ELEKTRONIKA

IZRADA TAMPANIH PLOICA PRENOSOM TONERA

Uvod
I pored toga to se danas foto lak smatra za jednostavnu i svima dostupnu tehnologiju za
izradu tamanih ploa, tehnika prenosom tonera ima svoje mjesto u amaterskim projektima, naroito
za izradu prototipova i manje sloenih projekata gdje veze nisu pretanke. Prije svega to je vrlo jeftina,
jednostavna i brza tehnika, a kao krajnji rezultat se moe dobiti prilino kvalitetna tampana ploica.
Potrebno je malo prakse, ali nakon nekoliko pokuaja dobiete rezultat koji e Vas sigurno odueviti.
Priprema ploice
Ne zahtijeva nikakve posebne pripreme, osim ienja bakarne povrine, to je obavezno i kod
bilo koje druge tehnike. Za ienje se mogu koristiti mehanike ili hemijske metode. U praksi to znai
da moete ploicu izribati vimom ili slinim sretstvom, mirglati sitnim mirglom ili oistiti kiselinom.
Vano je da povrina bude ista i odmaena. U AlfaNet-u obino koristimo fini mirgl papir i sve to
radimo pod laganim mlazom vode, da se sprijei podizanje praine.
Dok se ploica sui, na laserskom printeru se odtampa predloak ploice koju treba izraditi i
to na obinu termostabilnu foliju, koju moete kupiti u svakoj knjiari. Ovdje treba napomenuti da
postoje i specijalne folije za ovu namjenu, pod imenom "PNP BLUE", i kao to im i ime kae plave su
boje (jedna strana je mat, i izgleda slino indigo popiru, ali je sama folija, naravno, deblja i
termostabilna je). Sa takvim specijalnim folijama do rezultata se dolazi malo lake a mogu se izvlaiti
i tanje veze (neki tvrde da su provlaili 2 veze izmeu noica kola, ali nisam imao prilike to vidjeti, a
isprobao nisam jer mi nisu ni trebale toliko tanke veze). U svakom sluaju, postupak sa folijom je
identian bez obzira o kojoj se radi.
Kvalitetan laserski printer je vjerovatno jedini uslov koji je potrebno ispuniti, mada i kvalitetna
fotokopirna maina itekako moe da poslui. To znai da je mogue i direktno iz nacrta objavljenog u
nekom asopisu doi do tampane veze, bez ijednog meukoraka.
Izbor laserskog printera
Vrlo je vano je da laser ima dobro zacrnjenje, tj. da ne ostavlja svijetle povrine u
ottampanim vezama, ili nekakve svijetle pruge po cijeloj duini stranice! U sluaju takvih problema
najbolje je da potraite drugi laserski printer ili postojeem zamijenite selenski valjak i toner (kod HP
printera se oboje mijenja zajedno, ali ukoliko koristite reciklirane tonere imajte u vidu da je u njima
valjak polovan). Isprobali smo do sada vie vrsta printera i teko je rei ta je najbolji izbor.
Brother-ovi modeli su davali vrlo solidne rezultate, ako valjak nije istroen. Naravno, HP i Canon
modeli su se vrlo dobro pokazali, kako stariji tako i noviji modeli. Npr. HP-ov model HP LJ1000w daje
izuzetno dobre rezultate, iako spada u jeftine laserske printere. Naravno, i skuplji modeli kao to je
HP1200 mogu biti samo jo bolji. Stari laseri tipa HP IIIp i njima slini modeli su takoe vrlo
upotrebljivi za ovu namjenu, iako je rezolucija je kod starijih modela 300dpi. Kod dananjih lasera je
rezolucija 600 ili 1200dpi, to nije bitna karakteristika u ovoj primjeni.
Neki jeftiniji modeli OKI lasera mogu biti problematini, zbog slabog zacrnjenja na foliji (iako na
papiru djeluju solidno). Najbolje je da laser isprobate tampanjem popunjenih crnih povrina i
pogledate kroz foliju prema jakoj svjetlosti. Ako su povrine ravnomjerno zacrnjene i potpuno tamne
problem izbora laserskog printera je rijeen. Naravno, ni folije nisu sve jednake pa ima smisla
isprobati i vie vrsta folija, da utvrdite koja najvie odgovara Vaem printeru.
Postupak prenosa tonera
Kada je ploica oiena i osuena, na sto stavljamo komad kartona (radi zatite i toplotne
izolacije), na njega ploicu pertinaksa ili vitroplasta koja je odrezana na potrebne dimenzije. Foliju sa
ottampanim vezama takoe treba obrezati na dimenzije ploice ili malo manje. Vano je da folija ne
bude vea od ploice jer e se deformisati prilikom grijanja.
Na bakarnu povrinu postavljate obrezanu foliju tako da naneseni toner bude okrenut prema
bakarnoj povrini. Sve prekrijete sa platnenom krpom i pritisnete sa ugrijanom peglom.
www.elektronika.rs.ba

ELEKTRONIKA

Temperatura je ovdje kljuna stvar i trebala bi da bude oko 165 C, ali priznajem da je nikada
nisam precizno mjerio, kao to vjerovatno ni Vi neete raditi. Dakle ostaje Vam da eksperimentalno
utvrdite u koji poloaj treba namjestiti termostat na pegli za idealan rezultat. Kod mene je termostat
o
o
otprilike nekih 30 -40 zakrenut od minimalnog poloaja. Ako temperatura bude preniska toner se
nee prenijeti na bakar, a ako bude previsoka toner e se razliti i upropastiti veze. Peglanje traje oko
3-4minuta sa umjerenim pritiskanjem pegle na ploicu i moe se prekidati i kontrolisati. Vee crne
povrine e poprimiti plaviast odraz kada se pogledaju prema svjetlosti.
Postoje i drugi naini grijanja ploice i prenoenja tonera (u rerni, sa vaenjem i pritiskanjem
gumenim valjkom, ili grijanjem na pegli kada je okrenuta naopako itd.), meutim po mom iskustvu
klasino "peglanje" daje najbolje rezultate. Najlake je kontrolisati temperaturu i najmanja je
mogunost da se opeete.
Kada mislite da je faza prenosa zavrena moete ugasiti peglu i ploicu sa zalijepljenom
folijom podvrgnuti naglom hlaenju, recimo pod mlazom hladne vode. Za 30-tak sekundi e biti
dovoljno ohlaena da moete prei na najdelikatniji dio posla skidanje folije. Polako sa jednog oka
podignete foliju, savijete je unazad pod otrim uglom i polako povlaite. Ako je sve OK folija e ostati
skoro potpuno ista, a sav toner sa nje e biti na bakarnoj povrini pertinaksa ili vitroplasta. Ako na
nekim mjestima doe i do prekida veze, dovoljno je to popraviti vodootpornim flomasterom ili nekim
lakom (bre se sui od flomastera).
Za klasini marker treba bar 1-2 sata suenja, ali i to se moe ubrzati ako ploicu malo stavite
na peglu koja je jo uvijek topla i tako ga zapeete.
o

Sada Vam ostaje samo standardni postupak nagrizanja, koji ovdje neemo objanjavati.
Dovoljno je samo rei da je toner prilino otporan na kiseline i moete koristiti ferohlorid ili najee
koritenu kombinaciju hlorovodonine kiseline i hidrogena.
Nakon nagrizanja toner se moe skinuti acetonom sa ploice, ali kako za dalji rad svakako
trebamo dobro oipenu ploicu, mi najee koristimo ponovo fini mirgl sa vodom. Mokru ploicu
stavimo malo na jo toplu peglu da se osui a zatim je zatitimo Lotlak-om, koji ne smeta pri daljem
lemljenju. Naravno moete koristiti i kalajisanje ploice kao zatitu.
Nakon buenja, naroito za sloenije projekte, obavezno odradimo jo jedan postupak prenosa
tonera na gornju stranu ploice, ovaj put sa rasporedom elemenata, tako da dobijemo na gornjoj
strani ottampane sve elemente i bitne oznake. Ne treba ni naglaavati koliko ovo olakava posao
sastavljanja nekog sloenijeg sklopa i to je jo vanije, koliko smanjuje mogunost greke. Uz sve
nae projekte na www.elektronika.rs.ba naiete u pdf datotekama i top stranu koja je naimijenjena
upravo za ovo.
ak i da tampane veze radite nekim drugim postupkom, samo zbog ove mogunosti
tampanja na gornju stranu ploice, vjerujte da vrijedi usvojiti postupak prenosa tonera! Kod gornje
strane nije toliko bitna svaka linija pa je dobar i za "vjebanje" i pronalaenje prave temperature ako
ste poetnik u ovome.
Kada itavu ovu tehniku usvojite, vidjeete da Vam za izradu kvalitetne tampane ploice sa
tampom elemenata na gornjoj strani ne treba vie od 15-20 minuta.
Kod foto postupka za to vrijeme vjerovatno bi tek osvijetlili i moda razvili ploicu u razvijau,
pod pretpostavkom da imate od ranije oslojenu ploicu sa foto lakom. :)
Naravno, sa druge strane ova tehnika ne moe konkurisati foto postupku kada treba uraditi
neto zaista kvalitetno i precizno, tako da samo usvajanjem obe tehnike i njihovim optimalnim
kombinovanjem u svakoj situaciji moete dobiti najbolji rezulatat.
Ognjan Petrovi
AlfaNet informatika d.o.o.
Prijedor
ogy@poen.net
www.elektronika.rs.ba