm,
brzina vetra do 144 km/h, {to odgovara pritisku
vetra od 1 000 N/m2,
za sve klase zaga|enja.
[asija rastavlja~a predstavlja osnovu pola. Fiksira se na horizontalnu nose}u konstrukciju. Na {asiji se nalaze dva le`aja, izra|ena od aluminijuma,
koja su konstruisana tako da podnose velika optere}enja. Osovina sa prirubnicom le`i na sistemu kugli~nih le`ajeva.
Sinhronizovano kretanje kontaktnih ruku jednog pola rastavlja~a omogu}ava vezna cev, dok sinhronizovano pokretanje sva tri pola obezbe|uju cevi
za tropolnu vezu. Rastavlja~ je konstruisan tako da u
zatvorenom polo`aju polu`je rastavlja~a ima mrtvu
ta~ku, ~ime se onemogu}uje ne`eljeno otvaranje, a
pored ovoga mrtva ta~ka u polu`ju omogu}ava
rastere}enje pogona.
Svaki rastavlja~ mo`e biti snabdeven sa jednim
ili sa dva no`a za uzemljenje po polu. Kao i glavni
kontakti i no`evi za uzemljenje moraju izdr`ati sva
naprezanja tokom kratkog spoja. Izlazna osovina
pogona ima mogu}nost okretanja od 0 do 135 , a
30
m c v = I t 2 r t
(1)
gde su m masa provodnika (kg), c specifi~na toplota provodnika (J/kgC), v porast temperature
provodnika za vreme trajanja kratkog spoja (C), It
efektivna vrednost struje kratkog spoja (A), r otpornost provodnika (), t vreme trajanja kratkog
spoja (s). Ako otpornost provodnika izrazimo kao
l
(2)
q
gde je specifi~ni otpor (m), l du`ina provodnika (m), q povr{ina popre~nog preseka provodnika (m2), a masu provodnika predstavimo kao
R=
m = q l
(3)
v =
q = It t
c v
(5)
v v
(6)
= 0 1 + 1 2 v0
2
Bakar
Aluminijum
c (Jkg/C)
135
0,017 8
0,025 8
387,3
115
0,028 6
0,040 3
908,5
(kg/m3)
8,9 103
2,7 103
v(C)
0 (m)
(m)
(7)
qal = 12 I t t 10 9
(8)
o i sin 1
i sin 1
dy B p1 = o
dy (9)
2
4 1
4 12
a elektromagnetna indukcija koju stvara odvodni
provodnik u ta~ki P je
dB p1 =
qcu = 7.5 I t t 10 9
dB p 2 =
o i sin 2
i sin 2
dy B p 2 = o
dy (10)
2
4 2
4 22
dF = B p1 i dL + B p 2 i dL
(11)
Kako je
x dx
=
= cos15
L dL
(12)
31
sledi da je
0 i 2 sin 1
dxdy +
2
x y 4 cos15 1 ( x, y )
F =
0 i 2 sin 2
+
dxdy
2
x y 4 cos15 2 ( x, y )
Dovodni
provodnik
1 120 mm
M
dy
P
dL
2
2
Odvodni dy
provodnik
dF
15
75
N
0 i 2 x
F =
dxdy +
3
x y 4 cos15 1 ( x, y )
0 i 2 x
+
dxdy
3
x y 4 cos15 2 ( x, y )
(14)
U ra~unu je, radi jednostavnijeg prora~una, izvr{eno nekoliko aproksimacija koje ne uti~u zna~ajno na dobijene rezultate:
Zanemaren je uticaj uzemljiva~a na dolazni, odnosno odlazni provodnik, jer oni predstavljaju krute
sabirnice.
Uzemljiva~ je posmatran kao pun provodnik kru`nog popre~nog preseka, zato {to je tek po dobijanju vrednosti elektrodinami~kih sila izvr{eno modelovanje uzemljiva~a.
Du`ine dolaznog i odlaznog provodnika su uzete
tako da je prakti~no simulirana situacija koja se
koristi pri ispitivanju. Prora~unom je utvr|eno da
du`ine ve}e od dvadeset metara prakti~no uop{te
ne uti~u na vrednost sila.
Za vrednost struje odabrana je udarna vrednost
struje kratkog spoja, {to za struju kratkog spoja od
50 kA iznosi 125 kA. Ovo zna~i da smo prakti~no
ovim prora~unom dobili maksimalne vrednosti sila, odnosno vrednost udarne sile koja je ujedno i
kriti~na.
32
F(x)
(13)
Za re{avanje ovog prora~una kori{}eno je numeri~ko re{avanje dvojnog integrala, jer se daljom
razradom jedna~ine za silu dobija veoma slo`ena
forma koja se pomo}u kompjuterskih programa lak{e re{ava.
Sila deluje u smeru prema ta~ki oslonca M i vr{i progib grede. U trenutku prolaska struje kroz nulu elektrodinami~ka sila dobija vrednost nula i greda se pod uticajem elasti~nih deformacija vra}a u
po~etno stanje i zatim pravi otklon u drugu stranu i
na taj na~in se odvaja od ta~ke M. U tom slu~aju no`
se pona{a kao konzola ukle{tena u ta~ki N i optere}ena ukupnom silom koja je jednaka sili dok je struja proticala kroz no`. To zna~i da je za dimenzionisanje no`a potrebno uzeti to optere}enje kao merodavno, da ne bi do{lo do trajnih deformacija no`a i
da se izbegne da progib no`a u ta~ki M bude manji
od pomeranja koja dozvoljava nepokretni kontakt,
jer bi u suprotnom do{lo do razdvajanja kontakata i
pojave luka, a time i do havarije.
Naravno, u prora~unu se mora voditi ra~una i o
sopstvenoj u~estanosti oscilovanja no`a kako bi se
izbegao ulazak sistema u rezonancu, ali taj prora~un
izlazi izvan okvira ovog rada.
3. KONSTRUKTIVNA RE[ENJA
Dimenzionisanje delova no`a za uzemljenje izvedeno je tako da se zadovolje kriterijumi iz ta~aka
2.1. i 2.2. Da bismo ovo postigli bile su nam dovoljne dve paralelne Al {ine kakve upotrebljavamo za
glavne no`eve.
Ovo konstruktivno re{enje je zadovoljilo du`inu no`a na 123 kV i no` je zadr`ao relativno jednostavnu konstrukciju kao na slici 3. Elektrodinami~ke
sile deluju u ravni okomitoj na ravan crte`a.
ELEKTROPRIVREDA, br. 1, 2009.
M
M
Kod no`a za rastavlja~ 420 kV vrednost elektromagnetne sile koja deluje na no` je tolika, da je
bilo neophodno konstrukciju no`a napraviti tako da
on ima oslonac u ta~ki M, ali tako da no` oslanjamo
sa obe strane, pri ~emu vrh no`a ne mo`e da osciluje niti da napusti kontakte. U ovom slu~aju no` se
mo`e posmatrati kao greda oslonjena na dva kraja. U
tom slu~aju maksimalni moment savijanja je na sredini grede i na tom mestu presek no`a biramo tako da
optere}enje ostaje u granicama koje materijal mo`e
da podnese bez trajnih deformacija. Kako bi to obezbedili morali smo konstruisati poseban mehanizam
koji obezbe|uje slo`eno kretanje no`a i to rotaciono
do oslonca u ta~ki M, a zatim translatorno u smeru
N
N
(kA)
150
125
100
75
50
25
0
-25
-50
-75
(sec)
-100
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
(sec)
-100
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
33
(kA)
150
125
100
75
50
25
0
-25
-50
-75
-100
0,22
(sec)
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
1,42
troenergetska oprema mora biti tako dimenzionisana da se ne dovodi u pitanje mogu}nost podno{enja
termi~kih i dinami~kih optere}enja bez ikakvih o{te}enja. Pored prora~una, puna pa`nja se mora posvetiti i konstrukciji, izradi i monta`i. Ukoliko se sve
ovo ne ispo{tuje u laboratoriji se tokom ispitivanja,
za svega 3 sekunde trajanja procesa, poka`u sve
eventualne gre{ke i rezultat je negativan. Autori se
nadaju da ovakav pristup procesu unapre|enja tehni~kih re{enja mo`e doneti u{tede u procesu razvoja.
6. LITERATURA
[1]
[2]
Iz grafika struje i napona, pri ispitivanju kratkotrajno podnosive struje, u funkciji vremena, mo`e se
uo~iti bilo kakva gre{ka koja se tokom ispitivanja
pojavila. S tim u vezi prikaza}emo grafike za sva tri
tipa rastavlja~a, koji su sastavni deo izve{taja ispitivanja.
[3]
5. ZAKLJU^AK
[4]
[5]
[6]
[7]
Rad STK A3 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 15. 06. 2009. godine
34
Radovan Jovanovi} je ro|en 1976. godine u Beogradu, gde je zavr{io osnovnu i srednju
{kolu. Diplomirao je 2007. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, na smeru za
elektroenergetske sisteme.
Zaposlen je u preduze}u ABS Minel Elektrooprema a.d. Beograd-Ripanj, gde radi u sektoru istra`ivanja i razvoja, a u`a specijalnost mu je razvoj rasklopnih aparata. Autor je i koautor po jednog stru~nog rada na doma}im konferencijama, kao i jednog rada na me|unarodnoj konferenciji. Dobitnik je Godi{nje nagrade Privredne komore Beograda za 2008. godinu, iz oblasti dizajna i tehni~kog unapre|enja proizvoda.
Ilija Todorovi} od 1976. godine radio je u Institutu za Elektroenergetiku (IRCE) Energoinvest u Sarajevu na poslovima razvoja pogonskih mehanizama sklopnih aparata srednjeg
i visokog napona. Pored pogona za rastavlja~e radio je na razvoju motornoopru`nih pogonskih mehanizama za srednjenaponske SF6 prekida~e, vakuumske prekida~e i SF6 sklopke
(Ring Main Unit 12-24 kV). Istovremeno je bio rukovodilac Grupe za pogonske mehanizme u
Institutu gde je biran u zvanje stru~nog savetnika.
U periodu od 1980. do 1984. godine radio je i kao asistent na predmetu Pogonski mehanizmi sklopnih aparata na Elektrotehni~kom fakultetu u Sarajevu.
Od 1995. do 2001. godine radio je na razvoju pogona za postrojenja GIS 170 kV i 300 kV za rastavlja~e i prekida~e u ANSALDO T & D Genova Italija.
Od 2007. godine radi na razvoju rastavlja~a visokog napona u ABS Elektrooprema i postrojenja u Beogradu.
Dobitnik je Godi{nje nagrade za 2008. godinu Privredne komore Beograd iz oblasti dizajna i tehni~kih unapre|enja.
U okviru strukovnih organizacija objavio je kao koautor 10 (deset) stru~nih radova iz oblasti kojom se
bavi.
Zoran Kukobat je ro|en 1968. godine u Sarajevu gde je zavr{io osnovnu i srednju {kolu. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu 1998. godine na odseku Elektroenergetski sistemi.
Od 1999. godine bio je zaposlen u Institutu za elektroenergetiku IRCE u Isto~nom Sarajevu gde je do 2003. godine obavljao posao rukovodica laboratorije za visoki napon. Od
2000. do 2004. godine bio je honorarni asistent na Elektrotehni~kom fakultetu u Isto~nom Sarajevu na predmetima Tehnika visokog napona i Elektroenergetske mre`e i sistemi. Od 2003.
godine zaposlen je u ABS MINEL Elektroopremi Ripanj i trenutno obavlja poslove direktora istra`ivanja i
razvoja.
Do sada je objavio 8 radova na doma}im i me|unarodnim konferencijama.
Ivica @ivkovi} je ro|en 1978. godine u Ivanjici. Posle zavr{ene srednje Elektrotehni~ke
{kole u ^a~ku upisao je Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu, gde je diplomirao 2007. godine, na smeru za elektroenergetske sisteme.
Zaposlen je u preduze}u ABS Minel Elektrooprema a.d. Beograd-Ripanj, gde radi kao
projektant rasklopnih aparata, u sektoru istra`ivanja i razvoja.
35
Lidija Gen~i}
Pona{anje kablova
u improvizovanim uslovima po`ara
Stru~ni rad
UDK: 621.315
Rezime:
^esti uzro~nici po`ara u javnim, stambenim i drugim objektima, u kojima boravi veliki broj ljudi i koji su naj~e{}e velike materijalne vrednosti, su elektri~ne instalacije. Pored toga, elektri~ne instalacije mogu postati i glavni put {irenja po`ara nastalog na drugi na~in. Kablovi, ugra|eni u ove objekte, u slu~aju
po`ara treba te`e da se pale, sporije da sagorevaju, da ne {ire po`ar, ne emituju toksi~ne i korozivne gasove, ne stvaraju veliku gustinu dima i da odre|ene vrste kablova zadr`avaju svoju funkciju neko vreme u po`aru. Navedene ~injenice su nametnule potrebu za ispitivanjem razli~itih tipova kablova i izolacionih i pla{tevskih me{avina u laboratorijskim uslovima gorenja. Analizom dobijenih eksperimentalnih rezultata bi}e
prikazane razlike u pona{anju razli~itih tipova kablova u improvizovanim uslovima po`ara.
Klju~ne re~i: gorenje kablova, {irenje plamena, korozivnost produkata sagorevanja, indeks kiseonika,
gustina dima, funkcionalna izdr`ljivost izolacije
Abstract:
BEHAVIOR OF CABLES IN IMPROVISED FIRE CONDITIONS
Electrical installations are common causes of fire in public, residential and other buildings, in which
resides a large number of people and which are of great material value. In addition, electrical installations
can become the main line of spread of fire resulted from some other cause. In case of fire, cables built in
these buildings should ignite poorly, burn slowly, not spread the fire, not emit toxic and corrosive gases, not
create high density smoke, and certain types of cables should retain their function for some time in the fire.
The mentioned facts impose a need for testing different types of cables and insulating and sheathing compounds in combustion laboratory conditions. The analysis of experimental results will show differences in
the behavior of various types of cables in improvised fire conditions.
Key words: combustion of cables, flame spread, degree of acidity of gases evolved during combustion of cables,
limiting oxygen index, smoke density, continuance of isolation effect under fire conditions
1. UVOD
Jedno od otkri}a koje je imalo veoma veliki uticaj na razvoj ~ove~anstva je upravo stvaranje i upotreba vatre. Njena mo} je omogu}ila ~ove~anstvu
|enju energije polimeri ne prelaze kao takvi u gasovitu fazu, ve} se razla`u pre isparavanja.
2.2. Razlaganje
Razlaganje je endotermni proces za koji mora
biti obezbe|eno dovoljno energije da bi se savladale
velike energije veze izme|u atoma (izme|u 200 i
400 kJ/mol) i da bi se obezbedila dovoljna aktivaciona energija. U ve}ini slu~ajeva razlaganje se de{ava preko reakcije lanaca slobodnih radikala, koja je
inicirana tragovima kiseonika ili drugih oksidacionih ne~isto}a, koje su zaostale u materijalima za vreme procesa proizvodnje. Nastali slobodni radikali su
odgovorni za {irenje plamena u procesu gorenja, dovode do degradacije i do pojave razli~itih produkata
razlaganja u zavisnosti od sastava polimera.
2.3. Paljenje i {irenje plamena
Zapaljivi gasovi nastali pirolizom me{aju se sa
atmosferskim kiseonikom, imaju ni`u granicu paljenja i pale se, ili spolja{njim plamenom, ili je temperatura dovoljno visoka da postaju samozapaljivi. Paljenje zavisi od brojnih faktora kao {to su: raspolo`ivost kiseonika, temperatura i fizi~ke i hemijske
osobine polimera. Reakcija sagorevanja gasova sa
kiseonikom je egzotermna, poja~ava pirolizu polimera termi~kom povratnom spregom i podsti~e plamen na {irenje. Jo{ jedan faktor koji doprinosi {irenju plamena je toplota sagorevanja polimera (H),
koja za polietilen iznosi 46,5 MJ/kg, za PVC
20 MJ/kg, a za gumu 40 MJ/kg [2].
3. TERMI^KE OSOBINE NAJVA@NIJIH
IZOLACIONIH MATERIJALA
I NJIHOVO PONA[ANJE PRI GORENJU
Termoplasti~ni materijali, zavisno od svoje
hemijske strukture, gore razli~itim intenzitetom i
gustinom dima i stvaraju ostatke razli~itog sastava.
Negorivi gasovi
Piroliza
Polimer
-Q1
(endotermni
proces)
Gorivi gasovi
Te~ni produkti
^vrst ostatak ~a|
Vazduh
Me{avina
gasa
Paljenje
Vazduh
Plamen
@ar
Produkti
sagorevanja
+Q2
(egzotermni
proces)
37
Najzna~ajnije hemijske reakcije vezane za proces gorenja de{avaju se u gasovitoj ili ~vrstoj fazi. U
gasovitoj fazi proces gorenja se prekida aditivima
usporiva~ima plamena, ~ime se egzotermni procesi
zaustavljaju, sistem se rashladi, a snabdevanje zapaljivim gasovima se smanjuje ili eventualno kompletno potisne. U ~vrstoj fazi mogu da se dese dva tipa
reakcije. Prvo, raspadanje polimernog materijala
mo`e biti ubrzano usporiva~ima plamena koji dovode do logi~nog te~enja materijala i time do njegovog
povla~enja iz sfere uticaja plamena koji se gasi, a u
drugom slu~aju usporiva~i gorenja mogu formirati
sloj ugljenika na povr{ini materijala i time napraviti
fizi~ku barijeru za dalji nastavak gorenja.
4. ISPITIVANJE KABLOVA U IMPROVIZOVANIM USLOVIMA PO@ARA
Prilikom gorenja kablova nastaju kompleksne
hemijske reakcije. Kao {to je ve} pomenuto, zagrevanje dovodi do razlaganja polimernih materijala u
kablu, a kao posledica dolazi do {irenja plamena i
nastajanja dima. Sastav dimnih gasova zavisi od materijala koji gore, koli~ine vazduha i temperature
plamena. Zbog zagrevanja izolacija od termoplasti~nih materijala omek{ava i pre nego {to kablovi izgore, sli~no kao i pri ispitivanju samih materijala. Ako
su kablovi du`e izlo`eni odre|enim optere}enjima,
na takvim mestima mo`e do}i do kratkog spoja. Ove
pojave u laboratorijskim uslovima mogu biti improvizovane kroz niz standardizovanih ispitnih metoda
[3], koje }e, sa rezultatima ispitivanja, biti prikazane
dalje u radu.
4.1. Otpornost na gorenje
Da bi se procenilo pona{anje kablova prilikom
po`ara vr{eno je ispitivanje otpornosti razli~itih vrsta kablova na gorenja. Pored kablova izolovanih i
pla{tiranih PVC-om, ispitivani su i kablovi sa izolacijom od umre`enog polietilena i gume, iako ovo ispitivanje nije predvi|eno za te kablove.
Na slici 2. je prikazano ispitivanje otpornosti na
gorenje vertikalno postavljenog pojedina~nog kabla
du`ine 600 mm prema metodi EN 60332-1-2, po kojoj je i odre|eno vreme izlaganja kabla 1 kW plamenu na bazi me{avine propan vazduh. Rezultati ispitivanja se procenjuju kao zadovoljavaju}i ukoliko
du`ina sagorelog dela ne prelazi vi{e od 425 mm od
mesta izlaganja plamenu. Sva zapa`anja uo~ena u
toku ispitivanja otpornosti na gorenje razli~itih vrsta
kablova prikazana su u tabeli 1.
ELEKTROPRIVREDA, br. 1, 2009.
Laboratorijska metoda za ispitivanje gustine dima koji nastaje sagorevanjem kablova vr{i se prema
standardima EN 61034-1 i EN 61034-2. Prema ovoj
metodi, u komori oblika kocke, dimenzije 3 m, meri se procenat propu{tene svetlosti u uslovima dima
koji je nastao paljenjem uzoraka kablova plamenom
alkoholne sme{e i koji ne sme da iznosi manje od
60 % za ispitivane kablove (slika 3). Ispitivanjem
kablova izolovanih i pla{tiranih PVC-om, vrednosti
propu{tene svetlosti se kre}u izme|u 10 % i 20 %, a
ukoliko se PVC-u dodaju aditivi za smanjenje gustine dima (LS Low Smoke), vrednost propu{tene
svetlosti se mo`e pove}ati i do 65 %.
U laboratoriji je ispitivana gustina dima HFFR
kablova, a dobijeni rezultati su dati u tabeli 2.
GG/J
Pla{t omek{ava, ali se ne topi i ne sliva, po
sa gumenim uklanjanju plamena razvija se dim bele boje,
pla{tom
kabl nije samogasiv.
N2XH
NHXHX
Tabela 2.
Propu{tena svetlost
86 % 90 %
85 %
78 %
91 %
Mera~ protoka
Staklena cev
Pe}
Igli~ni ventil
Termopar
Mehanizam za uvo|enje
la|ica u staklenu cev
Sinteti~ki
vazduh
La|ica sa uzorkom
Gvozdeni
{tap za
Magnetna
me{anje
me{alica
PVC
termoplasti~ni
> 250 mg/g
pH < 4,3
> 10 S/mm
Vrsta materijala
Hlorirana guma
Halogen free
termostabilni
termoplasti~ni
300 mg/g
0 mg/g
pH < 4,3
pH > 4,3
> 10 S/mm
< 10 S/mm
menom kablova s halogenim elementima, kablovima bez halogenih elemenata. Tako je PVC, u ve}ini
slu~ajeva, zamenjen polietilenom i bezhalogenim
materijalima (HF Halogen Free). Upotrebom kablova bez halogenih elemenata izbegavaju se i velike koli~ine vrlo otrovnih gasova (fozgen COCl2,
cijanovodoni~na kiselina HCN), koji su naj~e{}e
uzrok za veliki broj `rtava prilikom po`ara.
U laboratorijskim uslovima se procena korozivnosti produkata sagorevanja polimernih materijala
mo`e vr{iti na dva na~ina. Sagorevanje uzoraka materijala za obe ispitne metode vr{i se prema standardu EN 50267-1 (slika 4). Ispitivanje koli~ine gasovite hlorovodoni~ne kiseline nastale sagorevanjem
polimernih materijala se vr{i volumetrijskom metodom titracijom rastvora sa apsorbovanim gasovitim produktima sagorevanja, prema standardu EN
50267-2-1, kojim je propisana koli~ina hlorovodoni~ne kiseline max 5 mg/g uzorka. Ispitivanje stepena kiselosti gasova nastalih sagorevanjem izolacionih i pla{tevskih materijala se vr{i merenjem pH
vrednosti i elektroprovodnosti rastvora sa apsorbovanim gasovitim produktima sagorevanja, prema
standardu EN 50267-2-2, a propisana pH vrednost
za kablove tipa N2XH i NHXHX iznosi min 4,3, i
elektroprovodnost max 2,5 S/mm. U tabeli 3 su
40
Halogen free
termostabilni
0 mg/g
pH > 4,3
< 10 S/mm
50266-2-4. Prema ovim standardima vr{eno je sagorevanje uzoraka du`ine 3,5 m u trajanju od 20 min,
pri ~emu je broj uzoraka odre|en na osnovu zapremine nemetalnog materijala. Za ispitivane kablove
zahteva se koli~ina nemetalnog materijala u kablu
od 1,5 l/m kategorija C. Sagoreli deo ne sme pre}i du`inu ve}u od 2,5 m. Ispitivani su HFFR kablovi, a rezultati su prikazani u tabeli 6.
LOI
25 %
35 49 %
38 %
> 55 %
irenje plamena
0,99 1,17 m
0,59 m
0,68 m
1,79 m
[4]
[5]
Slika 7. Ispitivanje funkcionalne izdr`ljivosti izolacije
Rad STK B1 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 23. 06. 2009. godine
42
Neboj{a Petrovi},
Ninel ^ukalevski i Sovjetka Krstonijevi}
Abstract:
MATHEMATICAL MODELS IN STANDARDS FOR CURRENT CARRYING CAPACITY
OF OVERHEAD LINES CALCULATION
The transmission overhead line conductor temperatures calculation and/or measurement is very
important for a safety of people, vegetation, buildings, equipment, economy, security and reliability of
transmission power system. The continuous and short-term current carrying capacities of the overhead line,
that are, also, used for setting line overload protection, depend on allowed conductor temperature. Since
these values significantly differ during summer and winter season, as well as for daylight and night, it is
important to enable their real time accessement, based on the conductor temperature values. In this paper,
the results of overhead lines conductor temperature calculations employing four mathematical models,
according to IEEE 738 [1], IEC 61597 [2], CIGRE SC 22.12 [3] and IS 37 [4] standards, are compared.
Neboj{a Petrovi}, dipl. in`. el. JP Elektromre`a Srbije, Pogon prenosa Kru{evac, @upski put bb, 37 000 Kru{evac
Prof. dr Ninel ^ukalevski, dipl. in`. el., mr Sovjetka Krstonijevi}, dipl. in`. el. Institut Mihailo Pupin, Beograd
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
43
Key words: overhead line, continuous current carrying capacity, short current carrying capacity,
temperature of conductor, limit of load transmission overhead line,
control (dispatching) senter of transmission power system
1. UVOD
Delimi~ni i potpuni raspadi elektroenergetskih
sistema sa dugotrajnim poreme}ajima u radu prenosnih sistema i ozbiljnim posledicama po snabdevanje potro{a~a, privrede i stanovni{tva, zbog vi{esatnog ili vi{ednevnog ostajanja bez napajanja elektri~nom energijom dogodili su se zbog ispada visokonaponskih vodova 400 kV usled preskoka sa dalekovoda u njegovom koridoru, a nakon toga preoptere}ivanja vodova koji su u pogonu, delovanja za{tita od
preoptere}enja, kaskadnog ispada pojedinih elemenata elektroenergetskih sistema. U delu Severne
Amerike 14. avgusta 2003. godine, kada je u 15:05 h
po lokalnom vremenu ispad 345 kV nadzemnog voda nastao zbog preskoka na drve}e doveo do kaskadnog ispada drugih dalekovoda prenosne mre`e
razli~itih naponskih nivoa i ispada generatorskih jedinica i delimi~nog raspada elektroenergetskog sistema u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i Kanadi. U Italiji je 28. 9. 2003. godine u 03:01 h ispao
DV 400 kV izme|u Italije i [vajcarske zbog preskoka na drve}e, {to je dovelo do kaskadnog ispada drugih dalekovoda 400 kV i 220 kV zbog preoptere}enja i potpunog raspada elektroenergetskog sistema
Italije. Iz navedenih doga|aja se jasno zaklju~uje da
je izuzetno va`no za siguran i pouzdan rad prenosnog sistema, odnosno za odr`avanje, eksploataciju
i upravljanje nadzemnim vodovima pravilno odrediti trajne dozvoljene struje i kratkotrajno dozvoljene
struje nadzemnih vodova.
Trajne dozvoljene struje i kratkotrajno dozvoljene struje nadzemnih vodova se odre|uju na osnovu temperature provodnika. Temperatura provodnika nadzemnih vodova se dobija izra~unavanjem prema matemati~kim modelima i/ili, u novije vreme,
merenjem senzorima postavljenim na provodnicima
du` nadzemnog voda.
SCADA sistemi pojedinih proizvo|a~a omogu}avaju, na osnovu ulaznih meteorolo{kih podataka i
struje faznog provodnika, odre|ivanje trajno dozvoljenih struja nadzemnih vodova u upravlja~kim centrima. Poslednjih desetak godina pojedine prenosne
kompanije u saradnji sa proizvo|a~ima senzora za
merenje temperature provodnika integri{u kroz
SCADA sisteme u svojim upravlja~kim centrima on
line (u realnom vremenu) merenje temperature provodnika sa prora~unima temperature provodnika
prema nekom od matemati~kih modela u standardima [1], [2] ili [3], zbog provere merenja temperatu44
re provodnika i eventualne korekcije ako su odstupanja ve}a od zadatih vrednosti. Na osnovu toga
SCADA sistem odre|uje trajno dozvoljene struje i
kratkotrajno dozvoljene struje provodnika dalekovoda i omogu}ava dispe~erima u upravlja~kim centrima optimalno optere}ivanje nadzemnih vodova.
U okviru laserskog snimanja dalekovoda helikopterom, zbog izrade trodimenzionog projekta izvedenog stanja ili zbog odr`avanja dalekovoda, meri se temperatura provodnika termovizijskim snimanjem i proverava se na osnovu struje faznog provodnika i izmerenih meteorolo{kih podataka prora~unom prema nekom od matemati~kih modela u standardima [1], [2] ili [3].
2. PRORA^UNI DOZVOLJENIH STRUJA
PROVODNIKA
Kako se u provodnicima ne zadr`ava toplota, iz
jedna~ine ravnote`nog stanja zagrevanja i hla|enja
provodnika vide se fizi~ke veli~ine koje odre|uju
temperaturu provodnika nadzemnih vodova.
zagrevanje provodnika = hla|enje provodnika
PJ + PM + PS = Pc + Pr
(1)
gde su :
PJ zagrevanje usled struje uspostavljene u provodniku (Jouleovi gubici),
PM zagrevanje usled vrtlo`nih struja i histerezisa
kod prolaska naizmeni~ne struje kroz provodnike od feromagnetskih materijala; za Al/^
provodnike su ovi gubici zanemarljivi,
PS zagrevanje usled sun~evog zra~enja,
Pc hla|enje (odvo|enje toplote) usled prirodne
konvekcije (razlika u gustini ~estica usled neravnomernog zagrevanja vazduha) ili prinudne
konvekcije (dejstvo vetra),
Pr hla|enje (odvo|enje toplote) usled toplotnog
zra~enja.
Trajno dozvoljena struja i kratkotrajno dozvoljena struja provodnika izra~unavaju se iz jedna~ine:
I doz . =
Pc + Pr PS
RT dozv .
(2)
gde je
RTdozv. omska otpornost provodnika, pri naizmeni~noj struji, na temperaturi od Tdozv (C).
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Kod provodnika velikih popre~nih preseka temperatura provodnika nije ista u svim ta~kama du`
pre~nika popre~nog preseka provodnika. U literaturi [3] i [5] su dati matemati~ki modeli za prora~un
razlike izme|u temperature u centru i na povr{ini
provodnika. Za provodnik Al/^ 490/65 mm2 se prora~unom dobija za meteorolo{ke uslove za koje ra~unamo trajno i kratkotrajno dozvoljene struje da je
temperatura u centru provodnika za 2 C do 3 C ve}a u odnosu na povr{inu provodnika. Sli~ni razultati su navedeni i u literaturi [3] i [5]. S obzirom da je,
od standardnih provodnika koji se koriste u prenosnom sistemu Srbije, provodnik Al/^ 490/65 mm2
od u`eta sa najve}im pre~nikom na nadzemnim vodovima 400 kV (faza je 2 x Al/^ 490/65 mm2) i
220 kV (faza je Al/^ 490/65 mm2), u ovom radu su
svi prora~uni ura|eni pod pretpostavkom da je temperatura ista u svim ta~kama provodnika. Identi~na
pretpostavka se koristi u svim radovima i postupcima koji se odnose na prora~une dozvoljenih struja
za operativne (pogonske) potrebe u nama dostupnoj
literaturi u svetu.
Nadzemni vodovi naponskih nivoa 110 kV,
220 kV i 400 kV u Srbiji, koji su gra|eni pedesetih,
{ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina pro{log veka su, prema Pravilniku [6], projektovani i izgra|eni za temperaturu provodnika od 40 C, a samo
za va`nija ukr{tanja je ra|ena provera sigurnosnih
visina za temperaturu provodnika od 60 C ili 80 C,
zavisno od projektnog zadatka za konkretan dalekovod. U poslednjih dvadesetak godina su dalekovodi
projektovani i izgra|eni za temperaturu provodnika
od 60 C sa proverom sigurnosnih visina za va`nija
ukr{tanja za temperaturu provodnika od 80 C ili su
kompletni dalekovodi projektovani i izgra|eni za
temperaturu provodnika od 80 C, zavisno od projektnog zadatka za konkretan dalekovod.
Navedeni podaci i procenjena rezerva u sigurnosnim visinama su razlog za{to su u internom standardu [4] usvojene, za provodnike ~ija su u`ad aluminijumska sa ~eli~nim jezgrom (Al/Fe) i ~ija su
u`ad od legure aliminijuma sa ~eli~nim jezgrom
(AlMg/Fe), trajno dozvoljene struje za temperaturu
od 60 C i kratkotrajno dozvoljene struje za temperaturu od 80 C. Za provodnike od bakarnih u`adi su
usvojene vrednosti za trajno dozvoljene struje za
temperaturu od 50 C i kratkotrajno dozvoljene struje za temperaturu od 70 C.
U prenosnoj mre`i Srbije je najve}i broj dalekovoda u vi{edecenijskoj eksploataciji, pa je zbog toga
u internom standardu [4] usvojeno da su koeficijent
apsorpcije sun~evog zra~enja S = 0,9 i koeficijent
odvo|enja toplote radijacijom = 0,9.
U internom standardu [4] je usvojeno : da su
vrednosti za ja~inu sun~evog zra~enja za letnju sezoELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Tabela 1.
938
1 670
Al/^ 2x490/65 mm
468
842
469
835
402
690
Al/^ 360/57 mm
320
541
317
537
245
396
Al/^ 150/25 mm
110
309
120
313
Cu 95 mm2
Tabela 2.
1 140
1 870
1 140
1 528
Al/^ 2x490/65 mm
578
950
570
935
570
764
Al/^ 490/65 mm2
2
485
782
477
774
480
643
Al/^ 360/57 mm
387
611
378
601
380
509
Al/^ 240/40 mm2
2
291
447
288
442
290
389
Al/^ 150/25 mm
2
161
354
165
355
160
245
Cu 95 mm
Tabela 3.
Al/^ 2x490/65 mm
593
965
621
980
601
962
Al/^ 360/57 mm
397
621
411
627
409
623
Al/^ 150/25 mm
168
362
177
366
180
369
Cu 95 mm2
Tabela 4.
Al/^ 2x490/65 mm
2
711
1 091
752
1121
710
1 080
Al/^ 490/65 mm
594
900
625
921
596
897
Al/^ 240/40 mm
352
515
365
523
355
514
Cu 95 mm
46
Tabela 5.
1 840
2 270
Al/^ 2x490/65 mm
924
1141
920
1 135
754
928
Al/^ 360/57 mm
581
716
577
712
420
517
Al/^ 150/25 mm
325
428
330
430
Cu 95 mm2
Tabela 6.
1 992
2 450
1 956
2 348
Al/^ 2x490/65 mm
1 007
1 240
996
1 225
978
1 174
Al/^ 490/65 mm2
2
823
1 012
818
1 002
805
966
Al/^ 360/57 mm
636
782
628
772
621
745
Al/^ 240/40 mm2
2
460
565
459
560
449
539
Al/^ 150/25 mm
2
359
471
361
470
364
557
Cu 95 mm
Tabela 7.
Al/^ 2x490/65 mm
1 020
1 255
1 048
1 275
1 022
1 255
Al/^ 360/57 mm
645
792
660
802
645
792
Al/^ 150/25 mm
365
478
374
484
371
485
Cu 95 mm2
Tabela 8.
Al/^ 2x490/65 mm
2
1 121
1 375
1 165
1 412
1 114
1 364
Al/^ 490/65 mm
918
1 125
952
1 153
914
1 119
Al/^ 240/40 mm
516
631
532
642
517
631
Cu 95 mm
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
47
Tabela 9.
1 932
2 402
1 940
2 328
Al/^ 2x490/65 mm
983
1 221
966
1 201
970
1 164
Al/^ 490/65 mm2
2
810
1 002
800
992
800
960
Al/^ 360/57 mm
632
779
622
767
630
756
Al/^ 240/40 mm2
2
463
567
458
561
460
552
Al/^ 150/25 mm
370
479
370
479
374
468
Cu 95 mm2
Tabela 10.
Al/^ 2x490/65 mm
1 129
1 382
1 194
1 434
1 121
1 369
Al/^ 360/57 mm
727
884
764
912
722
877
Al/^ 150/25 mm
2
431
549
452
565
433
552
Cu 95 mm
Tabela 11.
2 460
2 818
Al/^ 2x490/65 mm
1 246
1 428
1 230
1 409
Al/^ 490/65 mm2
2
1 018
1 167
1 010
1 154
Al/^ 360/57 mm
788
902
777
890
Al/^ 240/40 mm2
2
570
652
566
646
Al/^ 150/25 mm
477
561
476
560
Cu 95 mm2
IS 37 EPS-a 2003
Itr (A)
Iktr (A)
2 466
3 304
1 233
1 652
1 015
1 360
783
1 050
566
758
476
728
Tabela 12.
IS 37 EPS-a 2003
Itr (A)
Iktr (A)
[3]
[4]
IEEE Std. 738-1993 STANDARD FOR CALCULATING THE CURRENT-TEMPERATURE RELATIONSHIP OF BARE OVERHEAD CONDUCTORS
IEC 61597-1995 TECHNICAL REPORT TYPE 3
OVERHEAD ELECTRICAL CONDUCTORS
CALCULATION METHODS FOR STRANDED
BARE CONDUCTORS,
CIGRE STUDY COMMITTEE 22 WORKING
GROUP 12, TECHNICAL BROCHURE 207
Thermal Behaviour of Overhead Conductors, Paris,
august 2002
IS 37 TRAJNO DOZVOLJENE STRUJE FAZNIH
PROVODNIKA NADZEMNIH VODOVA NAZIV-
NIH NAPONA 400 kV, 220 kV i 110 kV, JP Elektroprivreda Srbije, 2003. godine, http://www.ems.rs
[5] D. S. Tasi}, TERMI^KI ASPEKTI STRUJNE OPTERETLJIVOSTI PROVODNIKA NADZEMNIH
ELEKTROENERGETSKIH VODOVA, Monografija, Elektronski fakultet, Ni{, 2002. godine
[6] PRAVILNIK O TEHNI^KIM NORMATIVIMA
ZA IZGRADNJU NADZEMNIH ELEKTROENERGETSKIH VODOVA NAZIVNOG NAPONA
OD 1 kV DO 400 kV, Slu`beni list SFRJ broj 65/88
i Slu`beni list SRJ broj 18/92
[7] PLAN RAZVOJA PRENOSNOG SISTEMA SRBIJE ZA PERIOD DO 2013. GODINE, Javno preduze}e Elektromre`a Srbije, Beograd, 2008. godine,
http://www.ems.rs
[8] Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod Srbije,
http://www.hidmet.gov.rs
[9] T. Sajdl, G. Jakupovi}, N. ^ukalevski, S. Krstonijevi}, S. Cveti}anin, M. Pavlovi}, Z. Nedeljkovi},
APLIKACIJE ZA PRORA^UN MOGU]NOSTI
OPTERE]ENJA TRANSFORMATORA I DALEKOVODA, 26. savetovanje JUKO CIGRE, Banja
Vru}ica Tesli}, 25-30. maj 2003. Republika Srpska
[10] N. Cukalevski, G. Jakupovic, N. Damjanovic, S.
Cveticanin, T. Sajdl, S. Krstonijevic, B. Tomasevic,
M. Mitrovic, THE DATA WAREHOUSE FOR THE
MULTIPLE CONTROL CENTERS TRANSMISSION SYSTEM OPERATOR, CIGRE 2004, Paris,
29th August 3rd September 2004, France
[11] S. Krstonijevi}, N. ^ukalevski, G. Jakupovi}, N. Damjanovi}, S. Cveti}anin, REAL-TIME TRANSMISSION ELEMENTS DYNAMIC LOADING APPLICATIONS FOR SYSTEM OPERATION RELIABILITY IMPROVEMENT, 5. Sovetuvanje MAKO CIGRE 07, 7-9. 10. 2007. Ohrid, Makedonija
Rad STK B2 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 03. 07. 2009. godine
Neboj{a Petrovi} je ro|en 1965. godine u Kru{evcu. Diplomirao je na smeru elektroenergetski sistemi Energetskog odseka Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu. U Elektroistoku, odnosno u Elektromre`i Srbije, radio je u Slu`bi odr`avanja, kao in`enjer na redovnom i
investicionom odr`avanju dalekovoda i trafostanica, {ef Mre`no-regionalnog centra, rukovodilac Slu`be eksploatacije, sada je direktor Pogona prenosa Kru{evac.
Neki od poslova na kojima je radio su: kreiranje baze podataka za pra}enje odr`avanja
transformatorkih stanica i dalekovoda u Pogonu prenosa Kru{evac u programu MS Access,
rekonstrukcija DV 110 kV broj 113/4 TS Leskovac 2 EVP Grdelica, uvo|enje (izgradnja polja) DV 110 kV
broj 1219 TS Vranje 1 HE Vrla 3 u TS 110/35 kV/kV Vranje 1 u Vranju i postrojenje 110 kV HE Vrla 3 u
Surdulici, provizorijum za rad pod naponom 110 kV DV 220 kV TS Kru{evac 1 TS Ni{ 2 u TS Kru{evac
1, koordinacija izolacije u postrojenjima 220/110 kV/kV Leskovac 2 i 400/220/110 kV/kV/kV Ni{ 2. U~estvovao je u izgradnji postrojenja 110 kV u TS 110/35 kV/kV Kur{umlija, pripremi za uklju~enje u tehni~ki sistem upravljanja TS 400/110 kV/kV Kragujevac 2 i TS 220/110 kV/kV Kraljevo 3, izgradnji TS 400/110
kV/kV Jagodina 4. Objavio je sedam stru~nih radova na savetovanjima JUKO CIGRE, CIGRE Srbija i me|unarodnim kolokvijumu CIGRE u Beogradu sa temama : energetski kriterijumi za revitalizaciju nadzemnih vodova, prora~uni elektri~nog i magnetnog polja u blizini nadzemnih vodova vezane za tehni~e performanse EES (STK C4 CIGRE Srbija), kao i radove o elektri~nim prora~unima za nadzemne vodove sa ko50
mentarima tehni~kih propisa za njihovu izgradnju. ^lan je studijskih komiteta C2 Upravljanje i eksploatacija EES-a i B2 Nadzemni vodovi CIGRE Srbija.
Ninel ^ukalevski je ro|en 1949. godine u Beogradu, gde je i diplomirao 1972, magistrirao 1983. i doktorirao 1990. godine na Elektrotehni~kom fakultetu. Od 1977. godine neprekidno je zaposlen u institutu Mihajlo Pupin, gde je 1986. godine formirao odeljenje za
upravljanje EES. Do sada je radio na brojnim problemima primene informacionih tehnologija u elektroenergetici, kao i na problemima analize, planiranja i upravljanja savremenim
elektroenergetskim sistemima. Kao autor ili koautor objavio je ukupno preko 130 radova u
zemlji i inostranstvu (42) i realizovao brojna (20) tehni~ka re{enja (pre svega u domenu informacionih sistema, baza podataka i aplikativnih programskih paketa i upravljanja EES). Pored toga, u~estvovao je u realizaciji zna~ajnog broja studija i projekata (vi{e od 60). Tokom 1984. godine bio je na vi{emese~nom studijskom usavr{avanju na Washington University, SAD. Godine 1998. je izabran za profesora za predmet Klijent-server sistemi na smeru za Nove ra~unarske tehnologije Vi{e elektrotehni~ke
{kole u Beogradu (sa nepunim radnim vremenom). U NI zvanje nau~nog savetnika je izabran 2003. godine. ^lan je me|unarodne organizacije IEEE Power Engineering Society od 1986. godine, IEEE Computer
Society od 2000. godine, kao i ~lan SC C2 (Operation and Control) CIGRE, Pariz. ^lan je me|unarodnih
radnih grupa (WG C2.01 i C2.03) za centre upravljanja EES i obuku operativnog personala EES me|unarodne organizacije CIGRE Pariz, kao i ~lan CIGRE Srbija i udru`enja ETRAN-a. Dobitnik je renomirane
nagrade Technical Committee Award me|unarodne organizacije CIGRE Pariz za 2007. godinu.
Sovjetka Krstonijevi} je ro|ena 1966. godine u Mostaru. Diplomirala je februara 1993,
a magistrirala je novembra 2001. godine, na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 1993. do 1999. godine radila je kao in`enjer razvoja u d.d. Teleoptik-Beograd. U
institutu Mihajlo Pupin je od 2001. godine i anga`ovana je na programima upravljanja
elektroenergetskim sistemom. Oblast njenog interesovanja su razvoj algoritama i aplikacija
za analizu rada elektroenergetskog sistema, analiza postoje}ih modela u elektroenergetskom
sistemu i njihova softverska implementacija. Tokom profesionalne karijere se bavila i razvojem i primenom razli~itih Machine Learning tehnika za modelovanje i obradu signala.
^lan je IEEE asocijacije i potpredsednik IEEE WIE: Women in Engineering za Srbiju.
Vladica Mijailovi}
Abstract:
OPTIMAL SPARING STRATEGY FOR POWER TRANSFORMER COMPONENTS
The paper suggests a method to optimize the spare amount of power transformer components. This sparing policy is conceived to provide the minimum total cost consisting of investment, failure repair and load
curtailment costs. Also, the influence of performing of transformer revitalisation on expected total cost is
analysed. The application of the method suggested and the benefits it provides are demonstrated for substation with two installed power transformers.
Key words: power transformer, spare parts, revitalisation, load curtailment, cost
matora ( pk = 1)
i=1
transformatora ( pk,i = 1)
i=1
2. UVOD
Kvarovi na opremi u postrojenjima, naj~e{}e,
imaju za posledicu prekide u isporuci elektri~ne energije do krajnjih potro{a~a. [teta koju pri tome trpe
potro{a~i zavisi od du`ine trajanja prekida i strukture
potro{nje, dok je {teta koju trpi distributivno preduze}e srazmerna koli~ini neisporu~ene elektri~ne energije i stepenu o{te}enja opreme. Najte`e posledice
nastaju u slu~aju kvarova energetskih transformatora,
jer njihovo otklanjanje dugo traje i puno ko{ta.
Kao {to je poznato, kvarovi se mogu podeliti na
popravljive i nepopravljive. Otklanjanje popravljivih
kvarova traje relativno kratko i bez upotrebe rezervnih delova. Za otklanjanje nepopravljivih kvarova
mora se upotrebiti rezervni element, tako da trajanje
otklanjanja zavisi i od raspolo`ivosti potrebnog rezervnog dela-komponente. Nabavkom rezervnih elemenata znatno se uti~e na trajanje otklanjanja kvara, kada do njega do|e, ali ta nabavka iziskuje znatna investiciona sredstva. Opravdanost nabavke rezervne
opreme utvr|uje se tehni~ko-ekonomskom analizom.
Tako|e, poznato je da intenzitet kvarova raste
sa porastom starosti opreme u eksploataciji. IlustraELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
procena
statistika
3. PREDLOG MODELA
Energetski transformator se mo`e nalaziti u radnom ili u neradnom stanju. Kvarovi koji energetski
transformator prevode u neradno stanje se mogu podeliti na sitne (minor failures) i krupne kvarove (major failures), zbog kojih dolazi do gubitka jedne ili
vi{e funkcionalnih sposobnosti transformatora.
Kvarovi koji se mogu otkloniti za t 24 h smatraju
se sitnim kvarovima.
53
t k
Rk ( t ) = exp (( k ,mf + k ,MF ) t ) e xp (1)
k
odnosno, usvojeno je da se iz radnog u neradno stanje mo`e pre}i zbog slu~ajnih kvarova i/ili zbog starenja elemenata respektivno.
Energetski transformator se sastoji od 6 funkcionalnih celina-komponenti:
1. Namotaji + ulje, 2. Provodni izolatori, 3. Kotao, 4. Regulator napona, 5. Ostali pribor i 6. Jezgro.
Prema o~ekivanoj du`ini trajanja otklanjanja,
postoje tri kategorije kvarova:
i = 1) kvarovi koji se otklanjaju za t 1 dan,
i = 2) kvarovi koji se otklanjaju za 1 < t 30 dana,
i = 3) kvarovi koji se otklanjaju za t > 30 dana.
Kvarovi iz prve dve kategorije su popravljivi, a
iz tre}e nepopravljivi kvarovi.
U tabeli 1 dati su podaci o udelu pojedinih komponenti u ukupnom broju kvarova energetskih transformatora, prema anketi CIGRE [1], kao i vremena
trajanja otklanjanja pojedinih kategorija kvarova.
Za slu~aj pogona bez dr`anja rezervne opreme i
sprovo|enja revitalizacije, tro{kovi tokom planskog
perioda eksploatacije sastoje se samo od tro{kova
otklanjanja kvara. Prose~na godi{nja vrednost ovih
tro{kova po jednom transformatoru, tokom perioda
(t,t + 1) mo`e se proceniti iz izraza:
b
[Rtot ( t ) Rtot ( t + 1 )] pk
k =1
C ET ,b ( t ,t + 1 ) = t +1
tot
fk
k =1
i =1
i =1
( t ) dt + [Rtot ( t ) Rtot ( t + 1 )]
k
b
fk
)] pk pk ,i Ck' ,i
k =1
i =1
fk
Rtot ( t + 1 )] pk pk ,i rk' ,i
, Rtot (t ) = Rk (t )
(2)
(4)
Tabela 1.
Trajanje Trajanje
kvara bez kvara sa
rezervne rezervnom
opreme, opremom,
rk,i
rk,i
15 dana
15 dana
250 dana 15 dana
1 dan
1 dan
40 dana
3 dana
40 dana
15 dana
1 dan
1 dan
3 dana
3 dana
90 dana
15 dana
1 dan
1 dan
3 dana
3 dana
40 dana
3 dana
1 dan
1 dan
30 dana
15 dana
40 dana
15 dana
15 dana
15 dana
180 dana 15 dana
Kategorija
p
pk,i
Komponenta k kvara prema
(%)
(%)
trajanju
30 dana
1) Namotaji
26,4
+ ulje
> 30 dana
1 dan
2) Provodni
12 1 30 dana
izolatori
> 30 dana
1 dan
3) Kotao 7,9 1 30 dana
> 30 dana
1 dan
4) Regulator
40,7 1 30 dana
napona
> 30 dana
1 dan
5) Ostalo 10,6 1 30 dana
> 30 dana
1 30 dana
6) Jezgro 2,4
> 30 dana
14,54
85,46
14,82
51,85
33,33
58,82
23,53
17,65
25,61
52,44
21,95
65,22
17,39
17,39
50
50
Kupovinom rezervne opreme svesno se pove}avaju eksploatacioni tro{kovi da bi se snizila neraspolo`ivost transformatora, odnosno {teta koju }e isporu~ilac da pretrpi zbog neisporu~ene elektri~ne energije. Uticaj rezervne opreme nabavljene u, na primer, trenutku Tj perioda eksploatacije obuhvata se
na slede}i na~in: Ako se do trenutka Tj dogodi kvar
on }e biti otklonjen, a ako ne u trenutku Tj bi}e kupljena rezervna komponenta j energetskog transformatora. Izrazi (2) i (3) postaju, za t Tj:
k =1
fj
i =1
CET ,s ( t,t + 1 ) =
a prose~na godi{nja neraspolo`ivost:
f
t +1
[Rtot ( t ) Rtot ( t + 1 )] pk
p
R
(
t
)
dt
R
(
t
)
R
(
t
1
)
[
]
tot
tot
tot
j
k =1
i =1
i =1
U ET ,b ( t,t + 1 ) = t +1
t
fk
b
C"j ,i + pk pk ,i Ck' ,i
k =1
i =1
k j
b
fk
t ) Rtot ( t + 1 )] pk pk ,i rk' ,i
k =1
i =1
fk
dt + [Rtot ( t ) Rtot ( t + 1 )] pk pk ,i r
k =1
54
i =1
'
k ,i
(3)
j p j ,i r + pk pk ,i r
i =1
k =1
i =1
k j
fj
"
j ,i
fk
'
k ,i
+N
Rtot ( T j ) Cnew, j
tot
(5)
( t ) dt + U I (0 ,N )
fj
[Rtot ( t ) Rtot ( t + 1) ] p j p
U ET ,s ( t ,t + 1 ) =
i =1
t +1
fj
f
b
k
t + 1) ] p j p j ,i rj",i + pk pk ,i rk',i
i =1
k =1
i =1
k j
(6)
fj
fk
b
) Rtot ( t + 1) ] p j p j ,i r j",i + pk pk ,i rk ',i
i =1
k =1
i =1
k
j
fk
k =1
i =1
Tj ) Rtot ( N ) p j
fj
p
i =1
j ,i
r + pk
"
j ,i
k =1
k j
fk
p
i =1
k ,i
'
k ,i
Druga mera za pobolj{anje pouzdanosti transformatora koja }e ovde biti razmatrana je revitalizacija. Sprovo|enjem revitalizacije zavr{ava se jedan ciklus i po~inje drugi kada transformator ima
sve osobine kao da je nov. Trenutak sprovo|enja revitalizacije Tref se odre|uje tako da se tokom ciklusa
ostvari minimalna prose~na neraspolo`ivost transformatora, odnosno tako da va`i:
U ET ( 0,Tref ) =
fk
p
i =1
(7)
(9)
k ,i
fk
k =1
i =1
Tref
tot
min
min
fk
+ (1 Rtot (Tref ) ) pk
k =1
i =1
( t ) dt + (1 Rtot (
k ,i
(10)
rk ',i
b
fk
'
(
T
)
p
tot
ref
k pk ,i Ck ,i
k =1
i =1
(1 R
fk
k =1
i =1
b
fk
(1 R
tot
fk
k =1
i =1
(11)
'
k ,i
Rtot (T j ) Cnew, j
N
tot
( t ) dt + U I (0,N )
tot
( t ) dt + U I (0,N )
4. PRIMENA MODELA
Primena predlo`enog modela bi}e ilustrovana
na primeru jedne TS 110/x kV/kV, u kojoj su instalirana dva energetska transformatora od po 31,5 MVA.
Prora~uni su ura|eni za o~ekivani `ivotni vek transformatora od N = 40 godina.
Linearizovani godi{nji dijagram trajanja optere}enja za analiziranu TS je prikazan na slici 2. Maksimalno optere}enje iznosi 80 %, a minimalno 40 %
instalisane snage, Pinst = 2 31,5 = 63 MVA.
Prose~na godi{nja {teta zbog neisporu~ene
elektri~ne energije je:
55
[EUR / god ]
(evra/godi{nje)
(12)
Tabela 3.
Cena otklaCena otklaKategorija njanja kvara njanja kvara
pk
kvara prema bez rezervne sa rezervnom
Komponenta
(%)
opremom
trajanju
opreme Ck,i
Ck,i
30 dana 0,2Cnew,1+Cu Cu
1) Namotaji +
26,4
ulje
> 30 dana 0,5Cnew,1+Cu Cu
1 dan
2) Provodni
izolatori
a1
Wneisp,2
neisp , 2
bb11 W
0,2Cnew,3
t t(h)
[h
88760
760
Pmax
inst
PPinst
yy1 1
Pinst
inst
22
W
Wneisp,1
neisp ,1
0,1Cnew,4
0,2Cnew,4
0,1Cnew,5
0,1Cnew,5
0,5Cnew,5
2,4
1 30 dana 0,2Cnew,6+Cu Cu
> 30 dana 0,5Cnew,6+Cu Cu
11
Tabela 2.
56
Cu
6) Jezgro
Cu
1 dan
5) Ostalo
0,1Cnew,3
1 dan 0,1Cnew,4
4) Regulator
40,7 1 30 dana 0,2Cnew,4
napona
> 30 dana 0,4Cnew,4
yy22
0,4Cnew,2
0,1Cnew,3
Pmax
max
Pinst
P
inst
k
1
2
3
4
5
6
0,4Cnew,2
12 1 30 dana Cnew,2
Komponenta
Namotaji + ulje
Provodni izolator
Kotao
Regulator napona
Ostalo
Jezgro
Cena , EUR
250 000+ 40 000
800
28 000
42 000
22 000
80 000
Komponenta
1
2
3
4
5
6
Namotaji + ulje
Provodni izolator
Kotao
Regulator napona
Ostali pribor
Jezgro
3,58
3,58
3,58
3,58
3,58
3,58
57,013 1
74,315 9
102,321
54,872 3
98,807 9
111,395
30 000
25 000
20 000
15 000
10 000
5 000
0
a)
b)
11
22
33
44
55
66
77
88
99
Godina
nasbavke rezervnih
rezervnih namotaja
Godina
nabavke
namotaja
2 000
1 500
1 000
b)
500
0
9 10 11 12
Cnew
1
= 0 ,142 Cnew . Sada{nja vrednost re1, 0540
vitalizacije sprovedene
26. godine po ceni od i kupovine novog transformatora nakon 52 godine eksploatacije je:
0 , 4 Cnew Cnew
+
= 0 ,1916Cnew
1, 0526
1, 0552
5. ZAKLJU^AK
U radu je predlo`en model koji omogu}ava procenu opravdanosti nabavke rezervnih komponenti
energetskih transformatora u proizvoljnim godinama perioda eksploatacije. Za formiranje modela kori{}eni su pokazatelji pouzdanosti prikupljeni u anketi CIGRE i tokom eksploatacije u SAD. Realni su
i podaci o vremenima trajanja pojedinih kategorija
kvarova i cene otklanjanja istih. Primena modela je
pokazana za slu~aj radijalnog napajanja potro{a~a
i za slu~aj kada je ispunjen kriterijum n-1 sigurnosti. U radu je analiziran i uticaj trenutka sprovo|enja revitalizacije transformatora. Zaklju~eno je
da sprovo|enje revitalizacije zbog produ`enja `ivotnog veka transformatora nije opravdano. Tako|e,
ako je raspolo`iva optimalna koli~ina rezervnih
komponenti, revitalizacija transformatora nije
opravdana, jer tada otklanjanje bilo kog kvara traje
kra}e i jeftinije od sprovo|enja revitalizacije.
6. LITERATURA
[1]
Rad je rezultat rada na projektu TR 17001, Pouzdanost deregulisanih distributivnih sistema, koji u okviru programa Tehnolo{kog
Razvoja finansira Ministarstvo nauke Republike Srbije.
Rad STK B3 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 09. 06. 2009. godine
Vladica Mijailovi} je ro|en 1966. godine u Kraljevu, gde je zavr{io osnovnu i srednju
{kolu. Na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu je diplomirao 1991.
godine. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu 1995. i 1999. godine, respektivno. Nakon diplomiranja zaposlio se na Tehni~kom fakultetu u ^a~ku, gde je i sada zaposlen u zvanju vanrednog profesora, na Katedri za industrijsku energetiku.
Kao autor ili koautor do sada je objavio 3 rada u vode}im me|unarodnim ~asopisima, 5
radova u vode}em nacionalnom ~asopisu i 14 radova na doma}im konferencijama i savetovanjima. Koautor je jednog univerzitetskog ud`benika, jedne zbirke zadataka i tri monografije od nacionalnog zna~aja. Rukovodio je na tri projekta finansirana od strane Ministarstva za nauku i za{titu `ivotne sredine.
58
,}ivonavetS ajilI
}ivotuanrA na{uD i }ijotsO nedalM ,}itveJ okraD ,elorP okjaR
:tcartsbA
YLPPUS REWOP ROTSIRYHT ESAHP EERHT EHT FO KROW FO SISYLANA
ROTATIPICERP CITATSORTCELE ROF
-ipicerp citatsortcele eht rof ylppus rewop rotsiryht esahp eerht eht fo krow eht sesylana repap siht nI
eerht eht dna esahp elgnis eht neewteb nosirapmoc dna sretemarap citsiretcarahc eht fo noitatupmoC .rotat
-ortcele eht fo ylppus rewop rotsiryht esahp eerht eht woh nwohs si tI .demrofrep era ylppus rewop esahp
-ceted rof yrassecen emit fo noitazimitpo ,taht retfA .sedortcele neewteb kraps ta sevaheb rotatipicerp citats
-upmoc roF .demrofrep neeb sah gnikraps retfa rotsiryht eht fo edakcolb fo noitarud dna gnikraps fo noit
.A alseT alokiN PPT ni 1A tinu rewop eht fo rotatipicerp citatsortcele eht morf atad desu era noitat
noitazimitpo ,gnikraps ,rotsiryht ,ylppus rewop esahp eerht ,rotatipicerp citatsortcele :sdrow yeK
DOVU .1
-kele ajnajapan aksrotsirit anzafondej an~isalK
enemirp ekori{ amoev derop i artlif gok~itatsort
es icatsoden ivO .ektatsoden enja~anz amoev ujami
-in ,amazaf op ujnajapan mon~irtemisen u ujadelgo
-ev ,ajnet{iroksi unepets molam ,egans urotkaf moks
unopan mon`erm u akinomrah hi{iv uja`rdas mokil
,.le .gni .lpid ,}itveJ okraD ,.le .gni .lpid ,elorP okjaR ,gro.tneei@navetsi :liame ,.le .gni .lpid ,}ivonavetS ajilI rM
,alseT alokiN tutitsni ik~inhetortkelE .le .gni .lpid ,}ivotuanrA na{uD rd ,.le .gni .lpid ,}ijotsO nedalM
,dargoeB 000 11 ,a8 a}inivalG etsoK
95
ANU^ARORP AZILANA .3
-arpu onlaunitnok onarilumis ej unu~arorp irP
ajnajlvarpu algu mejnavadaz moretlifortkele ejnajlv
mejne|ovu ontnetimretni mitaz ,le 07= arotsirit
sm 06 ajnajart arotsirit ujne|ov u azuap hin~idoirep
i ,)8,0 ejicnetimretni nepets( zH 33,3 ejicnevkerf i
urtlifortkele u ajoborp avajop anarilumis ej ujark an
do arotsirit ujne|ov u mozuap as zH 6 ejicnevkerf
.sm 2,9 do ajoborp ejicketed mejnajart i sm 32
-akirp ej ertemarap evo az anu~arorp tatluzeR
ejne~ilbozi ejnam ontanz es ava~oU .3 icils an naz
-ajapan gonzafort dok ejurts i anopan gonremsondej
.9002 ,3 .rb ,ADERVIRPORTKELE
cI
bI
5,2
0,2
5,1
0,1
5,0
0,0
5,0-
aI
fleV
3PV
2PV
1PV
0,006
0,004
0,002
0,0
0,0020,0040,006-
0,02
0,0
0,020,040,060,08-
0,004
0,002
0,0
0,0020,004-
5,0*ahniV
00,1
59,0
09,0
58,0
08,0
57,0
07,0
56,0
06,0
55,0
05,0
54,0
04,0
53,0
03,0
52,0
02,0
51,0
01,0
50,0
gV
2,1
0,1
8,0
6,0
4,0
2,0
0,0
00,0
)s( emerV
ujoborp irp i umi`er montnetimretni u artlifortkele gonzafort dar ujurtsuli ijok imargajid iksnemerV .3 akilS
16
.1 alebaT
ajnajapan amatsrv miti~ilzar irp artlifortkele ajurts i anopan gonremsondej itsonderv ejne|eroP
mejoborp as intnetimretnI
07
8,0
33,3
1
onzaforT
onzafondeJ
61,1
37,0
92,1
50,1
94,1
98,1
53,2
36,2
11,1
44,1
.2 alebaT
mejoborp as intnetimretnI
07
8,0
33,3
1
onzaforT
onzafondeJ
37,0
57,0
402
012
001
001
3,52
08,42
7,7
14,9
6,1
00,2
9,2
62,1
fleI
gV
cI
bI
aI
fleV
5,2
0,2
5,1
0,1
5,0
0,0
5,00,006
0,004
0,002
0,0
0,0020,0040,0060,0
0,000 020,000 040,000 06-
004
093
083
073
063
053
043
033
0,000 08023
)s( emerV
ezuap ujnajart i sm 02 do ajoborp ejicketed unemerv irp artlifortkele hivijnemorp imargajid iksnemerV .4 akilS
sm 04 do arotsirit ujne|ov u
36
fleI
gV
cI
bI
aI
5,2
0,2
5,1
0,1
5,0
0,0
5,00,006
0,004
0,002
0,0
0,0020,0040,006-
fleV
004
093
083
073
063
053
043
033
K0,02
K0,0
K0,02K0,04K0,06K0,08K0,001023
)s( emerV
ezuap uajnajart i sm 2 do ajoborp ejicketed unemerv irp artlifortkele hivijnemorp imargajid iksnemerV .5 akilS
sm 5 do arotsirit ujne|ov u
.9002 ,3 .rb ,ADERVIRPORTKELE
46
5,0*ahniV
fleI
gV
cI
bI
5,2
0,2
5,1
0,1
5,0
0,0
5,0-
aI
0,006
0,004
0,002
0,0
0,0020,0040,006-
fleV
0,0
0,000 020,000 040,000 06004
093
083
073
063
053
043
033
0,000 08023
)s( emerV
ezuap ujnajart i sm 5 do ajoborp ejicketed unemerv irp artlifortkele hivijnemorp imargajid iksnemerV .6 akilS
sm 01 do arotsirit ujne|ov u
ARUTARETIL .6
]1[
]2[
.artlifort
]3[
)9002 ,ajnaB
enidog .9002 .60 .32 ovt{inderu u nejlmirp ej ajibrS ERGIC ejnavotevas .92 4B KTS daR
56
rems ,tetlukaf ik~inhetortkelE .HiB ,mok~rB u enidog .3691 ne|or ej }ivonavetS .J ajilI
enidog .2991 od atetlukaf akte{rvaz elsoP .ilzuT u enidog .7891 ej oi{rvaz ,ikstegreneortkele
eni{am en~irtkelE amitemderp an tnetsisa oak ilzuT u utetlukaf mok~inhetortkelE an oidar ej
enidog .2991 ej oi{rvaz ,eni{am en~irtkelE rems ,ejiduts eksmolpidtsoP .akitengamortkelE i
mok~inhetortkelE u ej nelsopaz enidog .4991 dO .udargoeB u utetlukaf mok~inhetortkelE an
.ujicaluger i ukitamotua az urtneC u alseT alokiN ututitsni
,ejnavitipsi ,ejnavotkejorp ,jovzar ,ejnavi`artsi az onazev ej um ejnaminaz onlanoiseforP
-icazitamotua az aja|eru ,atit{az hin~irtkele ,arotareneg hinorhnis edubop ametsis :dar u ejnat{up i udarzi
-kele ajnavitipsi i oak ,aretlif hik~itatsortkele ujicaluger i ejnajapan az aja|eru i anartkeleordih hilam uj
.ani{am hin~irt
-renE an enidog .3791 ej oarimolpiD .urobiraM u enidog .0591 ne|or ej elorP .\ okjaR
.udargoeB u atetlukaf gok~inhetortkelE ukesdo moksteg
-ivolsop an idar edg ,alseT alokiN ututitsni mok~inhetortkelE u idar enidog.5791 dO
,a~ajlvarpsi jorb i}ev ej oasiurtsnoK .ekinortkele ekstegrene aja|eru edarzi i ejickurtsnok am
.icsjov i idervirp ,idervirportkele u unemirp az aja|eru hinlajiceps i oak ,arotrevni
-og .2002 ej oarimolpiD .icnalaP joksveredemS u enidog .7791 ej ne|or }itveJ .N okraD
-af gok~inhetortkelE ,enogop i e~aravterp ekstegrene az remS-ukesdo mokstegrenE an enid
.udargoeB u atetluk
-ua az urtneC u alseT alokiN ututitsni mok~inhetortkelE u ej nelsopaz enidog .4002 dO
-~itatsortkele i a~ajlvarpsi edarzi i ejickutsnok amivolsop an idar edg ,ujicaluger i ukitamot
. edervirportkele ebertop az aretlif hik
an enidog .7002 ej oarimolpiD .uvejlarK u enidog .8791 ej ne|or }ijotsO .B nedalM
.udargoeB u atetlukaf gok~inhetortkelE ukitamotua az urems
-ua az urtneC u alseT alokiN ututitsni mok~inhetortkelE u ej nelsopaz enidog .8002 dO
-ortkele ebertop az aretlif hik~itatsortkele edarzi amivolsop an idar edg ,ujicaluger i ukitamot
.edervirp
i ulok{ unvonso oi{rvaz ej edg ,udargoeB u enidog .0591 ej ne|or }ivotuanrA .B na{uD
an enidog .8791 oarirtsigam ,ukesdo mokstegrenE an enidog .3791 ej oarimolpiD .ujizanmig
-hetortkelE an evs ,enidog .8891 oinarbdo uzet uksrotkod i imetsis ikstegreneortkelE urems
-af mok~inhetortkelE an oari`ats ej enidog .7791 od .5791 dO .udargoeB u utetlukaf mok~in
-er i ukitamotua az ratneC ,alseT alokiN,, IE u es oilsopaz .7791 enidog .udargoeB u utetluk
.artneC arotkerid utsem an idar sanad i edg ,ujicalug
-agna udar mejn{adasod U .akindaras gon~uan ge{iv ejnavz on~uan e~its .5991 enidoG
-kele adar ajicalumis i ejnavoledom ,ametsis hikstegreneortkele i anartkele ajicaluger :amitsalbo u ej navo`
.amimetsis mikstegreneortkele u ajnajlvarpu ejiroet enredom anemirp i ametsis hikstegreneortkele i anart
-uR .avodar hin~urts i hin~uan hi}amod i hindoranu|em 58 okerp oivajbo ej adas od rotuaok ili rotua oaK
.atakejorp hik~avi`artsi i ajiduts 05 okerp idarzi an oavi|aras i ej oidovok
66
Desimir Triji}
Abstract:
ANALYSIS OF OPERATIONS OF THE RELAY PROTECTION SYSTEMS ON THE 400 kV
OVERHEAD LINE IN THE EMS POWER NETWORK
The paper presents observations and experiences from the facility of the newly installed modern relay
protection system on 400 kV overhead line. Last years on 400 kV overhead lines in the EMS power network
the installation of new generation of microprocessor protection system was started. The new protection system consists of two microprocessor terminals of different manufacturers. The previous concept of 400 kV
overhead line protection also had for a principle two main protections, compulsorily of different manufacturers. In the plant these protections work independently one from another. Also , APU devices, either external or internal, work independently, without any mutual blocking. The mentioned principle is applied for
the newly built-in protection system, too. However, after installation, on some overhead lines irregular relay
protection work has been noticed. The paper gives analysis of causes of relay protection irregular work as
well as measures and procedures for eliminating and resolving the observed problems.
Key words: distant relay protection, automatic resetting
1. UVOD
Poslednjih godina u mre`i Javnog preduze}a
Elektromre`e Srbije (EMS), zapo~eti su opse`ni ra-
Desimir Triji}, dipl. el. in`., JP Elektromre`a Srbije, Centar za Ispitivanja, Slu`ba relejne za{tite
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
67
7SA612 i ne prekida se, tako da se posle beznaponske pauze generi{e nalog za uklju~enje prekida~a,
{to zapravo prestavlja tropolni APU na 400 kV. Ovakva neregularnost je prime}ena tokom avgusta i septembra 2008. godine i otklonjena je tako {to je parametar 3430 3pole trip by AR setovan na Yes (u planu pode{enja koji je dostavio Siemens za dati parametar pode{eno je NO). Time je zapravo onemogu}eno uklju~enje prekida~a od APU ukoliko su dva ili
sva tri pola ispala u toku beznaponske pauze. (Napominje se da je sli~na funkcionalnost realizovana u
starim postrojenjima prevo|enjem naloga za uklju~enje preko kontakata pomo}nog releja npr. TS
Obrenovac)
Me|utim, problem nije re{en, jer nakon promene parametra 3430 na DV444 bilo je dva i vi{e jednopolnih kvarova u prvom distantnom stepenu, ali
bez rada APU. Kao {to je ranije opisano, P437 se dosta sporije pobu|uje i daje nalog za isklju~enje u
momentu kada je pol ve} ispao delovanjem 7SA612.
P437 generi{e 3p isklju~enje, a ciklus APU se sada
prekida u 7SA612. Kvarovi koji su po prirodi prolazni, su se manifestovali kao definitivni.
Ponovnom proverom i isptivanjem distantne
karakteristike oba releja nije se mogla ustanoviti nikava nepravilnost u radu. Ustanovljeno je da ure|aj
P437 generi{e isklju~enja u prvom distantnom stepenu za oko 25 ms, {to je u skladu sa tehni~kim karakteristikama koje je dao proizvo|a~. Za proveru
distantne karakteristike kori{}en je ispitni ure|aj
Omicron 256 i pripadaju}i Advance distance packet.
Ispitni ure|aj pri ispitivanju karakteristike za svaku
ta~ku generi{e dva stanja: prefault (stanje pre kvara,
simulacija normalnih pogonskih napona, bez struje)
i stanje fault (simulacija kvara odre|ene imepedanse).
Slede}i korak u cilju analize opisanog problema
je bila i simulacija jednovremenog rada oba ure|aja
7SA612 i P437.
Fault
Sekvenca 2
Prefault
Sekvenca 1
-20
-10
10
20
S ta te 3
C M C 2 5 6 -6 V A /V
60
40
20
0
-2 0
0 ,9 8
0 ,9 9
1 ,0 0
1 ,0 1
1 ,0 2
1 ,0 3
1 ,0 4
1 ,0 5
1 ,0 6
1 ,0 7
1 ,0 8
1 ,0 9
1 ,1 0
1 ,1 1
1 ,1 0
1 ,1 1
t / ss
-4 0
-6 0
-8 0
V L 1 -E
V L 2 -E
V L 3 -E
C M C 2 5 6 -6 I A /A
2 ,0
1 ,0
0 ,0
0 ,9 8
0 ,9 9
1 ,0 0
1 ,0 1
1 ,0 2
1 ,0 3
1 ,0 4
1 ,0 5
1 ,0 6
1 ,0 7
1 ,0 8
1 ,0 9
-1 ,0
ts/ s
-2 ,0
-3 ,0
I L1
I L2
I L3
C M C 2 5 6 -6 I B /A
2 ,0
1 ,0
0 ,0
-1 ,0
0 ,9 8 0 ,9 9 1 ,0 0 1 ,0 1 1 ,0 2 1 ,0 3 1 ,0 4 1 ,0 5 1 ,0 6 1 ,0 7 1 ,0 8 1 ,0 9 1 ,1 0 1 ,1 1
t/s
s
-2 ,0
-3 ,0
I(1 )-1
I(1 )-2
I(1 )-3
Trip L1
Trip L2
Trip L3
Bin. in 4
0,98 0,99 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11
t/s
s
69
Tip
Input
Input
Input
Naziv signala
Trip L2
Trip L1
Bin. in 4
Slope
0>1
0>1
0>1
71
kada je u pitanju opisani problem. Zbog toga je potrebno da se u funkcionalna ispitivanja za{titnog sistema uklju~e testovi jednovremenog rada na na~in
da se reprodukuju realni snimci kvarova, ili se prave simulacije koje su najpribli`nije istim. Tako|e,
svaki novi tip za{tinog sistema zahteva podrobno
pra}enje i analizu rada u toku eksploatacije ne bi li
se pravovremeno uo~ili skriveni problemi.
5. LITERATURA:
[1]
[2]
[3]
Technical
Manual
P437/EN
M/Ba7
(AFSV.12.09910 D)
Distance Protection 7SA6 V4.61 (and higher) Manual
MiCOM P437, DISTANCE PROTECTION,
Analysis of Operation in the power system of
ELEKTROMRE@A SRBIJE, December 2008
Rad STK B5 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 09. 06. 2009. godine
Desimir Triji} (1975), diplomirao je 2000. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Od 2002. godine zaposlen je u JP Elektromre`a (raniji naziv Elektroistok). Trenutno
radi na mestu rukovodioca slu`be relejne za{tite u Centru za ispitivanja u sektoru tehnika.
Bavi se poslovima izrade planova pode{enja, konfigurisanja, ispitivanja i analize rada za{titnih sistema u EES Srbije.
72
@eljko Ratkovi},
Pantelija Daki} i Stevan Stankovski
Abstract:
DEVELOPMENT OF HYDRO POWER SYSTEM ON THE NERETVA RIVER
IN THE REPUBLIC OF SRPSKA
By its natural characteristics the Neretva River represented one of the most interesting river flows for
construction of hydro power facilities in former Yugoslavia. The Upper Neretva, as a geographical term,
covers a part of the basin of this known river upstream from Konjic town. The Upper Neretva area is now
located in two entities: Republic of Srpska and Federation of BiH.
Since more than two decades have passed from the last survey and definition of the Upper Neretva
hydro power utilisation concept, and respecting all changes occured in the meantime, it was necessary to
consider and verify the definite hydro power utilisation concept of the Upper Neretva river part at the
territory of the Republic of Srpska.
Key words: the Upper Neretva, hydropower plant, risk analysis
1. UVOD
Rijeka Neretva, po prirodnim karakteristikama,
predstavljala je jednu od najinteresantnijih tokova za
Mr @eljko Ratkovi}, dipl. in`. el., Akademik prof. dr Pantelija Daki}, dipl. in`. ma{. MH Elektroprivreda Republike Srpske, Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, 89 101 Trebinje, BiH (RS)
Prof. dr Stevan Stankovski dipl. in`. el. Fakultet tehni~kih nauka, 21 000 Novi Sad, Republika Srbija
73
vreda iz 1951. godine od strane Vujice Jev|evi}a publikovan je ~lanak Hidroenergetske mogu}nosti rijeke Neretve i ovo je prvi dokument koji prikazuje
energetske mogu}nosti cjelokupnog toka rijeke Neretve sa odre|enim pritokama.
Prema osnovnom projektu iz 1953. godine, ~ije
su postavke i rje{enja prikazani u ~asopisu Elektroprivreda, ~lankom Hidroenergetsko rje{enje slivnog podru~ja Neretva-Rama od strane D. Cari}a,
prvi put je detaljnije analizirano energetsko kori{tenje gornje Neretve.
Sistematsko izu~avanje vodnih snaga Jugoslavije zapo~inje 1949. godine u Hidrotehni~kom institutu Ing. Jaroslav ^erni, i prvi rezultati su objavljeni 1954. godine putem ~lanka: Hidroenergetski
potencijal Jugoslavije, {tampanog u ~asopisu Elektroprivreda, autora V. Jev|evi}a i D. Marjanovi}a.
Kompletnije obavje{tenje o ovom izu~avanju dato je
putem knjige: Vodne snage Jugoslavije, objavljene 1956. godine [2].
Zavr{etkom Osnovnog projekta otvorena je nova faza rada na izu~avanju i izradi odgovaraju}e tehni~ke dokumentacije. Kroz taj rad, prikupljaju}i relevantne podatke i informacije, dolazilo je do promjena u odnosu na koncepciju datu ranije, a one su
se kretale: od smanjenja broja hidroelektrana radi
energetskog kori{tenja gornjeg toka Neretve, pa
do prilago|avanja energetskih karakteristika hidroelektrana zahtjevima razvoja. Zna~ajnije promjene su
nastale krajem {ezdesetih godina.
3. PREGLED DOSADA[NJIH RJE[ENJA
Gornja Neretva je u vi{e navrata bila predmet
pa`nje i istra`ivanja najpovoljnijeg na~ina hidroenergetskog kori{tenja njenih voda:
1953. godine u okviru Osnovnog projekta hidroenergetskog kori{tenja toka rijeke Neretve. Ovim
projektom predvi|ena je izgradnja tri hidroelektrane: HE Ulog, HE Glavati~evo i HE Ljuta.
1960. godine u okviru Dopune Osnovnog projekta hidroenergetskog kori{tenja toka rijeke Neretve.
Ovim pojektom koncepcija kori{tenja Gornje Neretve do`ivjela je zna~ajnu transformaciju. Elimininisana je hidroelektrana HE Glavati~evo i cjelokupan potez Gornje Neretve rije{en je sa dvije
elektrane HE Ulog i HE Konjic. Visokoakumulaciona hidroelektrana Konjic je planirana sa kotom uspora 400 mnm, a kao optimalno rje{enje HE
Ulog, za tada{nje uslove i kriterije, odabrana je varijanta akumulaciono derivacionog postrojenja
sa kotom uspora 736 mnm.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
1973. godine u okviru a`uriranog Osnovnog projekta hidroenergetskog kori{tenja toka rijeke Neretve.
Osnovna koncepcija i parametri HE Ulog i HE
Konjic iz Dopune Osnovnog projekta je zadr`ana, sa izuzetkom pove}anja instalisanih snaga [3].
1984. godine u okviru Studije hidroenergetsko
kori{tenje Gornje Neretve.
Ovim pojektom koncepcija kori{tenja Gornje Neretve do`ivjela je zna~ajnu transformaciju. Cjelokupan potez Gornje Neretve rije{en je sa ~etiri pribranske akumulacione elektrane HE Ulog, HE
Glavati~evo, HE Ljubu~a i HE Konjic [1].
4. DEFINISANJE PROBLEMA I
ANALIZA RIZIKA
Kako je pro{lo vi{e od dvije decenije od posljednjeg razmatranja i definisanja osnovne koncepcije hidroenergetskog kori{tenja Gornje Neretve, a
respektuju}i sve promjene do kojih je u me|uvremenu do{lo, potrebno je bilo jo{ jedanput, koriste}i najnovije metode i kriterije u projektovanju, kao i aktuelna i eventualno budu}a ekonomsko-ekolo{ka
ograni~enja, razmotriti i verifikovati definitivnu
koncepciju hidroenergetskog kori{tenja dijela toka
Gornje Neretve na podru~ju Republike Srpske.
Na podru~ju Republike Srpske, tj. na oko 36 km
gornjeg toka rijeke Neretve, planirane su bile:
1. HE Ljubu~a Ova hidroelektrana planirana
je tako da zauzima podru~je i Federacije BiH i Republike Srpske. Na podru~ju Federacije BiH, planiran je polo`aj ma{inske zgrade i dio akumulacije, a
na podru~ju Republike Srpske planiran je polo`aj dijela akumulacije [1].
2. HE Ulog Hidroelektrana Ulog projektovana je tako da se i ma{inska zgrada i akumulacija nalaze u Republici Srpskoj. HE Ulog projektovana je
tako da ima instalisanu snagu 36 MW i prosje~nu
godi{nju proizvodnju od 102 GWh.
HE Ulog je pribranska elektrana, sa branom lociranom na 33 km+250 od izvora Neretve, ili 3,5 km
nizvodno od mjesta Ulog. Planirana, lu~no betonska
konstrukcija brane formira akumulaciju zapremine
389106 m3 za radni nivo na koti 736 mnm, a ukupna visina brane je 151 m, a du`ina krune brane
235,5 m [1].
Kod izgradnje hidroenergetskih objekata potrebno je analizirati odgovaraju}e rizike u evaluaciji
hidroenergetskih projekata [7]. Prilikom analiza rizika kod usvojenog hidroenergetskog iskori{tenja
gornjeg toka rijeke Neretve, iz 1984. godine, zna~ajnije su izra`eni sljede}i rizici:
Geolo{ki rizik,
Hidrogeolo{ki rizik,
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Hidrolo{ki rizik,
Rizik velikih voda i akumulacija,
Rizik vi{enamjenskog kori{}enja voda,
Konstruktivni rizik (Rizik preloma brane),
Rizik uticaja na okolinu,
Rizik dugog razvoja i prekora~enja tro{kova i roka izgradnje,
Politi~ki rizik,
Sociolo{ki aspekti realizacije hidroenergetskih
projekata,
Rizik obezbje|enja na~ina finansiranja.
Na osnovu prethodno navedenih ~injenica, mo`e se zaklju~iti da je bilo potrebno ponovo analizirati 36 km rijeke Neretve u Republici Srpskoj i projektovati nova tehni~ki izvodljiva i ekonomski isplativa
rje{enja hidroenergetskih objekata na tom dijelu toka rijeke Neretve.
5. NA^IN RJE[AVANJA PROBLEMA
I ANALIZA VARIJANTNIH RJE[ENJA
Po~etkom 2007. godine Mje{oviti holding elektroprivrede Republike Srpske (MH ERS) je pokrenula proceduru da se izradi Idejno rje{enje iskori{tenja gornjeg toka rijeke Neretve u Republici Srpskoj, sa prethodnom studijom opravdanosti, i Hidrolo{ka studija za gornji tok rijeke Neretve u Republici Srpskoj. Izrada ove investiciono-tehni~ke dokumentacije povjerena je Institutu za vodoprivredu
Jaroslav ^erni iz Beograda.
Gornji tok reke Neretve u Republici Srpskoj,
koji je energetski neiskori{}en, ograni~en je sa nizvodne strane me|uentiteskom granicom RS Federacija BiH, a sa uzvodne strane mjestom Ulog.
Ukupno raspolo`iv pad na ovom prostoru iznosi oko
111,0 m: uzvodna kota 641 mnm (kota mosta preko
rijeke Neretve u Ulogu je 645 mnm) nizvodna kota kod lokaliteta Grad 530 mnm [6].
U dolini rijeke Neretve, na razmatranom prostoru, postoje povoljni uslovi za izgradnju velikih
brana (klisurasta dolina) i to veoma racionalnog tipa
i oblika (lu~ne i gravitacione brane, male zapremine).
Geomorfolo{ki uslovi za formiranje akumulacija su relativno dobri. Zapremine akumulacionih prostora nisu velike, ali mogu biti veoma dragocjene u
energetskom smislu. Uslovi vododr`ivosti akumulacionih bazena su promenjivi i na ovom nivou poznavanja geolo{kih karakteristika prostora se mogu ocijeniti kao nelimitiraju}i faktori kojima se u narednim fazama istra`ivanja i projektovanja mora posvetiti odgovaraju}a pa`nja [6].
75
Slika 1. Prikaz hidrometeorolo{kih stanica na slivu i neposrednoj blizini sliva gornje Neretve
Procijenjena ukupna investiciona ulaganja u izgradnju HE Nedavi} i HE Grad-niska su 59,37 miliona evra.
specifi~ne investicije 1 771 /kW i
investicioni koli~nik 0,731 /kWh
77
[4]
9. LITERATURA:
[5]
[1]
[2]
[3]
RO HE na Neretvi, Jablanica OOUR Institut za istra`ivanje i razvoj, PROJEKAT GORNJA NERETVA, Studija, Mostar, 1985. godine.
Energoinvest, OOUR Hidroin`enjering. HIDROENERGETSKO KORI[TENJE GORNJE NERETVE, Studija, Sarajevo, 1984. godine.
Energoinvest HIDROENERGETSKO KOR[]ENJE RIJEKE NERETVE, Osnovni projekat, Tehni~ko rje{enje, HE Ulog Sarajevo, 1973. godine.
[6]
[7]
Institut za vodoprivredu Jaroslav ^erni, Hidrolo{ka studija gornjeg toka reke Neretve (u Republici
Srpskoj)- Beograd, mart 2008. godine,
Institut za vodoprivredu Jaroslav ^erni HE NERETVA-ULOG, IDEJNO RJE[ENJE I PRETHODNA STUDIJA OPRAVDANOSTI, Beograd,
mart 2008. godine,
Mr Miroslav Markovi} PROJEKTNO FINANSIRANJE U ZEMLJAMA U RAZVOJU, ANALIZA
RIZIKA U EVALUACIJI HIDROENERGETSKIH
PROJEKATA, Nik{i} 2000, godine.
Prof. dr Petar Stoji} HIDROTEHNI^KE GRA\EVINE, Split 1998. godine.
Rad STK C1 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 02. 07. 2009. godine
@eljko Ratkovi} je ro|en 3. 3. 1967. godine. Osnovnu i Srednju tehni~ku {kolu, ma{inskog smjera zavr{io je 1985. godine u Trebinju. Diplomirao je 1990. godine na Ma{inskom
fakultetu u Mostaru Konstruktivni smjer. Magistarsku tezu je odbranio 2001. godine na Fakultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu iz oblasti vje{ta~ke inteligencije. Nakon zavr{etka
Ma{inskog fakulteta, 1990. godine, radio je u preduze}u Industrija alata-Trebinje do 1999.
godine. Od 1999. godine radi u MH Elektroprivreda Republike Srpske, Mati~no preduze}e
u Trebinju.
Tokom rada u Elektroprivredi Republike Srpske, u~estvuje u zajedni~kim stru~nim timovima Elektroprivrede RS i Projektantskih ku}a koje izra|uju investiciono-tehni~ku dokumentaciju za energetske
objekte kod kojih je investitor Elektroprivreda Republike Srpske.
U toku svog nau~nog i stru~nog rada publikovao je deset naslova, koji su objavljeni u doma}im ~asopisima i monografijama, kao i na me|unarodnim i doma}im konferencijama. Trenutno, aktivno izu~ava
oblast hidroenergetike, tj. primjenu ekspertnih sistema u hidroenergetici, iz koje radi doktorsku disertaciju, koja mu je odobrena na Fakultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu, 2008. godine.
Od osnivanja Fakulteta za proizvodnju i menad`ment u Trebinju, koji pripada Univerzitetu u Isto~nom
Sarajevu, tj. od 1995. godine, dodatno je anga`ovan na mjestu vi{eg asistenta na predmetu Nauka o materijalima.
Akademik Pantelija-Pane Daki}, doktor ma{instva, ro|en je 1946. godine u Podgoriji.
Zavr{io je Ma{inski fakultet u Sarajevu 1972. godine. Magistrirao je 1977. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a 1981. godine na istom fakultetu je i doktorirao.
[kolske 1990/91. godine, kao Fulbrajtov stipendista, odlazi u SAD na postdoktorske studije na institutu MIT iz podru~ja lasera i laserske tehnologije. Na Ekonomskom institutu u
Beogradu zavr{io je {kolu za menad`ere 1989. godine. Radio je kao profesor u Jajcu, potom
kao asistent na Ma{inskom fakultetu u Banjoj Luci od 1974. godine. Bio je tehni~ki direktor
Tvornice vijaka u Mrkonji} Gradu i direktor Fabrike signalnih ure|aja u Lakta{ima. Iz Lakta{a odlazi na mjesto direktora IRC-a (Institut Rudi ^ajavec), potom je zamjenik generalnog direktora za razvoj i kvalitet Radne organizacije Elektromehanika, a kasnije i generalni direktor Radne organizacije sistema Rudi ^ajavec u Banjoj Luci.
Od 1981. godine je docent, od 1985. godine vanredni profesor na fakultetu VV[ u Zagrebu, te od 1993.
godine radi kao redovni profesor na Univerzitetu Vojske Jugoslavije u Beogradu. Od 1997. godine predaje na Ma{inskom fakultetu u Banjoj Luci kao redovni profesor.
U septembru 2008. godine izabran je za Dopisnog ~lana akademije ANURS-e u Banjoj Luci.
Osim profesorskog rada, dr Pantelija Daki} nalazio se na mnogim visokim dru{tvenim funkcijama. Bio
je generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske u periodu 2003-2007. godine. Trenutno obavlja
funkciju savjetnika generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske.
79
Za izuzetne menad`erske sposobnosti biran je vi{e puta za Privrednu li~nost godine BiH, te za Privrednu li~nost decenije BiH. Za Privrednu li~nost najmenad`er za srednju i jugoisto~nu Evropu u 2007.
izabran je 28. juna 2007. godine.
Objavio je preko stotinu nau~nih i stru~nih radova u doma}im i inostranim ~asopisima i ~etiri univerzitetska ud`benika.
Stevan Stankovski je ro|en 24. 10. 1962. godine u Novom Sadu. Diplomirao je 1987. godine na Fakultetu tehni~kih nauka na odseku za elektrotehniku, smeru za ra~unarsku tehniku
i automatiku, Univerziteta u Novom sadu. Magistarsku tezu i doktorski rad je odbranio 1991.
i 1994. godine, na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
U svom stru~nom radu je realizovao preko sto upravlja~kih sistema na raznim ma{inama i tehnolo{kim linijima. Projektovao je i realizovao nekoliko specijalizovanih ma{ina i manipulatora. Stalni je stru~ni konsultant iz oblasti upravljanja i elektronike za kompaniju FESTO iz [tudgarta, Nema~ka. Za potrebe FESTO Didakti~kog centra u Novom Sadu, odr`ao je preko sto pedeset seminara iz oblasti programabilnih logi~kih kontrolera, elektropneumatike i sistema za nadzor i upravljanje.
Svoj nau~ni i stru~ni rad je publikovao u preko dvesta naslova, koji su objavljeni u me|unardnim ~asopisima i monografijama, doma}im ~asopisima i monografijama, kao i na me|unardnim i doma}im konferencijama.
Zaposlen je kao redovan profesor na Fakultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu.
80
Dragan Karanovi},
Sr|an Suboti}, Vladimir Ili} i @ivota Stamenkovi}
Abstract:
NEW CONCEPTION OF RESTORATION PLAN
System Restoration Plan is one of the most important documents that are produced by TSO. This plan
has to offer solution for each possible Transmission System collapse. Therefore, it comprises scenarios for
island and parallel restoration. Each restoration has to be conceptually devised on 400 kV and 220 kV voltage levels, while control action within 110 kV transmission network is just a support.
Key words: transmission system collapse, transmission system restoration
1. UVOD
Plan uspostavljanja elektroenergetskog sistema
(EES) Republike Srbije nakon potpunog ili delimi~nog raspada (u daljem tekstu: Plan) predstavlja jedan od Planova odbrane EES. Planovi odbrane EES
obuhvataju:
Plan podfrekventne za{tite
Planove ograni~enja isporuke elektri~ne energije
Plan uspostavljanja EES Republike Srbije nakon
potpunog ili delimi~nog raspada.
Ovi planovi imaju za svrhu da stvore tehni~ke i organizacione preduslove kako bi se u slu~aju ozbiljnih
poreme}aja o~uvala sigurnost rada EES, odnosno omogu}ila najbr`a mogu}a normalizacija stanja u EES.
Plan se izra|uje prema osnovnim postavkama
koje odre|uju UCTE Operativni priru~nik i Pravila
o radu prenosnog sistema. Ovim dokumentima je
predvi|eno slede}e:
Plan propisuje postupke koji }e dovesti do najbr`eg mogu}eg uspostavljanja EES za slu~aj delimi~nog ili totalnog raspada;
Plan obuhvata nekoliko osnovnih scenarija, tako
da je upotrebljiv pri svakom raspadu;
JP Elektromre`e Srbije (EMS) je u obavezi da pri
izradi Plana predvidi dovoljan broj generatorskih
Dragan Karanovi}, Sr|an Suboti}, Vladimir Ili} i @ivota Stamenkovi} JP Elektromre`a Srbije, Vojvode Stepe 412, 11 000
Beograd,
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
81
3. POSTUPCI OSOBLJA U
ELEKTROENERGETSKIM OBJEKTIMA
TOKOM USPOSTAVLJANJA
ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA
Osoblje EE objekata mora biti upoznato sa
predvi|enim postupcima u svojim EE objektima,
kao i sa op{tom koncepcijom uspostavljanja EES.
Plan sadr`i priloge u kojima su opisani postupci tokom uspostavljanja EES za svaki EE objekat.
Osoblje EE objekta sprovodi naloge nadle`nih
centara upravljanja (nalog mo`e biti i zahtev za
sprovo|enje postupaka iz priloga Plana koji se odnosi na taj EE objekat).
U slu~aju da EE objekat ostane bez napona,
osoblje EE objekata postupa na slede}i na~in:
Uspostavlja govornu vezu sa nadle`nim centrom
upravljanja koji mu daje odgovaraju}e naloge za
dalje postupke
U slu~aju da se govorna veza ne mo`e ostvariti sa
nadle`nim centrom upravljanja, poku{ava se uspostavljanje govorne veze sa rezervnim centrom
upravljanja
Ako se govorna veza ne mo`e uspostaviti sa nadle`nim centrima upravljanja, osoblje EE objekata
400/220 kV/kV, 400/110 kV/kV i 220/110 kV/kV,
sprovodi postupke predvi|ene op{tom koncepcijom uspostavljanja uklopnog stanja u EE objektima u slu~aju ostanka bez napona iz prenosnog sistema
Ako se govorna veza ne mo`e uspostaviti sa
nadle`nim centrima upravljanja, u objektima 110 kV
se uspostavlja uklopno stanje predvi|eno planom za
uspostavljanje sistema u ostrvskom radu.
Na svakom EE objektu mora u svakom trenutku biti brzo dostupan deo Plana uspostavljanja EES
koji se odnosi na postupke osoblja u tom EE objektu. Osoblje EE objekata mora biti upoznato i obu~eno za efikasnu primenu Plana. Da bi se ovo obezbedilo, potrebno je da se osoblje EE objekata periodi~no proverava i obu~ava za primenu Plana.
4. USPOSTAVLJANJE PRENOSNOG
SISTEMA 400 kV I 220 kV
4.1. Scenariji
Plan obuhvata vi{e mogu}ih scenarija uspostavljanja EES posle totalnog ili delimi~nog raspada
EES, sa ciljem da bude upotrebljiv pri svakom raspadu. Stoga su u Planu razra|eni postupci za:
Uspostavljanje EES u ostrvskom radu (uspostavljanje EES uz pokretanje hidrogeneratora iz beznaponskog stanja)
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
{ta potrajati, mo`e se primeniti i deo plana Plana koji obuhvata i beznaponsko pokretanje HE Zvornik i
HE Pirot i uspostavljanje posebnih ostrva u 110 kV
mre`i. U posebno te{kim situacijama, iz ostrva HE
Zvornik je predvi|eno napajanje sopstvene potro{nje TENT A, TENT B i TE Kolubara.
Kada se ostrva HE Bajina Ba{ta, odnosno HE
\erdap 1 pro{ire do TS Obrenovac, napon je ve}
prosle|en do najve}ih termoelektrana, te postoji mogu}nost da su se sinhronizovali i neki termoagregati
koji su se odr`ali u radu na sopstvenoj potro{nji.
Plan preporu~uje se da se ostrva HE \erdap 1 i
HE Bajina Ba{ta sinhronizuju u TS Obrenovac. Me|utim, ukoliko postoje problemi pri sihronizaciji,
prethodno je potrebno oja~ati ostrva u kojima su izra`enije oscilacije napona i frekvencije podizanjem
proizvodnje i uklju~ivanjem potro{nje.
Vezivanje generatora u RHE Bajina Ba{ta, zbog
velike minimalne snage ovih generatora, preporu~uje se nakon sinhronizacije ostrva HE \erdap 1 i HE
Bajina Ba{ta.
4.3. Uspostavljanje sistema u paralelnom radu
U slu~aju da postoji mogu}nost prosle|ivanja
napona po jednom ili vi{e interkonektivnih dalekovoda, ovo je potrebno iskoristiti u cilju {to br`eg i
efikasnijeg uspostavljanja EES. Zbog velikog broja
interkonektivnih dalekovoda, u Planu se daju preporuke kako se na najbolji mogu}i na~in mo`e iskoristiti napon po svakom interkonektivnom dalekovodu.
Kako se u ovim slu~ajevima mo`e o~ekivati
ograni~ena isporuka elektri~ne energije iz susednih
EES, napon iz susednog sistema treba iskoristiti za
pokretanje hidrogeneratora, napajanje sopstvene potro{nje termoelektrana i pokretanje turbogeneratora,
~ime se zna~ajno ubrzava proces uspostavljanja
EES.
Uspostavljanje EES u paralelnom radu ima za
posledicu delimi~nu promenu koncepcije u odnosu
na ostrvski rad koja se ogleda u slede}em:
NDC posebnu pa`nju posve}uje koordinaciji aktivnosti sa centrima upravljanja susednih operatora prenosnih sistema, kako u fazi dogovaranja parametara na interkonektivnim dalekovodima (tokovi aktivne snage, napon i frekvencija), tako i
prilikom realizacije dogovora
NDC daje nalog RDC za primenu Plana uspostavljanja 110 kV mre`e u paralelnom radu, vode}i
ra~una da optere}enje interkonektivnih dalekovoda po kojima se vr{i razmena bude u dogovorenim
granicama
U zavisnosti od okolnosti, NDC odlu~uje da li
}e pored uspostavljanja dela EES u paralelnom radu,
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
deo EES uspostavljati u ostrvskom re`imu rada pokretanjem HE \erdap 1, odnosno HE Bajina Ba{ta.
U ovom slu~aju potrebno je voditi ra~una da se sinhronizacija dva dela EES sa razli~itim frekvencijama vr{i u EE objektima gde za to postoji odgovaraju}a oprema.
U slu~aju da je jedino raspolo`iv napon iz interkonekcije po dalekovodu DV 454 TS Subotica 3
TS [andorfalva, preporu~uje se njegovo prosle|ivanje do TS Subotica 3, TS Novi Sad 3, RP Mladost i
TS Obrenovac, uz napajanje prioritetne potro{nje.
Ukoliko je neki od generatora u TENT A ili TENT B
ostao u radu na sopstvenoj potro{nji, prosle|ivanjem
napona do RP Mladost i TS Obrenovac omogu}ava
se njihova brza sinhronizacija na mre`u. U slu~aju
da nijedan od generatora u TENT A i TENT B nije
ostao u radu na sopstvenoj potro{nji, nakon prosle|ivanja napona do RP Mladost i TS Obrenovac, napon se uz prethodno dobijenu saglasnost elektrana
prosle|uje i do TENT A i TENT B. Nakon obezbe|ivanja sopstvene potro{nje elektrana, NDC daje nalog za pokretanje svih raspolo`ivih generatora u
TENT A i TENT B. Ne preporu~uje se prosle|ivanje
napona ka HE \erdap 1 i HE Bajina Ba{ta pre svega zbog nemogu}nosti regulacije napona i ograni~enja u isporuci po DV 454. NDC u ovom scenariju
formira ostrva HE \erdap 1 i HE Bajina Ba{ta beznaponskim pokretanjem ovih elektrana, sa ciljem {to
br`e sinhronizacije sa ma|arskim sistemom u TS
Obrenovac. Nakon sinhronizacije ostrva HE Bajina
Ba{ta u TS Obrenovac NDC daje nalog za vezivanje
generatora u RHE Bajina Ba{ta. Sinhronizacijom
ostrva HE \erdap 1 i HE Bajina Ba{ta sa ma|arskim sistemom u TS Obrenovac omogu}ava se
uklju~ivanje potro{nje prema delu Plana za uspostavljanje sistema u paralelnom radu.
Napon po dalekovodima DV 409/3 TS Sremska
Mitrovica 2 TS Ernestinovo, odnosno DV 455 TS
Sremska Mitrovica 2 TS Ugljevik treba pre svega
iskoristiti za pokretanje HE Bajina Ba{ta i RHE Bajina Ba{ta, napajanje sopstvene potro{nje TENT A i
TENT B i sinhronizaciju raspolo`ivih generatora u
TENT A i TENT B.
Napon po dalekovodu DV 405 RP \erdap 1
HE Porcile de Fier treba iskoristiti za pokretanje HE
\erdap 1. Vezivanjem generatora na mre`u stvaraju
se uslovi za brzo uspostavljanje 400 kV mre`e i
uklju~ivanje potro{nje prema delu Plana za uspostavljanje sistema u paralelnom radu, po{tuju}i iznos
razmene po DV 405 dogovorene sa rumunskim dispe~erom. Napon se u dozvoljenim granicama odr`ava regulisanjem reaktivne snage na generatorima u
HE \erdap 1 i uklju~ivanjem potro{nje. Zbog velike udaljenosti HE Bajina Ba{ta od HE \erdap 1 preporu~uje se beznaponsko pokretanje i formiranje
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
svi elementi mo`e se pre}i i na uspostavljanje normalnih uklopnih stanja u prenosnim objektima
400 kV i 220 kV
anga`uju se svi raspolo`ivi proizvodni kapaciteti
proverava se dokle se stiglo sa uspostavljanjem sistema 110 kV i napajanjem potro{nje; uklju~uju se
preostali 110 kV dalekovodi
u pogodnom trenutku prelazi se na dugotrajna
ograni~enja isporuke elektri~ne energije imaju}i u
vidu da je prioritetna potro{nja koja nije obuhva}ena grupama do 40 % konzuma; kako je uspostavljanje EES ekstremni re`im rada, mo`e se za po~etak zadati ograni~enje za sve ~etiri grupe, da bi
se potom obim ograni~enja smanjivao (sa ulaskom
u pogon termoelektrana), vode}i ra~una i o tome
da se potro{nja ne pove}ava istovremeno ve}em
broju potro{a~a; obim ograni~enja isporuke elektri~ne energije se smanjuje do potpunog ukidanja
izvr{ava se sinhronizacija na{eg prenosnog sistema sa ostatkom interkonekcije; prioritet pri povezivanju imaju slede}i EES: ma|arski, rumunski,
bugarski i hrvatski, za koje se, zbog svoje veli~ine, pretpostavlja da su u stabilnijem radu.
nim priru~nikom. Ova koncepcija polazi od pretpostavke da su telekomunikacioni sistem, centri upravljanja i prenosni objekti ostali raspolo`ivi po pitanju upravljanja. Zato se ovaj plan, za razliku od trenutno va`e}eg fokusira na akcije dispe~era, a ne na
uspostavljanje sistema u slu~ajevima kada dispe~er
nije ustanju da stupi u kontakt sa ostalim u~esnicima u postupku uspostavljanja EES nakon raspada.
Plan uspostavljanja daje nekoliko scenarija kako bi
bio upotrebljiv pri saniranju svakog raspada, a najve}u pa`nju obra}a na ostrvsko uspostavljanje kao
najte`i re`im rada. U ovoj verziji Plana, za beznaponsko pokretanje odabrane su hidroelektrane koje
su se do sada dobro pokazale u takvim situacijama.
Konceptualno se raspad re{ava odlukom dispe~era
NDC-a na naponskim nivoima 400 kV i 220 kV, dok
dispe~eri RDC-a uglavnom sprovode ve} detaljno
pripremljene akcije u mre`i 110 kV. Postupak uspostavljanja se zavr{ava napajanjem prioritetne potro{nje, prosle|ivanjem napona do svih elektrana i
uklju~ivanjem interkonektivnih dalekovoda.
11. LITERATURA
[1]
[2]
10. ZAKLJU^AK
U ovom radu je predstavljena nova koncepcija
uspostavljanja EES koja }e biti usagla{ena sa Pravilima o radu prenosnog sistema i UCTE Operativ-
[3]
Rad STK C2 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 06. 07. 2009. godine
Dragan Karanovi} je ro|en 21. 4. 1959. godine u Beogradu. Elektroehni~ku {kolu Nikola Tesla zavr{io je 1977, a Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu 1983. godine. Od 1984.
godine radi na poslovima upravljanja EES. Trenutno je zaposlen u JP EMS, Direkcija za
upravljanje prenosnim sistemom, kao direktor sektora za regionalno upravljnje prenosnim sistemom.
Sr|an Suboti} je ro|en 18. 8. 1970. godine. Zavr{io je matemati~ku gimnaziju u Beogradu 1989, a Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu 1996. godine. Od 1998. godine radi na poslovima upravljanja EES. Trenutno je zamenik direktora Direkcije za upravljanje prenosnim sistemom JP EMS.
Vladimir Ili}, ro|en 7. 5. 1972. godine u Beogradu, zavrsio Elektrotehni~ku {kolu Nikola Tesla 1990, a Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu smer Elektroenergetski sistemi 1999.
godine. Radio u EPS-u od februara 2000. do jula 2005. godine kao dispe~er, a nakon toga je
zaposlen u EMS-u. Trenutno radi u NDC-u kao rukovodilac smene za operativno upravljanje
prenosnim sistemom. ^lan je UCTE (ENTSO-E) radne grupe Compliance Monitoring and
Enforcement koja se bavi usagla{avanjem standarda iz UCTE Operativnog priru~nika kao i
kontrolom rada TSO-ova.
87
@ivota Stamenkovi} je ro|en 1953. godine u Velikom Mokrom Lugu, gde je zavr{io
osnovnu {kolu, dok je srednju Elektrotehni~ku {kolu Nikola Tesla poha|ao u Beogradu. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Karijeru u elektroprivredi zapo~eo je u Zajednici Jugoslovenske Elektroprivrede (JUGEL-u), odakle prelazi u
ZEP 1985. godine. Sve vreme svog tridesetogodi{njeg rada provodi u operativi na poslovima upravljanja elektroenergetskim, odnosno prenosnim sistemom, na radnim mestima dispe~era, {efa smene za operativno upravljanje i direktora sektora za operativno upravljanje.
88
Geohemijske i fizi~ko-hemijske
karakteristike lignita Kostola~kog basena i
njihov zna~aj za racionalniju proizvodnju
elektri~ne energije i za{titu `ivotne sredine
Stru~an rad
UDK: 622.332; 662.64; 502; 719
Rezime:
Lignit ~ine fosilna organska i mineralna materija i njegov kvalitet se obi~no defini{e preko sad`aja
vlage i pepela i gornje i donje toplotne energije. Sagorevanjem lignita u termoelektranama nastaju otpadne
gasovite i ~vrste materije koje ugro`avaju `ivotnu sredinu. Iskori{}enje toplotne mo}i lignita u termoelektrani zavisi od usagla{enosti kvaliteta uglja i tehnologije sagorevanja. Istra`ivanja lignita u Kostola~kom
basenu ukazuju da je za racionalnije iskori{}enje lignita u termoelektrani i za{titu `ivotne sredine potrebno
pro{irenje definisanja kvaliteta lignita kao i pepela/{ljake iz termoelektrane sa geohemijskim i fizi~kohemijskim karakteristikama (petrografski i maceralni sastav organske materije, mineralni i hemijski sastav
neorganskih primesa i pepela/{ljake, sadr`aji te{kih metala i drugih mikroelemenata i dr.).
Klju~ne re~i: lignit, kvalitet, geohemija, termoelektrana, `ivotna sredina, racionalizacija, Kostola~ki basen, Srbija
Abstract:
GEOCHEMICAL AND PHYSICO-CHEMICAL FEATURES OF LIGNITES IN THE KOSTOLAC BASIN
AND THEIR IMPORTANCE FOR MORE RATIONAL ELECTRIC ENERGY PRODUCTION
AND ENVIRONMENTAL PROTECTION
Lignite is one of the most important energetic resources in Serbia as well as in many countries all over
the world. In the Kostolac Basin, one of the largest lignite basins in Serbia, two electric power plants (EPS)
(Kostolac A and B) are in operation.
Lignite consists of fossil organic matter and mineral matter and its quality is commonly expressed by
contents of humidity and ash and its upper and lower thermic capacities (UTC and LTC, respectively).
Commonly, the boilers in EPS are designed based only on these lignite quality parameters. Electric power
stations firing lignite produce, beside electric power, large masses of solid and gaseous waste materials
which appear to be a risk to the environment. The rationality of lignite usage in EPS depends on
compatibility and stability of quality of lignite feeding EPS boilers. The studies of lignite in the Kostolac
coal basin indicated that for a more rational usage of lignite in EPS and a better protection of the
environment it is necessary that the quality of both lignite and ash/slag in EPS should be investigated in a
more complex manner. This is demonstrated by studies of several geochemical and physicochemical
features: petrographic and maceral composition of coal matter, mineral and chemical composition of
inorganic matter and ash/slag, contents of heavy metals and others trace elements in both coal and
ash/slag, etc. Coal in the deposit is characterized by significant variations of lithotypes and maceral
Prof. Adam Dangi}, prof. Dimitrije Dimitrijevi} i prof. Ljubomir Cvetkovi} Univerzitet u Beogradu, \u{ina 7, 11 000 Beograd,
dr Branislav R. Simonovi} i mr Spasenka Gajinov Institut za op{tu i fizi~ku hemiju, Akademski trg 12, 11 000 Beograd,
mr Marko Babovi} i Jelena Milo{evi}, dipl. in`. geol. JP EPS, Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
89
composition of coal matter as well as of inorganic matter verticaly and laterally placed in the coal seam.
Also, significant variations have been found in chemical composition and trace element contens in the coal
seam. The study of mineral composition of ash/slag indicated that iron mineral phases may be good
indicators of geochemical-thermodinamical features of coal firing proces in EPS. The studies of mineral
and chemical composition of ash/slag and trace element contents are also necessary for monitoring of the
environmental protection.
Key words: Lignite, quality, geochemistry, electic power plant, environment, rationalization, Kostolac Basin, Serbia
1. UVOD
Lignit se kao geolo{ki mlad ugalj odlikuje niskim stepenom maturacije organske materije i, generalno uzev, visokim sadr`ajem neorganskih primesa, te stoga ima relativno nisku toplotnu mo} (toplotnu energiju). Le`i{ta lignita velikih dimenzija i
povoljnih geolo{kih karakteristika se masovno otkopavaju odgovaraju}im rudarskim metodama i lignit
se koristi kao gorivo u termoelektranama (TE) velikog kapaciteta. Pritom, pored proizvodnje velikih
koli~ina elektri~ne energije, proizvode se i velike
koli~ine gasovitih i ~vrstih otpadnih produkata sagorevanja koji ugro`avaju `ivotnu sredinu.
Za stabilnu i ekonomi~nu proizvodnju elektri~ne energije u termoelektranama neophodno je da se
ostvaruje standardizovani proces sagorevanja lignita, odnosno da se kvalitet uglja koji ulazi u TE podudara sa kvalitetom uglja za koji su projektovana
postrojenja za sagorevanje u TE. Kao osnovni parametri kvaliteta uglja za projektovanje tehnologije
sagorevanja lignita koriste se uglavnom prose~ne
vrednosti sad`aja vlage i pepela i termi~ka energija,
gornja i donja (GTE i DTE) u le`i{tu uglja. Savremena istra`ivanja u svetu [1; 2; 3] i u Srbiji [4; 5; 6]
su pokazala da je za ugalj uop{te, a posebno za lignit, kao energetsku sirovinu za TE potrebno kompleksnije definisanje kvaliteta da bi se postigla ve}a
efikasnost i u proizvodnji elektri~ne energije i u za{titi `ivotne sredine.
Nova studijska prou~avanja u Kostola~kom
ugljonosnom basenu [7] ukazala su da se lignit ovog
basena odlikuje zna~ajnim varijacijama geohemijskih, petrolo{kih, mineralo{kih i fizi~ko-hemijskih
svojstava, koja su va`na kako za racionalnije kori{}enje lignita u TE, tako i za pouzdaniju za{titu `ivotne sredine.
59 000
58 000
57 000
56 000
55 000
54 000
53 000
52 000
23 000
22 000
21 000
20 000
19 000
51 000
18 000
90
60 000
17 000
61 000
16 000
Dosada{nja geolo{ka istra`ivanja lignita u basenu su bila skoncentrisana na isto~ni deo basena i u
njemu se odvijala i sada se odvija rudarska eksploatacija lignita. Resurs na kome se bazira sada{nji i
budu}i rad TE Kostolac A i B (do 2042. godine) je
III ugljeni sloj u le`i{tu Drmno, odnosno povr{inski
kop (PK) Drmno. Planirano je zapo~injanje opse`nijih geolo{kih istra`ivanja zapadnog dela Kostola~kog basena.
U le`i{tu Drmno, III ugljeni sloj je debljine od
16 do 20 m, blago pada ka severozapadu i ka severu
postupno tone u dubinu (verovatno je razvijen i ispod Dunava). U okviru PK Drmno otkopano je od
po~etka rada (1987. godine) do kraja 2007. godine
83x106 t uglja, a preostale bilansne rezerve iznose
preko 400x106 t uglja. Prose~an kvalitet bilansnih
rezervi uglja u le`i{tu je: vlaga 39,22 %, pepeo
17,70 %, sagorljiva materija 43,14 %, S 1,18 % (sagorljivi 0,56 %, u pepelu 0,60 %), GTE 11,49 MJ/kg
i DTE 10,02 MJ/kg.
Studijska geohemijska, petrografska i fizi~kohemijska istra`ivanja uglja u le`i{tu Drmno [7] izvedena su na profilima ugljenog sloja na otkopnom
frontu PK i vi{e istra`nih bu{otina u razli~itim delovima le`i{ta (slika 1). Izvedena su petrografska,
minerolo{ka, geohemijska i fizi~kohemijska ispitivanja organske i neorganske materije uglja, kao i odgovaraju}a ispitivanja pepela i {ljake i elektrofilterskog pepela iz TE.
Tabela 1.
Opseg/Range
11,92 83,00
8,98 82,54
0 43,48
0 21,26
0 3,50
0 8,09
0 45,28
Srednje/Average
36,9117,53
37,0717,31
13,9010,70
5,514,86
0,290,86
1,132,40
4,978,77
3. GEOHEMIJSKE, PETROGRAFSKE,
MINERALO[KE I FIZI^KOHEMIJSKE
KARAKTERISTIKE LIGNITA
Ugalj le`i{ta Drmno je makropetrografski veoma heterogenog sastava. Izgra|uju ga slede}i litotipovi: barski ugalj, ksilitski ugalj i doplerit. Dominantan je barski ugalj, zemljast (visok sadr`aj glinovite materije), zatim drvenasti (ksilitski) ugalj, koji
se pojavljuje u vidu proslojaka, so~iva ili slojeva debljine nx10 cm, koji se naizmeni~no smenjuju sa
barskim ugljem; doplerit (gelificirano biljno tkivo
bez tragova biljne strukture) je zastupljen u vidu tankih proslojaka (debljine do 20 cm).
Mikroskopskim petrografskim ispitivanjima
utvr|ene su i {iroke varijacije sadr`aja i me|usobnih
odnosa mikrolitotipova uglja detrita, gelita, fuzita
i smola, kao i mineralnih primesa pirita i glinovite
materije, kako u vertikalnom profilu ugljenog sloja
tako i po pru`anju sloja. Pirit je zastupljen u vidu
izolovanih zrna (veli~ine uglavnom do 0,1 mm) i
mineralnih agregata (slika 1). U tabeli 1 prikazane
su varijacije sadr`aja i srednji sadr`aji litotipova
uglja, pirita i gline u uglju le`i{ta Drmno.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
U hemijskom sastavu uglja zastupljene su zna~ajne varijacije skoro svih glavnih hemijskih komponenti naro~ito SiO2 i Al2O3 a zatim i CaO, SO3 i
Fe2O3 (tabela 2). Sadr`aji ovih komponenti variraju
i u vertikalnom profilu sloja, i po prostiranju sloja i
uslovljeni su varijacijama mineralnog sastava neorganskih primesa uglja.
U uglju su odre|eni sadr`aji slede}ih te{kih metala i drugih mikroelemenata: As, B, Ba, Be, Cl, Co,
Cr, Cu, F, Hg, Mn, Ni, Pb, Se, Sr, V, Th, U, W, Zr i
Zn. U tabeli 3 su prikazani opsezi sadr`aja i srednji
sadr`aji analiziranih elemenata u uglju (u mg/kg suve materije). U najvi{im sadr`ajima zastupljeni su B
(i do >1 000), Cl (do 600) i Mn (do 450), zatim Ba,
Sr, Zr i Zr (do 300), As (do 70), Cr (do 60), V (do
91
Tabela 2.
SiO2
TiO2
Al2O3
Fe2O3
MgO
CaO
Na2O
K2O
SO3
P2O5
%
Opseg
11,11-28,78
0,04-0,30
0,38-12,49
0,73 3,69
0,13 -1,42
1,73 3,69
0,01 0,20
0,02 0,46
3,37 6,52
0,02 0,04
mg/kg
Srednje
14,91
0,19
6,05
1,90
0,66
2,71
0,09
0,23
4,88
0,03
As
B
Ba
Be
Cl
Co
Cr
Cu
F
Hg
Mn
Opseg
16-70
390-1130
280-320
<1
270-590
2-6
50-60
10-20
10-40
0,11-0,41
80-430
Srednje
41
727
297
<1
368
4
53
11
26
0,27
190
Ni
Pb
Se
Sr
Th
U
V
W
Zn
Zr
Opseg
10-40
3-32
<1
80-230
<1
<10
20-50
<10
10-30
9-140
Srednje
19
10
<1
107
<1
<10
37
<10
12
97
pepeo iz TE kao i pepeo/{ljaka (u daljem tekstu pepeo) sa deponije pepela (sve`e transportovan iz TE).
Utvr|eno je da se radi o materijalu kompleksnih i
varijabilnih mineralo{kih, geohemijskih i fizi~kohemijskih karakteristika.
Pepeo se sastoji uglavnom od silikatnog stakla i
razli~itih silikatnih minerala, a sadr`i i ne{to anhidrita/gipsa, metali~nih minerala i sitnih ~estica nesagorelog uglja (slika 3).
Skoro svi metli~ni minerali predstavljaju minerale gvo`|a. Utvr|eni su slede}i minerali gvo`|a:
gvo`|e (Fe), vustit (FeO), magnetit (Fe3O4), hematit
(Fe2O3), maghemit (Fe2O3) i getit (FeOOH). Ovi minerali su nastali uglavnom transformacijom pirita
pri sagorevanju uglja, a pojavljuju se u vidu malih
zrna (veli~ine do nekoliko desetina m) raspr{enih u
silikatnoj osnovi; getit je nastao hidratacijom Fe2O3minerala tokom hidrauli~nog transporta pepela.
Tabela 3.
Hemijski sastav i sadr`aj te{kih metala i drugih mikro-elemenata u pepelu/{ljaci (PS) i elektrofilterskom
pepelu (EFP) iz TE Kostolac (u % i mg/kg suve materije) [7]
SiO2
TiO2
Al2O3
Fe2O3
MgO
CaO
Na2O
K2O
SO3
P2O5
92
%
PS
49,84-52,1
0,58
17,98-20,22
8,13-9,67
1,69-1,86
6,59-7,92
0,34-0,39
0,83-0,93
7,87-9,17
0,04
mg/kg
EFP
50,03
0,60
18,68
7,71
1,77
6,85
0,39
0,79
11,42
0,04
As
B
Ba
Cr
Cu
Ga
Li
Mn
Mo
Nb
PS
120-125
709-770
401-428
200-207
182-234
19-20
63-74
622-995
2-3
11-13
EFP
148
667
425
242
203
15
54
672
2
15
Ni
Pb
Rb
Sc
Sr
V
Y
Zn
Zr
PS
107-131
31-33
20-25
227-232
268-301
187-200
10-13
106-134
575-670
EFP
168
25
15
222
287
193
15
188
672
TE, (2) proces sagorevanja lignita u TE, (3) upravljanje otpadnim gasovitim i ~vrstim produktima sagorevanja lignita u TE i za{tita `ivotne sredine.
Geolo{kim istra`ivanjem utvr|uju se i verifikuju kvalitet i rezerve lignita, a na osnovu njih se projektuju rudarski radovi za eksploataciju lignita i postrojenja u TE za sagorevanje lignita i proizvodnju
elektri~ne energije. Postrojenja za sagorevanje
uglja u TE se projektuju prema prose~nom kvalitetu
uglja u le`i{tu, izra`enog uglavnom preko osnovnih
pokazatelja kvaliteta sadr`aja vlage i pepela, DTE
i TGE. Pritom se o~ekuje da }e ugalj koji se masovno otkopava na povr{inskom kopu i doprema u TE
imati projektovan kvalitet, odnosno kvalitet blizak
prose~nom kvalitetu bilansnih rezervi uglja u le`i{tu. Odstupanja kvaliteta uglja koji ulazi u TE od
projektovanog kvaliteta dovodi odstupanja procesa
sagorevanja uglja od projektovanog, a time i do nedovoljnog iskori{}enja uglja (bolji kvalitet uglja od
projektovanog) ili TE postrojenja (lo{iji kvalitet uglja od projektovanog).
Kompleksnijim geohemijskim i fizi~ko-hemijskim prou~avanjima lignita le`i{ta Drmno utvr|eno
je da u le`i{tu zna~ajno variraju ne samo sadr`aji
vlage i pepela, DTE i TGE, ve} i drugi parametri koji mogu da imaju zna~aj za proces sagorevanja uglja
u TE i za{titu `ivotne sredine. Utvr|eno je da su i organska materija i neorganska materija uglja kompleksnog sastava, kao i da ugalj sadr`i i niz te{kih
metala i drugih mikroelemenata od kojih neki mogu
da predstavljaju pri sagorevanju uglja u TE rizik za
`ivotnu sredinu.
Petrografski sastav organske materije uglja kao
i mineralni sastav neorganskih primesa u uglju su
kompleksni i znatno variraju, kako u vertikalnom
profilu ugljenog sloja tako i po prostiranju ugljenog
sloja u le`i{tu. Tako|e su zastupljene zna~ajne varijacije sadr`aja te{kih metala i drugih mikroelemenata i u vertikalnom profilu ugljenog sloja i po prostiranju ugljenog sloja. Ovo ukazuje da mogu da se
o~ekuju zna~ajne varijacije kvaliteta uglja koji se
doprema u TE (ulazni ugalj) u pogledu ovih karakteristika, {to mo`e da ima zna~aja kako za upravljanje procesom sagorevanja uglja u TE i proizvodnju
elektri~ne energije, tako i za upravljanje rizicima za
za{titu `ivotne sredine.
Varijacije zastupljenosti i me|usobnih odnosa
razli~itih litotipova i mikrolitotipova organske materije kao i mineralnog i hemijskog sastava neorganskih primesa uglja (glinovite, peskovite i laporovite
komponente, odnos pirit/gips) mogu zna~ajno da
uti~u na proces sagorevanja uglja u TE i termi~ke
efekte. Poznavanje prisustva i varijacija sadr`aja te{kih metala i drugih mikroelemenata u ulaznom
uglju su va`ni za za{titu `ivotne sredine.
93
Redoks uslovi
Redox conditions
Gvo`|e/ Iron
Fe
umereno redukcioni/
slightly reduced
Magnetit/
Magnetite
Fe2O3FeO
nepotpuno oksidacioni/
imperfect oxidized
Hematit/ Hematite
Fe2O3
oksidacioni/oxidized
6. LITERATURA
[1] Mardon, S.M., Hower, J.C., 2004. IMPACT OF
COAL PROPERTIES ON COAL COMBUSTION
BY-PRODUCT QUALITY: EXAMPLES FROM A
KENTUCKY POWER PLANT. International Journal of Coal Geology 59, 169- 214
[2] Ward, C.R., 2002. ANALYSIS AND SIGNIFICANCE OF MINERAL MATTER IN COAL SEAMS. INTERNATIONAL JOURNAL OF COAL
GEOLOGY 50, 135- 168.
[3] Vassilev, S.V. and Vassileva C.G. (1996),
MINERALOGY OF COMBUSTION WASTES
FROM COAL-FIRED POWER STATIONS, Fuel
Processing Technology, 47 261-280.
[4] Dangi}, ?., Putnik, S. (1998) MIKROELEMENTI
U UGLJU JARANDOLSKOG BASENA: OBILNOST I GEOHEMIJSKO-GEOLO[KI ZNA^AJ.
XIII kongres geologa Jugoslavije, Herceg Novi,
knj. 2, 675-684.
[5] Dangi}, A., Dimitrijevi}, D. (2001) TRACE ELEMENTS IN LIGNITES OF THE KREKA BASIN
(BiH) AS POSSIBLE CONTAMINANTS OF THE
ENVIRONMENT. Third International Symposium
Mining and Envir. Protection, Belgrade, Proceedings, 387-391.
[6] Dangi}, A., Simonovi}, Dimitrijevi}, D., Babovi},
M. (2007) KOLUBARA LIGNITE BASIN (SERBIA): IMPORTANCE OF PETROGRAPHIC AND
GEOCHEMICAL STUDIES TO RATIONAL
COAL EXPLOITATION. BALKANMINE 2007
2nd Balkan Mining Congress, Belgrade, Book of
Proceedings, 9-14.
[7] Dangi}, A., Simonovi}, B. Dimitrijevi}, D., Cvetkovi}, Lj., Vasi}, N., Gajinov, S., Blagojevi}, S., Radulovi}, A., Aran|elovi}, D., Ne{i}, Lj., Majstorovi}, D. (2008) STUDIJA GEOHEMIJSKIH, FIZI^KO-HEMIJSKIH I PETROLO[KIH OSOBINA
UGLJA KOSTOLA^KOG UGLJONOSNOG BASENA. IOFH Beograd, FSD EPS-a, Beograd.
[8] Dangi}, A., Simonovi}, B., Dimitrijevi}, D., Cvetkovi}, Lj., Gajinov, S. (2008) PHASE TRANSFORMATIONS OF IRON MINERALS IN PROCESS OF COAL FIRING AT ELECTRIC POWER
STATIONS. Physical Chemistry 2008, 9th International Conference on Fundamental and Applied
Aspects of Physical Chemistry, Beograd, Proceedings, Volume II, 541-543.
Rad STK C3 29. zasedanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 30. 06. 2009. godine
94
Adam Dangi} je redovni profesor Rudarsko-geolo{kog fakulteta Univerziteta u Beogradu na kome je stekao diplome in`enjera geologije i magistra i doktora geolo{kih nauka i zvanja od asistenta do redovnog profesora. Nastavnik je vi{e predmeta iz oblasti geohemije na
osnovnim i poslediplomskim studijama, koordinator predmeta Geologija i za{tita `ivotne sredine i dugogodi{nji {ef Katedre za geohemiju. Dr`ao je i nastavu na Rudarsko-metalur{kom
fakultetu Univerziteta u Pri{tini. Kao viziting profesor dr`ao je predavanja na vi{e univerziteta u SAD. Objavio je preko 250 nau~nih radova, autor je ili koautor vi{e monografija i rukovodio ve}im brojem projekata. Bio je ko-rukovodilac me|unarodnog IGCP projekta o boksitima Me|unarodne unije geolo{kih dru{tava i UNESKO-a. ^lan je vi{e me|unarodnih i doma}ih nau~nih i stru~nih
komiteta i komisija i nau~nih i stru~nih asocijacija i dru{tava. V.d. je predsednika Saveza geolo{kih in`enjera i tehni~ara Srbije (SGEITS) i predsednik Geolo{kog dru{tva za za{titu `ivotne sredine SGEITS-a.
Branislav R. Simonovi} je diplomirao i magistrirao na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Beogradu, Grupa za fizi~ku hemiju, a doktorirao na Fakultetu za fizi~ku hemiju Univerziteta u Beogradu. Direktor je Instituta za op{tu i fizi~ku hemiju u Beogradu. Sekretar je
Dru{tva fizikohemi~ara Srbije. Bavi se osnovnim i primenjenim istra`ivanjima u oblasti fizi~ke hemije. Objavio je preko 180 nau~nih i stru~nih radova u zemlji i inostranstvu. Rukovodio
je izradom ve}eg broja projekata i studija u oblasti za{tite `ivotne sredine i bezotpadnih tehnologija, iz kojih su proistekla i neka prakti~na re{enja.
Dimitrije Dimitrijevi} je diplomirao geologiju (1958. godine) na Rudarsko-geolo{kom
fakultetu Univerziteta u Beogradu na kome je dobio i titule magistra i doktora geolo{kih nauka, specijalizuju}i se u oblasti kaustobiolita i to posebno ugljeva. Radio je kao geolog sreza Doboj a zatim kao asistent i docent na Rudarskom fakultetu u Tuzli Univerziteta u Sarajevu. Od 1970. godine je radio na Rudarsko-geolo{kom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u
zvanjima vanrednog i redovnog profesora. Dr`ao je nastavu iz vi{e predmeta iz oblasti geologije ugljeva na osnovnim i poslediplomskim studijama. Objavio je preko 100 nau~nih i
stru~nih radova u doma}im i stranim nau~nim i stru~nim ~asopisima, autor je i koautor vi{e monografija.
Autor je ve}eg broja nau~nih studija i projekata za privredu. Dao je veliki doprinos u mikroskopskom prou~avanju struktura ugljeva u re{avanju fundamentalnih i aplikativnih problema vezanih za istra`ivanje i
kori{}enje ugljeva.
Ljubomir Cvetkovi} je redovni profesor Rudarsko-geolo{kog fakulteta Univerziteta u
Beogradu. Sve diplome, stru~ne i nau~nih zvanja kao in`enjera geologije, magistra i doktora nauka, stekao je na Rudarsko-geolo{kom fakultetu, na kome je, ostvaruju}i karijeru, pro{ao sva zvanja, od stru~nog saradnika, do redovnog profesora. U~estvovao je na svim projektima Ministarstava nauke Republike Srbije koje je realizovala grupacija u kojoj se nalazi
od 1970. godine. Tako|e je bio u~esnik na me|unarodnom projektu LOREX. Objavio je preko 90 nau~nih radova i autor je jedne monografije. Bio je dugogodi{nji ko-rukovodilac Mineralo{ko-petrografske sekcije Srpskog geolo{kog dru{tva, a aktuelni je rukovodilac Jugoslovenske asocijacije za mineralogiju (JAM).
Marko Babovi} je diplomirao na Rudarsko-geolo{kom fakultetu, Smer za geotehniku
1979. godine. Magistarske studije je zavr{io na Rudarsko-geolo{kom fakultetu, Smer za istra`ivanje le`i{ta mineralnih sirovina 2001. godine i dobio zvanje magistar geolo{kih nauka.
Svoj radni vek je po~eo 1980. godine u RMU Rembas, Resavica, na mestu geolog-istra`iva~, potom u Ugaljprojekt, Beograd, kao glavni in`enjer za le`i{ta mineralnih sirovina i
od 1990. godine radi u JP Elektroprivreda Srbije, Direkcija za strategiju i investicije na
mestu vode}eg in`enjera za le`i{ta mineralnih sirovina. Rukovodio je brojnim projektima,
elaboratima, studijama i strate{kim dokumentima razvoja energetike. Objavio je preko 30 stru~nih i nau~nih radova u zemlji i inostranstvu. Od 1999. godine je ~lan Saveza geolo{kih in`enjera i tehni~ara Srbije
(SGEITS) na mestu potpredsednika.
95
96
Etaloniranje merila
za merenje gustine
naizmeni~nog magnetskog polja
Stru~an rad
UDK: 537.612; 52-337
Rezime:
U radu je prikazano etaloniranje vi{ekomponentnog merila, analizatora naizmeni~nog magnetskog polja koje je izvr{eno u Laboratoriji za etaloniranje i ispitivanje Elektrotehni~kog instituta Nikola Tesla.
Opisani su metoda etaloniranja i primenjeni etalon magnetskog polja. Dati su rezultati etaloniranja merila sa pridru`enom mernom nesigurno{}u i obezbe|enom mernom sledivo{}u. Sprovedeno etaloniranje navedenog merila magnetskog polja pokazuje da su gre{ke merenja gustine magnetskog polja u granicama
gre{aka merenja ( 3 % od merene vrednosti) deklarisanim od strane proizvo|a~a.
Klju~ne re~i: gustina magnetskog polja, etaloniranje, merna nesigurnost, Helmholcovi kalemovi
Abstract:
CALIBRATION OF ANALYZER FOR ALTERNATE MAGNETIC FILD DENSITY
This paper presents calibration of analyzer for alternate magnetic field density which is performed in
the Laboratory for Testing and Calibration in the Electrical Engineering Institute Nikola Tesla. The calibration method as well as applied reference standard of magnetic field density are described. Calibration
results and estimation of uncertainty of measurement are also presented. Analysis of the results shows that
errors of magnetic field density measurement are in the declared limits ( 3 % of reading).
Key words: magnetic field density, calibration, uncertainty of measurement, Helmholtz coil
1. UVOD
U okviru za{tite `ivotne sredine i za{tite na radu sve aktuelnije postaje razmatranje uticaja elektri~nog i magnetskog polja na zdravlje ljudi. U nekim zemljama postoje ve} standardi koji propisuju
nivoe dozvoljenih elektri~nih i magnetskih polja. Istra`ivanja uticaja magnetskog polja i primena spomenutih standarda podrazumevaju odgovaraju}e
merne metode i merne instrumente za merenje magnetskog polja. Elektrotehni~ki institut Nikola Te-
Dragana Naumovi} Vukovi}, dipl. in`. el., Aleksandar Pavlovi}, dipl. in`. el., Slobodan [kundri}, dipl. in`. el., Vojin Kosti}, dipl.
in`. el. Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla, 11 000 Beograd
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
97
U ovom radu opisani su merna metoda i referentni etaloni koji su primenjeni prilikom etaloniranja analizatora magnetskog polja proizvo|a~a
Wandel&Goltermann, tip EFA 300 u akreditovanoj Laboratoriji za ispitivanje i etaloniranje Elektrotehni~kog instituta Nikola Tesla. Ovaj instrument
Institut koristi kod standardnih merenja gustine
magnetskog polja u elektroenergetskim objektima
Elektroprivrede Srbije i za koja se Institut akreditovao kod Akreditacionog tela Srbije.
2. ETALONIRANJE
Etaloniranje nekog merila realizuje se sa mernom metodom i referentnim etalonom koji omogu}ava proveru ta~nosti merenja sa gre{kom koja je
najmanje pet do deset puta manja od deklarisane
gre{ke etaloniranog merila. Merna metoda mora biti metrolo{ki verifikovana, a referentni etaloni moraju imati mernu sledivost (traceability) do nacionalnih etalona.
2.1. Analizator magnetskog polja
Analizator magnetskog polja tip EFA-300 je jedan elektronski visokosofisticirani merni instrument, koji omogu}ava pouzdano i ta~no merenje
vektora gustine naizmeni~nog magnetskog polja u
{irem frekventnom opsegu od 5 Hz do 32 kHz. Instrumenat EFA-300 u osnovi se sastoji, kako to i slika 1. prikazuje, od merne sonde i elektronskog dela.
Merenje gustine magnetskog polja zasniva se na merenju indukovanog napona u namotajima (kalemovima) merne sonde. Merna sonda je sfernog oblika,
povr{ine 100 cm2. U sondi se nalaze tri merna kalema postavljena me|usobno normalno (ortogonalno)
u prostoru, tako da omogu}avaju i izotropno merenje efektivne vrednosti magnetske indukcije (istoTabela 1.
Propusni filter
Nepropusni filter
Merena veli~ina
Merni opsezi
Gre{ka merenja
98
(1)
0
D
(2)
N , d =r =
2
125 r
gde I ozna~ava intenzitet struje u namotajima kalemova, D srednji pre~nik kalema, N broj navojaka, 0
magnetsku permeabilnost vakuuma.
k=
D1 +
D1 + D2
2
= 0,976 25 m
2
T
A
a intenzitet vektora magnetske indukcije u osi Helmholcovih kalemova:
k = 2,321 10 4
B z = 2,321 10 4 I
(3)
gde su I ja~ina struje data u amperima (A) i Bz magnetska indukcija u jedinici tesla (T).
Navedeni izraz (3) daje direktnu vezu izme|u
intenziteta vektora magnetske indukcije u osi Hel99
(C u )
i
(4)
i =1
ni~ne elektri~ne struje postoji merna sledivost do nacionalnih, ali i do me|unarodnih primarnih etalona.
3. REZULTATI ETALONIRANJA
Rezultati etaloniranja dati su u tabeli 1.
U tabeli 1 su kori{}ene slede}e oznake:
I struja kojom su napajani Helmholcovi kalemovi,
f u~estanost magnetskog polja, o~itana na sondi
EFA 300 (B sonda, A=100 cm2),
BM magnetska indukcija, vrednost o~itana na sondi EFA 300 (B sonda, A=100 cm2),
BT ta~na (teorijska) vrednost magnetske indukcije,
izra~unata primenom izraza (4),
G relativna gre{ka izmerene vrednosti gustine
magnetskog polja,
U pro{irena merna nesigurnost
4. ZAKLJU^AK
Etaloniranje analizatora magnetskog polja
ostvareno je u saglasnosti sa me|unarodnim standardima: ISO 17025 i CEI/IEC 61786.
Tabela 1.
10 T
100 T
1 mT
10 T
100 T
1 mT
10 T
100 T
1 mT
I
(mA)
f
(Hz)
BM
(T)
BT
(T)
G
(%)
U
(T)
1,000
3,000
4,000
5,000
7,500
10,000
15,050
30,030
50,020
100,200
149,900
299,300
400,000
499,400
1 003,000
1 497,000
10,000
100,200
505,500
1 008,500
1 509,000
10,000
100,000
505,500
1 008,500
1 509,000
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
0,238 0
0,693 7
0,933 1
1,161 3
1,739 6
2,315 3
3,494 0
6,977 4
11,632 0
23,157 0
34,754 0
69,775 0
93,037 0
116,300 0
233,250 0
346,980 0
2,314 0
23,220 0
117,500 0
234,100 0
350,100 0
2,313 0
23,040 0
115,800 0
231,500 0
348,100 0
0,232 1
0,696 3
0,928 4
1,160 5
1,740 8
2,321 0
3,493 2
6,970 1
11,610 0
23,257 0
34,793 0
69,469 0
92,842 0
115,910 0
232,800 0
347,460 0
2,340 0
23,430 0
118,200 0
235,800 0
352,800 0
2,340 0
23,380 0
116,900 0
233,700 0
351,400 0
2,557
-0,377
0,502
0,067
-0,068
-0,248
0,024
0,105
0,190
-0,430
-0,111
0,440
0,210
0,334
0,193
-0,138
-1,100
-0,900
-0,600
-0,700
-0,800
-1,200
-1,500
-0,900
-0,900
-0,900
0,017
0,017
0,017
0,017
0,017
0,017
0,040
0,060
0,090
0,170
0,260
0,510
0,680
0,840
1,700
2,600
0,027
0,170
0,850
1,700
2,600
0,027
0,170
0,850
1,700
2,600
Sonda orijentisana u
smeru
Y ose
X ose
Z ose
101
[2]
[3]
[4]
5. LITERATURA
[1]
[5]
Standard CEI/IEC 61786:1998 Measurement of
low-frequency magnetic and electric fields with re-
Rad STR C4 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 03. 07. 2009. godine
102
Milo{ Mladenovi},
Neboj{a Lap~evi} i Vladimir Jankovi}
Abstract:
CONCEPT OF ESTABLISHING ELECTRICITY EXCHANGE IN SERBIA
The paper deals with the role of electricity auction trading in the process of establishing an efficient
electricity market, possible products and day-ahead market model, concept of founding the electricity
exchange in Serbia per key phases, possibilities for future development as well as potential benefits for the
participants at the power exchange (auction trading) market.
Key words: electricity exchange, day-ahead market of electricity, implicit auctions
1. UVOD
Proces liberalizacije tr`i{ta elektri~ne energije
uzrokovao je su{tinske, a u pojedinim segmentima i
dramati~ne promene u funkcionisanju elektroenergetskog sektora. Reforme u elektroenergetskom sektoru omogu}ile su prelazak sa vertikalno integrisanog, dr`avnog ili privatnog, a u su{tini monopolskog funkcionisanja na jedan tr`i{ni, otvoren koncept. Taj proces, uslovljen kombinacijom ekonomskih faktora, zakonodavnih promena i inovativnih
tehnolo{kih re{enja, ustoli~io je konkurenciju, sigurnost snabdevanja i odr`ivi razvoj elektroenergetskog
sektora kao osnovne postulate i ciljeve svog delova-
Milo{ Mladenovi}, dipl. in`. el., mr Neboj{a Lap~evi}, dipl. in`. el., mr Vladimir Jankovi}, dipl. in`. el. JP Elektromre`a Srbije,
Vojvode Stepe 412, 11 040 Beograd
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
103
2. ORGANIZOVANO TR@I[TE
ELEKTRI^NE ENERGIJE
Veleprodajno tr`i{te elektri~ne energije
(wholesale market) se mo`e posmatrati kao direktna
konsekvenca liberalizacije elektroenergetskog sektora, tj. kao posledica ~injenice da su u novom okru`enju kupci dobili mogu}nost slobodnog izbora
snabdeva~a. Taj novi status elektri~ne energije kao
robe prisutne na slobodnom tr`i{tu, uzrokovao je i
pojavu {iroke lepeze novih tipova ugovora, koji kao
rezultat mogu imati fizi~ku isporuku elektri~ne
energije (tzv. fizi~ki ugovori) ili se mogu koristiti
kao instrument za smanjivanje rizika (tzv. finansijski ili hedging ugovori). Ovi ugovori se mogu zaklju~ivati, kako na bilateralnom, tako i na organizovanom tr`i{tu elektri~ne energije, ali zajedni~ko za
sve tipove ugovora je da su, u osnovi, odre|eni sa tri
elementa: periodom na koji se odnose, koli~inom
elektri~ne energije i cenom.
Osnovni benefit i uloga likvidnog i efikasno organizovanog tr`i{ta elektri~ne energije je da osigura
formiranje jedinstvene cene za unapred definisani
produkt kojim se trguje u odre|enom vremenskom
intervalu. Naime, dok je na bilateralnom tr`i{tu cena stohasti~ka veli~ina odre|ena ponudom i potra`njom ({to od u~esnika na tr`i{tu zahteva uvo|enje
vrlo sofisticiranih mehanizama za kontrolu rizika),
organizovano tr`i{te daje mogu}nost formiranja jedinstvene, referentne cene kao jasnog signala trenutnih de{avanja na tr`i{tu. Ina~e, kompletno funkcionalno organizovano tr`i{te elektri~ne energije se sastoji od vi{e segmenata (spot tr`i{te, forward tr`i{te,
futures tr`i{te, razni finansijski instrumenti), koji u
sinergiji mogu pru`iti u~esnicima na tr`i{tu najrentabilnije balansiranje njihove pozicije na fizi~kom
tr`i{tu elektri~ne energije (tzv. portfolio management), kao i efikasno upravljanje rizicima kroz trgovinu finansijskim produktima. U ovom radu akcenat
}e biti stavljen na fizi~ku trgovinu elektri~nom energijom, a pre svega na kratkoro~no (spot) tr`i{te elektri~ne energije.
2.1. Fizi~ka trgovina elektri~nom energijom
Fizi~ka trgovina elektri~nom energijom obuhvata {irok opseg produkata i ugovora, i u najkra}em se mo`e svesti na slede}e: dugoro~ne (longterm) ugovore koji mogu obuhvatati vremenski
okvir od jedne do dvadeset godina, forward ugovore koji se zasnivaju na sada{njoj ili prognoziranoj
ceni sa fizi~kom isporukom u budu}nosti (vremenski opseg, naj~e{}e, do godinu dana) i spot ugovore
koji se sklapaju na vrlo kratkoro~noj osnovi, naj~e{}e za isporuku dan-unapred ili unutar-dana. Dugo104
ro~ni ugovori se koriste kao bazni ugovori za snabdevanje odre|ene potro{nje i naj~e{}e se sklapaju na
slobodnom tr`i{tu (OTC ili bilateralni ugovori), dok
se za fino pode{avanje pozicije u~esnika na tr`i{tu,
tj. izbegavanje debalansa u realnom vremenu, koriste dnevni ili ~ak i satni ugovori sklopljeni na spot
tr`i{tu koje se obi~no organizuje putem berze elektri~ne energije.
Sam
Nord Pool Spot
OTC
NETA
BETTA
Irish Pool
APX
Belpex
Gielda Energii
EEX
OTE
EXAA
Powernext
OPCOM
BSP
SouthPool
OMEL
SERPEX
(MIBEL)
GME
Samo OTC
OTC + berza elektri~ne energije
obima trgovine u pore|enju sa ukupnim obimom, tako i zbog prirode elektri~ne energije.
U tabelama ispod su prikazani i obimi trgovine
i referentne cene elektri~ne energije na najva`nijim
berzama u EU za period 2002-2007. godine.
80
100
90
Pow ernext
APX NL
60
80
Nordpool
50
IPEX
Omel
40
Belpex
30
20
70
10
60
50
40
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
30
20
Poljska
UK
[panija
Holandija
Italija
Nema~ka
Francuska
Skandinavija
Austrija
10
0
EEX
70
/MWh
2002.
31,456
2,623
14,112
124,000
253,000
624
2003.
49,136
7,478
12,000
119,000
271,000
1,324
2004.
59,449
231,571
14,128
13,366
179,000
277,000
1,763
2005.
85,335
323,184
19,670
16,053
215,000
306,000
1,541
2006.
87,602
329,790
29,600
19,236
260,000
162,000
1,666
531,000
Tabela 2.
2002.
22,63
21,12
29,91
15,23
26,91
38,21
25,12
2003.
29,49
29,22
46,47
18,23
36,69
29,74
34,31
2004.
28,52
28,14
31,58
21,29
26,32
51,60
28,46
32,43
2005.
45,98
46,64
52,39
35,60
29,33
58,59
54,78
47,94
2007.
117,322
329,949
44,212
20,714
10,95
290,000
267,000
2,265
7,588
2006.
50,79
49,25
58,10
37,75
48,59
74,75
51,53
45,70
52,06
2007.
37,99
40,82
41,92
27,94
50,53
70,99
39,34
41,77
43,91
105
Tabela 3.
2003.
341,976
2004.
337,675
2,041
2005.
494,469
890
51,698
2006.
638,729
4,890
32,128
2007.
604
942,352
4,474
96,553
2003.
33,98
27,98
2004.
39,36
33,49
2005.
49,21
41,48
2006.
65,84
55,01
Tabela 4.
2007.
60,18
55,83
Tabela 5.
Prose~na godi{nja cena za vr{nu energiju u /MWh za ugovore za narednu godinu (Yearahead)
Endex Year Ahead (Peak)
Phelix Year Ahead (Peak)
2003.
51,47
43,56
2004.
54,68
49,12
2005.
67,80
56,20
2006.
94,00
81,02
2007.
81,58
79,32
(MWh), tako da se svaka satna ponuda mo`e posmatrati kao promenljiva sa (Ph, Qh) ograni~enjima.
Sama aukcija se su{tinski mo`e posmatrati kao
klasi~an optimizacioni postupak uz uva`avanje
ograni~enja, kako bi se postigli najbolji mogu}i rezultati trgovine na organizovanom tr`i{tu i sa poslednje prihva}enim ponudama kao limitiraju}im
faktorima (qih, qjh):
Max q j , h P j , h qi , h Pi , h
q j
i
q
`i{tu da u ponudama nominuju prose~nu cenu za odre|eni vremenski interval. Ono {to je ote`avaju}i
faktor je tzv. sve ili ni{ta ograni~enje, koje unosi odre|enu distorziju u dan-unapred tr`i{te, ali, bez obzira na to, va`nost uvo|enja ovog koncepta dokazuje ~injenica da se oko 20 % ukupnog obrta na berzi
sastoji od blok ponuda.
Tabela 6.
EEX Night
EEX Morning
EEX High-Noon
EEX Afternoon
EEX Evening
EEX Rush Hour
Baseload
Peakload
Off-Peak 1
Off-Peak 2
Business
Sati od 1 do 6 (00.00-06.00 h)
Sati od 7 do 10 (06.00-10.00 h)
Sati od 11 do 14 (10.00-14.00 h)
Sati od 15 do 18 (14.00-18.00 h)
Sati od 19 do 24 (18.00-24.00 h)
Sati od 17 do 20 (16.00-20.00 h)
Sati od 1 do 24 (00.00-24.00 h)
Sati od 9 do 20 (08.00-20.00 h)
Sati od 1 do 8 (00.00-08.00 h)
Sati od 21 do 24 (20.00-24.00 h)
Sati od 9 do 16 (08.00-16.00 h)
Odre|ivanje
satnih cena
Izbor
bloka
Izvodljivo?
Sa~uvaj re{enje
Jo{ ima
vremena?
Stop
107
malnije re{enje sa stanovi{ta obima trgovine koje je bilo sa~uvano tokom procesa.
2.2.2 Odre|ivanje tr`i{ne obra~unske koli~ine i
tr`i{ne obra~unske cene
Kao osnovni parametri nakon svake aukcije, za
svaki sat unutar tr`i{nog dana se ra~unaju tr`i{na obra~unska koli~ina (Market Clearing Volume) i obra~unata marginalna cena ili tzv. tr`i{na obra~unska
cena (Market Clearing Price). Obra~un tr`i{ne obra~unske koli~ine i tr`i{ne obra~unske cene koji odgovaraju svakom posebnom tr`i{nom intervalu u trajanju od jednog sata u okviru dana isporuke, vr{i se,
kao {to je re~eno, putem zatvorene aukcijske procedure tako {to se vr{i poklapanje kriva ponude i potra`nje i odre|uje njihova prese~na ta~ka. Poklapanje kriva ponude i potra`nje vr{i se primenom linearne interpolacije ili algoritmom prora~una preko
stepenaste funkcije.
Ta~ka preseka agregiranih krivih ponude i potra`nje predstavlja ravnote`u izme|u ponuda za kupovinu i ponuda za prodaju elektri~ne energije na
berzi. Ako postoji jedna ta~ka preseka (slika 5a,b),
ili ako postoji vi{e ta~aka preseka, ali sa istom cenom (slika 5c), TOC }e biti jednaka ceni u ta~ki/ta~kama preseka. Ako postoji vi{e ta~aka preseka sa
razli~itom cenom (slika 5d), TOC se obi~no odre|uje kao:
TOC =
gde je:
TOCmax najve}a cena u kojoj se seku krive ponude
i potra`nje
TOCmin najmanja cena u kojoj se seku krive ponude i potra`nje.
Ukoliko kriva ponude ili kriva potra`nje imaju
ukupnu koli~inu jednaku nuli, TOC }e biti nedefinisana i u tom slu~aju }e koli~ine ponude i potra`nje
(RSD)
C(RSD)
(RSD)
C(RSD)
max
C
max
C
max
max
TOC
OC
TOC
OC
TOK
W (MWh)
MWh)
a)
TOK
W (MWh)
TOK
W (MWh)
b)
(RSD)
C(RSD)
(RSD)
C(RSD)
max
C
max
TOC
OC
TOC
OC
Cmax
max
TOK
c)
W (MWh)
d)
Slika 5. Odre|ivanje tr`i{ne obra~unske koli~ine (TOK) i tr`i{ne obra~unske cene (TOC)
108
biti nula. U svim drugim slu~ajevima, koli~ine ponude i potra`nje }e se izra~unavati na slede}i na~in:
TOK = qxy + qf
Qpon = qpon
gde qpon ozna~ava koli~inu svih parova koli~ina-cena u ponudama za prodaju elektri~ne energije sa cenom koja ne prelazi TOC; i
(b) Koli~ina potra`nje (Qpot) }e biti odre|ena na slede}i na~in:
Qpot = qpot
gde qpot ozna~ava koli~inu svih parova koli~ina-cena
u ponudama za kupovinu elektri~ne energije, gde
cena ovog para koli~ina-cena nije manja od TOC.
Nakon odre|ivanja TOC, vr{i se prora~un obra~uskih koli~ina ponude i potra`nje. Prvo se sve ponude za kupovinu elektri~ne energije sa cenom ve}om ili jednakom TOC i sve ponude za prodaju elektri~ne energije sa cenom manjom ili jednakom TOC
smatraju provizorno prihva}enim. Zatim se posebno
razmatraju slede}i slu~ajevi:
1. Ako je koli~ina ponude jednaka koli~ini potra`nje
za istu obra~unsku cenu TOC (slika 5d) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena }e biti finalno prihva}eni i iznos TOK je u tom slu~aju jednak:
TOK = Qpon = Qpot
2. Ako je koli~ina ponude ve}a od koli~ine potra`nje (slike 5b,c) za istu obra~unsku cenu TOC:
(a) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za kupovinu elektri~ne energije }e biti finalno prihva}eni;
(b) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za prodaju elektri~ne energije sa cenom
ni`om od TOC }e biti finalno prihva}eni; i
(c) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za prodaju elektri~ne energije sa cenom
jednakom TOC }e biti finalno prihva}eni u manjoj koli~ini odre|enoj na slede}i na~in:
Q pot q x , y
q f = qo
Qpon>Qpot
Q pon q x , y
gde:
qf ozna~ava smanjenu finalno prihva}enu koli~inu
za par koli~ina-cena sa cenom jednakom TOC,
qo je koli~ina ponu|ena u paru koli~ina-cena sa cenom jednakom TOC,
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
3. Ako je koli~ina potra`nje ve}a od koli~ine ponude za istu obra~unsku cenu TOC (slika 5a):
(a) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za prodaju elektri~ne energije }e biti finalno prihva}eni;
(b) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za kupovinu elektri~ne energije sa cenom ve}om od TOC }e biti finalno prihva}eni; i
(c) svi provizorno prihva}eni parovi koli~ina-cena
ponuda za kupovinu elektri~ne energije sa cenom jednakom TOC }e biti finalno prihva}eni u
manjoj koli~ini odre|enoj na slede}i na~in:
Q pon q xy
q f = qo
Qpot>Qpon
Q pot q xy
gde:
qf ozna~ava smanjenu finalno prihva}enu koli~inu
za par koli~ina-cena sa cenom jednakom TOC,
qo je koli~ina ponu|ena u paru koli~ina-cena sa cenom jednakom TOC,
qx,y je koli~ina u parovima koli~ina-cena sa cenom
ve}om od TOC
TOK = qx,y + qf
Tr`i{na obra~unska cena i tr`i{na obra~unska
koli~ina se koriste kao osnovni parametri pri proceni likvidnosti berze i stabilnosti tr`i{ta elektri~ne
energije. Osim toga, nakon postizanja odre|enog nivoa likvidnosti berze, tr`i{na obra~unska cena se
mo`e koristiti i kao referentna cena na unutar-dnevnom balansnom tr`i{tu elektri~ne energije, dok se
cene sa futures tr`i{ta ~esto koriste kao referentne
cene pri sklapanju bilateralnih ugovora.
2.2.3 Model dan-unapred tr`i{ta
Najkra}e re~eno, model dan-unapred tr`i{ta se
sastoji od tri funkcionalne celine: trgovine na berzi
koja se obavlja dan-unapred u odnosu na dan fizi~ke isporuke, finansijskog poravnanja u~esnika na
berzi i same fizi~ke isporuke.
Prva celina se odnosi na otvaranje dan-unapred
tr`i{ta (obi~no dve nedelje unapred) i od tog perioda
u~esnici mogu podnositi ponude za odre|eni tr`i{ni
dan. Nakon isteka vremena za podno{enje ponuda,
tj. zatvaranja trgovine (dan-unapred, obi~no oko
09:00), vr{i se agregacija ponuda u krive ponude i
potra`nje i tr`i{te se zatvara u njihovoj prese~noj
ta~ki. Nakon toga, rezultati se objavljuju (obi~no u
109
TR GOV IN A N A
Trgovina
na berzi
BER Z I
Ponude
Ponude
R ezultti
Rezultati
Fakturisanje duga
Fakturisanje
duga
FIN A N SIJSKI
Finansijski
obraOBR A C U N I
~uni
(kontrola
(kontrola
rizika i rizika ifinansijsko
finansijsko
poravnanje )
poravnanje)
Fizi~ka
FIZIC KA
ISPOR U KA
isporuka
Ponude
Ponude
Serpex
exchange
R ezultati
Rezultati
Fakturisanje
Fakturisanje
potra`ivanja
potra ivanja
Serpex
clearing
Pla}anje
Placanje
Pla}anje
Placanje
Finansijske instituci je
Depozit
Depozit
D epozit
D epozit
Nominacije
nominacije
balansna
Balansna
ododgovornost
govornost
Nominacije
nominacije
Balansna
odbalansna
odgovornost
govornost
EMS
Kupac
Prodavac
N om inacije
Nominacije
SER PEX
Scheduling
MW
MW
transfer
transfer
Serpex
Poravnanje
(Clearing)
8) 15:00 (D+1)
Pla}anje
U~esnici
Maximum
3 000
Metod fiksiranja ponuda:
Zatvorena aukcija, obra~un tr`i{nih obra~unskih
cena i koli~ina
Vremenski okvir (jedan od mogu}ih):
Preliminarni dizajn
dan-unapred tr`i{ta
Studija izvodljivosti
Konsultacije sa interesnim
stranama
Nadogradnja primarne
legislative
Uspostavljanje funkcije
Operatora berze
Sekundarna legislativa
(Pravila o radu tr`i{ta),
interna pravila
Specifikacija IT sistema
Implementacija IT sistema
Uputstva za u~esnike na
tr`i{tu
Slika 8. Shematski prikaz klju~nih faza implementacije berze elektri~ne energije u Srbiji
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
111
Berza elektri~ne energije, kao projekat od velikog nacionalnog i regionalnog zna~aja, zahteva, kako u fazi pripreme, tako i u fazi implementacije, aktivno u~e{}e svih najva`nijih interesnih strana prisutnih u elektroenergetskom sektoru, a naro~ito: Ministarstva rudarstva i energetike, Agencije za energetiku RS, JP EMS, JP EPS, ostalih u~esnika na tr`i{tu elektri~ne energije (trgovaca i potencijalnih
kvalifikovanih kupaca i nezavisnih proizvo|a~a).
Sama izvodljivost projekta zavisi od vi{e faktora, a
najva`niji su: interna ograni~enja koja se odnose na
tehni~ka re{enja i procedure same berze, kao i kvalitet menad`erskog i operativnog stru~nog kadra, finansijska ograni~enja vezana za likvidnost tr`i{ta,
politiku cena, kao i portfolio i kreditnu sposobnost
u~esnika, tehni~ka ograni~enja u prenosnom sistemu
koja se, pre svega, odnose na zagu{enja na prekograni~nim kapacitetima kako bi bilo omogu}eno u~e{}e
na berzi i inostranim u~esnicima, kao i politi~ka
ograni~enja koja se odnose na kombinaciju unutra{njih i spoljnih dru{tveno-politi~kih okolnosti,
uzro~no-posledi~no povezanih sa implementacijom
organizovanog tr`i{ta na nacionalnom nivou i njegovim kasnijim {irenjem na regionalni nivo.
U daljem tekstu }e biti prikazan shematski prikaz klju~nih faza implementacije berze elektri~ne
energije u Srbiji, kao i lista neophodnih aktivnosti za
uspe{no okon~anje svake od navedenih faza.
U daljem tekstu prikazan je spisak neophodnih
aktivnosti za uspe{nu implementaciju pojedinih faza, a samim tim i za uspe{nu implementaciju berze
elektri~ne energije:
(a) Analiza modela tr`i{ta elektri~ne energije u Srbiji i njegovog budu}eg razvoja
Definisanje u~esnika na tr`i{tu elektri~ne energije
Analiza tr`i{nog kapaciteta u~esnika na tr`i{tu
elektri~ne energije
Ograni~enja prenosnog sistema
Estimacija budu}eg razvoja tr`i{ta elektri~ne energije
(b) Evaluacija postoje}ih dan-unapred tr`i{ta u regionu
Evaluacija postoje}ih modela tr`i{ta elektri~ne
energije u susednim zemljama sa fokusom na danunapred tr`i{te
112
2008.
Izolovano
spot tr`i{te
2009.
2010.
Spajanje/razdvajanje tr`i{te
2011.
2012.
...
Povezivanje (spajanje) tr`i{ta i formiranje zajedni~ke regionalne cene (o~ekivani jedinstveni indeks cena na veliko za vi{e od 50 % vremena)
Obezbe|ivanje efikasne upotrebe interkonektivnih
kapaciteta putem efikasnih implicitnih aukcija ili
market coupling-a (primer trilateralno spajanje tr`i{ta Francuska-Belgija-Holandija)
3.4. Prednosti berze elektri~ne energije
Uspe{na implementacija berze kao organizovanog mesta trgovine elektri~nom energijom u Srbiji
bi donela brojne prednosti, kako za lokalnu zajednicu tj. lokalne interesne strane, tako i za u~esnike na
tr`i{tu. Kao glavni benefit za {iru zajednicu izdvajaju se brzo i efikasno uspostavljanje slo`ene infrastrukture uz manje anga`ovanje resursa i umanjen
rizik, {to bi donelo i ni`e operativne tro{kove, visok
nivo transparentnosti, pristup {irokom spektru iskustava, prakti~nih znanja i resursa, jasan ekonomski
signal putem formiranja tr`i{ne cene, kao i regionalno pozicioniranje i podsticaj evropskim integracionim procesima. [to se ti~e u~esnika na tr`i{tu, pre
svega misle}i na JP EPS kao potencijalnog market
maker-a, berza bi pru`ila uslugu efikasne i korisni~ki orijentisane poslovne infrastrukture, omogu}ila
jednostavan pristup tr`i{tu u celom regionu, udru`ivanje likvidnosti, a samim tim i ve}u finansijsku sigurnost i smanjenje rizika (hedging), znatno smanjenje tro{kova (manje administracije, savremene tehnologije, smanjenje ugovornog rizika), kao i {irok
dijapazon portfolio usluga visokog kvaliteta na tr`i{tu elektri~ne energije. Tako|e, za JP EPS je vrlo
zna~ajna ~injenica da mu, kao javnom preduze}u u
vlasni{tvu dr`ave, trenutni zakonski okvir u Srbiji
onemogu}ava uspostavljanje efikasnog i profitabilnog trgova~kog portfolia, s obzirom da mu je onemogu}ena trgovina u oba pravca na dnevnom nivou
(na dnevnom nivou mo`e samo da prodaje energiju).
To ograni~enje bi moglo biti prevazi|eno uspostavljanjem organizovanog mesta trgovine elektri~nom
energijom u Srbiji, tako da bi mogao u punoj meri
biti iskori{ten pun potencijal JP EPS i u ovoj, potencijalno vrlo profitabilnoj delatnosti.
[to se ti~e regionalnog nivoa, ono {to bi se na
kraju procesa uspostavljanja likvidne i efikasne regionalne berze moglo pokazati kao najve}i benefit
za region i same u~esnike na tr`i{tu, moglo bi se
svesti na slede}e:
Implementacija jedinstvene regionalne infrastrukture za trgovinu, obra~un i poravnanje transakcija
koja omogu}uje {irok opseg pogodnosti za u~esnike na tr`i{tu, doma}e interesne strane i {iru zajednicu, kao i implementaciju relevantnih i pouzdanih pokazatelja cena za svaku cenovnu zonu
114
[2]
[3]
Leonardo Meeus, POWER EXCHANGE AUCTION TRADING PLATFORM DESIGN, Katholieke Universiteit Leuven, jul 2006
F. H. Boisseleau, THE ROLE OF ELECTRICITY
TRADING AND POWER EXCHANGES FOR
THE CONSTRUCTION OF A COMMON EURO-
[4]
Rad STK C5 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 13. 07. 2009. godine
Milo{ Mladenovi} je ro|en 1968. godine u Beogradu. Zavr{io je ET[ Nikola Tesla", a
1995. godine diplomirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, odsek Elektroenergetski
sistemi. Od 1998. godine radi u JP EPS, a zatim u JP EMS kao dispe~er NDC na poslovima
upravljanja elektroenergetskim sistemom, od 2006. godine kao rukovodilac slu`be za razvoj
tr`i{ta elektri~ne energije, a od 2008. godine kao pomo}nik generalnog direktora za upravljanje i tr`i{te. Kao predstavnik JP EPS, a kasnije JP EMS u SETSO TF i Atinskom forumu,
od 2004. godine aktivno u~estvuje na poslovima vezanim za implementaciju regionalnog tr`i{ta elektri~ne energije, a trenutno je predstavnik JP EMS u Komitetu za tr`i{te ENTSO-e. Koautor je vi{e
zapa`enih radova na nacionalnim CIGRE savetovanjima.
Neboj{a Lap~evi} je ro|en 1973. godine u U`icu. Gimnaziju je zavr{io u Novoj Varo{i.
Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu 1998. godine na Energetskom odseku, gde je i magistrirao 2004. godine. Od 1999. godine bio je zaposlen u Elektroprivrednom in`enjeringu (EPI). Od 2002. do 2005. godine radio je u EPS kao glavni in`enjer za
Operativno upravljanje EES, a od 2005. godine u EMS u Direkciji za upravljanje i Direkciji
za tr`i{te. Trenutno radi kao rukovodilac Slu`be za administraciju tr`i{ta elektri~ne energije
i aktivno je uklju~en u proces formiranja Berze elektri~ne energije u Srbiji (SERPEX)
Vladimir Jankovi} je ro|en 1964. god. u ^a~ku. Na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu diplomirao je 1991. godine. Tokom studija proveo je 12 meseci na
studentskoj praksi u kompaniji ABB Power Systems u [vedskoj (1988-1989). Od 1991. godine
je bio zaposlen u Elektroprivredi Srbije u Direkciji za upravljanje elektroenergetskim sistemom gde je radio na poslovima operativnog dispe~era (1991-1994), in`enjera za analizu stati~ke sigurnosti elektroenergetskog sistema (1994-2001) i pomo}nika direktora direkcije za
deregulaciju tr`i{ta elektri~ne energije (2001-2005). Magistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu (na smeru za elektroenergetske mre`e i sisteme) 2001. godine sa temom Stati~ki pristup
analizi naponske stabilnosti u elektroenergetskim sistemima. Kao ~lan niza radnih grupa i projektnih timova aktivno je u~estvovao u izradi i prakti~noj primeni koncepcije liberalizacije tr`i{ta elektri~ne energije
u Srbiji i u regionu jugoisto~ne Evrope. Od 2005. godine radi u JP Elektromre`a Srbije gde obavlja du`nost
direktora Direkcije za poslove tr`i{ta elektri~ne energije. Objavio je 30 radova na doma}im i me|unarodnim konferencijama.
115
Nikola Ga{i} i
Miroljub Nikoli}
Abstract:
MEASUREMENT OF ELECTRICAL ENERGY IN DISTRIBUTED AND SUSTAINABLE SOURCES
OF ENERGY
The paper deals with the questions of choice and use of infrastructure for measuring of electrical
energy at connection and operation of sustainable and distributed electrical energy sources in the electrical
energy network. The issues from this domain are grouped and processed as follows:
- description and substantial characteristics of sustainable and distributed sources of electrical energy,
choosing of measuring equipment according to the type of source and electrical energy, as well as
according to tariff systems and optimization in choosing measured parameters;
- transmission of measurement data and choice of communication routes in the systems for remote reading
control (AMR/AMM/AMI);
- functions and choice of measuring devices and application in SMART GRID architecture.
The paper particularly specifies solutions applied in operation of small hydropower stations.
Key words: distributed and sustainable sources of energy, electrical energy and power,
measuring of electrical energy, measuring devices, functional requests
Nikola Ga{i}, dipl. in`. el. JP EPS Direkcija za distribuciju elektri~ne energije, 11 000 Beograd
Miroljub Nikoli}, dipl. in`. el. JP EPS PD Jugoistok, Ni{
116
1. UVOD
Programi energetske efikasnosti, {tednja energije, globalni zahtevi za smanjenje zaga|enja i sanaciju ekolo{kih prilika doveli su do masovnog uklju~enja u elektroenergetsku mre`u niza disperziranih generatorskih instalacija.
U op{tem prikazu ovi proizvodni izvori se grupi{u na:
distribuiranu proizvodnju (DG),
obnovljive izvore energije i
kogenerativne izvore.
Posebno se defini{u tzv. SMART GRID (pametna mre`a) sistemi to su distributivne mre`e u
sklopu globalne mre`e sa distribuiranim izvorima ,
koje se daljinski nadgledaju i upravljaju, uklju~uju}i sve izvore, prenosne puteve i potro{nju, delovanjem odgovaraju}e komunikacione i upravlja~ke infrastrukture.
Obnovljivi izvori energije su izvori koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u celosti ili delimi~no
kao {to su energija sunca, vetra i vode.
Distribuirani izvori su generatori modularne
jedinice raspore|ene po distributivnoj mre`i snage
do 10 MW.
Termini obnovljivi i distribuirani izvori su
blisko vezani, po{to u distribuirane izvore spadaju
skoro svi obnovljivi izvori po standardizaciji IEEE,
odnosno direktivi EU.
Efekti primene obnovljivih i distribuiranih izvora su:
kori{}enje prirodnih izvora energije i smanjenje
upotrebe fosilnih goriva odnosno nivoa zaga|enosti,
pobolj{anje naponskih prilika u mre`i,
izbegavanje preoptere}enja,
smanjenje gubitaka,
izravnanje dijagrama optere}enja,
pobolj{anje pouzdanosti napajanja potro{a~a elektri~nom energijom.
Regulativa EU je predvidela Direktivom
2001/77/EC da se do 2020. godine u bilansu elektri~ne energije u zemljama ~lanicama 20 % energije
dobija iz obnovljivih izvora uz 20 % manju emisiju
CO2.
Doma}im zakonima je predvi|eno da je distributer elektri~ne energije du`an da preuzme celokupnu elektri~nu energiju proizvedenu od strane povla{}enih proizvo|a~a elektri~ne energije, tj. onih koji
u procesu proizvodnje koriste obnovljive izvore
energije, snage do 10 MW. Predvi|ene su i odgovaraju}e mere za br`u implementaciju ovih izvora u
energetske sisteme.
Male koli~ine energije proizvedene na nekoliko
hiljada razli~itih lokacija predstavljaju veliki i trajan
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Solarni sistemi su naro~ito zna~ajni na nivou re{enja tzv. pametnih ku}a (SMART HOME) odnosno distribuiranih proizvodnih kapaciteta na nisko
naponskom nivou, uz primenu slo`enih sistema merenja i upravljanja.
Sistemom merenja elektri~ne energije treba obuhvatiti:
merenje aktivne elektri~ne energije i snage u oba
smera,
merenje reaktivne elektri~ne energije i snage
dvosmerno, odnosno IV-kvadrantno,
merenje vlastite potro{nje,
sumarno merenje na mestima primopredaje,
registrovanje profila optere}enja za sve obra~unske
veli~ine (aktivna i reaktivna energija), struje i napone po fazama, sa periodom integracije 5, 15, 30 i
60 minuta ili obra~unski period programibilno,
registrovanje kvaliteta napona i THD faktora,
kontrolno merenje obra~unskih elemenata,
memorisanje i prenos podataka do obra~unskog
mesta, odnosno centra daljinskog o~itavanja i
upravljanja, i drugo prema uslovima rada,
obezbe|enje informacije potro{a~u/kupcu o proizvodnji i radu agregata.
2.4. Sistemi za akumuliranje elektri~ne energije
Ovi sistemi imaju istu ulogu u ED mre`ama kao
i reverzibilne HE u elektroenergetskim sistemima.
Oni akumuliraju elektri~nu energiju u periodima
manjih cena ili kada je to potrebno radi pouzdanosti
u snabdevanju, sa malim snagama 1-2 kW za UPS
ure|aje, pa do postrojenja i do 30 MW, radi rezervnog napajanja, smanjenja vr{nog optere}enja, smanjenja optere}enja vodova i pobolj{avanja naponskih prilika. Ovakva primena je tipi~na za sisteme
distribuiranih izvora napajanja.
Sistemom merenja elektri~ne energije treba obuhvatiti:
merenje aktivne elektri~ne energije i snage u oba
smera,
merenje reaktivne elektri~ne energije i snage
dvosmerno odnosno IV-kvadrantno,
merenje vlastite potro{nje postrojenja,
sumarno merenje na mestu primopredaje,
registrovanje profila optere}enja za sve obra~unske veli~ine (aktivna i reaktivna energija), struje i
napone po fazama, sa periodom integracije 5, 15,
30 i 60 minuta ili du`i period -programibilno,
registracija kvaliteta napona i THD faktora radi
kori{}enja invertora AC/DC,
kontrolno merenje obra~unskih elemenata,
memorisanje i prenos podataka do obra~unskog
mesta, odnosno centra daljinskog o~itavanja i
upravljanja, i drugo prema uslovima rada.
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Rad STG C6 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 13. 07. 2009. godine
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
121
122
Radeta Mari},
Predrag Osmokrovi}, Koviljka Stankovi} i Milo{ Vujisi}
Abstract:
VALIDITY OF THE SPACE-TIME ENLARGEMENT LAW FOR VACUUM BREAKDOWN
This paper investigates, theoretically and experimentally, the applicability of the Space-Time Enlargement Law to vacuum-insulated systems. A discussion on how characteristics of possible vacuum breakdown
mechanisms determine the distribution function of the breakdown voltage random variable is presented. By
superimposing effects of electrode surface enlargement and inter-electrode gap enlargement, expressions
for the mean value and standard deviation of the breakdown voltage random variable are obtained. In the
case of time extensions, the assumption of complete independence of consecutive discharge processes is discussed. Experimental testing of the Enlargement Law was performed on Rogowski type two-electrode
systems, with different electrode surface areas, inter-electrode gaps and vacuum pressures. Measurements
were conducted using industrial ac voltage, dc voltage with 50 V/s rate of rise, standard atmospheric pulse voltage (1.2/50 s), and commutational pulse voltage (250/2500 s). The final conslusion, based on the
comparison of theoretical considerations and the experimental results, is that the Space-Time Enlargement
123
Law can be applied in the design phase during the development of vacuum devices, with certain limitations,
regardless of the type of the applied voltage.
Keywords: Enlargement Law, vacuum breakdown, stochastic
1. UVOD
Istra`ivanje dielektri~nih karakteristika vakuuma je od presudne va`nosti za ure|aje u kojima se
vakuum koristi kao izolacioni medij. Takva istra`ivanja se, po pravilu, u prvoj fazi vr{e na modelima
na kojima je mogu}e jednostavno, i u kratkom vremenskom intervalu, ispitati relevantne dielektri~ne
karakteristike vakuuma. U drugoj fazi se istra`ivanja vr{e na prototipovima ure|aja prema kojima }e
biti izra|en finalni proizvod. Prilikom konstruisanja
prototipa ure|aja koriste se rezultati dobijeni na modelima, uz uva`avanje zakona porasta koji omogu}ava predikciju karakteristika prostorno-vremenski
uve}anih sistema [1,2,3].
Vakuumski ure|aji se, prema primeni, mogu
podeliti na one kod kojih vakuum slu`i isklju~ivo
kao dielektrik (slu~aj kada u normalnom re`imu rada elektrode nisu podlo`ne ve}im promenama) i na
one kod kojih vakuum slu`i i kao dielektrik i kao
medij za paljenje ili ga{enje elektri~nog luka (slu~aj
kada, u normalnom re`imu rada, dolazi do bitnih
promena elektroda). U oba slu~aja je najbitnija dielektri~na karakteristika, koja je stoga naj~e{}i objekat ispitivanja, dok se o probojnom naponu mo`e,
zbog izrazito stohasti~ke prirode, govoriti isklju~ivo
kao o slu~ajnoj veli~ini [4, 5].
Cilj ovog rada je da se ispita, teoretski i eksperimentalno, primenjivost zapreminsko-vremenskog
porasta na vakuumom izolovane sisteme.
2. MEHANIZAM ELEKTRI^NOG PROBOJA
VAKUUMA
Vakuumski proboj mo`e nastati samo u metalnim parama elektrodnog materijala. Proboj vakuuma se inicira tako {to se prvo formira oblak isparenog materijala elektroda u kome se onda proboj dalje razvija po klasi~nom lavinskom mehanizmu gasnih pra`njenja [6,7,8]. Za takav proces je od presudne va`nosti formiranje dovoljne koli~ine metalnog isparenja u me|uelektrodnom prostoru za {ta je
potrebno barem jednoj elektrodi dovesti dovoljno
energije i izazvati njenu termi~ku nestabilnost. Prema mehanizmu izazivanja termi~ke nestabilnosti
elektroda, elektri~ni proboj vakuuma se deli na: 1proboj izazvan elektronskom emisijom, 2-proboj
izazvan mikrodeli}ima i 3-lavinski proboj [9,10].
U osnovi svih emisionih hipoteza je da struja
elektronske emisije uzorkovana jakim elektri~nim
124
Fg (x ) = 1 exp
ln (1 F (xe , , ))dVdt (1)
V1T1
3. 1. Zapreminski efekat
U tom cilju se prvo razmatra funkcija distribucije probojnog napona za polazni elektrodni sistem
S1 (sa povr{inom elektroda A1) i funkcije distribucije probojnog napona za elektrodni sistem Sn ~ija je
povr{ina ve}a n puta (An = nA1), dok su ostali geometrijski parametri ostali nepromenjeni. Povr{ina
elektrodnog sistema Sn mo`e se podeliti na n podsistema Si (i = 1, 2...n). Verovatno}a doga|aja da probojni napon Vn za sistem Sn bude ve}i od primenjenog napona V jednaka je verovatno}i slo`enog doga|aja da probojni naponi Vi za svaki od paralelnopovezanih podsistema Si (i = 1, 2...n) bude ve}i od
V, tj.
(3)
n = 11
(4)
n
1
V = V1 L ( )1 1
n
gde je parameter raspodele, a
1
1 2
L ( )= 1 + + 2 1 +
(5)
( gama funkcija)
Kao drugo se razmatra funkcija distribucije probojnog napona za polazni elektrodni sistem S1,1 (sa
me|uelektrodnim rastojanjem d) i funkcija distribucije probojnog napona za elektrodni sistem S1,m ~ije
je me|uelektrodno rastojanje ve}e m puta (dm = md1),
dok su ostali geometrijski parametri ostali nepromenjeni. Kako izme|u srednje vrednosti sistema S1,1 i
S1,m, na osnovu fizi~kih procesa inicijalizacije i proboja vakuuma, treba da va`i relacija [24, 25]
k
d m
Vm = V1 1 = V1m k
d1
(6)
m = 1m k
(7)
gde je k parametar.
Superponiranjem efekata pove}anja elektrodnih
povr{ina (n-puta) i me|uelektrodnog rastojanja (mputa) sistema S1,1, odnosno dobijanjem sistema Sn,m,
odgovaraju}e srednje vrednosti i standardna odstupanja slu~ajne promenljive probojni napon odre|ene
su izrazima:
1
Vn ,m = V1,1 L ( )1 1
n
126
k
1 + V1m
(8)
n,m =
1
1
n
+ 1m k
(9)
bojnog vremena za proboj impulsnim naponom primenjivala statisti~ke metode, dok su u skorije vreme
na~injeni poku{aji stohasti~kog modelovanja ovog
procesa, posebno u slu~aju proboja SF6 izolacije. Tako|e je pokazano [35] da primena vremenskog zakona porasta na gasom izolovane sisteme omogu}ava pouzdan prora~un impulsnih karakteristika i impulsnog podno{ljivog napona.
U slu~aju vremenskog produ`enja, dovodi se u
pitanje pretpostavka o potpunoj nezavisnosti uzastopnih procesa pra`njenja, {to je preduslov va`enja
Zakona uve}anja. Degradacija (tro{enje upotrebom)
izolacije je proces koji podrazumeva statisti~ke zavisnosti. Me|utim, upravo ova ~injenica omogu}ava
pravljenje razlike izme|u efekata vremenskog produ`enja i efekata izazvanih starenjem izolacije koje
su prou~avali drugi autori [18,19,20]. Primena Zakona uve}anja na probleme `ivotnog veka izolacije
mogu}a je, stoga, samo u posebnim slu~ajevima. Pri
prou~avanju svih efekata uve}anja, prvo se precizno
mora razjasniti pitanje nezavisnosti, pri ~emu odgovaraju}i eksperimenti mogu da poslu`e samo kao
dopuna fizi~kim razmatranjima.
4. EKSPERIMENT
Provera zapreminskog zakona porasta vr{ena je
merenjem probojnog napona vi{e parova elektroda
profila Rogovskog razli~itih povr{ina, razli~itih me|uelektrodnih rastojanja i razli~itih pritisaka vakuuma. Merenja su vr{ena naizmeni~nim (ac) naponom
industrijske u~estalosti, jednosmernim (dc) naponom brzine porasta 50 V/s i impulsnim naponom
standardnog atmosferskog oblika (1,2 / 50 s), odnosno komutacionog oblika (250 / 2 500 s). U slu~aju merenja impulsnim naponom, amplituda je birana
tako da do proboja dolazi na ~elu impulsa. Tokom
merenja, ta~nije nakon svakih pet uzastopnih proboja, merena je emisiona karakteristika V-4, tj. vrednost
napona pri kojem je emisiona struja izme|u elektroda bila 10-4 A, primenom dc napona brzine porasta
20 kV/s, {to je omogu}ilo da se zanemari kapacitivna struja izme|u elektroda. Vrednosti faktora povr{inskog uve}anja n su bile 2, 3, 4, 5 i 6, a vrednosti
faktora uve}anja me|uelektrodnog rastojanja m su
bile 2, 3, 20, 30, 200 i 300. Pritisci vakuuma su bili
10-4 bar, 10-6 bar i 10-9 bar. Dobro kontrolisani laboratorijski uslovi, adekvatan merni postupak, pouzdana profesionalna oprema, zadovoljavaju}a veli~ina
statisti~kog uzorka (prema t-testu), reverzibilnost
karakteristika elektrodnog sistema tokom ispitivanja
(prema U-testu), visok nivo za{tite merne opreme od
elektromagnetnog {uma i za{tita od x-zra~enja obezbe|ivale su pouzdano i bezbedno merenje slu~ajne
promenljive probojni napon i emisione karakteristiELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
bli`no linearnim delovima prikaza dobijenih rezultata na Vejbulovom papiru verovatno}e, slika 3.
(f)
0,4
0,3
0,2
5. REZULTATI I DISKUSIJA
0,1
1,00
varijacioni koeficijent vn = (s/x)
1,50
V (kV)
0
0,9
0,80
0,60
0,40
0,1
0,01
0,001
0,30
0,20
V (kV)
2
1
1
2
4
6
povr{inski faktor uve}anja n
10
128
0,10
0,08
0,06
0,05
Sn, n (kV)
ji predstavlja standardnu devijaciju izmerenih probojnih napona kao funkciju povr{inskog faktora
uve}anja.
1,50
0,6
0,4
0,2
1,00
Na istoj slici su prikazane i odgovaraju}e ta~ke(n, n), pri ~emu je n izra~unato prema izrazu 4 za
Vejbulov parametar =0,52 estimiran iz podataka izmerenih sistemom S1. Na slici 5 su prikazane eksperimentalne ta~ke koje predstavljaju zavisnost srednjeg probojnog napona od povr{inskog faktora uve}anja, zajedno sa odgovaraju}im srednjim vrednostima probojnog napona izra~unatim prema izrazu 5.
0,30
4
0,20
0,10
0,08
2
4
6
povr{inski faktor uve}anja n
10
0,40
0,06
0,05
(kV)
4
0,80
0,60
1,00
0,80
0,60
0,40
2
0,30
0,20
4
0,10
0,08
0,06
0,05
2
4
6
povr{inski faktor uve}anja n
10
Dobijene vrednosti slu~ajne promenljive impulsni probojni napon pri pritisku vakuuma 10-9 bar,
slika 7, nesumnjivo pripadaju Vejbulovoj raspodeli.
To sugeri{e postojanje samo jednog mehanizma proboja vakuuma. Dobijene vrednosti slu~ajne promenljive, impulsni probojni napon pri pritisku vakuuma
10-6 bar, uslovno re~eno, pripadaju tako|e Vejbulovoj raspodeli. Me|utim, sa slike 8, na kojoj su prikazane eksperimentalno dobijene vrednosti impulsnih
napona pri pritisku vakuuma 10-6 bar na Vejbulovom
papiru verovatno}e, vidi se da, iako je ve}ina vrednosti impulsnog probojnog napona u skladu sa
Vejbulovom raspodelom, za vrednosti probojnih napona ve}e verovatno}e dolazi do odstupanja od nje.
(F)
0,999
0,99
0,1
0,01
0,001
V (kV)
2
0,9
0,1
0,01
0,001
V (kV)
2
160
120
0,9
80
0,1
40
0,01
0,001
V (kV)
2
d (mm)
opravdano, tim pre {to je za prakti~nu primenu vakuuma kao izolatora interesantan upravo pritisak
10-9 bar i ni`i [29, 30].
Na slici 10 prikazana je zavisnost od me|uelektrodnog rastojanja srednje vrednosti impulsnog i dc
probojnog napona, pri pritisku vakuuma 10-9 bar.
Sa slike 10 se vidi da srednja vrednost probojnog napona zavisi pribli`no linearno od me|uelektrodnog rastojanja. U tabeli 1 date su vrednosti estimiranih parametara Vejbulove raspodele slu~ajne
promenljive impulsni probojni napon pri pritisku
vakuuma 10-9 bar. Iz tabele 1 se vidi da lokacioni parametar X0 i parametar skaliranja zavise pribli`no
linearno od me|uelektrodnog rastojanja, dok je parametar oblika prakti~no konstantan za sva merenja. Tako|e se vidi da, ako bismo umesto probojnog
napona kao slu~ajnu promenljivu posmatrali elektri~no polje E = U / d, tada bismo tu slu~ajnu promenljivu u svim serijama merenja mogli prikazati
jedinstvenom Vejbulovom raspodelom sa parametrima E0, E i E datim jedna~inama
x0
d
60
n
d
Prema teoriji slabih mesta u izolaciji [31] to
zna~i da je elektri~no polje veli~ina koja karakteri{e
slaba mesta izolacije.
Sa slike 10 tako|e se vidi da se izmerene vrednosti za impulsni i dc probojni napon prakti~no ne
razlikuju (mala razlika se javlja za d = 4 mm, gde je
vrednost impulsnog probojnog napona ne{to ve}a).
Tako|e se vidi da je zavisnost srednje vrednosti impulsnog probojnog napona od me|uelektrodnog rastojanja linearna. Isto se mo`e re}i i za zavisnost
srednje vrednosti dc probojnog napona, sa tim {to za
d 2 mm dolazi do neznatnih odstupanja od linearnosti. Do odstupanja od linearnosti dolazi i pri me|uelektrodnim rastojanjima manjim od 0,5 mm, {to
je posledica efekta malog rastojanja. Iz tog razloga
se u narednim razmatranjima uzimaju u obzir samo
rezultati dobijeni pri me|uelektrodnim rastojanjima
0,5 mm. To je opravdano i sa aspekta in`enjerske
prakse gde se, sa retkim izuzecima, kao {to su gasni
odvodnici prenapona, retko javljaju me|uelektrodna
rastojanja 0,1 mm i manja.
Merenje impulsnog probojnog napona je ponovljeno za vakuumske diode osnovnog sistema S1 pri
pritisku 10-9 bar i impulsnim naponima obrnutog polariteta. Prilikom primene impulsnog napona obrnuELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
4 mm
120
100
E =
5 mm
140
E =
E0 =
6 mm
3 mm
80
40
2 mm
1 mm
20
V-4 (kV)
10
20
30
40
50
60
70
80
Na slici 12 je prikazan niz eksperimentalnih ta~aka koji predstavlja standardnu devijaciju izmerenih impulsnih probojnih napona kao funkciju povr{inskog faktora uve}anja, pri pritisku vakuuma
10-9 bar.
u
(kV)
7
6,5
Sn, n (kV)
5,5
40
5
35
30
0
25
20
15
10
5
0
V
(kV)
20
40
30
20
15
10
10
0
10 9
8 7 6
5 4
3 2 1 1
m
Vn,m (kV)
200
150
50
3
1,50
1,00
0,80
0,60
0,40
0,30
0,20
0,10
0,08
0,06
0,05
100
0
10 9
8 7 6
5 4
3 2
m
1 1
zultate u slu~aju impulsnog proboja napona u uslovima izvedenog eksperimenta. Isti rezultati, a samim tim i isti zaklju~ak, dobijeni su i sa dc i sa ac
naponom.
Na slici 17 prikazana je zavisnost varijanse testiranih teoretskih raspodela slu~ajne promenljive
probojno vreme od faktora vremenskog uve}anja l
zajedno sa odgovaraju}im, eksperimentalno odre|enim ta~kama dobijenih impulsima 1,2 / 50 m pri
pritisku vakuuma 10-9 bar. Na osnovu slike 17 se ne
mo`e pouzdano zaklju~iti kojoj teoretskoj raspodeli
pripada slu~ajna veli~ina probojno vreme.
pulsnih napona kao funkciju faktora uve}anja me|uelektrodnog rastojanja. Na istoj slici su prikazane i
odgovaraju}e ta~ke (m, m) pri ~emu je m ra~unato
prema izrazu 7 za k = 0,796.
Na osnovu slika 10 i 14 mo`e se zaklju~iti da
zakon porasta me|uelektrodnog rastojanja daje zadovoljavaju}e rezultate u slu~aju impulsnog proboja
vakuuma, u uslovima izvedenog eksperimenta. Isti
rezultati, a samim tim i isti zaklju~ak, su dobijeni i
sa dc i sa ac naponom.
Na slici 15 prikazane su eksperimentalno dobijene ta~ke (Sn,m, n, m) koje predstavljaju standardnu
devijaciju izmerenih impulsnih napona kao funkciju
povr{inskog faktora uve}anja i faktora uve}anja me|uelektrodnog rastojanja.
Na istoj slici je prikazana zavisnost standardnog
odstupanja od povr{inskog faktora uve}anja i faktora uve}anja me|uelektrodnog rastojanja dobijena na
osnovu izraza 9 uz vrednost parametara = 7,03, i
k = 0,796 vrednosti 1 dobijene za osnovni sistem.
1
1
1,50
1,00
0,80
0,60
0,40
0,30
2
0,20
4
0,10
0,08
0,06
0,05
1
1
Slika 18. Zavisnost varijanse testirane teoretske raspodele od povr{inskog faktora uve}anja n (1 troparametarska Vejbulova raspodela, 2 dvoparametarska Vejbulova raspodela, 3 duploeksponencijalna raspodela,
4 normalna raspodela) zajedno sa odgovaraju}im
vrednostima dobijenim u eksperimentu (primenjen impulsni napon 1,2/50 s, p = 10-9 bar, d = 0,5 mm)
l = 170
0,99
l = 70
0,90
l = 50
0,70
0,50
l = 27
0,30
l = 11
l=7
l = 4,5
l=2
l=1
0,10
0,05
0,02
0,01
0,005
Na osnovu slike 18 se mo`e zaklju~iti da slu~ajno promenljiva probojno vreme pripada duploeksponencijalnoj raspodeli. Na slici 19 prikazane su
krive dobijene primenom zakona uve}anja zajedno
sa odgovaraju}im ta~kama na papiru duploeksponencijalne raspodele.
Dobro slaganje izme|u teoretski o~ekivanih i
eksperimentalno dobijenih rezultata, uo~ljivo na slici 19, navodi na zaklju~ak da je vremenski zakon
porasta primenljiv na impulsni proboj vakuuma pod
uslovima prikazanog eksperimentalnog postupka.
Kako je sli~no pona{anje u slu~aju gasne izolacije
pru`ilo mogu}nost primene vremenskog zakona porasta na predvi|anja njenog pona{anja u slu~aju delovanja prenapona (tj. mogu}nost odre|ivanja impulsne karakteristike i impulsnog podno{ljivog napona), isto je mogu}e pretpostaviti i za vakuumske
izolacione sisteme.
6. ZAKLJU^AK
Na osnovu teoretskih razmatranja i eksperimentalnih rezultata iznesenih u radu mo`e se zaklju~iti da se prostorno-vremenski zakon porasta mo`e
primeniti u konstruktivnoj fazi izrade vakuumskih
ure|aja uz odre|ena ograni~enja, bez obzira na vrstu primenjenog napona. Naime, za primenu prostorno vremenskog zakona porasta na proboj vakuuma osnovno je da proboj biva iniciran samo jednim
od mogu}ih mehanizama, po{to je samo pod tim
uslovom mogu}e slu~ajnu promenljivu probojni napon predstaviti nekom od raspodela ekstremnih
vrednosti {to je uslov za primenu zakona porasta
uop{te. Tako|e i izbor osnovnog sistema predstavlja
ograni~enje, tj. me|uelektrodno rastojanje ne sme
biti manje od 0,5 mm po{to tada na scenu stupaju i
efekti malog rastojanja koji znatno komplikuju raspodelu slu~ajne promenljive probojni napon. Pored
primene u konstrukcionoj fazi izrade vakuumskuh
ure|aja, vremenski zakon porasta mo`e da poslu`i i
za procenu pona{anja vakuumske izolacije u uslovima delovanja prenapona.
7. LITERATURA
0,001
0
200
400 600
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[37]
[38]
[39]
[40]
Rad STK D1 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 16. 06. 2009. godine
Radeta Mari} je ro|en 12. 5. 1965. godine u ^ipalju, op{tina Sjenica. Diplomirao je
1991. godine, a magistrirao 2007. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Radio
je u Zastavi Jugoautomobili i Elektro{umadiji, a sada je zaposlen u Elektrodistribuciji-Beograd na mestu rukovodioca pogona Mladenovac.
Predrag Osmokrovi} je ro|en 20. 8. 1949. godine u Sarajevu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1975, 1978. i 1984.
godine, respektivno. Zaposlen je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu u
zvanju redovnog profesora.
Koviljka Stankovi} je ro|ena 27. 3. 1979. godine u Zemunu. Osnovne i master sudije zavr{ila je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. i 2008. godine, respektivno. Bila je zaposlena u Institutu za nuklearne nauke Vin~a u Laboratoriji za za{titu od zra~enja, a sada je zaposlena na mestu asistenta na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u
Beogradu.
Milo{ Vujisi} je ro|en 15. juna 1974. godine u Beogradu. Diplomirao je, magistrirao i
doktorirao na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1999, 2006. i 2008. godine, respektivno. Bio je zaposlen u Laboratoriji za fiziku Instituta za nuklearne nauke Vin~a
(2002 2005) kao istra`iva~ saradnik, a sada je zaposlen na mestu asistenta na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
136
@arko Veli~kovi},
Sr|an Mitrovi} i Aleksandar Ad`i}
Abstract:
OPTICAL NETWORK OF ELEKTROMRE@A SRBIJE
EXPERIENCES IN IMPLEMENTATION AND OPERATION
The paper gives a short chronological review of installation of EMS optical telecommunication network
based on synchronous digital hierarchy technology (SDH), developed in the period March 2002 to March
2009. The paper shows the actual appearance of expanded and updated optical network of EMS. Also
presented are the experiences and problems encountered by the Telecommunication Center during
installation, integration, control and maintenance of the same.
Key words: network (SDH), TNMS, integration, installation
1. UVOD
Krajem 90-ih godina i posebno po~etkom ovog
veka, postoje}i telekomunikacioni sistem elektroprivrede, u kome je ve}ina opreme nabavljena pre 2025 godina, nije mogao odgovoriti sve zahtevnijim
zadacima postavljenim pred njega, posebno prenosu
podataka. Naravno, tu je bila i ~injenica da su istekli
eksploatacioni resursi postoje}e opreme i da proizvo|a~i ne podr`avaju njeno servisiranje. Kako su u
me|uvremenu vi{estruko narasle potrebe za telekomunikacionim kapacitetima i pouzdano{}u, a pogo-
@arko Veli~kovi}, dipl. in`. el., Sr|an Mitrovi}, dipl. in`. el., Aleksandar Ad`i}, dipl. in`. el. JP Elektromre`a Srbije
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
137
blemi sa kojima smo se susreli su razlike u softverskim i hardverskim varijantama ure|aja istog proizvo|a~a i mogu}ost njihove nadogradnje. Uvo|enjem novog proizvo|a~a, ta vrsta problema se, naravno, udvostru~ila. Re{enje koje je Centar za telekomunikacije EMS (CTK) video u korektnoj saradnji sa isporu~iocima opreme i prijemu mladih kadrova sa stru~nim usavr{avanjem u centrima obuka proizvo|a~a, u praksi se pokazalo kao veoma dobro.
Me|utim, pored nedostataka koje ima etapna izgradnja sistema, prednosti su nesumljivo:
mogu}nost gradnje bez velikih inicijalnih ulaganja,
gradnja plati kako raste{ (eng. pay as you grow),
dinami~niji odziv na nove servise,
tako da, uzev{i u obzir nepovoljnost kredita i konstantan pad cena TK ure|aja, ovakva gradnja je po
pravilu isplativija, a mo`da ~ak i br`a.
Uvo|enjem novog hijerarhijskog nivoa, problem se uslo`nio i na osnovu iskustva u izgradnji
mre`e STM-1 nivoa i mogu}nosti u datom trenutku,
pristup u izgradnji mre`e STM-16 je delimi~no promenjen i ugra|ena je oprema jednog proizvo|a~a.
Tako se u izgradnji SDH mre`e postigao optimum
po broju dobavlja~a opreme, sli~no kao i u nekim
susednim TSO, gde je hijerarhijski podeljeno po nivoima multipleksera. Naime, ukoliko imate puno
dobavlja~a, tro{kovi upravljanja mre`om }e biti visoki sa mogu}no{}u da mre`a ne bude dovoljno
fleksibilna, a ukoliko se ograni~ite samo na jednog,
realno vam preti opasnost od zavisnosti i skupih rezervnih delova i usluga. U cilju smanjenja broja rezervnih delova, kori{}en je samo L-X.2 tip opti~kih
kartica.
Kod nadogradnje mre`e koja se odnosila na zamenu STM-1 multipleksera sa STM-16 nai{li smo
na niz problema. Bilo je potrebno izvr{iti zamenu
multipleksera bez ili sa minimalnim prekidom saobra}aja. Problem je bio utoliko ve}i, jer zamena,
osim na saobra}aj iz ~vora, uti~e i na saobra}aj iz susednih ~vorova i tranzitni saobra}aj. Ispunjenje tog,
a i ostalih uslova zahtevalo je precizno planiranje i
utvr|ivanje ta~nog sleda koraka sa njihovim trajanjem, kao i obu~en tim ljudi iz EMS i izvo|a~a.
4. UPRAVLJANJE I INTEGRACIJA MRE@E
Me|usobni rad SDH multipleksera, bilo koja
dva proizvo|a~a, u pogledu saobra}aja na SDH interfejsima je, zbog standardizacije, izli{no dovoditi
u pitanje. Problem se javlja kod uspostave nadgledanja i upravljanja njima. Naime, po pravilu, svaki
proizvo|a~ nudi sopstveni sistem za nadgledanje i
upravljanje mre`om (SNUM, eng. TNMS), koji je
namenski od po~etka razvijao samo za svoje ure|aELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
zovanim ra~unarima. Naravno, bez mogu}nosti pristupa ure|ajima SNUM je beskoristan i tu nastaje
139
najve}i problem upravljanja mre`om SDH multipleksera razli~itih proizvo|a~a. U tu svrhu CTK poseduje IONOS NMS za ADR 155C i TNMS M
za Surpass hit 7030 i 7060 multipleksere.
Jedno od re{enja nekompatibilnosti SNUM je
da proizvo|a~i u direktnom kontaktu naprave softversko-hardverske izmene u svojim sistemima, {to
je izuzetno skupo, vremenski zahtevno i pitanje je
do kakvih se rezultata mo`e do}i. S obzirom na to,
CTK je sopstvenim snagama uspeo da uveze elemente mre`e jednog proizvo|a~a u SNUM drugog i
obratno, ostvariv{i osnovni stepen integracije i omogu}avaju}i rad mre`nih aplikacija sopstvenih sistema (slika 2). Pored navedenih mana, postojanje dva
SNUM ima veliku prednost u pove}anju pouzdanosti rada, jer je verovatno}a otkaza oba sistema istovremeno mala.
IONOS
IONOS
TNMS M
TNMS M
Hit 7060
ADR 155C
Hit 7030
Hit 7060
ADR 155C
Hit 7030
SDH multiplekseri kori{}eni u mre`i su se pokazali kao pouzdani, pojedini su u radu vi{e od {est
godina, a lista otkaza je skromna:
opti~ki modul, bez uticaja na saobra}aj
mati~na plo~a, uticalo na saobra}aj iz ~vora u kome se desio kvar
Mali broj nastalih kvarova je omogu}io da se
lak{e ispune UCTE zahtevi, koji se odnose na vreme
pristupa mestu kvara i raspolo`ivost servisa (UCTE
operation handbook)
Od pravilno konfigurisanih mehanizama za{tite,
uveliko zavisi uticaj otkaza pojedinih saobra}ajnih
modula na prekid korisni~kog saobra}aja. Topologija SDH mre`e EMS je me{ovita i hijerarhijski organizovana u dva nivoa. Zbog svoje fleksibilnosti i
u{tede u propusnom opsegu, strate{ka odluka je da
se, za saobra}aj tipa komutacija kola (TDM), koristi
za{tita u sloju puta (SNCP). S druge strane, ovakav
tip za{tite zahteva dosta ljudskih resursa, planiranje i
poznavanje hardverske strukture mre`e. Tamo gde
nije bilo mogu}e koristiti SNCP, konfigurisana je za{tita u sloju multipleksne sekcije (MSP). Kod paketskog tipa saobra}aja, zbog velikih kapaciteta, nije
kori{}ena za{tita u klasi~nom smislu re~i, ve} LCAS.
6. ZAKLJU^AK
S obzirom da je po~ela sa skromnim planovima,
da odgovori na hitne teku}e potrebe, SDH mre`a
EMS sa instaliranih 40 multipleksera, raspore|enih
na 2 500 km prete`no, OZU kablova, ~ini jedan respektabilan sistem, ~iji kapaciteti, prevazilaze potrebe EMS. Mre`a je implementirana sa izuzetno
skromnim sredstvima i pravi je primer pay as you
grow pristupa, budu}i da se etapno razvija i da prati
neodlo`ne zahteve elektro-energetskog sektora. Sa
saobra}ajem i uslugama koje pru`a elektroprivredi
(EMS i EPS), tokom vremena su ostvareni odli~ni
ekonomski rezultati, tako da su ure|aji TK sistema,
ve} ispla}eni i u narednom periodu njegovo kori{}e-
Odr`avanje
Hardver
Preventivno
Softver
Interventno
Preventivno
Interventno
141
nje predstavlja}e direktnu zna~ajnu u{tedu. Kao vrlo bitni rezultati, nastali kao posledica gradnje i eksploatacije TK sistema, isti~u se ste~eno iskustvo i
obu~en kadar koji kvalifikovano nadgleda, upravlja
i odr`ava opti~ki SDH sistem. Obu~eni stru~njaci su
spremni za budu}i razvoj mre`e i prihvat novih tehnologija.
7. LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
http://www.swoxtelecom.ch/SWISSDAB/3EIONOSshortform.pdf
http://telekomservisas.lt.narcizas.serveriai.lt/EasyAdmin/sys/files/Next_Gen_Metro_Networks%20for%20VAR%20070524.pdf
Dr. Khurram Kazi: OPTICAL NETWORKING
STANDARDS: A COMPREHENSIVE GUIDE
FOR PROFESSIONALS
Vivek Alwayn: OPTICAL NETWORK DESIGN
AND IMPLEMENTATION (NETWORKING
Rad STK D2 29. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 03. 07. 2009. godine
@arko Veli~kovi} je ro|en 1973. godine u Leskovcu. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu u Ni{u 1998. godine na smeru elektronika i telekomunikacije. Zaposlen je u JP Elektromre`a Srbije, gde radi na poslovima rukovodioca slu`be za telekomunikacije, magistralna
ravan, u okviru Centra za TK. Objavio je dva stru~na rada. Oblast interesovanja su opti~ke
prenosne mre`e i ra~unarske komunikacije.
Sr|an Mitrovi} je ro|en 1979. godine u Pri{tini, gde je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Diplomirao je 2005. godine na Fakultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu, elektrotehni~ki odsek, smer telekomunikacije. Nakon diplomiranja zaposlio se u JP Elektromre`a Srbije u
Centru za telekomunikacije, gde i sada radi na poslovima upravljanja, nadzora i kontrole TK
mre`e EMS-a. Glavne oblasti interesovanja su opti~ke SDH i IP mre`e.
Aleksandar Ad`i} je ro|en 1982. godine u Zvorniku (republika BiH). Osnovnu {kolu
Veselin Masle{a i srednju elektrotehni~ku {kolu Nikola Tesla zavr{io je u Beogradu. Diplomirao je 2006. godine na elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, smer telekomunikacije.
Od 2006. godine zaposlen je u JP Elektromre`a Srbije u Centru za telekomunikacije, gde radi na poslovima upravljanja, nadzora i kontrole TK mre`e EMS-a. Pored profesionalnih izazova koje pred svakog in`enjera postavljaju nove tehnologije, glavne oblasti interesovanja su
mu sport i sedma umetnost.
142
Preferencijalne teme za
30. savetovanje CIGRE Srbija 2011.
GRUPA A1 OBRTNE ELEKTRI^NE MA[INE
1. Razvoj elektri~nih ma{ina i iskustva u eksploataciji
Novi trendovi u konstrukciji, materijalima, izolaciji, tehnologiji hla|enja i ule`i{tenja, pove}anje
stepena iskori{}enja i unapre|enje odr`avanja
Uticaj intermitentnog rada na konstrukciju termo i
hidro generatora
Pobolj{anje sistema za kontrolu pobude radi savladavanja elektromehani~kih oscilacija, protiv
zbacivanja tereta, torzionih interakcija, tranzijentnih obrtnih momenata, nadpobu|ivanja, kontrole
napona, reaktivne snage, itd.
2. Upravljanje `ivotnim vekom obrtnih elektri~nih ma{ina
Rekonstrukcija, zamena, pove}anje snage i stepena iskori{}enja, ekonomska evaluacija predlo`enih alternativa
Tehni~ke analize rizika u cilju ocene tro{kova vezanih za pove}ano odr`avanje, broj otkaza i popravke, putem smanjenja kapitalnih ulaganja
Upotreba on-line monitoringa i dijagnostike u cilju smanjenja rizika tro{kovi i korist od primene
Ocena kvalifikacije isporu~ilaca obrtnih ma{ina i
unapre|enje metodologije prijema ma{ina
GRUPA A2 TRANSFORMATORI
1. Incidentne situacije u radu transformatora
Preventiva od po`ara: nova ulja, nove tehnologije
provodnih izolatora, izbegavanje o{te}enja suda,
efikasnost postoje}ih standardnih ispitivanja (za
opremu i materijal) u prevenciji kvara, ubla`avanja u urbanim podzemnim transformatorskim stanicama, konstrukcijski faktori i pobolj{anja
Ubla`avanje opasnosti i posledica od po`ara: kori{}enje fluida sa visokom ta~kom paljenja, protivpo`arnih zidova, udaljavanja, prskalica, procene
rizika, modelovanje unutra{njih nadpritisaka 3D
metodom
Okru`enje i `ivotna sredina: skupljanje (zadr`avanje) prosutog ulja, postupanje sa transformatorima
zara`enim PCB-om, novi tipovi ulja, dim
Problemi transformatora pri nepravilnom radu
prekida~a
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
2. Vek transformatora
Specifikacije: tehni~ka i ekonomska razmatranja
za specifikaciju i projektovanje; iskustva sa CIGRE TB 156 (Uputstvo za specifikaciju kupovine za transformatore od 100 MVA, 123 kV i ve}e)
Proces nabavke: pregled projekta, iskustva sa CIGRE TB 204 Uputstva za sprovo|enje kontrole
projekta za transformatore od 100 MVA, 123 kV i
ve}e, prora~uni `ivotnih tro{kova u perspektivi
nabavke, faktori podr{ke u proceni transformatora
Odr`avanje: pravila odr`avanja, dijagnostika, nove tehnologije, procena veka, kori{}enje on-line
sistema za nadgledanje i ekspertskog sistema, politika reinvestiranja
3. Modelovanje transformatora
Prelazna stanja: modelovanje visokofrekvencijskih procesa za odre|ivanje naprezanja izazvana
interakcijama u transformatorskom sistemu (proboj, komutacije, fero-rezonansa), zahtevi novih ispitivanja, mere za{tite, akvizicija relevantnih podataka za modelovanje, itd.
Za{tita transformatora od dinami~kih naprezanja
pri kratkim spojevima pomo}u prigu{nica
Problematika tercijera autotransformatora i mere
za{tite
Toplotni procesi: raspodela gubitaka, tipovi radnih
re`ima, primena Computational Fluid Dynamics
(CFD metoda prora~una na bazi kretanja fluida),
parametri koji uti~u na ta~nost, pore|enje sa direktno merenim temperaturama u ogledu zagrevanja i u radu, opravdanost termi~kih pobolj{anja i
produ`enja veka boljim simulacijama itd.
GRUPA A3 VISOKONAPONSKA OPREMA
1. Razvoj visokonaponske opreme
2. Problemi kori{}enja visokonaponske opreme
3. Odr`avanje visokonaponske opreme
4. Postupci ispitivanja visokonaponske opreme
5. Primena novih tehnologija
143
GRUPA B1 KABLOVI
1. Konstrukcija kablova, materijali i tehnologija
2. Integracioni energetsko-opti~ki kablovski vodovi
3. Kablovski pribor i polaganje kablova
4. Eksploatacija kablova i kablovske mre`e
5. Regulativa za kablove i kablovski pribor
6. Uticaj kabla i kablovskog pribora tokom eksploatacije na `ivotnu sredinu
GRUPA B2 NADZEMNI VODOVI
1. Upravljanje uklapanjem novih i postoje}ih
nadzemnih vodova u ~ovekovu okolinu
Metode za ograni~avanje vizuelnog uticaja (uklapanje nadzemnog voda u krajolik, novi projekti
stubova, itd.) smanjenje buke od korone, smanjenje uticaja elektromagnetnog polja na okolinu
Metode za smanjenje uticaja na kori{}enje zemlji{ta, smanjenje uticaja tokom izgradnje, pogona i
odr`avanja
Recikla`a komponenata nadzemnog voda
2. Pove}anje prenosne mo}i postoje}ih nadzemnih vodova prebacivanjem sa naizmeni~ne na
jednosmernu struju ili pove}anjem naponskog
nivoa
Metode za prebacivanje AC vodova u DC (konvencionalne i nove), kombinovani AC/DC sistemi
na zajedni~kim stubovima
Rekonstrukcija geometrije glave stuba da bi odgovarala vi{im naponskim nivoima bilo da su naizmeni~ni ili jednosmerni, izmena tipa i oblika izolatora, upotreba odvodnika prenapona
3. Procena ukupne elektri~ne i mehani~ke raspolo`ivosti nadzemnog voda
Nove metode za procenu preostalog veka komponenti nadzemnog voda (provodnika, spojne opreme, konstrukcije stubova, temelja)
Uticaj starenja komponenti, strategije odr`avanja,
dinami~kih efekata i klimatskih optere}enja na
mehani~ku pouzdanost nadzemnog voda
Kori{}enje podataka o klimatskim uslovima za
promenu procene rizika usled klimatskih promena
Pove}anje ukupne raspolo`ivosti adaptacijom postoje}ih konstrukcija primenom strategija kao {to
su anti-kaskadni stubovi
144
Distribuirani sistemi
Kvalitet elektri~ne energije (uticaj energetskih
pretvara~a)
Distribuirana proizvodnja i primena pretvara~a
(elektrane na vetar, solarne elektrane, mikro i mini hidroelektrane, elektrane na biogas i biomasu)
Primene u jednosmernim distributivnim mre`ama
za urbane sredine (light HVDC)
3. Sistemi energetske elektronike
Sistemi za besprekidno napajanje transformatorskih stanica, elektrana i dispe~erskih centara
Energetski pretvara~i i regulatori za elektroprivredna postrojenja
Stati~ki kompenzatori
Koncepcija, realizacija i ispitivanje opreme energetske elektronike, uklju~uju}i upravljanje i za{titu
Upotreba energetskih pretvara~a na srednjenaponskim nivoima, za besprekidni transfer napajanja i
elektromotorne pogone
Primena energetske elektronike u smanjenju ekolo{kog uticaja energetskih objekata
GRUPA B5 ZA[TITA I AUTOMATIZACIJA
1. Primena i korist upotrebe informacionih tehnologija (IT) u automatizaciji postrojenja, za{titi i lokalnom upravljanju
Primena i korist u nadzoru, operativno planiranje,
planiranje odr`avanja, faktori upravljanja
Kvalitet informacija: sigurnost, ta~nost / validnost, pravovremenost, brzina akvizicije
Primena i iskustva sa internet / intranet i NJEB
aplikacijama za za{titu i automatiku postrojenja
Publikovani standardi u oblasti automatizacije, za{tite i nadzora: sada{nja situacija i iskustva, o~ekivanja i granice, perspektive IEC 61850
2. Potrebe za softverskim alatima u oblasti za{tite, upravljanja i razvoja aplikacija, baze podataka, ispitivanje / sertifikacija
Baza podataka za vi{ekorisni~ki pristup, korisni~ki interfejs, veza sa drugim bazama
Alati za pode{avanje radnih parametara relejne za{tite i interakcija sa elementima elektroenergetskog sistema
Alati za pode{avanje radnih parametara vezanih za
rad ispitne opreme
Korisni~ko uputstvo za odr`avanje upravlja~ko
za{titne opreme u toku eksploatacije
3. Novorazvijeni algoritmi za ure|aje relejne za{tite. Matemati~ki modeli i softveri za proraELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
2. DSI
Karakteristike optere}enja ure|aja
Prakti~na iskustva vezana za DSI posmatrano kroz
cene
Uticaj elektri~nih ure|aja priklju~enih na mre`u
(nedostaci i povoljnosti)
3. Novi koncepti i tehnologije za elektrifikaciju
ruralnih i udaljenih podru~ja
Mikromre`e
Napredne mre`e osnovni koncept i obnovljivost
Razvoj projekata elektrifikacije ruralnih podru~ja
uklju~uju}i finansijske i komercijalne ishode
Prakti~na iskustva, uklju~uju}i pobolj{anje kvaliteta lokalnih sistema i/ili priklju~enje na mre`u
Legenda:
DER Dispersed Energy Resources
RES Renenjable Energy Resources
DSI Demand Side Integration
GRUPA D1 MATERIJALI I SAVREMENE
TEHNOLOGIJE
1. Metode karakterizacije elektrotehni~kih materijala
2. Stabilnost karakteristika elektrotehni~kih materijala i komponenata u uslovima eksploatacije
3. Karakteristike poluprovodnika, sa aspekta minijaturizacije komponenata
4. Uvo|enje novih tehnologija u elektrotehniku
5. Materijali u naprednim tehnologijama
6. Materijali visokih karakteristika i novi materijali za izuzetne radne uslove
GRUPA D2 INFORMACIONI SISTEMI I
TELEKOMUNIKACIJE
1. Razvoj i iskustva u sistemima daljinskog upravljanja. Zahtevi za performanse, projektovanje sistema daljinskog upravljanja, primeri izgra|enih sistema po~ev od planiranja do procedura prijemnih ispitivanja. Komunikacioni
protokoli i modeliranje servisa i podataka.
Odr`avanje sistema daljinskog upravljanja
(hardver i softver). Karakteristike ure|aja sa
stanovi{ta odr`avanja i organizacije odr`avanja (instrumenti, procedure, statistika, daljinska dijagnostika, upravljanje odr`avanjem i
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
sl.). Obezbe|enje pouzdanosti rada sistema daljinskog upravljanja. Prenos signala daljinske
za{tite
2. Integracija funkcija lokalnog i daljinskog
upravljanja u sistemima za automatizaciju
prenosnih i proizvodnih postrojenja i primena
opreme bazirane na standardu IEC 61850
3. Novi IT aspekti u centrima upravljanja u
okru`enju deregulisane i tr`i{no orjentisane
elektroprivrede
Razmene real-time i drugih operativnih podataka
u korporativnoj mre`i i sa eksternim partnerima
Skladi{tenje i poverljivost podataka i transakcija,
back-up koncepti
NJeb bazirane SCADA komponente, kori{}enje
CIM modela, interoperabilnost EMS aplikacija,
ekspertski sistemi
4. Obezbe|enje sigurnosti informacija u sistemima daljinskog upravljanja (referentni modeli,
sigurnost podataka i komunikacija, standardi i
dr.)
5. Primena opti~kih kablova (OPGNJ, ADSS,
podzemni itd.) u realizaciji TK mre`e prenosa
elektroprivrede
6. Uvo|enje digitalnih sistema prenosa (kablovski sistemi, usmerene radio relejne veze, VF veze po vodovima visokog napona, itd.)
7. Izgradnja funkcionalnih mre`a elektroprivrede baziranih na primeni IP tehnologije (telefonska mre`a, mre`a za prenos poslovnih podataka, mre`a za prenos operativnih podataka
itd.)
8. Nadgledanje i upravljanje telekomunikacionim sistemom
9. Iskustva u integraciji funkcionalnih mre`a
(govor, podaci...)
10. Politika i arhitektura sistema za{tite TK mre`e, opreme i informacija
11. Primena GIS-a za potrebe nadzora i odr`avanja telekomunikacionog sistema
12. Ulazak elektroprivrednih kompanija na deregulisano telekomunikaciono tr`i{te
147
Prikaz monografije
Naponskoreaktivna stanja
prenosnih mre`a
Autori: dr Dragan P. Popovi} i Milo{ Lj. Stojkovi}
Izdava~: Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla
Recenzija: dr Jovan Nahman
Jedan od osnovnih zadataka u planiranju rada i
izgradnje slo`enih interkonektovanih elektroenergetskih sistema je obezbe|enje povoljnih naponskih
prilika koje su povezane sa generisanjem reaktivne
snage i njenim tokovima u elektri~noj mre`i. Monografija autora Dragana Popovi}a i Milo{a Stojkovi}a upravo je posve}ena svestranom razmatranju pomenute problematike, kako sa stanovi{ta metoda
analize i sinteze sistema tako i prakti~ne primene.
Razvijaju se originalne metode za upravljanje tokovima reaktivnih snaga, izbor mesta i optimalnih nivoa kompenzacije u ~vori{tima mre`e, izbor radnih
napona izvora i parametara elemenata kojima se
obezbe|uje ekonomi~ni i sigurni rad elektroenergetskog sistema.
Rukopis obuhvata 295 stranica teksta koji je
razdvojen u deset glava. Literatura je data po glavama i sadr`i ukupno 87 bibliografskih jedinica. Zna~ajan broj referenci pripada autorima monografije.
U prvoj glavi daje se generalna matemati~ka formulacija problema optimalnih tokova snaga u slo`enim
elektroenergetskim sistemima uz ukazivanje na vrste i karakter ograni~enja koja optimalna re{enja treba da zadovolje. Navode se mogu}i na~ini formulacije i obrade odgovaraju}ih matemati~kih modela
putem razli~itih iteracionih numeri~kih postupaka.
Druga glava daje pregled metoda i postupaka koje
su razvili autori za re{avanje pojedinih problema u
sklopu generalne kontrole i analize naponsko reaktivnih prilika u slo`enim interkonektivnim elektroenergetskim sistemima i ukazuje na domene i najpovoljniji redosled njihove primene. Predmet izlaganja
u tre}oj glavi je metoda za odre|ivanje tokova reaktivnih snaga, naponskih prilika i potrebnog nivoa
kompenzacije u izabranim ~vori{tima mre`e da bi se
postigli `eljeni faktori snaga na po~ecima karakteristi~nih deonica. Na ovaj se na~in odgovaraju}om
kompenzacijom mogu, izme|u ostalog, posti}i `e148
ljeni faktori snaga generatorskih jedinica, koji, ina~e, u mnogim slu~ajevima u praksi predstavljaju
ozbiljne ograni~avaju}e faktore. Originalnost razvijene metode sastoji se, pored ostalog, u tome {to se
uloga balansnog ~vora raspodeljuje ne na jedan ve}
na proizvoljan broj ~vorova, mre`e {to realnije opisuje stvarno pona{anje sistema. Upravljanje tokovima reaktivnih i aktivnih snaga preko posebnih tehni~kih sredstava, kao {to su transformatori za regulaciju uglova, FACT ure|aji i redna kompenzacija, u
cilju minimizacije gubitaka i odr`anja napona u propisanim granicama, predmet je razmatranja u ~etvrtoj glavi. Razvijen je odgovaraju}i matemati~ki model i predlo`en na~in njegovog re{avanja kod autonomnih i povezanih elektroenergetskih sistema. U
petoj glavi prikazuje se metoda za optimalni izbor
~vori{ta za kompenzaciju reaktivne snage i iznosa
kompenzacije primenom generalizovanog redukovanog gradijenta za jedna~ine sistema. [esta glava
predstavlja metodu za jednostavno aproksimativno
odre|ivanje povoljnih vrednosti napona generatora
u razli~itim re`imima sistema u pogledu tokova reaktivnih snaga i naponskih prilika {to je od izuzetnog zna~aja za eksploataciju sistema u normalnim i
oslabljenim stanjima i mo`e pru`iti dragocenu pomo} dispe~erskim slu`bama koje vode sistem. Sedma glava prikazuje metodologiju za izbor nazivnog
faktora snage generatorskih jedinica i prenosnog odnosa i reaktanse generatorskih transformatora kako
bi se odr`ale povoljne prilike u sistemu u {irokom
opsegu mogu}ih re`ima rada i nivoa optere}enja.
Analizi uticaja kompenzacije reaktivnih snaga na
stati~ku i dinami~ku sigurnost elektroenergetskog
sistema posve}ena je osma glava. Za pomenute analize koriste se modeli i softverski paketi razvijeni ranije od strane istih autora. Iako je materija i u svim
prethodnim glavama ilustrovana brojnim primerima,
deveta glava je u celosti posve}ena prikazu primene
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
razvijenih metoda i postupaka za analizu i izbor potrebnih parametara elektroenergetskog sistema Srbije. Prikazani su i analizirani postignuti rezultati i izvedeni zaklju~ci o potrebnim radnim i strukturnim
parametrima sistema i uslovima rada u normalnim i
havarijskim stanjima. U desetoj glavi daje se sa`eti
pregled osnovnih karakteristika predlo`enih metoda
i ukazuje na domene i zna~aj njihove primene koji
potvr|uju rezultati analiza ura|enih za elektroenergetski sistem Srbije.
Tekst je napisan jasno, sadr`i veliki broj primera prora~una na realnim sistemima i analiza dobijenih rezultata. On }e dobro poslu`iti in`enjerima koji se bave problematikom rada elektroenergetskih sistema kao i studentima elektrotehnike energetskog
usmerenja za upoznavanje sa savremenim metodama analize i sinteze ovih sistema i dalje unapre|enje
svog stru~nog znanja.
Beograd, 14. 8. 2009. godine
Prof. dr Jovan Nahman
149
Uputstvo
autorima za saradnju
u stru~nom glasilu Elektroprivreda
U stru~nom glasilu se objavljuju kategorisani ~lanci:
originalni nau~ni radovi, prethodna saoptenja, pregledni radovi i stru~ni radovi
iz oblasti elektroprivrede, odnosno energetike.
Pismo: }irilica ili latinica. Na po~etku se navode imena autora sa zvanjima i akademskim titulama, naziv preduze}a, odnosno dela preduze}a ili ustanove sa adresom, kao i naslov rada
(na srpskom i engleskom jeziku). Rezime rada
(na srpskom i engleskom jeziku) sadr`i kratko
izlo`enu osnovnu strukturu i sadr`aj rada, i ne
treba da sadr`i vie od 200 re~i. Klju~ne re~i se
tako|e navode na srpskom i engleskom jeziku.
Treba izbegavati celovita matemati~ka izvo|enja vezana za relacije koje optere}uju pra}enje rada. Neophodna matemati~ka izvo|enja
mogu se dati, po potrebi, kao celine u vidu jednog ili vie priloga. Treba obavezno koristiti SI
sistem jedinica i opte prihva}ene pojmove.
Jedna~ine treba numerisati uz desnu marginu
teksta, u malim (okruglim) zagradama. Pozivanje na jedna~ine u tekstu vri se pomo}u malih
zagrada, a pozivanje na literaturu pomo}u srednjih (uglastih) zagrada. Zna~enje skra}enice objasniti pri njenom prvom kori}enju u tekstu.
Strane re~i se prevode na srpski, a original se
pie u zagradi iza prevoda. Napomena u tekstu
treba da bude to manje, a ukoliko ih ima, treba
da budu kratke. Napomene se ozna~avaju rednim arapskim brojevima i navode se na dnu
stranice, kao fusnote. Napomene u tabelama
ozna~avaju se malim slovima i navode se odmah
ispod tabele. Na kraju rada prila`e se spisak kori}ene literature. Za ~lanke, navode se prezimena i po~etna slova imena svih autora, naslov ra150
da, pun naziv ~asopisa, broj i godina publikovanja i prvi i poslednji broj stranice. Za knjige,
navode se prezimena i po~etna slova imena svih
autora, naslov knjige, izdava~ i godina izdanja.
Za referate sa konferencija, navode se prezimena i po~etna slova imena svih autora, naziv referata, pun naziv konferencije, broj referata, mesto i vreme odr`avanja konferencije.
Rad ne treba da prelazi 15 kucanih strana
formata A4 sa marginama od 3 cm. Tabele, slike i fotografije treba obele`iti po redosledu i
uklju~iti u tekst.
Autor mo`e dati predlog kategorizacije rada
u skladu sa Uputstvom za ure|ivanje ~asopisa
(orginalni nau~ni rad, prethodno soptenje, pregledni ~lanak i stru~ni ~lanak). Autor ne mo`e
istu ili sli~nu verziju rada istovremeno ponuditi
drugim ~asopisima radi objavljivanja.
Autor dostavlja rad u elektronskom obliku na
disketi i na papiru, u tri primerka. Za elektronski oblik rada, preporu~uje se autoru da koristi
program za pisanje teksta Word i tip slova Times New Roman (font 12, a razmak 1,5).
Rad se alje na adresu:
ZAJEDNICA
JUGOSLOVENSKE
ELEKTROPRIVREDE
Balkanska 13/II, 11000 Beograd
ELEKTROPRIVREDA, br. 3, 2009.
Kriterijumi
za kategorizaciju radova
u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda
151
EPS
ELEKTROPRIVREDA SRBIJE
152