1.

OSNOVNE HISTORIJSKE KONCEPCIJE O DOSELJENJU HRVATA

a) hrvati su slavenskog porijekla tu tezu zastupaju Raki i Jagi u 19.st.- da
dolaze najednom sa ostalim junim slavenima
b) hrvati su gotskog porijekla, tj. Germani koji su se nametnuli zateenim
Slavenima . Ova teorija zasniva se na pisanjima Tome Arhiakona i popa
Dukljanina (Toma ak izriito izjednaava Hrvate sa Gotima), a razvija ju poljski
sociolog GUMPLOWICZ. No teorija je pobijena jer Toma koristi izriaj Goti
samo kao pogrdan naziv za barbarske Slavene.
c) iranska teorija prema kojoj su se Hrvati doselili iz perzijske pokrajine
HARAHVATIJE (danas u Afganistanu ), a elementi za to se pokuavaju nai u
etimologiji, slinosti imena, nekim elementima poganske religije. (na tzv.
TANAISKIM PLOAMA s ua Dona na kojima je u 2.st. ime Hrvat zabiljeeno
kao osobno ime). Tvorci iranske teorije su smatrali Hrvate iranskim
plemenom koje je zahvaeno valovima seobe , krenulo preko junih ruskih
stepa prema Europi, te se usput slaveniziralo, zadravi ime i samo djelie
tradicije. No stvarni iranski elementi u hrvatskoj etnogenezi govore samo o
dodirima slavenskog i iranskog svijeta na rubnom euroazijskom podruju.
d) 70' godina se vraa teorija austrijskih znanstvenika prema kojoj su Hrvati samo
istaknuti sloj avarskih graniara, razmjeteni po rubovima kaganata. Oni su u
ime Avara vladali podlonim Slavenima, ali nisu biliu zaseban narod. S
raspadom kaganata, ti graniari su se osamostalili i prenijeli svoje ime na
slavensko stanovnitvo.
e) Budak smatra da su Hrvati bili ratnika skupina koji su doli sa Francima kao
podanici-plaenici i nametnuli se Slavenima kao vodei sloj razlog zato u
grobovima hrvatskih odlinika imamo nalaze franakog oruja.
f) Teorija o autohtonosti Hrvata tj . da su iliri
g) Howorth smatra da dolazak Hrvata ustvari predstavlja doseljenje bugara iz
Panonije na Jadran ( slinost imena bugarskog kneza KUBRATA/KUVRATA s
imenom Hrvat) , Teofanes za bugarskog kneza Kubrata/Kuvrata upotrebljava
ime KROVATOS/KROBATOS.
h) Grafenauer podrava teoriju dvostruke seobe naseljavanje Slavena na Z
Balkan slijedio je 622/3 zavrni selidbeni val Hrvata iza Karpata koji je
pokrenuo ustanak Slavena protiv Avara.
2. PRIKAZ NAJSTARIJE HRVATSKE POVIJESTI U DE ADMINISTRANDO
IMPERIO
Povijest Hrvata je opisana u 29,30 i 31 poglavlju. Autor 29 i 31 poglavlja je car Konstantin VII
Porfirogenet koji pie da Hrvati koji ive u Dalmaciji potjeu od nekrtenih Hrvata koji se
nazivaju i bijeli s one strane Furlanije (Maarska) , blizu Franake i granie sa Slavenima.
Napominje da su ti Hrvati pribjegli bizantskom caru Herakliju (7.st.) kada su Avari iz
Dalmacije protjerali Romane koje je doveo jo Dioklecijan. Nakon to su ih Avari protjerali,
njihovo zemljite je ostalo pusto, a Hrvati su na Heraklijevu zapovijed istjerali Avare i naselili
se u Dalmaciju. Heraklije je iz Rima doveo sveenike da ih pokrsti i proglasio biskupa i
nadbiskupa to se desilo za vrijeme arhonta PORGE. 29 i 31 poglavlje ine cjelinu jer u 29
poglavlju se opisuje Dalmacija i narodi koji su ju naselili! Grafenauer smatra da je 30
poglavlje naknadno ubaeno i da je nastalo nakon Konstantinove smrti. 30 poglavlje kae da
su Hrvati ivjeli s onu stranu Bavarske i da su petoro brae i dvije sestre poveli svoje pleme u
Dalmaciju i tamo naili na Avare. Nakon to su neko vrijeme ratovali, pobijedili su Avare i

tamo se naselili dok su ostali Hrvati ostali blizu Franake i nazivaju se Bjelohrvati te imaju
svog arhonta, ali su podloni franakom kralju Otonu. Od Hrvata koji su doli u Dalmaciju,
jedan dio se odjelio i zavladao Panonijom i Ilirikom i imao je vlastitog arhonta. Neko vrijeme
su i ovi Hrvati u Dalmaciji bili podloni Francima, ali su se pobunili, ratovali 7 godina i
pobijedili te postali samostalni i od Rima zatraili da ih se pokrsti. Rim im je poslao biskupe i
pokrstili su ih za vrijeme arhonta PORINA!
3. TEORIJA B. GRAFENAURA O DOSELJENJU HRVATA
Bavi se prouavanjem djela DAI i analizira ga. On podrava teoriju o 2 vala doseljavanja
prvi kada je manji broj Slavena sa Avarima se naselio na Z Balkan, a nakon 622/3 dolazi do
zavrnog selidbenog vala ratnika Hrvata iza Karpata koji su pokrenuli ustanak protiv Avara.
Avari su poraeni, a Hrvati ostaju u Dalmaciji i osnivaju svoju dravu!
4. OBLICI BIZANTSKE VLASTI U RANOM SREDNJEM VIJEKU U DALMACIJI
Arhontija sve do cara Bazilija I (867 886) on arhontiju Dalmaciju uzdie na rang zasebne
TEME, potom egzarhat do pada gl. grada Ravene (neki znanstvenici smatraju da je Dalmacija
podvrgnuta Ravenskom egzarhatu,ali to nije sigurno), a zatim tema sa glavnim gradom
Zadrom (jedini nije pao) o kojoj se zna jedino iz DAI. Na elu teme strateg koji je imao i
civilnu i vojnu vlast u svojim rukama. Tema- oblik vlasti uspostavljen za vrijeme Heraklija
(7.st.), ali samo za Malu Aziju.
5. PODRUJA POD BIZANTSKOM VLAU U RANOM SREDNJEM VIJEKU U
DALMACIJI
Temat Dalmacija prostire se od Boke Kotorske do Zadra, sa otocima Krkom, Rabom, Cresom
i Loinjem, otoci oko Dubrovnika, gradovi Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik, Kotor.
6. GRADOVI I OTOCI U BIZANTSKOJ DALMACIJI SU?
-Kotor, Dubrovnik, Zadar, Vrgada, Krk, Cres, Loinj, Rab-otoci ispred Dubrovnika i Zadra
pripadaju gradovima (BIZANTSKA VLAST), daklePaman, Ugljan, Lopud, ipan i Koloep (Elef.
otoci)-Mogorjelo (Zahumlje) naena- pojasna garnitura
7. IZVORI O TEMI DALMACIJI
Direktni izvori:
6 DAI od Konstantina VII Porfirogeneta
8 Anali franakog kraljevstva
9 Einhardt Vita Carolini Magni ( ivot Karla Velikog )
Tema je bizantski vojno upravni oblik vlasti, utemeljen u doba cara Heraklija (7.st.),ali samo
podruje Male Azije, zapovijednik teme obnaa i vojnu i civilnu vlast. Konstantin VII P.
spominje dolazak Spliana (sredina 8.st. ) radi granice sa Slavenima. Izvlae naznake da je
car poslao neke predstavnike vlasti. Pretpostavlja se da Zadar jedini nije pao i zna se da bio
sredite teme Dalmacije. Donat i dux Pavao (najvjerojatnije zapovjednik teme Dalmacije )
odlaze Karlu Velikom u Aachen (804. ili 806.) . Aachenski mir 812.g vjerojatno je definirao
politiku granicu izmeu Karolinkog carstva i Bizanta. 816.g Ludovik Poboni alje furlanskog
markgrofa Kadaloha i kneza (duxa)Slavena u Dalmaciji (moda Borna), da pregovaraju sa
zadarskim duxom (zapovjednikom teme ? ) o razganienju izmeu Slavena i Romana u
Ravnim Kotarima. Bazilije I (koji uspostavlja temu Dalmaciju) propisuje dalmatinskim
gradovima u doba Zdeslava (879.g) da plaaju danak Slavenima. Iz teme Dalmacije iri se
prema unutranjosti kranstvo ; openito dolazi do jednog smirivanja situacije.

8. PREGLED SKLAVINIJA NA ISTONOJ JADRANSKOJ OBALI

Prvi izvor koji nas upoznaje s pojmom Sklavinija je bizantski pisac Teofilakt Simokata. Taj
pojam (u jednini) obuhvaao je tada podruje koje se nalazilo s one strane Dunava tj. Vlaku.
Bizantinci taj naziv upotrebljavaju za svako podruje koje je bilo naseljeno Slavenima.
Ostale Sklavinije su se prostirale uzdu Jadranske obale, a prema Konstantinu
Porfirogenetu, obuhvaale su Duklju, Travuniju, Paganiju (ili podruje Neretljana), Hrvatsku i
Srbiju. Dakle teritorij od Ljea, Ulcinja i Bara do unutranjosti Istre. Vrhovnu vlast nad
Hrvatskom, Srbima, Neretljanima, stanovnicima podruja Huma, Travunja, Konavle i Duklja
koje su se otcijepile od Bizanta za vrijeme Mihajla II. , imali su upani starjeine.
Inae se jadranska Sklavenia u latinskim izvorima prvi put spominje ve 871.g. Tim se
imenom u prvom redu oznaava Hrvatska, a potom vjerojatno i susjedne priobalne zemlje. U
1. pol . 10. st. u istim izvorima susreemo naziv Scaulonia, koji se svakako treba odnositi
na Hrvatsku, a moda i dio jadranske priobalne zemlje. Naziv Sclavania (moda iz istog
stoljea) obuhvaa, pored Hrvatske, Kvarner i dio Istre.
Hrvatska od ua Rae i ua Cetine do Jadranskog mora, od Vrbasa i preko njega u
srednjem i donjem toku prema Bosni i Drini; dosta karolinkih nalaza
Neretljanska oblast (Paganija ) - izmeu Cetine i Neretve + Bra, Hvar, Korula, Mljet; nema
karolinkih nalaza
Zahumlje (Hum ) Od Neretve do Dubrovnika; dosta karolinkih nalaza
Travunija (Trebinjska oblast) od Dubrovnika do Kotora
Duklja (Boka kotorska) od Kotora do Bojane i ua Drima (Panonija, Bosna,Karantanij i dr.)
9. KARAMANOVE TEZE O PREDROMANIKOJ ARHITEKTURI I PLASTICI U
KNJIZI IZ KOLIJEVKE HRVATSKE PROLOSTI
Karaman crkvenu arhitekturu dijeli na male crkvice slobodnih oblika: tu se radi o crkvicama
iz vremena hrv. narodnih vladara. One veinom imaju slobodan trolisni oblik i sasvim su
presvoene raznim svodovima i kupolicama kad u Europi prevladavaju uzdune bazilike na 3
broda sa presvoenim drvenim stropom. Graene su primitivnom zidarskom tehnikom od
sitnog i nepravilnog kra sa obilnom bukom. Uglavnom imaju jedan brod, a apsida im moe
biti obla ili pravokutna. esto se javlja tendencija k centralnoj shemi. monumentalne
graevine koje su po njegovom nastale po uzoru na Z Europu (3brodne bazilike). Tlocrti
crkvica mogu biti:
longitudinalni - 1brodne zidovi im mogu biti ravni ili ralanjeni lezenama, u unutranjosti
mogu biti dekorativne lezene ili zidni pilastri ; Sv. Luka, Uzdolje , Sv. Petar, Riinice ; 3brodne
bazilikalni tip , brodove dijele zidani piloni, a ne stupovi kao u Italiji Sv. Marta, Bijai , Sv.
Marija od Otoka u Solina
mjeoviti - 1brodne s kupolom tendencija ka centralnoj shemi
centralni - 3lisne Sv. Krevan, Glavotok, Krk; 4lisne Sv. Nikola, Nin * zapravo su romanike
jer imaju krino rebrasti svod Sv. Kri , Nin; 6lisne Sv. Trojica, Split, Sv. Marija , Trogir
Postoji vie teorija o porijeklu SH crkvica : dokaz prodiranja bizantske umjetnosti, dolazak
italskih putujuih zidarskih majstora, domae oponaanje rimskih spomenika, sjeverno
porijeklo (Strzygowski) smatra da su oblici crkvica preneseni u kamen iz drvenih graevina
koje su Hrvati upotrebljavali u Zakarpatju, ali od njih ne postoje nikakvi ostaci ni pisani
dokumenti. Karaman smatra da su crkvice nastale zbog pomanjkanja jakih utjecaja izvana pa
da su lokalni majstori smiljali razne tlocrte oponaajui u jednostavnom obliku graditeljske
tipove velikih sredita, crkvice su bile male i zato ih je bilo lako presvoditi.
Meu monumentalne graevine pripadaju crkva Sv. Donata u Zadru.

Na skulpturi se javljaju motivi poput lozice, krieva, stiliziranih palmeta, rozete, ljiljani,
grozdovi, zvijezde i ueta, lukovi i kuke, a nadasve oblici od obinog uzla i pletenice do
itavih mrea isprepletenih 3lanih prutia. Pleterni ukras je ponekad bio bojan , a nalazimo
ga na crkvenom namjetaju (arkade ciborija, cijele oltarne pregrade, ograde, oltari, menza,
ambon propovjedaonica, dovratnici i nadvratnici...) .
Postoje 2 teze o pleteru : 1) posljedica su dolaska Langobarda u Italiju
2) rad su bizantskih majstora koji su doli u Italiju no Karaman se ne
slae ni s jednom od njih, nego smatra da je pleter italski proizvod koji je nastao tokom 8.st u
S i sr. Italiji i kasnije preao u nae krajeve ( ili su njihovi majstori dolazili amo ili su nai ili
na uenje tamo ) . Razlikuje langobardski pleter ( ivotinjski stil ) , bizantski ( ei
vegetabilni motivi nego na italskim i SH pleterima, pleter je podreen i uvijek 2- prut ) ,
italski i sh pleter ( uporaba veinom RK motiva , a novost je tendencija ka podvrgavanju tih
istih motiva geometrijsko linearnoj formi, ljudska figura nestaje tj. ve u 7/8.st postaje
karikaturna, ivotinje koje se prikazuju su odvojene od pletera i ispunjavaju okvire, pleter je
3- prut, horror vacui ).
Hrvati oko 800.g dolaze u sklop franake kranske drave i od tada se javljaju crkvene
graevine i pleterne skulpture u njima. Kod nas je najraniji primjer pletera Vieslavova
krstionica ~ 800.g koja jo uvijek pokazuje neke oznake prelaznog perioda pleternog
ornamenta (klasini astragal i kuglice u pletenici te profil vijenca). Karaman ipak spominje da
motivi pletera ustvari dolaze sa kasnoantikih mozaika ( razni dekorativni prepleti ), a da
kuke proizlaze iz antikog obrubnog motiva spirale.
10.RAZVOJ PREDROMANIKE PLETERNE PLASTIKE U DALMACIJI PO
KARAMANU?
Pleterna skulptura je dola iz sjeverne i srednje Italije u 8. st. Krajem 8./po. 9. st. Nestaje
ljudska figura, opada reljef i stilizira se ornament. to se tie bizantskog pletera, ranije je bio
sporedan motiv, a tek od 9./10. st. vie je u upotrebi. Langobardski pleter sa ivotinjskim
motivima je konfuzan. Hrvatsko-italski pleter je uredan i jasan, lako se prati i nema izraen
horror vacui. Tradicionalni ranokr. motivi se prerauju u trostruki pleter. Najstariji spomenik
talijanske pleterne dekoracije je ciborij u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g. dakle itavo
stoljee prije naih, pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, a ne obratno. A i u Italiji
moemo pratiti razvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato vie
trokutnih zabata nego u Italiji. U Ciborij ima razvijene ukrase, vinova loza, nema troprutu
pleternu dekoraciju. Ciborij je inicijalno bio vaan za Karamanovu tezu kako je pleterna
skulptura dola iz Italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i
sluio je kao uzor u Dalmaciji, datira se u 712. g. ali je ciborij pogreno proglaen najranijim
spomenikom pleterne plastike, zapravo uope ne sadri pleterne dekoracije (one su bile dio
oltarne pregrade). Po Karamanu po. 8.st., kasnije se dokazuje da je krajem 8. st. ciborij uzor
naima. Skulpt. kao proizvod toga vremena, po njemu doslovno prenesena iz S Italije zajedno
s kranstvom.
Rani stil 8. st. motivi: astragal, pletenica s kuglicama, kosi kriod ljiljana, SS; zreli stil 8./9.
St: otrobridni tropruti pleter; 9.-11. st._ osobnosti hrv. pleterne plastike trokutasti zabat s
antitetiki postavljenim ivotinjama;11. st.: uvoenje romanike plastino izvedeni
ranoromaniki kapiteli (poprsje sv. Lovre,orao iz Biograda, ptice u pleternom gnijezdu iz
Raba), vraa se ljudski lik (sv. Nediljica Zadar, lik hrv. vladar iz Splitske krstionice); 12. st.:
kraj pleterne skulpture.
Rana romanika je u Dalmaciju dola sredinom 11. st. Donijeli su je benediktinski monasi i
prenijeli je naim majstorima koji su do tada radili u okviru tzv. umjetnosti seobe naroda.

Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi ve tvrdi da su pleterne skulpture

proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom
diferencijacijom opih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv.
crkvicau Dalmaciji oko 800te god. identine u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva
onima u Italiji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena prutka. Ta trostrukost
je ono to dijeli nau i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije. Imamo i stalne
motive. To su lozice, rozete, palmete, krievi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga
Karaman zakljuuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom
da s njom ima najvie podudarnosti u 9. i 10. st.
11.KARAMANOVE TEORIJSKE POSTAVKE O STAROHRVATSKIM GROBLJIMA
Slaveni po dolasku (615.) nisu donijeli nikakav materijal. ivjeli su stalno na istom mjestu,
prisvojili su tue predmete. Plitko su zakopavali svoje mrtve(incinerirane) zato im nema
traga kroz 2 stoljea 6 8. najstariji nalazi 8.st. groblja s nalazima kesteljske kulture
(maarski arheolozi kau da su to Avari).
Hrvati u 7.st. nema nikakvih grobova samo nalaz iz aavice u posavskoj Hrvatskoj i matrice
za tijetenje iz Biskupije Karaman vidi srodnost sa ostavtinom kuturgura u Ugarskoj, i
Golubi kod Knina Karaman smjeta u tu skupinu. Ogrlica sa upljim zrnima i zvjezdolike
naunice tipine su za 6 8.st. i odaju utjecaj Bizanta.
Radi i Marun govore o spaljevini na SH groblju u Smrdeljima kod Skradina, no Karaman se
ne slae s tim u potpunosti on smatra da su ti nalazi iz 8.st avarske provinijencije.
2/2 8.st. nekoliko grobova u Biskupiji, enski grob u Trilju, nekoliko grobova u Koljanima
Oko 800.g. 5 grobova u Velikoj Gorici noevi, sjekire, strelice.
Karaman grobove u prostoj raci datira u 8.st. tj. u nepokrteni period, a one sa oblonicama u
pokrteno 9.st. i smatra da to vrijedi samo za dalmatinsku Hrvatsku jer se u panonskoj
Hrvatskoj jo u 11.st pokapaju u prostoj raci. Ima i iznimaka Koljane 2 groba u prostoj zemlji
i 3 s neotesanim kamenjem 1 kamen uz glavu i 1 uz noge prijelaz od zemljanog groba ka
kamenoj konstrukciji. Karaman se ne slae da su grobovi iz Biskupije i Koljana imali lijesove
( jer se oni javljaju kod nekih slavena iza 1000.g. ) nego da su bili poloeni na drvenu dasku.
Oznaeni grobovi humak zemlje nad grobom, ali to trajalo kratko jer su stavljli kri na grob.
Po Karamanu obiaj prilaganja ostruga i maeva potjee iz Vikinke kulture koji su stigli u
Veliku ili Bijelu Hrvatsku s kojom su ostali u vezi (????), naunice iz Biskupije i Trilja su
bizantskog porijekla.
Po T.A. Ivan Ravenjanin je ve sredinom 7.st pokrstio Hrvate i ustanovio Crkvu, ali Karaman
se ne slae s tim kae oko 800.
U 9. i 10.st. prevladavaju nepravilne paetvorine , ovali u dalm. Hrvatskoj, u 11.st u Podravini
(Bijelo Brdo, Klotar, Svinjarevci) jo ukopi u prostoj raci.
Dasku zamjenjuju ploe na dnu groba, a kri umjesto zemljanog humka.
Presvoena grobnica. Sarkofag 2 u Crkvini, Jelenin na Gospinom otoku u Solinu, 11.st. Petar
Crni u Sv. Petru u Selu itd.
Karaman kae da ve od 9.st. Hrvati u grobove ne stavljaju priloge, ali ima iznimaka. U tim
grobovima 9. i 10.st. nalazimo nakit proizvod domaih zlatara osim 3-jagodne naunice iz
Erduta import.
U 11.st. naputaju se groblja na redove, ukopi uz crkve osim u Bijelom Brdu obina raka,
orue, novac, posude i u Klotar, Svinjarevci. Zbog pokapanja u blizini crkve naputa se
stroga orijentacija Z I, orijentacija prema zidu crkve : avi kod Bribira, Sv. Mojsije u
Solinu, Katedrala u Biogradu.
Etani grobovi : Sv. Juraj na Putalju, avi.

11.st. nepravilna kamena paetvorina, nema vie naunica obamrlo zlatarstvo, poneki
bjelobrdski oblik.
Bukorovia Podvornica :
- 1 sloj 9.st. obina raka
- 2 sloj oko 1000. i 11.st. ovalni grobovi
- 3 sloj 12.st. pravilni etvrtasti bez nalaza
12.KADA POINJE I KAD ZAVRAVA PREDROMANIKA?
9.-11. st.LJ. KARAMAN
13.KARAMANOVA INTERPRETACIJA CRKVE SV. DONATA? (FRANAKI UTJECAJ
NA DALM. PREDROM. KAROLINKI ELEMENT)
Ova je crkva ranije bila posveena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupa
Donata koji ju je dao podignuti oko 805. g. To je kruna graevina, iji je sredinji dio bio
presvoen kupolom, a okrugli svodovi su presvoeni polucilindrinim svodom. Kupolu je
nosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetitu
stri oble apside. Ova crkva pripada karolinkim rotundama. Biskup Donat je naime boravio
nadvoru cara Karla Velikog. Poto su je gradili manje vjeti domai majstori, vidljiva
jeneugledna zidarska tehnika, nepravilnost i netonost mjera i linija te pomanjkanje
ukrasa.Upotrebljavane su male ugaone trompice, a lukovi apsida i arkada preli su u oblik
konjske potkove. U temelje crkve su ubaeni komadi rimskog stupovlja. Crkva sv. Donata je
graena po uzoru na Achensku kapelu.Svi stupovi antiki.
14.SV. DONAT
Odlazi u Aachen oko 806.g Karlu Velikom, radi pregovora, mogue je da je bio impresioniran
carskom kapelom u Aachenu ( Petricioli ), koja je centralnog tlocrta na kat. S druge strane, na
zadarskom podruju postojala je tradicija gradnje crkava s centralnim tlocrtom ( Marasovi ),
pa je najvjerojatnije i Sv. Donat ( onda Sv. Trojstvo ) reprezentativno remekdijelo tog tipa
crkava.
Analizom C14 greda sa stropa, sa karakteristinim urezanim predromanikim ukrasima
(pleteri) dolazi se do datacije u kraj 8.st.
Napomena : Crkva je vjerojatno u poetku bila graena kao samostojea, kasnije su
sagraene zgrade oko nje, a onda tek u 20.st. (1912.g.) ima ponovno slian izgled.
Marasovi smatra da je osnovni oblik nastao u ranom srednjem vijeku, crkva je krune
osnove, odijeljena pilonima i stupovima u dva dijela sredinji koji zaprema cijelu visinu
crkve i vanjski prsten podijeljen na prizemlje i gornji kat. Tri polukrune apside na istonoj
strani dvokatno su rijeene. Na suprotnoj strani je narteks u dva kata. Gornjem katu pristupa
se stubitem na vanjskom sjevernom dijelu. U kasnijoj predromanikoj fazi ima pravokutni
juni dodatak koji je bifornim otvorima vezan s vanjskim krunim prostorom gornjeg kata.
Unutranjost prizemlja est pilona i dva stupa i polukupolni svodovi nalaze se na oba kata.
Kruni prstenasti prostor u prizemlju presvuen je bavastim svodom, dok je na katu danas
drvena konstrukcija. Kruni tambur nad sredinjim prostorom danas takoer ima drveni
unjasti krov. Izvana i iznutra su lezene.
Donat je bio zadarski biskup. Djeluje u doba kada se oko Dalmacije sukobljavaju interesi
Bizanta i Franaka.
On se javlja kao elnik stranke (unutar bizantskih posjeda) koja zastupa ideje da bi bilo bolje
podvri se Francima, nego dalje ratovati. Zastupa Zapadnog cara u misiji u Carigradu i

oigledno postie neke uspjehe (iako sukob nije prestao), jer je dobio relikvije Sv. Anastazije.
U svojoj misiji doao je i Karlu Velikom u Diedenhofen (poslije Boia 805.g.), jednu od
njegovih prijestolnica. Zahvaljujui Donatu (i zadarskom vojvodi Pavlu) dalmatinska se
metroplola na neko vrijeme otvorila franakim utjecajima (crkva Sv. Trojice, danas Sv. Donat).
Neki u toj crkvi vide klju otvaranju djelovanja franakih misionara u Hrvatskoj i povezuju to s
osnivanjem crkvenog sredita u Ninu, a pod nadzorom Akvileje.
Takoer relikvije (Sv. Anastazije) koje je Donat donio iz Carigrada, tovale su se i bile omiljene
na podruju akvilejske patrijarije.
Svim tim naporima 812.g. u Aachenu je sklopljen mir kojim je Istra i Hrvatska pripala
Francima, a dalmatinski gradovi i Venecija Bizantu.
15.TO JE KARAMAN NAPISAO O REGIONALNIM TIPOVIMA BENEDIKTINSKIH
RANOROMANIKIH BAZILIKA U DALMACIJI?
Karaman je o benediktinskim ranoromanikim bazilikama u Dalmaciji rekao da imaju
ujednaene tri apside, stupove, te je zvonik odvojen ili ga nema, za razliku od hrvatskih
trobrodnih bazilika koje u tlocrtu imaju jednu ili tri apside, zidane pilone, zvonik na
proelju,narteks i dekorativne lezene.Ranoromaniku trobrodnu baziliku Dalmacija je
upoznala zahvaljujui benediktincima iz june Italije. Geslo ovog reda je Ora et labora. Oni
su upoznali dalmatinske majstore sa boljom tehnikom gradnje - pravilno klesano kamenje.
Npr. crkva sv. Petra u Supetarskoj Drazi na Rabu je trobrodna bazilika s drvenim stropom,
najstarija sauvana, to je tipstarokranske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih
samostana je drveni strop. Tuspadaju i enski samostani sv. Ivan Evanelist, Biograd te sv.
Marija, Zadar.Tipovi crkve koji su varijante benediktinskih trobrodnih bazilika (krini piloni,
etverokutnizvonik, narteks) iz 11. st. su sv. Marija, Crkvina (Biskupija); avi, Bribir;
Biogradskakatedrala i sv. Petar u Selu. Jo jedna varijanta jednobrodne bazilike s narteksom i
zvonikomna proelju je crkva sv. Spasa na Cetini i sv. Arkaneo, rt Planka.
16.POSVETE KAPITULA I UPLJE CRKVE, KARAKTERISTIKE I DATACIJA, TE
KOJIM REDOVNICIMA PRIDADAJU, KARAMAN?
Kapitul - Knin, na kompleksu rimskog vojniko-veteranskog naselja, u 9. st. vladarski
benediktinski samostan sv. Bartolomeja, pa u 13. st. romanika katedrala sv. Bartola- to
jetrobrodna bazilika sa sakristijom i kapelom koja je ranije bila samostalna crkva (jer je imala
vlastiti ulaz).
Tri stilske faze crkvenog namjetaja: 9.-11. st. natpisne ploe s imenima knezova Svetoslava i
Drislava, 10. st.- Drislavovim imenom ''magnum dux''. Gunjaa povezuje s prvotnim
mjestom pokopa kralja Zvonimira.
Lokacija uplja Crkva - Solin crkva Sv. Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna bazilika, ima
tri oltara, te je najvea starohrvatska bazilika na podruju Solina - na ostacimaranokr.
cemeterijalne bazilike, krunidbena crkva kralja Zvonimira 1075. g. sred. 11. st. Pravokutni
tlocrt s prezbiterijom, boni zidovi ralanjeni lezenama- rana romanika, ali kameni namjetaj
predromaniki. Na proelju ima zvonik spojen s crkvom. Ui pravokutni prostor predbroda
upuuje na westwerk, zabat je ukraen sa 2 ptice i kriem, zabat je vaan jer je na njemu
natpis Presveti Petre primi dar asnog Mojsije slugu tvog!. Dijelovi ciborija slini
Grgurovom. Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist saureolom i bradati mukarac i
jo dva djelomina lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugivele da nije iz ove crkve, samo iz
iste radionice. Po svom tlocrtu je slina crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru, osim zabata naeni su i
fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupia,dijelovi ciborija sa kukama i

motivom ahovnice.Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih graevinskih oblika koje

ire benediktinci odsredine 11. st.
17.PODJELA RSV SARKOFAGA PO KARAMANU?
1) novostvoreni
2) sarkofazi kasnoantike provenijencije gdje se uz stare kr. simbole dodaju novi (primjer
sarkofaga Priora Petra)
3) originalno neukraeni do RSV kad im je uklesan suvremeni ukras (primjerIvanaRavenjanina i nadbiskupa Ivana sina Tordakatovog)
4) sarkofag sa tekstovima koji ispunjavaju cijelu prednju plohu i zbog toga nema ornamenata
isigurno se datira u kraj 10.- po. 11. st. (primjer sarkofaga Petra Crnog, primjer
NadbiskupaMartina i Lovre) (Rapani: u 10. st. prestanak ukraavanja i umjesto toga podui
natpisi).
18.KARAMANOVE I RAPANIEVE TEZE O PORIJEKLU PREDROMANIKIH
ZABATA I ZNAENJE ZABATA IZ CORTONE?
Zabat, 800. g., na njemu je ime Carolus=pretpostavlja se Karlo Veliki. Zabat iz Cortone se
smatrao prototipom. Karaman na temelju tog uzora izvodi sloenu konstrukciju kako bi
pokazao da taj dio interijera proizlazi ba sa podruja Italije. Karaman je uvijek traio izvor
predromanike skulpture u Italiji, a to je uinio i kada je traio porijeklo zabatima prema tome
koji je najstariji, tonije porijeklo oblika, iako je u Italiji naeno samo par komada/ulomaka
dok je u Dalmaciji naeno ak 70, to ulomaka, tofragmenata. Rapani smatra da su
trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je doputen oiskljuiti pomisao da su kao
dovren i gotov oblik doneeni iz Italije. Po Rapaniu postoje dvije vrste dalmatinskih zabata
1) Trokutaski zabat u malim crkvicama, dalmatinska posebnost, trokutasti,arhitrav i luk
zabata redovito imaju natpise, trokutasta povrsina najee ispunjenakriem obraenim
poput ukrtene pletenice, a sa strana kri flankiran pticama (dvijesimetrine stilizirane ptice).
Zabat gore ima rupu za kri i kuku za svjetiljku. pr Riinice, Uzdolje, sv. Petar i Mojsije.
2) Luk (obli zabat) u esterolisnim crkvama
19.TO KARAMAN MISLI O LOKALITETU U BIJAIMA?
Karaman dokazuje da Bijai nisu bili samo jedno od kraljevskih imanja ve da su hrvatski
vladari, barem u doba knezova, tamo privremeno boravili. Dokaze za to nalazi u Trpimirovoj
darovnici iz 852. g. i povelji kneza Mutimira iz 892. g., koje su izdane u Bijaima. Dvor se
sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva.
Istraivanja su vrena u Stombratama kod Bijaa kad je otkrivena crkva sv. Marte iz 9. st. To
je trobrodna crkva izgraena na ruevinama rimske ville rustice i ranokr. crkve. Ima jednu
etvrtastu apsidu + dvije bone. Uz novu apsidu je sarkofag sa naunicama minjskog tipa9.st. Naen je i ranokr. baptisterij. Na sredini proelja je zvonik. Kameni namjestaji datiraju
u 6.-9. st. (plutej, dva zabata, dva arhitrava, nadvratnici) + etverostrani ciborij sa
piramidalnim krovom na etiri stupa s kapitelima, - po. 9. st. Po zabatima i ciborijima se vidi
da je crkva podignuta u ast asne Marte. U samoj zgradi pronaeno je est nadvratnika koji
se datiraju u 9. st. (prema slovima). Na njima se spominju imena franakih sveenika
Gumpertusa (akon, pa prezbiter) i Gracijana/Graciosusa- upravitelj imanja. Njih dvojica daju
naloge za izgradnjuzgrada. Profani objekti su graeni od kamena. U 9. st. kraljevska imanja
su pod upravomklera.
20.KAKO SE ZOVE KARAMANOVA KNJIGA?

Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930.

21.MILJENJE . RAPANIA O GENEZI I GLAVNIM KARAKTERISTIKAMA
PREDROMANIKE U DALMACIJI
Rapani nau predromaniku pokuava gledati iz svih kuteva stilskog, ali i povijesnog,
politikog, drutvenog, gospodarskog i vjerskog. Po njemu PR doba obuhvaa stoljea u
kojima se priprema nastajanje novog stila, ali i razdoblje kada je dolo do pune afirmacije
stila (10.st.). Smatra da bizantski i slavenski prostor treba promatrati jedinstveno zbog
meusobnih kulturnih strujanja jer materijalni i duhovni utjecaji dolaze iz bizantskih gradova
( Split, Zadar ). U preplitanju ujecaja Franaka, Bizanta i Rima odvija se proces kristijanizacije i
sve to odreuje PR u Dalmaciji. 7. i 8. st su prijelazno razdoblje i vrijeme su stila koji stoji
izmeu RK skulpture i PR ( sarkofag Ivana Ravenjanina, luk iz Katel Suurca, Vieslavova
krstionica ). Rapani se slae s Prelogom u njegovoj tezi da antika tradicija ima odluujuu
ulogu u formiranju PR umjetnosti u Dalmaciji, ali da se ona ne moe sasvim uklopiti u shemu
europske umjetnosti jer su posebni drutveno gospodarski i politiko vjerski uvjeti
djelovali na oblikovanje regionalne posebnosti i oblika koji nisu karakteristini za Z Europu ni
za Balkan. Dalmatinska PR se gradi na 2 temelja : RK nasljee i karolinki utjecaj. PR koristi
neke RK motive, ali se mijenja nain ukraavanja geometrijski koncipiran ukras na pluteju
tzv. ukras koarina dna, a koriste se stilizirani biljni motivi i geometrijski principi.
Predromanika skulptura po Rapaniu se moe podijeliti u dvije grupe:
1) dalmatinska utjecaji ranog kranstva + zapada,
2) junojadransko primorje (od Stona do Kotora) utjecaj Bizanta. Razlike izmeu ove dvije
grupe su u nainu klesanja i izboru motiva. Prvo dolaze misionari(pokrtavanje), a za njima
putujui majstori Komasci koji rjeavaju potrebu gradnje crkve.Vano je porijeklo misionara
(franaki/bizantski), jer uz njih idu majstori.
Skulptura predromanike:
pluteji in situ jedino sv. Martin u Splitu
A)ranokr. simbolika 10. st. umnoavanje pleternih elemenata
B)ranokr. porijeklo - geometrijski i biljni motivi kri u krunici, ukrteni ljiljani,d.p.
10. st.-zabati
A)trokutaski zabat u malim crkvicama, dalmatinska posebnost
B)luk (obli zabat) u esterolisnim crkvama-CIBORIJ samo u bazilikama
sarkofazi rijetki nain ukopa, ima ih samo 16 u RSV (5 Zadar, 5 Split, 3 Biskupija,ostaloSolin, Poljice, Biljane Gornje)
A)antiki/ranokr. sarkofazi bez prerade, npr. Biskupija ili dalmatinski gradovi okocrkve
B)ranokr. preraeni sarkofazi preklesan ukras, npr. sarkofag Priora Petra
C)ranokr. preraeni sarkofazi dodan ukras na neobraeni sarkofag (zadarska isplitska
radionica sarkofag Ivana Ravenjanina 8./9. st. ljiljani, 10. st. krievi uarkadama)
D)rani srednji vijek sarkofazi s natpisom, bez ukrasa 10./11. st. (sarkofag kraljice Jelene,
nadbiskupa Martina i Lovre)
Skulptura prijelaznog doba 2 radionice :
Splitska ( 2.pol. 8.st. sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora Petra RK sarkofazi kojim
je dodan likovni ukras na proelju polja s ukrtenim ljiljanima i natpis uz gornji rub proelja )
, Zadarska ( 2.pol.8.st. ukras pod arkadama )
Crkvena skulptura ne ovisi samo o majstoru nego i o sveeniku, a crkve dijeli na :
1) adaptacije i pregradnje RK crkava ( 7. sr.9.st. )
2) tzv.klasine PR graevine ( Karamanovi slobodni oblici 6 lisne , jednostavni 1 brodi,
sloene ) ( 10.st. )

3) 1brodne sa kupolom ( Marasoviev J dalmatinski kupolni tip koji Rapani datira u 11.st., a
vee uz djelovanje dubrovake biskupije )
4) crkvice na Brau
22.RAPANI O PREDROM. ARHIT. GRAD-ZALEE?
Rapani govori da kad su bili smireni odnosi izmeu gradova i zalea (d. p. 9. st.), tada ima
samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen, ali i kao kulturno i
vjersko djelovanje. Da je u zaleu ruralni ivot, te da su tamo este investicije u crkvene
objekte to je odraz mogunosti da knez daruje i uklee natpis, te tako iskae privanost
crkvi. U gradovima malo zahvata, tek u 10. st. Nema razlike u tipologiji i kronologiji, te je
podjednaka kvaliteta. Razlike se javljaju kad je rije o motivu da se gradi
crkva/kleeskulptura tj. o poticaju investitora.*grad ve postojee radionice iz 2.pol.6.st.
autonomno razvijaju iz vana donesene sheme rade za ire trite 6.-9.st. = ''produkt tog
doba''*zalee sveenici grade po narudbi ve razvijene tipove nema autonomnog
razvitka
23.RAPANI O IVANU RAVENJANINU I RAZVOJU PREDROM. SKULP.?
Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitskoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja.
Gornji dio sanduka ima natpis koji se po formulaciji moe datirati u kraj 8. st., Rapani smatra
da je natpis na nepogodnom mjestu smatra da je natpis urezan kasnije od ornamenta,
ornament se ponavlja - motiv kosnog kria ljiljana (4 ljiljana)-kraj 8./po. 9. st., ljiljani nisu
geom. do kraja koncipirani, a u 10. st. su dodani krievi u arkadama. Prema stilskim
karakteristikama datiran je u kraj 8.st., ali postoji problem sarkofaga:
1. vrijeme izrade samog sarkofaga,
2. vrijeme izrade ukrasa i natpisa,
3. vrijeme ukopa, to ini dataciju problematinom.Izloen je u Jupiterovom hramu; u njemu
je nadbiskup Ivan (Johannes harhibiskopus?), da li je to Ravenjanin, ne zna se. Ravenjanin u
natpisu negativno govori o sebi. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole
i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.
24.RAPANIEVA INTERPRETACIJA NADGROBNOG SPOMENIKA KRALJICE
JELENE?
Sarkofag pronaao don Frane Buli 1898. g. U narteksu. Ovaj natpis na sarkofagu od velikog
je znaaja zahrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je tonost drugog povijesnog
pisanog izvora(Tome Arhiakona iz 13. st.). Naen je u kraljevskom mauzoleju sv. Stjepana
na Otoku kod Solina dala ga podii kraljica Jelena u 10. st. Mauzolej se sastoji se od
kapelice i 2 zvonika. Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih elemenata bizantskog i
rimskog prava u RSV obaveza vladara da se brine za udovice i siroad. U ovom grobu
poiva slavna Jelena, ena kralju Mihajlu i mati Stjepana kralja, koja je bila vladarica...kad je
umrla i da je 976. g.sahranjena, te da je mater pupillis. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska
imena (Jelena,Mihajlo Kreimir i Stjepan Drislav), ime su rijeena neka nepotpuna mjesta u
rodoslovljuhrvatske dinastije Trpimirovia
Karaman smatra da su tamo bile dvije crkve po Tomi Arhiakonu, sv. Stjepan i sv. Marija,
Dyggve smatra da je to bila dvojnacrkva da je sv. Stjepan mauzolej hrvatskih vladara,
naknadno spojen sa sv. Marijom, a ona je na mjestu dananje upne crkve. Obje su crkve bile
spojene malom kupolom, kruna apsida. Revizija, Rapani i Jelovina, pokazala je da je bila
samo jedna crkva (sv. Stjepan), a crkva ispod dananje upne crkve mlaa je od 12. st.

poslije narodnih vladara. Sv. Stjepan trobrodna je bazilika s predvorjem, pravokutna apsida
i kupola. Boni zidovi ralanjeni su lezenama.
25.RAPANIEVO MILJENJE O VREMENU AFIRMACIJE PREDROMANIKE U
DALMACIJI.
Zadar je glavni grad bizantske Dalmacije, u Trogiru, Splitu obnovljena je nadbiskupija, Split
crkveno sjedite. RSV umjetnost nije dekadencija RKR, nije samo odraz periferije nego
jeevolucijski prijelaz; nema ''priprostih majstora'' i sluajnosti i improvizacije, uzrok
diktiraformu.Utjecaji: Bizanta, Franaka, Rima (papa). Krajem 10.st. potpuna afirmacija
predromanike i graditeljski bum nakon osamostaljenja drave. Kasnije romanika,
ljudskafigura i gradska bazilika, zanemarivana tzv. skulptura prijelaznog razdoblja 7./8.st.
tada nema karakteristine arhitekture ne grade se crkve nego se koriste i prenamjenjuju
one RKR iz 6.st. ali! arhitektonska dekoracija i sarkofazi se jo uvijek rade. NE MOE SE
datirati pleterna skulptura prema 3 spomenika (sarkofag ''Ivana Ravenjanina'',luk iz KatelSuurca i Vieslavova krstionica).Autonomni razvitak:1. faza RKR skulptura 6. st.2. faza
skulptura prijelaznog razdoblja 7./8. st.3. faza predromanika d.p. 9. st.-predromanika od
10. st. gradi se posvuda regionalne posebnosti: Karamanove male crkve posebnih oblika +
trokutasti zabati povezanost grada i zalena
26.KAKO SE ZOVE RAPANIEVA KNJIGA?
Predromaniko doba u Dalmaciji, Split 1987.
27.KARAKTERISTIKE SPLITSKE I ZADARSKE RANOSREDNJOVJEKOVNE
KLESARSKE RADIONICE
Splitska radionica 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u razliitim geometrijskim
kombinacijam, kvadratna polja s ukrtenim ljiljanima su udubljena u plohu ; natpisi na
sarkofazima su uz gornji rub proelja
- sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora Petra
Zadarska radionica 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : kri flankiran
stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, stilizirana kina(?),
spirale. . .
- 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblju
28.KARAKTERISTIKE PREDROMANIKIH ZABATA U DALMACIJI
To su trokutasti zabati, a arhitrav i luk zabata redovito imaju natpis. Trokutasta povrina je
najee ispunjena kriem obraenim poput ukrtene pletenice, a sa strana su 2 simetrine
stilizirane ptice kri flankiran pticama. Zabat gore ima rupu za kri, a na kuku se objesi
svjetiljka.
Riinice, Uzdolje, Biskupija, Sv. Petar i Mojsije
29.IZGLED PREDROMANIKE OLTARNE PREGRADE
Oltarna pregrada se sastoji od pluteja kamene ploe i stupova pilastara u koje su te ploe
usaene, glavna ploha pluteja ima ili ornamentalni tepih pleternih mrea ili arhitektonski
motiv lukova na stupovima koji uokviruju krieve flankirane dvjema palmetama ili drvetima
ivota. Pregrada u sreditu ima vrata pa se arhitrav nad njima produuje u luk nad kojim se
skoro redovito die trokutasti zabat. est je motiv krunica meusobno povezanih vorovima
( unutar njih se javljaju rozete, grozdovi, ptice, ali se mnogo ee prepliu s dijagonalno
provuenim ravnim vrpcama ). Na frizovima se javljaju i jednostavnije pletenice od 2,3 ili 4

vrpce, a est je i motiv povezanih simetrinih petlji ( dvostrukih pereca ), vegetabilni

ornament iz antike naslijeen. Kapiteli stupia su tvrdo stilizirane imitacije korintskih
kapitela. Gornji rub arhitrava zauzimaju kuke ( proizlaze iz klasinog motiva pasjeg skoka ),
a donji dio esto motiv pereca ili plastino obraen niz listia nalik na klasini kimation, niz
lukova. Na arhitravu se esto nalazi i latinski posvetni natpis. Trokutasti zabat je najee
ispunjen kriem izvedenim poput ukrtene pletenice, a sa strana su 2 simetrine stilizirane
ptice.
30.TO INI CRKVENI NAMJETAJ, A TO ARHITEKTONSKU PLASTIKU
Crkveni namjetaj ini sve ono to nije fixno oltar, oltarna menza, oltarna pregrada,
krstionica, ciborij, ograda, ambon propovjedaonica, kropionica itd.
Arhitektonsku plastiku ini sve ono to je fixno dovratnici, nadvratnici, grede, tranzene na
prozorima, lezene itd.
31.ROMANIKA NA PODRUJU SJEVERNE DALMACIJE I KVARNERSKIH OTOKA
Po Petricioliu podruje od Krka do Zadra ima srodne stilske karakteristike te se u 11.st. osjea
utjecaj Akvileje, a u 12.st. utjecaj Lombardije pa ak i Francuske.
Rab
Sv. Petar u Drazi, 11.st. sauvala se u izvornom obliku jednostavna 3
brodna sa 3 polukrune apside, za razliku od predromanikih crkava ima slabo ralanjene
zidne plohe i to samo male nazubljene konzolice pod strehom
11 Sv. Andrija slina Sv. Petru , ima zvonik
13 Sv. Ivan Krstitelj, 11.st. 3 brodna sa 1 apsidom RK, jedina ima
deambulatorij(nije sauvan), ima zvonik iz 12.st.
14 KATEDRALA 11.ST. prvotno je bila bazilika ravenatskog tipa sa 1
apsidom, u 11.st. dodani stupovi i kapiteli
Nin
Sv. Marija originalno bazilika ravenatskog tipa sa 1 apsidom kojoj su
nakanadno dodane 2 polukrune bone apside. Kapiteli ciborija slini su onima iz 6.st. dok su
kapiteli stupova slini onima iz 11.st.. Slino nadogrivane crkve u romanici su i Sv. Marija u
Zadru i Katedrala u Rabu.
16 Sv. Nikola - trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, romaniki portal,
nazubljene konzolice pod strehom
21 Sv. Ambroz jednobrodna,od romanike faze preostali su dijelovi fasade,
romaniki portal s rustinim agnus dei(mistino janje) u luneti
Krk
Sv. Mihovil 11.st.
23 Sv. Krevan trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, predromaniki ulaz
26 Sv. Kvirin izrasla iz starokranskog katedralnog kompleksa. Stupovi
su joj s kubinim kapitelima, svodovi su krino rebrasti, prizemni i
povieni prostor
Biograd
Sv. Toma
Sv. Ivan guste lezene, kao predromanika
- RANA ROMANIKA
Zadar
- Sv. Marija , posveena 1091.g , a zvonik i dvorana kapitula graeni
poetkom 12.st.( zrela romanika ) na prvom katu zvonika i dvorani kubini kapiteli, na
prvom katu zvonika su u uglovima stupovi sa natpisom hrv. ugarskog kralja Kolomana koji
nose ukrtene pojaseve svoda jedan od najstarijih krino rebrastih svodova u Europi ;
gornji katovi su u 15.st. obnovljeni po uzoru na originalni tzv. Lombardski tip gdje se prozori
sukcesivno poveavaju i po broju i po veliini od prizemlja prema vrhu
27 Sv. Marija Velika poruena u 16.st. , bila je trobrodna bazilika s 3

apside, sagraena na temeljima RK crkve vjerojatno 1091.

32 Sv. Krevan trobrodna sa 3 polukrune apside, jednostavne glatke
plohe (osim 2 portala), gornja polovica fasade ralanjena je dvjema
lezenama u 3 plohe, polikromija, JZ zid 12 slijepih arkadica koje se
oslanjaju na tordirane polustupove, s vanjske strane apsida je otvorena
galerijica ( zrelija romanika posveuje vie panje plastinosti )
posveena je 1175.g
34 Sv. Stoija , katedrala RK dijelovi zida, apsida, krstionica, PR prothesis
i diakonikon, 12.st. 2 manje apside i empore ( matronej ) nad bonim
brodovima ; 13.st. produuje se, fasada je ukraena sa vie redova
slijepih arkada 12. i 13.st. rozeta u sredini
36 Sv. Toma u doba romanike pregraena ugradnjom stupova s velikim
kubinim kapitelima
32.ROMANIKA U TROGIRU I SPLITU
Trogir i Split imju dva reprezentativna spomenika kasne romanike 13.st. Trogir katedralu, a
Split zvonik katedrale.
Trogir: katedrala Sv. Lovre poetak gradnje pada u 1213.g. Monumentalna, trobrodna sa tri
apside, masivni piloni dijele brodove u bonima je krino - rebrasti svod (14/15.st.). Za
razliku od Zadarske ima portik predvorje koji je konstruktivno vezana za katedralu.
Zamiljena su 2 zvonika, a izveden je samo jedan. Zidovi su ukraeni lezenama i viseim
arkadicama.Radovanov portal.
Split: Zvonik katedrale zapoet je u 13.st.( danas kopija iz 19.st. )- bogato profilirani vijenci
su poduprti nizovima viseih arkadica, Radovanova skulptura je imala odjeka i u Splitu pa se
u podnoju zvonika nalaze dva lava , lijevo i desno od luka koji stoje umjesto portala(slini
onima iz Trogira).
17 Kiparstvo KR perioda majstor Radovan koji je izradio portal trogirske
katedrale( zapoet 1240.g.)
21 Portal trogirske katedrale osnovna kompozicija ja KR slina onima u Italiji ;
raznolikost motiva, biljni ukrasi inspirirani antikim motivima, groteskno stilizirani
reljefi. Iznad vrata je luneta s natpisom koja spominje 1240.g. i majstora Radovana, sa
strane su lavovi koji nose stupove u obliku ljudskih likova, nad lukovima je trokutasti
zabat. Dijelovi portala kao npr. Luneta, pet kamenova prvog luka nad njom i dijelovi
bliih dovratnika predstavljaju remek dijelo romanike umjetnosti.
28 Propovjedaonica splitske i trogirske katedrale (sline su slijepe arkade na bonim
ogradama, tanki dvojni stupii i kapiteli sa ivotinjskim likovima) ciborij trogirske
katedrale slian je tipu rimsko apulijskog ciborija ( arhitravi umjesto arkada spajaju
stupove nosaa ) i slian je onima u Bariju u bazilici Sv. Nikole.
30 U Splitu postoji jo romanikih skulptura poput dvorina vrata s lunetom sa
Kristovim poprsjem kod crkve Sv. Duha. U dvoritu iste crkve je i kapitel od likova
orlova. Na crkvi u Sustjepanu su lik sveca (Sv. Dujam) i konzola sa ivotinjskim
likovima.
33.ROMANIKA NA DUBROVAKO KOTORSKOM PODRUJU
O arhitekturi i skulpturi na ovom podruju ima malo podataka zbog potresa 1667.g. koji je
pogodio ovo podruje.
Dubrovnik katedrala, 12.st. prikazi prije 1667.g je definiraju kao 3 brodnu(ili 5 brodnu)
sa kupolom koja se ne nalazi na sjecitu transepta i glavne lae, kao to je uobiajeno za

romanike crkve nego nad glavnom laom. Prema opisu iz 15.st. katedrala je bila trobrodna
sa 1 apsidom, a vanjski zidovi su imali dekorativnu galeriju i istaknute lezene ( paralele
nalazimo u Apuliji )
Kotor katedrala , 12.st. sauvali su se glavna i J bona apsida i presvoeni travej glavne
lae krino rebrasti svod slian onome u zvoniku Sv. Marije u Zadru, prema likovnim
prikazima stara katedrala je imala 2 zvonika na proelju i kupolu nad glavnim brodom ( ~
katedrala u Cefalu, Sicilija )
* 1 brodne jednostavne Sv. Jakov na Pelinama, Dubrovnik
- Gospa od Luina , Ston
- Sv. Pavao, Kotor
* 3 brodne crkva na Lokrumu
* 1 brodne sa presvoenom kupolom crkva benediktinskog samostana na Mljetu
= skulptura u Dubrovniku je jako oteena zbog potresa pa su preostali samo mali dijelovi i
fragmenti iste. Fragment dovratnika s izduenim figurama, izduena luneta s poprsjem
bradatog sveca. Kip Bogorodice s malim Kristom za koji se zbog oteenja ne zna kako ga
svrstati.
34.PRELOG O KARAKTERISTIKAMA PREDROMANIKE U DALMACIJI
Za razliku od Karamana i Dyggvea iznio je tezu kontinuiteta. Radi se o sagledavanju
ukupnosti povijesnih, drutvenih i socijalnih zbivanja u kasnoj antici koje su se odrazile i na
umjetnost predromanike. Po Prelogu je bitno nai uzroke nastanka srednjovjekovne
umjetnosti u sagledavanju historijske stvarnosti. Od kasne antike Prelog uoava stalno
reduciranje antikog umjetnikog odnosa prema stvarnosti. U ukraavanju dolazi do
reduciranja sa antike figuralne tradicije prikazivanja cijelih mitova prema prikazima samo
simbolikog. Tu vidi uzroke i poetke nastajanja predromanike umjetnosti ( openiti pad
kvalitete ivota na svim poljima ).
Teza o pasivnoj negaciji antike pad kvalitete ivotnih uvjeta i uruavanje antikih tradicija i
drutvenog sistema. Reflektira se i na umjetnost, stoga umjetnici u skladu sa svojim
mogunostima kopiraju antike uzore kako najbolje znaju.
Za Peloga je to epoha prelaza od 4. 10.st.
1) 7. 10.st. silazna faza razvoja
2) 2. pol. 10.st. uzlazna faza( postupna kvalitativna prerada tradicije)
3) 11.st. pojava rane romanike ( aktivna negacija antike novi stil )
Arhitektura Zapad : 4. 10.st. od RK do romanike longitudinalne bazilike ( Zapad ima
samo 1.i 3. fazu. )
1) faza - 4. 7.st. preteno trobrodne RK bazilike
2) faza - 8. 10.st. male crkvice slobodnih oblika
5) faza - 11.st. ponovna pojava veih longitudinalnih graevina s romanikim
karakteristikama ( lezene izvana i iznutra se podudaraju npr. )
Dalmacija ima sve tri faze ( za razliku od Zapada ) , gdje je druga faza specifina.
Prelog o problematici nastanka pletera naglaava paralelizam formiranja pleterne plastike u
Dalmaciji i S Italiji Teodotin sarkofag iz Pavije datiran oko 720.g. navodi analogije izmeu
stapki ljiljana koje se rastvaraju u tri paralelna pruta na Teodotinom sarkofagu i sarkofagu
Ivana Ravenjanina.
Kosi ljiljanski kri i vrak ljiljana i dva motiva krunog prepleta pokazuju prijelaz k oblikovanju
karakteristinom za pleternu plastiku.

35.GROBLJE U DUBRAVICAMA KOD SKRADINA

Ovo groblje je groblje na redove, a sadri skeletne grobove ( kamenje na no neki vezani
glinom, zidii poklopnice , 4 duboko ukopana groba obloena drvenim daskama kod Avara
6. 9.st., u uglovima stupovi ) i dokazane paljevinske grobove s urnama. Paljevinski grobovi
se datiraju u 7.st., a ostali u 8. 9.st. i u njima nema razlikau prilozima. U grobovima su
pronaeni : srebrna zvjezdolika naunica ( s analogijom u paru bizantskih zvjezdolikih
naunica u Golubiu po. 8.st. ; solid Konstantina V Kopronima i njegova sina Lava IV 751
775. potvruje da groblje traje cijelo 8.st. ; par pozlaenih naunica minjskog tipa koje se
datiraju u sredinu 9.st. zbog nalaza novca Lotara I ( 840 885 ) u grobu sa minjskim
naunicama u Buzetu. Najbrojnija je keramika; eljezni noevi, kresiva, strelice, okovi vedrica
za vodu.
Tipovi grobova : 1) uzdune strane grobova obloene okomitim, nepravilnim kamenim
ploama , 2) bone strane obloene zidiima od manjeg neobraenog kamenja sloenog u
vie redova i povezanog glinom , 3) kombinacija obje vrste , 4) drvena konstrukcija
36.PREDROMANIKA ARHITEKTURA U ZADRU
Sv. Vid slina Sv. Kriu iz Nina, etverolisno-krini tip, pokazuje dekorativne pojedinosti na
vanjtini npr. Plitke nie na zidnim plohama i plitke nie na kupoli.
Sv. Marija (stomorica tj. ranije Sv. Ursula ) esterokonhnog oblika, zapravo peterolisni
tlocrt na koji se nadovezuje pravokutni oblik namjesto polukrune konhe i ispred njega
kvadratina osnova zvonika. Nije ralanjena izvana plitkim niama.
Sv. Donat
Sv. Petar Stari datirana je falsificiranom oporukom priora Andrije iz 908.g. SK crkvi Sv.
Andrije dodana je adaptacija predromanikog prostora. Longitudinalni prostor u PR je
presvoen krinim svodnim poljima(njih dva) koji se naslanjaju na lezene uz bone zidove, a
po sredini su dva stupa i zidani piloni. Dvije pravokutne apside upisane u tlocrt, presvoene
polukupolama. Vanjtina gola, unutranjost ralanjena lezenama.
Sv. Lovro zbog karakteristika skulpture i arhitekture datira se u 11.st., mala trobrodna
bazilika, pribliuje se ranoromanikim formama, u okvir osnovnog pravokutnika uklopljena je
pravokutna apsida kojoj su sa strane dvije bone prostorije nie. Boni prostori presvoeni
su polukalotama ; prvo i tree polje imaju krine svodove, dok se nad srednjim iznad etiri
stupa(quincunx) dizala kupola. Vanjtina ralanjena lezenama koje se podudaraju sa
unutranjim. Na zapadnoj strani dvokatno predvorje, osobina karolinkog korpusa crkve.
Sv. Ivan ( Sv. Nediljica ) poznata samo iz crtea, Marasovi ju povezuje s trobrodnim
kupolnim stilom zbog rasporeda unutranjih stupova koji dijele brodove, a na kojima se
raspoznaje pravokutna osnova za zvonik.
Sv. Krevan na Kolovarama poznata po povijesnim izvorima ( maketa grada ), peterolisni
tlocrt s pravokutnom prostorijom na zapadu ( 9. 11.st. )
Sv. Stoija datirana u 8.st. u predromanici dolo do adaptacije, sauvan dio SK apside,
krstionice, katekumena i episkopija.
37.BENIDIKTINSKI SAMOSTANI 9.ST. NA ISTONOJ OBALI JADRANA
Sv. Ambroz u Ninu natpisi Branimira i Teudeberta
Sv. Petar u Riinicama Trpimir
Crkvina u Biskupiji
Sv. Bartolomej u Kapitulu kod Knina moda 1060.g. Trpimirov natpis
Sv. Ivan kod Biograda
Sv. Krevan i Sv. Marije u Zadru

Sv. Nikola u Trogiru

38.VRIJEME PROCVATA BENEDIKTINSKIH SAMOSTANA U DALMACIJI I NJIHOVA

PODJELA NA GRADSKE I KRALJEVSKE
Ora et labora. Sv. Benedikt njegovo uenje jedino doputeno u franakoj dravi. Preko
Akvileje iz Franake prvi donosioci kranstva misionari. Nema utjecaja drugih redova,
prihvaa ih vladajui sloj te osnauju latinsku liturgiju. Franjevci i dominikanci se javljaju u
13.st.
Vladari u okvirima zadubina od sredine 9.st potpomau gradnju samostana. Kraljevski
samostani su se odrali do poetka 12.st. kada Hrvatska ulazi u Ugarsku i tada prelaze u ruke
splitskog nadbiskupa.
Pisane vijesti : Trpimir Riinice
Nin Sv. Ambroz Branimir i Teudebert
Knin Kapitul Sv. Bartolomej Trpimir
Kraljevski samostani sa dravnim skriptorijem nastaju veinom na rezidencijalnim posjedima,
a samostanske crkve dvorske kapele. Prostorije u kriptama i predvorja kraljevske
grobnice.
Sv. Petar i Mojsije u Solinu
Sv. Bartolomej na Kapitulu
Sv. Ivan , Sv. Toma u Biogradu
Sv. Grgur u Vrani
39.BENEDIKTINCI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ
Kao red javljaju se 528.g. kada ih je osnovao Sv. Benedikt u Monte Cassinu, gdje je podignut i
glasoviti samostan. U prvoj polovici 9.st. javljaju se u Hrvatskoj i osnivaju samostan u
Riinama kod Solina, koji je osnovao knez Trpimir, i samostane u Karinu i na Visu. Od 9.
12.st. procvat je benediktinskih samostana na jadranskom primorju, npr. samostan Sv. Lucije
poznat po Baanskoj ploi ili samostan Sv. Krevana u Zadru koji je bio centar
protumletake borbe.
A javljaju se i u S. Hrvatskoj, na podruju od Poege do Daruvara
Sv. Mihael u Rudini, Sv. Margarita u Bijeloj, Sv. Helena u Podborju, te moda Sv. Petar u
Poegi, Sv. Martin u Vaki preko Drave i kod Sv. Nikole u Gvozdu. Sv. Marija u Ivaniu jedini
enski samostan reda Sv. Benedikta u Panonskoj Hrvatskoj koji je u posljednjoj fazi djelovanja
vjerojatno bio samostan cistercistkinja.
Sv. Mihael u Rudini bila je utvre4na, nalazi klesanih komada, a posebno strijelnica.
Sv. Petar u Poegi u 18.st. Turci istjerali redovnike.
Sv. Margarita u Bijeloj papa Benedikt XII. eli obnoviti benediktince pa ga vraa
benediktincima. Oko 1542.g. Bijela pada pod Turke i slubu neko vrijeme vre monasi
istonog obreda.
Sv. Helena u Podborju dananji Daruvar se nekada zvao Podborje. Samostan su unitili
Turci 1777.g.- neki smatraju da je bio templarski.
Sv. Stjepan Kralj u Zagrebu biskupiju u Zgb u osnovao Ladislav 1094.g. i prvi biskup
Duh iz eke. Pod pojmom samostana ovdje je ustvari oznaen kaptol zagrebakih kanonika,
koji su ivjeli kao u samostanu, pa se zato i upotrebljava ta rije. U jednoj ispravi u arhivu Sv.
Izidora stoji da je prvi franjevaki samostan bio u Zgb-u i da je prije bio benediktinski. Neki
kau da je tu boravio i Sv. Franjo Asiki.

Sv. Benedikt u Klotru Podravskom po predaji je u 13.st. ovdje bio franjevaki

samostan, te da su moda naslijedili benediktince koji su pobjegli pred navalom Mongola.
Postoje neki izvori da je na nekoj zemljopisnoj karti u opatiji Sv. Pavla u Austriji, gdje su
oznaeni svi benediktinski samostani oznaen i ovaj u Klotru.
Sv. Martin u Vaki spominje se u nekoliko navrata u Szentyvanyevu prijepisu
Pazmanyjeva kataloga ; kod nekih maarskih pisaca i kod naeg Kukuljevia koji kae da se
prvi put spominje 1190.g. Zna se da su tu bili prisutni templari i regularni kanonici Sv.
Augustina, za benediktince nije sigurno. Pripadao je zagrebakim biskupima.
Sv. Jeronim u trigovu (Meimurje) izgleda da su ga podigli knezovi Celjski i to knez
Fridrik 1448.g. koji je onda postojao sve do Jurja Zrinjskog 1570.g.
Sv. Marija Gorska kod Lobora blizu gore navedene crkve nalaze se ruevine nekih zidina
koje su po predaji bile samostan. Materijal je bio upotrebljen za gradnju dananje crkve u
15.st. Naeni su kameni fragmenti crkvene pregrade s reljefom dvoprutasta pletera i s
dijelom natpisa smatra se da je nalaz iz 11.st. Neki smatraju ( Tihomil Strahuhljak ) da je
podignut od 1070. 1090. dakle prije osnutka zagrebake biskupije i da je sruen kod provale
Tatara 1242.g. Ipak je preivio po svjedoanstvu Bele IV. Zna se da su tu kasnije samostan
imali pavlini.
Sv. Nikola u Gvozdu Klai je smatrao da je pripadao benediktincima, ali se iz mnogih
drugih mjesta vidi da ga je Ivan (Hanz) Frankopan podigao kao pavlinski samostan.
40.VRIJEME PADA SALONE
Samo dva pisana izvora svjedoe o padu Salone Konstantin VII. Porfirogenet u 10.st. i Toma
Arhiakon u 13.st.( od Tome je pisanje preuzeo Dujam Hrankovi u 15.st. u djelu opis otoka
Braa). Arheolokih dokaza o padu Salone nema. Prvi koji je u novije doba pisao o
katastrofinom svretku bio je Buli, koji je inae odbacio pisanje Tome Arhiakona. I
Kostantin i Toma su se sluili prepriavanjima, ne neposrednim dokazima. Kod Tome dolazi do
mijeanja Slavena i Gota, do mijeanja vremena pojedinih dogaaja i sl. Toma uglavnom
govori o tome da je Salona pala zbog svojih grijeha ( progon muenika i svetaca, pogonstvo i
sl. ). Takoer govori o bijegu Salonitanaca i kasnijem vraanju i raanju Splita.
Konstantin u 29. poglavlju govori o naseljavanju Slavena, pljakanju, unitenju i zauzimanju
zemlje romanskog stanovnitva ; u 30. poglavlju govori o tome da su Slaveni naselili
Dalmaciju i njome ovladali. Konstantin poistovjeuje sudbinu carske Dalmacije s padom
Salone.
Nasuprot njima imamo miljenje . Rapania koji misli da je Salona bila vie naputena nego
poruena. Naputena jer kao veliki grad nije mogla opstati bez provincije i bila je cilj napada
puno vie nego ratrkana sela i na posljetku blokadom prometnica ona gubi vanu funkciju
gospodarskog sredita.
Ne moe se odbaciti da je do nekog napada barbara ( bilo Avara, Slavena, Hrvata ) dolo, ali
taj napadaj nije bio presudan, niti je znaio konaan pad Salone. Vjerojatno dolazi do
preseljenja ivota na bolji poloaj ( Dioklecijanova palaa ).
Buli dri da bi godina pada Salone mogla biti 614.g. po godini sa sarkofaga opatice Ivane. U
Saloni je naena ostava s novcem pohranjena oko 631.g.( najmlaa kovanica je iskovana oko
te godine tzv. Heraklijev novac, pa je izvjesno da je netko dobrostojei ivio u njemu i
nakon toboeg pada. Jasno je da poharani i porueni grad ne moe imati toliko novca.
LIBRI PONTIFICALES 640.g. ili 642.g. svjedoe da je papa Ivan IV. alje opata Martina po
relikvije svetaca i prenosi ih u Rim. Najvjerojatnije su te relikvije iz Salone, a ne Splita.
Relikvije se prenose kada grad poinje nestajati teza protiv pada Salone.

41.KRANSKE ADAPTACIJE UNUTAR DIOKLECIJANOVE PALAE

Dioklecijanov mauzolej u rsv preureen je u katedralu Sv. Marije ( sv. Dujam ) ; uklanja se sarkofag, otvaraju se J vrata, i gradi se oltarna pregrada naeni su samo tragovi
Kripta mauzoleja posveena je Sv. Luciji, ali nisu pronaeni tragovi adaptacije
Jupiterov hram ; - u prostoru antike cele krstionica Sv. Ivana
37 u prostoru kripte crkva Sv. Tome
33 Prokulijan kanelir izvor o tome da je Kibelin hram adaptiran u predromaniku crkvicu
Crkva Sv. Matije ( mauzolej splitskih nadbiskupa ) koriten je rub Periptera i J zid
Temenosa.
Dvije crkve u bedemima za koje su iskoriteni straarski prostori ;
Sv. Martin iznad S vrata palae, u straarskom prostoru, pravilna orijentacija I Z ,
oiginalne ploe na stropu razbijene i napravljen bavasti svod. Naeni tragovi zvonika.
Sv. Teodor ( Gospa od Zvonika ) iznad Z vrata palae, straarski hodnik ima orijentaciju
S J, tako da crkva nema pravilnu orijentaciju. Svod je krino kupolni atipian. U srednjem
polju zvonik nije presvoeno. Pronaeni ostaci oltarnih pregrada.
34 Kasnije Veliki Sever daruje prostor koji je okupirao (Dioklecijanove odaje) biskupu.
Sv. Ivan pronaen krsni zdenac ( lik hrvatskog vladara ) za ije dijelove Dyggve tvrdi da su
iz Sv. Petra i Mojsija.
Sv. Mihovil na obali nije adaptacija nego SK crkva koja ivi i dalje.
42.RANOSREDNJOVJEKOVNA ARHITEKTURA U ISTRI
BALE ;
Sv. Marija nalazi se ispod dananje upne crkve, jednobrodna sa tri istaknute apside
( jedina takva u Istri ) karolinka specifinost
Sv. Marija Mala kod Bala dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da je
predromanika iz 8./9.st., a drugi da je romanika jer je u lijevoj apsidi bio romaniki oltar in
situ i ostaci fresaka iz 14.st. ( slina Sv. Petru Starom u Zadru )
ROVINJ ;
Sv. Toma kod Rovinja jednobrodna sa tri pravokutne apside, ima transept i kupolu
( centralna graevina )
Sv. Andrija na Crvenom otoku kraj Rovinja sauvan sredinji dio s kupolom, krina,
centralna graevina s freskama. Mogua datacija u 8./9.st.
Novigradska katedrala Sv. Pelagija trobrodna je, ispod apside bila je kripta, naen
ciborij biskupa Mauricija ( pronaen u baptisteriju ), import je iz Italije s kraja 8.st.
Katel Bale jednobrodna crkva s tri istaknute apside, datira se oko kraja 8.st. ( datacija je
po namjetaju )
Sv. Vincent u Sanvinentu najbolje sauvana samostanska crkva, romanika je,
jednobrodna s tri upisane polukrune apside. S obzirom na freske datira se u 13.st.
Sv. Sofija u Dvigradu ranoromanika iz 13.st. ista je kao i predromanika s poetka 8.st. (
oko 800.g. ), tri upisane apside i transept, u apsidama freske 8./9.st.
Sv. Katarina u Pulskom zaljevu nita nije sauvano, jednobodna je s transeptom i
kupolom centralni tip.
Sv. Trojica u Rovinju poligonalna.?
43.NALAZ IZ AAVICE Z. VINSKI
U aavici u Podravini je pronaen muki kneevski grob s prilozima nakita i eljeznim
maem sa zlatnim limom i ukrasima na balaku koji je nestao.

Od nakita pronaena je ; masivna srebrna ogrlica ukraena rombinim motivom, par

narukvica ukraenih elijama i staklenom pastom, par naunica zvjezdolikog tipa ukraenih
granulacijom, pseudofibula, kopa, ulomak ploice od tijetenog lima, 3 dijelom oteena
jezica od lemljenjem sastavljenih limenih ploica.
Sav taj luksuzni srebrni nakit potjee iz PONTSKIH RADIONICA i pripada MARTINOVSKOJ
KULTURI te se datira u kasno 6. i rano 7.st.
44.OSTAVA MATRICA ZA TIJETENJE IZ BISKUPIJE
Taj nalaz je jedinstven uope u slavenskoj arheologiji ranog srednjeg vijeka. Potpada pod
pitanja 7. i 8. st.Predmeti su naeni zajedno kao ostava. Sauvano je 26 komada matrica koji
ine 24 matrice jer su dvije matrice kasnije bile razlomljene. To su matrice za tijetenje
metalnog lima ( pressmodelle ) pomou kojih su se izraivali razni ukrasni predmeti i to
uglavnom okovi za remenje i fibule takvih zasad nema. Tehnika izradba i plemenita debela
patina na drugoj strani objekta govore u korist originalnosti objekata.
Figuralno se mogu svrstati u 4 skupine ;
38 stilizirane figuralne ( ljudska lica, razne ivotinje )
39 matrice za otisak privjesaka ( zvjezdolika naunica )
42 rozete i vee okrugle ploice
43 kvadratne i duguljaste matrice
Jedan od najpoznatijih nalaza matrica je FoNLAK u Maarkoj, dru7gi poznati je u ADONYU na
podruju Panonske ravnice, ali ni jedna nema slinosti sa Biskupijom. Nalaza matrica bilo je i
u Rusiji i otisaka, ali se ne mogu povezati sa Biskupijom.
Budui da se ne moemo osloniti na komparaciju s drugim matricama naenim u Panonskoj
nizini, moramo ih usporeivati s ve otisnutim ukrasnim objektima npr. Zvjezdolikim
naunicama iz 7.st. koje pripadaju martinovskoj kulturi, no cijeli nalaz ne moemo tono
kulturno opredijeliti iako pripada 7.st.
45.WERNEROVA PODJELA SLAVENSKIH LUNIH FIBULA 7.ST.
1. ANTROPOMORFNE nalazimo ih na podruju balkana, postoji teorija da su se proizvodile
u Erdelju. ovoj grupi pripada i fibula iz STENJEVCA Zagreb
2. ZOOMORFNE nalaze se na podruju Krima proizvodile su se u Ukrajini
3. DNJEPARSKE s antropomorfnom nogom i konjskim protomama ( glatke i bez ukrasa )
proizvoene i rairene po Podnjeprovlju. Vezane iskljuivo za Ukrajinu.
Smatra se da slavenske fibule potjeu od gotskih, ima nejednakosti ; gotske uglavnom od
plemenitog metala u paru, a slavenske od raznih kovina. Oba tipa su enske i nose se
uglavnom na dole.
46.KARAKTERISTIKE RANE SLAVENSKE KERAMIKE
Keramika je uglavnom od dobro proiene gline, moe biti; tamnosive, sivosmee i
crvenkastosive boje i dobro je peena.
Od ukrasa se javljaju valovnica i horizontalno ugrebene linije, ornamentika se na keramici
nalazi uglavnom ispod vrata posude i prelazila je prema trbuhu ( samo izuzetno je cijela
povrina ukraena ), a ima i vie neukraenih posuda. Keramika je raena na primitivnom
runom lonarskom kolu ( na dnu ima kruna ispupenja ) ili tehnikom gnjetenja = runo,
manja koliina keramike, a mogu se pojaviti i znakovi lonara x ili monogram.
Oblici posuda se dijele u 2 osnovne skupine ; a) tipino slavenski oblici ( jajolike ili kruno
jajolike, esto asimetrini ) i b) osobiti oblici urne iz Kaia trbuaste sa izvijenim obodom
7.st. - inae su zdjelaste, s izraenim bikoninim tijelom, loptaste sa irokim obodom

TIPINO SLAVENSKI OBLICI.

Slavenska keramika se razvija pod utjecajem autohtonog ivlja i teko ju je datirati samo na
temelju tehnoloko tipolokih karakteristika pa za sigurno datiranje trebamo zatvorene
cjeline.
47.MARTINOVSKI KULTURNI KRUG
*Prvi Avarski Kaganat je bio sloeni plemenski savez kojeg su inili Avari, Kutriguri,
Protobugari, Slaveni ( Anti ).
Martinovka stil pripada u 2. pol. 6.st. i 7.st.i ini zasebnu pojavu unutar 1. Avarskog
Kaganata. Sredite kulture je u Ukrajini, ali zastupljena je bila i u podunavskim krajevima
Slovaka, Moravska, Rumunjska, Maarska i Balkan i to uglavnom nakit tog tipa.
Karakteriziraju ga ostave blaga, a uz nakit crnomorskog porijekla ( pseudo kope, pseudo
fibule, zvjezdolike naunice i narukvice zadebljanih krajeva ), esto dolaze i slavenske fibule s
antropomorfnom noicom. Od tehnika izrade se javljaju tijetenje, granulacija, tijetenje s
pseudo granulacijom, a karakteristini oblici su zvjezdolike naunice, gravirani jezici s
prikazom ivotinja i biljnim motivima, aplike i kope raene na proboj sa fantastinim
ivotinjama u obliku ljudskih likova.
Martinovka, Ukrajina : 6.st.
Nalaz????
Dijelovi konjske opreme, aplike u obliku fantastinih ivotinja, pozlaena slavenska fibula,
narukvice proirenih krajeva, srebrni kale karakteristine ljudske maske iz radionica u
Carigradu. Bizantske kope, slavenske fibule s antropomorfnom maskom, srebrne lice i
zdjelice, bizantski srebrni jezici s graviranim biljnim motivima.
48.KARAKTERISTIKE GROBALJA POGANSKOG HORIZONTA (DO SREDINE 9.ST.)
U DALMACIJI
Karaman i Beloevi smatrajuda su Slaveni zadrali obiaj spaljivanja i da su ga koristili
paralelno s pokapanjem do 9.st. no smatra da su Hrvati bre prihvatili nove obiaje
pokapanja te da su paljevinski nalazi mogli potjecati i iz ranijih razdoblja ( zbog kontinuiteta
pokapanja na istom mjestu ) ili su pripadali obiaju paljenja ognja IZNAD tijela pokojnika koji
je bio poznat kod Slavena i Germana. Svejedno priznaje postojanje paljevinskih grobova u
Smrdeljima kod Skradina, ali ih zbog nalaza datira u 8.st.
U 2.pol. 8.st. Hrvati su se redovito pokapali u jednostavnoj jami iskopanoj u zemlji,
orijentacije I Z, oruje, ostruge, nakit ( sve import ), zlatnik u ustima i keramika lokalne
proizvodnje.
Poetkom 9.st. zadravaju se groblja na redove uz naselja, ali se poinje i pokapati uz crkve,
grobovi su od kamenih ploa s poklopnicom, skoro u obliku ovala, nakit je domae
proizvodnje ( jednostavne kariice 1, 3, 4 jagodne ).
Beloevi spominje i arno groblje iz 7.st. iz Kaia MAKLINOVO BRDO na kojem su naeni
tragovi paljevine i pepela pomijeani sa ulomcima spaljenih ljudskih kostiju i keramike
( slavenske urne )
Jelovina ne smatra da su ove dvije nekropole dokaz.
Groblja s inhumiranim ukopima kraj 7.st. po. 9.st.: Materize kod Nina,Razbojine, Maklinovo
Brdo, Glavurak u Kaiu, Braia podvornice u Biskupiji kod Knina.
7 najstarijih grobova iz Crkvine u Biskupiji kod Knina, enski grob iz Trilja, grobovi u koljanima
kod Vrlike datirani novcem Konstantina V Kopronima (741 775)
Sarkofag iz Biskupije s pozlaenim ostrugama i garniturom za zakopavanje zlatnik Bazilija I
(867 886).

49.NAJSTARIJI HORIZONT GROBOVA NA LOKALITETU CRKVINA U BISKUPIJI

KOD KNINA
7 mukih grobova, nalaze se juno uz SH crkvu Sv. Marije, u jednostavnoj zemljanoj raci, u
drvenom lijesu s obolom u ustima Konstantin V Kopronim i sina Lava IV 751-775
- horizont najstarijih SH grobova oko 800.g. ; najstariji grobovi s orujem svih Slavena uope
1) grob par laganih ostruga od pozlaene bronce s garniturom + solidus
- drveno vjedro optoeno kositrom i eljezom
- bakrena patera tava
bojni no i ma tipa K ukraen na jabuici srebrnom icom natpis ULFBERHT radionica u
Poranju datiraju se u 9.st. ako su zapadno od Rajne
6) grob datiran isto obolom K.V.K.
- ma tipa K bez potpisa, ali s pozlatom na balaku i garnituri
- izraen prije 800. jer ima krau nakrsnicu, a oni iz 9.st. imaju duu
4) grob mladi sa dugim bojnim noem, bez obola, srebrne i pozlaene ostruge - tipoloki
sline onima iz groba 1 oko 800.g.
7) grob solidus i eljezne ostruge tauirane srebrom i sauvanim kratkim trnom
50.ZNAENJE GROBLJA U KAIU
1. KAI MAKLINOVO BRDO 8. 1. pol. 9.st
-pronaeno je 55 SH grobova: u obinim zemljanim rakama (12), s upotrebom kamena uz
glavu ili noge (43)
-svi grobovi su bili kosturni, orijentirani I-Z, sa pokojnicima na leima sa ispruenim rukama,
pogrebni obiaji su slini kao i na ostalim SH nekropolama poganskog horizonta ( Nin
drijac, Nin oko crkve Sv. Kria )
-veina grobova je imala priloge, od toga najvie keramike. Naeni su i eljezni noevi,
eljezna kresiva s kremenom, 2 eljezne ostruge.
2. KAI MAKLINOVO BRDO (VINOGRAD STOJANA DRE) ARNO GROBLJE 7.st.
- 50-ak m JI od SH nekropole s kosturnim grobovima uoeni su bili tragovi paljevine i pepela
pomijeani sa ulomcima spaljenih ljudskih kostiju i fragmentima keramike.
- urne slavenska keramika nisu bile zakopane dublje od pola metra, a nalazile su se na
nepravilnoj meusobnoj udaljenosti, pokojnici nisu bili spaljivani na mjestu ukopa are, nego
na posebnoj lomai. Ne moe se utvrditi da li su nad arama postojali humci kao to je to bio
obiaj kod slavenskih naroda.
- datira se okvirno u 7.st. i predstavlja PRVI ARHEOLOKI DOKAZ O SAHRANJIVANJU SPALJENIH
SLAVENSKIH POKOJNIKA ne samo u Dalmaciji nego i na cijelom podruju bive Jugoslavije
- NAJSTARIJI NALAZ SLAVENA (HRVATA)
3. KAI RAZBOJINE 8. 1.pol.9.st.
- SH nekropola poganskog horizonta, svi grobovi imaju kamenu grobnu arhitekturu od
neobraenih kamenih vertikalno postavljenih ploa+poklopnica, a neki su imali i poploano
dno, orijentirani I-Z. Prevladavaju ovalni oblici grobova, a zastupljeni su i paetvorinasti i
trapezoidni. Svugdje uglavnom po 1 kostur ispruen na leima s rukama uz tijelo. Prilozi :
eljezni noevi, kresiva, obine bronane kariice, ilo, keramike posude.
4. KAI GLAVURAK
- istraeno je 25 grobova ( 10 iz seobe naroda, 15 SH )

- stariji SH sloj 2.pol.8.st.-1.pol.9.st. obine zemljane rake, keramika, eljezni noevi,

fragmenti eljeznih obrua, srp
- mlai sloj 10.st. 11.st. neobraene kamene vertikalno postavljene ploe, grobovi su
paetvorinastog oblika, srebrna naunica, prstenje . . . .
5. KAI MASTIRINE 9. 11.st.
- ostaci SH crkve centralnog oblika sa 6 apsida i naknadno dodanim narteksom
- s J strane crkve SH nekropola sa 132 groba od nepravilnih vertikalno poloenih kamenih
ploa, neki su bili od obinog zidanog kamenja, razliita orijentacija zbog konfiguracije terena
; mrtvaci su poloeni na lea s rukama uz tijelo
- prilozi su relativno brojni : obine kariice, kariice s koljencima, S kariice, s 1 jagodom, s 3
jagode, prstenje
51.GROB HRVATSKE ODLINICE IZ TRILJA
Za otkopavanja zemlje na upnom groblju u Trilju pokraj stare upne crkve Sv. Mihovila
naen je starinski nezazidani grob. Od kostiju je naena je samo donja eljust i ispremijeani
zlatni predmeti dio enskog zlatnog nakita, a sastoje se od zlatnog erdana, prstena, 1 par
puceta i 3 para naunica slinog oblika, ali razliite veliine. Meu predmetima je leao i
bizantski stari novac ( Konstantinov obol ).
erdan od 20 veih i 4 manja jajolika zrnca. Manja su glatka bez ikakvog ukrasa, a vea na
sredini imaju zlatnu filigransku nit i filigranski rub na krajevima.
Dugmad kuglastog oblika ima po sredini istaknuti zrnati rub koji dijeli gornju glatku
polovicu od donje koja je naikana zlatnim izboinama obavijenim filigranskom niti.
Tri para naunica su sa dvije strane filigranskim koljencima od 1 ili 3 reda nanizanih
kuglica, a pri dnu kariice je privjesak gusto zbijenih kuglica u obliku grozda koji se protee s
obiju strana karike prema gore i dole. Filigranska pletenica na kariicama srednjih i veih
naunica.
Prsten u sredini ima ovalni okvir obrubljen filigranskim zrncima, a u okviru je ljubiasta
staklena pasta. Oko toga su 4 glatke okrugle uke obrubljene nizom tokica, a izmeu njih su
2 trokutasta polja.
Zlatni novac je solidus bizantskog cara Konstantina V Kopronima (741 775). Na prednjoj
strani je lik njegovog oca Lava III, a na stranjoj je on sa sinom Lavom IV.
Nalaz pripada umjetnosti seobe naroda (merovinkoj i barbarskoj umjetnosti).
52.GROBLJE U BRODSKOM DRENOVCU
Spada u vrijeme trajanja avaro-slavenske kulture u panonskom Podunavlju kraj 7. pol.
9.st.
Za lokalitet je doznato 1951/2, a sistematski je iskapan od 1953.g. Nalazi se na breuljku
PLANA.
To je ranosrednjovjekovno groblje koje sadri 32 groba, od toga 3 sa skeletima konja i 1
dvojni. Svi grobovi su skeletni, ukopi su vreni u jednostavnim zemljanim rakama bez grobne
konstrukcije. Pokojnici su ukapani na leima s rukama uz tijelo, orijentirani I(glava)
Z(noge).
U 3 konjanika groba, jaha je bio orijentiran kao i ostali, a konj ( tipa Tarpan orijentalnog
podrijetla ) mu je leao s lijeve strane poloen na noge savijene pod trup. Sva tri konja su
pokopana s jahaom opremom ( vale, stremen i kope ). 1. konjanik je imao kompletnu
opremu ratnika, 2. je imao samo bojni no, a 3. nije imao nita.

Znaajna je pojava osteolokih ostataka raznih domaih ivotinja koja govori o vjerovanju
ljudi pokopanih u Brodskom Drenovcu. Pronaene su i ljuske jaja i zdrobljena jaja. Postoji i
jedan zgreni ukop.
Od kulturnih nalaza imamo :
44 naunice sa tri koljenca i privjeskom od staklene paste ( 7.-9.st.)
49 sljepooniarke jednostavne koje se vremenski ne mogu poblie
odrediti ; rastavljenih krajeva od kojih je jedan ravan, a drugi uvijen u
petlju susreu se unutar ketlake kulture i SH nalazima 9.st. ; s
nekoliko puta zavijenim nastavkom (8.-9.st.) ; sa tapiastim
privjescima od 2 isprepletene ice ketlaka kultura (9.-10.st.)
51 narukvice pronaen je dio jedne rastavljenih krajeva, rombinog
presjeka ; pronaen je i dio propelera ( okov ) i narukvice 8./9.st.
52 prstenje jednostavno (9. 11.st.)
54 jeziac s pojasa s lozicom i plitko urezanim ornamentom ( najkasniji
period avarsko-slavenske kulture, kraj 8. pol. 9.st.
56 kotani tuljac za igle uobiajeni kulturni element u avaro-slavenskim
nekropolama 8.st.
58 oruja bojni no, sablja, pala, spata(dvosjekli ma)
59 vale, stremeni, vedrica, medaljon itd.
60 najvie je nalaza keramike koja pripada PODUNAVSKOM TIPU
Samo groblje je datirano u poetak 9.st.
37 avarski elementi jahai rekviziti(posebno vale s vertikalnim prekama u obliku
slova S), propeler okov, naunice sa staklenim privjeskom, sablja, pala
41 slavenski elementi sljepooniarke (pripadaju ketlakoj kulturi koja je naslijedila
avaro-slavensku kulturu 8.st.), ukrasna srebrna pozlaena zrna i keramika
podunavskog tipa
53.RANOKAROLINKI NALAZI U HRVATSKOJ KAO POKAZATELJI KAROLINKOG
UTJECAJA U KRISTIJANIZACIJI
irenje kultova franakih svetaca ; Sv. Asel, Sv. Marta, Sv. Martin, Sv. Hermagora, Sv. Bartul.
I imena sveenika npr. Gumpertus i Gracijan (natpis iz Sv. Marte u Bijaima) ukazuju na
franaki utjecaj.
Prvi kontakti s Francima se odvijaju ve u 2.pol.8.st i to sa misionarima. Najznaajniji nalazi
koji pokazuju njihov utjecaj u kristijanizaciji su cetiska kadionica iz Stare Vrlike i dva
relikvijara jedan s moima Sv. Anselma iz Nina u obliku torbice kakvi se i inae javljaju u
merovinkoj i karolinkoj umjetnosti (~Cividale), ukraen iskucavanjem na srebrnom
pozlaenom limu, na gornjem dijelu je prikazan Krist kako sjedi na prijestolju, a na donjem
pod nejednakim arkadama su prikazani mladi orant, enski svetaki lik u adoraciji i mladoliki
svetac sa kadionicom ninski patroni AMBROZ MARCELA ASEL. Stranja strana je
primitivnije obraena s iskucanim krunicama. Karaman ga datira u poetak 9.st. Drugi
relikvijar pripada nepoznatom svecu iz Nina, a izraen je u obliku krinjice tj. sarkofaga sa
dvoslivnim krovom. Izraen je od drveta i obloen srebrnim limom, a ukraen rozetama i
lanim draguljima od staklene paste to ukazuje na rani srednji vijek 7./8.st.
Kadionica iz Stare Vrlike od srebra i bakra s djelominom pozlatom, izraena tehnikom
lijevanja i ukraena rovaenjem, po ukrasima slina Tasilovom kaleu datira se u 2.pol.8.st.
54.KAROLINKI MAEVI I OSTRUGE U HRVATSKOJ
Oprema ratnika u ranofeudalnoj Hrvatskoj dravi uglavnom je karolinkog tipa. Sastoji se od;

DVOSJEKLOG MAA, BOJNI NO, KOPLJE S KRILCIMA i od opreme konjanika OSTRUGE.

U gradovima bizantskog temata ; Zadar, Trogir, Split nije registriran ni jedan primjerak jer su
Bizant i Franci u ratu. Maevi u dalmatinskoj Hrvatskoj se datiraju u 1.pol.9.st., a starija su
samo 2 podravska nalaza s ranokarolinkim maevima ( Medvedika urevac i Cirkovljan)
koje datiramo prije i oko 800.g., smatrajui ih posljedicom ratnih pohoda Karla Velikog protiv
Avara u Panoniji ( neovisno od hrvatske kneevine u dalmatinskom zaleu u 9.st. ). Ma iz
Podsuseda tip K je neto mlai i pripada 1.pol. 9.st., a njegov smjetaj govori da je nosilac
maa moda bio pokopan u vrijeme nemira za vladanja pan. slav. knezova Ljudevita ili
Ratimira. Nalazi u dalm. zaleu su posljedica karolinkog kulturnog utjecaja. Karolinke
maeve kod nas nalazimo ili kao dar ili kao trgovaku robu i to od 800. kroz cijelo 9.st.
- maevi tipa H dvosjekli ma sa ljebom za krv na sredini, donekle trokutasta jabuica sa
zaobljenim rubom,est ukras je TAUIRANJE, baza jabuice i nakrsnica su u obliku lee ; ma
tipa H se u Europi ( Poranje ) javlja od 2.pol.8.st. kroz cijelo 9.st. ( slavenska groblja ), a u sr.
Europi i u 10.st. ( Maarska ) drijac, Nin(grob 322 ovaj je neukraen) ; Gradac kod
Drnia; Katuni kod Omia 9.st.; Rudii kod Glamoa ovi maevi su franaki import iz
Porajnja, a trgovinom su doli poslije 800. 1.pol.9.st.
- maevi tipa K ima viedjelnu krunu jabuice (5-dijelna), balak je izraen prugasto
tauiranim ulocima od srebra i mjedi Prelog, Meimurje(8.st.) tip K, najstariji ; Vindija kod
Varadina import iz Poranja ; Biskupija , Koljani, Mogorjelo, Prozor, Podsused, Stolac, Orli
9.st. ma iz biskupije datiran je novcem K.V.Kopronima rano 9.st.
- Medvedika, Panonija poseban tip 1 bojna sjekira, jezici sa remena za ma stil
Tasilovog kalea,datiraju se oko 800.g., kraj 8./po. 9.st., ee nemaju jednoobrazno
oblikovane jabuice na balacima, jabuica i kratka nakrsnica su tauirane gusto plonim
ukivanjem bronane ice s pozlatom na bazi jabuice, a posebno na nakrsnici se razabire
obrubljen hrbat
- Prelog Cirkovljan, Biskupija, Vrpolje kod Knina, Graac, Plavno prijelazni tipovi tip 1
tip H, tip 1 tip K ; - stremeni okrugli i dijelovi ostruge najstariji
Na 4 maa u Europi (tip K ?) je na sjeivu pisana signatura ULFBERTH (2 u
Norvekoj i Biskupiji i Prozoru kod Otoca).
Najbrojniji nalazi ostruga su u Biskupiji i Gornjim Koljanima.
Biskupija par laganih bronanih ostruga sa zakovicama na ploicama i garniturom nakon
800.g.
Datirane zlatnikom K.V.Kopronima - Grobovi plemia s ranokarolinkim ostrugama sa
zakovicama na ploice i s garniturom po.9.st.
- kneevski grobovi u crkvi mauzoleju 2.pol.9.st. ;
1) djeak u zasvoenoj zidanoj grobnici
2) 2 mukarca u sarkofazima
= oba ova groba imaju masivne , bogato ukraene pozlaene ostruge sa duim iljcima
( mlae )
Mogorjelo pojasna garnitura s kopom sa okovom i 2-dijelnim jezicem ; lagane bronane
ostruge
Koljani, kod Vukovia mosta pokojnik u drvenom lijesu, narebrena pojasna kopa (po.9.st.),
rani karolinki ma tipa K-O s bronanim okovima pojasa, par eljeznih ostruga sa garniturom
za zakopavanje
- starije, masivne Ostrovice kod Bribira, Begovaa, drijac, Maklinovo brdo - Kai
Paralelne za drijac i Begovau (po.9.st.) imamo u Biskupiji iako su tamo neto starije (kraj
8.st.) K.V.Kopronim i bronane drijac (g. 161 i 74) i Maklinovo brdo su mlai 1.pol.9.st.
Biskupija i drijac import, ove druge su moda domai proizvod po uzoru na franake.

Strane Gorica masivne eljezne ostruge, vjedro, recipijent za sol 9.st.

55.KRSTIONICA KNEZA VIESLAVA, LUK IZ KATEL SUURCA I SARKOFAG
IVANA RAVENJANINA
Vieslavova krstionica smatra se da potjee iz Nina i da je Vieslav prvi pokrteni vladar
Hrvata oko 800.g. Zapravo to nita nije sigurno pa je i po jednostavnom ornamentu,plitko
isklesanim stupiima s jednostavnim kapitelima, astragalu i pleternom kriu s volutama neki
datiraju oko 800.g.(Petricioli), a po istim elementima dekoracije i osobinama natpisa eper i
Rapani u 11.st.
Ovaj izvor prima slabe, da ih prosvijetli. Ovdje se peru od svojih zloina, to su ih primili od
prvog roditelja, da postanu krani spasonosno ispovjedajui vjeno Trojstvo. Ovo je djelo
pobono nainio sveenik Ivan u vrijeme kneza Vieslava, u ast naime Sv. Ivanu Krstitelju,
da zagovara njega i njegove tienike (krtenike)
Luk iz Katel Suurca jedan od najstarijih srednjovijekovnih spomenika kod nas, a
pripada prijelaznom razdoblju. Ukraen je kukama, natpisom ( Gledaj ovo djelo, kakvom je
divnom ljepotom izvedeno pomou Gospodina . . . . ). Luk je bio uzidan u jednu kulu, od
mramora je i u presjeku je 8 kutan. Ne zna se kojoj crkvi je pripadao Kati smatra ili Sv.
Juraju na Putalju ili Sv. Mariji od Hlada pa ga datira u 9.st., Karaman i Buli ga datiraju u 8.st.
Danas se uva u upnoj crkvi u Katel Suurcu.
Sarkofag Ivana Ravenjanina ovaj sarkofag je izraen od prokonekog mramora to znai
da je bio antikog porijekla jer se u srednjem vijeku mramor vie ne uvozi pa se prerauju
antiki sarkofazi. Na proelju je ukraen ukrtenim ljiljanima, auz njegov gornji rub je natpis
na latinskom. Nalazi se u Krstionici Sv. Ivana u Splitu, a do 1881.g. je bio u kapelici Sv. Matije,
natpis nije datiran i ne kae izriito koji nadbiskup Ivan, ali se je ipak po davnoj tradiciji
pripisivao Ivanu Ravenjaninu, obnovitelju splitsko solinske nadbiskupije poetkom srednjeg
vijeka, koji je ivio od 650 680.g.
Tek u novije doba se javljaju sumnje o postojanju Ivana Ravenjanina i neki povijesniari
smatraju da se zapravo radi o papi Ivanu X koji se moe smatrati pravim reorganizatorom
dalmatinske srednjovijekovne crkve koji je preko 2 splitska koncila 925. i 928. potvrdio primat
splitske nadbiskupije u Dalmaciji i Hrvatskoj. On je prvo bio biskup u Raveni odatle je
nastala splitska legenda o nekom Ivanu iz Ravene Duchesne, egvi . . . .
Slova natpisa i dekoracija upuuju na 10. i 11.st. Neki smatraju da je Ivan Ravenjanin zbilja
postojao, ali ga smjetaju u 7.,9.,8.st(ii),11.st. sarkofag Ivana Ravenjanina je slian
sarkofagu nekog priora Petra u Splitu, a rije PRIOR se ne javlja prije 1000.g. Buli 9. ili
10.st.
Sam sarkofag je etverokutna dugaka krinja sa spljotenim, gotovo ravnim poklopc em na
kojem je popreko urezan kri izmeu ijih krakova je urezan grki natpis HC XC NHKA. Na
prednjoj strani sarkofaga je latinski natpis. Ispod natpisa, prednja strana je razdijeljena na 4
jednaka pravokutna polja, u svakom je ukras koji se sastoji od 4 trolista ili heraldika ljiljana
sloenih u obliku kosog kria, u sredini je rozeta, a polja su razdijeljena motivom ueta.

56.KARAKTERISTIKE I DATACIJA GROBALJA MRAVINCIMA, MAJDANU I

GAJINAMA
Groblje u Mravincima (115 grobova , 9. 10.st.)
Groblje u Mravincima iznad Solina ( poloaj zvan Glaviine ) je SH groblje na redove koje se

datira u 9. i 10.st. po analogijama sa SH grobljima i nakitom. Na ovom groblju nisu naeni

ostaci crkve, a pokojnici su sahranjivani u jednostavnim uskim etvrtastim grobovima od
nepravilnog kamenja suhozida i pokriveni ploama. U grobu se nalazi po jedan pokojnik, uz
par obiteljskih grobnica. Jedan pokojnik u grobu je uobiajen za rani srednji vijek dok ih u
kasnom srednjem vijeku ima vie. Vie od polovice grobova nema nalaza, a i oni koji ih imaju
nisu ba bogati i pokazuju nam prosjene prilike SH naselja. U grobovima su pronaene
naunice (jednostavne kariice veinom od bronce, 1-jagodne, 4-jagodne 1 par srebrnih,
kariice s S zavretkom malo starije, kariica s 3 koljenca ; na SH grobljima su este 1jagodne sa upljom jajolikom jagodom), prstenje (uglavnom bronano), noi, bakrene
ploice pasa (u grobu djeaka je naeno 8 okruglih ploica), ljuska jajeta (poganski obiaj
popudbine vaan je za datiranje)
Groblje u Majdanu (26 grobova, preko 100 uniteno, 9. 10.st.)
Groblje u Majdanu kod Solina je SH groblje na redove koje se datira u 9. i 10.st. Sami grobovi
su u obliku nepravilnih paetvorina ili ovalni, zidani od nepravilnih komada kamenja spojenih
glinom, a ploe kojima su pokriveni su uzete sa oblinjeg starijeg rimskog vodovoda. Grobovi
su orijentirani Z I, a pokojnici su poloeni na lea s rukama uz tijelo. U grobovima su
pronaeni i dragocjeni predmeti od zlata i srebra ; naunice ( par 1-jagodnih zlatnih
ukraenih filigranom, par 1-jagodnih srebrnih sa pozlaenom jagodom i filigranom, par velikih
srebrnih 4-jagodnih ukraenih filigranom, manje zlatne i srebrne 1-jagodne ), erdan ( 8
jajolikih privjesaka od pozlaenog srebra ukraenih filigranskim zrncima obavijenim icom
tradicija antike i Bizanta ), prstenje ( srebrni i bronani kolutovi, 1 od pozlaenog srebra i sa
staklenim zrnom kasna antika )
Groblje na Majdanu ima 2 sloja. U starijima grobovima su nalazi dragocjenog zlatnog i
pozlaenog nakita ukraenog filigranom, dok se u mlaima nalazi nakit od srebra sa mnogo
jednostavnijim dekorom.
U 9.st. i kasnije nakon pokrtenja, Hrvati svoje mrtve redovito pokapaju u grobnice od
kamenih ploa i nepravilnog kamenja sa nakitom, ali bez oruja, a nestaje i popudbine. U 11.
i 12.st. predmeti u grobovima postaju sve rjei, a njihova izvedba sve slabija ( u posavskoj
Hrvatskoj i Istri se ne koristi filigran nego liojevani oblici koji ga oponaaju )
Groblje u Gajinama ( 100 grobova, 9. 11.st. )
Groblje u Gajinama kod Katel Suurca je SH groblje na redove i datira se u razdoblje od 9.
11.st. Grobovi su ovalnog oblika, ograeni kamenim klinovima i pokriveni ploama. Od
nalaza su najbrojnije naunice (obine kariice, 1-jagodne, sa 1 izduenom jagodom, s
jagodom kojoj su polovice nainjene od spiralno uvijene ice import iz karantansko
ketlake kulture, par veih 1-jagodnih s filigranom), 15 probuenih rimskih i bizantskih
novia (Buli misli da su se nosili oko glave).
Uz Mravince ovo je najstarija SH nekropola na ovom prostoru, ali obje nemaju crkvene
arhitekture.
57.GROBLJE STRANE GORICA
Ovo SH groblje na redove je vano jer se nalazi van hrvatske drave u podruju Vinodola
(Crikvenica) i potvruje nazonost Hrvata ve krajem 8./9.st. Sastoji se od 186 grobova i
datira se od 8. 11.st.
Bogatstvo grobnog inventara upuuje na veze sa Bizantom, Karolinzima, karantansko
ketlakom i bjelobrdskom kulturom.
Grobovi su najee orijentirani I Z, a pokojnici su poloeni na lea s rukama uz tijelo i

prilozima poput keramike POGANSKI HORIZONT.

Javlja se vie tipova grobova u obinim zemljanim rakama, sa djelominom upotrebom
kamena i obloeni neobraenim kamenjem. Preteno se nalazi po jedan pokojnik u grobu i
veliki je broj ena i djece to moda upuije na epidemiju. Nalazi tekstila upuuju na to da su
pokojnici pokapani u odjei i naeni su uglavnom nakitni predmeti naunice, ali i drugi
metalni predmeti poput noeva i britvi. Uz pokojnike su su stavljani i razni ritualni predmeti
koji potvruju poganski obiaj pokapanja ( keramika s popudbinom i razbijene posude ). Isto
tako je pronaeno i par bojnih noeva, strelica te 2 tuljca od kosti i T recipijent od roga ije
analogije imamo u drijcu i datiramo ga u 8.st.
Naunice obine kariice (9. 12.st.), S kariice (smatraju se tipinim slavenskim
nakitom 9. 12.st. i prema nekim autorima se veu uz bjelobrdsku kulturu I. stupnja
Tomii, dok Jeli smatra da su nastale prije pojave bjelobrdske kulture) , 1-jagodne (srebro,
bronca, pozlaeno srebro, od neukraenih do filigranskih, 9. 11.st.), 2-jagodne (vrlo su
rijetke, 9./10.st. , Biskupija, Golubi, Podgrae, minj) , 3-jagodne (sa upljim i glatkim
jagodama, sa izduenom srednjom jagodom, 9.-10.st) , 4-jagodne (rijetke)
Bjelobrdske sa stoastim privjeskom ( ve u avarsko slavenskom horizontu kraj 8./poetak
9.st. ), par lijevanih grozdolikih tzv. VOLINJSKI TIP ( posebno rasprostranjen unutar
bjelobrdskog kulturnog kruga 11.st. na prostoru izmeu Save i Drave, javljaju se od pol.11.
pol. 12.st.), lijevana srebrna grozdolika naunica(~ minj, 1. pol. 10.st.) , tzv. PILINSKI TIP
( bronane sa spiralno uvijenom icom, 11.st. ~ Mastirine )
Karantansko ketlake u obliku lunule (~minj), s petljama u dnu karike, kariice
rastavljenih zadebljanih krajeva ~ Biskupija, Plavno, Biljane Donje, Begovaa import 8.
10.st.
Mediteransko bizantskih obiljeja aurirane srebrne naunice (~minj kr.9.st.), grozdolike
lijevane srebrne (~drijac, Maklinovo Brdo)
Pronaen je i 1 par karolinkih masivnih eljeznih ostruga s ostrunim krakovima trokutastog
presjeka i izduenim trnom ukraenim graviranim geometrijskim uzorkom (analogije drijac i
Maklinovo brdo, 1. pol.9.st.)
Keramika je regionalna i potjee iz najstarijeg sloja grobova s kraja 8./poetka 9.st.
Postavljena je ili kod nogu u grobu ili na grobu ili je razbijena na grobu. Raena je na
spororotirajuem lonarskom kolu, loptastog oblika, ukraena valovnicom ili horizontalnim
brazdama OSNOVNI UKRASNI MOTIVI SLAVENA, ali se po tipolokim odlikama ne podudara
to znai da keramika u Vinodolu ima lokalne karakteristike. Javljaju se 2 tipa posuda : sa
jako uvuenim vratom i razgrnutim obodom i visokim, ravnim, prema van ukoenim vratom.
58.NAJZNAAJNIJA GROBLJA IZ JELOVININA PREGLEDA STAROHRVATSKIH
NEKROPOLA
Biskupija Crkvina
Bukorovia podvornica
Lopuka glavica
Biljane Donje Begovaa
Bijai
Bribir
Cetina Sv. Spas
Kai Maklinovo Brdo, Mastirine, Razbojine
Nin Sv. Kri, drijac
59.J. WERNER O DATACIJI GROBOVA ODLINIKA U BISKUPIJI CRKVINI

Pronaen je zlatnik Konstantina V kopronima i njegova sina i suvladara Lava IV. 741
780. Tipoloki su vezani za sirakuku kovnicu. Kod nas ih je naeno 70 tak : Sveti Kri u
Ninu, Dubravice kod Skradina, Bajagi kod Sinja, Trilj.
J. Werner ove u Biskupiji tumai kao obiteljsko blago. To su biskupijski dostojanstvenici
poganski obiaji.
Ma iz groba 1, eljezne ostruge srodne onima iz Koljana iz Vrlike.
Grob 6 : fragmentirane ostruge, zlatni solid, drvena vedrica okovana eljeznim obruima.
Karolinki ma tipa K.
To sve datira u kraj 8. poetak 9. st.
60.PET LOKALITETA U BISKUPIJI
1. CRKVINA
Grobovi s drvenim lijesovima u J strani zida crkve Sv. Marije, sadre karolinke maeve tipa K
i zlatnike Konstantina V Kopronima pa se datiraju u 2. pol. 8.st., ostruge.
2 sarkofaga iz predvorja crkve 1. sa enskom osobom, jednostavan, 2. sarkofag je rimskog
porijekla i na proelju su mu uklesana 2 morska konja, a na poklopcu kri ( naknadno je
raen, vjerojatno je bio dio arhitrava ), mrtvac je bio na leima s rukama uz tijelo i
pozlaenim ostrugama sa garniturom za zakopavanje, zlatnik Bazilija I ( 867. 886. ) 2.
pol. 9.st.
Presvoena grobnica blizu sarkofaga sa djeijim pozlaenim ostrugama i garniturom za
zakopavanje.
Veliki broj grobova obzidanih kamenjem i pokrivenih ploom, predmeti nakitnog karaktera.
2. BRAIA PODVORNICA
Iskopavao ju je Lujo Marun i u grobovima naao kovinske i keramike priloge eljezni noii,
kresiva, keramike posude ukraene cik cak linijama vjerojatno SH grobovi 7. i 8.st.
3. BUKOROVIA PODVORNICA ( etvrta crkva - jednobrodna s polukrunom apsidom, Z dio
nepoznat, 9. 10.st.)
Nedaleko od crkve Sv. Trojice. Pronaeni su temelji manje SH crkve s apsidom, nekoliko
kamenih ulomaka s pleternom plastikom, grobovi i 1 sarkofag. Veina grobova je orijentirana
I Z, uglavnom sa 1 kosturom, ali je bilo i dvojnih, pokopani su na leima sa ispruenim
rukama.
1. grobovi u obinoj zemljanoj raki 8.st.
2. grobovi ovalnog oblika, zidani od sedre ili vapnenca, pokriveni kamenim ploama ( nekima
poploano i dno) najvie 9. 12. st.
3. etvrtasti grobovi, od nepravilnih kamenih ploa, kasniji
4. grobovi u obliku trapeza, najmlai, vjerojatno od ploa iz crkve 13. 15.st.
- u grobovima prevladava nakit : kariice s koljencima, 1-jagodne, 3-jagodne, S-kariice
4. DOLOVI
2 groba u goloj zemlji, I Z, Fe noi, kremen, kresivo, 2 lonca 8.st.
5. LOPUKA GLAVICA
Pronaena je SH crkva sa kontraforima iz 9.st., 1-brodna, longitudinalna s neobinim
svetitem koje se sastoji od glavne apside, bone apside i bonog pravokutnog prostora, ima
kontrafore i na proelju ( jedino ova crkva i biogradska katedrala ), budui da ima vie
kontrafora na prednjem dijelu, Gunjaa pretpostavlja da je imala zvonik, pronaeni ostaci

sedre ukazuju na to da je imala krov, fragment tegurija slian onom iz Riinica ( kuke - slijepi
lukovi rep ptice ukraen ribljom kosti ).
SH groblje uglavnom I Z
1. mrtvaci pokopani u obinu zemljanu raku samo 2 groba
2. od nepravilnih kamenih ploa i pokriveni sa 2, 3 ili vie nepravilnih ploa, ruke su
uglavnom uz tijelo
- obine kariice, kariice s koljencima, naroskane, 1 jagodne
* Sv. Cecilija, Kapitul crkva Sv. Bartola
61.CRKVENI NAMJETAJ IZ CRKVE SV. MARIJE NA CRKVINI U BISKUPIJI
Sav crkveni namjetaj iz ove crkve pripada razdoblju od 9. 12.st. i tijkom vremena se 4 puta
mijenjao. Naen je veliki broj fragmenata koji pripadaju zabatima oltarne pregrade, ali im se
ne moe odrediti tona datacija.
1. faza 1.pol. 9.st.
Ostaci kria u sredinjem polju ispunjeni su troprutim dvopletom, isto tako i donja luna
traka, pod vodoravnom hastom kria se nalaze isklesane rozete ; u ovu fazu spadaju i
pilastar i dijelovi ambona ija je povrina ispunjena istim motivom rozeta opasanih troprutom
vegetabilnom viticom ( neprekinute rozete )
2. faza 2. pol. 9.st.
Vezuje se s ulomcima iz opata sa Branimirovim imenom. Obodne trake su ispunjene
kukama, rep ptice pod kriem je ispunjen ornamentom na riblju kost.
3. faza 10.st.
Obodna traka je ispunjena kukama, u sredinjem polju je je kri ispunjen troprutim
dvopletom, a krakovi kria zavravaju voluticama, pod vodoravnom hastom svakog kria je
ptica u profilu s grozdom u kljunu. Na luku zabata je natpis ( o ruenju neega )
4. faza 11.st.
Obodna traka je ispunjena kukama u suprotnom smjeru, druga ornamentalna traka je
ispunjena nizom stiliziranih palmeta.
ZABAT S PRIKAZOM MADONE najstariji prikaz Gospe u Hrvatskoj, pleter se gubi, javljaju se
palmete prijelaz u romaniku.
ETVEROSTRANI CIBORIJ 4 dekorirane arkade, piramidalni krov ukraen ljuskastim
crijepovima i na bridovima lukovima koji se meusobno sijeku. Tanki stupovi su ukraeni
raznim ivotinjama (orlovi, golubovi, sove, fantastine zvijeri). Na stranicama prevladavaju
stilizirani biljni ornamenti. Luk na svakoj strani prati niz plastino izvedenih arkada od
troprute vrpce. Unutar svake arkade je trokuti s uklesanim stiliziranim cvijetom 9.st.
62.KARAKTERISTIKE I DATACIJE CRKAVA S OBLIM KONTRAFORIMA
Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom
predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica, Sv. Spas
na vrelu Cetine) i 3-brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima)
Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio
kasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana GASTIKE
koji ima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u
9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom.
Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i
imala je neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Za
daticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat s
natpisom kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st.

Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i
predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojim
karakteristikama (monumentalna 3-brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni ulomci crkvenog
namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i datiraju se u 9.st.
Katedrala u Biogradu 3-brodna, 3-apside, razliiti stupovi dijele brodove (uglavnom
okrugli), ispred je imala zvonik, a tlocrt joj znamo od Jelia.
63.MARASOVIEVA PODJELA CRKAVA CENTRALNE OSNOVE
1. JEDNOAPSIDALNI CENTRALNI TIP
Javlja se u krunoj (Sv. Marija u Malom Iu) i pravokutnoj varijanti (Sv. Pelegrin na Dugom
Otoku, Sv. Viktor na Dugom Otoku, Sv. Juraj u Ravanjskoj)
2. KRINO ETVEROKONHNI TIP
U 3 osnovne tipske varijante : 1) kvadratini ulazni prostor + trolist (Sv. Krevan na Krku, Sv.
Nikola kraj Nina) 2) pravi etverolist (Krstionica u Ninu, Sv. Petar u Muu) 3) 2 kvadratna + 2
polukruna prostora (Sv. Donat na Krku)
Krino troapsidalna varijanta (Sv. Kri u Ninu)
3. ESTEROKONHNI TIP
Sv. Trojica u Splitu, Sv. Marija u Trogiru, Sv. Mihovil u Pridrazi, crkva u Kaiu Mastirine, Sv.
Mihovil u Brnazama
4. CRKVE PETEROLISNOG I OSMEROLISNOG TLOCRTA
Stomorica, Sv. Krevan na Kolovarama u Zadru 5
Crkva u Olju 8
5. TIP RALANJENOG CENTRALNOG PROSTORA
Sv. Donat u Zadru, Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru (prvobitna crkva)
6. SLOENI TIP CENTRALNIH GRAEVINA Sv. Toma u Pranju u Boki Kotorskoj, Sv.
Tripun najstarija kotorska katedrala
64.REGIONALNI TIP PREDROMANIKE ARHITEKTURE NA BRAU
Na Brau se javljaju jednobrodne longitudinalne crkvice s 1 apsidom i ralanjenom
unutranjou s bavastim svodom. Nemaju crkvenog namjetaja pa ih se ne moe preciznije
datirati u vremenskom okviru PR 9. 11.st. (veina bi ih se mogla datirati u 11.st.).
presvoene su bavastim svodom i pokrivene dvostrenim kamenim krovom. Jedna od
najveih regionalnih koncentracija graevina istog oblika na uem prostoru.
Sv. Kuzma i Damjan na Smreviku, Sv. Nedjelja (izvorna Sv. Marija), Sv. Martin, Sv.
Duh, Sv. Toma, Sv. Mihovil, Sv. Juraj, Sv. Ilija itd.
65.REGIONALNI JUNODALMATINSKI KUPOLNI TIP
PREDROMANIKA
Ove i 6-konhne su najbrojnije, ali su ove koncertrirane u J. Dalmaciji s najsjevernijom u
Omiu, a brojne su na Elafitskim otocima. Ove crkve su sve pravokutne osnove sa izvana
etvero9kutnom, a iznutra polukrunom apsidom i imaju kupolu u sredini traveja. Kupola je
uvijek u obliku kalote(esto ralanjena niama) uokvirena etvrtastim kubusom i pokrivena
unjastim krovom. Boni zidovi su ralanjeni lezenama(esto i izvana i iznutra). A mogu biti i
neralanjeni. = Sv: Petar-Omi(ralanjeni vanjski zidovi), Sv. Mihajlo-Ston, crkvice na
ipanu, Lopudu, Koloepu(Sv. Nikola), Sv. Mihovil na Brau.
Sv. Petar u Priku u Omiu unutranjost joj je ralanjena lezenama koje, spojene
pojasnicom dijele svod u 3 polja ( krini svod kupola krini svod ). Vanjski zid je potpuno
ralanjen slijepim lukovima i plitkim niama koje zavravaju dvostrukim lukom. Krovi/kubus

nad kupolom je isto ukraen.

Sv. Mihajlo u Stonu ista kao i Sv. Petar u unutranjosti lezene s pojasnicama te plitke i
dublje polukrune nie, kupola nije sauvana, ali konstrukcija govori da je postojala (a i freska
na kojoj Sv. Mihajlo u ruci dri model kupolne crkve). Vanjsko ralanjenje je specifino jer je
izvedeno sa 2 reda plitkih nia ime se negira konstrukcijski element lezena, a istie njihova
dekorativna funkcija.
Pjavu ovog tipa crkve moemo objasniti krianjem dvaju osnovnih utjecaja : starokranskog
zbog longitudinalnog oblika i bizantskog zbog kupole.
66.TROBRODNE CRKVE S KUPOLOM U DALMATINSKOM RANOM SREDNJEM
VIJEKU
Kod ovog tipa crkve prevladava longitudinalno rjeenje dok je kupola podreeni element.
Sredinja apsida je uvijek pravokutna izvana (bone apside su malene)
Sv. Stjepan, Otok kod Solina bila je i mauzolej hrvatskih kraljeva u 10.st. Zidovi su
iznutra ralanjeni pilonima, a izvana lezenama koje meusobno nisu u skladu. U sreditu su
piloni u etvrtastom odnosu pa se pretpostavlja da je iznad njih bila kupola. U westwerku je
pronaen JELENIN SARKOFAG, a na proelju je bio 1 ili 2 zvonika. Apsida je izvana
pravokutna, a iznutra polukruna.
Sv. Martin u Trogiru unutranjost crkve 2 reda stupova dijele na 3 broda presvoena
krinim svodovima i podijeljena pojasnicama u svodna polja. Drugo polje (do apside) nema
krova pa se smatra da je tu najvjerojatnije bila kupola iako izvori spominju da je tu bio niski
zvonik. Unutranjost joj je ralanjena lezenama i polukrunim niama, a vanjski zid plitkim
niama i lezenama na Z proelju. 1 apsida.
Sv. Lovro u Zadru to je mala 3-brodna bazilika sa upisanom pravokutnom apsidom dok su
male bone nie, koje takoer moemo smatrati zaecima apsida, znatno uvuene pa se ioza
njih nalaze male pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. 4 stupa dijele
unutranjost na na 3 broda, 1. i 3. polje imaju krine svodove dok se nad sredinjim dizala
kupola na 4 stupa tzv. QUINCUNCX koja se nije sauvala. Vanjski zid je ralanjen lezenama
koje se podudaraju sa stupovima u unutranjosti RANA ROMANIKA! Lezene su gore spojene
trostrukim lukom. Na Z strani je 2 katno predvorje, a iznad njega su ostali dijelovi zvonika.
Sv. Nedjeljica u Zadru Marasovi ju je vezao sa ovom skupinom zbog rasporeda
unutranjih stupa u pravokutnoj osnovi kupola? No s crtea nam je poznat izvorni izgled
crkve i tamo se kupola ne vidi. Inae je tip protoromanike bazilke (~Sv. Petar i Mojsije u
Solinu) no unutarnje i vanjsko ralanjenje se ne podudara ( a to je osnovna razlika izmeu
PR i romanike).
67.TROBRODNI JEDNOAPSIDNI TIP U DALMATINSKOJ PREDROMANICI
Trobrodne jednoapsidalne crkve su ranije od 3-apsidalnih, a sagraene su na starokranskoj
tradiciji.
Sv. Stjepan na Sustipanu, Split brodovi su odijeljeni sa 2x5 stupova i natkriveni
otvorenim drvenim krovitem sa povienim srednjim brodom bazilikalni tip, na Z strani je
nartex, a na I polukruna apsida.
Crkva u aviu ima polukrunu apsidu na I, i nartex i zvonik na Z strani. Odnedavno se
upozorava na starokransko porijeklo te crkve, vjerojatno s karolinkom pregradnjom Z
korpusa.
Sv. Marta u Bijaima to je varijanta trobrodne crkve sa uglatom apsidom na I strani,
podignuta je na mjestu RK.

68.TROBRODNI TROAPSIDALNI TIP U DALMATINSKOJ PREDROMANICI

Trobrodne troapsidalne crkve su mlae od trobrodnih jednoapsidalnih, veih su dimenzija i
imaju upisane ili istaknute apside.
Bazilka u Crkvini, Biskupija ima upisani prezbiterij sa 3 izduene pravokutne apside, na
Z su 2 izduena pravokutna prostora sa tragovima zvonika i westwerka. Piloni odjeljuju
unutranjost na 3 broda.
Sv. Cecilija na Stupovima vea PR bazilika sa zvonikom i westwerkom na Z strani.
Unutranjost dijele krini piloni spojeni lukovima. Vanjski zid joj je ralanjen oblim
kontraforima. Bila je presvoena.
Katedrala u Biogradu brodovi su joj razdijeljeni sa 3 zidana pilona i 6 stupova, a
unutranji boni zidovi ralanjeni sa po 3 lezene. Crkva nema predbrod, ali ima kontrafore
koji oznauju da je bila presvoena.
Sv. Marija u Ninu ova crkva nema vanjskih potporanja, ni zvonika ni westwerka. Zidovi su
joj tanki, imala je drveni strop. Za ovu crkvu je karakteristina poligonalna glavna apsida to
je karakteristino za Justinijanovo doba tj. adriobizantsku arhitekturu.
Sv. Petar i Mojsije u Solinu ova crkva se nalazi na lokalitetu uplja crkva i smatra se
krunidbenom bazilikom kralja Zvonimira. Ima 3 upisane apside, boni zidovi su joj ralanjeni
lezenama s kojima se u potpunosti podudaraju lezene na vanjskim zidovima to je
karakteristika RANE ROMANIKE, no kameni namjetaj je jo iz PR. Na Z strani crkve se nalazi
neto manji pravokutni prostor koji upuuje na Z europski westwerk, ali sada ve u otonskoj
fazi svog razvitka.
69.PREDROMANIKE ADAPTACIJE RANOKRANSKIH CRKAVA MARASOVI
44. STR.
Adaptacije se najee susreu u naseljima koja su nastala koritenjem antikih jezgri
( Dioklecijanova palaa, Zadar ), a uglavnom su se odnosile na postavljanje novog srkvenog
namjetaja ( stolna crkva Sv. Stoije ).
Graevinski zahvati :
Riinice kod Solina u 9.st. dodana je PR oltarna pregrada
Crkvina kod Solina dodavanje lezena uz unutranje bone zidove, vjerojatno radi
podupiranja bavaste krovne konstrukcije koja je zamijenila drvenu
Otok Majsan kraj Korule lezenama su ralanjeni unutarnji boni zidovi RK memorije,
dodane su pojasnice koje su nosile malu kupolu
Crkva Sv. Petra u Stonskom polju bona dvorana SK crkve je dobila lezene, pojasnice i
kupolu
Crkva na edru isto lezene
SK bazilika Sv. Lovre u Stobreu izvorna polukruna apsida vee trobrodne bazilike,
zatvaranjem Z zida pretvorena u ranosrednjovjekovnu crkvicu sa karakteristinom
pravokutnom apsidom
Crkva u Gradini u Solinu iz 6.st. centralnoj graevini je u SH razdoblju dograeno
pravokutno predvorje
70.PROBLEMATIKA CRKAVA S WESTWERKOM
Westwerk je posebni dvo-etani prostor ispred glavnog broda na Z strani uz koji se nalazi
zvonik, a njegova pojava na naim crkvama predstavlja karolinki utjecaj. Sama funkcija
westwerka jo nije sasvim jasna. C. Heitz govori o dvokatnoj funkciji westwerka. On smatra
da se na gornjem katu nalazio Spasiteljev oltar, a dolje da je bila kripta. Drugi autori takoer
smatraju da je 1. kat bio mjesto odakle je velikodostojnik (upan, car) pratio misu koja se

odvijala nasuprot njega.

U crkvi Sv. Spasa koja se datira u 2. pol. 9.st. je westwerk ostao sauvan u 2 kata. Dolje su
tragovi trodijelnog svoda, a u gornjem su katu 3 otvora prema glavnom brodu (srednji veliki i
po 1 manji boni). Iako dolje nisu pronaeni ostaci grobova, vjerojatno su se tu nalazili
grobovi upana Gastike i njegove majke Nemire i sinova koji se spominju u pronaenom
natpisu. upan Gastika je vjerojatno ulazio na 1. kat westwerka preko vanjskih stuba (postoje
vrata na 1. katu zvonika). S druge strane posveta crkve Sv. Spasu (tradicija imena) i
pronaeni natpis oltarne pregrade govorili bi o tezi Heitza.
Sv. Lovro u Zadru trobrodna sa kupolom quincunx.
Moda i Sv. Petar i Mojsije, crkva na Lopukoj Glavici i Sv. Cecilija, Sv. Stjepan na Otoku kod
Solina.
71.BIZANTSKI TIP CRKVE S UPISANIM KRIEM
Pod terminom QUINCUNX podrazumijevamo konstrukciju koju ini 9 svodovnih polja meu
kojima je najvee etvrtasto srednje polje oslonjeno na 4 stupa i zasvoeno sredinjom
kupolom. etiri manja kutna polja su etvrtasta ili pravokutna i nadsvoena. A preostala 4
polja su pravokutna, presvoena bavastim svodom i oblikuju konstrukciju upisanog kria. U
Dalmaciji se javlja utjecaj bizantskog tipa u predromanikim graevinama : Sv. Nikola u
Splitu, Sv. Lovre u Zadru, Sv. Petar u Dubrovniku.
72.CRKVENA ARHITEKTURA U NINU U RANOM SREDNJEM VIJEKU
SV. MARIJA trobrodni troapsidalni tip
SV. KRI etverolisno krini tip ( krino troapsidalna varijanta)
SV. NIKOLA NA PRAHULJAMA etverolisno krini tip ( kvadratni ulazni prostor + trolist )
KRSTIONICA etverolisno krini tip ( pravi etverolist ? )
SV.ASEL(ANSEL?)
SV.
73.REZULTATI REVIZIJSKIH ISTRAIVANJA NA OTOKU U SOLINU
( PROBLEMATIKA CRKAVA KRALJICE JELENE )
Jedan od najznaajnijih starohrvatskih lokaliteta, nalazi se na Otoku kod Solina.
U 10.st. podignuta je crkva posveena Sv. Stjepanu. Karaman smatra da su tamo bile dvije
crkve po Tomi Arhiakonu ; Sv. Stjepan i Sv. Marija
Dyggve smatra da je to bila dvojna crkva da je Sv. Stjepan mauzolej hrvatskih vladara,
naknadno spojen sa Sv. Marijom, a ona je na mjestu dananje upne crkve. Obje su crkve bile
spojene malom kupolom, kruna apsida.
Revizija ; Rapani i Jelovina; pokazala je da je bila samo jedna crkva ( Sv. Stjepan ), a crkva
ispod dananje upne crkve mlaa je od 12.st. poslije narodnih vladara.
Sv. Stjepan trobrodna je bazilika s predvorjem, pravokutna apsida i kupola. Boni zidovi
ralanjeni su lezenama. grobovi hrvatskih vladara.
U narteksu crkve don Frane Buli pronaao je ulomke sa sarkofaga kraljice Jelene.

74.CRKVA SV. PETRA I MOJSIJA ( ZVONIMIROVA KRUNIDBENA BAZILIKA )

Najstariji dokument u kojem se spominje Sv. Mojsije je darovnica iz 1078. kojom vojvoda
Stjepan, stupajui u samostan Sv. Stjepana kod Splita, poklanja ovom samostanu neku
zemlju u prisustvu kralja Zvonimira u ijoj pratnji se nalazi opat Urso. Budui da je u kraljevoj
pratnji opat Sv. Mojsija, znai da je ova crkva bila blisko povezana s dvorom.

Radove je zapoelo drutvo Biha 1931.g., a voditelj je bio Dyggve. Oni su pronali ostatke
najvee SH bazilike na podruju Solina. SH crkva je graena na ostacima RK cemeterijalne
bazilike, a koristi i antike spolije kao to su kapiteli, antiki sarkofag s natpisom pronaen u
predvorju, a upotrebljen u SH doba.
Crkva je 3-brodna s 3 upisane apside, brodovi su odijeljeni stupovima, a vanjske i unutranje
lezene se poklapaju RANA ROMANIKA. Apside utopljene u zidnu masu i nartex na Z strani su
PR karakteristike. Na proelju ima zvonik spojen s crkvom. Po svom tlocrtu je slina crkvi Sv.
Nedjeljice u Zadru, pripada ranoj romanici i datirana je oko sredine 11.st. Crkva je imala 3
oltara, a u sredini i ciborij i oltarnu pregradu sa 3 zabata. Zabat je vaan jer se na njemu
spominju titulari. Na luku zabata je natpis : Presveti Petre primi dar asnog Mojsije slugu
tvog!, zabat je ukraen sa 2 ptice i kriem ( poput onog kojeg dri hrv. Vladar na pluteju u
splitskoj krstionici). U ovoj crkvi je kralj Zvonimir poetkom listopada 1075. primio krunu od
legata apostolske stolice GEBIZONA i zakleo se na vjernost papi GRGURU 7.
Osim zabata naeni su i fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupia (ili od
ograde ili ciborija), vijenac kornia ciborija sa kukama i motivom ahovnice, jedan fragment
ciborija ima prikaz glave neke ivotinje (slino glavama pasa na ciboriju prokonzula Grgura iz
Zadra). Dijelovi ukraeni pleterom (rustinija tehnika 12.st.), 4 fragmenta pluteja sa
prikazima ljudskog lika (glava Krista s aureolom, dio glave s bademastim oima i bradom ~
Sv. Nedjeljica i plutej iz splitske krstionice, fragment glave s natpisom SMOISE(S), prikaz nogu
i donji rub halje nekog lika) sr. 11.st.
Usporeujui materijal, dimenzije i obradu likova iz uplje crkve i splitske krstionice, Dyggve
uoava slinosti u izradi kose, brade, oiju, uiju, nogu i odijela te slinosti u stilizaciji i
linearnom tretmanu ptica s ploe splitske krstionice i motiva pentagrama i paunova s tegurija
Sv. Petra. Zakljuuje da su ploe iz splitske krstionice pluteji oltarne pregrade crkve Sv. Petra
i Mojsija i da lik vladara na prijestolju prikazuje kralja Zvonimira. Dyggve je napravio i
rekonstrukciju pregrade sa 3 ulaza / zabata i 6 pluteja iz Splita.
75.LOKALITET BIJAI ( KARAKTERISTIKE ARHITEKTURE, PLASTIKE I GROBNIH
NALAZA )
ARHITEKTURA (9.st.)
Na ovom mjestu se nalazilo imanje sa gospodarskim i stambenim zgradama. Na takvim
imanjima su boravili hrvatski knezovi dok su obilazili svoje posjede.
Crkva Sv. Marte je graena na mjestu glavne stambene zgrade rimskog zaselka, trobrodna
je, sa uglatom apsidom na I strani i pripada meu crkve s westwerkom tj. njegovim
reduciranim oblikom (aksijalni zvonik)
PLASTIKA
Nadvratnici 6 zgrada 4 spominju GUMPERTUSA, 1 GRACIJANA (nadvratnici su kameni to
znai da su i zgrade bile od kamena te da su Hrvati ispred ostalih Slavena koji do 1000.g.
grade od drva)
etverostrani ciborij na tankim stupovima sa kapitelima ukraenim stiliziranim akantusovim
liem, stranice su ukraene raznovrsnim kombinacijama pleternih motiva od kojih su
najee kuke, tropruti lukovi i slijepe arkadice od troprute vrpce. Na jednoj stranici su 2
simetrino postavljena pauna s grozdom u kljunu, ana drugoj stranici su isto tako postavljena
2 lava. Ostatak prostora je bio ispunjen rozetama i stiliziranim ljiljanima. Natpis na lukovima
spominje Sv. Martu.
GROBLJE
2 sloja 9. 13.st. 13 grobova, kasnoantiki period.
Srednjovjekovni grobovi su napravljeni od nepravilnih kamenih ploa ili poluobraenog

kamenja, ovalni, paetvorinasti i trapezoidni, kasnoantiki zidovi su utjecali na orijentaciju

kopja je veinom nepravilna.
Obine bronane kariice, jednojagodne, trojagodne, eljezni noi, prljen od peene gline
karakteristini inventar SH doba i grobalja 9. 12.st.
76.CRKVA SV. MARTE U BIJAIMA I SKULPTURNA PLASTIKA?
Bijai jasno vidljivi ostaci graevine ranoromanikog razdoblja (kao nova zgrada unutar
prostora starokr.)-u upotrebi i dalje starnokr. baptisterij -nadvratnici (5)
pripadalizgradama, kneevim dvorima, crkvama, ime germanskog porijetla Gumpertus
JaGumpert akon...-na druga dva nadvratnika uz ime Gumpertus napisano prezbiter,
dolazi iz franakogsvijeta,spominje ga se uz sveticu Martu, nadvratnici nisu ukraeni, imaju
samo kri-nadvratnici sa Graciosus imenom, prezbiter -crkveni nadvratnik ornamentalni
ukras,nema natpis-sarkofazi tipian salonitski sarkofag, tabula ansata, poklopac u obliku
krova na 2 vode,ulomci proelnih strana sarkofaga, prikaz kria na proelnoj strani, tipino za
sarkofage 6. st.u Dalmaciji-kapitel stilizirano akantusovo lie - reetke na prozorima,
ulomak stupia prozorske biforesa kriem, stranica ambona, predromaniki nadvratnik,
vegetabilni ukrasi + sredinji kri-ciborij sv. Marte - po ornament. ukrasu u treem ili
etvrtom desetljeu 9. st., na dvije strane pleterni motivi, na tri lavovi, etiri paunovi, lukovi:
na jednom djelu tee natpis, a na drugomornament, natpis fragmentalno sauvan (istie se
dio sa natpisom o sv. Marti), etverostraniciborij -nalazi iznad oltara, bio iznad baptisterija
(krstioniki ciborij), stranice se zovu arkade,te se kod etverostranog ciborija spajaju pod
90, na arkadama pokrov u oblikuosmerostranine piramide koje se spajaju sa arkadama i
uglovima, donji dio ciborija ine tupovi s kapitelima, tekst tee i na vanjskoj i na unutarnjoj
strani arkade-ulomak arhitravnegrede, jedna sa dva pojasa, druga sa tri (u srednjem djelu
natpis), s pletenicom, razliitoklesane kuke, pletenica se pretvara u troprutni pleter -zabat, tri
u Bijaima:*1. kri sa dvjema pticama, samo pletenica, nema natpisa*2. nema natpisa,
zavrava stopama zabata gdje se spaja sa arhitravnim gredama, nemaklasinu sredinju
konstrukciju kria ve rozete sa ustreptalim laticama (ulomak rozete)*3. dvije ptice koje
kljucaju grozd, kuke kao karakteristian motiv, nema natpisa-Karaman smatra da svi
pripadaju istoj oltarnoj pregradi-Rapani djelovi ciborija koji nemaju pokrov-Marasovi
smatra da zabati pripadaju ciboriju-lukovi - djelovi oltarnih pregrada umjesto zabata,
viepruta pletenica sa trolisnimzavretkom, krunice + kri 9. st. -ulomak pilastra sa
ukrasom na licu i naliju-pluteji, viepruti kri, ulomak rozete, rani pluteji koja ukljuuje
lukove i pilastreGroblje-dva sloja 9.-13. st. 13 grobova, kasnoantiki periodsrednjovjekovni grobovi su napravljeni od nepravilnih kamenih ploa ili
poluobraenogkamenja, ovalni, paetvorinasti i trapezoidni, kasnoantiki zidovi su utjecali na
orijentacijukopja je veinom nepravilna-obine bronane kariice, jednojagodne, trojagodne,
eljezni noi, prljen od peene gline karakteristini inventar SH doba i grobalja 9.-12. st.
77.ARHEOLOKI NALAZI NA PUTALJU
Na Putalju (Katel Suurac) je pronaeno rano srednjovjekovno groblje iz 8./9.st., ostaci crkve
iz 9.st. i kasno srednjevjekovno groblje.
1) rano srednjovjekovno groblje iz 8./9.st., sainjava ga 8 grobova od kojih samo 4
imaju nalaze : kariice, 1-jagodna, 1 posuda, 1 naunica u obliku izmeu karantanske i
bizantske
2) crkva Sv. Jurja koju je knez Mislav podigao u 1. pol. 9.st. (839). Za vrijeme dok je tu
crkva nema groblja jer je crkva bila zadubina. Vano je rei da je tu postojao i RK kompleks
koji je uvjetovao obnovu sakralnog zdanja na istom mjestu. Najstariji pronaeni objekt je

ranorimski etvrtasti bunar (vjerojatno cisterna za kinicu). Poslije rimskog sloja ide
kasnoantiki/RK, a 3. fazu predstavljaju PR adaptacija i dogradnja (dijelovi crkvenog
namjetaja s poetka 9.st. govore o crkvi veih dimenzija). Sav namjetaj je od mramora
(koriteni su antiki sarkofazi), pilastri imaju obrub (ili tordirano ue ili kuglice)
karakteristino za te pilastre je obrub izvana, a iznutra motiv osmice, pereca, mrea rombova
i krunica. Po motivu i kompoziciji pokazuju slinost sa crkvenim namjetajem Istre i S Italije
(Aquileja). Motiv osmica je karakteristian za Italiju (kod nas : Gradina / Solin plutej sa
prikazom kralja u splitskoj krstionici, nadvratnik iz Dubrovnika, 4 primjerka iz Istre)
3) kasno srednjovjekovno groblje koje je ve u svojoj 1. fazi vei dio grobova ukopan
unutar PR crkve. Poetak tog groblja se datira u 12. 13.st. Dananja crkva pripada
14./15.st.
78.CRKVENI NALAZI PUTALJ?
-unutar dananje crkvice ostaci objekta koji bi prethodio ranokr. graevini (unutar
prostoraA presvoena kasnoantika grobnica neka memorija)
-C1 rimskodobna cisterna (bunar)
-C2 kasnoantika cisterna (u vrijeme predromaniko izvan upotrebe) u to vrijeme
dozidane stambene formacije
- ulomci namjetaja iz Mislavovog doba: veina iz mramora -istiu se preciznim
klesanjem(posebno pilastri) majstori vjerojatno iz sj. Italije (na temelju motiva) mozaik
ranokr. razdoblje jer ih u RSV nema-baze oltarne pregrade koje imaju utore na gornjoj
povrini gdje se uglavljuju pilastri i pluteji
-ulomci greda oltarne pregrade-patera okrugli ukraeni predmet za vjeanje svjetiljki
-pilastri vani za formuliranje teze o sjevernoitalskim majstorima, motiv kuglica itordiranog
ueta (esto u sj. Italiji), motiv osmica (u Dalmaciji rijedak, a est u Istri i sj. Italijikrajem 8. i
po. 9. st.)-esto na ulomcima pluteja troprutni pleter koji se uglavnom susree u sj. Italiji, ali
ne u Dalmaciji, sredinji dio iri (tzv. bizantski pleter)-uski plutej (veliinom izmeu pilastra i
pluteja)

Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.
Sv.

79.RANOSREDNJOVIJEKOVNE CRKVE IZVAN PALAE U SPLITU MARASOVI

Stjepan u Sustipanu
Trojica 6-erolist
Mihovil in ripa maris
Matija
Danijel iz Sudanela
Bazilije
Toma
Kasijan u sukoianu
Mande na krapama
Benedikt na Benama
Juraj na punti Marjana
Izidora na Suidru

Sv.
Sv.
Sv.
Sv.

80.TROGIRSKA RANOSREDNJOVIJEKOVNA CRKVENA ARHITEKTURA

Marija esterolisna ( sauvan tlocrt )
Barbara (Sv. Martin) trobrodna s kupolom
Lovre SK nema PR dijela
Stjepan samo se spominje

81.KARAKTERISTIKE JUNODALMATINSKE PREDROMANIKE PLASTIKE

Obuhvaa podruje od Splita prema Dubrovniku. Znaajniji nalazi bi bili iz Dubrovnika,
Kotora, Peljeca, Stona.
Kotorska radionica djeluje u 9.st., a karakteristike njenih ukrasa su egzotini ukrasi i da je
ukras uklesan u plitkom reljefu, bogati pleter, grifoni, ptice, vitice, puno vegetabilnih motiva i
lavovi prikazani na svim objektima. HORROR VACUI.
82.RANOSREDNJOVIJEKOVNE CRKVE U DUBROVNIKU
Sv. Marija Sigurata u Prijekom
Sv. Nikola u Prijekom jednobrodni kupolni tip ralanjene vanjtine.
Sv. Petar Stari dvobrodna, dvoapsidalna.
83.KAPITUL KOD KNINA
U prvoj polovici 11.st. sijelo hrvatskih biskupa.
Na ovom lokalitetu je Marun pronaao temelje bazilke Sv. Bartola iz 13.st. Crkva je bila 3brodna, svaki brod je zavravao polukrunom apsidom, a brodovi su meusobno bili odijeljeni
kamenim pilonima. Pred lijevom apsidom su bila vrata za ulaz u etvrtastu prostoriju koja je
najvjerojatnije sluila kao sakristija iznad koje se nalazio toranj (ostaci debelih zidova), a do
sakristije se nalazila kapela koja je u ranije doba vjerojatno bila samostalna crkva jer je imala
i vlastiti ulaz. S J strane crkve je bilo trapezoidno dvorite i i stambene zgrade oko njega. Na
ruevinama bazilike su naeni grobovi iz kasnijeg razdoblja kad je crkva ve bila poruena i
steci. Crkva je bila presvoena, ukraena freskama, poploana kamenom, iznad glavnog
ulaza je bila rozeta od koje su se sauvali dijelovi gotika, ovo je najstariji primjerak. Zapravo
su postojale 3 crkve, najstarija je bila iz 10.st iz nje potjee natpis sa Drislavovim
imenom(magnum dux) i sasvim je poruena da bi se izgradila crkva u 13.st., a 2. je bila
ova bona sa S strane bazilke i potjee iz poetka 12.st.
84.UZDOLJE KOD KNINA
Marun je otkopao temelje crkve Sv. Luke jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom
u irini broda. Izvana ima kontrafore, a iznutra lezene. Imala je i oltarnu pregradu od koje je
Marun sastavio arhitrav i zabat sa imenom kneza Muncimira kao donatora crkve 895.
Oko crkve se nalazi groblje sa nadgrobnim ploama i stecima iz razdoblja prije pokrtavanja
Hrvata ( zapravo se ne zna kad bi se tono datiralo ) , ali je tu vjerojatno i ranije bilo neko
sveto mjesto pa je zato sagraena i crkva.
85.RADIONICE RANOROMANIKE SKULPTURE U DALMACIJI
Smatra se da su postojale 2 radionice. Za datiranje jedne grupe skulptura slui nam ciborij
prokonzula Grgura iz Zadra koji je tamo vladao 30-ih godina 11.st. Na tom ciboriju
isklesani su motivi pletenica na nain koji se razlikuje od uobiajenog, a figuralne kompozicije
(paunovi, lavovi, grifoni koji dave janjad) pokazuju specifinu modelaciju lavlje njuke su
glatke, okrugle, stiliziranog ravnog nosa i oiju, kao da su ljudska lica, imaju objeene brkove,
a ui i griva su isklesani izvan okrugle njuke. Slinu fizionomiju i stilizaciju nalazimo kod
likova sa pluteja iz Sv. Nedjeljice u Zadru. Unutar arkada su prikazane kompozicije iz
Kristovog djetinjstva i mladosti : Navjetenje, Vizitacija, Roenje s poklonstvom pastira
(3 arkade), Poklonstvo mudraca (3 arkade), a na 2. pluteju : Pokolj djece (4 arkade), Bijeg iz
Egipta (3) i Ivan Krstitelj ( 1 arkada i tu je vjerojatno bilo i krtenje, ali dio fali). Arkade na
plutejima su shvaene kao ukras, a kompozicije su najvjerojatnije raene po grafikom

predloku. Obrada likova i stupaca se ne razlikuje od obrade ornamentalnog pleternog

motiva na gornjem i donjem rubu pluteja. Likovi imaju jednaku stilsku fizionomiju kao i lavlje
glave na Grgurovom ciboriju, a na gornjem rubu pluteja, unutar pleternih ukrasa su razliiti
ivotinjski prikazi identini onima na Grgurovom ciboriju. Istoj radionici najvjerojatnije
pripadaju i fragmentirani ciborij iz RK crkve Sv. Tome u Zadru i pluteji na krstionici u Splitu za
koje Dyggve misli da pripadaju crkvi Sv. Petra u Solinu 4 ploe sa pleternim motivima u
obliku krunih ili etvrtastih mrea, 1 plutej sa pentagramom i pticama i 1 sa likom kralja,
podanika i dostojanstvenika. Obrada ljudskih likova, posebno lica je slina likovima na
zadarskim plutejima samo to su ovi preciznije obraeni.
Postoje indicije za jo jednu radionicu 11.st. kojoj bi pripadali plutej iz crkvice Sv. Lovre
u Zadru ; na kojem je kompozicija rasporeena u 2 reda (1. Navjetenje, Vizitacija, Roenje;
2. Posjet mudraca Herodu, 3 kralja). Na gornjem rubu su ptice i pleter slino kao u Sv.
Nedjeljici, ali likovi ovdje imaju velike glave, odjeveni su u zvonolike halje, kratkih ruku i
velikih aka. Sline figure imamo i na tranzeni iz Crkvine, Biskupija kod Knina gdje je u
sreditu (u rombu) lik Bogorodice s djetetom, a uokolo simboli evanelista. Na donjem dijelu
su glava sveca prikaz ratnika opasanog karolinkim maem i u nonji starih Hrvata. Na
portalu Sv. Lovre u Zadru je na arhitravu prikazan Krist na prijestolju izmeu 2 anela, a na
dovratnicima su jo 2 lika vjerojatno Navjetenje. 2 ulomka iz Majdana kod Solina su
takoer srodni ovim reljefima.
86.PODJELA PREDROMANIKIH I RANOROMANIKIH NATPISA PREMA
SADRAJU
Epigrafiki materijal se kronoloki dijeli na PREDROMANIKE NATPISE (sred. 9. 2.pol. 11.st.)
i RANOROMANIKE NATPISE (sred. 11. po. 12.st.).
U odnosu na epigrafiko sadrajnu komponentu, obje skupine pokazuju u bitnim
elementima unutarnjeg epigrafikog sustava istovjetnu sadrajno tematsku strukturiranost,
to omoguuje njihovu klasifikaciju u 3 osnovne kategorije :
1) posvetni (dedikacijski) natpisi
2) natpisi ope liturgijskog ili sakralnog sadraja
3) nadgrobni natpisi (epitafi)
1) posvetni natpisi su najbrojniji u PR, znatno su manje zastupljeni u ranoj romanici
2) natpisi sa sadrajem ope sakralnog obiljeja uglavno baziranog na preraenim
liturgijskim tekstovima kao izvacima iz biblijske literature, podjednako su prisutni u oba sloja,
ali u daleko manjem broju nego posvetni natpisi
3) nadgrobni natpisi su najrjei i pripadaju uglavno kasnoj PR ili ranoj romanici.
Obuhvaaju 2 cjelovita epitafa : sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina i Petra Crnog iz opatije u
Sumpetru,fragmentirani epitaf na ornamentiranoj ploi groba iz narteksa SH bazilike Sv.
Marije u Biskupiji i dio pretpostavljenog epitafa sa Pribimirovim imenom iz opatije Sv.
Bartolomeja na Kapitulu.
87.NATPISI HRVATSKIH KNEZOVA 9. ST.
TRPIMIR natpis iz Riinica S od Solina sred. 9.st. ; PRO DUCE TREPIME(RO) . . . . za vojvodu
Trpimira ulomak zabata
BRANIMIR ima najvie natpisa ; 1. Mu kod crkve Sv. Petra za Branimira, godina je
kristovih, otkad je od svete Djevice primio tijelo, 888. i indikacija 6 dio arhitrava
2. opot kod Benkovca knez Branimir, vojvoda Hrvata - arhitrav i zabat oltarne pregrade
3. Nin 1) Branimir knez Slavena 2) Opat Teudebert ulomci 2 arhitrava

4. Otres u ime Gospodnje! U vrijeme Gospodina Branimira, kneza . . . . - zabat i arhitrav

5. drapanj Branimir i upan Pritina arhitrav oltarne ograde
MUNCIMIR natpis iz Uzdolja 895 ovo djelo je dao izraditi knez Muncimir - arhitrav i zabat
oltarne pregrade
VIESLAV krstionica iz Nina oko 800.g. VUICISSLAVO DUCI . . . .
10.st. -*Drislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina*Jelena- Gospin Otok, Solin
975. g.
11. st. *kralj Zvonimir- crkva sv. Petra i Mojsija, tzv. uplja crkva 1075. g. - okrunjen,
darujezemlju u svoje vrijeme sv. Luciji na Krku, i njegov jo samostan sv. Grgura u Vrani
iz1076.g., a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu.
12. st.- * sv. Lucija, Baka- Baanska ploa, Drija i Dobrovit.
88.NATPIS KRALJICE JELENE
To je natpis s Jeleninog sarkofaga naenog u crkvi na Gospinom Otoku kod Solina. Bio je
razmrvljen u 100 ak komada, ali ga je Buli uspio sloiti. Na natpisu pie : U ovom grobu
poiva slavna Jelena, ena kralju Mihajlu i mati Stjepana kralja, koja je bila vladarica. Dne 8.
listopada umrije u miru. Ovdje bi sahranjena g. od upuenja Gospodinova 976., indikacije IV .
. . . (tj. petak 10. oujka 976.). Ona koja je za ivota bila kraljevstvu Majka, postade (Majkom)
sirota i zatitnicom udovica. Ovamo gledajui ovjee reci : Boe, smiluj joj se dui!
Natpis nam je dao i imena 2 kralja Mihajla Kreimira (949. 969.) i njegovog sina Stjepana
Drislava (969. 997.) i razliku izmeu trenutka smrti i pokopa : 1)predstavljanje 2)datacija
3)teologij(o njoj) 4)adhoracija
89.NADBISKUPI MARTIN I LOVRE ( NJIHOVI EPITAFI )
Martin splitski nadbiskup 10.st., njegov sarkofag sa epitafom se datira u sam kraj 10.st. Po
karakteristikama teksta slian je epitafu kraljice Jelene jer nije napisa u stihovima niti u
1.licu, a Martin se oslovljava kao PATER PUPILLIS (Jelena je MATER PUPILLIS = majka
zatitnica siromanih). Osim epitafa, sarkofag nema nikakav ukras.
Lovre osorski nadbiskup 1059. 1099. za vrijeme Petra Kreimira 4, najgorljiviji je pobornik
reformi Grgura 7 (1060. sabor u Splitu protive se slavenskom bogosluju, podravaju
celibat, brijanje brade sveenika . . . . ) i najistaknutija linost reformnog pokreta u Hrvatskoj i
Dalmaciji. Takoer je i utemeljitelj prvog samostana benediktinki u Splitu. Epitaf na njegovom
sarkofagu se nalazi unutar okvira, pisan je u stihu i u 1. licu.
90.NATPIS NA SARKOFAGU PETRA CRNOG
Natpis na sarkofagu Petra Gumajeva ( Crnog ), splitskog patricija 11.st. i utemeljitelja
samostana Sv. Petra u Selu, je jedan od primjera u srednjem vijeku rairene epitafske poezije.
Natpis je metaforiki proet milju o prolaznosti ivota u kojem se izmjenjuju dijelovi
originalnih Petrovih stihova i stereotipni izriaji ( Dobrini stihovi ). Leksiki elementi su
crpljeni iz formulainog repertoara antike epigrafike, ali i iz suvremenih metrikih prirunika
koji su se upotrebljavali u srednjovjekovnoj epitafskoj poeziji. Epitaf je uklesan na prednjoj
strani SK sarkofaga koji je izvorno imao motiv kria u reljefu na sredini ploe, koji je kasnije
otuen jer je sluio kao menza u gotikoj crkvi. To je metriki epitaf sloen u leoninskim
stihovima od 2 pentametra i 6 heksametara, a komponiran je u 2 dijela s obje strane
prvotnog kria : lijevi u 6, a desni u 4 reda. Prvi dio natpisa je napisao sam pokojnik, a drugi
sveenik Dobre ( Dabrus ). U prvom dijelu teksta Petar govori o svom ponaanju, prezirui
ovozemaljski ivot. U drugom dijelu Dobre istie njegove vrline koje ga potiu na gradnju
crkve. Epitaf je pripadao benediktinskoj opatiji Sv. Petra u Selu ( Sumpetru ) i datira se u kraj

11.st.
91.POSVETNI NATPISI CRKVENIH OSOBA
Osnovne cjeline u sadrajnoj strukturi natpisa :
1. subjekt tj. nositelj dedikacije
2. objekt dedikacije tj. vrste donacije koju natpis biljei te svrha njenog postavljanja
3. vrijeme realizacije dedikacijskog ina
Sveenik IVAN (Iohannes) iz Nina na Vieslavovoj krstionici oko 800.g.
Sveenik GRACIJAN (Gratiosus, Gratianus) nadvratnik iz Bijaa Sv. Marta 9. 10.st.
Predstojnik opatije Sv. Petra i Mojsija MOJSIJE (URSO) zabat oltarne pregrade
1.pol.11.st.
FUSKO (Fuscus) Sv. Mihovil u pridrazi arhitrav 9.st. ( vjerojatno ugledni benediktinski
samostanski duhovnik).
Opat STJEPKO (Stepcus) Sv. Bartolomej, Kapitul kod Knina 9. 11.st.
Sv. Marta u Bijaima ; GUMPERTUS akon i GUMPERTUS sveenik prezbiter
Opat TEUDEBERT prvi imenom poznati opat u Hrvatskoj Sv. Mihovil u Ninu sa
Branimirovog natpisa.
92.RANOSREDNJOVIJEKOVNI NATPISI HRVATSKIH UPANA
GASTIKA arhitrav oltarne ograde u crkvi Sv. Spasa (880. 900.) na vrelu Cetine zavjetni
natpis donatora upana Gastike, njegove djece i majke Nemire identini ukrasi kao oni na
natpisima sa Branimirovim imenom
GODEAJ nadvratnik iz Sv. Kria u Ninu zbok ukrasa na prednjoj strani nadvratnika datira
se u 9.st., ali zbog oblika slova u 11.st., natpis je moda nastao kasnije
PRITINA arhitrav oltarne ograde iz drapnja sa Branimirovim natpisom 9.st.
IVAN arhitrav oltarne pregrade iz Sv. Ivana u Uzdolju 11.st
LJUBOMIR dvorski upan nadvratnik crkve Sv. Nikole od Podmorja ili Sv. Petra od Klobuca
iz Katel Starog oko 1089.
GODIDRAG arhitrav oltarne pregrade pr. Crkve na poloaju gotike crkve Sv. Nikole(Starog)
u Kuli Atlagia (Benkovac)
93.CRKVA I GROBLJE U GORNJIM KOLJANIMA
Ovaj lokalitet se nalazi na jezeru Perua i potpuno je uniten jer ga je jezero preplavilo. Sve
to je pronaeno pronaeno je potkraj 19.st. U Gornjim Koljanima je bilo veliko antiko
naselje sa SK bazilikom koja je u 9.st. preureena u trobrodnu PR baziliku (tlocrt je poznat iz
19.st.), pronaeni su fragmenti dekorativne plastike od kojih je najpoznatiji plutej. Taj plutej je
ukraen trolanim, gusto prepletenim geometrijskim uzorcima, ljiljanima, rozetama i
golubicama na zdepastim i jakim nogama te sitnom glavicom sa krupnim okom i grozdom u
kljunu. Slian motiv je naen i na zabatu oltarne pregrade u Biskupiji pa se smatra da je
dijelo istog klesara. Oko crkve je mnogo grobova bez priloga, svi su izraeni od vertikalno
postavljenih kamenih ploa. U atriju crkve su bila 2 groba s ostrugama, a s I strane crkve
grobovi sa srebrnim naunicama, karolinkim maem tipa K, jezicima, okovima, kopama i
strijelama. Groblje se datira 9. 13.st.
94.LOKALITET CRKVINA U GALOVCU
Na ovom lokalitetu kod Zadra su pronaeni ostaci RK memorije i crkve iz 6.st. koja je
preureena tokom 9. i 10.st. Naeni su ulomci iz antikog i starohrvatskog vremena
predromaniki ulomci 2 ciborija i oltarna pregrada koji se datiraju u poetak 9.st. i

smatraju se produktom zadarske radionice. Isto tako su naeni ostaci SH groblja 9. 12.st. i
groblja 12. 16.st., a kontinuitet pokapanja je 5. 19.st.
95.PREDROMANIKI LOKALITETI U JZ BOSNI ( DELONGA )
GREBCI VAAROVINE 9 km od Livna, pronaen je dio PR arhitrava s ostatkom posvetnog
natpisa koji potvruje postojanje PR crkve u 2.pol.9.st. arhitrav oltarne pregrade ( oko 880.
900. ) OPERAS CHR(istu) M
Pronaeni su i ostaci kasnosrednjovjekovnog groblja sa stecima u obliku sanduka.
LIVNO naen je dio PR zabata s natpisom na poloaju Perkua damije to indicira
ranosrednjovijekovnu crkvu. Slinost sa ostacima iz PR crkve Sv. Petra u oblinjim
Rapovinama sugerira da je od tamo. 880. 900.
RAPOVINE 3 km od Livna. PR crkva Sv. Petra s grobljem ( neistraeno ). Pronaen arhitrav
oltarne pregrade s natpisom o darivanju i posveti crkve Sv. Petru Apostolu.
96.GROBLJE U MINJU U ISTRI
U minju je pronaeno SH groblje na redove koje se datira u vrijeme izmeu 840. 950.
Grobovi su obloeni vertikalnim ploama i pokrivnom ploom. Izvana su bili oznaeni jer
nema nijednog preklapanja. Pokojnici su bili u ispruenom poloaju, na leima, s rukama uz
tijelo i orijentirani Z I. Veina pokojnika (ponegdje na dasci) je sahranjena pojedinano, ali
bilo je i sa 2,3 i 4 kostura. Mnogobrojni su djeji grobovi to upuuje na epidemije. Veina
grobova je prazna, samo sa kosturom, a pokapani su ili goli ili u rublju, zamotani u tkaninu jer
nisu pronaeni metalni ni ostali nalazi odjee (kope, okovi, dugmad). Rijetki su i nalazi koji
bi govorili o poganstvu. Meu nakitom su najbrojnije naunice : obine kariice (u nekim
grobovima su naene s grozdolikom bjelobrdskom ili ketlakom naunicom to olakava
datiranje u sr. 10.st.), kariice s koljencima (openito 9. 12.st., u minju kraj 9.st. na to
upuuju slinosti s obinom kariicom kojoj krajevi zavravaju kukicom, ali ove su raskonije),
1,2(iznimna pojava u SH krugu, van njega nisu poznate),3,4-jagodne (veinom 9. i 10.st.),
mediteransko bizantske naunice ( tip F 2 srebrne naunice, 2. pol. 9.st., predstavljaju
bogatiju i razvijeniju varijantu lijevanih bronanih naunica tipinih za barbarizirane istarske
nekropole 7. i 8.st., tip D 2 srebrne naunice sa 2 nasuprotno postavljena srcolika lista,
izraena a jour od ice ~ Buzet datirane novcem kralja Lotara 840. 855.), ketlake
naunice ( 1. tip je slian obinim kariicama, a 2. je kovana bronana naunica s
polumjeseastom ploicom 2. pol. 9. i 10.st.), bjelobrdske naunice (1 lijevana srebrna
grozdolika naunica, na proirenom donjem dijelu se istiu avovi koji ukazuju na izradu u 2dijelnom kalupu ~ Istra, Vinodol). Pronaeno je i prstenje od bronce, ice ili lima i 1 posuda s
valovnicom ( kasnoantiki oblik visoka sa suenim otvorom, ostatak je slavenski).
minjska nekropola je vana jer se uz sjevernu varijantu SH dalmatinske kulture koja joj daje
osnovni biljeg, javljaju i elementi bitni za kulturu romanskih starosjedilaca i alpskih Slavena.
97.KRONOLOGIJA BJELOBRDSKE KULTURE
Giesler je napravio apsolutnu kronologiju.
PRIJELAZNA FAZA 900. 965.
BIJELO BRDO I rana
965. 995.
kasna 995. 1030.
BIJELO BRDO II rana
1030. 1070.
Kasna 1070. 1100.
BIJELO BRDO III 1100. 1250. dodao ga je Tomii

98.ARHEOLOKI MATERIJAL BJELOBRDSKE KULTURE

Nakit bjelobrdske kulture je dosta skroman i rustian u umjetnikom smislu. Preteno je
izraen od bronce i srebra tehnikom lijevanja i iskucavanja i esto ukraen pseudogranulama.
Ogrlice i narukvice su izraene od staklene paste i kauri puia.
Naunice S kariice, grozdolike volinjskog tipa, polumjeseaste eeraste
Prstenje od upletene ice, rastavljenih krajeva, lijevano, 1 luksuzni ukraen granulacijom i
filigranom ( Zvonimirovo, Veliko Polje, Suhopolje )
- 3 osnovne grupe otvoreni, zatvoreni, s krunom
Dvolani srcoliki privjesci. Bueni srebrni novac denari Andrije I (1046. 1061. ) u grobu
djeteta, dugmad, praporci.

99.VANIJA GROBLJA BJELOBRDSKE KULTURE

Vukovar Lijeva Bara, Veliki Bukovac, Klotar Podravski, Bijelo Brdo II, Mrsunjski Lug,
Zvonimirovo ( Suhopolje ) 1. pol. 11.st., Josipovo ( SZ od Slatine ) 1. pol. 11.st.
100. BENEDIKTINSKI SAMOSTANI 9. ST. NA IST. OBALI JADRANA?
*Sv. Ambroz u Ninu natpisi Branimira i Teudeberta (na celu benediktinskog samostana
u10.st.)
*Sv. Petar u Riinicama Trpimir
*Crkvina u Biskupiji
*Sv. Bartolomej u Kapitulu kod Knina moda 1060.g. Trpimirov natpis
*Sv. Ivan kod Biograda
*Sv. Krevan i Sv. Marije u Zadru
*Sv. Nikola u Trogiru
101. TIPOLOKE KARAKTERISTIKE I DATACIJA BENEDIKTINSKOG
SAMOSTANA SV. MARIJE UZADRU I SV. PETRA U SUPETARSKOJ DRAGI?
*Sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj
predromanikojarhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a
bone su polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj. westverk, to je
predromanikidodatak. Podudaraju se vanjske i unutarnje lezene.*Sv. Marija u Zadru- istog je
tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva.Uz nju je dvorana kapitula sa
zvonikom, koji je obnovljen u 15. st. ali kao romaniki.Dvorana kapitula je presvoena
bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu i jedini je takav
najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105. g.),zadubina ike iz roda Madijevaca i
sv. Petra u Supetarskoj Drazi- najbolje sauvana bazilikaiz 11. st. - sauvani su svi unutarnji
elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike.1060. g. plemstvo i puk osnivaju samostan.
102. GROBLJA RAZVIJENOG I KASNOG SREDNJEG VIJEKA
Groblje kod crkve Sv. Spasa na vrelu Cetine 12. 15.st.
Brnaze kod Sinja 12. 15.st.
Maljkovo u gornjoj Cetini 12. 15.st.
Crkvina u Biskupiji kod Knina 12. 15.st.
Putalj 12. 15.st.
Bribir Dol i Tjeme 14. 16.st.
103. GROBLJE KOD CRKVE SV. SPASA U VRH RICI
Ovo groblje je najveim dijelom nastalo tijekom kasnog srednjeg vijeka. Prevladava miljenje

prema kojem je nekropola ustanovljena ve u 9.st., da je bila pokapalite tijekom 10., 11.,
12.st., ali i kasnije kroz razdoblje razvijenog srednjeg vijeka.
1. Najstariji grobovi se nalaze blie PR crkvi i karakteriziraju ih nalazi obinih kariica, kariice
s 3 koljenca od uvijene ice i 1 jagodne naunice. U ovoj fazi 9. pol. 13.st. groblje zauzima
mali prostor oko crkve.
2. U drugoj fazi se nastavlja pokapanje u istom prostoru pa dolazi do devastacije ranijih
grobova. Ova faza se datira pol. 13. pol. 14.st., a karakteriziraju ju nalazi naroskanih
naunica i naunica s 3 granulirana koljenca.
3. U treoj fazi se groblje iri juno od crkve, a ovaj sloj grobova je obiljeen grobovima s
trojagodnim naunicama te nalazima eljznih kopi. Datira se od sred. 14. sred. 15.st.
Unutar ovog kasnosrednjovjekovnog sloja nalaze se se i poneki grobovi s naroskanim
naunicama i naunicama s 3 granulirana koljenca koji ine sponu izmeu prvotnog prostora
groblja i proirenja.
Grobovi su bili oznaeni stecima, nalaz srebrnog pojasa (gotiki 14./15.st.) s aplikama ispod
najveeg steka sa zlatnim prstenom.
Bogata numizmatika graa (uglavnom mletaki, ugarski i akvilejski novac od 13.
15.st.)
2 groba sa zlatnim prstenom i ostrugama sa zvjezdicom.
Srebrni pojas s aplikama karakterizira ga velika duina te garnitura za zakopavanje s
alkom otvorenog tipa kroz koju se ne mora provlaiti pojas. Ostatak duine pojasa pada
slobodno do koljena, zavravajui kovanim jezicem s emajliranim ploicama s figuralnim
prikazima. Krnja alka je oblikovana kao ljudska figura ovakvi pojasevi su karakteristini za Z
Europu od 13. 15.st.
104. BRIBIR U SREDNJEM VIJEKU
Kontinuitet ivota na podruju Bribira traje jo od prapovijesnog doba. U 9.st. dolazi do
simbioze liburnoromanskih starosjedilaca i novodoseljenih Slavena i Hrvata. Bribir 1. put
spominje Konstantin Porfirogenet, a onda se spominje i u poveljama hrvatskih kraljeva u
navoenju bribirskih upana 11.st. Arheoloki materijal od 7. 11.st. je prilino oskudan no iz
SH razdoblja 9. 12.st. imamo 3 nekropole : Vratnice, Novi put i Groblje.
PR skulptura je vrlo fragmentirana. Pronaeni su pluteji, pilastri, arhitravi koji su vjerojatno
pripadali 8-lisnoj crkvici, a datirali bi se u 2. pol. 9.st. 1. pol. 10.st.
Crkva sa SI strane dananje crkve Sv. Joakima i Ane ' 59. su otkrivene 3 apside, 10 godina
kasnije Gunjaa je otvorio SZ stranu i pronaao ostatke zidova neidentificiranih graevina i
ostatke 3 apside SH rotunde koje su preslojile starokransku grobnu celu u kojoj su bila 2
sarkofaga. Prema zakonu simetrinosti SH rotunda, zakljuili su da se radi o 8-listu.
Fortifikacije u srednjem vijeku se samo nadograuju one iz ranijih razdoblja.
Nekropole :
1) Vratnice ( kr.8. po. 10.st. ) nalaze se pred glavnim vratima stare Varvarije. Grobovi
su ovalni i paetvorinasti, a dubina i orijentacija im variraju. U grobovima su pronaene
obine kariice, s-kariice, sa tordiranom icom, sa 3 koljena, 1 jagodne ( glatke, ukraene
granulacijom i filigranom ili sa stoastim dodacima), okrugle aplike, prstenje, par ostruga sa
kalotastim z6avrnim ploicama (kraj 9./10.st.)
2) Novi put ( kraj 8. 1.pol. 9.st. ) se nalazi uz I dio bedema, naeno je samo 13 grobova
sa obinim kariicama, S kariicama, tordiranim, sa 3 koljena, 1-jagodne aplike, prstenje, 1
igla. Grobni prilozi govore da je ova nekropola istovremena s Vratnicama, ali da traje do
sredine 9.st.

3) Groblje ( 10. 13.st.) nastaje kao novo ukopite sa izgradnjom centralne, viekonhne
crkve unutar grada poetkom 10.st. nakon ega odumire upotreba Vratnica. Novo groblje se
radijalno proirilo i zahvatilo veliku povrinu. Pronaeno je 88 grobova orijentiranih Z I od
kojih polovica ima priloge kao to su karii8ce, sa 3 koljena granulirane ( od 10.st.), 1 S
kariica, 1-jagodne, 3-jagodna, dugmad u obliku jagode. Ova nekropola ostaje u funkciji kroz
cijelu romaniku.
4) Dol ( 2.pol.13. kraj 16.st.) se nalazi uokolo gotike crkve Sv. Marije, u njezinoj
unutranjosti i unutar samostana. Kasnosrednjovjekovni grobovi nemaju pravilnu orijentaciju,
jednostavni su, paetvorinastog ili ovalnog oblika, a unutar crkve i samostana su graeni na
2 i 3 kata i prekriveni obraenim monolitnim ploama. To su ETANI GROBOVI i obiaj su 15. i
16.st. Smjetaj grobova unutar i izvan graevina govori o stalekoj raslojenosti. Meu
nalazima je najbrojnije prstenje, paetvorinaste i ovalne kope, zvonolika dugmad s uicom,
srednjovjekovni kovani novac, 3-jagodne naunice, naroskane sa granuliranim koljencima, 1
gotiki ma, 1 ostruga.
5) Tjeme (14. 16.st.) uz 14.st. se gradi gotika crkva sa pravokutnom apsidom i groblje
oko nje. Istraeno je 78 ETANIH GROBOVA s nepravilnom orijentacijom i malo priloga :
obine kariice, s 3 granulirana koljenca, prstenje, par ostruga, 3-jagodne naunice.
Ostruge od 12. 14.st. imaju iljak za podbadanje konja, dok u 14. i 15.st. dobivaju
zvjezdicu sa 6, 8 ili 12 krakova.
3- jagodne naunice su prvo datirali vrlo iroko od 9. 15.st, ali se shvatilo da 3-jagodnih
nema u ranosrednjovjekovnim nekropoloma (npr. Bribir Vratnice, Novi put, Knin Spas,
Smrdelji, Gajine, Majdane, Mravinci), ali ih ima na lokalitetima dugotrajnog srednjovjekovnog
kontinuiteta ukopavanja (npr. Bribir Dol, Tjeme, Kai Mastirine, Biljane Donje Begovaa,
Brnaze, Mu Gornji) to znai da su 3-jagodne naunice proizvod ZRELOG SREDNJEG VIJEKA
i nema ih prije 2. pol. 12.st.
105. ROMANIKE I GOTIKE CRKVE U ISTRI A. ONJE CRKVENA
ARHITEKTURA U ZAPADNOJ ISTRI
ROMANIKA
Sv. Petar u umi kod Pazina
Kanonika kua u Poreu
Kasnoromanika gotika komunalna palaa u Puli
Sv. Mihovil nad Limskom Dragom jednobrodna s polukrunom i izboenom apsidom.
Crkva u Humu
Sv. Foka Peroj
GOTIKA
Franjevaka crkva u Puli
Franjevaka crkva u Kopru, Piranu, Poreu
Sv. Martin Beram
Sv. Katarina i Sv. Antun u Savientu etvrtasti tlocrt.
106. DATIRANJE I RASPROSTRANJENOST SREDNJOVJEKOVNIH STEAKA
Steci su kameni, monolitni, vodoravni ili uspravni nadgrobni spomenici prizmatinog tipa s
ravnom ili dvostrenom gornjom plohom, s postamentom ili bez njega.
Karakteristini su za podruje Hercegovine, srednje i I Bosne, Podrinja i Dalmacije, te manjim
dijelom za Crnu Goru, Kosovo, Z Srbiju, Posavinu i SZ Bosnu.

Po tipologiji razlikujemo plou, sanduk, sljemenjak, stup, kriinu i antropomorfni steak.

Veina istraivaa smatra da su se osnovni oblici steaka razvili iz nadgrobnih ploa, najstariji
je nadgrobna ploa trebinjskog upana Grda iz 2. pol. 12.st. Steci u obliku sanduka i
sljemenjaka se javljaju krajem 14.st., a stup i kriina sredinom 15.st.
Lokalitet BISK kod Trilja sljemenjaci tzv. dalmatinskog tipa ukraeni.
Jedan od najljepih steaka ovog tipa iz 1440.g. je onaj Vukoja Bogdania koji je isklesao
klesar Jurina (poznato iz sadraja natpisa).
107. DATIRANJE I KARAKTERISTIKE PREDROMANIKE U HRVATSKOJ
Marasovi govori o arhitekturi kao o najbrojnijoj kategoriji predromanikog graditeljstva. Od
arhitekture postoje 1. Crkve datirane na osnovi povijesnih izvora i 2. Crkve datirane na
osnovi komparacija.
Glavne povijesne odrednice na poetku ranog srednjeg vijeka jesu avarsko slavenska
najezda i ruenje tj. prestanak kontinuiteta nekih znaajnijih antikih gradova (Salona,
Epidaur), u prvoj polovici 7.st. i slavenizacija tog podruja.
U primorskim gradovima proces slavenizacije tee daleko sporije, meutim gasi se antika
kultura koja je Justinijanovom obnovom u 6.st. doivjela svoj posljednji procvat, pa i u
dalmatinskim gradovima u 7.st. dolazi do prvih pojava ranosrednjovjekovne umjetnosti, tu
jo uvijek postoji kontinuitet iz antikog razdoblja, ali se ova umjetnost vie ne moe svrstati
u antiku nego u ranosrednjovjekovnu. Po Marasoviu 7.st. obiljeava donju granicu
predromanikog doba u Dalmaciji, pa s tim stoljeem zapoinje kronoloku klasifikaciju
ranosrednjovijekovnog crkvenog graditeljstva, bez obzira to iz tog doba gotovo i nema
sauvanih graevina ili povijesnih izvora.
Problem gornje granice je sloeniji, zbog nepodudaranja povijesnih i kulturno-umjetnikih
odrednica koje definiraju poetak visokog srednjeg vijeka. Glavne povijesne odrednice novog
razdoblja su : pojava autonomnih dalmatinskih gradova na poetku 12.st. tj. kraj hrvatske
drave kao najznaajnije tvorevine ovog prostora krajem 11.st. i prikljuenje iste Ugarskoj.
PR umjetnost traje u Dalmaciji uglavnom do kraja 11.st., premda prvu pojavu romanike
susreemo ponegdje ve u drugoj polovici 11.st.
Za razliku od rane romanike PR je svojstvena :
61 nepodudarnost u organizaciji prostora i kompoziciji fasada
62 postojanje skrivenih prostora koji se ne vide na vanjtini
63 prostprni diskontinuitet uzrokovan uskim prolazima
65 karakteristian pleterni dekorativni repertoar na unutarnjem
namjetaju, vratima, prozorima, fasadama
69 pojava (ili nastavak iz kasnoantikog SK doba) plitkih nia na fasadama
uokvirenih obinim ili dvostrukim lukom ; raspored tih nia, ponegdeje i
bez kompozicijskog reda, podsjea na horror vacui svojstven PR
pleternoj skulpturi
71 kontinuitet SK arhitrava zasjeenog na krajevima
73 karakteristina tehnika gradnje s upotrebom priklesanih lomljenaca
vezanih obilnom bukom
Ponekad graevine 11. i 12.st. imaju karakteristike PR, a ponekad ve u drugoj polovici 11.st.
neke graevine imaju obiljeja RR.
Marasovi spominje 3 karakteristina razdoblja europske PR, gdje nae podruje ima neke
posebnosti :
1. 7. i 8.st.
Merovinka umjetnost na zapadu, langobardska umjetnost u Italiji. Rijetki sauvani primjeri i

podaci koji nam govore o tom razdoblju. Prisutna antika tradicija (podrava Preloga u teoriji
pasivne negacije antike), skulptura se oslanja na organske antike motive koji se postupno
stiliziraju.
Kod nas zbog provala barbarskih naroda i ekonomske krize smanjuje se opseg gradnje, pa
su i izvori oskudniji. Glavna graditeljska aktivnost je adaptacija postojeih graevina (manja
ili vea promjena unutarnjeg namjetaja) u gradovima i naseljima koji odravaju kontinutet
antike ; npr. Sv. Stoija u Zadru sauvan dio SK apside, ostaci krstionice i katekumeneuma i
tragovi episkopija. Konstantin ju spominje oko sredine 10.st. i usporeuje s carigradskom
crkvom Halkopratejaca.
Jo jedan primjer je rapska katedrala koja se vezuje uz adriobizantski stil iz kraja 5.st.,
primjer kontinuiteta SK katedrale.
Split koji se razvio u Dioklecijanovoj palai nakon pada Salone je jedan od primjera
kontinuiteta. Marasovi dri da je vjerojatna datacija preureenja Dioklecijanovog mauzoleja hrama u splitsku katedralu 7. ili poetak 8.st., s ime se poklapa i ukras na sarkofagu
nadbiskupa Ivana.
2. druga polovica 8.st. kraj 10.st.
Iz tog razdoblja, kada su i okolni Hrvati krteni te grade crkve s imenima svojih kraljeva i
dostojanstvenika, koji izdaju i isprave, postoji neto vei broj podataka o arhitekturi nego iz
prijanjeg razdoblja.
Karakteristine graevine (a spominje ih Konstantin VII Porfirogenet) su Sv. Donat ( tada Sv.
Trojstvo ) koja se datira oko 800.g., a metodom C14 oko 710. (+/- 25 godina), to bi bila njena
prva faza; i Sv. Tripun iz Kotora koju je digao Andrija Saraceni 809.g., a u kojoj su osim
sarkofaga i ulomaka kamenog namjetaja naeni ispod sakristije romanike katedrale
temeljni ostaci same crkve.
Najvei broj centralnih graevina je iz tog razdoblja.
Iako se trogirska Sv. Marija i splitska Sv. Tr5ojica pribliavaju prototipu koji je zadarska
krstionica, pa bi mogli biti i iz 8.st. s time da su ukrasne osobine iz 9.st.
Longitudinalne graevine su takoer veinom datirane u 9. i 10.st.
3. 11.st
U Europi to je poetak protoromanike tj. zadnje faze tzv. otonske umjetnosti.
Neke crkve po stilskim osobinama pripadaju ranoj romanici kao npr. Sv. Petar u Drazi na
Rabu, Sv. Ivan u Biogradu na Moru, Sv. Toma u Biogradu na Moru, Sv. Petar i Mojsije u Solinu.
Ovo 11.st. uvodi u PR arhitekturu Dalmacije snaan bizantski utjecaj, kao npr. Sv. Eufemija u
Splitu iako je sruena, nacrti pokazuju dvoransku baziliku s upisanim transeptom i s
kupolom uokvirenom krunim tamburom. Pleterni ulomci se takoer datiraju oko sredine
11.st.
Nadalje Sv. Mihajlo u Stonu s ostacima fresaka koje prikazuju kralja Mihajla s modelom crkve
u ruci.
108. POLOAJ NINA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Nin je bio vano crkveno sredite u kasnoj antici, a u srednjem vijeku je bio jedno od jaih
kranskih sredita na podruju kojim su vladali Hrvati pa se moe predpostaviti da je na elu
njegove crkve bio arhiprezbiter podloan zadarskom biskupu. Isto tako, Nin je bio i sredite
preko kojeg su franaki misionari dolazili u Hrvatsku to se vidi u pojavi kultova franakih
svetaca i ostacima materijalne kulture. Prvi trag osnivanja biskupije nalazi se u pismu pape
Nikole I ( 858. 867. ) u kojem se biskupija ne spominje izrijekom, nego se govori o tome
kako se ne smije osnovati Crkva tj. zajednica katolika bez papinog doputenja. Zbog toga to
je crkva u Hrvatskoj slijedila zapadne obrede, a u Dalmaciji istone, Zadar se priklonio

carigradskom patrijahu, pukle su veze Zadra i Nina koji je bio sredite zapadne Crkve. Izgleda
da je ninsko sveenstvo odluilo samoinicijativno osnovati biskupiju ime Nikola I nije bio ba
zadovoljan, ali je prihvatio stanje tako da je ninski biskup bio podreen Rimu, a Hrvatska je
prvi put dobila svoju crkvenu hijerarhiju odvojenu od dalmatinskih gradova.
Branimir je sa biskupom Teodozijem pokuao hrvatske i dalmatinske gradove ujediniti te
ninsku biskupiju s dalmatinskom Crkvom i obnoviti salonitansku metropoliju s Teodozijem na
elu, to se nije dogodilo jer ninsak biskupija nije ukinuta, a i zadarski biskup se usprotivio jer
je htio zadrati mogunost da ba on postane metropolit. Na saborima 925. i 928. se ukida
ninska biskupija, a njeno podruje je uklopljeno u jedinstvenu crkvenu provinciju sa splitskim
metropolitom na elu.
KATEDRALA SV. ASELA
1 brodna s pravokutnom apsidom i zvonikom(romanika). U PR je dodana krstionica (gdje je
navodno naena Vieslavova krstionica)
CRKVA SV. MARIJE
Trobrodna bazilika iz 9.st.. Uz nju je sredinom 10.st. osnovan enski benediktinski samostan.
SV. KRI
Krinog tlocrta, pronaen je nadvratnik sa posvetnim natpisom upana Godeaja. Crkva je iz
9.st. Uz crkvu je i SH groblje, jedina PR graevina(nepravilno kamenje), ostalo su pregradnje.
CRKVA SV. NIKOLE U PRAHULJAMA
Iz 12.st., na humku, oblik trikonhosa, vanjske plohe su neralanjene osim niza konzolica pod
strehom to govori o ROMANICI.
CRKVA SV. AMBROZA
12.st. (materijal iz 9.st. je nestao). Jednobrodna sa polukrunom apsidom, ostaci
benediktinskog samostana iz 10.st. kojem je na elu bio Teudebert.
CRKVA SV. MIHOVILA
Poruena gotika, bila je 1 brodna. Naeni fragmenti oltarne pregrade s imenom
Branimira(dux Sclavorum) i opata Teudeberta.
CRKVA SV. BARBARE
11.st., po Jeliu trobrodna s 3 apside.
109. RANOSREDNJOVIJEKOVNI SARKOFAZI U SPLITU
Sarkofag priora Petra pol. 10.st.
Sarkofag Ivana Ravenjanina
Sarkofag Ivana, sina Tvrdakova pol. 10.st.
Sarkofag nadbiskupa Martina kraj 10.st. - EPITAF
Sarkofag nadbiskupa Lovre 11.st. - EPITAF
Sarkofag Petra Crnog kraj 11.st. - EPITAF
Sarkofag kraljice Jelene 10.st. EPITAF
Krajem 10.st. prestaje moda ukraavanja sarkofaga i likovni ukras se zamjenjuje pjesniki
koncipiranim tekstom koji velia pokojnika.
110. NAJZNAAJNIJA GROBLJA POGANSKOG HORIZONTA ( DO SREDINE 9. ST.
) U DALMACIJI
NIN Materiza, drijac, Sv. Kri
KAI Maklinovo brdo, vinograd Stojana Dre, Razbojine, Glavurak
SMILI Kulica
Biljane Donje Begovaa, Strane Gorica, Dubravice kod Skradina

111. KARAKTERISTIKA I DATACIJA NAUNICA GROZDOLIKOG TIPA,

JEDNOJAGODNIH I ETVEROJAGODNIH TE NAUNICA MINJSKOG TIPA
GROZDOLIKE NAUNICE su proizvod bizantskih zlatarskih radionica. Na dnu kariice se
zrnca grupiraju u oblik koji podsjea na grozd. Datiraju se do kraja 8.st. (2.pol.8.st. Trilj,
Biskupija). Golubi moda 7.st.
JEDNOJAGODNE NAUNICE po tipolokim karakteristikama moemo podijeliti u 2 grupe : 1)
jagode su izraene od 2 glatke spjene polutke tako da najee imaju bikonian oblik, jagode
su bez ukrasa, samo im je preko sredine gdje se spajaju polutke te na krajevima kroz koje
ulazi karika, ovijena tanko pletena filigranska nit. Uglavnom su izraene od bronce i bakra
manje od srebra.
2) karike razliitog promjera na kojima na kojima se nalaze vee ili manje jajolike ili okrugle
jagode bogato ukraene tehnikom filigrana i granulacije. Uglavnom su od srebra i pozlaenog
srebra. Nalazita : Biskupija Crkvina, Bukorovia podvornica, Koljane Crkvina, Kai
Mastirine, Grede, Biljane Donje Begovaa
9. 11.st.
ETVEROJAGODNE NAUNICE su se prema Karamanu razvile iz bizantskih grozdolikih
naunica, ali su se u izradi i varijantama oblika u potpunosti udaljile od svojih uzora da ih
moemo smatrati najspecifinijim primjerom SH naunica, najvjerojatnije izraenih od
domaih zlatara. Imaju uplje, izdueno ovalne ili bikonine jagode, ili glatke bez ukrasa ili
ukraene tehnikom filigrana i granulacije, od srebra, bronce ili pozlaenog srebra 9. 11.st.
Neto mlae mogu biti one s polumjesecom umjesto gornje jagode (evrske)
Biskupija Crkvina, Biljane Donje Begovaa, Bribir Vratnice, Solin Majdan, Mravinci
MINJSKI TIP naunica ima privjesak u obliku 2 nasuprotno okrenuta srcolika lista raena od
filigranske ice. Pronaene su u minju i Buzetu gdje su datirane novcem Lotara I u sredinu
9.st. Izvorite im je takoer u bizantskom krugu.
112. KARAKTERISTIKE I DATACIJA NAUNICA VOLINJSKOG TIPA
Te naunice su zapravo tip grozdolikih lijevanih naunica koje su rasprostranjene unutar
bjelobrdskog kulturnog kruga tijekom 11.st. U meurjeju Save i Drave, njihova pojava se
moe pratiti od 1. pol. 11. 1. pol. 12.st. Nalaz ovih naunica na groblju Strane Gorica.
Takoer treba spomenuti i PILINSKI TIP koji se datira u 11.st. i naene su u Strane Gorica i
Kaiu.
113. KARAKTERISTIKE I DATACIJA TROJAGODNIH NAUNICA
Trojagodne naunice su najraireniji tip na podruju izmeu Zrmanje i Cetine. Osnovni tip se
sastoji od 3 uplje jagode jednake veliine, smjetene na istoj udaljenosti, a ukraene
filigranom i granulacijom koji varira od jednostavnih do vrlo kienih. Raene su tehnikama na
proboj ili mlijevanjem pri emu se oponaa filigran ili granulacija. Karaman ih datira 9.
12.st., ali neki oblici traju sve do 14.st. ( Brnaze kod Sinja proupljene jagode ukraene
granulama, izmeu jagoda 2 radijalno postavljena kolutia + novac Ludovika Anuvinskog iz
14.st., trojagodne sa srednjom jagodom u obliku piramide, crkvina u Biskupiji )
3- jagodne naunice su prvo datirali vrlo iroko od 9. 15.st, ali se shvatilo da 3-jagodnih
nema u ranosrednjovjekovnim nekropoloma (npr. Bribir Vratnice, Novi put, Knin Spas,
Smrdelji, Gajine, Majdane, Mravinci), ali ih ima na lokalitetima dugotrajnog srednjovjekovnog
kontinuiteta ukopavanja (npr. Bribir Dol, Tjeme, Kai Mastirine, Biljane Donje Begovaa,
Brnaze, Mu Gornji) to znai da su 3-jagodne naunice proizvod ZRELOG SREDNJEG VIJEKA
i nema ih prije 2. pol. 12.st.

114. ETAPE U USPOSTAVI VLASTI ARPADOVIA U HRVATSKOJ :

NAJZNAAJNIJI DOGAAJI I SPOMENICI IZ 90 IH GODINA 11. ST. I
POETKA 12. ST.
Nakon Zvonimirove smrti(tj. nakon smrti Stjepana III.), njegova ena Jelena je u pomo
pozvala svog brata Ladislava 1091.g., ugarskog kralja. Same rodbinske veze nisu davale
pravo Ladislavu na krunu jer nije bio u direktnom srodstvu sa Zvonimirom pa se pretpostavlja
da su imali dogovor ili je Jelena uspijela zadrati krunu za sebe da bi ona kasnije pripala
njenom bratu.
Ladislav je s vojskom krenuo po krunu i s lakoom osvojio Slavoniju, daljnje napredovanje je
zaustavljeno jer je Bizant poslao nomadske Kumane da sa sjevera napadnu Ugarsku, elei
zaustaviti Ladislava. On se odluio na hitan povratak, ali je prije toga imenovao svog neaka
Almoa hrvatskim kraljem ( iako nije imao krunu ), a u Zagrebu je osnovao biskupiju
podredivi joj itavo podruje tadanje Slavonije (1094.g.). Za prvog biskupa je doveo ekog
sveenika DUHA jer je htio imati stranca kao predstavnika nove vlasti, ali iji e jezik
domjae stanovnitvo lake razumjeti. Da bi ga zatitio, sa sjeverne strane Medvednice
stvorio je veliko susedgradsko stubiko vlastelinstvo i dao ga ugarskom rodu AA.
Budui da je Almo bio nesposoban, Ladislav je vlast u Hrvatskoj prepustio Kolomanu. Ovaj je
poduzeo prvi pokuaj prodora u Hrvatsku kad je poslao odred vojske u Biograd po njegovu
zarunicu Buzilu ( time se stavio pod papino okrilje jer je njezin otac bio saveznik Urbana II i
stekao papino saveznitvo ). Sklopio je i ugovor s Venecijom o meusobnom priznavanju
vlasti nad steenim podrujem. Petar je tada bio jedini ozbiljni hrvatski kandidat za
prijestolje, no Kolomanov vojni odred ga poraava na Gvozdu i Koloman 1102.g. kree prema
jugu. Sklapa ugovor sa predstavnicima 12 hrvatskih plemena, dajui im porezne slobode i
oslobaajui ih obveze ratovanja sjeverno od Drave te se u Biogradu kruni za kralja Hrvatske
i Dalmacije ( koju jo treba osvojiti ). U to su doba dalmatinski gradovi funkcionirali svaki za
sebe pa Koloman, u dogovoru sa lokalnim nadbiskupom mirno osvaja Split, zatim Trogir i
Zadar u kojem uz samostan Sv. Marije gradi impozantni zvonik na koji je dao uklesati natpis
na spomen svog ulaska u Zadar (1105.g.)
A spomen na njegov ulazak u Zadar ostao je sauvan i na epitafu opatice VEKENEGE koji
spominje da umire za 5 godine Kolomanove vladavine.
115. TOMA ARHIAKON KAO IZVOR ZA RANOSREDNJOVIJEKOVNO
RAZDOBLJE
U svom djelu Historia Salonitana, Toma Arhiakon pie o splitskoj crkvenoj povijesti od 7.
13.st., no kao izvor za ranosrednjovjekovno razdoblje i nije ba pouzdan. Naime, on pie da je
Ivan Ravenjanin bio 1. splitski nadbiskup i stavlja njegovo djelovanje odmah nakon pada
Salone u 7.st., preutivi injenicu da je splitska metropolija nastala tek 925.g. Isto tako nije
ni spomenuo sabore 925. i 928.g. da bi mogao prebaciti obnovu salonitanske crkve u neko
neodreeno razdoblje odmah nakon povratka Salonitanaca ubrzo nakon razaranja Salone i da
bi Ravenjanina mogao prikazati kao organizatora crkve i u Hrvatskoj. No Toma Arhiakon
djela Ivana Ravenjanina isto ne datira.
Preuivanje splitskih sabora ima jo jedan razlog, a taj je da su dalmatinski biskupi glagoljai
koje Toma smatra hereticima ili Gotima. Toma iz prolosti splitske crkve brie i vrijeme kada
je dalmatinska crkva priznavala vrhovnu vlast konstantinopolskog patrijarha i u prikazu
Splitske crkve u 11.st. spominje uglavnom samo one dogaaje koji su potvrivali papinsko
dalmatinske dobre odnose.
On pie i o Zvonimirovoj smrti i pobjedi Ladislava nad Hrvatima.

On je i izvor o Kolomanovom ulasku u Split, Trogir i Zadar.

Pie i o prolasku pape Aleksandra III ovim krajevima i njegovom sastanku sa splitskim
nadbiskupom Rajnerijem na Visu.
Spominje i dolazak kriara u Split te njihov odlazak i povratak iz Svete Zemlje, te povratak
kralja Andrije, i oslobaanje Zadra od mletako kriarske vlasti.
Opisuje i provalu Tatara.
103. VRIJEME OSAMOSTALJENJA HRVATSKE KNEEVINE U 9. ST.
Prije Branimira Hrvatskom je vladao Zdeslav koji je uspio osigurati mir sa okolnim slavenima
pliaanjem neke vrste danka. Njegovim ubojstvom zavrava bizantska dominacija nad
Hrvatskom i na vlast dolazi Branimir.
Doba kneza Branimira (879. 892.) je proteklo u znaku politikog osamostaljivanja Hrvatske,
pojaane crkvene aktivnosti i graditeljskog zamaha. Za Branimira Hrvatska kneevina postaje
neovisna od franakog vladara i bizantskog cara te biva priznata od rimskog pape Ivana 8,
legitimirao je njegovu vlast iako je Branimir bio optuen da je ubio prethodnika Zdeslava.
Branimir prekida veze ninske crkve s akvilejskim patrijarhom i povezuje se s Rimom, a tu
politiku nastavljaju i njegovi nasljednici. Tenje kneza Branimira i ninskog biskupa Teodozija
ka crkvenom ujedinjenju hrvatskog i dalmatinskog podruja dovode nakratko Teodozija na
stolicu splitskog nadbiskupa 886.(ustvari vjerojatno ne jer se umijeao zadarski biskup koji je
htio nadbiskuosku stolicu za sebe). Teodozijeva djelatnost na obnavljanju poruenih SK
crkava stvorila je novu podlogu uvrivanju kranstva diljem ninske biskupije, a nakon
stupanja na splitsku stolicu i u hrvatskim krajevima oko Splita.
Natpis iz opota kod Benkovca zabiljeeno ime HRVAT DUX CROATORUM.
Natpis iz Gornjeg Mua datiran u 888.g. prvi datirani natpis u slavenskom svijetu.
Natpis iz Nina ime opata TEUDEBERTA.
Natpis iz Otresa vano za izuavanje kulta svetaca u Hrvatskoj.
Natpis iz drapnja.
104. ODNOS DALMATINSKOG KNEZA BORNE PREMA FRANCIMA
To je vrijeme ustanka Ljudevita Posavskog 818.g. duxa Donje Panonije, dakle vladara
sjevernog dijela Hrvatske. On je zbog nezadovoljstva prema Francima i posebno markgrofu
Kadalohu digao ustanak. Iako su mu se pridruili narodi poput Karantanaca i Timoana, knez
Dalmacije Borna(strah od bizantske vojske koja je mogla ugroziti njegov poloaj u Dalmaciji)
ostao je vjeran Franakom vladaru, mogue i jer nije bio dovoljno jak na podruju kojim je
vladao. Njegovi podlonici Gaani prili su Ljudevitu ve u prvom sukobu kod Siska(na
Borninu stranu je preao Ljudevitov tast DRAGOMU) pa je moda i to jedan od razloga zato
se nije prikljuio ustanku, Borna se jedva spasio zahvaljujui svojim pretorijancima. Borna
umire 820.g.
105. DOGAAJI IZ TRPIMIROVOG DOBA I PRISUTNOST STRANIH UTJECAJA U
HRVATSKOJ
Trpimir vlada od 845. 864.g.,a sjedite mu je bilo u Klisu. Smatra se osnivaem
TRPIMIROVIA. Priznavao je vlast Italskog kralja i Franakog cara. Spominje se kao DUX.
Uvelike se oslanja na pomo Crkve te ostvaruje dobre odnose sa splitskim nadbiskupom. 1)
Osniva samostan u Riinicama, tu imamo i prvi spomen njegova imena.
Na njegovu dvoru boravio je benediktinac Gottschalk i o tome svjedoi u djelu 2)
TRACTATUS DE TRINA DEITATE O TROJSTVU BOJEM koje je pisano karolinkim pismom
minuskulom koje je vjerojatno on donio u Hrvatsku, u tom djelu on napominje da Hrvati

Trpimira tituliraju REX no to ne znai i da je okrunjen. Gottschalk pie o ratu sa narodom

Grka, ali ne znamo koji je to narod (moda bizantska vojska koja Hrvatsku eli vratiti pod
Bizant).
O Trpimiru pie i 3) Konstantin VII Porfirogenet u DAI pie o ratu Hrvata i Bugara koje je
porazio.
On je bio i prvi vladar ije ime se spominje u 4) EDADSKOM EVANELISTARU, sa titulom
DOMINUS. Za njegove vladavine Hrvatska dobiva mnoge atribute nezavisne drave. On je i
prvi vladar uz koga se vezuje izgradnja crkava, to e se intenzivirati za Branimira.
Jedno od najpoznatijih svjedoanstava prolosti je i 5) Trpimirova darovnica 852. kojom
daruje biskupu desetinu svojih prihoda sa Klikog posjeda.
106. BAANSKA PLOA ( SADRAJ NATPISA I PROBLEMATIKA PRISUTNOSTI
GLAGOLJICE U HRVATSKOJ )
Smatra se da je nastala oko 1100.g. sastoji se od glagoljskog natpisa i ukrasa s motivom loze
i lia na gornjem rubu. Bila je dijelom oltarne pregrade u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru kod
Bake na Krku. Pisana je starohrvatskim koji je protkan elementima crkvenoslavenskog
jezika.
Ta ploa je izvod iz darovnice kralja Zvonimira, kartular opatije urezan u kamenu.
Sadraj je podjeljen u 2 dijela :
U prvom pie da hrvatski kralj Zvonimir daruje zemljite crkvi Sv. Lucije i zapisao ga je opat
DRIHA, a u drugom se spominje da je opat DOBROVIT sagradio crkvu u doba kneza Kosmata
koji je vladao itavom Krajinom.
O glagoljici :
Prvotno arite glagoljice na kvarnerskom podruju, nastalom prodorom iz moravsko
panonskog podruja. Potkraj srednjeg vijeka jaa juni smjer iz Bugarske i Makedonije.
Proirila se i na zalee Zadra, Liku, Krbavu, Pounje i Pokuplje, ali na kraju se odrala samo na
kraju svoga puta u SZ rubnom dijelu hrvatskog prostora. Vezala se je uz narodni jezik i
liturgiju na njemu pa je bitka za glagoljicu trajala od splitskih sabora u 10.st. do 1248.g. kada
je papa Inocent IV. dopustio upotrebu glagoljice u slubi Bojoj na zamolbu senjskog biskupa
Filipa.
N. Klai misli da glagoljica u naim krajevima poinje 9./10.st. U 11.st. Krk postaje jezgra
glagoljakog pokreta.
Ostali natpisi na glagoljici : Valunska ploa, Plominski natpis, Grdoselski ulomak.

107. SREDNJOVIJEKOVNI LOKALITETI RUDINE I TOPUSKO

RUDINA
Pronaeni su ostaci ranoromanike crkve i samostanskog kompleksa. Zapadno od ruevina
crkve i samostana su pronaeni temelji jednobrodne crkve iz 12.st. sa apsidom na I i 2
kontrafora u unutranjosti. U sjevernom dijelu apside se nalazi zidana grobnica od velikih
kamenih blokova, a unutar crkve je pronaeno i 25 kostura u ispruenom poloaju, s rukama
prekrienim na trbuhu. Kovani eljezni avli upuuju na to da su bili pokapani u drvene
lijesove, u obinu zemlju bez grobne arhitekture, glava na I. tipoloki se moe vezati za
ranoromaniku crkvicu Sv. Ilije u Vinkovcima koja se datira oko 1100.g., a materijal pronaen
izvan grobova govori da se pokapanje vrilo do 16.st.
SAMOSTANSKA CRKVA SV. MIHOVILA je tipina benediktinska bazilikasa 3 polukrune apside i
3 para stupova u unutranjosti, imala je predvorje i zvonik na proelju, a ulaz u crkvu je bio
sa J strane. Otkriveni su i ostaci dvorita s cisternom i bunarom, samostana i utvrenja.

Unutar predvorja crkve, pronaeno je 8 zidanih kamenih mukih grobnica, orijentiranih I Z,

sa strane graenih velikim kamenim ploama i poklopljene. Sakristija je ukraena freskama,
a S od nje je samostanska kapela s 1 apsidom i 2 zidane grobnice.
Vanu skupinu nalaza ine natpisi : nadgrobni natpis pisan latinicom ( 1. hrvatski natpis pisan
latinicom ), opeka s glagoljskim natpisom koji oznaava 1129.g.
Prostor crkve i sakristije je bio ukraen freskama, a tipini romaniki ukras crkve ine slijepe
arkade, tzv. dijamantni ukras ( vjerojatno u funkciji ukrasne grede ).
Za ovaj kompleks je vana ARHITEKTONSKA FIGURALNA PLASTIKA. Pronaeno je 16 kamenih
konzola ( ukraavale su apside ) s antropomorfnim prikazom. Od toga ih je 13 stilski
ujednaeno pa se smatra da predstavljaju 12 apostola i Judu. Glava s 3 lica Sv. Trojstvo.
TOPUSKO
Luk gotike crkve ( poruena? ).
108. REFORMIRANI BENEDIKTINSKI I OSTALI CRKVENI REDOVI U HRVATSKOJ
U KASNIJEM SREDNJEM VIJEKU
CISTERCITI
FRANJEVCI
DOMINIKANCI
PAVLINI
TEMPLARI
109. PROBLEMATIKA SREDNJOVIJEKOVNIH NASELJA ; UTVRENI GRADOVI,
NASELJA OTVORENOG TIPA, GRADITA
Dosadanja istraivanja nisu donijela nikakve vre podatke o srednjovjekovnim naseljima
tako da ne znamo toan izgled naselja ni tip stambene kue.
U pradomovini, Slaveni su se sluili drvom za izgradnju kua pa su taj obiaj najvjerojatnije i
zadrali tamo gdje su mogli u S Hrvatskoj, izmeu Save i Drave. Doseljenici Hrvati su na
podruju Dalmatinske Zagore nailazili na starosjedioce koji su svoja naselja (gradita),
grobove, a vjerojatno i nastambe izgraivali u tehnici suhozida pa su najvjerojatnije to
preuzeli. Hrvati su se vjerojatno, kao i druga slavenska plemena, nastanjivali po rodovima, a
veliina njihovih naselja je ovisila o veliini roda. Po broju grobova na nekropolama, moe se
pretpostaviti da su u dalmatinskoj Hrvatskoj naselja bila vrlo mala.
Dva najoitija primjera kontinuiteta ilirsko rimske kulture u srednjovjekovnu nacionalnu
kulturu su naselja preteno smjetena na visokim breuljcima i grobna arhitektura. Od
naselja : Split, Trogir, Zadar, a u S Dalmaciji : Bribir i Radovin kod Nina. Slaveni su vjerojatno
naselili i druga gradinska naselja poput Nadina, Podgraa (Asseria), Karina i Skradina.
Bribirska glavica ilirske, rimske nastambe i neto ostataka koji se pripisuju
srednjovjekovnom naselju.
Do danas nije mogue konstatirati arhitektonske nalaze nastambi do 11.st. zbog gradnje od
drva, iblja koje brzo propada i podlono je poarima i suhozida koji se lako rui i teko ga je
tonije datirati.
110. TIPOVI GROBALJA KLASINOG STAROHRVATSKOG RAZDOBLJA
Groblja na redove ; skeletni ukopi na leima s rukama uz tijelo, orjentacija I Z.
Paetvorinasti i ovalni oblici. Uglavnom po jedan pokojnik u grobu.
Ukopi pored crkava ; orijentacija vie nije pravilna ve se orjentiraju prema zidu crkve.
Etani grobovi ; ukopi u crkvama na 2 ili vie katova.
111.

SARKOFAG PRIORA PETRA?

Slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije
-''PRIOR''-naziv poznat tek u 10. st., ali je iz p.p. 9. st. (naziva se sinom priora Kuzme, titula
postojala od prije, vana funkcija u dalmatinskim gradovima) u splitskoj katedrali.U sredini
je kri reljefno istaknut-starokr., a boni ornamenti dodani u predromanici, motivljiljana
(stepke izbrazdane). Natpis na poklopcu i rubnom djelu (preuzima formulacije sasarkofaga
Ivana Ravenjanina). U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i
natpis (3. element). U natpisu nema romboidnog O, to ga stavlja u kasnijevrijeme- p.p. 9.st.
Spominje se roenje i ivot u Splitu.
112. NADBISKUPI MARTIN I LOVRE (NJIHOVI EPITAFI)?
Martin
splitski nadbiskup, njegov sarkofag sa epitafom se datira u sam kraj 10. st.Po
karakteristikama teksta slian je epitafu kraljice Jelene jer nije napisan u stihovima niti
u1.licu, a Martin se oslovljava kao PATER PUPILLIS (Jelena je MATER PUPILLIS =
majkazatitnica siromanih). Osim epitafa, sarkofag nema nikakav ukras.
Lovre
osorski nadbiskup d.p. 11. st. za vrijeme Petra Kreimira IV, najgorljiviji je pobornik reformi
Grgura VII (1060. sabor u Splitu protive se slavenskom bogosluju), i najistaknutijalinost
reformnog pokreta u Hrvatskoj i Dalmaciji. Takoer je i utemeljitelj prvog samostana
benediktinki u Splitu. Epitaf na njegovom sarkofagu se nalazi unutar okvira, pisan je u stihu
iu 1. licu.
113.
Sv. Petar

KOJI SE SVETAC SPOMINJE NA NATPISU PROKONZULA GRGURA?

114. CIBORIJ I NATPIS PROKONZULA GRGURA, TEKST NA CIBORIJU

PROKONZULA GRGURA INJEGOVO ZNAENJE ZA TUMAENJE SKULPTURE.
Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj
obiteljiMadijevaca koja je bila u srodstvu s vladajuom dinastijom hrvatske drave. Bio je
bratVekenege, majke opatice ike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u
Zadru.Izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat trai mnogo darova karakter ovog
natpisa jedrugaiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na poetku starokr. doba. Ciborij
sesastojao od etiri pravokutne stranice koje su nosila etiri stupa s kapitelima, a iznad je
bilaviestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem pojasu koji prati luk prednje
stranenalazi se sloeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv ahovnice prvi put
pojava togmotiva, natpis je sroen u stihovima: "Petre, prvae prvaka, kljuonoo nebeskog
dvora, primidanak moje odanosti koji sam zavjetovao". Prikazani su vukovi ili psi, ptica,
moda labud, lavi grifon koji davi janje. Trokutne povrine ispunjaju dva pauna, po jedan na
svakoj strani. Uluku desne bone strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliu u
pravokutne ornamente. Nadesnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kalea. Na ciboriju se
nalaze ostaci polikromije.Datira se prokonzulom Grgurom u 1033.-1036. g. - Zadar stolnica.
Bitan jer je osnova zadatiranje drugih spomenika.Proconsul Gregorius - zadarski ugledni i
moni Bizantinac. Grgur je bio rim. prokonzul-funkcionar kojemu je dunost bila upravljanje
provincijom, najvii carski dunosnik uDalmaciji, titula strateg prisutna ponekad kao
namjesnika Dalmacije npr. Grgur je prokonzul i strateg. Ne zna se kome je Dalmacija bila
podvrgnuta, neki smatraju da je to bioegzakt u Ravenni, ostale mogunosti su- direktno
Konstantinopolu ili u Solunu.

115. RANOSREDNJOVJEKOVNI SARKOFAZI U SPLITU.

Sarkofag Ivana Ravenjanina - 8. st.Sarkofag priora Petra pol. 10. st.Sarkofag Ivana, sina
Tvrdakova pol. 10. st.Sarkofag kraljice Jelene 10. st. EPITAFSarkofag nadbiskupa Martina
kraj 10. st. - EPITAFSarkofag nadbiskupa Lovre 11. st. - EPITAFSarkofag Petra Crnog kraj
11. st. EPITAFKrajem 10.st. prestaje moda ukraavanja sarkofaga i likovni ukras se
zamjenjuje pjesnikikoncipiranim tekstom koji velia pokojnikaRazvoj natpisa 8./9. st.
natpis na gornjem rubu, p.p. 10. st. natpis na sredini, d.p. 10. st. natpis posvuda, nema
ukrasa (kao kod sarkofaga kraljice Jelene), 11. st. natpis bez ukrasa.

116. KARAKTERISTIKE PREDROMANIKIH ZABATA U DALMACIJI?

To su trokutasti zabati, a arhitrav i luk zabata redovito imaju natpis. Trokutasta povrina
jenajee ispunjena kriem obraenim poput ukrtene pletenice, a sa strana su 2 simetrine
stilizirane ptice kri flankiran pticama. Zabat gore ima rupu za kri, a na kuku se
objesisvjetiljka.1)Riinice, Uzdolje, Biskupija, Sv. Petar i Mojsije2)zabat iz Sustipana prikazuje
glorifikaciju Krista3)zabati sa svetakim likovima u Dalmaciji...zabat s bogorodicom, sv.
Marija na crkvini, 11. st.
117. PROBLEMATIKA GENEZE RSV ARHITEKTURE I SKULPTURE
1. kontinuirano koritenje nekih RKR crkava u i izvan dalmatinskih gradovaU gradovima se
sve crkve koriste i dalje, npr. zadarska RKR ckrva sv. Petra postaje u 9. st. sv.Stoija. U
splitskoj Palai nema mjesta a nove crkve, prve RSV crkve grade se uz palau (sv.Mihovil na
obali), ali veina je ve od 6. st. nastala prenamjenjivanjem dijelova palae (sv.Duje ex
mauzolej, od 8. st. katedrala). Malo sauvanog namjetaja iz 6.st. Klesarskaradionica u Splitu,
tek od kraja 8. st.2. groblja ali postoje nova avaroslavenska, fale groblja kasnoantikog
stanonvnitva udalmatinskim gradovima iz 7.-10. st.Fokus je arhitektura i skulptura
dalmatinskih gradova.U Hrv. dravi groblja i crkve (RKR adaptirane npr. Pridraga kod
Novigrada i Galovac kodZadra obnovljene su u 8. st. i koriste se do danas), naputene RKR
crkve koje su adaptirane(npr. Bijai).Crkvena skulptura ne ovisi samo o majstoru nego i o
sveeniku, a crkve dijeli na:1) adaptacije i pregradnje RK crkava (7. sr. 9. st.)2) tzv. klasine
PR graevine (Karamanovi slobodni oblici esterolisne, jednostavni jednobrodi, sloene
10. st. 3) jednobrodne sa kupolom (Marasoviev J dalmatinski kupolni tip koji Rapani datira
u11.st., a vee uzdjelovanje dubrovake biskupije) 4) crkvice na Brau 10. i 11. st.TOMA
ARHIAKONSplitski pisac 13. st., napisao "Historia Salonitana Toma Arhiakon
HISTORIA SALONITANA 13. st. TOMA ARHIAKON
pie o splitskoj crkvenoj povijesti 7.-13. st. ali nepouzdan kao izvor za RSV doba-nije
spomenuo crkvene st 925+928 sabore, ne datira dobro Ravenjanina, pie o smrti Zvonimira,
pobjedi Ladislavanad Hrvatima, Kolomanovom dolasku u Split i Zadar o papi Alexu III, dolasku
kriara uSplit, oslobaanju Zadra od Mletako-Kriarske vlasti i o provali Tatara, o svom
susretu sFranjom Asikim, vladavini Dioklecijana, propasti Salone...
118. MAJSTORI KLESARI?
-rimska collegia lapidariorum specijalizacija, serijska proizvodnja - nastavljaju raditi
doRSV?-Italija organizirane RSV radionice
magistri commacini tzv. Komasci nastavljaju kasnoantiku tradiciju i ire kameno
klesarstvo do Siska biljee se u RKR i RSV izvorima,ali fale za 7./8.st. putuju za poslom,
nije im bitno u koju dravu

SARKOFAG IZ GALIANE KOD PULE magistri Iohannes i GaribertusSPLIT- PETRUS I

DOMINICIUSRAB-MUNDUS I BADAVITUS-BAZILIKA SV.IVANA KRSTITELJAUZIDANAIMENA13.ST.BRAC Radonja, STON Skoronja-imena: germanska, romanska,
slavenska

119. KOJA SE GERMANSKA IMENA POJAVLJUJU KAO MAJSTORI?

Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogu
povezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U
Rabuiznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i
Badavitus. Nasarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus
120. TEZU O PASIVNOJ NEGACIJI ANTIKE U SREDNJEM VIJEKU POSTAVIO JE
DVIJE TEZE O RSV UMJETNOSTI a)DYGGVE 1951. ADRIOBIZANTINIZAM kompleks uvjeta
velikih centara u 6.st.(tipa Salona) djeluju kratko i u RSV kontinuitet ivota i Crkve u
Dalmaciji traju iarhitektonske ideje misionariiz dalm. gradova dolaze u zalene
sinkretizam RKR osnove i bizantskih orijentalnih motiva b) PRELOG 1954. PASIVNA
NEGACIJA ANTIKE kroz itav RSV ostaje antika uzor koji se oponaa vie ili manje uspjeno
pasivna negacija (=osiromaenje i deformacija) alikontinuitet antike Rapani: slae se +
u zalene se predromanika importira s kranstvomdok u gradovima postoji kontinuitet
razvoja RKRRSVDVIJE TEZE O SREDNJOVJEKOVNOJ UMJETNOSTI U
DALMACIJIADRIOBIZANTIZAM Dyggve pod tim nazivom vidi poseban kompleks uvjeta koji
sukarakteristini za velike jadranske centre 6. st. u koje spada, uz ostale, i Salona.
Smatra,nadalje, da su oni djelovali i u kasnije vrijeme, u RSV. No, Dyggve je jo prije negoli je
napisao povijest salonitanskog kranstva, upozoravao na kontinuitet ivota, pa prema tome
ikranstva, tonije crkvene organizacije u Dalmaciji, a u skladu s time i na
trajanjegraditeljskih koncepcija i poslije poetka 7. st. Prihvaajui miljenja o dalmatinskom
izvorumisionarske djelatnosti u hrv. zaleu, Dyggve potpuno tono pretpostavlja i
kontinuiranuupotrebu nekih crkava, istie zatim oigledno i uporno potivanje kultnih
pozicija, oponaanjenekih oblika i graditeljskih elemenata, s ime se treba u potpunosti
sloiti. Druga je stvar sDyggveovim dokazivanjem porijekla predrom. graditeljstva i s
primjerima koje iznosi. Nasve se to osvrnuo jo i Karaman, dok je iscrpnu analizu obaju
stanovita dao M. Prelog, koji jeu citiranom radu istodobno komentirao i Karamanove glose
Dyggveovu djelu. Tom sekomentaru danas nita bitno nema dodati.PASIVNA NEGACIJA
ANTIKE Na drugaiji je nain razvitak ranosrednjovjekovneumjetnosti u Dalmaciji
protumaio M. Prelog. U spomenutom i nevelikom, ali vrlo znaajnomtekstu, koji u naoj
historiografiji vezanoj uz umjetnost ranog srednjeg vijeka ima istaknutomjesto, Prelog je
raspravljajui o predrom. arhitekturi najprije naglasio da Karamanov stavznai...negaciju
kontinuiteta antike graevinske batine preko kronoloke granice 7. st., azatim rezimirao
onaj Dyggveov, zapravo suprotan, koji se oslanja na pretpostavljenikontinuitet crkvene
organizacije u dalmatinskim gradovima. Odreujui pojam srednjegvijeka s obzirom na
umjetnost, Prelog u konfrontaciji spomenutih miljenja postavlja svojutezu i dolazi do
zakljuka da kroz itavo to razdoblje antikna tradicija ostaje uzor, koji se pokuava opetovati
s vie ili manje uspjeha, kroz itavo to vrijeme postoji neprekidnikontinuitet antike, ili tonije
reeno odvija se pasivna negacija antike. Ona se, kae Prelog,odvija u sve slabijem
shvaanju starih uzora, te u osiromaenju i definiciji prvotnihkoncepcija. Iako se Prelog bavi
uglavnom graditeljstvom, mnogi zakljuci mogu se jednakodobro primijeniti i na skulpturu. S
njegovom koncepcijom, to je osobito vano, ne trebatraiti dva rijeenja: jednim koje bi

objasnilo graditeljstvo i drugim koje bi objasnilo skulpturuto se, kako je dobro poznato,
dogaa s Karamanovom tezom.Potonjemu je, naime, skulptura pod iskljuivim djelovanjem
sjeverne Italije, dok jegraditeljstvo djelo domaih majstora, koji su, to Karaman takoer istie,
ponekad i klesari! Nataj nain, tumaei graditeljstvo, Karaman se zalae za kidanje s
antikom, dok u skulpturidoputa takvu vezu!Kod Preloga nema potrebe za takvom
konstrukcijom, jer on ne pretpostavlja drastian prekidkontinuiteta izmeu antike i srednjeg
vijeka. Zato mu nije ni potrebno da u predromanikomgraditeljstvu vidi originalne tvorevine
ili slobodne oblike za to se zalae Karaman.Prelogovu tezu valja stoga prihvatiti, no moe
se ona dopuniti na onom mjestu koje se odnosina disperziju predromanike. S obzirom da u
dalmatinskom zaleu nije bilo tako izrazitogkontinuiteta kakav se ogleda u primorskim
gradovima, pa i u njihovim asterejama, smjelo bise, moda, rei da se u to zalee
predromanika importira kao konaan graditeljski i likovnifenomen, kao stilski novum koji
svoje porijeklo ima u tradiciji sauvanoj u gradovima,dakako ne iskljuivo u onim
dalmatinskim, primorskim, nego i u irokom kompleksu antikegraditeljske, tehnike i
zanatske batine Mediterana. S Prelogom se svakako valja sloiti kadkae da se dalmatinska
predromanika ne moe jednostavno uklopiti u shemu europskeumjetnosti, te da je njezin
razvitak ostvario i neke oblike koji nisu karakteristini ni zaeuropski zapad, no koji se isto
tako ne mogu smatrati ni proizvodom istonih, bizantskihutjecaja. Posebni drutvenogospodarski i politiko-vjerski uvjeti djelovali su rekli bismo na oblikovanje te regionalne
posebnosti. Tako bi se, moda, smjelo parafrazirati i pomalodopuniti Prelogovu misao s 11. st.
str. njegova citiranog rada.
121. ORIGINALNE CRKVE OSTALE IZ PREDROMANIKE?
sv.Trojica, Split i sv. Mihajlo, Ston- sveenici ''restauriraju'' RKR crkve adaptacije: p.p.
9.st. = pokrtavanje kraj 9.st. (Branimirovo vrijeme) = dobri odnosi s bizantskim gradovima
+ sklonost papeIvana VIII 10./11. st. = disperzija predromanikecrkve sa antikim
stupovima-sv. Barbara (sv. Martin), Trogir, svi stupovi osim jednog antiki-sv. Donat, Zadar antiki stupovi (sa foruma ili neke zgrade, te upotrebljeni za gradnju)-sv. Stjepan, Otok kod
Solina - antiki stupovi
122. CRKVE SA ZVONIKOM?
-sv. Marija (Stomorica) Zadar peterolisna sa zvonikom? nanen kapitel bifore-sv. Mihael Ston
esterolisna-sv. Marta Bijai dogradjen-rotunda Oalj, Krk -crkva avi, Bribir -Crkvine,
Biskupija-Biogradska katedrala-sv. Cecilija Stupovi Biskupija-sv. Vid Dobrinje Krk (podigao
upan Dragoslav 1100. g.)-sv. Arkanneo na rtu Planka-sv. Spas na Cetini, Vrlika-zvonik GOSPE
OD ZVONIKA 11. st., iznad porta ferrea Split
123. KOJA CRKVA NEMA ZVONIK:
1) sv. Spas na vrelu Cetine, 2) sv. Vid kod Dobrinja, Krk, 3) sv. Izidor u Splitu- 3) Izidor.
124. OBLIKOVANJE TROAPSIDNIH CRKAVA NA TEMELJU STAROKR.
CRKAVA, TO SU:
-Bilice, Sutivan, Pridraga (sauvana) iz nje reljef sv. Martina- smatraju se prototipima za
starohrvatske crkve, jednobrodne s troapsidnim prezbiterijem-Kod starohrv. crkvi sve tri
apside ine svetie (u svakoj oltar)-Kod starokr. crkvi svetite ograeno pregradom u obliku
slova U (crkvice imaju samo jedan oltar, a bone apside slue kao pastofoniji), oblikovanje
svetita kod crkve sv. Spasa: polovica svetita iz esterostrane, tj. esterolisne apside

125. POREDAJTE KRONOLOKI, PREMA DATACIJI SLJEDEE CRKVE:

Sv. Donat u Zadru (805. g), benediktinska crkva u Riinicama (852. g), sv. Spas na vrelu
Cetine (9. st.), sv. Stjepan na otoku u Solinu (10. st.).
126. ESTOLISNE CRKVE, VEINA SE DATIRA U D.P. 9. ST.?
-sv. Trojica, Split-crkva sv. Mihovil u Brnazama, lokalitet Mijoljaa, Sinj -kraj 8./9. st. najranija-sv. Marija u Trogiru,-sv. Mihovil u Pridrazi -sv. Trojstvo, Kasi, lokalitet Mastirine
(potpuno sauvana)-sv. Krevan, Kolovarima-sv. Marija Zadar, Stomorica-crkva u kabrnji
127. ADAPTACIJA CRKAVA?
Adaptacije se najee susreu u naseljima koja su nastala koritenjem antikih
jezgri(Dioklecijanova palaa, Zadar), a uglavnom su se odnosile na postavljanje novog
srkvenognamjetaja (stolna crkva sv. Stoije).Graevinski zahvati:
Riinice kod Solina u 9. st. dodana je PR oltarna pregrada
Crkvina kod Solina dodavanje lezena uz unutranje bone zidove, vjerojatno radi
podupiranja bavaste krovne konstrukcije koja je zamijenila drvenu
Otok Majsan kraj Korule lezenama su ralanjeni unutarnji boni zidovi RK
memorije,dodane su pojasnice koje su nosile malu kupolu
Crkva Sv. Petra u Stonskom polju bona dvorana SK crkve je dobila lezene, pojasnice
ikupolu
Crkva na edru isto lezene
SK bazilika sv. Lovre u Stobreu izvorna polukruna apsida vee trobrodne
bazilike,zatvaranjem Z zida pretvorena u ranosrednjovjekovnu crkvicu sa karakteristinom
pravokutnom apsidom
Crkva u Gradini u Solinu iz 6. st. centralnoj graevini je u SH razdoblju dograeno
pravokutno predvorje
128. PROBLEMATIKA CRKAVA S WESTWERKOM?
Westwerk je posebni dvoetani prostor ispred glavnog broda na Z strani uz koji se
nalazizvonik, a njegova pojava na naim crkvama predstavlja karolinki utjecaj. Sama
funkcijawestwerka jo nije sasvim jasna. C. Heitz govori o dvokatnoj funkciji westwerka. On
smatra da se na gornjem katu nalazio Spasiteljev oltar, a dolje da je bila kripta. Drugi autori
takoer smatraju da je prvi kat bio mjesto odakle je velikodostojnik (upan, car) pratio misu
koja seodvijala nasuprot njega.
U crkvi Sv. Spasa koja se datira u d.p. 9.st. je westwerk ostao sauvan u dva kata. Dolje
sutragovi trodijelnog svoda, a u gornjem su katu tri otvora prema glavnom brodu (srednji
velikii po jedan manji boni). Iako dolje nisu pronaeni ostaci grobova, vjerojatno su se tu
nalaziligrobovi upana Gastike i njegove majke Nemire i sinova koji se spominju u
pronaenomnatpisu. upan Gastika je vjerojatno ulazio na prvi kat westwerka preko vanjskih
stuba(postoje vrata na prvom katu zvonika). S druge strane posveta crkve sv. Spasu
(tradicija imena) i pronaen natpis oltarne pregrade govorili bi o tezi Heitza.
Sv. Lovro u Zadru trobrodna sa kupolom quincunx. Moda i Sv. Petar i Mojsije, crkva na
Lopukoj Glavici i Sv. Cecilija, Sv. Stjepan na Otokukod Solina, te Olje na Zahumlju.
129. TROBRODNE CRKVE S KUPOLOM?
Kod ovog tipa crkve prevladava longitudinalno rjeenje dok je kupola podreeni
element.Sredinja apsida je uvijek pravokutna izvana (bone apside su malene).

Sv. Stjepan, Otok kod Solina bila je i mauzolej hrvatskih kraljeva u 10. st.U westwerku je
pronaen JELENIN SARKOFAG, a na proelju je bio 1 ili 2 zvonika. Apsida je izvana
pravokutna, a iznutra polukruna.
Sv. Martin u Trogiru unutranjost crkve dva reda stupova dijele na tri broda
presvoenakrinim svodovima i podijeljena pojasnicama u svodna polja. Drugo polje (do
apside) nemakrova pa se smatra da je tu najvjerojatnije bila kupola.
Sv. Nedjeljica u Zadru Marasovi ju je vezao sa ovom skupinom zbog rasporedaunutranjih
stupa u pravokutnoj osnovi kupola? No s crtea nam je poznat izvorni izgledcrkve i tamo se
kupola ne vidi.Inae je tip protoromanike bazilke (~Sv. Petar i Mojsije uSolinu) no unutarnje i
vanjsko ralanjenje se ne podudara ( a to je osnovna razlika izmeuPR i romanike).
Sv. Lovro u Zadru to je mala trobrodna bazilika sa upisanom pravokutnom apsidom dok
sumale bone nie, koje takoer moemo smatrati zaecima apsida, znatno uvuene pa se
iozanjih nalaze male pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. 4 stupa
dijeleunutranjost na na tri broda, 1. i 3. polje imaju krine svodove dok se nad sredinjim
dizalakupola na etiri stupa tzv. QUINCUNCX koja se nije sauvala. Vanjski zid je
ralanjenlezenama koje se podudaraju sa stupovima u unutranjosti RANA ROMANIKA!
Lezene sugore spojene trostrukim lukom. Na Z strani je dvokatno predvorje, a iznad njega su
ostalidijelovi zvonika.
130.
Gore!!!

TLOCRT SV. LOVRE U ZADRU?

131. BIZANTSKI TIP CRKVE S UPISANIM KRIEM?

Pod terminom QUINCUNX podrazumijevamo konstrukciju koju ini devet svodovnih
poljameu kojima je najvee etvrtasto srednje polje oslonjeno na etiri stupa i
zasvoenosredinjom kupolom. etiri manja kutna polja su etvrtasta ili pravokutna i
nadsvoena. A preostala 4 polja su pravokutna, presvoena bavastim svodom i oblikuju
konstrukciju upisanog kria. U Dalmaciji se javlja utjecaj bizantskog tipa u predromanikim
graevinama :Sv. Nikola u Splitu, Sv. Lovre u Zadru, Sv. Petar u Dubrovniku.
132. PODJELA PREDROMANIKIH I RANOROMANIKIH NATPISA PREMA
SADRAJU?
Epigrafiki materijal se kronoloki dijeli na PREDROMANIKE NATPISE (sred. 9. d.p.11. st.) i
u tri osnovne kategorije : 1) posvetni (dedikacijski) natpisi su najbrojniji u PR, znatno su
manje zastupljeni u ranojromanici 2) natpisi ope liturgijskog ili sakralnog sadraja uglavno
baziranog na preraenimliturgijskim tekstovima kao izvacima iz biblijske literature, 3)
Nadgrobni natpisi (epitafi) su najrjei i pripadaju uglavno kasnoj PR ili ranoj
romanici.Obuhvaaju 2 cjelovita epitafa: sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina i Petra Crnog iz
opatije uSumpetru, fragmentirani epitaf na ornamentiranoj ploi groba iz narteksa SH bazilike
sv.Marije u Biskupiji i dio pretpostavljenog epitafa sa Pribimirovim imenom iz opatije
sv.Bartolomeja na Kapitulu.
133. IZ 9. ST. POTJEU DAROVNICE KNEZOVA?
Trpimira, Mutimira, Mislav.
134. IMENA KNEEVA SA NATPISA IZ 9. ST.?
Trpimir, Mislav, Branimir, Muncimir/Mutimir

135. SADRAJ TRPIMIROVE DAROVNICE?

Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. g. knez Trpimir dariva zemlju splitskomnadbiskupu
kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe.
136. DRISLAVOVA TITULA S KAPITULA KOD KNINA?
Sv. Bartolomej, nesauvani ostaci (samo skulpture) vee predromanike bazilike;
dionamjetaja, najbitniji - natpisne ploe s imenima knezova Svetoslava i Drislava iz 10. st. pie dux croatorum.
137. GDJE JE PET NATPISA KNEZA BRANIMIRA?
1) Mu Gornji - datiran u 888. g. prvi datirani natpis u slavenskom svijetu2) opot kod
Benkovaca najstariji(?), zabiljeeno ime HRVAT DUX CROATORUM3) Nin sv. Mihovil,
benedik. samostan, imenom opata Teudeberta4) Otres kod Bribira - Lukaua - bitan za
izuavanja kulta svetaca u Hrv.5) drapanj kod Skradina sv. Bartul
138. GDJE SE SPOMINJU TEODEBERTUS I GUMPERTUS?
TEUDEBERTse spominje na natpisu kneza branimira iz nina (sv mihovil) - nadstojnik ben.
samostana sv.Ambroza, germanskog porijekla, sudjelovao u gradnji sv. Mihovila, prvi poznati
samostanski predstojnik u Hrv.GUMPERTUS SA NATPISA SV. MARTEfranaki misionar, akon i
prezbiter, 830-840. g., zasluan za izgradnju sv. Marte u Bijaima.
139. GDJE SE NALAZE IMENA MAJSTORA IOHANNESA I GARIBERTUSA?
Galiane kod Pule
140. VLADARI UZ CRKVE?
-RIINICE benediktinski samostan s pregranenom RKR crkvicom, podigao je knezTrpimir
oko 852. godine benediktinski samostan, u povelji iz 852. g. koja nam govori kako jeknez
opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata produce
Trepim... natpis na zabatu-sv. MARTA BIJAE spominje ju darovnica kneza Muncimira iz 892.
g.-sarkofag kraljice Jelene + Toma Arhinakon-SV. MARIJA I SV. STJEPAN Gospin Otok, Solin-sv.
Petra na Gradini (Klis), Solin krunidbena bazilika kralja Zvonimira (1076. g. papinskilegat
Gebizon) UPLJA CRKVA-sv. LUKA UZDOLJE knez Muncimir se spominje na natpisu 895.
g.-MU I OPOT KOD BENKOVCA arhitravi crkve knez Branimir -sv. KRI NIN dao ju cca.
800. g. izgraditi upan Godeslav-sv. PETAR PRIKO (Omi) tamo kralj Slavac presunuje
1074./5. g. spor oko zemlje

141. VLADARI UZ CRKVE: RIINICE, SV. STJEPAN (SOLIN), SV. PETAR I

MOJSIJE, CRKVA SV.MIHAJLO U STONU?
-Riince: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852.g.
koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u
povijestispominje ime Hrvata.-sv. Stjepan, Solin: epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje
se mu Mihajlo Kreimir isin Stjepan Drislav-sv. Petar i Mojsije: 1075. g. okrunjen kralj
Zvonimir -sv. Mihajlo u Stonu zavjetna crkva dukljanskog kralja 1077./1150. g.
142.

NATPISI VLADARA NA CRKVENOM NAMJETAJU?

-Vieslavova krstionica - Nin-upan Godeslav sv. Kri Nin - nadvratnik -upan Pritina
drapanj, Bribir -Trpimir zabat Riinice-Branimir, arhitravi: sv. Petar Gornji Mu (888. g.),
opot kraj Benkovca, sv. Mihovil u Ninu-Muncimir sv. Luka Uzdolje 895.-sarkofag kraljice
Jelene 975. g. sv. Stjepan, Otok Solin
143. POSVETNI NATPISI CRKVENIH OSOBA?
*Sveenik IVAN (Iohannes) iz Nina na Vieslavovoj krstionici oko 800. g.
*Sveenik GRACIJAN (Gratiosus, Gratianus) nadvratnik iz Bijaa Sv. Marta 9.10.st.*Predstojnik opatije Sv. Petra i Mojsija MOJSIJE (URSO) zabat oltarne pregrade
p.p.11.st.
*FUSKO(Fuscus), sv. Mihovil u Pridrazi arhitrav 9. st. (vjerojatno ugledni
benediktinskisamostanski duhovnik)
*Opat STJEPKO (Stepcus) sv. Bartolomej, Kapitul kod Knina 9. 11. st.*Sv. Marta u Bijaima
GUMPERTUS akon i GUMPERTUS sveenik prezbiter
*Opat TEUDEBERT prvi imenom poznati opat u Hrvatskoj Sv. Mihovil u Ninu sa
Branimirovog natpisa.
144.

MOGORJELO I STON PRIPADAJU KOJOJ SKLAVINIJI _______ (ZAHUMLJE)

145. RUSTINA SKULPTURA?

-plutej sv. Marta Bijae priueni klesar s po. 7. st. krivo sklapa tadanje RKR
motivePluteji iz Gale kod Sinja /ista stvar/-samo u Gali KONCENTRINE krunice uz kri - tzv.
rustini pluteji lokaliteti izvandalmatinskih gradova, u 8. st., prije pojave sarkofaga Ivana
Ravenjanina, lokalna obiljeja-plutej iz Kljaka nevjet klesar ali ima pravu ''ablonu''
motiv je dobar -regionalno obiljeje(?)
146. KARAKTERISTIKE JUNODALMATINSKE PREDROM. PLASTIKE?
Obuhvaa podruje od Splita prema Dubrovniku. Znaajniji nalazi bi bili iz Dubrovnika,Kotora,
Peljeca,Stona.Kotorska radionica djeluje u 9.st., a karakteristike njenih ukrasa suegzotini
ukrasi i da je ukras uklesan uplitkom reljefu, bogati pleter, grifoni, ptice, vitice, puno
vegetabilnih motiva i lavovi prikazani na svim objektima. HORROR VACUI.
147. LOKALITET CRKVINA NA GALOVCU?
Na ovom lokalitetu kod Zadra su pronaeni ostaci RK memorije i crkve iz 6. st. koja je
preureena tokom 9. i 10. st. Naeni su ulomci iz antikog i starohrvatskog vremena
predromaniki ulomci 2 ciborija i oltarna pregrada koji se datiraju u poetak 9. st. i
smatrajuse produktom zadarske radionice. Isto tako su naeni ostaci SH groblja 9. 12. st.
ikontinuitet pokapanja je 5. 19. st.
148. RADIONICE RANOROMANIKE SKULPTURE U DALMACIJI?
Smatra se da su postojale dvije radionice. Za datiranje jedne grupe skulptura slui namciborij
prokonzula Grgura iz Zadra koji je tamo vladao 30-ih godina 11. st. Na tom ciborijuisklesani
su motivi pletenica na nain koji se razlikuje od uobiajenog, a figuralnekompozicije (paunovi,
lavovi, grifoni koji dave janjad) pokazuju specifinu modelaciju lavlje njuke su glatke,
okrugle, stiliziranog ravnog nosa i oiju, kao da su ljudska lica, imajuobjeene brkove, a ui i
griva su isklesani izvan okrugle njuke. Slinu fizionomiju istilizaciju nalazimo kod likova sa
pluteja iz Sv. Nedjeljice u Zadru.Unutar arkada su prikazane kompozicije iz Kristovog

djetinjstva i mladosti: Navjetenje, Vizitacija, Roenjes poklonstvom pastira (3 arkade),

Poklonstvo mudraca (3 arkade), a na 2. pluteju: Pokolj djece(4 arkade), Bijeg iz Egipta (3)
iIvan Krstitelj ( 1 arkada i tu je vjerojatno bilo i krtenje, ali diofali). Ciborij iz RK crkve Sv.
Tome u Zadru i pluteji na krstionici u Splitu za koje Dyggvemisli da pripadaju crkvi Sv. Petra u
Solinu 4 ploe sa pleternim motivima u obliku krunihili etvrtastih mrea, 1 plutej sa
pentagramom i pticama i 1 sa likom kralja, podanika idostojanstvenika. Obrada ljudskih
likova, posebno lica je slina likovima na zadarskim plutejima samo to su ovi preciznije
obraeni.Postoje indicije za jo jednu radionicu 11. st. kojoj bi pripadali plutej iz crkvice Sv.
Lovreu Zadru, na kojem je kompozicija rasporeena u 2 reda (1. Navjetenje, Vizitacija,
Roenje,2. Posjet mudraca Herodu, 3 kralja). Iz Crkvine, Biskupija kod Knina gdje je u sreditu
(urombu) lik Bogorodice s djetetom, a uokolo simboli evanelista. Na donjem dijelu su
glavasveca prikaz ratnika opasanog karolinkim maem i u nonji starih Hrvata. Na portalu
Sv.Lovre u Zadru je na arhitravu prikazan Krist na prijestolju izmeu dva anela, a
nadovratnicima su jo dva lika vjerojatno Navjetenje. Dva ulomka iz Majdana kod Solina
sutakoer srodni ovim reljefima.
149. SV. SPAS NA VRELU CETINE?
Branimirovo doba d.p. 9. st. upan Gostiha-1000 RSV grobova nisu svi istraeni
groblje malo kasnije od crkve nije to grobina crkva najstariji grobovi 10.st.-crkva s oblim
kontraforima, ak predpostavljena kupola u sredini (raspored lezena)-otkrivene i drvene
grede u zvoniku dendrokronologija + 14C = d.p. 9. st.- namjetaj je (Branimirovo doba)_
najstariji sauvani zvonik fali mu 4. kat i bifora navrhu (najbolje sauvan zvonik iz 11. st.
splitska Gospaod Zvonika)-apsida izvana etvrtasta, no iznutra trikonkavna. oblikovanje
svetita kod crkve sv. Spasa: polovica svetita iz esterostrane, tj. esterolisne-Rapani
crkva RKR osnove + zvonik + kontrafori NE! sve graneno u isto vrijeme-predvorje
(narteks) i kat karolinki westwerk - stepenite i platforma ispred zvonika, na 1.katu zvonika
se ulazi u westwerk loa velikaa-investitora za promatranje liturgije-oltarna mensa (baza),
kameni relikvijar, mali dijelovi oltarne pregrade upan Gostiha imajka mu Nemira posvetili
sv. Spasu
150. RANOSREDNJOVJEKOVNE CRKVE IZVAN DIOKL. PALAE U SPLITU
MARASOVI?
-sv. Stjepan u Sustipanu-sv. Trojica esterolist-sv. Mihovil in ripa maris-sv. Matija-sv. Danijel
iz Sudanela-sv. Bazilije-sv. Toma-sv. Kasijan u sukoianu-sv. Mande na krapama-sv. Benedikt
na Benama-sv. Juraj na punti Marjana-sv. Izidora na Suidru-sv. Martin iznad S vrata
Dioklecijanove palae, jedina in situ sauvana pregrada oltarna(rana predrom., 11. st.)
151. TROGIRSKA RANOSREDNJOVJEKOVNA CRKVENA ARHITEKTURA?
-sv. Marija esterolisna (sauvan tlocrt)-sv. Barbara (Sv. Martin) trobrodna s
kupolom(anticki stupovi osim jednog)-sv. Lovre SK nema PR dijela-sv. Stjepan samo se
spominje
152. PREDROMANIKA ARHITEKTURA U ZADRU?
Sv. Vid slina Sv. Kriu iz Nina, etverolisno-krini tip, plitke nie na zidnim plohama i plitke
nie na kupoli.
Sv. Marija (stomorica tj. ranije Sv. Ursula ) esterokonhnog oblika, zapravo peterolisnitlocrt
na koji se nadovezuje pravokutni oblik, ispred njega kvadratina osnova zvonika.
Nijeralanjena izvana plitkim niama.

Sv. Donat Sv. Lovro zbog karakteristika skulpture i arhitekture datira se u 11. st., mala trobrodna
bazilika, osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, kojoj su sa strane dvije
bone prostorije nie. Boni prostori presvoeni su polukalotama, prvo i tree polje imaju
krine svodove, dok se nad srednjim iznad etiri stupa (quincunx) dizala kupola.Vanjtina
ralanjena lezenama koje se podudaraju sa unutranjim. Na zapadnoj stranidvokatno
predvorje, osobina karolinkog korpusa crkve.
Sv. Ivan (Sv. Nediljica) poznata samo iz crtea, raspoznaje pravokutna osnova zazvonik.
Sv. Krevan na Kolovarama poznata po povijesnim izvorima (maketa grada),
peterolisnitlocrt s pravokutnom prostorijom na zapadu (9.-11. st.)
Sv. Stoija datirana u 8. st. u predromanici dolo do adaptacije, sauvan dio SK
apside,krstionice, katekumena i episkopija. Crkva sv. Petra u kasnoj antici i ranom srednjem
vijeku,te u 9. st. postaje crkva sv. Anastazije (sv. Stoije) Zadar
153. CRKVE S PODRUJA ZADRA I KVARNERSKIH OTOKA?
Po Petricioliu podruje od Krka do Zadra ima srodne stilske karakteristike te se u 11. st.osjea
utjecaj Akvileje, a u 12. st. utjecaj Lombardije, pa ak i Francuske.
Rab *Sv. Petar u Drazi, 11. st. sauvala se u izvornom obliku jednostavna trobrodna satri
polukrune apside, za razliku od predromanikih crkava ima slabo ralanjene zidne plohei to
samo male nazubljene konzolice pod strehom,*Sv. Andrija slina Sv. Petru, ima zvonik *Sv.
Ivan Krstitelj, 11. st. trobrodna sa jednom apsidom RK, jedina imaDEAMBULATORIJ (nije
sauvan), ima zvonik iz 12. st.*Katedrala 11. st. prvotno je bila bazilika ravenatskog tipa
sa jednom apsidom, u11. st. dodani stupovi i kapiteli.
Nin *Sv. Marija originalno bazilika ravenatskog tipa sa jednom apsidom kojoj su
nakanadnododane dvije polukrune bone apside. Kapiteli ciborija slini su onima iz 6. st.,
dok sukapiteli stupova slinionima iz 11. st. Slino nadogrivane crkve u romanici su i Sv.
Marija uZadru i Katedrala u Rabu.*Sv. Nikola - trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, romaniki
portal, nazubljene konzolice podstrehom.*Sv. Ambroz jednobrodna, od romanike faze
preostali su dijelovi fasade, romaniki portal srustinim agnus dei (mistino janje) u luneti.
Krk *Sv. Mihovil 11.st.*Sv. Krevan trolisni tlocrt, krino rebrasti svod, predromaniki
ulaz.*Sv. Kvirin izrasla iz starokranskog katedralnog kompleksa. Stupovi su joj s
kubinimkapitelima, svodovi su krino rebrasti, prizemni i povieni prostor.
Biograd
*Sv. Toma*Sv. Ivan guste lezene, kao predromanika
RANA ROMANIKA
Zadar *Sv. Marija , posveena 1091. g., a zvonik i dvorana kapitula graeni poetkom 12. st.
ZRELA ROMANIKA-na prvom katu zvonika i dvorani kubini kapiteli, na prvom katu zvonika
su u uglovimastupovi sa natpisom hrv. ugarskog kralja Kolomana koji nose ukrtene
pojaseve svoda jedan od najstarijih krino rebrastih svodova u Europi*Sv. Marija Velika
poruena u 16. st., bila je trobrodna bazilika s tri apside, sagraena natemeljima RK crkve
vjerojatno 1091. g.*Sv. Krevan trobrodna sa tri polukrune apside, jednostavne glatke
plohe (osim dva portala), gornja polovica fasade ralanjena je dvjema lezenama u 3 plohe,
polikromija, JZ zid 12 slijepih arkadica koje se oslanjaju na tordirane polustupove, s
vanjskestrane apsida je otvorena galerijica.*Sv. Stoija , katedrala RK dijelovi zida, apsida,
krstionica, PR prothesis idiakonikon,*Sv. Toma u doba romanike pregraena ugradnjom
stupova s velikim kubinim kapitelima.
154.

RANOSREDNJOVJEKOVNA ARHITEKTURA U ISTRI?

BALE
Sv. Marija nalazi se ispod dananje upne crkve, jednobrodna sa tri istaknute apside
(jedinatakva u Istri ) karolinka specifinost
Sv. Marija Mala kod Bala dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da je
predromanika iz 8./9. st., a drugi da je romanika jer je u lijevoj apsidi bio romaniki oltar in
situ i ostaci fresaka iz 14. st. (slina Sv. Petru Starom u Zadru)ROVINJ
Sv. Toma kod Rovinja jednobrodna sa tri pravokutne apside, ima transept i kupolu(centralna
graevina)
Sv. Andrija na Crvenom otoku kraj Rovinja sauvan sredinji dio s kupolom,
krina,centralnagraevina s freskama. Mogua datacija u 8./9. st.
Novigradska katedrala Sv. Pelagija trobrodna je, ispod apside bila je kripta, naen ciborij
biskupa Mauricija (pronaen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st., novi
biskupskicentar RSV prije mali casturm oktogonalni baptisterij i dijelovi ciborija papa
HadrijanI i biskup Mauricije 8. st. JEDINI CIBORIJ POUZDANO DATIRAN. Istra je tada
diofurlandskog vojvodstva, dux franaka titula namjesnika u Istri, sjedite u Novigradu (kraj
8.i 9. st.) kripta ispod baptisterija 8/9. st. identina Akvilejskoj JEDINA PREDROMANIKA,
relikvije sv. Pelagija
Katel Bale jednobrodna crkva s tri istaknute apside, datira se oko kraja 8. st. (datacija je
ponamjetaju)
Sv. Vincent u Sanvinentu najbolje sauvana samostanska crkva, romanika je,
jednobrodna s tri upisane polukrune apside. S obzirom na freske datira se u 13. st.
Sv. Sofija u Dvigradu ranoromanika iz 13. st. ista je kao i predromanika s poetka 8. st.
(oko 800. g.), tri upisane apside i transept, u apsidama freske 8./9. st.
NOVA CRKVA DVIGRAD KAROLINKA CRKVA S TRI UPISANE APSIDE, Dvigrad-slavenska
groblja, 9.-10. st., oko crkve sv. Petra - zidani obiteljski grobovi saketlakim naunicama
Sv. Katarina u Pulskom zaljevu nita nije sauvano, jednobodna je s transeptom ikupolom
centralni tip.
Sv. Trojica u Rovinju poligonalna.-Vodnjan Sv. Kvirin 8./9. st. trobrodna troapsidalnaBurn bazilika slina sv. Mariji na Crkvini 8./9. st.-Valbandon oltarna pregrada d.p. 8.st-puno
RKR graevina preraenih npr.Pulska katedrala -nakon bizantske okupacije 8. st. novi dio
Eufrazijane + Maksimijanova bazilikaMarija Formoza Pula - sv. Lovro kod ijane, Pula
(dvoranska troapsidalna)
155. JEDNOBRODNE CRKVE U ISTRI?
BALE
Sv. Marija
jednobrodna, tri apside (istaknute)
ROVINJ
Sv. Toma kod Rovinja
jednobrodna sa tri pravokutne apside
Katel Bale
jednobrodna crkva s tri istaknute apside
Sv. Vincent u Sanvinentu
najbolje sauvana samostanska crkva, romanika je, jednobrodna s tri upisane polukrune
apside
Sv. Katarina u Pulskom zaljevu
156.

DVOBRODNE CRKVE U ISTRI?

Sv. Marija Mala kod Bala dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da je
predromanika iz 8./9. st., a drugi da je romanika jer je u lijevoj apsidi bio romaniki oltar in
situ i ostaci fresaka iz 14. st. (slina Sv. Petru Starom u Zadru).
157. TROBRODNE CRKVE U ISTRI?
Novigradska katedrala Sv. Pelagija trobrodna je, ispod apside bila je kripta, naen ciborij
biskupa Mauricija (pronaen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st.-Mauricijev ciborij
jedino precizno datiran predromaniki nalaz.-CIBORIJ BISKUPA Mauricija-esterostranian,
jednorog i lav na jednoj strani sa natpisom,
Hoc tigme-ovaj ciborij-natpis tee preko svih 6 stranica, ali nije bilo dovoljno mjesta te je
natpis malim slovima zavren na prvoj strani-potjee iz Sj. Italije i donesen u Novigrad,
naruitelj Municij (jedno vrijeme prognan, zavrijeme Bizanta, vraa se za vrijeme Franaka),
pismo Harijana I. Karlu Velikom spominjeistarskog biskupa Mauncija-nisu u cijelosti sauvane
sve stranice, motiv kosog kria od ljiljana, akantus, paunovi-natpis tee na vijencu (spominje
se biskup Mauricije, Ivan Krstitelj, te naziv za ciborij TIGME)

158. STAROKR. TROBRODNE, TROAPSIDNE (UTJECAJ ISTOKA)?

Sv. Marija (Vela Gospa) - Bale, sv. Mihovil na Vrhu kod Pule (samo iznutra apside) i sv.Kvirin
Vodnjan.
159. NOVI UTVRENI GRADOVI KASNOANT. RAZDOBLJA?
Umag, Novigrad, Vrsar.
160. TKO JE IZ TEMELJA U 6. ST. OBNOVIO PORECKU KATEDRALU?
Eufrazije. POREKA KATEDRALA // EUFRAZIJE - je u 6. st obnovio poreku baziliku, zapravo je
totrobrodna katedrala Uznesenja Marijina graena na temeljima ranije trobrodne crkve.
Podnimozaici iz 5. st. -Krist, muenici(sv. Mauro-zatitnik Porea), bogorodica na
prijestolju,najstariji fragment mozaika 3. st., rijetki prikaz trudne blaene djevice Marije u
susretu sElizabetom, nema novog namjetaja, katedra biskupa i ulomak pluteja s virovitim
rozetama(sjevernoitalski motiv).
161. TRI LOKALITETA U ISTRI S OSTACIMA RANOSREDNJOVJEKOVNE
ARHITEKTURE KRAJA 8. IPO. 9. ST.?
Lokaliteti u Istri - Bale, Dvigrad, Novigrad, Rovinj.
162.
Novigrad.

GDJE SE NALAZI CENTAR FRANAKE VLASTI?

163. GDJE SE NALAZE IMENA MAJSTORA IOHANNESA I GARIBETUSA?

Galiane kod Pule, sarkofag.
164. KOJA CRKVA U ISTRI NIJE PORUENA NAVALOM BARBARA?
Crkva sv. Marije u Vrsaru, crkva sv. Marije Velike u Balama.
165. KOJI SU POVIJESNI I ARHEOLOKI DOKAZI O DVA VALA NASELJAVANJA
ISTRE OD STRANE SLAVENA?

To potvruju arheoloka istraivanja i nastojanja pape Ivana IV. (640.642.) da otkupi

zarobljenike od Slavena u Istri i Dalmaciji i da pred slavenskom opasnou relikvije istarskih i
dalmatinskih starokranskih muenika skloni u Rim.
166. MEURJEJE DRAVE I SAVE JE POTPADALO POD UPRAVU:
furlanskog markgrofa
.
167. PULSKA KATEDRALA?
Po karakteristikama je vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika. U drugoj polovici 5.
st.transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s
karakteristinimarhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i
ravno zaelje crkve.Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite
izvedbe i biskupskidvor, srueni polovicom 19. st. nakon premjetanja sjedita biskupije u
Pore 1828. g.Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. st. Bila
je bogatoukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali
dio,odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetnodali
crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.
168. SOLIN?
''KRUNIDBENA BAZILIKA'' ZVONIMIROVA SV. PETAR GRADINA KOD SOLINA d.p. 11. st.
ranoromanika crkva RKR tipa
Lokacija uplja Crkva - Solin crkva Sv.Petar i Mojsije
- trobrodna, troapsidalna bazilika, ima tri oltara, te je najvea starohrvatska bazilika na
podruju Solina - na ostacima ranokr. cemeterijalne bazilike, krunidbena crkvakralja
Zvonimira 1075. g. sred. 11. st. Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, boni zidoviralanjeni
lezenama- rana romanika, ali kameni namjetaj predromaniki. Na proelju imazvonik spojen
s crkvom. Ui pravokutni prostor predbroda upuuje na westwerk, zabat jeukraen sa 2 ptice
i kriem, zabat je vaan jer je na njemu natpis Presveti Petre primi dar asnog Mojsije slugu
tvog!.Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist s aureolom i bradati mukarac i jo
dvadjelomina lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugi vele da nije iz ove crkve, samo iz
isteradionice. Po svom tlocrtu je slina crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru. Osim zabata naeni su
ifragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupia, dijelovi ciborija sa kukama
imotivom ahovnice.Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih graevinskih oblika koje
ire benediktinci odsred. 11. st.
66. Napii karakteristike i dataciju crkve u Gradini.
Ranoromanika trobrodna bazilika sa drvenim stropom javlja se u dalmatinskoj Hrvatskoj
uisto vrijeme kada i u dalmatinskim primorskim gradovima, a i ranijem
starohrvatskomgraditeljstvu 9. i 10. st. nije bila nepoznata bazilika na tri broda, ali tek iza
polovice 11. st. seu veem broju podiu crkve bazilikalnog tipa s drvenim
stropom.Benediktinske crkve i katedrale u dalmatinskim gradovima imaju samo stupove kao
potpornjesrednjeg broda, a Hrvati vole zidane pilone i upotrebljavaju ih u raznim oblicima.
Uranoromanskim bazilikama dalmatinskih gradova zvonik je uvijek prema italskom obiaju
postavljen odvojeno od crkve, a u starohrvatskim bazilikama je zvonik na proelju crkve i dio
je crkvene graevine. Tip crkve na stupovima ponavlja se uglavnom i u ruevinama crkve
uaviu i katedrale u Biogradu. Prema tome govorimo o regionalnoj hrvatskoj varijanti
benediktinske ranoromanske bazilike.
169.

SV. STJEPAN NA OTOKU KRAJ SOLINA?

-kraljevski mauzolej-o njoj pie Toma Arhinakon (13. st.) da ga je podigla kraljica Jelena u 10.
st.-1898. g. naen sarkofag kraljice Jelene-dva zvonika + kapelica
170. NABROJI LOKALITETE STAROHRVATSKIH CRKAVA NA PODRUJU
SOLINA.
CRKVE kraj Solina 9. st. sv. Petar Riinice sv. Juraj Putalj sv. Marta BijaiCRKVE kraj
Solina 10. st. sv. Marija Otok sv. Stjepan (i Mojsije) Otok mauzolej kraljice Jelene, tu je nasen
sarkofagCRKVE kraj Solina 11. st. sv. Petar u selu+zaduzbina Petra Cnog uplja crkva=sv.
Petra i Mojsija, krunidbena bazilika kralja Zvonimira
171. . KOLJANI GORNJI, BISKUPJA?
-vaan zbog crkvenog namjetaja pripisan radionici majstora koljanskog namjetaja iz 9. st.
172. RELIKVIJAR IZ NINA?
-na drvenu podlogu torbice privrene ploe od Ag lima koje je pozlaeno, ukras
iskucavanjem
-samo ornamentalni ukrasi, poklopac u obliku krova na dvije vode (?), srebrne rozete, na
povrini elije sa dragim kamenjem (tipino za karolinki obrt)
-sama forma tipina za Franaku 8. st.-razlika u obliku torbice su tipino
ranosrednjovjekovne, nema ih u kasnoj antici
-figuralni motivi, rozete, krievi iskucani (ornament. prikaz)
-likovi ninske svetake trijade (Anselmo posveena nins. katedrala, Ambrozije i Marcela)kult sv. Ambrozija izraen u sjevernoj Italiji smatra se da je relikvijar izraen u sj. Italiji
uvrijeme karolinga kraj 8. st.-u gornjem dijelu relikvijara prikaz Krista
173. VIESLAVOVA KRSTIONICA?
U katedrali sv. Asela u Ninu je navodno naena Vieslavova krstionica. Smatra se da
jeVieslav prvi pokrteni vladar Hrvata oko 800. g. Zapravo to nita nije sigurno pa je i po
jednostavnom ornamentu, plitko isklesanim stupiima s jednostavnim kapitelima, astragalu i
pleternom kriu s volutama neki datiraju oko 800. g. (Petricioli), a po istim
elementimadekoracije i osobinama natpisa eper i Rapani u 11. st.Ovaj izvor prima slabe,
da ih prosvijetli. Ovdje se peru od svojih zloina, to su ih primili od prvog roditelja, da
postanu krani spasonosno ispovjedajui vjeno Trojstvo. Ovo je djelo pobono nainio
sveenik Ivan u vrijeme kneza Vieslava, u ast naime Sv. Ivanu Krstitelju,da zagovara njega
i njegovetienike (krtenike).

174. CRKVA SV. JURAJA NA PUTALJU OKOLICA KATELA?

-NAJRANIJE DATIRANA CRKVA U NEKOM IZVORU (Trpimirova i Mucimirova darovnica), crkvu je
posvetio knez Mislav, sauvani ulomci crkvenog namjetaja (na temeljustilske analize
datacija u p.p. 9. st.) savreno odgovara podacima iz izvora, T. Buri stilskaanaliza,
monografija iz 2002. g.nina
175. KRALJEVSKI SAMOSTANI SA DRAVNIM SKRIPTORIJEM?
Nastaju veinom na rezidencijalnim posjedima, a samostanske crkve dvorske
kapele.Prostorije u kriptama i predvorja kraljevske grobnice.Sv. Petar i Mojsije u Solinu, Sv.
Bartolomej na Kapitulu, Sv. Ivan, Sv. Toma u Biogradu, Sv. Grgur u Vrani

176. ARHITEKTURA I SKULPTURA 10. ST. U DALMACIJI.

U 10. st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hrv. drave
izsmjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta dva prostora.
Ovovee povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925. g. i
postavljanjesplitske metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i
rijeespominju imena Hrv. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine dvije iznimke su
epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10. st., tj. prije 976.
g.Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava.
177. KARAKTERISTIKE I DATACIJA GROBALJA U MRAVINCIMA, MAJDANU I
GAJINAMA.
Groblje u Mravincima (115 grobova , 9.-10. st.)Groblje u Mravincima iznad Solina (poloaj
zvan Glaviine) je SH groblje na redove koje sedatira u 9. i 10. st. po analogijama sa SH
grobljima i nakitom. Na ovom groblju nisu naeni ostaci crkve, a pokojnici su sahranjivani u
jednostavnim uskim etvrtastim grobovima odnepravilnog kamenja suhozida i pokriveni
ploama. U grobu se nalazi po jedan pokojnik, uz par obiteljskih grobnica. Jedan pokojnik u
grobu je uobiajen za rani srednji vijek dok ih ukasnom srednjem vijeku ima vie. Vie od
polovice grobova nema nalaza, a i oni koji ih imajunisu ba bogati i pokazuju nam prosjene
prilike SH naselja. U grobovima su pronaene naunice (jednostavne kariice veinom od
bronce, 1-jagodne, 4-jagodne 1 par srebrnih,kariice s S zavretkom malo starije,
kariica s 3 koljenca ; na SH grobljima su este 1- jagodne sa upljom jajolikom
jagodom),prstenje (uglavnom bronano), noi,bakrene ploice pasa(u grobu djeaka je
naeno 8 okruglih ploica), ljuska jajeta (poganski obiaj vaan je za datiranje)Groblje u
Majdanu (26 grobova, preko 100 uniteno, 9.-10. st.)Groblje u Majdanu kod Solina je SH
groblje na redove koje se datira u 9. i 10. st. Samigrobovi su u obliku nepravilnih paetvorina
ili ovalni, zidani od nepravilnih komada kamenjaspojenih glinom, a ploe kojima su pokriveni
su uzete sa oblinjeg starijeg rimskog vodovoda.Grobovi su orijentirani Z I, a pokojnici su
poloeni na lea s rukama uz tijelo. U grobovimasu pronaeni i dragocjeni predmeti od zlata i
srebra ; naunice (par 1-jagodnih zlatnih ukraenih filigranom, par 1-jagodnih srebrnih sa
pozlaenom jagodom i filigranom, par velikih srebrnih 4-jagodnih ukraenih filigranom, manje
zlatne isrebrne 1-jagodne), erdan (8 jajolikih privjesaka od pozlaenog srebra
ukraenihfiligranskim zrncima obavijenim icom tradicija antike i Bizanta), prstenje (srebrni i
bronani kolutovi, 1 od pozlaenog srebra i sa staklenim zrnom kasna antika).Groblje na
Majdanu ima 2 sloja. U starijima grobovima su nalazi dragocjenog zlatnog i pozlaenog
nakita ukraenog filigranom, dok se u mlaima nalazi nakit od srebra sa mnogo
jednostavnijim dekorom. U 9. st. i kasnije nakon pokrtenja, Hrvati svoje mrtve redovito
pokapaju u grobnice od kamenih ploa i nepravilnog kamenja sa nakitom, ali bez oruja,.
U11. i 12.st. predmeti u grobovima postaju sve rjei, a njihova izvedba sve slabija (u
posavskojHrvatskoj i Istri se ne koristi filigran).Groblje u Gajinama (100 grobova, 9.-11.
st.)Groblje u Gajinama kod Katel Suurca je SH groblje na redove i datira se u razdoblje od
9.-11. st. Grobovi su ovalnog oblika, ograeni kamenim klinovima i pokriveni ploama.
Odnalaza su najbrojnije naunice (obine kariice, 1-jagodne, sa 1 izduenom jagodom, s
jagodom kojoj su polovice nainjene od spiralno uvijene ice import iz karantansko
ketlake kulture, par veih 1-jagodnih s filigranom), 15 probuenih rimskih i
bizantskihnovia (Buli misli da su se nosili oko glave). Uz Mravince ovo je najstarija SH
nekropolana ovom prostoru, ali obje nemaju crkvene arhitekture. 1) djeak u zasvoenoj
zidanojgrobnici 2) dva mukarca u sarkofazima= oba ova groba imaju masivne, bogato
ukraene pozlaene ostruge sa duim iljcima (mlae) Mogorjelo POJASNA GARNITURA

skopom sa okovom i dvodijelnim jezicem lagane bronane ostruge Koljani, kod

Vukoviamosta pokojnik u drvenom lijesu, narebrena pojasna kopa (po.9. st.), rani
karolinki matipa K-O s bronanim okovima pojasa, par eljeznih ostruga sa garniturom za
zakopavanje -starije, masivne Ostrovice kod Bribira, Begovaa, drijac, Maklinovo brdo
Kai, paralelne za drijac i Begovau (po. 9.st.), imamo u Biskupiji iako su tamo neto
starije (kraj8. st.) K.V.Kopronim i bronane drijac (g. 161 i 74) i Maklinovo brdo su mlai
p.p. 9. st.Biskupija i drijac import, ove druge su moda domai proizvod po uzoru na
franake.Strane Gorica masivne eljezne ostruge, vjedro, recipijent za sol 9. st.
178. KAROLINKI LITURGIJSKI NATPISI?
Nema odgovora (odnosi se na prethodno pitanje!)
179. KAROLINKI ELEMENTI U PREDROMANIKOJ ARHITEKTURI DALMACIJE?
Odlike predromanike arhitekture je troapsidalnost, to je utjecaj karolinke kulture, te
crkvese datiraju ve u 8. st., westwerk i karolinke rotundeCrkve: sv. Marija u Trogiru-najraniji
primjer rane srvj crkve u DalmacijiTroapsidalno svetite se naglauje sa tovanjem sv.
Trojstva i postavljanjem tri oltara.Osebujnim ostvarenjem karolinke arhitekture smatra se
westwerk, monumentalno zapadno predzdanje crkve sa zavretkom nalik na toranj i bonim
tornjevima sa stubama.Crkve s westwerkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji
su usko povezani sakarolinkim i bizantskim svijetom, trobrodne, troapsidalne bazilike.
180. FRANAKA ULOGA U POKRTAVANJU HRVATA?
Hrvati su zaslugom furlanskih markogrofa iz Cividalea oko 800.-te doli u dodir i u
sklopfranake drave Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene graevine i
pleterneskulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kransku vjeru. Pod taj je
patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu. A i Hrv. su knezovi u 9.
st. odlazilina hodoaa u Italiju to je poznato iz Evanelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate
poetkom9. stoljea do prvog okupljanja u vee politike organizacije i do naputanja
poganstva.Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne
samo elitanego i itava zajednica, zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i
Dalmacije. Godine812. g. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice
na ist. Jadranu.
FRANACKA LITURGIJA
ire kult franakih svetaca: sv. Marta, sv. Martin, sv. Bartul, sv. Asel, sv. Hermagora
+imenasveenika franakih npr gumpertus i gracijan (iz sv. Marte u bijaima), Teudebert na
kamenojgredi iz Nina, spomenik iz Zadra sa imenom Anselmo...ukazuju na djelovanje Franaka
nanaim prostorima. Prvi kontakti ve u d.p. 8. st.-misionari.Materijalni dokazi koji govor o
tome: kadionica iz Stare Vrlike na Vrelu Cetine kod sv. Spasa od srebra i bakra s djelominom
pozlatom, izraena tehnikom lijevanja i ukraenarovaenjem, ukrasima slinim Tasilovom
kaleu iz d.p. 8. st.+relikvijar s moima sv. Anselmaiz Nina u obliku torbice kakvi su i inae u
karol. umjetnine. Ukraen iskucavanjem nasrebrnom pozlaenom limu, gornji dio prikazuje
Krista na prijestolju, a na donjem enski lik isvetac s kadionicom =Ambroz, Marcela i
Asel.trijadaPo Karamanu 9. st. drugi relikvijar nepoznatog sveca iz Nina u obliku
krinjice/sarkofag sadvoslivnim krovom od drva, obloen srebrnim limom, ukraen rozetama i
lanim draguljimaod staklene paste= RSV /8. st.
181. KAROLINKI GROBOVI U SJEV. HRVATSKOJ?
1) Podsused - grob odlinika- ma tipa-K, po. 9. st.

2) Medvedika, kraj urevca- ma tipa-K, datacija- prije 800. g.

3) Prelog, Cirkovljani kod Varazdina- ma tipa-K, datacija- prije 800. g.
4) Vindija, Varadin- ma tipa-K, 9. st.
5) Biskupija- datiran novcem K. V. Kopronima- rano 9. st.
6) Koljani, Biskupija, ma tipa-K
7) Mogorjelo, Prozor, Stolac, Orli- ma tipa-K
8) Karolinki maevi tip-1 (poseban tip, bojna sjekira, jezici sa remena za ma-stil Tasilov
kale)
9) Prelog-Cirkovljan, Biskupija, Vrpolje kod Knina, kraj 8. st./po. 9. st.
10) Graac, Plavno
182. KAROLINKI GROBOVI U DALMACIJI?
-karolinki ma tip-H/dvosjekli ma sa lijebom, trokutasta jabuica
1) drijac, Nin (322 groba,, p.p. 9. st.,
2) Gradac kod Drnia
3) Katuni kod Omia
183. RATNIKI GROBOVI S KAROLINKOM OPREMOM U S HRVATSKOJ.
Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st.,
grobratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s
petodijelnom jabuicom i stremen izvijene uice iz unitenog groba iz okolice Preloga. Tu je i
inventar izgroba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st. On sadri dvosjeni ma,
bojnusjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom. Kod
PoekogBrestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9. st. koji je imao
ukraenizlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne garniture za noenje
dvosjenogranokarolinkog maa. Naen je i karolinki pojasni jeziac. I u Podsusedu ima
karolinkihobiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa K s petodjelnom jabuicom i
karolinkomgarniturom za noenje maa koji se pripisuje vremenu franakih sukoba s
Ljudevitom. I uSusedgradu su naeni grobovi opremljeni po karolinkoj modi. BiskupijaCrkvina ima 10grobova juno od crkve, 5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su naeni franaki
maevi i ostruge. I Nin-drijac, ali to je na jugu.
184. MEURJEJE DRAVE I SAVE POD UPRAVOM?
-Furlanskog markgrofa-Furlovska marka, njemu pripada nase Medjurijecje u vrijeme LJ.
Posavskog, juno odIstone marke-Drava je granica izmedju salzburske i akvlejske crkvene
uprave, za vrijeme Karla Velikognae podruje pripada Cividale-Nakon 828. g. i prodor
Bugara za koji je bio okrivljen i furlanski markgrof Balderik,ukinuta je furlanska marka i nae
podrucje pripada Bugarskoj dravi-Iz tog vremena imamo uglavnom pojedinacne grobove, ali
i groblje od 32 groba iz BrodskogDrenovca, koje se datira u p.p. 9. st.
-Furlanska marka obuhvaa: ISTRU, DALMACIJU I MEDURIJEJE-naeni: dvosjeni maevi,
pojasne garniture, koplja s krilcima, bojni noevi, stremen
185. BRODSKI DRENOVAC?
-avarsko-slavenski grobovi datacija p.p. 9. st.- pokazuje pojavu grobova veih zajednica
-gotovo u svim grobovima pronaene posude koje najvie paralela imaju sa
slavenskimgrobovima

-30ak grobova, jedan konjiki grob sa ukopom konja i jahaa, avarski materijal
(konjikaoprema, avarska sablja, jednosjekli ma Tala) i slavenskog karaktera (kasni obli
stremeni, pojasne kope tipa Blatnica/Mikulice, slav. keramika)
-jezici ukraeni stilom Blatnicapodloga prethodno ljevanih metalnih predmeta, glavni
motivizveden u negativu akantusovog lia, ljiljanov cvijet-horizont Blatnica-Mikulice, blizak
horizontu Biskupija, Crkvina
-enski grob sa ogrlicom i naunicama sa ukrasom perle-drveni grobovi stariji od narteksa
(10 grobova), u 3 groba maevi, ostruge u veini osim u djejem, u dva djeja groba ostruge
sa garniturom za zakopavanje-grobovi u zidanim presvoenim grobnicama
186. OTOK KOD VINKOVACA?
-datacija 8. st./po. 9. st.-avaro-slaven. grob, tipine slavenske naunice sa zvjezdolikim
privjeskom (izraene odfiligrana, vjerovatno bizantske), ogrlica, keramika posuda, NEMA
AVARSKEKOMPONENTE, iako groblje ima-slavenska keramika naglaenog trbuastog oblika
izuzevi praku koja ima iroka ramena isuzava se prema dnu
187. VINKOVCI DUGA ULICA?
-slavensko paljevinsko groblje u Vinkovcima 70-ak urni i 10 paljevinskih grobova-urne (u
pravilu samo kosti, 2-3 muka groba, 3 djeja, 1 ena, urna u jamu posebno iskopanu)
dostaslinosti sa urnama iz Kaia-urna s valovnicom(?) (sa eljastim predmetom na
gornjemdjelu i sredini posude)
-neke urne podsjeaju na Slav. keramiku praki tip Vinkovci-nalaziotrica noa i okova za
drvenu vjedricu (za hranu kao popudbinu) Vinkovci-datacija izvedena na temelju tipolokih
karakt. keramike, te C-14 metode, kraj 7.-sred. 8 st., Vinkovci
188. ZAGREB PODSUSED?
-grob odlinika, ma tipa K, prije 9.st, garnitura za noenje maa (jezici, petlja, mali okovi)
189. MEDVEDIKA?
-sj. Hrv., pokraj urevca, ovaj grob se datira prije 800. g.
-karolinki ma tip-K, tip-1
-jeziac bronani, pozlaen ukraen inzularnim karolinkim stilom, ivotinjske figurecjelovite
(jeziac iz gornjih Vrbljana u istom stilu), taj stil datiran u d.p. 8. st.-vojna sjekira, no u
dijelovima
-karakteristino je da NEMA OSTUGA

190. POEKI BRESTOVAC?

-datacija - prva desetina 9. st.-proizvodi kasno avarskog tipa, zlatne kope i jezici, jeziac s
pupoljkom iz karolinkog kult.kruga, grozdolika naunica (zlatna filigranska ukraena
granulacijom), prsten, bizantski privjesci, konkavni zlatnik-bizantskog podrijekla, vjerovatno
nalazi pripadaju razliitimgrobovima, Brestovac se esto navodi uz Blatnicu i Mikulice
191. PRELOG CIRKOVLJAN, VARADIN?
-ma prijelaznog tipa prema K-tipu,-ima sauvanu drvenu oblogu, stremen,dat.prije 800. g.
192.

BLATNICA?

-datacija prva desetljea 9. st.-raskono ukraen ma tipa D, okovi - srcoliki ukraeni

puniciranjem-stil Blatnica
193. SLIKA JEZIACA IZ VELIKE HORVATSKE, VREBCA I BRODSKOG
DRENOVCA (HRVATI I
Karolinzi, slika na 153. str.), pitanje je kojim stilom su izraeni jezici?
Stil Blatnica-Mikulice.
194. LOKALITETI SLAVENSKIH PALJEVINSKIH GROBALJA?
*Vinkovci Duga ulica
*Donji Stenjevac
*Belie, Zagajci, Lobor
*Smrdelji kraj Skradina
*Kai, Maklinovo Brdo
*Dubravice kraj Skradina
*Sv. Lovre kod ibenika
*Glavice kraj Sinja
*Velim kraj Benkovca
*minj

195. KOSTURNI UKOPI SLAVENA?

*drijac, Nin (najkasniji ukop sred. 9. st.) najvee skeletno groblje u Dalmaciji
*Zagreb, Kruge
*Velika Gorica, Visoki Brijeg
*Poeski Brestovac
*Brodski Drenovac
mjeovita slavenska groblja
196. DUBRAVICA KOD SKRADINA?
-urne, Gunjaa 1985./86. g., nije cjelovito objavljeno, 5-6 paljevinskih grobova + 40skeletnih,
10 paljevinskih grobova (vei broj u urnama, a ostali u jamama) novija literatura,urna ima
na maloj dubini, znaajan zakljuak da su urne starije od skeletnih grobova pri
ijemukopavanju su oteene urne
-naunica zvjezdolikog tipa koja bi se mogla datirati u 8. st. (skeletni grob)
-zlatnik (dakle datacija groba u kraj 8. st.) Konstantina V. Kopronima (obol u grob) kao
frana. utjecaj d.p. 8. st. u Dalmaciji samo kratko vrijeme, d.p. 8./po. 9. st.
-kod nekoliko grobova, jama obloene su drvetom
-Veli d.p. 8. st. jame sa paljevinom bez urni 127, te skeletni grobovi zbog
sigurnogkonteksta najznaajnije paljevinsko groblje u Dalmaciji
-ibensko donje polje
sv. Lovre, skeletni grob, 9.-15. st., ispod horizonta dvije jame s urnama
197. HORIZONT POGANSKIH GROBOVA?
- datacija od po. 8. st. do sred. 9.st.
- na redove bez crkava, koncentrirani na podruju S. Dalmacije (4 sred. jame
manje),Beloevi

- preko 300 grobova (Beloevi djeli na istono i zapadno)-poznato po Karolinkim nalazima

(ma tipa H, ostruge, dva staklena pehara jedini prilogstakla u grobu tog vremena)
- trojni grob (M, , dijete) s maem, ostrugama, kopljem, te staklenim i keramikim
posudama, avli u uglovima sugeriraju da se radilo o drvenom lijesu p.p. 9. st. (na temelju
maa tipa H)
- bron. franaki krii Kranstvo koje je tek primljeno
- srebrni novac Lotara (sred. 9. st.) najkasnije datiran grob na drijcu - Nin
- kraj 8. st./po. 9. st. grob s grozdolikim naunicama
- oruje i konjska oprema iz franakog svijeta, kao i nakit iz Bizanta do 9. st., a onda
starohrvatski to su nalazi na drijcu
- do sred. 9. st. grobovi poganskog karaktera (kraj)
198. GROBLJE STRANCE-GORICA?
-ovo SH groblje na redove je vano jer se nalazi van Hrvatske drave u podruju
Vinodola(Crikvenica) i potvruje nazonost Hrvata ve krajem 8./9. st. Sastoji se od 186
grobova idatira se od 8.-11. st.
-bogatstvo grobnog inventara upuuje na veze sa Bizantom, Karolinzima, karantansko
ketlakom i bjelobrdskom kulturom
-grobovi su najee orijentirani I-Z, a pokojnici su poloeni na lea s rukama uz tijelo i
prilozima poput keramike POGANSKI HORIZONT
-javlja se vie tipova grobova u obinim zemljanim rakama, sa djelominom
upotrebomkamena i obloeni neobraenim kamenjem
-preteno se nalazi po jedan pokojnik u grobu i veliki je broj ena i djece to moda
upuujena epidemiju
-nalazi tekstila upuuju na to da su pokojnici pokapani u odjei i naeni su uglavnom nakitni
predmeti naunice, ali i drugi metalni predmeti poput noeva i britvi-uz pokojnike su su
stavljani i razni ritualni predmeti koji potvruju poganski obiaj pokapanja (keramika,
razbijene posude)
-isto tako je pronaeno i par bojnih noeva, strelica te dva tuljca od kosti i T recipijent
odroga ije analogije imamo u drijcu i datiramo ga u 8. st.
-naunice obine kariice (9.-12. st.), S kariice (smatraju se tipinim slavenskim
nakitom9.-12.st. i prema nekim autorima se veu uz bjelobrdsku kulturu I. stupnja Tomii,
dok Jeli smatra da su nastale prije pojave bjelobrdske kulture), 1-jagodne (srebro, bronca,
pozlaeno srebro, od neukraenih do filigranskih, 9.-11. st.), 2-jagodne (vrlo su
rijetke,9./10.st., Biskupija, Golubi, Podgrae, minj), 3-jagodne (sa upljim i glatkim
jagodama, saizduenom srednjom jagodom, 9.-10. st), 4-jagodne (rijetke)
-bjelobrdske sa stoastim privjeskom (ve u avarsko slavenskom horizontu kraj
8./po.9.st.), par lijevanih grozdolikih tzv. VOLINJSKI TIP (posebno rasprostranjen unutar
bjelobrdskog kulturnog kruga)
-11.st. na prostoru izmeu Save i Drave, javljaju se od pol. 11.-pol. 12. st.), lijevana
srebrnagrozdolika naunica (~ minj, p.p. 10. st.), tzv. PILINSKI TIP (bronane sa
spiralnouvijenom icom, 11. st. ~Mastirine)
-Karantansko-ketlake, u obliku lunule (minj), s petljama u dnu karike, kariice rastavljenih
zadebljanih krajeva~Biskupija, Plavno, Biljane Donje, Begovaa, import 8.-10. st.
-Mediteransko-bizantskih obiljeja, aurirane srebrne naunice (minj kraj 9. st.),
grozdolikelijevane srebrne (drijac, Maklinovo Brdo)

-pronaen je i jedan par karolinkih masivnih eljeznih ostruga s ostrunim krakovima

trokutastog presjeka i izduenim trnom ukraenim graviranim geometrijskim
uzorkom(analogije drijac i Maklinovo brdo, p.p. 9. st.)
-keramika je regionalna i potjee iz najstarijeg sloja grobova s kraja 8./po. 9. st.-postavljena
je ili kod nogu u grobu ili na grobu ili je razbijena na grobu, raena je naspororotirajuem
lonarskom kolu, loptastog oblika, ukraena valovnicom ili horizontalnim brazdama
OSNOVNI UKRASNI MOTIVI SLAVENA, ali se po tipolokim odlikama ne podudara to znai da
keramika u Vinodolu ima lokalne karakteristike
-javljaju se dva tipa posuda: sa jako uvuenim vratom i razgrnutim obodom i visokim,ravnim,
prema van ukoenim vratom

POVIJESNA PITANJA
1. FRANAKA ULOGA U POKRTAVANJU HRVATA.
Hrvati su zaslugom furlanskih markgrofa iz Cividalea oko 800.-te doli u dodir i u sklop
franake kranske drave Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene graevine i
pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kransku vjeru. Pod taj je
patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu. A i hrv. su knezovi u 9.
st. odlazili na hodoaa u Italiju to je poznato iz Evanelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate
poetkom 9. stoljea do prvog okupljanja u vee politike organizacije i do naputanja
poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne
samo elita nego i itava zajednica, zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i
Dalmacije. Godine 812. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice
na istonom Jadranu.
2. CENTAR FRANAKE VLASTI U ISTRI?
Administrativno sredite je Novigrad. Ono je sredite franakog duxa.
3. GDJE SE NALAZE IMENA MAJSTORA IOHANNESA I GARIBERTUSA?
Na sarkofagu iz GALIANE kod Pule. Oboje su magistri.
4. SADRAJ TRPIMIROVE DAROVNICE.
Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom
nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za
prve monahe. Prema kamenom fragmentu natpisa, on ih je smjestio u Riinicama izmeu
Klisa i Solina. Tu su 1895. i 1908. god. pronaeni ostaci jednobrodne crkve i kameni
fragmenti ukraeni starohrvatskim pleterom. Trpimir je za potrebe samostana preuredio i
prenamjenio kompleks rimskih zgrada.
5. KOJA CRKVA U ISTRI NIJE PORUENA NAVALOM BARBARA? [CRKVA SV. MARIJE U
VRSARU, CRKVA SV agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]
6. KADA JE OSNOVANA BIZANTSKA TEMA DALMACIJA I KOJE JE OTOKE I
GRADOVE OBUHVAALA?
-osnovana u 9.st.
Pod bizantskom vlau ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i
Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao vana uporita na plovnom putu
Jadranom.

7. SAMOSTANI U DALMACIJI IZ 9. STOLJEA.

Riinice, samostan sv. Bartolomeja na Kapitulu
8. NAJSTARIJI POUZDANO DATIRANI ZABAT JE?
U Riinicama je knez Trpimir 852. smjestio prve benediktince i naen je ulomak crkvenog
ikonostasa na kojem pie: Molite se za kneza Trpimira. Trpimirov zabat klesala je radionica, a
do Knina dolazi zajedno s misionarima,
9. GDJE U RANOSREDNJOVJEKOVNOJ UMJETNOSTI NAILAZIMO NA GERMANSKA
IMENA?
Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogu
povezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabu
iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na
sarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus.
10. IMENA HRVATSKIH ZLATARA: GRUBIZA I ZURA
11.UPAN GASTIKA DAO ISKLESATI NAMJETAJ ZA SV. SPAS
12.KOJI SU POVIJESNI I ARHEOLOKI DOKAZI O DVA VALA NASELJAVANJA ISTRE
OD STRANE SLAVENA?
13.KAKO SE ZOVE KARAMANOVA KNJIGA?
Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930.
14.KAKO SE ZOVE RAPANIEVA KNJIGA?
Predromaniko doma u Dalmaciji, Split 1987.
15. ZABAT IZ SUSTIPANA PRIKAZUJE: GLORIFIKACIJU KRISTA.
16.VLADARSKI NATPISI 9. ST. U DALMACIJI:LOKALITETI;DATACIJA I SADRAJ
NATPISA.
835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca
852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko
ureenja samostana Sv. Petra
2.pol.9.st. - opot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata
2.pol.9.st. drapanj kod Bribira Branimirov natpis; upan Pritina dao isklesati
888.g. sv. Petar u Gornjem Muu u doba Branimira...
2.pol.9.st. sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert podigao u doba Branimira
892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I
slitskog nadbiskupa
895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

17.POREDAJTE KRONOLOKI, PREMA DATACIJI SLJEDEE CRKVE:

sv. Donat u Zadru(805.g) => benediktinska crkva u Riinicama(852.g) => SV. Spas na vrelu
Cetine (2. Pol 9.st) => sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st)
18.NIN U 9. ST.
Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U
to doba bio je centar pokrtavanja Hrvata . to je jedini antiki grad koji je ostao na hrvatskom
teritoriju
upan DRAGOSLAV => izgradio oko 1100. Crkvu SV. VIDA NA KRKU
ARHEOLOKA PITANJA
19.KARAKTERISTIKE I DATACIJA VLADARSKOG KOMPLEKSA U BIJAIMA.
Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva.
Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i upana 852. god. izdao najstariju hrv.
sauvanu povelju. Po tome se kompleks u Bijaima moe datirati. Bijaki su dvorovi
naputeni s izumiranjem hrv. narodne dinastije pa su ih ugarski kraljevi darovali Trogiru.
Zadnji su dijelovi sravnjeni sa zemljom za turske provale. Navodno je i portal katedrale u
Trogiru prenesen iz Bijaa. To je remek djelo romanikog stila koje nosi potpis majstora
Radovana. Crkva sv. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je vratima knez Mutimir 892.
god. izdao svoju povelju. To je trobrodna bazilika izgraena na ruevinama rimskog zaselka.
Naeni su brojni zidovi okolnih zgrada (gospodarske zgrade i zgrade samostana sv. Petra od
Klobuka), pilastri i pregrade i crkveni namjetaj. Danas znamo da to jest crkva sv. Marte jer je
na arkadi oltarnog ciborija ispisano :Podignuto u ast sv. Marte. Bijai se u povelji kralja
Andrije II. iz 1207. god. spominju kao kraljevsko imanje. Crkva sv. Marte imala je prizemni
proelni trijem na stupove. Oko nje su se nastavljale druge zgrade i objekti. Neki od zidova
pripadali su srednjovjekovnom samostanu. Crkvene zgrade katedrale i krstionice, neko
mauzolej i hram Oko sv. Marte su otkriveni nadvratnici sa 6 raznih zgrada. Oni su dokaz da
su zaista oko crkve sv. Marte postojale razne graevine i da je to bila rezidencija hrv.
knezova. Oni su za sada jedini pravi ostaci rezidencija hrv. narodnih vladara. Na nekoliko se
nadvratnika spominje ime sveenika Gumpertusa i Gratianusa. Oni su vjerojatno ujedno bili i
upravitelji imanja. Oblici slova nam daju naslutiti o kojim se razdobljima radi. Te okolne
zgrade su vjerojano podignute u 9. st. Sve zajedno je dokaz da su Hrvati koristili kamen u
svom graditeljstvu.
20. RATNIKI GROBOVI S KAROLINKOM OPREMOM U S HRVATSKOJ.
=> Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st.
=> grob ratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s
petodijelnom jabuicom(platno za umotat) i stremen izvijene uice iz unitenog groba iz
okolice Preloga.
=> Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st.
=> On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim
ivotinjskim ukrasom.

Cirkovljani kod Preloga u Meimurju uniteno groblje => dugi bojni noevi (sax
=> Kod Poekog Brestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9. st. koji
je imao ukraeni zlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne garniture za
noenje dvosjenog ranokarolinkog maa. Naen je i karolinki pojasni jeziac.
=> I u Podsusedu ima karolinkih obiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa K s
petodjelnom jabuicom i karolinkom garniturom za noenje maa koji se pripisuje vremenu
franakih sukoba s Ljudevitom.

=> I u Susedgradu su naeni robovi opremljeni po karolinkoj modi.

Biskupija- Crkvina ima 10 grobova juno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su naeni
franaki maevi i ostruge. I Nin drijac, ali to je na jugu.

21.TIPOVI CRKAVA U ISTRI I PRIMJERI.

U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem
karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja,
crkva sv. Sofije u Dvigradu...
22.SREDNJOVJEKOVNI NALAZI NA PUTALJU.
Od kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav
obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu.
Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura potjee od prapovijesti, preko antike u
srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namjetaju dobro datirana crkva.
Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema.
2 su imala ljebove to znai da su bili rubni.
23.TEKST NA CIBORIJU PROKONZULA GRGURA I NJEGOVO ZNAENJE ZA
TUMAENJE SKULPTURE.
24.NAPII KARAKTERISTIKE I DATACIJU CRKVE U GRADINI.
Osam stupova unutar crkve ini oktogon, dok su 4 stupa postavljena u uglove prostorije. Nije
bilo jasno da li se radi o svetitu ili sredinjem dijelu bazilike.
Buli misli da je to bazilika sv. Petra u kojoj je papinski legat Gebizon u listopadu 1076. god.
okrunio kralja Zvonimira.
Zidine crkvice stoje tik do zidina stare rimske Salone. Naeni su rimski natpisi i arhitektonski
elementi od koji su neki bili upotrebljeni i pri gradnji crkve. Apsida lei na dubokim temeljima
koji su vjerojatno ostaci neke starije rimske zgrade. Naena je profilirana ploa uzidana u
temelj apside, fragmenat pilona i korintski nadglavak pilastra vjerojatno iz 2. st. poslije
Krista. Sada kad je crkva otkopana cijela, zna se da se ne radi o bazilici nego o crkvi
etvrtastog oblika. Stupovi su izraeni od sivog granita, a svi potjeu od starih rimskih
zgrada. Ispred crkve je otkopana zgrada u obliku pravokutnika koja je bila prislonjena na
starohrv. crkvu. Taj je prostor sluzio i za pokapanje mrtvaca. Grobovi su bili i oko crkvice. Ova
je crkva iz 2. pol. 11. st. Prostor povezan s njom nije iz istog vremena. Zgrada je podignuta u
vrijeme kad je crkvica jo uvijek bila u upotrebi. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god.
kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena
za vrijeme prodora Tatara. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male crkve
slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. U to vrijeme Europom vladaju bazilikeuzdune graevine na tri broda sa drvenim stropovima. Crkva u Gradini ima centralnu
tlorisnu osnovu, a raspored stupova ukazuje na postojanje svodova. Vjerojatno je imala i
sredinju kupolu. Oble nie su se nalazile u apsidi i uzdunim zidovima crkve. Ta je crkva
otkad je podignuta namjenjena sveanim dvorskim i carskim ceremonijama. Crkvica je
sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu.
Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara.
Strzygowski: Ova ga crkva podsjea na norveke drvene crkve na 12 jarbola. Druga stvar je
da nama nisu poznate nikakve norveke crkve u podruju slavenske gradnje sa drvima. Osim

toga, crkve na jarbole unutra imaju oblik pravokutnika i drveni strop, dok crkva u Gradini ima
oktogon i kupolu
25.SLIKA NA 153. STR HRVATI I KAROLINZI - KOJIM STILOM SU IZRAENI? SLIKA
JEZICA IZ VELIKE HORVATSKE, VREBCA I BRODSKOG DRENOVCA
Ne NEGO BLATNICA - MIKULIICE
26.TLOCRT SV. LOVRE IZ ZADRA - NAPII KARAKTERISTIKE ARHITEKTURE I
DATACIJU [KNJIGA OD NINA DO KNINA]
Crkva sv. Lovre u Zadru druga je kljuna graevina za prouavanje westwerka na naem
podruju (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom. Morfolokim se i
dekorativnim elementima pribliava ranoromanikim formama (11. st.). U okviru osnovnog
pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male bone nie znatno uvuene pa su
iza njih ostale male pravokutne prostorije. etiri stupa dijele unutranjost na tri broda koja, s
obzirom na svodovni sistem crkve, i nisu pravi brodovi jer ti boni prostori podupiru srednji
povieni svod, podijeljen u tri polja. Prvo i tree polje ima krine svodove, dok se nad
srednjim dizala kupola, iznad etiri stupa.
27.NATPISI NA SARKOFAZIMA SPLITSKIH NADBISKUPA.
Sarkofag Priora Petra iz Splita- starokranski kri i ornament, uz postojee se starokranske
simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj radionici.
Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antiki sarkofag, izvorno neukraen, u srednjem
vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta. Datira se kasnije od
drugog.
Na poklopcu natpis INHIKA koji se inae pojavljuje krajem 8. st. i istodoban je preinaki .
28.GROBLJA U MAJDANU I DATACIJA I KARAKTERISTIKE.
U Velikoj Gorici se nalazi niz pravilno poredanih grobova za ratniku generaciju pogana.
Naeni su eljezni noevi, strelice, bojne sjekire, zemljani lonci i bronani krajevi remena ne
mlai od 8. st.
Groblja ratarsko- seljakih zajednica iz 11. st.- Bijelo Brdo kod Osijeka, Klotar, Veliki Bukovac
i Svinjarevci- pored nakita naeni i srpovi.
Groblje sv. Marije u Biskupiji -Otkopano je 6 grobova juno od bazilike. U grobovima su naeni
starohrv. maevi, noii i ostruge karolinkog tipa, kremeni, tave, posude i zlatni novac
Konstantina V. Kopronima (741.-775.) u ustima mrtvaca te dostojanstvenik ukopan u kameni
sarkofag, u sveanoj haljini, ali bez oruja i posuda, a uz noge su mu bile ostruge s
kranskim kriem. Imao je novac cara Vasilija (867.-886.).
Na lokalitetu drijac je u est kampanja istraeno preko 5000 m2 terena i istraena su
ukupno 334 starohrvatska groba. Tijekom istraivanja ustanovljeno je kako postoje dvije
zasebne nekropole zapadna i istona. 20 starohrvatskih grobova horizonta 10.-11. st. s
kamenom grobnom arhitekturom . Radi se o naknadnim ukopima u ve postojeu
starohrvatsku nekropolu.
Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na naem podruju kranskog karaktera.
29.NAJSTARIJA SAUVANA RANOROMANIKA BAZILIKA U HRVATSKOJ JE:
Sv. Petar u Supetarskoj Drazi iz 1060. god. To je jednostavna trobrodna bazilika na stupove s
tri polukrune apside i s prostim drvenim krovom. Unutranjost je podjeljena na brodove od

po 5 pari stupova. Srednji je brod uzdignut iznad bonih . To je tip starokranske bazilike
(benediktinske). Ima svetite i duboki kor za sveenstvo.
30.TO OD NAVEDENOG NIJE NAENO U MEDVEDIKI:
Ostruge nisu naene, a naen je ma,jezici i sjekira
31. KAROLINKI UTJECAJ NA DALMATINSKU PREDROMANIKU?
Crkve s westverkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa
karolinkim i bizantskim svijetom.
32.KARAKTERISTIKE I DATACIJA UPLJE CRKVE.
Ta crkva lei u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako
nazivaju stare zidine koje stre iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god.
govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. uplja crkva u Solinu izravno
slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira
prvobitnu graevinu). Ta trobrodna ranoromanika bazilika, posveena sv. Petru i Mojsiju iz
11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz
11. st., sagraena unutar velike starokranske bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno
proelje i zvonik, a na istonoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se
nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni
zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni,
centralni, oltar je bio posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar
posveen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio
posveen.
33. CRKVE SA KONTRAFORIMA- TIPOLOGIJA, DATACIJA, RASPROSTRANJENOST.
Crkva na Lopukoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st.
Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom
predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica, Sv. Spas
na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima)
Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio kasnosrednjovjekovnom,
ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana GASTIKE koji ima identine ukrase
kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s
westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom.
Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i imala je
neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Za daticiju
crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat s natpisom
kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st.
Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i
predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojim
karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni ulomci
crkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i datiraju se u
9.st.
=> To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apside
etvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima
ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim
westwerkom i zvonikom na proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat
biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna ,

brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na junoj strani, te

katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na
proelju.
34.LOKALITETI MAJDAN, MRAVINCI I GAJINE.
1)
GAJINE U KATEL SUURCU (9.- 11.st. - ukapanje)

Jz od Putalja

2 terase: VELIKO I MALO LETNJE + KOD vipera (VIJUGA KAO ZMIJA)

106 komada novca

Najstarija nekropola kod Salone od 9.st.

o
13 grobova (ovalni ograeni kamenim ploama i prekriveni kamenom)
o
Oprema: IANE NAUNICE + JAJA + PROBUENI RIMSKI NOVAC (oko glave)
o
OKRUGLE NAUNICE s jagodom filigran + granulacija
o
Iz GROBA VIRI KAMENI KLIN oznaka groba
o
2 tipa SATROHRVATSKIH NAUNICA => KARIICE + JAGODNE (od bakra 9. 12st.)
o
Razne vrste JAGODNIH NAUNICA (filigran- srebro) LOKALITETI Knin-plavno, minj,
Mogorjelo
o
PRSTENI: bakar, srebro, bronca
o
Jedinskteni nalazi:

PAR SRERNIH NAUNICA S IZDUENOM JAGODOM

NAUNICE S JAGODOM ISPLETENOM OD TANKE SREBRNE ICE

NAUNICA S JAGODOM OD SPIRALNE ICE => nije sthrv.- nego

KARANTANSKO.KETLAKA

Datacija 8. 11.st.
2)
MAJDAN (9-11.st.- VRHUNAC 9. I 10.)
o
BLIZU IZVORA JADRA => DESNA OBALA RIJEKE (obilje ume i ribe)
o
NAJBOGATIJA STHRV NEKROPOLA OVOG KRAJA!! (30te - Biha)
o
GROBOVI U 2 SLOJA:

DINJI SLOJ: zlatne i srebrne naunice + rimski ostaci (pitosi i urne)=> cementara SPLIT
o
RIMSKA LATRINA => vc uz vodovod
o
26 hrvatskih grobova

Z I ORIJENTIRANI

GORNJI SLOJ kasniji grobovi pa nema toliko priloga

o
GROBLJA NA REDOVE (kao i Gajine i Glaviine)

Nepravilni pravokutnik izboen na sredini => KAMENE PLOE POKRIVAJU (od rimskog
vodovoda)

BEZ DASAKA I LJESOVA =>1 ILI 2 OSOBE U GROBU

o
ALNOVI BOGATOG RODA => moda Trpimirov curtis => ima i naselje

BOGATI GROBOVI:
o
FILIGRANSKA JAGODA OD ISTOG ZLATA
o
NAUNICE OD SREBRA I BAKRA
o
OGRLICA S OSAM POZLAENIH PRIVJESAKA => isto zlato ili srebro + bakar =>
filigran + jajoliki

Moda bizantski import

Ranokranski grobovi: NEMA PRILOGA HRANE NI POPUTBINE OD ORUA

FRAGMENTI SH CRKVENOG NAMJETAJA S PLETEROM

o
PILASTAR- dvoprutost, iluminirani kodeksi

o
Oltarne pregrade =>GRIFONI, doruta pletenica s kuglicama => datiranje u drugu pol
11.st.

Tragovi pravokutne gra s APSIDOM => MODA IZ NJE PLETERNI NAMJETAJ

40 komada nakita: JEDNOJAGODNJE NAUNICE I SLJEPOONIARKE (ugl. Srebro, a

esta je i pozlata) i KARIASTE (krakteristika ovog prostora od Solina do Biljana Donjih)=>
karakteristika prostora
o
Rijedak nalaz: VELIKE SREBRNE ETVEROJAGODNJE NAUNICE (uplje i neukraene)
o
PRSTENI: pozlaeni s krunom
3)
MRAVINCE GLAVIINE

KOD SELA Mravinci istono od Solina

30te otkopano 5 STAROHRVATSKIH GROBOVA => srebrne naunice, noi,, prstenje

Sve ukupno otkopano vie od 115 grobova (Biha ih kopa u nekoliko etapa)
o
GROBLJE NA REDOVE => Z I (glava gleda ka izlazeem suncu
o
GROB- bez sanduka, nepravilni OVALNI OBLICI (ograeni nepravilnim kamenjem
gore s kamenim ploicama)

Grobovi s 2 pokojinika, dosta djeijih

o
Prilozi se nalaze u gotovo polovici grobalja => 68 naunica

SLJEPOONIARKE, JEDNOJAGODNE, KARIASTE - i muki grobi, SREBRNA NAUNICA

S 4 JAGODE

PRSTENJE . umetanje kamena i staklene paste

ELJEZNI NOI I LJUSKA JAJETA (kao i Gajine)

o
9. I 10.st. nepravilnost i gustoa => 11.st. prestaje pokapanje (moda stanovnitvo
sa SUTIKVE)
o
NEMA TRAGOVA ARHITEKTURE => neobino zbog inae grobova blizu crkvenoj
arhitekturi

Analiza antropologije: 27 LUBANJA, NAGLAEN DIMORFIZAM, od 30- 65 godina, bez

malformacija i ozljeda
o
MRAVINCI NISU DO KRAJA ISTRAENI
35.PULSKA KATEDRALA PO KARAKTERISTIKAMA JE :
U drugoj polovici 5. stoljea transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku
s karakteristinim arhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i
ravno zaelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite
izvedbe i biskupski dvor,
=> srueni polovicom 19. stoljea nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828.
godine.
Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeu. Bila je bogato
ukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio,
odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi
sredstva za 200 stopa podnog mozaika.
36.TIPOLOKE KARAKTERISTIKE I DATACIJA BENEDIKTINSKIH CRKAVA
sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj predromanikoj
arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a bone su
polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj westverk, to je predromaniki
dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene.
sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz
nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romaniki. Dvorana

kapitula je presvoena bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu I
jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g)
zadubina ike iz roda Madijevaca
i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sauvana bazilika iz 11.st. sauvani su svi unutarnji
elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike.
1060.g. plemstvo I puk osnivaju samostan
37.CRKVE S WESTWERKOM.
To su: sv. Marija u Crkvini, Lopuka glavica u Biskupiji, avi kod Bribira, sv. Spas na Vrlici,
sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji, sv. Stjepan u Solinu, sv. Petar i Mojsije, sv. Lovro u
Zadru.
38. TIPOLOKE KARAKTERISTIKE I DATACIJA CRKVE SV. MARIJE U BISKUPIJI KOD
KNINA.
Sauvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim
stubovima izduenog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo
se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograene su prostorije za katdralni kaptol
hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljea namjetaj je mijenjan 4 puta.
prva zajamena troapsidalna crkva u hr iz 9.st
westwerk naknadno dodan
39.SLAVENSKE URNE IZ 7. ILI 8. ST. PRONAENE U KONTINENTALNOJ
HRVATSKOJ.
Vinkovci, duga ulica 99 (poloaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i po 8. st.
U devet su grobova ostaci spaljenih ljudskih kostiju poloeni na dno rake u urni, a u jednome
na dno grobne rake bez urne
VINKOVCI DUGA ULICA 99

DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)

1. sarkofag priora Petra
- slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije
''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je kri reljefno istaknut.
U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element).
u natpisu nema romboidnog O , to ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se
roenje i ivot u Splitu
40. ARHITEKTURA I SKULPTURA 10. ST. U DALMACIJI.
U 10.st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hr drave iz
smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta 2 prostora. Ovo vee
povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske
metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijee spominju imena
hr. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve
sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz
Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava.

Sakralna gradnja: Sv. Marija od Otoka

RAPANI PITANJA
41.OSNOVNE KARAKTERISTIKE I PRIMJERI RADOVA SPLITSKE RADIONICE.

Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi

ukrasi na sarkofazima nastali su u st radionici u 2.pol.8. Ili po 9.st i izvrsno su isklesani (od
strane mjesnih majstora).
42. KARAKTERISTIKE ZADARSKE I SPLITSKE KLESARSKE RADIONICE I PRIMJERI.
KARAKTERISTIKE SPLITSKE I ZADARSKE RANOSREDNJOVJEKOVNE KLESARSKE RADIONICE
SPLITSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u razliitim
geometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrtenim ljiljanima su udubljena u plohu ;
natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja - sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora
Petra
ZADARSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : kri flankiran
stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, stilizirana kina(?),
spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblj
43.RAPANIEVA INTERPRETACIJA NADGROBNOG SPOMENIKA KRALJICE JELENE.
Naen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici spominje
Toma Arhiakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih odredbi kasnoantikog
zakonodavstva u SRV.
-u ovom grobu poiva glasovitaJelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja... - 976.
god.
Nakon Bulia mnogi su davali svoja tumaenja Mioevi, Rapani, Sui. Tu se radi o IV.
indikciji koja odgovara 976. godini. Umrla 8. dan prije oktobarskih ida. Rapani je to preveo
kao da se sve oznake odnose na isti datum.
- mater fit pupillorum -- majka siroadi, a nadbiskup Martin je na sarkofagu oznaen Peter
pupillis (njezin je suvremenik) radi se o odredbama iz pravnog sustava (nisu mogli sami
upravljati nasljedstvom i imovinom) osim siroadi, Jelena i Martin su i zatitnici udovica.
44. DATACIJA, OPIS I PORIJEKLO SARKOFAGA IVANA RAVENJANINA.
- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja i
motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana , koji je karakteristian za 8.st.
Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema
stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitskosolinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.
45.DATACIJA I SADRAJ NATPISA PETRA CRNOG, GUMAJEVA.
1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.
NABRAJANJE
46. najraniji spomenici
1)
krstionica kneza Vieslava
2)
crkva sv. Kria u Ninu upana Godeslava.
3)
crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav
4)
ostaci u Riinicama ispod Klisa, prve naseobine monaha -852. god. pozvao Trpimir
5)
ostaci sv. Marte u Bijaima koju spominje povelja kneza Mutimira iz 892. god.
47.CRKVE PRVE POLOVICE 9.ST.
SV. MARIJA na CRKVINI U BISKUPIJI , SV. JURAJ NA PUTALJU , SV. MARTA U BIJAIMA kod
TROGIRA, SV. KRI U NINU

CRKVE SREDINE 9.ST.. TRPIMIR 845- 864

KAI I LOPUKA GLAVICA . (preureene - RIINICE KOD SOLINA VRPOLJU KOD KNINA i
AVIU KOD BRIBIRA
CRKVE DRUGE POL 9.ST. - BRANIMIR
48.NABROJI LOKALITETE STAROHRVATSKIH CRKAVA NA PODRUJU SOLINA.
U solinskom polju su nam poznate crkve:
sv. Petar u Riinicama (spominje je Trpimir u svojoj darovnici iz 852. god.)
sv. Marija od Otoka (natpis Jelene koja ju je podigla)
sv. Stjepana i Mojsija (grobnice hrv. vladara- Petar Kreimir i drugi)
sv. Juraj u Putalju (podignuta 839. god.)
sv. Marta u Bijaima
sv. Petar od Klobuka (samostan iz 12. st.)
sv. Petar u Selu (zadubina Petra Crnog).
49.CRKVE S OBLIM KONTRAFORIMA:
LOPUKA GLAVICA (prva). ETVRTA CRKVA U BISKUPIJI, SV SPAS, SV. CECILIJA , STUPOVI KOD
BISKUPIJE, BIOGRADSKA KATEDRALA (obiljeje 2. Pol. 9.st.)

50.PRIMJERI ESTEROLISNIH CRKAVA U DALMACIJI I NA HRVATSKOM PROSTORU.

sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru , sv. Urula u Zadru
sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljaa u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru Stomorica ,sv.
Krevan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kaiu, crkva u
kabrnji, crkva u kakmi
51.ETVEROLISNE CRKVE U DALMACIJI
etverolisne su sv. Nikola u Ninu, sv. Kri u Ninu te sv. Vid u Zadru, sv krevan na krku
OSTALI OBLICI

Crkve na grki kri su sv. Nikola i sv. Eufemija u Splitu

Kcadratni tlocrti: Gradina u Solinu, sv. Juraj kod Obrovca

Longitudinalne graevine na 3 broda su sv. Marta u Biaima, crkva u Koljanima kod

Vrlike te sv. Marija od Otoka u Solinu
CIBORIJI: SV. MARTA U BIJAIMA, STOMBRATI U BIJAIMA, RAB GRADSKA KATEDRALA , SV.
MARIJA U BISKUPIJI
IKONOSTASI: SV. MARTIN U SPLITU ,SV. MARIJA U BIJAIMA, SV. MARIJA i STUPOVI U BISKUPIJI
OLTARI: SV. LOVRE U PAZDIGRADU, SV. NIKOLA NA PRIJEKOM U DU
52.SAMOSTANI 9. st. => sv. PetaR u Riinicama
sv. KREVANA U ZADRU
SV. STJEPAN pod BROVIMA
SV. PETAR U SELU
53. 11.ST. SAMOSTAN SV. PETRA U SUPETARSKOJ DRAGI NA RABU (1060.)
=> SV. MARIJA U ZADRU (1066.- privilegije)
=> SV. IVAN EVANELIST U BIOGRADU (1060.)
=> SV. BARTOL KOD KNINA
=>SV. GRGUR NA VRANI (1076.)

=> SV. PETAR U SELU KRILCE-JESENICE (zadrubina Petra Crnog)

=> SV. LUCIJA NA KRKU
=> SV PETAR NA OSORU
enski samostani su sv. Duje u Trogiru, sv. Toma u Biogradu, sv. Andrija u Rabu i sv. Benedikt
u Splitu
54.5 NATPISA KNEZA BRANIMIRA:

sv. Petra na Gornjem Muu(888.) ,sv. Mihovila u Ninu (Teodebert), opotu kod
Benkovca (dux i comes),drapanj kod Bribira (s Pritinom), OTRES KOD BRIBIRA
55. PRIMJERI CRKAVA IZ 10. ST.
sv. Marija kod Otoka
56.BISKUPIJE 11.ST.
=> KNIN, BIOGRAD, NIN
WESTWER

LOPUKA glavica,Biskupija, SV. CECILIJA- stupovi, biskupija, SV. SPAS, sv.marija U

CRKVINI KOD BISKUPIJE, AVI, BIOGRAD - KATEDRALA
57.BENEDIKTINSKE TROBRODNE BAZILIKE S DRVENIM KROVOM
RANOROMANIKE GRADNJE:
1)
SV. PETAR U SUPETARSKOJ DRAGI
2)
SV. PETAR U OSORU
3)
CRKVINA KOD BISKUPIJE
4)
STUPOVI vea hrv. Bazilika
5)
AVI kod OSTRVICA => posjed ubia
6)
KATEDRALA U BIOGRADU katedrala biskupa od 1060.
7)
KRILO-JASENICA samostanska crkva Petra Crnog
8)
Sv MARIJA U NINU ranoromansaka bazilika na tri broda
9)
SV. MARIJA U ZADRU
58.CRKVE 11. ST NA PODRUJU SOLINA.
Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''uplja crkva'')
59.PRIMJERI NOVIH RANOSREDNJOVJEKOVNIH CRKAVA U ISTRI
3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st.
GROBLJA NA REDOVE U SJ. HRVATSKOJ I DALMACIJI
Velika Gorica, Klotar, Bijelo Brdo, Svinjarevci / BISKUPIJA, KOLJANI, BRIBIR, SPLIT
LOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA

VINKOVCI DUGA ULICA 99

DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)

SMRDELJI KRAJ SKRADINA

KAI- MAKLINOVO BRDO

DUBRAVICE KRAJ SKRADINA

SVETI LOVRE KOD IBENIKA

GLAVICE KRAJ SINJA

VELIM KRAJ BENKOVCA

MINJ

60.KOSTURNI UKOPI SLAVENA

ZAGREB KRUGE

VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG

POEKI BRESTOVAC

BRODSKI DRENOVAC
PRIVLAKA GOLE NJIVE
LOKALITETI-karolinki nalazi....?????
-BRODSKI DRENOVAC
-PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom
-MEDVEDIKA ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi
-CIRKOVLJAN
-VARADIN
61. ZVONIMIR- crkva sv petra i mojsija, tv uplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u
svoje vrijeme sv luciji na krku
i njegov jo samostan sv. Grgura u vrani iz 1076
a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu
12. st, sv lucija, baka- baanska ploa, drija i dobrovit
62.POVEITE CRKVE I LOKALITETE:
sv. Nikola (Mikula)- SPLIT,
sv. Marija(Stomorica)-ZADAR ,
sv. Mihovil-BRNAZE KOD SINJA,
sv. Anselmo-NIN ,
sv. Juraj-PUTALJ.
KLESARI

SARKOFAG IZ GALIANE KOD PULE magistri Iohannes i Garibertus (g)

Pula- Cacelletus

Osor- Mengausus

Rad (sv. Ivan Krstitelj) => MUNDUS I BADAVITUS (g)

Krk ANDREAS

Split- PETRUS I DOMINICIUS, OTTO ( POD)

SLAVENSKA IMENA: 13.st. Bra Radonja, Ston Skoronja

SLIKE
SLIKA DVA ZABATA, mislim da su oba talijanska, opis i datacija.