Teaj o

udima

I
TEKST I VJEBE

BIBLIOTEKA SVJETLOST
Naslov originala: A Course in Miracles

Prijevod Teksta
prof. Vesna Kuera-Terzi
Prijevod Radne knjige
prof. Vesna Kuera-Terzi
Vinja Dobri
Lektor
prof. Kristina Stojanovi
Urednik biblioteke
Darko Imenjak

SBN
953-98034-7-0
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i Sveuilina knjinica Zagreb

Nakladnik
TELEdisk d.o.o.

TEAJ O UDIMA

Knjiga prva
Tekst i Radna knjiga

Teaj

PREDGOVOR

Ovaj Predgovor je napisan 1977. godine kao odgovor na brojne zahtjeve u kojima se traio kratki
uvod u "Teaj o udima ". Prva dva dijela - Kako je nastao i to je Teaj - napisala je Helen Schucman
osobno; zavrni dio - to govori - nastao je postupkom unutarnjeg diktiranja opisanog u Predgovoru.

Kako je nastao

"Teaj o udima" poinje iznenadnom odlukom i udruivanjem dvoje ljudi sa zajednikim ciljem.
Zvali su se Helen Schucman i William Thetford, profesori Medicinske psihologije s Koleda za
lijenike i kirurge pri Sveuilitu Columbia u New York Cityu. Tko su njih dvoje nije vano, vano je
da pria pokazuje kako je s Bogom sve mogue. Oni uope nisu bili duhovno orijentirani. Njihov
meusobni odnos bio je teak i esto napet, dok su se bavili izgradnjom profesionalne karijere i
osobnog statusa. Openito, puno su ulagali u svjetovne vrijednosti. Njihovi ivoti jedva da su bili u
skladu s onime za to se zalae Teaj. Helen, koja je primila materijal, sebe ovako opisuje:
Psiholog, pedagog, u teoriji konzervativna, po vjerovanju ateist. Radila sam u prestinoj,
akademskoj sredini. A onda se dogodilo neto to je pokrenulo lanac dogaaja kakve nikada ne bih
mogla predvidjeti. Upravitelj Odsjeka neoekivano je objavio da mu je dosta agresivnosti ljutnje
koja se ispoljavala u naim stavovima i zakljuio da "mora postojati neki drugi nain." Kao po
diktatu, pristala sam mu pomoi u traenju. Oigledno, ovaj je Teaj drugi nain.
Iako su krenuli s ozbiljnim namjerama, imali su velikih potekoa pri zapoinjanju svojeg
zajednikog pothvata. No, oni su ponudili svetom Duhu "ono malo dobre volje" koja je, kao to e i
sam Teaj ustrajno naglaavati, bila dovoljna da Mu omogui svaku situaciju iskoristiti u Svoje svrhe i
ispuniti Svojom snagom.
Nastavljamo s Heleninim izvjetajem:
Pravom pisanju su prethodila tri zapanjujuu mjeseca; u to vrijeme Bill je predloio da
zapisujem snove pune neobino snanih simbola i opisujem neobine vizije koje sam dobivala. Iako
sam se do tada ve privikla na neoekivano, jo sam uvijek bila zauena zapisujui: "Ovo je teaj o
udima. " Bilo je to moje upoznavanje s Glasom. Zvuka nije bilo; inilo se da primam neku vrstu
brzog unutarnjeg diktiranja kojeg sam zapisivala u biljenicu za stenografiju. To nikuda nije bilo
1

automatsko pisanje. Mogla sam prekinuti u bilo kojem trenutku i kasnije ponovno nastaviti. Osjeala
sam se vrlo nelagodno, ali nikad nisam istinski poeljela prestati. Izgledalo je kao posebna zadaa
koju sam nekako, negdje pristala ispuniti. Zadaa je zahtijevala istinsku suradnju s Billom i sigurna
sam da veliki dio njenog znaaja lei upravo u tome. Zapisivala bih to mi je Glas "govorio " i itala
Billu slijedeeg dana, a on bi tipkao to sam mu diktirala. Vjerujem da je i Bill imao poseban
zadatak. Bez njegovog ohrabrivanja i podrke nikada ne bih mogla izvriti svoj dio. Cijeli postupak
trajao je otprilike sedam godina. Najprije je stigao Tekst, zatim Radna knjiga za uenike, a na kraju
Prirunik za uitelje. Izvreno je tek nekoliko manjih izmjenu. U Tekstu su ubaeni naslovi i
podnaslovi poglavlja, a isputene su neke osobne aluzije koje su se javile na poetku. Osim tih
izmjena, materijal je u osnovi nepromijenjen.
Na koricama knjige se ne pojavljuju imena suradnika pri biljeenju Teksta jer Teaj moe i mora
stajati samostalno. Njegova namjera nije postati osnovom nekog novog kulta. Jedina svrha mu je pokazati
put na kojem e neki ljudi moi pronai svog Unutarnjeg Uitelja.

to je Teaj
Kao to sam naslov govori, Teaj je pripremljen kao sredstvo za uenje. Sastoji se od tri knjige: 669
stranica Teksta, 488 stranica Radne knjige za uenike i 92 stranice Prirunika za uitelje. Red kojim e se
uenici baviti ovim knjigama i nain na koji e ih prouavati ovisi o njihovim osobnim potrebama i
sklonostima.
Plan propisan Teajem je paljivo zamiljen i objanjen, korak po korak, na razini teorije i prakse.
On istie vanost primjene, a ne teorije, iskustva a ne teologije. Posebno naglaava da "je univerzalna
teologija nemogua, ali univerzalno iskustvo ne samo da je mogue ve je i nuno." (Prirunik, poglavlje
29). Iako u iskazu kranski, Teaj se bavi univerzalnim duhovnim temama. On naglaava da je to samo
jedna verzija univerzalnog plana. Postoje brojne druge, a ova se od ostalih razlikuje samo oblikom. Sve
one na kraju vode do Boga.
Tekst je uglavnom teorijski i izlae pojmove na kojima se zasniva sustav misli Teaja. Njegove
ideje su temelj za vjebe u Radnoj knjizi. Bez praktine primjene vjebi sam Tekst bi bio uglavnom niz
apstrakcija nedovoljnih da dovedu do obrata misli kojem Teaj tei.
Radna knjiga sadri 365 vjebi, svaka za jedan dan u godini. Meutim, nije ih potrebnu provoditi
tim tempom; nekom vjebom koja nam se posebno dopada moemo se baviti i dulje od jednog dana.
Upute istiu kako nije poeljno provoditi vie od jedne vjebe u danu. Praktina primjena je objanjena u
uvodu u Radnu knjigu koji stavlja naglasak na iskustvo postignuto primjenom, a ne prethodnu predanost
duhovnom cilju:
U neke od ideja predstavljenih u vjebama teko je povjerovati; druge se ine prilino
zapanjujuim. To nije vano. Od vas se trai samo da ideje primjenjujete prema uputama, a ne da
ih procjenjujete. Samo ih trebate upotrijebiti. Primjenjujui ih pokazat e vam se njihovo znaenje
i istinitost. Upamtite samo ovo; u ideje ne trebate vjerovati, ne trebate ih prihvatiti, ak im ne
trebate poeljeti ni dobrodolicu. Nekima od njih moete se ak i aktivno oduprijeti. Nita od toga
nije vano i nee umanjiti njihovu uinkovitost. No, nemojte si uzeti za pravo praviti iznimke u
primjeni ideja sadranih u vjebama; kakve god bile vae reakcije, ideje koristite. Od vas se ne
trai nita vie. (Radna knjiga, uvod)
I na kraju, Prirunik za uitelje, napisan u obliku pitanja i odgovora, nudi odgovore na neka od
pitanja koja uenici najvjerojatnije postavljaju. Ukljuuje i pojanjenja brojnih izraza koritenih u Teaju,
objanjavajui ih unutar teorijskog okvira Teksta.

Teaj ne utvruje konanost, niti lekcije u vjebama imaju za cilj dovesti uenje do zavretka. Na
kraju itatelj ostaje u rukama svog Unutarnjeg Uitelja koji e usmjeriti svako daljnje uenje kako on
smatra prikladnim. Budui je Teaj razgranat u opsegu, istinu ne moemo ograniiti ni u kakvom
konanom obliku, to se jasno vidi iz izjave na kraju Radne knjige:
Ovaj Teaj je poetak, a ne kraj ... Vie nema posebnih propisanih lekcija, jer za njih vie nema
potrebe. Ubudue sluajte samo glas za Boga... On e usmjeriti vaa nastojanja i rei vam tono to initi,
kako usmjeriti svoje misli i kada Mu prii u tiini i upitati za siguran smjer i pouzdanu rije (Radna knjiga,
pogovor).

to govori
Nita stvarno ne moe biti ugroeno.
Ne postoji nita nestvarno.
U tome lei mir Boji.
Ovako poinje "Teaj o udima". On pravi osnovnu razliku izmeu stvarnog i nestvarnog; izmeu
znanja i opaanja. Znanje je istina, pod jednim zakonom, zakonom ljubavi ili Boga. Istina je
nepromjenjiva, vjena i nedvosmislena. Istinu moemo ne prepoznati, ali ju ne moemo mijenjati. Ona se
primjenjuje na sve to je Bog stvorio; samo ono to je Bog stvorio jest stvarno. Ona je s onu stranu uenja
jer je s onu stranu vremena i postupka. Ona nema suprotnosti; nema poetka ni kraja. Ona jednostavno
jest.
S druge strane, svijet opaanja je svijet vremena, promjena, poetaka i zavretaka. On se zasniva na
tumaenju a ne na injenicama. To je svijet roenja i smrti, zasnovan na vjerovanju u oskudicu, gubitak,
razdvojenost i smrt. On je vie nauen nego podaren, izbirljiv u svojoj opaajnoj raskoi, nestabilan u
svom funkcioniranju i netoan u svojim tumaenjima.
Iz znanja i opaanja nastala su dva razliita sustava misli, na svaki nain suprotstavljena. U carstvu
znanja ne postoje misli odvojene od Boga jer Bog i Njegovo djelo dijele jednu Volju. Svijet opaanja,
meutim, nastao je vjerovanjem u suprotne i odvojene volje, u njihov stalni sukob, meusobno i s Bogom.
Ono to opaanje vidi i uje izgleda stvarno jer doputa ulazak u svijest samo onim stvarima koje
udovoljavaju eljama onoga koji opaa. To vodi u svijet iluzija, svijet kojemu je stalno potrebna obrana
upravo stoga to nije stvaran.
Kada si uhvaen u svijet opaanja uhvaen si u san. Ne moe pobjei bez pomoi, jer sve to ti
osjeti pokazuju samo svjedoi o stvarnosti sna. Bog je ponudio Odgovor, jedini izlaz, istinskog Pomagaa.
To je uloga Njegovog Glasa, Duha Svetog, da posreduje izmeu dva svijeta. On to moe uiniti, jer s
jedne strane poznaje istinu, a s druge strane prepoznaje nae iluzije, ali u njih ne vjeruje. Cilj Duha Svetog
je pomoi nam u bijegu iz svijeta sna, uei nas kako da promijenimo smjer naeg razmiljanja i
zaboravimo nae pogreke. Opratanje je jedino pomagalo Duha Svetoga kad nas ui kako provesti ovaj
obrat misli. Meutim, Teaj ima svoju vlastitu definiciju kojom objanjava to je opratanje, ba kao to
definira svijet na svoj nain.
Svijet kojeg vidimo tek je odraz naih unutarnjih osobina, dominantnih predodbi, elja i emocija u
naim mislima. "Projekcija ini percepciju." (Tekst, poglavlje 21). Najprije gledamo unutar sebe,
odluimo kakav svijet elimo vidjeti i zatim ga projiciramo, ostvarujui ga u onom obliku u kojem ga
vidimo. Tumaei ono to gledamo inimo ga istinitim. Ukoliko koristimo opaanje kako bi potvrdili nae
greke - ljutnju, poriv za napad, nedostatak ljubavi u bilo kojem obliku - vidjet emo svijet zla, unitenja,
pakosti, zavisti i oaja. Sve to moramo nauiti opratati, ne stoga to smo "dobri" ili "milosrdni" ve stoga
to ono to vidimo nije istinito. Izobliili smo svijet svojim iskrivljenim obranama i zato vidimo ono to
ne postoji. Kako uimo prepoznavati vlastite pogreke u opaanju, uimo i gledati pored njih ili
"oprostiti". U isto vrijeme opratamo i sebi, prelazei preko svog iskrivljenog poimanja sebe do Sebstva
kojeg je stvorio Bog u nama i poput nas.
Grijeh se definira kao "nedostatak ljubavi" (Tekst, poglavlje 1). Kako postoji jedino ljubav, Duh
Sveti grijeh smatra pogrekom koju treba ispraviti, a ne zlom koje treba kazniti. Na osjeaj nedostatnosti,

slabosti i nepotpunosti proizlazi iz silnog ulaganja u "princip oskudice" koji upravlja svijetom iluzija. S
tog stajalita mi u drugima traimo ono to smatramo da nam nedostaje. Mi "volimo" druge kako bi i sami
neto dobili. To, ustvari, u svijetu snova predstavlja ljubav. Ne postoji vea pogreka od toga, jer ljubav
nije sposobna neto traiti zauzvrat.
Spojiti se mogu jedino misli, i koga Bog spoji, ovjek ne moe razdvojiti (Tekst, poglavlje 17).
Meutim, istinska veza je mogua samo na razini Kristove misli i ustvari nikada nije bila izgubljena.
"Malo ja" eli se uveati vanjskom potvrdom, vanjskim posjedovanjem i vanjskom "ljubavlju". Sebstvo
kojeg je stvorio Bog ne treba nita. Ono je zauvijek cjelovito, sigurno, voljeno i sposobno voljeti. Ono eli
davati a ne primati; iriti a ne projicirati. Ono nema potrebe niti elje spajati se s ostalim zbog svijesti o
obilju koja im je zajednika.
Odvojeni odnosi svijeta su destruktivni, sebini i djetinje egocentrini. No, ukoliko se predaju Duhu
Svetom, ovi odnosi mogu postati najsvetije stvari na svijetu, uda koja pokazuju put povratka u Raj. Svijet
koristi pojedinane odnose kao konanu oruje iskljuenja i pokazivanje odvojenosti. Duh Sveti ih
pretvara u savrene lekcije o opratanju i o buenju iz snova. Svaka od njih je prilika za izljeenje
opaanja i ispravljanje greaka. Svaka od njih predstavlja novu mogunost za opratanje sebi opratanjem
drugima. I svaka od njih postaje jo jedan poziv Duhu svetom i sjeanju na Boga.
Opaanje je funkcija tijela i stoga predstavlja ogranienje svijesti. Ono vidi tjelesnim vidom i slua
tjelesnim sluhom, te daje ograniene odgovore stvorene od tijela. ini se da je tijelo uglavnom motivirano
sobom i nezavisno, no ono ustvari odgovara na nakane uma. Ako ga um odlui iskoristiti za napad u bilo
kojem obliku, ono postaje plijen bolesti, starosti i propadanja. Ukoliko um umjesto toga prihvati ulogu
koju mu je dodijelio Duh Sveti, tijelo postaje korisno sredstvo komunikacije s drugima, nepovredivo dok
za njim postoji potreba, da bi nakon ispunjenja svrhe bilo blago odloeno. Tijelo je samo po sebi
neutralno, ba kao i sve ostalo u svijetu opaanja. O eljama uma u potpunosti ovisi hoe li se koristiti za
ciljeve ega ili Duha Svetog.
Suprotna promatranju tjelesnim vidom je vizija Krista koja odraava snagu umjesto slabosti,
jedinstvo umjesto odvojenosti, ljubav umjesto straha. Suprotna sluanju tjelesnim sluhom je komunikacija
s Glasom za Boga, Duhom svetim, koji boravi u svakom od nas. Njegov Glas ini se udaljen i teko ga je
uti jer je ego koji govori malom, odvojenom Sebstvu mnogo glasniji. Ustvari je obrnuto. Sveti Duh
govori nepogreivom jasnoom neodoljivo privlano. Oni koji nisu izabrali poistovjetiti se s tijelom
nikako ne mogu ostati gluhi za Njegove poruke osloboenja i nade, niti mogu ne prihvatiti radosno viziju
Krista u zamjenu za bijednu sliku samog sebe.
Kristova vizija je dar Duha Svetog, Boja alternativa iluziji odvojenosti i vjerovanju u stvarnost
grijeha, krivnje i smrti. To je ispravak svih pogreaka u opaanju; pomirenje prividnih suprotnosti na
kojima poiva ovaj svijet. Njegovo blago svjetlo prikazuje sve stvari iz drugog kuta, odraavajui sustav
miljenja koji nastaje iz znanja, inei povratak Bogu ne samo moguim ve i neizbjenim. Ono to se
nekada smatralo nepravdom koju je netko uinio drugome, danas postaje poziv za pomo i ujedinjenje.
Grijeh, bolest i napad smatraju se krivim percepcijama koje je potrebno lijeiti njenou i ljubavlju.
Nestaju i obrane, jer gdje nema napada one gube razlog postojanja. Potrebe nae brae postaju nae
vlastite potrebe, jer kada krenemo Bogu, oni na put kreu s nama. Bez nas oni bi se izgubili. Bez njih mi
nikada ne bismo mogli pronai put.
U Raju se ne zna za opratanje jer je potreba za njim neshvatljiva. Meutim, u ovom svijetu
opratanje je nuno za ispravljanje svih poinjenih greaka. To moemo postii jedino opratanjem jer ono
odraava nebeski zakon koji govori da su davanje i primanje isto. Raj je prirodno stanje svih Sinova
Bojih kako ih je On stvorio. Njihova stvarnost je takva zauvijek. Ona se nije mijenjala jer je
zaboravljena.
Opratanje je nain prisjeanja. Opratanjem se mijenja smjer razmiljanja svijeta. Svijet kojem je
oproteno postaje ulaz u Raj, jer njegovom milou moemo konano oprostiti sebi samima. Mi postajemo
slobodni kada zatvorenike vie ne smatramo krivima. Priznavanjem Krista u svoj svojoj brai mi
priznajemo Njegovu Prisutnost u nama samima. Kada ostavimo iza sebe sva naa pogrena opaanja i
kada nas vie nita iz prolosti ne sputava, tada se moemo sjetiti Boga. Inae uenje ne moe
napredovati. Kada budemo spremni. Bog sam e uiniti konani korak da Mu se vratimo.

SADRAJ

TEAJ O UDIMA ...........................................................................0

Knjiga prva .......................................................................................................0
Tekst i Radna knjiga................................................................................................................ 0
Kako je nastao......................................................................................................................... 1
to je Teaj ............................................................................................................................. 2
to govori ............................................................................................................................... 3
UVOD ........................................................................................................................................... 7
POGLAVLJE 1.............................................................................................................................. 8

ZNAENJE UDA.............................................................................................................8
I. Pravila uda......................................................................................................................... 8
II. Otkrivenje, Vrijeme i uda ............................................................................................... 10
III. Pokajanje i uda.............................................................................................................. 11
IV. Bijeg iz Tame .................................................................................................................. 12
V. Potpunost i Duh ................................................................................................................ 12
VI. Iluzija Potreba ................................................................................................................. 13
VII. Iskrivljenje Pokretake Sile uda ................................................................................... 14

POGLAVLJE 2..................................................................................................................16
ODVOJENOST I POKAJANJE ............................................................................................ 16
I. Porijeklo Razdvajanja......................................................................................................... 16
II. Pokajanje kao Obrana ....................................................................................................... 17
III. Boji Oltar....................................................................................................................... 18
IV. Lijeenje kao Oslobaanje od Straha ............................................................................... 19
V. Djelovanje udotvorca ..................................................................................................... 19

A. Posebni Principi udotvoraca.......................................................................................21

VI. Strah i Sukob................................................................................................................... 21
VII. Uzrok i Posljedica .......................................................................................................... 23
VIII. Znaenje Sudnjeg Dana................................................................................................. 24
RADNA KNJIGA ZA UENIKE ................................................................................................ 26
UVOD ......................................................................................................................................... 27
I. DIO .......................................................................................................................................... 28
VJEBA 1 ............................................................................................................................ 28
VJEBA 2 ............................................................................................................................ 29
VJEBA 3 ............................................................................................................................ 30
VJEBA 4 ............................................................................................................................ 31
VJEBA 5 ............................................................................................................................ 32
VJEBA 7 ............................................................................................................................ 34
VJEBA 9 ............................................................................................................................ 36
VJEBA 10........................................................................................................................... 37
VJEBA 11........................................................................................................................... 38
VJEBA 12........................................................................................................................... 39
VJEBA 13........................................................................................................................... 40
VJEBA 14........................................................................................................................... 41
VJEBA 15........................................................................................................................... 42
VJEBA 16........................................................................................................................... 43
VJEBA 17........................................................................................................................... 44
5

VJEBA 18........................................................................................................................... 45
VJEBA 19........................................................................................................................... 46
VJEBA 20........................................................................................................................... 47
VJEBA 21........................................................................................................................... 48
VJEBA 22........................................................................................................................... 49
VJEBA 23........................................................................................................................... 50
VJEBA 24........................................................................................................................... 51
VJEBA 25........................................................................................................................... 52
VJEBA 26........................................................................................................................... 53
VJEBA 27........................................................................................................................... 54
VJEBA 28........................................................................................................................... 55
VJEBA 29........................................................................................................................... 56
VJEBA 30........................................................................................................................... 57
VJEBA 31........................................................................................................................... 58

UVOD
1. Ovo je teaj o udima. To je obavezan teaj. Jedino je dobrovoljno vrijeme kada elite zapoeti.
Slobodna volja ne znai da sami moete odrediti plan. Znai samo da moete izabrati to elite raditi u
odreenom trenutku. Cilj teaja nije poduavati o znaenju ljubavi, jer to se ne moe nauiti. Cilj je
odstraniti blokove koji koe svijest o prisutnosti ljubavi koja je vae prirodno nasljee. Suprotno ljubavi je
strah, ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti.
2. Stoga, ovaj teaj moemo jednostavnije ovako izraziti:
Nita stvarno ne moe biti ugroeno.
Ne postoji nita nestvarno.
U tome lei mir Boji.

POGLAVLJE 1
ZNAENJE UDA
I. Pravila uda
1. Nema hijerarhije u udima. Jedno nije "tee" ili "vee" od drugoga. Ona su sva ista. Sve objave
ljubavi su potpune.
2. uda nisu vana. Vaan je njihov Izvor, koji je daleko od svakog prosuivanja.
3. uda dolaze prirodno kao objave ljubavi. Pravo udo je ljubav koja ih
inspirira. Gledano tako sve to dolazi iz ljubavi je udo.
4. Sva uda znae ivot, a Bog je Davatelj ivota. Njegov Glas e vas ispravno usmjeriti. Bit e vam
reeno sve to trebate znati.
5. uda su sklonost i moraju biti spontana. Ona ne smiju biti pod kontrolom svijesti. Svjesno
izabrana uda mogu krivo usmjeriti.
6. uda su prirodna. Ako se ne pojavljuju neto je krenulo krivo.
7. uda su svaije pravo, ali je prvo potrebno proienje.
8. uda su ljekovita jer ispunjavaju oskudicu; njih izvode oni koji trenutno imaju vie, za one koji
trenutno imaju manje.
9. uda su vrsta razmjene. Poput svih objava ljubavi, uvijek udesnih u pravom smislu, ova
razmjena je suprotna fizikim zakonima. Ona donosi vie ljubavi i davatelju i primatelju.
10. Koristiti uda za poticanje vjere znai ne razumjeti njihovu pravu namjenu.
11. Molitva je medij uda. Pomo u obraanju stvorenih Stvoritelju. Kroz molitvu ljubav je
primljena, i kroz udo izraena.
12. uda su misli. Misli mogu predstavljati niu ili tjelesnu razinu iskustva, ili viu odnosno
duhovnu razinu iskustva. Prve stvaraju fiziko, druge duhovno.
13. uda su ujedno poetak i kraj, stoga mijenjaju svjetovni poredak. Ona su uvijek afirmacija
ponovnog roenja, koje izgleda kao povratak natrag a zapravo je kretanje naprijed. Ona dovode prolost u
sadanjost i tako ostvaruju budunost.
14. uda svjedoka nose istini. Ona su svjedoenje jer izviru iz presude. Bez presude ona bi se
iskvarila u magiju koja je isprazna i time destruktivna; ili bolje reeno nekreativna uporaba uma.
15. Svaki bi dan trebao biti posveen udima. Svrha vremena je da vas osposobi i podui kako
vrijeme konstruktivno koristiti. To ga ini oruem uenja sve do njegovog kraja. Vrijeme e stati kada
vie ne bude korisna olakica uenju.
16. uda su orue uenja koje pokazuje kako je jednako blagoslovljeno i davanje i primanje. Ona
istovremeno uveavaju snagu davatelja i nadoknauju snagu primatelja.
17. uda uzvisuju tijelo. Ona su iznenadni pomak u nevidljivo, daleko od tjelesne razine. Eto zato
lijee.
18. udo je sluenje. Ono je potpuno sluenje koje moete ponuditi drugome. Ono je nain kako
voljeti blinjega poput sebe. Tada prepoznajete jedinstvo vlastite vrijednosti i vrijednosti blinjega.
19. uda ine umove jednim u Bogu. Ona ovise o suradnji jer Sinstvo je zbroj svih Bojih stvorenja.
uda dakle odraavaju zakone vjenosti, ne vremena.
20. uda probuuju svijest da je duh, a ne tijelo, oltar istine. Ovo je priznanje koje vodi do
iscjeljiteljskih moi uda.
21. uda su prirodni znak opratanja. Kroz uda prihvaa Boji oprost irei ga na druge.
22. uda su povezana sa strahom samo u uvjerenju da tama moe skrivati. Vi vjerujete da ono to

vae oi ne mogu vidjeti ne postoji. To vodi u poricanje duhovnih znakova.

23. uda ispravljaju opaanje i sve razine smjetaju u pravu perspektivu. To je ljekovito jer bolesti
dolaze iz zbrke razina.
24. uda vas osposobljuju da lijeite bolesne i oivljavate mrtve jer bolest i smrt sami proizvodite.
Stoga oboje moete ukinuti. Vi ste udo, sposobni za stvaranje nalik na svog Stvoritelja. Sve ostalo je vaa
vlastita nona mora i zapravo ne postoji. Stvarno je samo stvaranje svjetla.
25. uda su dio lanca opratanja koji, cjelovit, postaje Pokajanje. Pokajanje djeluje cijelo vrijeme i
u svim razinama vremena.
26. uda predstavljaju slobodu od straha. "Pokajati" znai "ne raditi". Ne proizvoditi strah je
temeljna vrijednost uda Pokajanja.
27. udo je sveobuhvatni blagoslov Boji, kroz mene za svu moju brau. To je povlastica onih
kojima je oproteno da oprataju.
28. uda su nain izbavljenja od straha. Otkrivenje sadri stanje u kojem je strah ve prevazien.
uda su nain, a otkrivenje zavretak.
29. uda su slava Boga u vama. Ona Ga slave nagraujui Njegova stvorenja svijeu o savrenosti.
Ona lijee jer dokidaju poistovjeivanje s tijelom, a promiu poistovjeivanje s duhom.
30. Prepoznajui duh, uda svrstavaju razine opaanja u pravilan raspored. Duh smjetaju u sredinu,
gdje se izravno moe ostvariti.
31. uda trebaju poticati zahvalnost, ne strahopotovanje. Trebate zahvaliti Bogu za ono to uistinu
jeste. Djeca Boja su sveta, a uda nagrauju i njihovu svetost, svetost koja se moe sakriti ali se nikada
ne moe izgubiti.
32. Ja potiem sva uda koja su pravi posrednici. Ona posreduju za vau svetost i ine vaa opaanja
svetim. Smjetajui vas izvan fizikih zakona, uzdiu vas u podruje nebeskog poretka. U ovom poretku
vi ste savreni.
33. uda vas nagrauju jer ste vrijedni ljubavi. Ona rastjeruju iluziju o vama samima i u vama bude
svjetlo. Ona iskupljuju vae greke oslobaajui vas vaih nonih mora. Oslobaanjem uma iz pritvora
iluzija, vaa svetost se obnavlja.
34. uda obnavljaju prazninu uma. Nadomjetajui prazninu uspostavljaju savrenu zatitu. Snaga
duha ne ostavlja prostora uljezima.
35. uda su izraz ljubavi, ali ne moraju uvijek biti vidljiva.
36. uda su primjeri ispravnog razmiljanja, usklaujui vaa opaanja s istinom kakvu je Bog
stvorio.
37. udo je ispravak krivog razmiljanja poduzetog s moje strane. Djeluje kao proiiva, slama
kriva opaanja i uspostavlja prava. To vas smjeta pod pravila Pokajanja, gdje su opaanja ljekovita. Dok
se to ne dogodi, znanje Boanskog Poretka jc nedostupno.
38. Duh Sveti je orue uda. On prepoznaje oboje, Boje stvaranje i vau iluziju. On odvaja istinu
od lai Svojom sposobnou opaanja cjelovitog.
39. udo ispravlja greku jer Duh Sveti greku prepoznaje kao nestvarnu i lanu. Ovo znai isto kao
kada bi rekli da prihvaanjem svjetla tama automatski nestaje.
40. udo svakoga prepoznaje kao tvog i mog brata. Ovo je i nain opaanja sveope Boje
prisutnosti.
41. Svetost je opaajni sadraj uda. Ona ispravlja lano opaanje oskudice.
42. Glavni doprinos uda je njihova snaga da vas oslobodi iz lanog osjeaja izdvojenosti, oskudice
i praznine.
43. uda izranjaju iz udesnog stanja uma, odnosno stanja spremnosti za uda.
44. udo je izraz unutarnje svijesti Kristove i prihvaanje Njegovog Pokajanja.
45. udo se nikada ne izgubi. Moe dotai mnoge ljude koje niste upoznali i proizvesti promjene u
situacijama kojih uope niste svjesni.
46. Duh Sveti je najvii komunikacijski medij. uda ne ukljuuju ovaj oblik komunikacije jer ona
su prolazno komunikacijsko pomagalo. Kada se vratite svom izvornom obliku komunikacije s Bogom,
kroz izravnu objavu, potreba za udima prestaje.

47. udo je orue uenja koje umanjuje potrebu za vremenom. Ono uspostavlja vremenski okvir
izvan uobiajenih zakona vremena. Gledano tako ono je bezvremeno.
48. udo je vae jedino orue kojim moete kontrolirati vrijeme. Potpuno ga nadilazi samo
otkrivenje, nemajui nita zajedniko s vremenom.
49. uda ne prave razliku meu krivim opaanjima. Ona su orue ispravljanja pogrenog opaanja,
uinkovita bez obzira na oblik ili veliinu greke. To ih ini uistinu nepristranim.
50. udo odobrava to moete sami stvarati, prihvaa ono to je istinito, odbija ono to je lano i
prazno.

II. Otkrivenje, Vrijeme i uda

1. Otkrivenje potpuno ali privremeno potie odgodu sumnje i straha. Ono odraava izvorni oblik
komunikacije izmeu Boga i njegovih stvorenja, ukljuujui i izuzetno osobni smisao stvaranja kojeg
ponekad traimo u fizikim odnosima. Fizikom bliskou to ne moemo postii. Meutim, uda su
iskreno meuljudska, a njihova posljedica je istinska bliskost drugim ljudima. Otkrivenje nas izravno
povezuje s Bogom. uda nas izravno povezuju s naom braom. Niti jedno od njih ne potjee iz svijesti,
ali i jedno i drugo moemo tek tamo iskusiti. Svijest je stanje koje inducira djelovanje, iako ga ne
inspirira. Slobodan si vjerovati u ono to izabere, a tvoj odabir potvruje ono u to vjeruje.
2. Otkrivenje je duboko osobno i ne moe se prevesti u punom znaenju. Stoga je bilo kakav
pokuaj opisivanja rijeima nemogu. Otkrivenje inducira samo iskustvo. uda s druge strane induciraju
djelovanje. Sada su ona mnogo korisnija zbog njihove meuljudske prirode. U ovoj fazi uenja injenje
uda je vano jer je slobodu od straha nemogue nametnuti. Otkrivenje je neizgovorljivo u pravom smislu
rijei jer je ono iskustvo neizrecive ljubavi.
3. Strahopotovanje treba biti rezervirano za otkrivenje jer se na nj moe primijeniti savreno i
ispravno. Ono nije prikladno za uda jer je stanje strahopotovanja blagorodno to podrazumijeva da
osoba nieg reda stoji ispred svog Stvoritelja. Ti si savreno djelo i trebao bi iskusiti strahopotovanje
samo u prisutnosti Stvoritelja savrenosti. udo je stoga znak ljubavi meu jednakima. Jednaki ne bi
smjeli osjeati strahopotovanje jedni prema drugima jer ono podrazumijeva nejednakost. To je stoga, za
mene, neprikladna reakcija. Stariji brat ima pravo na potovanje zbog svog bogatijeg iskustva; i na
poslunost zbog svoje vee mudrosti. On takoer ima pravo na ljubav jer je brat i na predanost ako je i
sam posveen. Jedino mi moja predanost daje pravo na tvoju predanost. Ja nemam nita to ti ne bi mogao
postii. Ja nemam nita to ne dolazi od Boga. Razlika meu nama u ovom trenutku jest da ja nemam nita
drugo. To me stavlja u stanje koje je za tebe jo uvijek samo mogunost.
4. "Nitko ne dolazi Ocu nego preko mene" ne znai da sam ja na neki nain odvojen ili drugaiji od
tebe osim u vremenu, a vrijeme uistinu ne postoji. Ova izjava ima jasnije znaenje po vertikalnoj nego po
horizontalnoj liniji. Ti stoji ispod mene, a ja stojim ispod Boga. U procesu "uzdizanja" ja sam vie jer bi
bez moje prisutnosti udaljenost izmeu Boga i ovjeka bila prevelika da ju prijee. Ja premoujem
udaljenost kao tvoj stariji brat s jedne strane i kao Sin Boji s druge. Moja odanost brai stavila mi je u
zaduenje Sinstvo koje ja predajem u potpunosti jer ga dijelim. Moda se ovo ini kontradiktornim izjavi
"Ja i moj Otac smo jedno", ali u izjavi postoje dvije strane u znak priznanja da je Otac vei.
5. Ja sam neizravno inspirirao otkrivenja jer se nalazim blizu Duhu Svetom i budno pazim na
spremnost moje brae za otkrivenje. Tako im ja mogu donijeti vie nego bi to mogli oni sami. Duh Sveti
posreduje izmeu vie i nie komunikacije i pazi da je izravni kanal od Boga do tebe otvoren za
otkrivenje. Otkrivenje nije uzajamno. Ono se zbiva od Boga do tebe, ali ne od tebe do Boga.
6. udo umanjuje potrebu za vremenom. Na longitudinalnoj ili horizontalnoj razini se doima da
prepoznavanje jednakosti lanova Sinstva ukljuuje gotovo beskrajno vrijeme. Meutim, udo ima za
posljedicu nagli pomak od horizontalne prema vertikalnoj percepciji. Stoga se umee interval u kojem se
onaj koji daje i onaj koji prima pojavljuju mnogo dalje u vremenu nego to bi inae bili. Tako udo ima
jedinstveno svojstvo dokidanja vremena u tolikoj mjeri da vremenski interval kojeg premouje ini
nepotrebnim. Nema odnosa izmeu vremena trajanja uda i vremena koje udo pokriva. udo zamjenjuje
uenje za koje bi moda bile potrebne tisue godina i ini to temeljnim prepoznavanjem savrene

10

jednakosti onoga koji daje i onoga koji prima, na kojem udo poiva. udo skrauje vrijeme tako da ga
lomi, ponitavajui na taj nain odreene vremenske intervale. Meutim, to ini unutar veeg vremenskog
slijeda.

III. Pokajanje i uda

1. Ja sam zaduen za postupak pokajanja, kojeg sam se prihvatio zapoeti. Kada ponudi udo
nekom od moje brae, ini to sebi i meni. Razlog zbog kojeg dolazi pred mene jest taj to ja ne trebam
uda radi vlastitog pokajanja, ve ja stojim na kraju u sluaju da privremeno ne uspije. Moje
sudjelovanje u pokajanju je ponitavanje svih greaka koje ne bi mogao drugaije ispraviti. Kada
ozdravi toliko da moe prepoznati svoje izvorno stanje, i sam prirodno postaje dijelom pokajanja.
Kako dijeli moju nevoljkost prihvaanja greke u sebi i drugima, treba se pridruiti velikoj kriarskoj
vojni kako bi ju ispravio. Mo injenja uda pripada tebi. Ja u se pobrinuti za povoljnu zgodu, a ti
mora biti spreman i voljan. injenje uda uvjerit e te u sposobnost, jer uvjerenost dolazi kroz
postignue. Sposobnost je mogunost, postignue je njen izraz, a pokajanje, kao prirodno zanimanje
djece Boje jest cilj.
2. "Nebo i zemlja e odumrijeti" znai da oni vie nee postojati kao odvojena stanja. Moja rije,
koja je uskrsnue i ivot nee umrijeti jer je ivot vjean. Ti si djelo Boje i njegovo djelo je u
potpunosti ljupko i voljeno. Ovako ovjek treba misliti o sebi u svom srcu, jer to je to on jest.
3. Oni koji oprataju su sredstva pokajanja. Budui ispunjeni duhom, oni zauzvrat oprataju. Oni
koji su ve osloboeni moraju se pridruiti oslobaanju svoje brae, jer to je plan pokajanja. uda su
nain na koji se due koje slue Svetom Duhu sjedinjuju sa mnom radi spasenja ili oslobaanja svih
Bojih stvorenja.
4. Ja sam jedini koji moe sveobuhvatno initi uda, jer ja jesam pokajanje. Ti u pokajanju ima
ulogu koju ti ja propisujem. Upitaj me kakva uda treba initi. To e ti pritedjeti nepotreban napor, jer
e djelovati pod izravnom komunikacijom. Bezlina priroda uda je osnova, jer mi ona omoguava
usmjeravanje njene primjene; pod mojim vodstvom uda vode do uzvienog osobnog iskustva
otkrivenja. Vodi ne kontrolira ali on upravlja i na tebi je da ga slijedi. "Ne dovedi nas u napast" znai
"Priznaj svoje grijehe i odaberi njihovo naputanje slijedei moje vodstvo."
5. Greka ne moe uistinu prijetiti istini, koja joj se uvijek moe oduprijeti. Jedino je greka
uistinu ranjiva. Slobodan si uspostaviti svoje kraljevstvo tamo gdje vidi da odgovara, ali ispravan je
izbor neizbjean ukoliko se prisjeti ovoga:
Duh je zauvijek u stanju milosti.
Tvoja stvarnost je tek duh.
Stoga si u stanju milosti zauvijek.
Pokajanje odrjeuje sve grijehe u ovom pogledu i tako iskorjenjuje izvor straha. Kad god iskusi
Boje umirivanje kao prijetnju to je uvijek stoga to brani zametnutu ili krivo usmjerenu vjernost. Kada
to projicira drugima ti ih zatvara, ali samo u tolikoj mjeri koliko pojaava grijehe koje su oni ve
poinili. To ih ini ranjivima na iskrivljenja drugih, jer je i njihova percepcija njih samih iskrivljena.
udotvorac ih moe samo blagosloviti i tako odrijeiti njihova iskrivljenja i osloboditi ih iz zatvora.
6. Reagira na ono to opaa; kako opaa tako e se i ponaati. Zlatno pravilo trai od tebe da
ini drugima kako bi htio da oni ine tebi. To znai da percepcija s obje strane mora biti ispravna. Zlatno
pravilo je pravilo odgovarajueg ponaanja. Ne moe se ponaati odgovarajue ukoliko ne uoava
ispravno. Budui ste ti i tvoj susjed ravnopravni lanovi jedne obitelji, kako jedan i drugi opaate tako ete
i initi. Treba pogledati iz percepcije svoje vlastite nepovredivosti u nepovredivost drugih.
7. uda izrastaju iz uma onih koji su za njih spremni. Ujedinivi se taj um odlazi k svakome, ak i
bez svjesnosti samog udotvorca. Priroda uda je bezlina jer je i samo pokajanje jedno, koje povezuje sva
bia s njihovim Stvoriteljem. Kao izraz onoga to zaista jesi, udo stavlja um u stanje milosti. Um tada

11

prirodno pozdravlja Domaina iznutra i stranca izvana. Kada uvede stranca, on postaje tvoj brat.
8. Nije tvoja briga to uda djeluju na tvoju brau, a da ti to ne prepoznaje. udo e uvijek
blagosloviti tebe. uda koja se od tebe ne trae nee izgubiti svoju vrijednost. Ona su jo uvijek izraz tvog
vlastitog stanja milosti, ali aspekt djelovanja uda kontroliram ja jer sam ja u potpunosti svjestan cijelog
plana. Bezlina priroda sklonosti udima osigurava tvoju milost, no samo sam ja u poziciji znati gdje ona
moe biti podarena.
9. uda su selektivna samo u smislu da su upravljena prema onima koji ih mogu upotrijebiti za
sebe. Budui je neizbjeno da e ih oni proiriti i na ostale, snani lanac pokajanja postaje sjedinjen.
Meutim, ova selektivnost ne uzima nikako u obzir veliinu samog uda, jer pojam veliine postoji u
ravni koja sama po sebi nije stvarna. Budui da udo ima za cilj obnavljanje svjesnosti stvarnosti, ne bi
bilo od koristi da je vezano zakonima koji upravljaju grijehom kojeg treba ispraviti.

IV. Bijeg iz Tame

1. Bijeg iz tame ukljuuje dvije faze; prvo, priznanje da tama ne moe nita sakriti. Posljedica ovog
koraka obino je strah. Drugo je priznanje da nema nita to bi htio sakriti ak i da moe. Ovaj korak
donosi bijeg od straha. Kada postane voljan nita ne skrivati, bit e ne samo voljan ui u zajednicu ve
e takoer razumjeti mir i uitak.
2. Svetost se nikada ne moe uistinu sakriti u tami, ali o tome se moe zavaravati. Ova varka ini te
bojaljivim; u svom srcu razumije da to jest varka i ulae ogroman napor kako bi uspostavio njenu
stvarnost. udo smjeta stvarnost gdje joj je mjesto. Stvarnost pripada samo duhu, a udo priznaje samo
istinu.
Ono tako raspruje iluzije o sebi i stavlja te u zajednicu sa sobom i Bogom. udo ujedinjuje u
pokajanju stavljajui um u slubu Svetog Duha. Tako uspostavlja ispravno djelovanje uma i ispravlja
njegove grijehe, koji su samo nedostatak ljubavi. Tvoj um moe biti zaposjednut iluzijama, ali duh je
vjeno slobodan. Ukoliko um opaa bez ljubavi, on opaa praznu koljku i nije svjestan duha koji boravi
unutra. Ali pokajanje vraa duh na njegovo pravo mjesto. Um koji slui duhu je neranjiv.
3. Tama je nedostatak svjetla kao to je grijeh nedostatak ljubavi. On nema vlastitih jedinstvenih
osobina. To je primjer oskudnog vjerovanja iz kojeg slijedi samo grijeh. Istine uvijek ima u obilju. Oni
koji opaaju i priznaju da imaju sve nemaju nikakvih potreba. Cilj pokajanja je vratiti sve tebi ili tvojoj
svjesnosti. Sve ti je dano u trenutku stvaranja, ba kao i svima ostalima.
4. Praznina prouzroena strahom mora biti zamijenjena opratanjem. To znai kada se u Bibliji
kae: "Smrt ne postoji."; kako bih mogao pokazati da smrt ne postoji. Doao sam izvriti zakon ponovno
ga tumaei. Sam zakon, ukoliko ga pravilno razumijemo, nudi samo zatitu. Oni koji jo nisu promijenili
svoj stav unijeli su u nj koncept "paklene vatre". Uvjeravam vas da u svjedoiti za svakoga tko mi to
dopusti i u mjeri u kojoj mi dopusti. Tvoje svjedoenje pokazuje tvoju vjeru i tako ju snai. Oni koji
svjedoe za mene izraavaju, kroz svoja uda, kako vie ne vjeruju u gubitak ve u obilje za koje znaju da
im pripada.

V. Potpunost i Duh
1. udo je slino tijelu u smislu da su oboje pomagala pri uenju koji olakavaju stanje u kojem e
postati nepotrebni. Kada se dosegne izvorno stanje izravne komunikacije duha, ni tijelo ni udo vie nee
sluiti svojoj svrsi. Meutim, dok vjeruje da jesi u tijelu moe izabrati izmeu neljubljenosti i udesnih
kanala izraavanja. Moe biti prazna koljka ali ne moe ba nita ne izraavati. Moe ekati, odlagati,
paralizirati se, ili smanjiti svoju kreativnost gotovo na nulu. Ali ne moe ju ukinuti. Moe unititi svoje
sredstvo komunikacije ali ne i svoj potencijal. Ti nisi stvorio sebe.
2. Osnovna odluka osoba sklonih udima je da ne ekaju na vrijeme dulje nego li je to potrebno.

12

Vrijeme moe troiti kao to moe biti i uzalud potroeno. udotvorac stoga rado prihvaa faktor kontrole
vremena. On prepoznaje da svaki lom u vremenu donosi svakog od nas blie konanom oslobaanju od
vremena, u kojem su Sin i Otac jedno. Jednakost ne podrazumijeva jednakost u ovom trenutku. Kada
svatko shvati da posjeduje sve, pojedinani doprinosi Sinstvu vie nee biti potrebni.
3. Kada pokajanje bude zavreno, svi e talenti biti podijeljeni meu svim sinovima Bojim. Bog
nije pristran. Sva njegova djeca imaju njegovu potpunu ljubav i svi njegovi darovi slobodno su darovani
svima jednako. "Primi i postat e kao mala djeca" znai da ukoliko ne prizna u potpunosti svoju potpunu
ovisnost o Bogu, ne moe znati pravu mo Sina u njegovom istinskom odnosu s Ocem. Posebnost Bojih
Sinova ne potjee od iskljuenja ve od ukljuenja. Sva moja braa su posebna. Ukoliko vjeruju da su
lieni neega, njihova percepcija postaje iskrivljena. Kada do toga doe itava obitelj Boja, ili Sinstvo je
oteeno u svojim odnosima.
4. Konano, svaki lan Boje obitelji mora se vratiti. udo ga zove da se vrati jer ga ono
blagoslivlja i slavi, iako je on sam moda odsutan duhom. "Bogu se ne ruga." nije upozorenje ve
umirivanje. Bogu bi se moglo rugati kada bi nekom od njegovih stvorenja nedostajalo nepovredivosti.
Stvaranje je cjelovito, a oznaka potpunosti je nepovredivost. uda su potvrde Sinstva, to je stanje
ispunjenja i obilja.
5. to je istinito, vjeno je, i ne moe promijeniti niti biti promijenjeno. Duh je stoga nepromjenjiv
jer je ve savren, ali um moe birati to eli sluiti. Jedino ogranienje njegovog izbora je nemogunost
sluenja dva gospodara. Ukoliko izabere initi upravo to, um moe postati sredstvo preko kojeg e duh
stvarati u cijelosti svog vlastitog stvaranja. Ukoliko tako ini, ali ne svojom voljom, on zadrava svoj
stvaralaki potencijal ali se stavlja pod kontrolu tiranije a ne Autoriteta. Posljedica toga je zatvaranje, jer
su takve naredbe tirana. Promijeniti miljenje znai staviti se na raspolaganje istinskog Autoriteta.
6. udo je znak da me je um izabrao da ga vodim u slubu Kristovu. Odabir praenja Krista ima za
prirodnu posljedicu obilje Krista. Sve plitko korijenje treba iskorijeniti, jer nije dovoljno duboko da bi te
odravalo. Iluzija da se plitko korijenje moe dublje ukorijeniti te tako postati vre je jedno od
iskrivljenja na kojima poiva protivnost Zlatnog Pravila. Kada odustanemo od ovih lanih potporanja
privremeno osjeamo poremeenu ravnoteu. Meutim, nita nije manje stabilno od naopako okrenute
orijentacije. Niti moe ita to te dri okrenutog naglavce voditi ka poveanoj stabilnosti.

VI. Iluzija Potreba

1. Vi koji elite mir moete ga pronai jedino potpunim opratanjem. Nitko nije nita nauio
ukoliko nije elio uiti i na neki nain vjeruje da mu je to potrebno. I dok u Bojem stvaranju ne postoji
manjak on je vrlo uoljiv u onom to ti ini.
To je ustvari osnovna razlika. Nedostatak podrazumijeva da bi ti bilo bolje u stanju koje se na neki
nain razlikuje od onog u kojem jesi. Do "razdvajanja" (to je ustvari znaenje "pada") nita nije
nedostajalo. Potrebe uope nisu postojale. One nastaju samo kada se neega liava. Ti djeluje prema
odreenom uspostavljenom redu potreba. To povratno ovisi o tvojoj percepciji o tome to si.
2. Osjeaj razdvajanja od Boga je jedini nedostatak koji uistinu treba ispraviti. Taj osjeaj
razdvajanja nikada se ne bi pojavio da nisi iskrivio svoju percepciju istine i tako opaa sebe kao onog
kojem neto nedostaje. Ideja o redu potreba se pojavila kada si napravio ovu osnovnu greku i tako se
podijelio na razine s razliitim potrebama. Kada se integrira postaje jedno i prema tome i tvoje potrebe
postaju jedno. Ujedinjene potrebe vode do ujedinjenog djelovanja jer tako nastaje nedostatak sukoba.
3. Ideja o redu potreba koja slijedi iz izvorne greke da se ovjek moe odvojiti od Boga zahtijeva
ispravljanje na svojoj razini prije nego greka opaanja razina uope moe biti ispravljena. Ne moe se
ponaati uinkovito dok djeluje na razliitim razinama. Meutim, dok jc tako, ispravljanje treba uvoditi
vertikalno, od dolje prema gore. To je stoga to smatra da ivi u prostoru u kojem pojmovi kao to su
"gore" i "dolje" imaju znaenje. Konano, prostor je jednako bez znaenja kao i vrijeme. I jedno i drugo

13

su tek uvjerenja.
4. Stvarna svrha ovog svijeta je iskoristiti ga kako bismo ispravili svoje nevjerovanje. Nikada ne
moe sam kontrolirati djelovanje straha, jer si strah stvorio sam i vjeruje u ono to si stvorio. U stavu, no
ne i u sadraju podsjea na Stvoritelja, koji ima beskonanu vjeru u svoja stvorenja jer ih je On stvorio. Iz
vjerovanja nastaje prihvaanje postojanja. Zbog toga moe vjerovati u neto to nitko drugi ne smatra
istinitim. No, to je istina za tebe jer si ju ti stvorio.
5. Svi aspekti straha su lani jer ne postoje na stvaralakoj razini, pa, stoga uope ne postoje.
Koliko si voljan podvrgnuti svoja vjerovanja ovom testu toliko su tvoje percepcije ispravljene. U biranju
izmeu lanog i istinitog udo proizlazi iz ovih stihova.
Savrena ljubav izbacuje strah.
Ukoliko postoji strah
Onda nema savrene ljubavi.
Ali;
Postoji samo savrena ljubav.
Ukoliko postoji strah,
On stvara stanje koje ne postoji.
Vjeruj i bit e slobodan. Samo Bog moe uspostaviti ovo rjeenje i ovo vjerovanje je Njegov dar.

VII. Iskrivljenje Pokretake Sile uda

1. Iskrivljene percepcije stvaraju gusti pokrov preko pokretake sile uda to oteava put do tvoje
svjesnosti. Zamjena impulsa uda i fizikih impulsa je glavni razlog iskrivljenja percepcije. Fiziki
impulsi su krivo usmjereni impulsi uda. Svi stvarni uici dolaze od vrenja Boje elje. To je stoga to
ne inei tako nijeemo sebe. Nijekanje Sebe rezultira iluzijama, a ispravljanje greaka donosi
osloboenje od njih. Nemoj se zavaravati vjerujui da moe biti u miru s Bogom ili svojom braom
preko vanjskog.
2. Dijete Boje, stvoren si da stvara dobro, lijepo i sveto. Nemoj to zaboraviti. Ljubav Boja,
jo neko vrijeme, mora se izraavati od jednog tijela do drugog, jer je vizija jo uvijek toliko nejasna.
Svoje tijelo najbolje moe iskoristiti tako da ti pomogne poveati percepciju kako bi mogao postii
stvarnu viziju, za koju je fiziko oko nesposobno. Jedina istinska korist tijela jest uenje kako to initi.
3. Fantazija je iskrivljeni oblik vizije. Fantazije bilo koje vrste su iskrivljenja, jer one uvijek
ukljuuju iskrivljenu percepciju stvarnosti. Djelovanja koja potjeu iz iskrivljenja su doslovno reakcije
onih koji ne znaju to rade. Fantazija je pokuaj kontroliranja stvarnosti prema lanim potrebama. Ukoliko
iskrivi stvarnost na bilo koji nain uoavat e pogubno. Fantazije su nain stvaranja lanih asocijacija i
pokuaja dobivanja uitka iz njih. No, iako moe opaati lane asocijacije, one nikada ne mogu postati
stvarnost osim samo za tebe. Vjeruje u ono to ini. Ukoliko ponudi uda bit e jednako jak u svom
vjerovanju u njih. Snaga tvog uvjerenja e podrati vjerovanje onoga koji prima udo. Fantazije postaju
potpuno nepotrebne jer, u potpunosti zadovoljavajua, priroda stvarnosti postaje oigledna i onom tko daje
i onome tko prima udo. Stvarnost je "izgubljena" kroz prisvajanje, to stvara tiraniju. Dok i jedan "rob"
bude hodao zemljom, tvoje osloboenje nije potpuno. Potpuno obnavljanje Sinstva je jedini cilj onih koji
su skloni udima.
4. Ovo je poduka o vjebanju uma. Svako uenje ukljuuje panju i prouavanje na odreenoj
razini. Neki od kasnijih dijelova poduke poivaju preteno na ovim ranijim dijelovima, a da ne bi
zahtijevali paljivije prouavanje. Takoer e ih trebati za pripremu. Bez toga, moe se previe
preplaiti onog to treba doi, a da bi to konstruktivno iskoristio. Meutim, dok bude prouavao ove
ranije dijelove, poet e uviati neke od implikacija koje e biti objanjene kasnije.

14

5. vrsti temelj je nuan zbog zabune izmeu straha i strahopotovanja o kojoj sam ve ranije
govorio i koja se esto ini. Rekao sam da je strahopotovanje neprikladno u vezi sa Sinovima Bojim,
jer ne bi trebao osjeati strahopotovanje u prisutnosti sebi jednakih. Meutim, takoer je bilo naglaeno
da je strahopotovanje prikladno u prisutnosti svog Stvoritelja. Paljivo sam pojasnio svoju ulogu u
pokajanju, a da je pritom nisam niti precijenio niti podcijenio. Takoer pokuavam uiniti isto s vaim
ulogama. Naglasio sam da strahopotovanje nije prikladna reakcija prema meni zbog nae priroene
jednakosti. Neki od kasnijih koraka na tom putu, meutim, ukljuuju mnogo izravniji pristup Samom
Bogu. Ne bi bilo mudro krenuti tim koracima bez paljive pripreme, ili e strahopotovanje biti
pomijeano sa strahom, a iskustvo e biti vie traumatino nego blaeno. Konano, lijeenje je od Boga.
Sredstva su vam paljivo objanjena. Otkrivenje nam ponekad moe pokazati kraj, ali da bi ga mogli
dosei potrebna su nam sredstva.

15

POGLAVLJE 2
ODVOJENOST I POKAJANJE
I. Porijeklo Razdvajanja
1. Proirenje je osnovni Boji aspekt kojeg je podario svom Sinu. U stvaranju Bog se proirio na
Svoja stvorenja i proeo ih eljom za stvaranjem. Ne samo da ste stvoreni potpuno, vi ste stvoreni
savrenima. U vama nema praznine. Kreativni ste zbog slinosti sa svojim Stvoriteljem. Niti jedno Boje
dijete ne moe izgubiti ovu sposobnost jer je ona uroena u onome to jest, ali ju moe koristiti
neprikladno, kroz projekcije. Neprikladno koritenje proirenja, ili projekcija, javlja se kada vjerujete da u
vama postoji praznina ili nedostatak koje moete ispuniti svojim idejama umjesto istinom. Ovaj postupak
ukljuuje slijedee korake:
Prvo, vjerujete da svojim umom moete promijeniti ono to je stvorio Bog.
Drugo, vjerujete da savreno moe postati nesavreno ili manjkavo.
Tree, vjerujete da moete iskriviti Boje stvaranje, ukljuujui i sebe.
etvrto, vjerujete da moete stvoriti sebe i da smjer vaeg stvaranja ovisi o vama.
2. Ova povezana iskrivljenja slika su onoga to se uistinu dogodilo u odvajanju, ili "skretanju u
strah". Nita takvo nije postojalo prije razdvajanja, niti uistinu postoji i sada. Sve to je Bog stvorio Njemu
je nalik. Proirenje kavo je ostvario Bog slino je unutarnjem sjaju kojeg djeca Oeva na nasljeuju od
njega. Njegov stvarni izvor dolazi iznutra. To je istina, kako za Sina tako i za Oca. U tom smislu stvaranje
ukljuuje i Boje stvaranje Sina i stvaranje Sina nakon to su mu izlijeene misli. Za to je potrebno da Bog
podari Sinu slobodnu volju, jer svako djelo ispunjeno ljubavlju je slobodno podareno u neprekidnom nizu
u kojem su svi aspekti istog reda.
3. Rajski Vrt ili stanje prije razdvajanja bio je stanje svijesti u kojem nita nije bilo potrebno. Kada
je Adam posluao "lai zmije", sve to jc uo bila je neistina. Vi ne trebate i dalje vjerovati u ono to nije
istinito ukoliko to sami ne izaberete. Sve to moe nestati doslovno u tren oka jer je rije samo o pogrenoj
percepciji. Ono to vidimo u snovima ini nam se vrlo stvarnim. A ipak Biblija govori da je na Adama pao
teak san, a nigdje se ne spominje njegovo buenje. Svijet jo nije iskusio opseno ponovno buenje ili
ponovno roenje. Takvo ponovno roenje je nemogue sve dok i dalje stvarate projekcije ili loa djela.
Meutim, ono jo uvijek postoji unutar vas u opsegu kojem je Bog proirio Svoj Duh na vas. U stvarnosti
to je va jedini izbor, jer ste dobili slobodnu volju kako bi uivali u stvaranju savrenog.
4. Svaki strah se moe do kraja svesti na osnovno, pogreno opaanje kako ste sposobni prisvojiti
snagu Boga. Naravno da ne moete niti ste to ikada mogli uiniti. Ovo je istinski temelj vaeg bijega od
straha. Bijeg e vam donijeti prihvaanje Pokajanja koje vam omoguava razumjeti kako se vae greke
ustvari nikada nisu dogodile. Tek nakon to je na Adama pao teak san, on je mogao doivjeti none
more. Ukoliko naglo upalimo svijetlo dok netko sanja straan san, on e ga najprije protumaiti kao dio
sna i bojati ga se. Meutim, kada se probudi, ispravno e uvidjeti da je svjetlo bilo osloboenje od sna,
kojeg vie nee smatrati stvarnou. Osloboenje ne ovisi o iluzijama. Znanje koje osvjetljava vas
oslobaa i jasno pokazuje da ste slobodni.
5. U kakve god lai vjerovali, udo ne mari za njih, jer ono podjednakom lakoom moe izlijeiti
bilo koju od njih. Ono ne pravi razliku meu pogrenim opaanjima. Njegova jedina briga je razlikovanje
istine s jedne strane i pogreke s druge. Moe izgledati da su neka uda vea od drugih. No, prisjetimo se
prvog principa u ovom teaju: nema pojma tekoe u udima. U stvarnosti vi ste savreno nedodirljivi za
sve oblike nedostatka ljubavi. Oni mogu biti usmjereni od vas i od drugih, od vas drugima, ili od drugih
vama. Mir je u vama. Ne moete ga nai vani. Bolest je oblik vanjskog traenja. Zdravlje je unutarnji mir.
On vam omoguava da ostanete nepotreseni nedostatkom ljubavi izvana i sposobnim, prihvativi uda, u
drugima ispravljati stanja koja nastaju zbog nedostatka ljubavi.

16

II. Pokajanje kao Obrana

1. Vi moete uiniti togod zatraim. Traio sam da inite uda i objasnio da su uda prirodna,
ozdravljujua i univerzalna. Nema nita to ona ne bi mogla uiniti, ali se ne mogu initi u duhu sumnje i
straha. Kada se neega bojite, priznajete mo toga da vas povrijedi. Prisjetite se da se na mjestu gdje
vam se nalazi srce, nalazi i vae blago. Vjerujete u ono to cijenite. Ako se bojite, krivo
procjenjujete. Tako e vae razumijevanje neizbjeno krivo procjenjivati i, poklanjajui svim mislima
jednaku snagu, neminovno ete unititi mir. Zbog toga Biblija govori o "miru Bojem koji nadilazi
razumijevanje." Taj mir ne mogu potresti greke bilo koje vrste. Mir porie mogunost bilo emu to nije
od Boga da djeluje na vas. To je pravilno koritenje poricanja. Ono nam ne slui za skrivanje, ve za
ispravljanje pogreaka. Ono izvlai pogreke na svjetlost, a budui su pogreka i tama isto, pogreka se
automatski ispravlja.
2. Istinsko poricanje je mono zatitno sredstvo. Moete i trebate poricati vjerovanje da vas greka
moe povrijediti. Takva vrsta poricanja nije sakrivanje ve ispravljanje. Vae ispravno razmiljanje ovisi o
tome. Poricanje greke je mona obrana istine, ali poricanje istine e rezultirati loim djelima, projekcijom
ega. U slubi ispravnog razmiljanja, poricanje greke oslobaa um i ponovno uspostavlja slobodu volje.
Kada je volja uistinu slobodna ona ne moe pogreno stvarati jer prepoznaje jedino istinu.
3. Moete braniti istinu kao i pogreku. Lake je razumjeti sredstva nakon to vrsto uspostavite cilj
procjenjivanja. To je pitanje svrhe. Svatko brani svoje blago i automatski e tako initi. Prava su pitanja to gomilate i Koliko to cijenite? Kada jednom nauite baviti se ovim pitanjima i uvedete ih u sva svoja
djelovanja, neete imati mnogo problema u pojanjavanju sredstava. Sredstva su na raspolaganju kad god
ih zatraite. Meutim, ukoliko taj korak ne protegnete pretjerano, moete utedjeti na vremenu. Ispravan
fokus e ga neizmjerno skratiti.
4. Pokajanje je jedina obrana koja se ne moe koristiti za unitenje jer nije sredstvo koje ste vi
stvorili. Princip Pokajanja postojao je zapravo mnogo prije nego to je ono samo zapoelo. Princip je bio
ljubav, a Pokajanje in ljubavi. Prije razdvajanja nisu bila potrebna djelovanja, jer nije postojalo vjerovanje u prostor i vrijeme. Tek nakon razdvajanja je nastao plan Pokajanja i stanja potrebnih za njegovo
izvrenje. Tada je zatrebala toliko velianstvena obrana da se ne moe zloupotrijebiti, iako ju se moe
odbiti. Meutim, odbijanje ju ne moe pretvoriti u oruje za napad, to je priroena osobina ostalih vrsta
obrane. Pokajanje tako postaje jedina obrana koja nije dvosjekli ma. Ono moe samo lijeiti.
5. Pokajanje je bilo ugraeno u vjerovanje o prostoru i vremenu kako bi postavilo granicu potrebe
vjerovanja samog i konano uinilo uenje potpunim. Pokajanje je zadnja lekcija. Samo uenje, ba kao i
uionice u kojima se ono odvija je privremeno. Sposobnost uenja nema vrijednosti kada promjena vie
nije potrebna. Oni koji su vjeno kreativni nemaju vie to nauiti. Vi moete uiti kako bi poboljali
svoje percepcije i moete postati sve bolji i bolji uenik To e vas voditi sve blie i blie skladu sa
Sinstvom; ali samo Sinstvo je savrena kreacija, a savrenstvo se ne moe stupnjevati. Uenje ima smisla
samo dok vjerujemo u razlike.
6. Evolucija je proces u kojem se naizgled kreemo od jednog stupnja do slijedeeg. Ispravljamo
svoje prethodne pogrene korake koraajui dalje Ovaj postupak je ustvari nerazumljiv u vremenskim
terminima jer se vraamo idui naprijed. Pokajanje je sredstvo pomou kojeg se moete oslobodit od
prolosti kreui se prema naprijed. Ono ponitava vae prole pogreke i na taj nain ne trebate opozivati
svoje korake, tj. ne napredovati do svog povratka. U tom smislu, Pokajanje tedi vrijeme, ali, ba kao i
uda, ono mu slui, no ne ukida ga. Sve dok postoji potreba za Pokajanjem, postoji i potreba za
vremenom. Pokajanje kao dovreni plan ima jedinstveni odnos prema vremenu. Pokajanje je potpuno, no
njegove razliite faze nastavljaju se u vremenu, a cjelokupno Pokajanje nalazi se na kraju vremena. U tom
trenutku izgraen je most povratka.
7. Pokajanje je potpuna predanost. Jo uvijek moete misliti da je ono povezano s gubitkom, greka
koju na ovaj ili onaj nain ine svi razdvojeni Sinovi Boji. Teko je povjerovati da je obrana koja ne
moe napasti najbolja obrana. Upravo to znai kada kaemo: "Slabi e naslijediti zemlju." Oni e ju

17

doslovno preuzeti zbog svoje snage. Dvosmjerna obrana je prirodno slaba upravo stoga to ima dva kraja i
moe se neoekivano okrenuti protiv vas. Ta mogunost moe se kontrolirati jedino udima. udo
pretvara obranu Pokajanja u vau istinsku zatitu; kako postajete sigurniji tako dobivate svoj prirodni dar
da titite ostale, priznavajui sebe kao brata i Sina u jednom.

III. Boji Oltar

1. Pokajanje moete prihvatiti unutar sebe samo oslobaanjem unutarnjeg svijetla. Od trenutka
razdvajanja obrana se koristila uglavnom za obranu od Pokajanja i odravanje razdvajanja samog. To se
openito uoava u potrebi da se zatiti tijelo. Mnoge fantazije tijela kojima je zaokupljen um nastaju iz
iskrivljenog vjerovanja da se tijelo moe koristiti kao sredstvo za postizanje "Pokajanja". Ako tijelo
promatramo kao hram to je tek prvi korak u ispravljanju ove iskrivljene slike, jer se tako mijenja samo
jedan njen dio. Ovime se priznaje da je Pokajanje u fizikom smislu nemogue. Meutim, sljedei korak
je razumjeti da hram uope nije struktura. Njegova istinska svetost nalazi se u unutarnjem oltaru oko kojeg
je struktura sagraena. Naglaavanje prekrasnih struktura oznaava strah od Pokajanja i nevoljkost da
se dosegne sam oltar. Stvarna ljepota hrama ne moe se vidjeti fizikim okom. Duhovni vid, s druge
strane, uope ne moe vidjeti strukturu jer je to savreno gledanje. Meutim, njime se savreno jasno
moe vidjeti oltar.
2. Zbog savrene uinkovitosti Pokajanje pripada u sredite unutarnjeg oltara, gdje ponitava
razdvajanje i vraa cjelovitost svijesti. Prije razdvajanja strah nije mogao povrijediti um, jer straha nije ni
bilo. I razdvajanje i strah su loa dijela koje treba ponititi kako bi obnovili hram i otvorili oltar za
primanje Pokajanja. Tako se razdvajanje lijei usaivanjem jedine uinkovite obrane od misli o
razdvajanju to vas ini savreno neranjivim.
3. Samo je pitanje vremena kada e svi prihvatiti Pokajanje. Moda se ovo ini kontradiktorno
slobodnoj volji, jer je konana odluka neizbjena, ali nije tako. Moete oklijevati i sposobni ste za
dugotrajna odgaanja, ali ne moete se potpuno udaljiti od svog Stvoritelja koji je postavio granice
mogunosti stvaranja loih djela. Zatvorena volja stvara situaciju koja u krajnosti postaje nepodnoljiva.
Tolerancija boli moe biti visoka, ali nije bez granica Na kraju svatko poinje priznavati, koliko god
nejasno, da mora postojati bolji nain. Kako se to priznavanje sve vre uspostavlja, ono postaje prekretnica. Ponovno se budi duhovna vizija, a istovremeno slabi ulaganje u fiziki vid. Zamjenu ulaganja na
dvije razine opaanja obino doivljavamo kao sukob koji moe postati vrlo bolan. Ali rezultat je pouzdan
kao i Bog.
4. Duhovna vizija doslovno ne moe vidjeti pogreku i jedino trai Pokajanje. Sva rjeenja koja trai
fiziko oko rastvaraju se. Duhovna vizija gleda iznutra i odmah prepoznaje da je oltar bio oskvrnut i da ga
treba popraviti i zatiti. Savreno svjesna ispravne obrane ona nadilazi sve ostale, traei istinu iza
greaka. Snagom svoje vizije ona dovodi um u svoju slubu. Tako se ponovno uspostavlja mo uma i ini
ga nesposobnim za toleriranje odlaganja, shvaajui da tako samo nepotrebno dodaje bol. Kao posljedica,
um postaje izuzetno osjetljiv na ono to je nekada smatrao manjim ometanjima i nelagodom.
5. Djeca Boja imaju pravo na savrenu ugodu koja dolazi iz savrenog povjerenja. Dok to ne
postignu, gube sebe i svoje istinske stvaralake snage u beskorisnim pokuajima da si ugode neprikladnim
sredstvima. Ali stvarna sredstva ve postoje i nije potreban nikakav napor s njihove strane. Pokajanje je
jedini dar koji zasluuje biti ponuen na oltaru Bojem zbog vrijednosti samog oltara. On je stvoren
savrenim i u potpunosti zasluuje primiti savrenstvo. Bog i Njegova djela u potpunosti ovise jedni o
drugima. On ovisi o njima jer ih je stvorio savrenima. On im je dao Svoj mir kako ih nita ne bi moglo
potresti i zavarati. Kada se bojite, vi ste ustvari prevareni i va um ne moe sluiti Duhu Svetom. To vas
izgladnjuje jer vam je uskraen kruh svagdanji. Bog je usamljen bez svojih Sinova, a oni su usamljeni
bez Njega. Oni moraju nauiti promatrati svijet kao sredstvo za lijeenje razdvajanja. Pokajanje je jamstvo
da e na kraju uspjeti.

18

IV. Lijeenje kao Oslobaanje od Straha

1.Ovdje je naglasak na lijeenju. udo je sredstvo, Pokajanje je princip, a lijeenje rezultat. Govoriti
o "udu izljeenja" znai nepodesno kombinirati dva reda stvarnosti. Lijeenje nije udo. Pokajanje ili
konano udo je lijek, a bilo koja vrsta izljeenja je rezultat. Nevano je na koju vrstu pogreke se
primjenjuje Pokajanje. Svako lijeenje u svojoj biti je oslobaanje od straha. Da bi ga mogli poduzeti ne
smijete se bojati. Strah je taj koji vam prijei razumijevanje izljeenja.
2. Glavni korak u planu Pokajanje je ponititi pogreku na svim razinama. Bolest ili "ne-ispravnorazmiljanje" je posljedica zbrke o razinama, jer ona uvijek izaziva vjerovanje kako ono to je naopako na
jednoj razini moe negativno djelovati na drugu. Smatramo da su uda sredstvo ispravljanja ove zbrke, jer
sve pogreke valja ispraviti na razini u kojoj se javljaju. Samo um moe pogrijeiti. Tijelo moe djelovati
pogreno samo kada odgovara na pogrene misli. Tijelo ne moe stvarati, a uvjerenje da moe, to je
osnovna pogreka, stvara sve fizike simptome. Fizika bolest predstavlja vjerovanje u magiju.
Cjelokupno iskrivljenje iz kojeg je nastala magija, poiva na vjerovanju da tvar ima kreativnu sposobnost
koju um ne moe kontrolirati. Ova pogreka moe se pojaviti u dva oblika: moe se vjerovati da um moe
pogreno stvarati u tijelu, ili da tijelo moe pogreno stvarati u umu. Kada shvatimo da um, jedina razina
stvaranja, ne moe stvarati izvan sebe, ne javlja se niti jedna vrsta zbrke.
3. Jedino um moe stvarati jer je duh ve stvoren, a tijelo je samo sredstvo uenja za um. Sredstva
uenja nisu lekcije po sebi. Njihova je svrha samo olakati uenje. Najgore to pogrena upotreba
sredstava uenja moe uiniti je da ne uspije olakati uenje. Ona nemaju mo dovesti do stvarnih
pogreaka u uenju. Tijelo, ako ga pravilno razumijemo, dijeli nepovredivost Pokajanja na dvostruku
primjenu. To nije stoga to je tijelo udo, ve zato to ono nije po sebi otvoreno za pogrena tumaenja.
Tijelo je samo dio vaeg iskustva u fizikom svijetu. Njegove mogunosti mogu biti, a esto i jesu
precijenjene. Meutim, gotovo je nemogue porei njegovo postojanje u fizikom svijetu. Oni koji tako
ine bave se posebno nedostojnim oblikom poricanja. Izraz "nedostojno" ovdje znai samo to da nije
potrebno tititi um
poricanjem nesmotrenosti. Ukoliko netko porie ovaj nesretni aspekt snage uma, on takoer porie
samu snagu.
4. Sva materijalna sredstva koja prihvatite kao lijek protiv tjelesne boli jesu preformulacije principa
magije. To je prvi korak u vjerovanju da tijelo stvara svoju bolest. Drugi pogreni korak je pokuaj
lijeenja nekreativnim sredstvima. Meutim, to ne znai da je koritenje takvih sredstava u svrhu
ispravljanja loe. Ponekad bolest obuhvaa um previe vrste i osobu ini privremeno nedostupnom
Pokajanju. U tom sluaju bilo bi mudro posluiti se kompromisnim pristupom umu i tijelu, pri emu se
vjera u ozdravljenje privremeno pripisuje vanjskom faktoru. To je zato to osobi koja razmilja
neispravno, ili je bolesna, sigurno ne bi pomoglo poveanje straha. Oni su ve oslabljeni strahom. Ukoliko
ih se prerano izloi udu, strah bi mogao prerasti u paniku. To se dogaa kada je naopako okrenuta
percepcija donijela uvjerenje da su uda zastraujua.
5. Vrijednost Pokajanja ne nalazi se u nainu na koji se ono izraava. Ustvari, ako se koristi iskreno,
ono e se neizbjeno izraavati na nain koji e najbolje pomoi onome tko ga prima. To znai da udo,
kako bi bilo to uinkovitije, treba biti izraeno jezikom kojeg e primatelj moi razumjeti bez straha. To
ne znai nuno da je to najvia razina komunikacije za koju je primatelj sposoban. Meutim, to znai da je
to najvia razina komunikacije za koju je sposoban u ovom trenutku. Cjelokupni cilj uda je podii razinu
komunikacije, a ne umanjiti ju poveavanjem straha.

V. Djelovanje udotvorca
1. Prije nego li su udotvorci spremni preuzeti svoju ulogu u ovom svijetu, bitno je da u potpunosti
razumiju strah od oslobaanja. Inae bi mogli i ne znajui usvojiti vjerovanje da je oslobaanje
utamnienje, vjerovanje koje ve sada prevladava. Ova kriva percepcija nastaje iz vjerovanja da se zlo
moe ograniiti na tijelo. Takvo vjerovanje je proizalo iz osnovnog straha da um moe povrijediti sebe

19

samog. Niti jedna od tih pogreaka nema vanosti, jer loa djela uma ustvari ne postoje. Ovo priznanje je
zatitno sredstvo od bilo kojeg oblika zbrke u razinama, jer uvodi ispravljanje na razini pogreke. Nuno
jc prisjetiti se da samo um moe stvarati i da ispravljanje pripada razini uma. Objasnimo bolje raniju
izjavu; duh je ve savren i stoga mu nije potrebno ispravljanje. Tijelo ne postoji osim kao sredstvo uenja
uma. Ovo sredstvo uenja nije predmet pogreaka po sebi, jer ono ne moe stvarati. Stoga je oigledno da
je poticanje uma na odricanje od svojih loih djela jedina uistinu znaajna primjena kreativne sposobnosti.
2. Magija je bezumno ili nekreativno koritenje uma. Fiziki lijekovi su oblici "ini", no, ako se
bojite koristiti um za lijeenje, ne trebate to pokuavati. Sama injenica da se bojite ini va um osjetljivim
na loa djela. Stoga ete vjerojatno pogreno razumjeti bilo kakvo lijeenje koje bi se moglo pojaviti, a
budui se egocentrinost i strah obino javljaju zajedno, moda neete moi prihvatiti stvarni Izvor
lijeenja. Pod tim uvjetima vama je sigurnija privremeno se osloniti na sredstva fizikog lijeenja, jer njih
ne moete krivo protumaiti kao svoja djela. Sve dok kod vas postoji osjeaj ranjivosti ne bi trebali
pokuavati initi uda.
3. Ve sam spomenuo da su uda izrazi spremnosti za uda, a spremnost za uda znai ispravno
razmiljanje. Oni koji ispravno razmiljaju ne veliaju niti podcjenjuju um udotvorca niti onoga koji udo
prima. Meutim, potrebno je dodati da udo ne oekuje ispravno razmiljanje kod primatelja. Ustvari,
njegov cilj je vratiti ga njegovom ispravnom umu. Meutim, nuno je da udotvorac razmilja ispravno,
makar i na kratko, ili nee moi ponovno uspostaviti ispravno razmiljanje kod nekoga drugoga.
4. Iscjelitelj koji se oslanja na svoju spremnost ugroava svoje razumijevanje. Savreno ste sigurni
sve dok uope ne razmiljate o svojoj spremnosti, ve odravate dosljedno povjerenje u moju spremnost.
Ukoliko vae sklonosti ka injenju uda ne djeluju kako treba, to je uvijek stoga to je strah uao u vae
razmiljanje i okrenuo ga naopako. Svi oblici ne-ispravnog-razmiljanja rezultat su odbijanja prihvaanja
Pokajanja. Ukoliko ga prihvatite, vi moete priznati kako su osobe kojima je lijeenje potrebno
jednostavno osobe koje nisu shvatile da ispravno razmiljanje znai lijeenje.
5. Jedina odgovornost udotvorca je da i sam prihvati Pokajanje.
To znai da trebate priznati kako je um jedina stvaralaka razina ije se pogreke lijee Pokajanjem.
Kada to prihvatite, va um moe samo lijeiti. Uskraivanjem destruktivnog potencijala uma i ponovnim
uspostavljanjem njegove iste konstruktivne snage, omoguujete ponitavanje zbrke u razinama kod
drugih ljudi. Poruka koju im na taj nain prenosite je istina da su i njihovi umovi jednako konstruktivni, a
njihova loa djela ih ne mogu povrijediti. Potvrujui to oslobaate um od precjenjivanja svog sredstva
uenja i vraate ga na njegovu stvarnu poziciju uenika.
6. Potrebno je ponovno naglasiti da tijelo ne ui vie no to stvara. Kao sredstvo uenja, ono tek
slijedi onoga tko ui, ali ukoliko je lano obdareno samoinicijativom, ono postaje ozbiljna prepreka
samom uenju kojeg bi trebalo olakati. Samo je um sposoban za prosvjetljenje. Duh je ve prosvijetljen,
a tijelo je samo po sebi previe vrsto. Meutim, um moe prenijeti svoje prosvjetljenje na tijelo
priznavanjem da nije on taj koji ui i stoga nije podloan uenju. Meutim, tijelo je lako dovesti u sklad s
umom koji je nauio gledati iza njega, u pravcu svjetla.
7. Korektivno uenje uvijek poinje buenjem duha i odvraanjem od vjerovanja u fiziki vid. To
esto ima za posljedicu strah, jer se bojite onoga to e vam pokazati vae duhovno oko. Ve sam prije
rekao da Sveti Duh ne moe vidjeti pogreku i moe gledati samo iznad nje u obranu Pokajanja. Nema
sumnje da to moe stvoriti nelagodu, ali ta nelagoda nije konani ishod opaanja. Kada je Svetom Duhu
dozvoljeno da vidi oskvrnue oltara, on odmah gleda prema Pokajanju. Nita to on opaa ne moe
stvoriti strah. Sve to nastaje iz duhovne svjesnosti kanalizira se prema ispravljanju. Nelagoda se stvara
samo kako bi dovela u svijest potrebu za ispravljanjem.
8. Strah od izljeenja javlja se na kraju zbog nevoljkosti da se bez sumnje prihvati potreba lijeenja.
Ono to fiziko oko vidi ne moe se ispraviti, niti se greka moe ispraviti bilo kojim sredstvom koje je
fiziki vidljivo. Sve dok vjerujete u ono to vam govori fiziki vid, vai pokuaji ispravljanja bit e krivo
usmjereni. Prava vizija je zatamnjena, jer ne moete podnijeti pogled na svoj oskvrnuti oltar. No, budui
je oltar bio oskvrnut, vae stanje postaje dvostruko opasnije ukoliko se ne uoi.
9. Lijeenje je sposobnost koja se razvila nakon razdvajanja, jer za nju prije nije bilo potrebe. Poput
svih aspekata vjerovanja u prostor i vrijeme i lijeenje je privremeno. Meutim, sve dok postoji vrijeme,

20

lijeenje je nuno kao sredstvo zatite. To je stoga to lijeenje poiva na milosru, a milosre je nain
uoavanja savrenstva kod drugoga ak i kada ga ne moete uoiti kod sebe. Veina uzvienijih pojmova
za koje ste sada sposobni ovisni su o vremenu. Milosre je, ustvari, slabiji odraz mnogo monije
okruenosti ljubavlju koja je mnogo vie od bilo kojeg zamislivog oblika milosra. Milosre je nuno za
ispravno razmiljanje u ogranienom smislu u kojem se sada moe postii.
10. Milosre je promatranje drugoga kao da je ve otiao mnogo dalje od svojih stvarnih postignua
u vremenu. Budui je njegovo razmiljanje pogreno on sam ne moe vidjeti Pokajanje, inae mu ne bi
bilo potrebno milosre. Milosre koje je u skladu s njim je priznanje da mu je potrebna pomo i ujedno i
priznanje da e ju prihvatiti. Obje ove percepcije jasno pokazuju svoju ovisnost o vremenu, ukazujui da
se milosre jo uvijek nalazi unutar ogranienja ovoga svijeta. Prije sam rekao da samo otkrivenje nadilazi
vrijeme. udo kao izraz milosra moe ga samo skratiti. Meutim, moramo razumjeti da, kada god
ponudimo udo nekom drugome, skraujemo patnje za oboje. Ono ispravlja retroaktivno i progresivno u
isto vrijeme.

A. Posebni Principi udotvoraca

11. (1) udo ukida potrebu za brigama drugog reda. Budui je to neuobiajeni vremenski interval,
obino razumijevanje vremena i prostora ne mogu se primijeniti. Kada inite udo ja u urediti da mu se
prilagodi i vrijeme i mjesto.
12. (2) Potrebno je jasno razlikovati ono to je stvoreno od onoga to je uinjeno. Svi oblici lijeenja
lee na tom temeljnom ispravljanju na razini opaanja.
13. (3) Nemojte pobrkati ispravno i krivo razmiljanje. Takvu zabunu dozvoljavamo ako reagiramo
na bilo koji oblik pogreke neim drugim osim eljom za izljeenjem.
14. (4) udo je uvijek poricanje ove greke i potvrda istine. Jedino ispravno i razmiljanje moe
ispravljati na uistinu uinkovit nain. Praktino, ono to nema istinskog uinka uope ne postoji. Njegov
uinak je praznina. Budui nema zbiljskog sadraja, preputa se projekciji.
15. (5) Mo prilagoavanja razini uda uvodi ispravno opaanje za lijeenje. Dok do toga ne doe
lijeenje se ne moe razumjeti. Opratanje je isprazno ukoliko nema za posljedicu ispravljanje. Bez toga
ono je u osnovi osuda, a ne lijeenje.
16. (6) Opratanje sklono udima je iskljuivo ispravljanje. Ono uope ne sadri elemente osude.
Reenica "Oe, oprosti im jer ne znaju to ine" nikako ne vrednuje to je to to ine. To jc poziv Bogu da
izlijei njihove misli. Nema aluzija na ishod pogreke. To nije vano.
17. (7) Opomena "Budite jednoga uma" govori o spremnosti za otkrivenje. Moj zahtjev "inite ovo
meni na spomen" je poziv za suradnju udotvorcima. Ove dvije izjave ne nalaze se u istom konceptu
stvarnosti. Druga reenica ukljuuje svjesnost o vremenu, jer spomen znai prisjetiti se prolosti u
sadanjosti. Vremenom upravljam ja, ali bezvremenost pripada Bogu. U vremenu mi postojimo jedan za
drugoga i jedan s drugim. U bezvremenosti postojimo zajedno s Bogom.
18. 8) Moete uraditi mnogo za izljeenje sebe i drugih, ako u situaciji kojoj je potrebna pomo
razmiljate ovako:
Ja sam ovdje da zaista budem od pomoi.
Ovdje sam da predstavljam onoga koji me je poslao.
Ne trebam brinuti o tome to rei i to initi, jer e me uputiti onaj koji me je poslao.
Zadovoljan sam to sam tamo gdje on eli, znajui da on ide sa mnom.
Bit u izlijeen kad mu dozvolim da me podui lijeenju.

VI. Strah i Sukob

1. Izgleda da je strah nesvjestan; to je neto izvan vae kontrole. Ipak, ve sam rekao da samo
konstruktivan in smije biti nehotian. Mogu preuzeti kontrolu nad svime to nije vano i moje voenje
moe usmjeriti sve to je vano, ako tako izaberete. Ja ne mogu kontrolirati strah, ali on se moe

21

kontrolirati sam. Strah me sprjeava da vam prepustim svoju kontrolu. Prisutnost straha pokazuje da ste
podigli misli tijela na razinu uma. To ih mie iz moje kontrole, a vas ini osobno odgovornim za njih. To
je oigledna zbrka razina.
2. Ja ne usvajam razinu zbrke, ali vi morate odabrati njeno ispravljanje. Ne biste sebi opravdali ludo
ponaanje govorei da si niste mogli pomoi. Zato biste oprostili ludo razmiljanje? Ovdje postoji zbrka
koju bi trebalo bolje pogledati. Moete vjerovati da ste odgovorni za ono to inite, ali ne i za ono to
mislite. Istina je da ste odgovorni za ono to mislite, jer samo na toj razini moete napraviti izbor. Ono to
inite dolazi iz onoga to mislite. Ne moete se odvojiti od istine "dodijelivi" autonomiju ponaanju. Ja to
automatski kontroliram im stavite svoje misli pod moje vodstvo. Kada god ste uplaeni, to je siguran
znak da ste dozvolili svom umu loe djelovanje, a meni niste dozvolili da ga vodim.
3. Nema smisla vjerovati da kontroliranje ishoda pogrenih misli moe rezultirati izljeenjem. Kada
ste plaljivi, izabrali ste krivo. Zbog toga se osjeate odgovornima za to. Morate promijeniti svoje misli, a
ne svoje ponaanje, a to je pitanje volje. Ne treba vam vodstvo osim na razini uma. Ispravljanje spada
jedino na razinu na kojoj je mogua promjena. Promjena ne znai nita na razini simptoma, gdje ne moe
djelovati.
4. Ispravljanje straha je vaa odgovornost. Kada traite oslobaanje od straha, podrazumijevate da
nije tako. Umjesto toga, trebali biste traiti pomo u uvjetima koji su stvorili strah. Ti uvjeti uvijek imaju
za posljedicu elju za razdvajanjem. Na toj razini moete neto uiniti. Previe ste tolerantni prema lutanju
misli i pasivno opratate loa djela vaeg uma. Nije vaan rezultat, ve osnovna greka. Ispravljanje je
uvijek isto. Prije nego izaberete uiniti i bilo to, upitajte me da li je va izbor u skladu sa mojim. Ukoliko
ste sigurni da jest, straha nee biti.
5. Strah je uvijek znak napetosti i javlja se kada elite sukobe s onim to inite. Ova situacija javlja
se na dva naina; prvo, moete izabrati initi stvari koje su u sukobu, bilo simultano ili u nizu. Tako
nastaje proturjeno ponaanje koje vi ne moete tolerirati jer je onaj dio vaeg uma koji eli initi neto
drugo povrijeen. Drugo, moete se ponaati kako mislite da bi trebalo, ali ustvari ne elite to u
potpunosti. Tako nastaje dosljedno ponaanje, ali ono ima za posljedicu silnu napetost. U oba sluaja um i
ponaanje nisu
usklaeni, a posljedica je situacija u kojoj inite neto to ustvari ne elite. To stvara osjeaj prisile
iz kojeg obino nastaje bijes, a slijedi ga vjerojatno projekcija. Kad god postoji strah, to je zato to se niste
odluili. Um vam je podijeljen, a vae ponaanje neizbjeno postaje pogreno. Ispravljanje na
razini ponaanja moe premjestiti greku iz prve u drugu vrstu, ali nee izbrisati strah.
6. Mogue je dosei stanje u kojem ete svoj um dovesti pod moje vodstvo bez svjesnog napora, ali
to podrazumijeva volju koju jo niste razvili. Sveti Duh ne moe traiti vie nego ste voljni uiniti. Snaga
izvrenja dolazi iz vae nepodijeljene odluke. Nema napetosti u izvravanju Boje Volje kada priznajete
da je to takoer i vaa volja. Ova lekcija je veoma jednostavna, ali ju je posebno lako previdjeti. Stoga u
ponoviti, potiui vas na sluanje.
Samo va um moe stvoriti strah. To ini kad god je u sukobu s onim to eli, stvarajui neizbjenu
napetost jer su elja i in u neskladu. To se moe ispraviti samo prihvaanjem sjedinjenog cilja.
7. Prvi korektivni korak u ponitavanju greke je znati da je sukob izraz straha. Recite sebi da ste
vjerojatno nekako izabrali ne voljeti, inae se strah ne bi mogao pojaviti. Tada cjelokupni postupak
ispravljanja postaje tek niz praktinih koraka u irem postupku prihvaanja Pokajanja kao lijeka. Ovi
koraci mogu se prikazati ovako:
Prvo znaj da je to strah.
Strah nastaje iz nedostatka ljubavi.
Jedini lijek protiv nedostatka ljubavi je savrena ljubav.
Savrena ljubav je Pokajanje.
8. Ve sam naglasio da jc udo ili izraz Pokajanja uvijek znak potovanja zaslunih prema
zaslunima. Priznavanje te zasluge je ponovno uspostavljeno Pokajanjem. Oigledno je da ste se sa
strahom stavili u poloaj gdje vam je potrebno Pokajanje. Uinili ste neto bez ljubavi, izabrali ste bez
ljubavi. To je upravo situacija za koju se nudi Pokajanje. Potreba za lijekom nadahnula je njegovo
uspostavljanje. Sve dok priznajete samo potrebu za lijekom, ostat ete uplaeni. Meutim, im prihvatite

22

lijek, ukinuli ste strah. Tako dolazi do istinskog izljeenja.

9. Svatko je iskusio strah. Potrebno je vrlo malo ispravnog razmiljanja da bi shvatili kako nastaje
strah. Rijetki cijene stvarnu snagu uma i nitko je nije u potpunosti svjestan cijelo vrijeme. Meutim, ako
se nadate spasiti od straha postoje neke stvari koje morate razumjeti u potpunosti. Um je vrlo moan i
nikada ne gubi svoju stvaralaku snagu. On nikada ne spava. On stvara u svakom trenutku. Teko je
priznati da se misao i vjerovanje spajaju u mo koja doslovno moe pokretati planine. Na prvi pogled se
ini da je umiljeno vjerovati u takve svoje moi, ali to nije stvarni razlog zbog kojega ne vjerujete. Vi
radije vjerujete da vae misli ne mogu stvarno upotrijebiti svoj utjecaj jer ih se ustvari plaite. Tako
moete utiati svijest o krivnji, ali po cijenu da um smatrate nesposobnim. Ukoliko vjerujete da je ono to
mislite neuinkovito moete se prestati bojati, ali je malo vjerojatno da ete potivati svoje misli. Ne
postoje besposlene misli. Svako razmiljanje stvara oblik na, nekoj razini.

VII. Uzrok i Posljedica

1. Jo uvijek se moete aliti zbog straha, ali i dalje se uporno plaite. Ve sam objasnio kako me ne
moete traiti da vas oslobodim straha. Ja znam da on ne postoji, ali vi to ne znate. Da sam se upleo
izmeu vaih misli i njihovih rezultata, umijeao bih se u osnovni zakon uzroka i posljedica; najtemeljniji
zakon to postoji. Ne bih vam mogao pomoi podcjenjujui snagu vaeg razmiljanja. To bi bilo u
izravnoj suprotnosti sa svrhom ovog Teaja. Mnogo vie pomae ako vas podsjetim da ne uvate svoje
misli dovoljno paljivo. U ovom trenutku moete misliti da bi se trebalo dogoditi udo kako bi to mogli
uiniti, to je savreno tono. Vi niste navikli na razmiljanje spremno za uda, ali moe vas se nauiti
razmiljati na taj nain. Svim udotvorcima je potrebno takvo uenje.
2. Ne mogu vam dozvoliti da ostavite svoje misli bez nadzora, jer mi inae neete moi pomoi.
Stvaranje uda ima za posljedicu potpuno ostvarenje, snage misli kako bi se izbjegla loa djela. Inae e
biti potrebno udo kako bi ispravilo misli, kruni proces koji nee usporiti pad vremena kojem je udo
bilo namijenjeno. udotvorac mora istinski potivati pravi uzrok i posljedicu kao nune preduvjete
nastajanja uda.
3. I uda i strah dolaze iz misli. Ako niste slobodni izabrati jedno, neete biti slobodni izabrati niti
drugo. Izabravi udo odbacili ste strah, makar samo privremeno. Prije ste se plaili svega i svaega.
Bojite se Boga, mene i sebe. Vi nas pogreno vidite i vjerujete u ono to ste sami stvorili. Ne biste to radili
da se ne bojite vlastitih misli. Plaljivi moraju stvarati loa djela, zbog toga to pogreno opaaju
stvaranje. Kada stvarate loa djela, trpite bol. Princip uzroka posljedica sada postaje stvarni pospjeiva,
iako samo privremeno. Ustvari, "Uzrok" je izraz koji pripada Bogu, a Njegova "Posljedica" je njegov Sin.
Posljedino nastaje niz odnosa izmeu uzroka i posljedica, potpuno razliitih od onih koje uvodite u loim
djelima. Osnovni konflikt u svijetu postoji izmeu stvaranja i krivog stvaranja. U krivo stvaranje je
ukljuen sav strah, a u Stvaranje sva ljubav. Stoga izmeu ljubavi i straha nastaje sukob.
4. Ve smo rekli da vi vjerujete kako ne moete kontrolirati strah, jer ste ga sami stvorili, a vae
vjerovanje u njega kao da ga stavlja izvan vae kontrole. No, bilo kakav pokuaj ispravljanja pogreke
nastojanjem prevladavanja straha je beskoristan. Ustvari, on potvruje mo straha samom pretpostavkom
da ga treba prevladati. Prava odluka nalazi se u svladavanju straha pomou ljubavi. Meutim, u
meuvremenu je neizbjean osjeaj sukoba, budui ste stavili sebe u poloaj u kojem vjerujete u mo
onoga to ne postoji.
5. Nita i sve ne moe istovremeno postojati. Vjerovati u jedno znai poricati ono drugo. Strah je
ustvari nita, a ljubav je sve. Kad god svjetlost doe u tamu, tama nestaje. Ono to vjerujete za vas
predstavlja istinu. U tom smislu razdvajanje se zaista dogodilo; poricati ga znailo bi nepravilno koristiti
poricanje. Meutim, koncentrirati se na greku je samo nova greka. Poetni korektivni postupak znai
priznati privremeno da problem postoji, ali samo kao pokazatelj kako je odmah potrebno poeti s
ispravljanjem. To uspostavlja stanje uma u kojem se Pokajanje moe prihvatiti bez odlaganja. Meutim,
treba naglasiti da na kraju nije mogu nikakav kompromis izmeu svega i niega. Vrijeme je u osnovi
sredstvo pomou kojeg se moe odustati od svih kompromisa ove vrste. Samo nam se ini da se ono ukida
u stupnjevima, jer samo vrijeme ukljuuje intervale koji ne postoje. To je postalo nuno korektivno

23

sredstvo uslijed loeg djelovanja. U izreci "Jer Bog je toliko volio svijet da je dao Svog jedino roenog
Sina, kako oni koji vjeruju u Njega ne bi nestali ve stekli vjeni ivot" je potrebna samo jedna mala
ispravka, kako bi dobila znaenje u ovom kontekstu: "On je dao svijet svom jedino roenom Sinu."
6. Potrebno je naglasiti da Bog ima samo jednog Sina. Ako su sva Njegova stvorenja Njegovi
Sinovi, svi trebaju biti integralni dio cjelokupnog Sinstva. Sinstvo u svojoj Jednosti nadilazi zbroj svojih
dijelova. Meutim, to ne moemo vidjeti sve dok i jedan od njegovih dijelova nedostaje. Zbog toga sukob
ne moe biti rijeen sve dok se svi dijelovi Sinstva ne vrate. Samo tada moemo znaenje cjelovitosti
razumjeti u pravom smislu. Bilo koji dio Sinstva moe vjerovati u greku ili nepotpunost ako tako izabere.
Meutim, ako tako uini, on vjeruje u postojanje nitavila. Ispravljanje ove pogreke je Pokajanje.
7. Ve sam kratko govorio o spremnosti, no nekoliko dodatnih rijei mogu biti od pomoi.
Spremnost je samo preduvjet postignua. To dvoje ne bi trebalo brkati. im se pojavi stanje spremnosti,
obino se javlja neki stupanj elje za postignuem, ali to nikako nije odvojeno. To stanje ne ukljuuje vie
od mogunosti predomiljanja. Povjerenje se ne moe u potpunosti razviti dok se ne postigne prevlast.
Ve smo pokuali ispraviti osnovnu greku da se strah moe prevladati i naglasili smo da se jedino moe
prevladati pomou ljubavi. Spremnost je samo poetak povjerenja. Moete misliti da to podrazumijeva
kako treba proi neizmjerno mnogo vremena izmeu spremnosti i prevladavanja: no, dozvolite mi da vas
podsjetim da su vrijeme i prostor pod mojom kontrolom.

VIII. Znaenje Sudnjeg Dana

1. Jedan od naina na koji moete ispraviti zbrku oko magije i uda je prisjetiti se da vi niste stvorili
sebe. Skloni ste to zaboraviti kada postanete egocentrini i to vas stavlja u poziciju kada je vjerovanje u
magiju gotovo neizbjeno. elju za stvaranjem dao vam je Stvoritelj, koji je i Sam izraavao tu elju u
Svojem Stvaranju. Budui kreativna sposobnost poiva u umu, sve to stvarate je stvar elje. Takoer
slijedi da je iz vaeg kuta gledanja, stvarno sve to sami inite, iako nije tako u Bojem Umu. Ova
osnovna razlika
izravno vodi u pravo znaenje Sudnjeg Dana.
2. Sudnji Dan je jedna od ideja koje najvie zastrauju vae razmiljanje. To je zato to ga ne
razumijete. On nije Boji atribut. On se pojavio na svijetu tek nakon razdvajanja, kada je postao jedno od
mnogih sredstava uenja ugraenih u cjelokupni plan. Ba kao to se razdvajanje odvijalo tijekom
milijuna godina, tako e se i Sudnji Dan protegnuti kroz jednako dugo razdoblje, moda ak i dulje.
Meutim, njegova duljina moe se znatno skratiti udima, sredstvom skraivanja, ali ne i ukidanja
vremena. Ukoliko dovoljno velik broj osoba postane spreman za uda ovaj postupak skraivanja moe biti
praktiki nemjerljiv. Meutim, nuno je brzo se osloboditi straha; ukoliko elite drugima donijeti mir
morate izroniti iz sukoba.
3. Sudnji Dan se obino smatra postupkom kojeg provodi Bog. Ustvari, provodit e ga moja braa
uz moju pomo. On predstavlja konano izljeenje, a ne dodjeljivanje kazne, koliko god mislili da je
kazna zasluena. Kazna je ideja u potpunoj suprotnosti s ispravnim miljenjem, a cilj Sudnjeg dana je
vratiti vam ispravno miljenje. Sudnji Dan moemo nazvati postupkom ispravne procjene. To jednostavno
znai da e svatko konano moi razumjeti to je vrijedno, a to nije. Nakon toga sposobnou izbora
moi e se upravljati racionalno. Meutim, dok ne napravimo tu razliku kolebanje izmeu slobodne i
zatoene volje i dalje e se nastaviti.
4. Prvi korak prema slobodi ukljuuje odvajanje lanog od istinitog. To je postupak razdvajanja u
konstruktivnom smislu i odraava pravo znaenje Apokalipse. Na kraju e svatko pogledati svoje djelo i
izabrati i sauvati samo ono to je dobro, ba kao to je Bog pogledao ono to je stvorio i znao je da je
dobro. U tom trenutku um moe poeti gledati svoja djela s ljubavlju zbog njihove vrijednosti. U isto
vrijeme um e neizbjeno odbaciti svoja loa djela, koja e prestati postojati bez vjerovanja.
5. Izraz "Sudnji Dan" je zastraujui, ne samo zato to se projicira na Boga, ve i zbog povezivanja
tog izraza sa smru. To je izvanredan primjer iskrivljene percepcije. Ukoliko objektivno ispitamo znaenje

24

Sudnjeg Dana, oigledno je da je to ustvari ulaz u ivot. Onaj tko ivi u strahu uope ne ivi. Va Sudnji
Dan ne moe biti usmjeren protiv vas, jer vi niste stvorili sebe. Meutim, vi ga moete korisno primijeniti
na sve to ste uinili, u bilo kojem trenutku, i zadrati u sjeanju samo ono to je kreativno i dobro. Ovako
nalae ispravno razmiljanje. Jedina svrha vremena je "dati vam vremena'' kako bi dosegli tu prosudbu. To
je vaa savrena procjena vaih savrenih djela. Kada sve to sauvate bude zlatno, nema razloga da strah
ostane u vama. To je vaa uloga u Pokajanju.

25

RADNA KNJIGA ZA UENIKE

26

UVOD
1. Teorijska osnova izloena u Tekstu, neophodan je okvir koji daje znaenje vjebama u ovoj
Radnoj knjizi. Ipak, samo rad na vjebama omoguava postizanje cilja Teaja. Neuvjebani um ne moe
postii nita. Stoga je svrha Radne knjige trenirati va um da misli u smjeru koji je postavio Tekst.
2. Vjebe su vrlo jednostavne. Ne zahtijevaju mnogo vremena, nije vano gdje ih izvodite i nije
potrebna nikakva priprema. Razdoblje treniranja je jedna godina. Vjebe imaju brojeve od 1 do 365. Ne
radite vie od jedne vjebe dnevno.
3. Radna knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio se bavi odbacivanjem dosadanjeg naina
gledanja, a drugi stjecanjem istinske percepcije (opaanja). S izuzetkom Pregleda, svakodnevne vjebe se
bave jednom sredinjom idejom koja se odmah iskazuje. Potom slijedi opis posebnih postupaka pomou
kojih se ideja primjenjuje za taj dan.
4. Cilj Radne knjige je uvjebavanje vaeg uma, na sustavan nain, za drukije opaanje svakoga i
svega na svijetu. Vjebe su planirane da vam pomognu uopiti lekcije, tako da shvatite da je svaka od njih
jednako primjenjiva na svakoga i sve to vidite.
5. Prijenos vjebanja se u istinskom opaanju ne odvija onako kako se vjebanje odvija u fizikom
svijetu. Ako se postigne istinsko opaanje glede bilo koje osobe, situacije ili dogaaja, onda je siguran
potpuni prijenos na svakoga i na sve. S druge strane, jedna iznimka izdvajanja od istinske percepcije ini
nemoguim njeno postignue bilo gdje drugdje.
6. Jedina opa pravila kojih se treba drati u toku vjebanja jesu: Prvo, vjebe se moraju izvravati s
velikom preciznou kao to e biti oznaeno. To e vam pomoi uopiti ideje koje se odnose na svaku
situaciju u kojoj se naete, na svakoga i na sve u njoj. Drugo, budite sigurni da vi za sebe ne odluujete
postoje li neki ljudi, situacije i stvari na koje su ove ideje neprimjenjive. To e ometati prijenos treninga.
Prava priroda istinske percepcije nema granica. To je suprotno od naina na koji vi sada gledate.
7. Sveobuhvatni cilj vjebi je povienje vae sposobnosti proirenja ideja koje ete prakticirati tako
da u sebe ukljue sve. To nee zahtijevati nikakvog napora s vae strane. Same vjebe ispunjavaju uvjete
potrebne za ovu vrstu prijenosa.
8. U neke ideje koje vam Radna knjiga predstavlja teko je vjerovati, a druge mogu izgledati
potpuno iznenaujue. To nije vano. Jedino to trebate napraviti je primijeniti ih sukladno uputama. Niste
pozvani procjenjivati ih ni u kom sluaju. Njihova je primjena ta koja im daje znaenje za vas i ona e
pokazati da su istinite.
9. Zapamtite jedino ovo: ne morate vjerovati u ove ideje, ne morate ih prihvatiti, ne morate ih ak ni
srdano doekati. Nekima se moete i aktivno suprotstavljati. Nita od ovoga nije vano i nee smanjiti
njihovu uinkovitost. Ali ne dozvolite sebi da radite izuzetke u primjeni ideja koje sadri Radna knjiga i
bilo kakva da je vaa reakcija na njih, koristite ih. To je sve to se od vas trai.

27

I. DIO
VJEBA 1
Sve to vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici,
s ovog prozora, na ovom mjestu) ne znai nita.
1. Sada lagano pogledajte oko sebe i vjebajte primjenjujui ovu ideju zasebno na bilo to vidite.
Ovaj stol ne znai nita.
Ova fotelja ne znai nita.
Ova ruka ne znai nita.
Ovo stopalo ne znai nita.
Ova olovka ne znai nita.
2. Potom pogledajte dalje od mjesta na kojem se nalazite i primijenite ideju na irem prostoru:
Ova vrata ne znae nita.
Ovo tijelo ne znai nita.
Ova svjetiljka ne znai nita.
Ovaj znak ne znai nita.
Ova sjena ne znai nita.
3. Uoite da iskazi nisu sloeni po nekom redu i nemojte pristati na bilo kakve razlike prema vrsti
objekta na koje se ideja primjenjuje. To i jest cilj vjebe. Tvrdnju jedino treba primijeniti na bilo to
vidite. Dok ideju primjenjujete tokom dana, koristite ju potpuno, bez razlikovanja. Ne pokuavajte ju
primijeniti na sve to vidite, jer ove vjebe ne trebaju biti ritualne. Jedino budite sigurni da nita to vidite
nije po sebi iskljueno. Svaka stvar je slina drugoj, barem glede primjene ideje.
4. Prve tri lekcije ne treba vjebati vie od dva puta dnevno svaku, po mogunosti ujutro i uveer.
Nema potrebe raditi ih due od jedne minute, bez osjeaja urbe. Vano je postii ugodu oputenosti.

28

VJEBA 2
Svemu to vidim u ovoj sobi (na ovoj ulici,
s ovog prozora, na ovom mjestu) ja sam dao svo znaenje
koje za mene ima.
1. Vjebe s ovom idejom su iste kao i one u prvoj lekciji. Ponite sa stvarima koje su vam blizu i
primijenite ideju na svemu na emu vam se pogled zaustavi. Tada proirite to podruje. Okrenite glavu
kako biste obuhvatili pogledom sve to je na jednoj i drugoj strani. Ako je mogue, okrenite se unaokolo i
primijenite ideju na ono to je iza vas. Budite nepristrani to jc mogue vie u izboru predmeta za
primjenu tvrdnje, nemojte se koncentrirati ni na to posebno i ne pokuavajte ukljuiti sve to vidite u
danom predjelu. U protivnom e se javiti napetost.
2. Gledajte lagano i dosta brzo oko sebe izbjegavajui izbor objekta po veliini, svjetlosti, boji,
materijalu ili subjektivnoj vanosti. Uzimajte predmete onako kako ih vidite. Pokuajte primijeniti vjebu
s jednakom lakoom i na tijelo i na dugme, na muhu i na pod, na ruku ili na jabuku. Jedini kriterij za
primjenu ideje na odreeni objekt je da su vam se oi na njemu zaustavile. Ne pokuavajte ukljuiti bilo
to posebno, ali budite sigurni da niste nita specifino iskljuili.

29

VJEBA 3
Ne razumijem nita to vidim u ovoj sobi
(na ovoj ulici, s ovog prozora, na ovom mjestu).
1. Primijenite ovu ideju na isti nain kao i u dvije prethodne vjebe, bez ikakve razlike. Sve to
vidite postaje pravi objekt za primjenu ideje. Budite sigurni da ne dovodite u pitanje pogodnost bilo ega
za primjenu ideje. Ovo nisu vjebe u prosuivanju. Pogodno je bilo to ako to vidite. Neke od stvari koje
vidite mogu za vas imati znaenje nabijeno osjeajima. Pokuajte osjeaje staviti na stranu i te predmete
upotrijebiti iskljuivo i tono onako kako bi to uinili i s neim drugim.
2. Smisao ovih vjebi je da vam pomognu oistiti um od svih prolih asocijacija, da vam omogue
vienje stvari tono onakvima kakvima se sada predouju i da shvatite kako ih zapravo malo razumijete.
Zato je bitno da sauvate savreno otvoren um, neometan procjenjivanjem, u odabiru stvari na koje e se
primijeniti ideja za dananji dan. Za ovu svrhu svaki objekt je slian drugom, jednako pogodan i zato
jednako koristan.

30

VJEBA 4
Ove misli ne znae nita.
Nalik su stvarima koje vidim u ovoj sobi
(na ovoj ulici, s ovog prozora, na ovom mjestu).
1. Za razliku od prethodnih, ove vjebe ne poinju s idejom za tekui dan. Tijekom vjebanja,
zaponite s opaanjem misli koje vam u toku jedne minute prolaze umom. Tada na njih primijenite ideju.
Ako ste ve pod dojmom nesretnih misli, iskoristite ih kao objekt za provedbu dananje ideje. Ali, ne
birajte samo misli koje drite "loim". Uvidjet ete, kroz vjebu promatranja svojih misli, da one
predstavljaju takvu mjeavinu u kojoj ni jednu od njih ne moete nazvati "dobrom" ili "loom". To je
razlog zato one nita ne znae.
2. Pri odabiru objekata za primjenu dananje ideje, trai se uobiajena neutralnost. Ne plaite se
upotrijebiti "dobre" ili "loe" misli. Ni jedna od njih ne predstavlja vae prave misli, koje ove prve zapravo
prekrivaju. "Dobre" misli su samo sjene onoga to se nalazi izvan njih, a sjene oteavaju gledanje. "Loe"
misli su prepreke i onemoguavaju vienje. Vi ne elite nita od toga.
3. Ovo je vana vjeba i ponavljati e se s vremena na vrijeme u neto drugaijem obliku. Ovdje
ima namjenu vjebati vas u prvim koracima prema cilju - odvajanju znaajnog od beznaajnog. To je prvi
pokuaj u dalekosenom smislu uenja da se prepozna beznaajno izvan sebe, a znaajno u sebi. Ovo je
takoer poetak vjebanja vaeg uma da prepozna to je isto a to je razliito.
4. Pri koritenju misli za primjenu dananje ideje, identificirajte svaku misao pomou sredinje
figure ili dogaaja koju ona sadri. Na primjer:
Ova misao o .ne znai nita.
Nalik je stvarima koje vidim u ovoj sobi
(na ovoj ulici i luko dalje).
5. Ideju moete primijeniti i na neku odreenu misao koju drite tetnom. Ova je praksa korisna, ali
nije zamjena za sluajan izbor misli kojeg se treba drati za vrijeme vjebanja. Ne ispitujte svoj um due
od jedne minute ili priblino toliko. Za sada niste dovoljno iskusni, a da biste mogli izbjei sklonost da
postanete besmisleno zaokupljeni.
6. Kako su ovo prve vjebe ove vrste, moda ete utvrditi da je posebno teko zaustaviti
prosuivanje misli. Ne ponavljajte ove vjebe vie od tri do etiri puta tokom dana. Kasnije emo se
vratiti na njih.

31

VJEBA 5
Nikad nisam uzrujan iz razloga
zbog kojeg mislim da jesam.
1. Ova ideja, slino prethodnoj, moe se iskoristiti s bilo kojom osobom, situacijom ili dogaajem
za koje mislite da uzrokuju vau bol. Primijenite je zasebno na bilo to za to vjerujete da je uzrok vaeg
uzbuenja, koristei svaki opis osjeaja koji vam se ini tonim. Uzbuenost se moe manifestirati kao
strah, briga, depresija, tjeskoba, ljutnja, mrnja, ljubomora ili bilo koji drugi osjeaj, a svaki od njih se
opaa kao razliit. to nije istina. Ipak, dok ne nauite da oblik nije vaan, svaki od njih ostaje prava
tema za vjebe tokom dana. Zasebna primjena iste ideje na svaki od ovih oblika uzbuenja, prvi je
korak prema krajnjem prepoznavanju da su svi oni isti.
2. Kada koristite dananju ideju za zasebno opaen uzrok uzrujanosti u bilo kojem obliku,
koristite i ime oblika u kojem uzrujanost vidite i uzrok koji mu pripisujete. Na primjer:
Nisam ljut na ..iz razloga za koji mislim da jesam.
Ne bojim se . iz razloga za koji mislim da se bojim.
3. Ponavljam, ovo ne bi trebala biti zamjena za razdoblja vjebi u kojima prvo istraujete svoj um
glede "izvora" uzbuenja za koje vjerujete da ih uzrokuju, te oblika za koje mislite da su rezultat.
4. U ovim se vjebama, vie nego u prethodnim, moe ustanoviti koliko je teko ne stvarati razliku
meu subjektima. Moda e vam pomoi ako prije vjebanja iskaete ovu tvrdnju:
Nema malih uznemirenosti.
Sva onu jednako remete mir moga uma.
5. Tada ispitajte svoj um glede bilo ega to vas mui, bez obzira to vi mislili koliko je to mnogo ili
malo.
6. Moete sebe uloviti kako ste manje voljni dananju ideju primijeniti na neke prividne (opaene)
izvore uzrujanosti nego na neke druge. Ako se to dogodi, pomislite prvo na ovo:
Ja ne mogu uvati ovaj oblik uzrujanosti, a druge putati da odu.
Zbog cilja ovih vjebi, stoga, sve u ih smatrati istima.
7. Tada istraujte svoj um ne vie od minute ili priblino toliko, pokuajte identificirati izvjestan
broj razliitih oblika uzrujanosti koji vas uznemiruju, bez obzira na relativno znaenje koje im pridajete.
Primijenite dananju ideju na svaki od njih, koristei pri tome i ime izvora uzbuenja kako ga sami
opaate i osjeaja kojeg doivljavate.
Sukladni primjeri su:
Nisam zabrinut za iz razloga za koji mislim da jesam.
Nisam deprimiran glede iz razloga za koji mislim da jesam.
Dnevno je dovoljno izvesti vjebu tri do etiri puta.

32

VJEBA 6
Ja sam uzrujan jer vidim neto ega nema.

1. Vjebe s ovom idejom su vrlo sline prethodnim. Ponovno, neophodno je imenovati oboje: i oblik
uznemirenosti (bijes, strah, briga, depresija itd.) i njegov izvor koji opaamo, zasebno za svaku primjenu
ideje. Na primjer:
Ja sam ljut najer tamo vidim neto ega nema.
Ja sam zabrinut zbogjer tamo vidim neto ega nema.
2. Dananja ideja je korisna za primjenu na bilo to, to izgleda da nas uzbuuje i moe je se
plodonosno upotrijebiti tokom cijelog dana za ovu svrhu. Ipak, tri ili etiri razdoblja predviena za
vjebanje trebaju slijediti poslije jednominutnog pretraivanja uma, kao i ranije, a potom treba dananju
ideju primijeniti na svaku uznemirujuu misao koju otkrijemo tokom pretraivanja uma.
3. Ponovno, ako osjetite otpor primjeni dananje ideje na neke uznemirujue misli vie nego na
druge, podsjetite se dvaju upozorenja izreenih u prethodnoj lekciji:
Nema malih uznemirenosti.
Sve one jednako remete moj duevni mir.
i
Ja ne mogu zadrati ovaj oblik uznemirenosti,
a druge oblike pustiti da odu.
Zbog svrhe ovih vjebi, smatrat u ih sve istima.

33

VJEBA 7
Ja vidim samo prolost.
1. Ovoj je tvrdnji na poetku posebno teko povjerovati. A ipak je ona objanjenje za sve prethodne.
Ona je razlog zato sve to vidite ne znai nita.
Ona je razlog zato ste svemu to vidite pridali znaenje koje ono ima za vas.
Ona je razlog zato ne razumijete nita to vidite.
Ona je razlog zato vae misli ne znae nita i zato su te misli nalik na stvari koje vidite.
Ona je razlog zato niste nikada uznemireni zbog razloga zbog kojeg mislite da jeste.
Ona je razlog zato ste uznemireni jer vidite ono ega nema.
2. Stare ideje o pojmu vremena vrlo je teko promijeniti, jer je sve ono u to vjerujete ukorijenjeno u
vremenu i stare ideje zahvaljuju svoj opstanak injenici da niste nauili ove nove. A upravo to je i razlog
zato su vam potrebne nove ideje o vremenu. Ova prva ideja o vremenu zapravo i nije toliko udna koliko
se to moe uiniti u prvi trenutak.
3. Na primjer, pogledajte alicu. Vidite li vi stvarno alicu ili samo preispitujete svoja prola
iskustva uzimanja alice, osjeaja ei, pijenja iz alice, osjeaja dodira ruba alice i svojih usana,
dorukovanja, itd.? Kako bi inae znali hoe li se ili nee ova vrsta alice razbiti ako padne? to vi
zapravo znate o ovoj alici osim onoga to ste nauili u prolosti? Vi zapravo nemate nikakve predodbe o
tome to je ova alica osim svog ranijeg iskustva. Vidite li je onda zaista?
4. Pogledajte oko sebe. Isto vrijedi i za sve ostalo to gledate. Priznajte to primjenjujui dananju
ideju bez razlike na sve to obuhvatite pogledom. Na primjer:
Ja vidim samo prolost u ovoj olovci.
Ja vidim samo prolost u ovoj cipeli.
Ja vidim samo prolost u ovoj ruci.
Ja vidim samo prolost u ovom tijelu.
Ja vidim sumo prolost u onom licu.
5. Ne zadravajte se posebno ni na jednoj stvari, ali zapamtite - nemojte nita posebno ni preskoiti.
Kratko pogledajte na svaki predmet i onda krenite na slijedei. Biti e dovoljno tri ili etiri intervala
vjebanja i svaki od njih treba trajati oko jedne minute.

34

VJEBA 8
Moj je um zaokupljen prolim mislima.

1. Ova ideja je, naravno, razlog zato vidite samo prolost. U stvari, nitko i ne vidi nita. Vidi samo
svoje misli koje projicira prema van. Um je zaokupljen prolou, a to je uzrok pogrenog razumijevanja
vremena od kojeg pati vae vienje. Va um ne moe shvatiti sadanjost koja je jedino vrijeme koje zaista
postoji. On, prema tome, ne moe razumjeti vrijeme i ne moe, ustvari razumjeti nita.
2. Jedina potpuno istinita misao o prolosti je ta da prolosti zapravo nema. Stoga, uope misliti o
prolosti znai misliti o iluzijama. Vrlo je malo ljudi razumjelo to zaista znai stvaranje slika o prolosti
ili predvianje budunosti. Um je zapravo prazan kada to ini, zato to u tom sluaju ne misli zaista ni o
emu.
3. Svrha dananjih vjebi je priprema vaeg uma da prepozna stanje u kojem zaista nita ne misli.
Kada isprazne misli zapoljavaju va um, istina je blokirana. Prepoznavanje praznog uma i prestanak
vjerovanja da je ispunjen stvarnim idejama, prvi je korak na putu da se zaista vidi.
4. Dananje vjebe treba raditi zatvorenih oiju. Stoga to vi zapravo nita i ne moete vidjeti. Ovo
stanje je lake prepoznati, bez obzira koliko slikovito doivljavali misli, ako ne vidite nita ni u fizikom
svijetu. Pretraujte svoj um oko jedne minute, sa to je mogue manjim ulaganjem energije, registrirajui
samo misli koje susretnete u polju svijesti. Imenujte svaku od misli pomou glavnog lika ili teme koju
sadri i preite na slijedeu. Vjebanje zaponite govorei:
Izgleda da mislim o.
5.Onda spomenite svaku od misli zasebno. Na primjer:
Izgleda da mislim o (ime osobe), o (naziv objekta), o (naziv emocije).
i tako dalje, zakljuujui na kraju ovo vrijeme pretraivanja uma sa:
Ali moj um je zaokupljen prolim mislima.
6. Ovo se moe uraditi etiri ili pet puta dnevno, ukoliko vas ne razdrauje. Ako vam to bude
muno, dovoljno je tri ili etiri puta. Moete, pak, ustanoviti da vam pomae ukljuiti vlastitu
razdraenost, ili bilo koji drugi osjeaj izazvan dananjom vjebom, u samo pretraivanje uma.

35

VJEBA 9
Ne vidim nita kakvo je sada.
1. Ova ideja oigledno proizlazi iz dvije prethodne. Ali, dok je mogue intelektualno ju prihvatiti,
nije vjerojatno da e za sada vama bilo to znaiti. Ipak, razumijevanje nije nuno u ovom trenutku.
Ustvari, priznanje da ne razumijete je preduvjet za uklanjanje lanih ideja. Ove se vjebe bave praksom, a
ne razumijevanjem. Ne trebate vjebati ono to ve razumijete. Bilo bi previe zahtjevno sada teiti
razumijevanju i pretpostavite da ga ve posjedujete.
2. Neuvjebanom umu je teko vjerovati da ne postoji ono to sam sebi prividno slikovno prikazuje.
Ova nas ideja moe jako smetati i moe naii na bezbroj oblika aktivnog otpora. Ipak to ne prijei da ju
primijenimo. Ova ili bilo koja druga vjeba nita vie od toga i ne trai. Svaki mali pomak e osvijetliti
dio tame. Na kraju, potpuno razumijevanje e osvijetliti svaki kutak uma, oienog od smea koje ga je
dralo u mraku.
3. Ove vjebe se sastoje od gledanja oko sebe i primjene dananje ideje na sve to se vidi.
Podsjeamo na osnovno pravilo da se nita ne iskljuuje, zasebno ne vrednuje, bez obzira kakav osjeaj u
nama izazivalo. Vjebe je dovoljno primijeniti tri ili etiri puta. Na primjer:
Ja ne vidim ovaj stroj za pisanje onakvim kakav je sada.
Ja ne vidim ovaj telefon onakvim kakav je sada.
Ja ne vidim ovu ruku onakvom kakva je sada.
4. Ponite s najbliim stvarima, a onda proirite vidokrug:
Ja ne vidim onu vjealicu onakvom kakva je sada.
Ja ne vidim ona vrata onakvima kakva su sada.
Ja ne vidim ono lice onakvim kakvo je sada.
5. Ponovno podvlaim, vjebom nije potrebo obuhvatiti sve to se vidi, ali nita se posebno ne smije
iskljuiti. Budite sigurni da ste poteni sami sa sobom pri ovom razlikovanju. Moete doi u iskuenje da
ovu razliku uinite nejasnom.

36

VJEBA 10
Moje misli ne znae nita.
1. Ova se ideja primjenjuje na sve misli kojih ste svjesni ili kojih postanete svjesni tokom vjebe.
Razlog da se moe primijeniti na svaku misao lei u tome to vae misli nisu stvarne misli. Ovu smo
razliku ve ustanovili i sada emo to ponoviti. Jo uvijek nemate osnove za usporedbu. Kada je budete
imali, neete vie sumnjati da ono za to ste nekada vjerovali da predstavlja vae misli, ne znai nita.
2. Sada drugi puta koristimo ovu vrstu ideje. Samo je oblik donekle razliit. Ovog puta ideja poinje
sa: "Moje misli" umjesto "Ove misli" i nismo je otvoreno povezali sa stvarima oko sebe. Naglasak je sada
na nedostatku realnosti u onome to mislite da mislite.
3. Ovaj aspekt procesa ispravljanja poinje idejom da su misli kojih ste svjesni bez znaenja, prije
vanjske nego unutarnje, a potom se podvlai njihov proli, a ne sadanji status. Sada pak podvlaimo da
prisutnost ovih "misli" znai da vi zapravo i ne mislite. To je samo drugi nain ponavljanja ranije tvrdnje
da vam je um zapravo prazan. Prepoznati ovu injenicu znai prepoznati nitavila kada vam se ini da
neto vidite. Prepoznavanje nitavila kao takvog preduvjet je za stvarno i istinito vienje.
4. Zatvorite oi i zaponite ovu vjebu polaganim ponavljanjem u sebi ove ideje. Tada dodajte:
Ova e mi ideja pomoi da se oslobodim svega u to sada vjerujem
Kao i ranije, vjeba se sastoji u ispitivanju svog uma i potrazi za svim mislima koje su vam
dostupne, bez njihova biranja i prosuivanja. Nastojite izbjei bilo koju vrstu rasporeivanja. U stvari; ako
vam to pomae, moete zamisliti da promatrate udno rasporeenu povorku koja prolazi pokraj vas, a koja
za vas ima malo ili nikakvo znaenje. Dok svaka pojedina misao prolazi preko ekrana svijesti, recite:
Moja misao one znai nita.
Moja misao one znai nita.
5. Dananja tvrdnja oito moe sluiti za bilo koju misao koja vam zadaje bol, u bilo koje vrijeme.
Za danas preporuam pet vjebi ispitivanja uma, u trajanju jedne minute. Nije korisno produiti vrijeme
vjebanja, ali ga se moe skratiti na pola minute ili manje u sluaju neugode. Zapamtite: polagano ponavljajte ideju prije nego to ju zasebno primijenite. I dodajte:
Ova e mi ideja pomoi da se oslobodim svega u to sada vjerujem.

37

VJEBA 11
Moje mi beznaajne misli pokazuju beznaajan svijet.
1.Ovo je prva ideja koju dovodimo u vezu s bitnom fazom procesa ispravljanja: okretanjem
miljenja o svijetu. Izgleda nam kao da svijet odreuje ono to vidimo. Dananja tvrdnja uvodi ideju da
nae misli odreuje svijet koji vidimo. Budi zaista sretan to primjenjuje ideju u njenom poetnom
obliku, jer je ovom idejom tvoje osloboenje osigurano. U njoj lei klju opratanja.
2. Vrijeme za primjenu dananje ideje rasporedit e malo drugaije nego dosad. Vjebu zaponi sa
zatvorenim oima i polagano u sebi ponavljaj zadanu misao. Tada otvori oi i pogledaj okolo, blizu i
daleko, gore i dolje - bilo gdje. Tokom jedne minute, koliko e potroiti za primjenu ove misli, samo je
ponavljaj samom sebi i budi siguran da to ini bez urbe i bez bilo kakvog osjeaja hitnosti ili napora.
3. Da bi se ove vjebe izvele s potpunom koristi, oi se trebaju dosta brzo kretati s jedne stvari na
drugu, bez zadravanja na neemu posebnom. Rijei treba koristiti smireno, slobodno. Uvoenje u ovu
ideju treba biti to je mogue leernije. Ona sadri temelj za mir, oputanje i slobodu od briga koju
nastojimo postii. Zakljuujui vjebe, zatvori oi i jo jednom polagano ponovi ideju samom sebi.
4. Vjerojatno e biti dovoljno vjebe ponoviti tri puta tokom dana. Ako pri tome ne bude tjeskobe ili
je bude malo i ako bude sklon uraditi vie, moe ju ponoviti i pet puta. Vie od toga se ne preporua.

38

VJEBA 12
Ja sam uzrujan jer vidim beznaajan svijet.
1. Vanost ove ideje lei u tome da sadri ispravak velike iskrivljenosti opaanja. Ti misli da te
uzbuuje zastraujui svijet, ili tuni svijet, ili nasilniki svijet, ili ludi svijet. Sva ova svojstva sam si dao
svijetu. Svijet sam po sebi je bez ikakvog znaenja.
2. Ove se vjebe rade s otvorenim oima. Pogledaj oko sebe, ovog puta sasvim sporo. Pokuaj sam
sebi odrediti tempo tako da sporo pomicanje tvog pogleda s jedne stvari na drugu obuhvati jedan dosta
stalan vremenski interval. Ne dozvoli da vrijeme dok gleda jednu stvar postane znatno due ili krae od
vremena dok gleda drugu stvar. Umjesto toga, probaj odrediti odmjeren, ujednaen tempo. Nije vano
ono to vidi. Naui sebe pokloniti jednaku panju i jednako vrijeme svemu to gleda. To je poetni
korak u uenju pridavanja jednake vrijednosti svemu.
3. Dok okolo gleda, reci samom sebi:
Ja mislim da vidim zastraujui svijet, opasan svijet, neprijateljski svijet, tuan
svijet, zao svijet, ludi svijet,
i tako dalje, koristei bilo koji opisani termin koji ti padne na pamet. Ako ti padnu na pamet
pojmovi koji prije izgledaju pozitivni nego negativni, ukljui ih. Na primjer, moe misliti o "dobrom
svijetu" ili o "zadovoljavajuem svijetu". Ako ti se jave ovakvi termini, koristi ih zajedno s ostalima.
Moda jo nee shvatiti zato ovi "lijepi" pridjevi spadaju u ove vjebe, ali zapamti da "dobri svijet"
povlai za sobom i onaj "zloesti", a "zadovoljavajui" onaj "nezadovoljavajui". Svi pojmovi koji ti
prolaze glavom su odgovarajui predmeti za dananju vjebu. Nisu bitna njihova prividna svojstva.
4. Budi siguran da prilikom primjene dananje ideje ne mijenja vremenske intervale dok misli o
onome to dri ugodnim i onome to dri neugodnim. Za svrhu ovih vjebi, meu njima nema razlike.
Na kraju vjebe dodaj:
Ali ja sam uzrujan zato to vidim beznaajan svijet.

5. Ono to je bez znaenja nije ni dobro ni loe. Zato bi te onda uzrujavao beznaajan svijet? Ako
moe prihvatiti svijet kao beznaajan i dozvoliti da ispod toga lei istina ispisana za tebe, to e te uiniti
neopisivo sretnim. Ali zato to je svijet sam po sebi bez znaenja, prisiljen si u njega upisati ono to eli
da taj svijet bude. I to je onda ono to u njemu vidi. I to je ono to je uistinu beznaajno. Ispod tvojih
rijei ispisana je Boja Rije. Sada te tvoja istina uzrujava, ali kad se izbriu tvoje rijei, vidjet e
Njegovu. To i jest krajnji cilj ovih vjebi.
6. Dananju je ideju dovoljno primijeniti tri ili etiri puta u danu. Vrijeme vjebanja ne treba
premaiti jednu minutu. Moda e zakljuiti da je i to predugo. Kad osjeti napor, zavri s vjebama.

39

VJEBA 13

Beznaajan svijet raa strah.

1. Dananja ideja je drugi oblik one prethodne, samo to je specifinija glede izazvanih osjeaja. U
stvarnosti, svijet bez znaenja je nemogu. Ne postoji nita to nema znaenja. Ipak, iz toga ne proizlazi
da nee pomisliti kako opaa neto to nema znaenja. Ba obrnuto, vjerojatnije je da e pomisliti kako
ba to opaa.
2. Prepoznavanje beznaajnosti izaziva intenzivniju strepnju u svima koji se osjeaju odvojenima.
Ovo prepoznavanje predstavlja situaciju u kojoj Bog i ego "izazivaju" jedan drugoga s ishodom ije e
znaenje biti upisano u prazni prostor koji beznaajnost nudi. Ego grozniavo uri uskoiti u taj prostor da
bi u njemu uspostavio svoje ideje, u strahu da bi se inae praznina mogla upotrijebiti za razotkrivanje
njegove vlastite nemoi i nerealnosti. I samo glede toga ego je u pravu.
3. Zato je bitno da naui prepoznati beznaajno i da ga prihvati bez straha. Ako si prestraen,
sigurno e svijet obdariti svojstvima koja on ne posjeduje i pretrpati ga slikama koje ne postoje. Za ego,
iluzije su sigurnosne naprave, to moraju biti i za tebe koji se izjednauje s egom.
4. Dananje vjebe, koje radimo tri ili etiri puta, ne vie od jedne minute svaki put, treba izvesti
malo drugaije nego prethodne. Ponavljaj u sebi dananju ideju zatvorenih oiju. Tada otvori oi i polako
pogledaj oko sebe govorei:
Ja gledam u beznaajan svijet.
Ponovi sebi ovu tvrdnju dok gleda okolo. Tada zatvori oi i zakljui:
Beznaajan svijet raa strah jer ja mislim da se natjeem s Bogom.
5. Moe ti biti teko izbjei otpor, u jednom ili drugom obliku, glede ove zakljune izjave. Bilo
kakav oblik poprimio ovaj otpor, podsjeti se da te ovakve misli plae zbog "osvete" od strane
"neprijatelja". U ovom trenutku se ne oekuje da povjeruje u ovu izjavu i vjerojatno e je odbaciti kao
pogrenu. Ipak, obrati panju na bilo kakve znakove otvorenog ili skrivenog straha koje ova misao moe
izazvati.
6. Ovo je na prvi pokuaj iskazivanja jasnog odnosa uzroka i posljedice, odnosa za ije si
prepoznavanje jo neiskusan. Ne zadravaj se na zakljunom iskazu i ne pokuavaj ak ni misliti o njemu,
osim za vrijeme vjebe. To e za sada biti dovoljno.

40

VJEBA 14
Bog nije stvorio beznaajan svijet.
1. Dananja ideja je razlog zato je nemogu beznaajan svijet. Ono to Bog nije stvorio ni ne
postoji. A sve to postoji, postoji onako kako ga je On stvorio. Svijet koji vidimo nema nikakve veze sa
stvarnou. Ti si ga sam stvorio i on ne postoji.
2. Dananje vjebe treba raditi cijelo vrijeme sa zatvorenim oima. Vrijeme pretraivanja uma treba
biti kratko, najvie jednu minutu. Ne radi vie od tri puta s dananjom idejom, ukoliko ti nije ugodno. A
ako ti je ugodno, to je zato to razumije emu slue dananje vjebe.
3. Dananja ideja je drugi korak u uenju naputanja misli koje si sam upisao u svijet i vienja
Boje Rijei umjesto njih. Rani koraci u ovoj promjeni, koja se zaista moe nazvati spasenjem, mogu biti
vrlo teki, ak vrlo bolni. Neki od ovih koraka e te voditi direktno u strah. Nee ostati u tom strahu.
Otii e daleko izvan njega. Na smjer je savrena sigurnost i savren mir.
4. Sa zatvorenim oima, pomisli na sve strahote u svijetu koje ti padaju na pamet. Imenuj svaku od
njih kako ti se javi i onda negiraj njenu realnost. Bog ju nije stvorio i time nije realna. Na primjer reci:
Bog nije stvorio taj rat i stoga on nije stvaran.
Bog nije stvorio ovu zrakoplovnu nesreu i stoga ona nije stvarna.
Bog nije stvorio ovu katastrofu (imenuj) i stoga ona nije stvarna.
5. Odgovarajue teme za primjenu dananje ideje ukljuuju bilo to ega se boji da se moe
dogoditi tebi ili onome za koga se brine. U svakom pojedinom sluaju, imenuj "katastrofu" sasvim
odreeno. Ne koristi openite termine. Na primjer, nemoj rei: "Bog nije stvorio bolest", ve: "Bog nije
stvorio rak" ili "srani napad" ili bilo to drugo to u tebi moe izazvati strah.
6. Ovo je tvoj osobni repertoar uasa u koji gleda. Te su stvari dio svijeta koji vidi. Neke od njih
su iluzije koje dijeli s drugim ljudima, a neke su dio tvog osobnog pakla. To nije vano. Ono to Bog nije
stvorio moe biti samo u tvom vlastitom umu, odvojeno od Njegovog. Zato nema nikakvog znaenja.
Prepoznavanjem ove injenice, zakljui vrijeme vjebanja ponavljanjem dananje ideje:
Bog nije stvorio beznaajan svijet.
7. Dananja ideja se moe, naravno, primijeniti na bilo to, to ti smeta tokom dana, i izvan
razdoblja vjebanja. Vrlo je odreeno primjeni. Reci:
Bog nije stvorio beznaajan svijet. On nije stvorio (navedi situaciju koja ti
smeta) i stoga ona nije stvarna.

41

VJEBA 15
Moje misli su slike koje sam sam stvorio.
1. To je stoga to se misli koje misli da misli javljaju kao slike pa ih ne moe prepoznati kao
nepostojee. Ti misli da ih misli, pa misli i da ih vidi. Tako je stvoreno tvoje "vienje", funkcija
koju si dao svojim tjelesnim oima. To nije vienje. To je stvaranje slika. Ono preuzima mjesto vienju,
zamjenjujui viziju iluzijama.
2. Ova uvodna ideja u proces stvaranja slika koji zove vienjem, nee ti mnogo znaiti. Poet e
ju razumijevati kada bude ugledao male rubove svjetlosti oko istih predmeta koje sada vidi. To je
poetak stvarnog vienja. Nakon to se ovo pojavi, moe biti siguran da e stvarno vienje brzo doi.
3. Kako budemo ili dalje, moda e imati mnoge "epizode svjetlosti". Ove epizode mogu
poprimiti razne oblike, a neki od njih mogu biti neoekivani. Nemoj ih se bojati. To su znaci da konano
otvara oi. Oni nee dugo trajati, zato to simboliziraju istinsko opaanje i nemaju veze sa znanjem.
Ove ti vjebe nee otkriti znanje, ali e pripremiti put za njega.
4. Primjenjujui dananju ideju, prvo je ponovi samom sebi, a onda je primjeni na sve to vidi
oko sebe, koristei ime predmeta i zadravajui oi na njemu dok govori:
Ovaj je slika koju sam sam stvorio.
Onaj je slika koju sam sam stvorio.
Nije potrebno ukljuiti veliki broj pojedinanih predmeta u primjenu dananje ideje. Ali potrebno je
nastaviti gledati sve predmete dok osnovnu ideju ponavlja u sebi. Svaki put ideju treba ponoviti vrlo
polako.
5. Oigledno je da tokom jedne minute vjebanja, koliko preporuam, ideju nee moi primijeniti
na mnogo predmeta. Pokuaj stoga napraviti to sluajniji izbor. Ako pone osjeati nelagodu, dovoljno
je i manje od minute za svaku vjebu. Ne primjenjuj dananju ideju vie od tri puta ukoliko se ne osjea
potpuno ugodno, a nikako vie od etiri puta. Meutim, ideju moe primijeniti prema potrebi tokom
cijelog dana.

42

VJEBA 16
Ja nemam neutralnih misli.
1. Dananja je ideja poetni korak u rasprivanju vjerovanja da tvoje misli nemaju uinka. Sve to
vidi je rezultat tvojih misli. Bez iznimke. Misli nisu velike ili male, jake ili slabe. One su samo istinite ili
lane. Istinite stvaraju ono to im je slino. Isto ine i one lane.
2. Ne postoji kontradiktorniji pojam od pojma "uzaludne misli". Teko se moe nazvati uzaludnim
neto to se uzdie do opaanja cijelog svijeta. Svaka misao koju stvara doprinosi istini ili iluziji, ona
proiruje istinu ili umnoava iluzije. Ustvari, ti ne moe nita umnoavati, ali inei to ne moe ni iriti
3. Osim prepoznavanja da misli nikada nisu uzaludne, spasenje takoer zahtijeva da prepozna kako
svaka misao koju ima donosi mir ili rat, ljubav ili strah. Nemogu je neutralan ishod jer je nemogua
neutralna misao. Postoji veliko iskuenje da se misli ispunjene strahom odbace kao nevane, trivijalne i
nedovoljno vrijedne nae panje, pa je bitno sve ih prepoznati jednako razornim i jednako nerealnim. Ovu
ideju emo prakticirati u mnogim oblicima prije nego ju zaista shvati.
4. Tokom primjene dananje ideje, zatvorenih oiju pretrauj svoj um otprilike jednu minutu. I
aktivno se potrudi ne previdjeti bilo koju "malu" misao koja moe pokuati izbjei ovu pretragu. Teak
zadatak dok se ne navikne. Uvidjet e da ti je jo uvijek teko izbjei umjetne razlike. Svaka misao koja
se javi, bez obzira na svojstva koja joj pripisuje odgovarajui je subjekt za primjenu dananje ideje.
5. Za vrijeme vjebanja prvo u sebi ponovi ideju, a onda, kako koja ideja proleti kroz polje svijesti,
zadri je u fokusu svjesnosti i reci samom sebi:
Ova misao o ..nije neutralna misao.
Ona misao o ..nije neutralna misao.
Kao i obino, dananju ideju koristi kad god si svjestan odreene misli koja izaziva tjeskobu.
Preporuam ti ovaj oblik da bi postigao navedeni cilj:
Ova misao o . nije neutralna misao, jer ja nemam neutralnih misli.
6. Preporuam etiri do pet vjebi dnevno, ako ih izvodi bez napora. Ako osjeti napetost, dovoljno
je vjebati tri puta. Duina vjebanja se takoer moe smanjiti ako se pojavi nelagoda.

43

VJEBA 17
Ja ne vidim neutralne stvari.
1. Ova ideja je drugi korak u smjeru identifikacije uzroka i posljedice onako kako zaista djeluju u
svijetu. Ti ne vidi neutralne stvari zato to nema neutralnih misli. Uvijek misli dolaze prve, unato
iskuenju da se vjeruje kako je obrnuto. To nije nain na koji svijet misli, ali mora nauiti da je to nain
na koji ti misli. Kad ne bi bilo tako, opaanje ne bi imalo svog uzroka i ono samo bi bilo uzrok realnosti.
S obzirom na vrlo promjenljivu prirodu opaanja, ovo je malo vjerojatno.
2. Primjenjujui dananju ideju, otvorenih oiju reci samom sebi:
Ja ne vidim neutralne stvari jer nemam neutralnih misli.
Zatim pogledaj oko sebe, zadravajui pogled na svakoj stvari koju uoi dovoljno dugo da bi
mogao rei:
Ja ne vidim neutralno ..jer moje misli o .......... nisu neutralne.
Na primjer, moe rei:
Ja ne vidim neutralan zid, jer moje, misli o zidovima nisu neutralne.
Ja ne vidim neutralno tijelo jer moje misli o tijelima nisu neutralne.
3. Kao i obino, bitno je ne raditi razlike izmeu onoga za to vjeruje da je ivo ili neivo, ugodno
ili neugodno. Bez obzira u to vjeruje, ti ne vidi nita to je stvarnu ivo ili stvarno radosno. Razlog lei
u tome to jo uvijek nisi svjestan bilo koje misli koja je zaista istinita i stoga uistinu sretna.
4. Preporuam tri do etiri razdoblja vjebanja, ali ne manje od tri koliko je potrebno za potpunu
korist. Tri puta vrijedi vjebati ak i ako osjeti otpor. Ipak, u ovom sluaju, duina vjebanja se moe
smanjiti na manje od minute.

44

VJEBA 18
Ja nisam sam u proivljavanju posljedica svojeg vienja.
1. Dananja ideja je drugi korak u uenju da misli koje uzrokuju ono to vidi, nikada nisu neutralne
ili nevane. Ona isto tako naglaava ideju da su umovi povezani, emu u dati vei naglasak kasnije.
2. Dananja se ideja ne odnosi toliko na ono to ti vidi koliko na nain kako to vidi. Zato dananje
vjebe naglaavaju ovaj aspekt tvog opaanja. Tri ili etiri vjebe koje preporuam, treba ovako raditi:
3. Pogledaj oko sebe, sluajno izaberi subjekte za primjenu dananje ideje, te zadri pogled na
svakom dovoljno dugo da moe rei:
Ja nisam sam u proivljavanju posljedica naina na koji vidim.
Zakljui svaku vjebu ponavljanjem osnovne ideje koja vrijedi za sve subjekte.
Ja nisam sam u proivljavanju posljedica svojeg vienja.
Svaku vjebu dovoljno je raditi jednu minutu ili ak manje.

45

VJEBA 19
Ja nisam sam u proivljavanju posljedica svojih misli.
1. Dananja ideja je jasan razlog zato tvoje vienje ne djeluje samo na tebe. Primijetit e da
povremeno ideje povezane s mislima prethode idejama povezanim s opaanjem, dok je redoslijed ponekad
i obrnut. Razlog ovome je da redoslijed nije vaan. Miljenje i njegove posljedice u stvari su istovremeni,
jer uzrok i posljedica nikada nisu odvojeni.
2. Danas ponovno naglaavamo injenicu da su umovi povezani. U prvi trenutak teko je u
potpunosti prihvatiti ovu ideju, jer ona sa sobom nosi ogroman osjeaj odgovornosti i moe se ak
smatrati "invazijom na privatnost". A ipak, injenica je da nema privatnih misli. Unato tvom poetnom
otporu ovoj ideji, shvatit e da ona mora biti istinita ako je uope mogue spasenje. A spasenje mora biti
mogue jer je ono Boja Volja.
3. Dananje vjebe zahtijevaju da ih se radi zatvorenih oiju i da se jednu minutu pretrauje um.
Prvo treba ponoviti dananju ideju, potom paljivo pretraiti um i utvrditi koje misli sadri u sebi u
vrijeme vjebanja. Dok razmatra svaku od misli, imenuj glavne linosti ili teme koje sadri. Dok to radi
zadri misao u centru panje govorei:
Ja nisam sam u proivljavanju posljedica ove misli o.
4. Do sada si se ve trebao priviknuti na zahtjev da radi to je mogue manju razliku pri izboru
subjekata za vjebanje. Neu to svaki dan ponavljati, ali u te povremeno podsjetiti. Ne zaboravi da je
sluajan izbor vaan i za ove vjebe. Nepostojanje prvenstva pri odabiru subjekata, dovesti e na kraju do
prepoznavanja da ne postoji prvenstvo niti u udima.
5. Pored primjene dananje ideje "po potrebi", treba ju vjebati najmanje tri puta. Ako je
neophodno, vrijeme vjebanja se moe skratiti. Ne pokuavaj raditi vie od etiri puta.

46

VJEBA 20

Ja sam odluio vidjeti.

1. Do sada smo bili dosta leerni glede vremena vjebanja. Ustvari, nije bilo propisivanja vremena
za obavljanje vjebi, traio se minimalni napor, a nije se traio ni interes ili aktivna suradnja. Ovaj pristup
je bio namjeran i vrlo paljivo planiran. Nismo izgubili iz vida kljunu vanost preobrazbe tvog miljenja.
O tome zavisi spasenje svijeta. Nee primijetiti smatra li se prisiljenim ovo raditi i poputa li pred
zlovoljom i otporom.
2. Ovo je na prvi pokuaj da uvedemo strukturu. Nemoj to pogreno shvatiti kao pokuaj da se
primjeni sila ili pritisak. Ti eli spasenje. Ti eli biti sretan. Ti eli mir. Sada ih nema jer ti je um
potpuno nediscipliniran i ne moe vidjeti razliku izmeu radosti i tuge, zadovoljstva i bola, ljubavi i
straha. Sada ui kako ih razlikovati. I velika e biti nagrada.
3. Tvoja odluka da vidi je sve to vienje zahtijeva. Ono to eli je tvoje. Nemoj pogrijeiti
mislei da je mali napor koji se od tebe trai pokazatelj da je na cilj malo vrijedan. Zar moe spasenje
svijeta biti trivijalan cilj? I zar svijet moe biti spaen ako ti ne bude spaen? Bog ima jednog Sina i taj je
Sin uskrsnue i ljubav. Njegova je volja izvrena jer mu je dana sva snaga na Nebu i na Zemlji. U tvojoj
odluci da vidi je vienje koje ti je dano.
4. Dananje vjebe sastoje se u tome da cijelog dana sebe podsjea da eli vidjeti. Dananja ideja
takoer preutno povlai za sobom spoznaju da ti sada ne vidi. Prema tome, ponavljajui dananju ideju
ti izjavljuje da si odluio izmijeniti sadanje stanje u stanje koje zaista eli.
5. Dananju ideju ponavljaj polako i pozitivno najmanje dva puta u jednom satu, nastojei da to ipak
bude svakih pola sata. Nemoj se alostiti ako ponekad zaboravi, ali potrudi se da zaista zapamti.
Dodatna ponavljanja treba primijeniti na bilo koju situaciju, osobu ili dogaaj koji te uznemirava. Ti ih
moe drugaije vidjeti i ti e ih tako i vidjeti. Ono to eli to i vidi. Takav je stvarni zakon uzroka i
posljedice koji djeluje u svijetu.

47

VJEBA 21
Ja sam odluio stvari vidjeti drugaije.
1. Dananja ideja oito je nastavak i proirenje one prethodne. Ovoga puta potrebni su specifini
periodi pretraivanja uma kao dodatak primjeni ideje na posebne situacije koje se mogu pojaviti. Nuno je
pet puta raditi vjebu, a svaka treba trajati cijelu minutu.
2. Vjebu zaponi ponavljanjem ideje u sebi. Tada zatvori oi i paljivo pretrauj svoj um kako bi
pronaao prole, sadanje ili mogue budue situacije koje u tebi izazivaju srdbu. Srdba moe poprimiti
oblik bilo koje reakcije u rasponu od blage razdraenosti do pomame. Nije vaan stupanj osjeaja koji
proivljava. Sve vie postaje svjestan da lagana razdraljivost ili dodijavanje nije nita drugo do veo
prevuen preko snane razjarenosti.
3. Zato, tokom vjebanja pokuaj ne dozvoliti "malim" mislima o bijesu da pobjegnu. Zapamti da ti
u stvarnosti ne prepoznaje ono to izaziva gnjev u tebi i sve to vjeruje s tim u vezi ne znai nita.
Vjerojatno e biti u iskuenju dulje se zadrati na nekim situacijama ili linostima, lano vjerujui da su
one "oiglednije". To nije tako. To je samo primjer vjerovanja da su neki oblici napada opravdaniji od
drugih.
4. Dok pretrauje svoj um glede oblika u kojima se pojavljuju napadake misli, svaku od njih
zadri u polju svijesti dok samom sebi govori:
Ja sam odluio vidjeti .. (ime osobe) drugaije.
Ja sam odluio vidjeti .. (opii situaciju) drugaije.

5. Pokuaj biti to odreeniji. Moe, na primjer, usmjeriti svoj bijes na odreeno svojstvo neke
linosti, vjerujui da je taj bijes ogranien na ovaj aspekt. Ako tvoje opaanje boluje od ovog oblika
deformacije, reci:
Odluio sam vidjeli ..(opii svojstvo) u ......... (ime osobe) drugaije.

48

VJEBA 22
Ono to vidim je oblik osvete.
1. Dananja ideja tono opisuje nain na koji svatko tko posjeduje napadake misli mora vidjeti
svijet. Projiciravi svoj bijes u svijet, on vidi osvetu koja samo to ga nije sustigla. Svoj vlastiti napad on
tako opaa kao samoobranu. To postaje sve zloudniji krug, sve dok osoba ne poeli promijeniti nain
gledanja. Inae, napadake i protunapadake misli e je zaokupiti i nastaniti cijeli njezin svijet. Kakav je
onda duevni mir mogu za ovakvu osobu?
2. Ti eli pobjei od ovakve divljake fantazije. Zar to nisu radosne vijesti kad uje da gornje
stanje nije realno? Zar ne usreuje otkrie kad ustanovi da moe pobjei? Ti si sam stvorio ono to bi
elio razoriti, sve ono to mrzi i ono to bi napao i ubio. Sve ono ega se boji ne postoji.
3. Danas najmanje pet puta pogledaj svijet oko sebe, najmanje po jednu minutu svaki put. Dok ti se
oi miu polako s predmeta na predmet, od jednog do drugog tijela, reci samom sebi:
Ja vidim samo ono to je prolazno.
Ja ne vidim nita to je trajno.
Ono to vidim nije stvarno.
Ono sto vidim je oblik osvete.
Na kraju svake vjebe upitaj sebe:
Je li to svijet koji zaista elim vidjeti?
Odgovor je oigledan.

49

VJEBA 23

Ja mogu pobjei od svijeta kojeg vidim

odricanjem od napadakih misli.
1. Dananja ideja predstavlja jedini izlaz iz straha koji uvijek pobjeuje. Nita drugo ne djeluje, sve
drugo je besmisleno. Ali ovaj nain ne moe zakazati. Svaka misao koju ima stvara segment svijeta koji
vidi. To znai da su tvoje misli one s kojima moramo raditi ako elimo promijeniti tvoje opaanje svijeta.
2. Ako su napadake misli uzrok svijeta koji vidi, mora nauiti da su te misli ono to ne eli.
Nema nikakvog smisla aliti svijet. Besmisleno je pokuavati promijeniti svijet. Nemogue ga je
promijeniti jer je on samo posljedica. Ali zato zaista ima smisla mijenjati svoje vlastite misli o svijetu. Ti
mijenja uzrok. Posljedica e se sama spontano promijeniti.
3. Svijet koji vidi je osvetniki svijet i sve je u njemu simbol osvete. Sve u tvom opaanju "vanjske
realnosti" je slikovna predodba tvojih vlastitih napadakih misli. Stoga je ispravno pitanje, moe li se ovo
nazvati vienjem? Zar nije mata bolja rije za ovakav proces, a halucinacija odgovarajui termin za
njegov rezultat?
4. Ti vidi svijet koji si stvorio, ali ti ne vidi sebe kao stvaratelja slika. Ti se ne moe spasiti od
svijeta, ali moe pobjei od njegovog uzroka. To je ono to spasenje znai, jer gdje je svijet koji vidi
kada mu je nestao uzrok? Vienje ve sadri zamjenu za sve ono to misli da sada vidi. Ljepota moe
osvijetliti tvoje slike i tako ih preobraziti da e ih zavoljeti iako su stvorene od mrnje. Jer ih nee sam
stvarati.
5. Dananja ideja uvodi misao da nisi uhvaen u zamku u svijetu koji vidi zato to se moe
promijeniti uzrok tog svijeta. Ova promjena zahtijeva, kao prvo, identifikaciju uzroka kojem se potom
dozvoljava da ode kako bi ga mogli zamijeniti. Prva dva koraka u ovom procesu zahtijevaju tvoju suradnju. Zavrni korak to ne zahtijeva. Tvoje su slike ve zamijenjene. Kad napravi prva dva koraka, vidjet
e da je tako.
6. Osim koritenja ove ideje tokom cijelog dana prema potrebi, treba ju kroz vjebu primijeniti pet
puta. Gledajui oko sebe, prvo polako ponovi ideju u sebi, potom zatvori oi i posveti otprilike jednu
minutu pretraivanju svog uma u potrazi za napadakim mislima koje ti se javljaju. Dok jedna od njih
prolijee poljem svijesti, reci:
Ja mogu pobjei od svijetu kojeg vidim odricanjem od napadakih misli o.
Zadri svaku napadaku misao u polju svijesti dok ovo govori, a onda ju odbaci i prijei na
slijedeu.
7. Tokom vjebanja budi siguran da si ukljuio i misli u kojima sam napada nekog drugog kao i
one u kojima drugi napadaju tebe. Njihovi rezultati su sasvim isti jer su te misli potpuno iste. Ovo jo ne
prepoznaje i od tebe se zasad trai samo da ih u dananjim vjebama tretira istim. Jo uvijek smo u fazi
identifikacije uzroka u svijetu koji vidi. Kad konano naui da se misli u kojima napada i misli u
kojima si napadnut ne razlikuju, spreman si uzroku dozvoliti da nestane.

50

VJEBA 24
Ja ne opaam to je za mene najbolje.
1. U svim situacijama koje se javljaju ti ne vidi izlaz koji bi te usreio. Stoga i nema kompas za
odgovarajuu akciju i nain kako procijeniti rezultat te akcije. Ono to radi odreeno je tvojim opaanjem
situacije, a to opaanje je pogreno. Iz toga neizbjeno proizlazi da ne radi u svom interesu, to bi trebao
biti tvoj jedini cilj u svakoj situaciji koja se ispravno opaa. Inae nee uope prepoznati te situacije.
2. Ako shvati da ne opaa svoje vlastite interese, moe nauiti koji su to interesi. Ali dok si
uvjeren da ih zna, ne moe uiti. Dananja je ideja korak k otvaranju tvog uma da uenje moe zapoeti.
3. Dananje vjebe zahtijevaju mnogo vie potenja nego to si naviknut upotrebljavati. Nekoliko
tema koje e poteno i paljivo razmotriti za vrijeme pet vjebi koje e raditi tokom ovog dana biti e
korisnije od velikog broja takvih tema koje e povrno ispitivati. Preporuam da pretraga polja svijesti
traje po dvije minute, a to je ono to se radi tokom vjebi.
4. Vjebe treba zapoeti ponavljanjem dananje ideje u sebi, otvorenih oiju. Potom treba zatvoriti
oi i pretraivati polje svijesti u potrazi za nerazrijeenim situacijama koje te trenutno brinu. Naglasak
treba biti na otkrivanju ishoda koji eli. Brzo e shvatiti da ima na umu niz ciljeva kao dio eljenog
ishoda i da su ti ciljevi na razliitim razinama i esto u proturjenosti.
5. Primjenjujui dananju ideju imenuj svaku situaciju koja ti se javi i onda paljivo nabroji to vie
ciljeva koje bi elio postii pri razrjeavanju te situacije. Oblik svake vjebe bi trebao otprilike biti
ovakav:
U situaciji koja obuhvaaja bih elio da se
dogodii da se dogodi,
i tako dalje. Pokuaj obraditi to vie vrsta ishoda koje iskreno eli, ak i ako za neke od njih ne
izgleda da su direktno povezani sa situacijom ili ak s njom nemaju nikakve veze.
6. Ako ove vjebe dobro napravi, brzo e shvatiti da postavlja veliki broj zahtjeva u situaciji, a da
oni s njom nemaju nikakve veze. Takoer e brzo shvatiti da su mnogi od tvojih ciljeva proturjeni, da
nema na umu jedinstven ishod i da mora doivjeti razoaranje glede nekih od svojih ciljeva, bez obzira
na to kako se situacija razvijala.
7. Nakon to odredi duu listu ciljeva ijem se ispunjenju nada u odreenoj situaciji koja ti je pala
na pamet, reci samom sebi:
Ja ne opaam to je za mene najbolje u ovoj situaciji,
i nastavi sa sljedeom situacijom.

51

VJEBA 25
Ja ne znam emu bilo to slui.
1. Svrha je znaenje. Dananja ideja objanjava zato sve to vidi ne znai nita. Ti ne zna emu
to slui. Prema tome, to je za tebe besmisleno. Sve slui tvojim vlastitim najboljim interesima. To je
svrha kojoj sve slui, to mu je cilj, to je to to znai. Prepoznavanje toga znai sjedinjavanje tvojih ciljeva.
Prepoznavanjem istoga sve to vidi dobiva znaenje.
2. Ti opaa svijet i sve u njemu kao neto znaajno, u okviru ciljeva koje ego postavlja. Ti ciljevi
nemaju nikakve veze s tvojim vlastitim najboljim interesima zato to ti nisi ego. Ovo lano
poistovjeivanje ini te nesposobnim za razumijevanje emu bilo to slui. Kao rezultat ovoga, osuen si
da sve zloupotrebljava. Kad u ovo povjeruje, pokuati e povui ciljeve koje si pripisao svijetu, umjesto
da ih pokua ojaati.
3. Drugi nain opisivanja ciljeva koje sada opaa je rei da su svi oni u vezi s "osobnim"
interesima. Jer ti nema osobnih interesa, tvoji ciljevi se u stvarnosti ne odnose ni na to. Njegovanjem
ovakvih ciljeva, ti zapravo nema nikakvih ciljeva. I stoga ne zna emu bilo to slui.
4. Prije nego shvati svrhu dananjih vjebi, potrebna je jo jedna misao. Na najniim razinama ti
shvaa svrhu. Ali svrha se ne moe shvatiti na tim razinama. Na primjer: ti shvaa da telefon slui svrsi
razgovaranja s nekim tko nije u tvojoj neposrednoj blizini. Ono to ne razumije je zbog ega eli s njim
razgovarati. A to je ono to ini tvoj kontakt s tom osobom znaajnim ili ne.
5. Za tvoje uenje od kljune je vanosti volja da se odrekne ciljeva koje si trenutno postavio.
Prepoznavanje da su ti ciljevi besmisleni, prije nego "dobri" ili "loi", je jedini nain da se ovo postigne.
Dananja je ideja korak u ovom smjeru.
6. Vjebu je potrebno raditi est puta dnevno u trajanju od po dvije minute. Svaka vjeba treba
poeti s polaganim ponavljanjem dananje ideje. Tome slijedi gledanje oko sebe i dozvoljavanje pogledu
da se zaustavi na bilo emu to privue pozornost, blisko ili udaljeno, "vano" ili "nevano", "ljudsko" ili
"neljudsko". S pogledom na svakom ovako odabranom subjektu, reci, na primjer:
Ja ne znam emu slui ova stolica.
Ja ne znam emu slui ova olovka.
Ja ne znam emu slui ova ruka.
Ovo govori sasvim polako, bez pomicanja pogleda sa subjekta dok ne zavri iskaz o njemu. Tada
se okreni slijedeem subjektu i primjeni dananju ideju kao i ranije.

52

VJEBA 26
Moje napadake misli napadaju moju neranjivost.
1. Oigledno je ako moe biti napadnut, nisi neranjiv. Ti vidi napad kao stvarnu prijetnju. To je
stoga jer misli da zaista moe napadati. A ono to bi trebalo djelovati kroz tebe mora isto tako djelovati i
na tebe. To je zakon koji e te na kraju spasiti, ali ti ga sada zloupotrebljava. Sada mora nauiti kako ga
koristiti u svojem najboljem interesu, a ne protiv njega.
2. Zato to projicira svoje napadake misli, osjetit e strah od napada. Ako se boji napada, onda
mora vjerovati da nisi neranjiv. Napadake misli te tako ine ranjivim u tvom vlastitom umu koji i jest
mjesto u kojem su one smjetene. Ne mogu se zajedno prihvatiti napadake misli i neranjivost. Oni su
suprotni jedan drugom.
3. Dananja ideja uvodi misao da ti napada prvo samog sebe. Ako napadake misli moraju za
sobom povlaiti vjerovanje da si ranjiv, njihov je uinak tvoje slabljenje u vlastitim oima. Tako one
napadaju tvoj doivljaj samog sebe. Lana slika o samom sebi preuzima mjesto onoga to ti stvarno jesi.
4. Vjebanje dananje ideje pomoi e ti razumjeti da je ranjivost ili neranjivost rezultat tvojih
vlastitih misli. Nita te ne moe napasti osim tvojih vlastitih misli. Nita osim tvojih vlastitih misli ne
moe te navesti da misli da si ranjiv. I nita osim tvojih vlastitih misli ne moe ti dokazati da to nije tako.
5. Za primjenu dananje ideje potrebno je est vjebi. Treba ih pokuati raditi svaku pune dvije
minute. Vrijeme vjebanja se moe skratiti na minutu ako se osjeti velika nelagoda, ali nikako ispod
minute.
6. Vjebu treba zapoeti ponavljanjem dananje ideje u sebi. Potom treba zatvoriti oi i napraviti
pregled nerijeenih pitanja ija te rjeenja brinu. Ta briga moe imati oblik depresije, zabrinutosti, gnjeva,
osjeaja da si prevaren, straha, zle slutnje ili prezauzetosti. Odgovarajui subjekt za vjebu .je bilo koji
problem koji jo nije rijeen, a koji se vraa u tvoje misli tokom dana. U toku jedne vjebe nee moi
koristiti mnogo takvih problema jer na svakog od njih mora potroiti vie vremena nego do sada.
Dananju ideju treba ovako primijeniti:
7. Prvo imenuj situaciju:
Ja sam zabrinut zbog.
Tada prei preko svakog mogueg ishoda koji ti se javlja s tim u vezi i koji te zabrinjava, sasvim
odreeno se obraajui svakom od njih rijeima,
Bojim se da e sedogoditi.
8. Ako dobro radi vjebu, treba ti se javiti pet ili est munih mogunosti (ishoda) ostvarivih u
svakoj situaciji koju obrauje, a vjerojatno i vie. Mnogo je korisnije obraditi manje situacija ali
temeljito, nego samo dotai veliki broj njih. Dok se nastavlja lista predvidljivih ishoda, za svaku situaciju,
vjerojatno e ustanoviti da su neki od tih ishoda, posebno onih koji ti se javljaju pri kraju liste, manje
prihvatljivi za tebe. Ipak pokuaj ih sve skupa jednako tretirati i to to moe ire.
9. Kad si imenovao svaki ishod kojeg se boji, reci samom sebi:
Ova je misao napad na mene samog.
Svaku vjebu zakljui ponavljanjem dananje ideje o sebi.

53

VJEBA 27
Iznad svega ja elim vidjeti.
1. Dananja ideja izraava malo vie od puke odlunosti. Ona daje prednost vienju u odnosu na
ostale elje. Moe se kolebati glede upotrebe ove ideje, to je izraz tvoje nesigurnosti da li stvarno tako i
misli. To nije vano. Svrha dananjih vjebi je malo pribliiti vrijeme kad e ova ideja biti u potpunosti
istinita.
2. Moe upasti u veliko iskuenje i povjerovati da se od tebe trai neka vrsta rtvovanja kad bude
govorio da iznad svega eli vidjeti. Ako te spopadne tjeskoba zbog ove iskljuivosti, onda dodaj:
Vienje nikoga nita ne kota.
Ako je strah od gubitka jo prisutan, dodaj:
To moe samo blagosloviti.
3. Dananja ideja zahtijeva mnogo ponavljanja kako bi se iz nje izvukla najvea korist. Treba je
koristiti najmanje svakih pola sata, a po mogunosti i ee. Moe pokuati svakih 15 - 20 minuta.
Preporuam da je ponavlja u pravilnim intervalima od jutarnjeg buenja ili neposredno poslije njega i da
se pokua drati tih intervala tokom cijelog dana. To nije teko uraditi, ak i ako si zauzet razgovorom ili
si u to vrijeme zabavljen neim drugim. Usprkos svemu moe u sebi ponavljati jednu kratku reenicu, a
da nikome ne smeta.
4. Pravo pitanje glasi: koliko esto e se sjetiti ove ideje? Koliko zaista eli da ova ideja bude
istinita? Odgovori na prvo pitanje i istovremeno si odgovorio i na drugo. Vjerojatno e propustiti
nekoliko vjebi, moda i vei broj njih. Neka te to ne smeta, ve se dalje nastoj drati rasporeda. Ako
samo jednom tokom dana osjeti savrenu iskrenost ponavljajui dananju ideju, moe biti siguran da si
sebi utedio mnoge godine napora.

54

VJEBA 28
Iznad svega ja elim stvari vidjeti drugaije.
1. Danas mi, u stvari, sasvim odreeno primjenjujemo jueranje ideje. U ovim vjebama napravit
e niz obveza. Neemo se ovdje baviti time hoe li se u budunosti tih obveza i drati. Ako ih barem
sada eli preuzeti, ve si zakoraio na put da ih se pridrava. A mi smo tek na poetku.
2. Moda e se zauditi zato je vano rei, na primjer: "Iznad svega ja elim ovaj stol vidjeti
drugaije". Samo po sebi to uope nije vano. Ali ipak, to je to samo po sebi? I to to znai "samo po
sebi"? Ti vidi oko sebe mnogo odvojenih stvari, a to zaista znai da ti uope ne vidi. Ili vidi ili ne vidi.
Kad bude jednu stvar vidio na drugaiji nain, vidjet e sve stvari drugaije. Svjetlost koju vidi u bilo
kojoj stvari pojedinano ista je ona svjetlost koju vidi u njima svima.
3. Kada kae: "Iznad svega ja elim ovaj stol vidjeti drugaije", ti se obvezuje da e povui svoje
unaprijed stvorene ideje o stolu i da e otvoriti vlastiti um onome to taj stol zaista jest i emu slui. Ti ga
ne definira u pojmovima iz prolosti. Pita to je on, a ne govori mu unaprijed to je on. Ne vee
njegovo znaenje za svoje siuno iskustvo o stolovima, niti mu ograniava svrhu na svoje male osobne
misli.
4. Nee dovoditi u pitanje ono to je ve definirano. A svrha ovih vjebi jest da postavlja pitanja i
da prima odgovore. Govorei: "Iznad svega ja elim ovaj stol vidjeti drugaije", ti se obvezuje na
vienje. To nije jedno iskljuivo obvezivanje. To je obveza koja vrijedi za stol isto toliko kao i za sve
ostalo, ni manje ni vie.
5. Ti moe, ustvari, ostvariti vienje samo iz tog jednog jedinog stola, ako povue iz njega sve
svoje ideje i gleda ga potpuno otvorenog uma. Taj ti stol ima neto pokazati, neto lijepo, isto i
beskonano vrijedno, puno sree i nade. Stvarna svrha tog stola skrivena je ispod svih tvojih ideja o
njemu, a tu svrhu on dijeli s cijelim svemirom.
6. Uporabom stola kao subjekta za primjenu dananje ideje, ti zapravo trai da vidi smisao cijelog
svemira. Ovaj isti zahtjev e postavljati svakom subjektu kojeg bude koristio u vjebama. A ti se
obvezuje svakom od tih subjekata da e dozvoliti da ti otkrije svoju svrhu, umjesto da u njega utiskuje
svoje osobno prosuivanje.
7. Danas emo raditi est dvominutnih vjebi. Prvo emo iskazati dananju ideju, a onda emo je
primijeniti na sve to vidimo oko sebe. Subjekte emo nasumce odabirati i svakom od njih treba pokloniti
istu iskrenost tokom primjene dananje ideje. Pokuat emo svakome od njih priznati jednaku vrijednost u
njihovom doprinosu naem vienju.
8. Kao i obino, primjena treba ukljuiti imenovanje subjekta na koji se nasumce spusti pogled i
tamo zadri dok izgovara:
Iznad svega ja elim ovajvidjeti drugaije.
Svaku vjebu treba raditi sasvim polagano i to paljivije. Nema razloga za urbu.

55

VJEBA 29
Bog je sve to vidim.
1. Dananja ideja objanjava zato sve moe vidjeti ispunjeno smislom. Ona objanjava zato nita
nije odvojeno, samo po sebi ili u sebi. Objanjava, isto tako, zato nita nema smisla od onoga to vidi. U
stvari, ona objanjava svaku ideju koju smo do sada koristili i takoer sve one iza njih. Dananja je ideja
potpuna osnova za vienje.
2. Vjerojatno e ti biti vrlo teko u ovom trenutku shvatiti ovu ideju. Moda e ti se uiniti ludom,
bez potovanja, besmislenom, smijenom, ak prijekora vrijednom. Sigurno da Bog nije u stolu, na
primjer, kakvim ga ti sada vidi. Ipak, juer smo naglasili da taj isti stol dijeli smisao svemira. A ono to
dijeli smisao svemira dijeli istovremeno i smisao svog Tvorca.
3. Pokuaj, onda, danas poeti uiti kako s ljubavlju gledati na sve stvari, s ljubavlju, potovanjem i
bez predrasuda. Ti stvari danas uope ne vidi. Zna li to je u njima? Nita od onog to ti se ini da jest.
Njihova sveta svrha stoji izvan tvog uskog vidokruga. Kada ti vienje pokae svetost koja osvjetljava
svijet, tek onda e savreno razumjeti dananju ideju. I nee ti tada biti jasno kako je ikada mogla
izgledati tekom za shvaanje.
4. Naih se est dvominutnih vjebi za danas trebaju drati poznatog modela. Poni s ponavljanjem
ideje u sebi, a onda je primijeni na sluajno odabrane subjekte oko sebe, imenujui svakog posebno.
Nastoj izbjei tenju za izborom u vlastitoj reiji. To moe biti posebno zavodljivo jer ti je dananja ideja
potpuno nepoznata. Zapamti da je bilo kakav redoslijed koji bi ti uveo, stran realnosti.
5. Tvoja lista subjekata treba biti to neovisnija od subjektivnog odabira.
Na primjer, odgovarajua lista treba ukljuiti:
Bog je u ovoj vjealici za kaput.
Bog je u ovom asopisu.
Bog je u ovom prstu.
Bog je u ovoj lampi.
Bog je u onom tijelu.
Bog je u onim vratima.
Bog je u onoj kanti za smee.
Kao dodatak zadanim vjebama, dananju ideju ponovi najmanje jednom u toku jednog sata,
gledajui polagano oko sebe, izgovarajui bez urbe rijei u sebi. Radei tako, najmanje jednom ili dva
puta, trebao bi doivjeti osjeaj spokoja.

56

VJEBA 30
Bog je u svemu to vidim jer Bog je u mom umu.
1. Dananja je ideja odskona daska za vienje. Iz te e se ideje svijet pred tobom otvoriti i gledat
e u njega i vidjeti to nikada do sada nisi vidio. I nee vie vidjeti ono to si nekada vidio.
2. Danas se pokuavamo koristiti novom vrstom "projekcije". Ne pokuavamo se osloboditi onoga
to ne volimo time to emo to vidjeti izvan sebe. Umjesto toga, pokuavamo u svijetu vidjeti ono to je u
nama, spoznati da je ono to prepoznajemo izvan nas smjeteno u naem vlastitom umu. Tako se
pokuavamo sjediniti s onim to vidimo, a ne da to to vidimo drimo odvojenim od sebe. To je temeljna
razlika izmeu pravog vienja i naina kako ti vidi.
3. Dananju ideju treba to ee primijeniti tokom dana. Kada moe, ponovi ju polako u sebi,
gledajui oko sebe i pokuavajui razumjeti da ideju treba primijeniti na sve to vidi ili moe vidjeti
unutar svog vidokruga.
4. Stvarno vienje se ne ograniava pojmovima kao to su "blizu" i "daleko". Kako bih pomogao da
se pone privikavati na dananju ideju, savjetujem da pokua misliti o stvarima koje su izvan tvog
sadanjeg prostora, a isto tako i o stvarima koje zaista moe vidjeti, primjenjujui dananju ideju.
5. Pravo vienje nije samo neogranieno vremenom i prostorom, ono uope ne ovisi od tjelesnih
oiju. Jedini njegov izvor je um. Da se to lake navikne na ovu ideju, savjetujem ti da posveti nekoliko
vjebi njezinoj primjeni sa zatvorenim oima. Koristi sve to ti padne na pamet i gledaj unutar sebe, a ne
izvan sebe. Dananja ideja je primjenjiva na oba ova naina gledanja, i to u jednakoj mjeri.

57

VJEBA 31
Ja nisam rtva svijeta koji vidim.
1. Dananja je ideja uvod u tvoju izjavu osloboenja. Ideju opet treba primijeniti i na svijet koji
vidi izvana i na svijet koji vidi iznutra. Primjenjujui ideju koristit emo oblik vjebe koji emo sve vie
upotrebljavati, uz promjene koje emo naznaivati. Uopeno govorei, oblik ukljuuje dva aspekta, jedan
u kojem ideju primjenjuje trajnije, a drugi se sastoji od estih primjena ideje tokom dana.
2. Danas su potrebna dva dua razdoblja za vjebanje ideje, jedno ujutro, a drugo naveer.
Preporuam tri do pet minuta za svako od njih. Tokom vjebi, polagano gledaj oko sebe ponavljajui ideju
dva ili tri puta. Tada zatvori oi i primijeni istu ideju na svoj unutarnji svijet. Pobjei e od oba, jer je
unutarnji svijet uzrok vanjskog.
3. Ispitujui svoj unutarnji svijet, pusti svaku misao koja ti proe glavom da doe do svjesnosti i
svaku od njih na trenutak promatraj. A onda neka ju zamijeni slijedea. Nastoj ne stvarati nikakvu
hijerarhiju izmeu misli. Promatraj ih kako dolaze i odlaze to je mogue hladnije. Ne zadravaj se ni na
jednoj posebno, nego pusti da se struja misli kree jednakomjerno i smireno bez posebnog poklanjanja
panje s tvoje strane. Dok sijedi i mirno promatra vlastite misli, ponovi samom sebi dananju ideju
koliko hoe puta, ali bez ikakve urbe.
4. Kao dodatak ovome, dananju ideju ponavljaj to ee tokom dana. Podsjeti samog sebe da
sastavlja deklaraciju nezavisnosti u ime svoje vlastite slobode. A u tvojoj slobodi lei sloboda svijeta.
5. Dananja je ideja takoer posebno korisna da se iskoristi kao odgovor na bilo koji oblik iskuenja
koji bi se javio. Ona je deklaracija da nee popustiti pred iskuenjem i tako staviti sebe u ropstvo.

58

Ovo je Teaj o udima.

Njegov cilj nije poduavati o znaenju ljubavi,
jer to se ne moe nauiti.
Njegov cilj je odstraniti blokade
koje koe svijest o prisutnosti ljubavi,
a ljubav je vae prirodno nasljee.
Nasuprot ljubavi je strah,
ali ono to je sveobuhvatno nema suprotnosti.
Stoga ovaj teaj moemo jednostavno
izraziti ovako:
Nita to je stvarno ne moe biti ugroeno
Ne postoji nita nestvarno
U tome lei Mir Boji

59