2008

Sveuilite u Dubrovniku
Ivan Grbavac

[VJEBE IZ RPP&APR]
Poetniki teaj za AutoCAD, nastao na osnovi knjige AutoCAD for Dummies

Sadraj:
Radne povrine (workspaces).................................................................................................................. 7
Radna povrina .................................................................................................................................... 8
Toolbars Trake s alatima................................................................................................................... 8
Statusna traka.................................................................................................................................... 10
Prozor sa instrumentima (Dashboard) .............................................................................................. 12
Dynamic input (Promjenljivi unos) .................................................................................................... 12
Prozor za naredbe (command window) .......................................................................................... 13
Radna povrina .................................................................................................................................. 15
Palete (Palettes) ................................................................................................................................ 17
Sistemske varijable ............................................................................................................................ 18
Pomo ................................................................................................................................................ 20
Primjer crtanja objekta .......................................................................................................................... 21
Pripreme za crtanje ........................................................................................................................... 21
Izrada crtea ...................................................................................................................................... 24
Vijak ............................................................................................................................................... 27
Matica ............................................................................................................................................ 28
Zumiranje i micanje ....................................................................................................................... 29
Array naredba ................................................................................................................................ 29
Rastezanje ..................................................................................................................................... 31
rafura ........................................................................................................................................... 33
Plotanje.......................................................................................................................................... 35
Podeavanje radne povrine pripreme za crtanje .............................................................................. 37
Mjerne jedinice.................................................................................................................................. 38
Granice crtanja .................................................................................................................................. 39
Izrada crtae povrine ....................................................................................................................... 39
Tipovi linija i mjerila........................................................................................................................... 39
Osobine crtea ................................................................................................................................... 40
Postavljanje izgleda u prostoru za papir ........................................................................................... 40
Stvaranje layouta ........................................................................................................................... 40
2

Stvaranje uzoraka .............................................................................................................................. 42

Upravljanje svojstvima .......................................................................................................................... 44
Layeri (slojevi).................................................................................................................................... 44
Ostala svojstva ............................................................................................................................... 45
Stvaranje novih slojeva .................................................................................................................. 46
Rukovanje slojevima .......................................................................................................................... 48
Upotreba imenovanih objekata ........................................................................................................ 49
AutoCAD DesignCenter.................................................................................................................. 49
Kontroliranje preciznosti ....................................................................................................................... 52
Hvatanje (snap) toaka na objektu.................................................................................................... 53
Hvatanje toaka sa snap overrides ................................................................................................ 53
Hvatanje toaka sa snap opcijom .................................................................................................. 55
Kako crtati linije ..................................................................................................................................... 56
Linije, izlomljene linije i mnogokuti ................................................................................................... 57
Izlomljena linija (Pline) .................................................................................................................. 58
Pravokutnik.................................................................................................................................... 60
Mnogokut ...................................................................................................................................... 61
Krivulje ............................................................................................................................................... 62
Krug ............................................................................................................................................... 62
Kruni luk ....................................................................................................................................... 63
Elipsa.............................................................................................................................................. 65
SPLINE krivulje .............................................................................................................................. 66
Donut krafna ............................................................................................................................... 67
Oblaci ............................................................................................................................................. 68
Toke ................................................................................................................................................. 69
Izmjene objekata (Editing)..................................................................................................................... 70
Command-first izmjene ..................................................................................................................... 70
Selection-first izmjene ....................................................................................................................... 70
Direktne izmjene objekta (grip izmjene) ........................................................................................... 70
Odabir naina izmjena objekata ........................................................................................................ 70
3

Naini odabira objekata .................................................................................................................... 71

Odabir jedan po jedan ................................................................................................................... 71
Prozor za odabir............................................................................................................................. 72
Usavravanje odabira ........................................................................................................................ 73
Naredbe za izmjene ........................................................................................................................... 75
Move, Copy i Strech........................................................................................................................... 76
Bazne toke i pomaci .................................................................................................................... 76
ROTATE, SCALE, ARRAY i OFFSET....................................................................................................... 80
Rotiranje ........................................................................................................................................ 80
Promjena veliine .......................................................................................................................... 80
Array .............................................................................................................................................. 81
Offset ............................................................................................................................................. 82
TRIM, EXTEND, BREAK, FILLET, CHAMFER i JOIN............................................................................... 83
Trim i Extend.................................................................................................................................. 83
Break.............................................................................................................................................. 85
Fillet and champfer........................................................................................................................ 85
Join................................................................................................................................................. 87
Direktne izmjene objekta (Grip editing) ................................................................................................ 88
Primjer upotrebe Grip editinga ......................................................................................................... 88
Move.............................................................................................................................................. 89
Copy sa Move naredbom .............................................................................................................. 90
Stretch ........................................................................................................................................... 90
Kontrole za prikaz .................................................................................................................................. 92
Zumiranje Paniranje (micanje po crteu) .......................................................................................... 92
Pogled (View)..................................................................................................................................... 94
Zoom i Pan papirnatog prostora ....................................................................................................... 95
3D modeliranje ...................................................................................................................................... 98
3D radna povrina ............................................................................................................................. 98
Dashboard ....................................................................................................................................... 100
Rad s Dashboardom ........................................................................................................................ 102
4

Vizualni stilovi .................................................................................................................................. 104

3D navigacija.................................................................................................................................... 105
Ulaenje u orbitu ............................................................................................................................. 106
Vie o 3D modeliranju ..................................................................................................................... 108
Tekst .................................................................................................................................................... 109
Pripreme za pisanje ......................................................................................................................... 109
Stil teksta ..................................................................................................................................... 109
Zato koristiti Annotative stilove ................................................................................................. 112
Naredbe za tekst.............................................................................................................................. 112
Linija ............................................................................................................................................ 112
Odlomak ...................................................................................................................................... 114
Background Mask i Insert Field ....................................................................................................... 117
Ureivanje teksta ............................................................................................................................ 118
Tablice ............................................................................................................................................. 120
Stilovi tablica ............................................................................................................................... 120
Stvaranje tablica .......................................................................................................................... 122
Kotiranje .............................................................................................................................................. 123
Temeljni pojmovi ............................................................................................................................. 124
Vrste kota u AutoCAD-u 2008 ......................................................................................................... 125
Alati za kotiranje .............................................................................................................................. 126
Stil za kotiranje ................................................................................................................................ 126
Stvaranje i ureivanje stilova ...................................................................................................... 127
Postavke stilova ........................................................................................................................... 129
Kotiranje .......................................................................................................................................... 131
Linearne kote ............................................................................................................................... 131
Annotativne kote ......................................................................................................................... 133
Crtanje ostalih kota ..................................................................................................................... 133
Izmjena kota .................................................................................................................................... 134
Izmjena kotnih crta ...................................................................................................................... 134
Izmjena teksta na kotnim crtama ................................................................................................ 134
5

Pokazivai ........................................................................................................................................ 135

arfura ................................................................................................................................................. 137

Radne povrine (workspaces)

Postoje tri standardne radne povrine u AutoCAD-u 2008.

AutoCAD Classic: otvara novi crte pripremljen za 2D crtanje sa alatnom trakom

(toolbar) i paletom sa alatima. Ova radna povrina je najslinija prijanjim verzijama
radnih povrina.

2D Drafting & Annotation: otvara novi crte pripremljen za 2D crtanje sa alatnom

trakom i prozorom sa instrumentima (dashboard) optimiziranim za tehniko crtanje u
dvije dimenzije

3D Modeling: otvara novi crte pripremljen za 3D modeliranje, sa navigacijom,

vizualizacijom i alatima za modeliranje pogodnim za 3D rad.

Slika 1: ...

Zasad emo raditi sa klasinom radnom povrinom.

Radna povrina
Postupak otvaranja nove radne povrine je :
FileNew a zatim se odabere acadiso.dwt. Vie o otvaranju nove radne povrine e biti
reeno kasnije.

Slika 2: ...

Paletu sa alatima moemo ugasiti da nam ne smeta.

Toolbars Trake s alatima

Standard toolbar: lociran ispod izbornika. Tu se mogu nai upravljake i druge funkcije
zajednike za Windows programe. Tu se nalaze i specijalizirane AutoCAD funkcije kao
zumiranje ili pomicanje crtea (panning)
Styles toolbar: desno od standardnog toolbara, upotrebljava se za odabir i formatiranje
teksta, dimenzioniranje i stilove tablica.
Workspaces toolbar: ispod standardnog izbornika, slui za upravljanje radnim povrinama.

Layers toolbar: desno od Workspaces toolbar-a. Ukljuuje naredbe i padajui izbornik za

manipulaciju sa slojevima koji su osnovni alat za organizaciju i formatiranje objekta.
Properties toolbar: desno od Layers toolbara. Upotrebljava se za postavljanje svojstava
AutoCAD objekata kao to su boje, vrste linija i debljine linija.
Draw toolbar: vertikalno sa lijeve strane ekrana. Sadri najee upotrebljavane naredbe za
crtanje.
Modify toolbar: vertikalno sa desne strane ekrana. Sadri najee upotrebljavane naredbe
za izmjene.
Draw Order toolbar: ispod Modify toolbara. Koristi se za pa kontrolu prikaza objekata,
odnosno pomou njega postavljamo objekte jedan iza/ispred drugog.
Zatvaranje ili otvaranje nove grupe toolbara se vri desnim klikom na postojei toolbar, te se
zatim odabire eljena opcija
AutoCAD tipke daju tooltips krae opise koji se pojavljuju kada se kursor zaustavi povie
tipke. Dulji opis funkcije ikonice se pojavljuje u statusnoj traci (status bar).

Slika 3: Trake sa alatima i upravljanje s njima

Statusna traka
Pojavljuje se na dnu ekrana i omoguuje nekoliko vanih postavki koje utjeu na nain
crtanja i izmjena. Naredbe i podaci koje sadri su:
Koordinate: pokazuju X, Y i Z koordinate toke (gdje kursor pokazuje) na prostoru za crtanje
s obzirom na ishodite sustava. Ako su koordinate sive boje praenje koordinata je
iskljueno. Da bi se opet ukljuilo treba kliknuti na koordinate te one tada postaju crne
SNAP, GRID i ORTHO tipke: ove tri tipke kontroliraju tri alata za osiguravanje preciznog
crtanja i izmjena:

SNAP: kursor se moe kretati samo po tono odreenim cjelobrojnim koordinatama.

Ova opcija omoguuje lake crtanje fiksno udaljenih objekata.

GRID:

prikazuje linije pravilno postavljenih tokica koje slue kao referenca za

udaljenost.

ORTHO: ograniava linije crtanja na horizontalne i vertikalne pomake to ini

ortogonalno crtanje lakim.

POLAR: tipka za polarno praenje. Omoguuje kursoru da preferira odreene kutove kada se
crta ili mijenja objekt. Po poetnim postavkama preferirani kutovi su viekratnici od 900, ali
se mogu navesti i proizvoljni kutovi kao npr. 45 ili 30 stupnjeva.
OSNAP i OTRACK: tipke za hvatanje specifinih toaka na objektima. Upotrebljavaju se za
uzimanje toaka na postojeim objektima, na primjer krajnje toke linije ili centra kruga.
Object Snap (OSNAP) hvata toke objekta, a Object Snap Tracking (OTRACK) je sofisticiraniji
nain hvatanja toaka koji s obzirom na OSNAP toke trai neke nove. OTRACK pomou
sredita stranica kvadrata, dobivenih OSNAP funkcijom, pronalazi sredite samog kvadrata.
DUCS (Dynamic User Coordinate System): tipka koja slui za stvaranje 3D objekata. Kako
ovdje ne uimo 3D modeliranje, ovom se tipkom neemo sluiti.
DYN(Dynamic Input): prikazuje naredbe i opcije u obliku tooltipa kraj kursora. Ova tipka vam
pomae u zadravanju fokusa na objekt koji crtate.
LWT (Lineweight display mode): jedan od atributa koji se moe pripisati objektima u
AutoCAD-u je debljina linija. Ovom tipkom odluujemo da li emo vidjeti debljine linija na
ekranu. Meutim debljine linija se pojavljuju pri plotanju (printanju, ispisivanju) neovisno o
tome da li je opcija iskljuena ili ukljuena.
MODEL/PAPER: prostor za crtanje se sastoji od nekoliko tabova: Model, Layout1 i Layout2.
Model prikazuje dio crtea za zvanog prostor modela gdje se stvara vei dio crtea. Svaki
10

od preostalih tabova prikazuje izgled papirnatog prostora gdje se mogu napraviti sve
potrebne dorade za plotanje. Layouti ukljuuju jedno ili vie gledita koji otkrivaju neke ili sve
objekte kod modela. Layout se obino izrauje u odreenom mjerilu.
MODEL/PAPER tipka se upotrebljava nakon to se klikne na jednu od Layout tabova. Kada na
tipci pie MODEL, crtanje i izmjene se dogaaju i unutar prostora za model. Kada na tipci pie
PAPER, crtanje i izmjene se pohranjuju samo na papir u trenutnom Layout-u.
Maximize/Minimize Viewport (pojavljuje se samo na papirnatim prikazima): Kada gledate
papirnate prikaze statusna traka, umjesto prikaza modela, prikazuje ovu dodatnu tipku.
Kada se klikne na Maximize Viewpoint prostor papira se proiruje tako da ispuni cijeli crtai
prostor. Kada se opet klikne na tu tipku, sada se zove Minimize Viewpoint, prikaz se vraa na
normalnu veliinu.
Annotation Scale controls (Kontrola veliine biljeaka): sadri tri tipke koje kontroliraju
veliinu i izgled novih AutoCAD2008 objekata za biljeke.

Annotation Scales padajui izbornik sadri listu mjerila biljeaka. Ovisno o

odabranom mjerilu, sve biljeke mijenjaju svoju veliinu ili moemo namjestiti da
samo neke biljeke mijenjaju veliinu (AUTOANNOUPDATE).

Annotation Visibility mijenja vidljivost biljeaka. Kada je arulja ugaena vidljive su

samo one biljeke koje imaju mjerilo odabrano u Annotation Scales. Inae su sve
biljeke vidljive.

AUTOANNOUPDATE kontrolira automatsko mijenjanje veliine svih biljeaka u

ovisnosti o Annotation Scales.

Lock/Unlock Toolbar Palette Positions: zakljuava ili otkljuava pozicije traka sa alatima.
Trusted Autodesk DWG: ova se tipka pojavljuje kada je postojei crte, kojeg smo otvorili,
raen u AutoCAD-u ili AutoCAD-u LT (zadnjih godina se pojavljuje sve vie programa koji
mogu sauvati datoteke u DWG formatu).
Associated Standards File: ova tipka se moe vidjeti ako se omogui CAD-ova provjera
standarda i konfigurira standard za crtanje (.DWS datoteka).
Manage Xrefs: ova se tipka pojavljuje kada se otvori crte koji sadrava xrefs (vanjske DWG
datoteke koje su uklopljene u trenutni crte).
Status Bar Menu: omoguuje dodavanje ili uklanjanje tipki sa statusne trake.
Clean Screen: maksimizira prozor za crtanje prikazujui ga preko cijelog ekrana.

11

Slika 4: ...

Prozor sa instrumentima (Dashboard)

Dashboard je novo svojstvo AutoCAD-a uvedeno 2007. Usko je vezano sa radnom povrinom
2D Drafting & Annotation. 3D Modeling ima svoj poseban prozor. AutoCAD Classic uope
nema Prozor sa instrumentima, nego koristi nekoliko traka sa alatima.

Dynamic input (Promjenljivi unos)

Kada je promjenljivi unos ukljuen kursor dobiva nekoliko dodatnih osobina:

Koordinate kursora su uvijek prisutne kraj njega, kod crtanja

Upute za crtanje kod pokrenutih naredbi se takoer prikazuju kraj kursora

Kad se naredba pokrene mogue je, strelicom prema dolje na tipkovnici, vidjeti i
odabrati opcije crtanja

Vrijednosti koje se upisuju pojavljuju se u tooltipu kraj kursora, a sustav jo prikazuje i

dimenzije kod crtanja ili micanja objekata

12

Slika 5: ...

Prozor za naredbe (command window)

Slika 6: ...

U njemu se zadaju naredbe, ali se i prikazuju upute, upozorenja i poruke o grekama.

Popis svih naredbi i kratica moe se vidjeti na:
Tools CustomizeEdit Program Parameters in either AutoCAD (acad.pgp)
Primjer crtanja uz pomo prozora za naredbe (iskljuena je opcija DYN)
1. Upiite L i zatim pritisnite Enter
AutoCAD zapoinje LINE naredbu i u prozoru za naredbe se ispie:
LINE Specify first point:
2. Klikne se bilo gdje na ekran za prvu toku
Specify next point or [Undo]:
3. Kliknite opet na ekran za jo jednu toku
AutoCAD nacrta prvi segment linije
4. Kliknite opet negdje na prostor za crtanje
AutoCAD nacrta drugi segment linije i prikae
Specify next point or [Close/Undo]:
Sad su se pojavile opcije [uvijek se navode u uglatim zagradama]. Da bi se odabrala
eljena opcija upiu se velika slova opcije i pritisne Enter
5. Upiite U i pritisnite Enter
AutoCAD poniti zadnji segment
13

6. Upiite 3,2 i pritisnite Enter

AutoCAD je nacrtao novi segment linije do toke T(3,2)
7. Napravite jo nekoliko toaka
AutoCAD e napraviti jo nekoliko segmenata linije.
8. Upiite X i pritisnite Enter
X nije valjana opcija u komandnoj liniji tako da AutoCAD prikazuje poruku o greci i
opet pita za novu toku.
Point or option keyword required.
Specify next point or [Close/Undo]:
9. Pritisnite C i Enter
AutoCAD crta zavrni segment linije, koji stvara zatvorenu figuru, i zavrava LINE
naredbu. Prikazuje se prazna komandna linija sugerirajui kako je AutoCAD spreman
za iduu naredbu:
Command:
10. Pritisnite F2
AutoCAD prikazuje tekstualni prozor koji je zapravo poveana verzija prozora za
naredbe. Sadri povijest svih interakcija programa i vas.

Slika 7: ...

11. Pritisnite opet F2

Prozor se zatvara
Nekoliko savjeta:

Ako se zapetljate u naredbama jednostavno pritiite Esc dok se ne pojavi prazna

komandna linija.
14

Podrazumijevane vrijednosti se pojavljuju u ovakvim zagradama <>. Npr. prvi upit za

crtanje mnogokuta je:
Enter number of sides <4>:
Ako elite prihvatiti tu vrijednost, jednostavno pritisnete Enter. Umjesto Entera
moete i Desni klik Enter ili pritisnuti tipku Space (ako ne upisujete tekst).

Gledajte komandnu liniju jer se tu automatski ispisuju naredbe i opcije koje odabirete
miem. Naredbe koje ste miem odabrali ispred sebe mogu imati '_ ili _ da bi se
pomoglo onima koji ne znaju engleski.

Nemojte zatvarati komandnu liniju

Desni klik na komandnu liniju i prozor prikazuje padajui izbornik sa opcijama (npr 6
zadnjih naredbi koje ste koristili)

U komandnoj liniji moete se sluiti strelicama prema gore i prema dolje

Radna povrina
Kao to je ve prije navedeno radna povrina se sastoji od nekoliko tabova okvirno
podijeljenih u dva dijela:

Model: gdje se stvaraju objekti koji se predoavaju svijetu, kako na primjer zidovi,
kanali...(prva slika)

Papir: gdje se stvaraju posebni pogledi objekata za plotanje, obino sa okvirom oko
njih i naslovom. Papirnati dio moe sadravati vie tabova koji mogu biti potpuno
razliiti (druga slika).

Korisni savjet:

Efikasno crtanje u AutoCAD-u zahtjeva od vas stalne poglede na prozor za naredbe, a

to je na poetku vaeg crtanja teko ostvariti. Tako da, ako ete se u budunosti baviti
ovim programom, trebate polako poeti razvijati naviku gledanja prozora za naredbe
jer se u njemu javljaju informacije kojih nigdje drugo nema.

15

Slika 8: ...

Slika 9: ...

16

Palete (Palettes)
AutoCAD 2008 sadri vie od 10 paleta, te jo jednu veliku paletu zvanu Dashboard
(Tools
Palettes). Osim nje ee upotrebljavane palete su:

Properties and DesignCenter:

Slui za podeavanje atributa objekta i imenovanih objekta (slojevi, blokovi)

Tool Palettes:
Sadri mnogo tabova sa simbolima i uzorcima

Sheet Set Manager:

Sadri alate za ureivanje svih crtea projekta kao crtea na papiru

External References:
Upotrebljava se za dodavanje vanjskih datoteka crteu; datoteke ukljuuju rasterske
slike, DWF(Drawing Web Format) i DNG(Design - MicroStation).

Markup Set Manager:

Prikazuje komentare recenzije korisnika Atuodesk Design Review-a

QuickCalc:
Znanstveni kalkulator

dbConnect;
omoguava spajanje na vanjsku bazu podataka...

Osim preko izbornika (Tools
Palettes) palete imaju i svoje kratice koje ih pokreu:
Ctrl+1 (Properties)
Ctrl+2 (DesignCenter)
Ctrl+3 (Tool Palettes)
Ctrl+4 (Sheet Set Manager)
Ctrl+7 (Markup Set Manager)
Ctrl+8 (QuickCalc)

17

Slika 10: ...

Sistemske varijable
Promjena sistemske varijable vri se tako da se u prozor za naredbe upie ime varijable, a
zatim AutoCAD prikae njenu vrijednost i pita novu vrijednost. Ako samo pritisnete Enter
varijabla se nee promijeniti, a ako upiete broj varijabla se mijenja na taj broj.
Jedna od sistemskih varijabli je SAVETIME. Ako se postavi na 10 AutoCad e automatski,
svako 10 minuta, sauvati va crte, a ako se postavi na 60 onda e crte biti sauvan svakih
60 minuta.
Ako elite vidjeti popis svih varijabli tada
1. Upiite SETVAR, Enter
AutoCAD vas onda pita za ime varijable koju elite vidjeti i/ili mijenjati ili ako elite
vidjeti vie varijabli kae vam da trebate upisati upitnik
Enter variable name or [?]

18

2. Unesete ?, Enter
Tada vas pita koje varijable elite ispisati
Enter variable(s) to list <*>:
3. Pritisnete Enter za unos ponuenog znaka i otvori se tekstualni prozor sa varijablama
3DCONVERSIONMODE 1
3DDWFPREC 2
3DSELECTIONMODE 1
ACADLSPASDOC 0
ACADPREFIX C:\Documents and... (read only)
ACADVER 17.1s (LMS Tech) (read only)
ACISOUTVER 70
AFLAGS 16
ANGBASE 0.0000
ANGDIR 0
ANNOALLVISIBLE 0
ANNOAUTOSCALE -1
ANNOTATIVEDWG 0
APBOX 0
APERTURE 10
AREA 0.000 (read only)
Press ENTER to continue:

19

Mnoge varijable se mogu mijenjati i kroz opcije kao npr. na slici

Slika 11: ...

Pomo
AutoCAD 2008 u sebi sadri prirunike za pomo (F1), novosti u odnosu na prethodne verzije,
prua on-line pomo, ali i online trening.

Slika 12: ...

20

Slika 13: ...

Primjer crtanja objekta

Pripreme za crtanje
Cilj iduih nekoliko stranica je dati upute za crtanje ovog jednostavnog objekta (limene
ploice sa sredinjom rupom) koji e nam ujedno posluiti i za uenje osnova crtanja.

Slika 14: ...

21

1. Pokrenite AutoCAD i postavite prostor za rad kao 2D Drafting & Annotation

2. FileNew
Ovo radimo da bi smo izabrali uzorak sa predefiniranim vrijednostima u skladu sa ISO
standardima
3. Odaberite acadiso.dwt za metriki sustav i ISO norme. Za ameriki imperijalni sustav (ini
i stope) se koristi acad.dwt uzorak.

Slika 15: ...

4. Iskljuite sve tipke iz statusne trake osim DYN i MODEL

ovo radimo da bi nam crtanje u poetku bilo to jednostavnije, bez funkcija koje bi nas
mogle zbuniti
5. FormatDrawing Limits ili utipkate u komandnu liniju LIMITS
Ovo nam slui da bi redefinirali veliinu radne povrine. U komandnoj liniji se pojavljuje
Specify lower left corner or [ON/OFF] <0.0000,0.0000>:
6. Pritisnemo Enter za prihvat toke 0,0
Sada AutoCad pita za gornji desni kut
Specify upper right corner <420.0000,297.0000>:
7. Upiemo toku 2750, 1850
Tako sada imamo prostor za crtanje malo manji od A4 papira
8. Kliknite desnom tipkom mia na SNAP tipku u statusnoj traci i odaberite Settings.
Tab Snap i Grid postavki nam se prikae
22

9. Postavite postavke kao na slici:

Snap On: Checked ukljuimo snap tipku na statusnoj traci

Grid On: Checked ukljuimo grid tipku na statusnoj traci

Snap X Spacing: 10 kursor mia se moe kretati samo po nevidljivoj mrei sa

razmakom od 10 jedinica

Snap Y Spacing: 10 isto, samo za Y os

Grid X Spacing: 100

Grid Y Spacing: 100

Grid je vidljiva mrea napravljena od malih tokica izmeu kojih je navedeni razmak,
koji moemo upotrebljavati kao referentne toke. Grid se ne pojavljuje na plotanim
crteima

Slika 16: ...

10. Kliknite OK
Vidi se mrea (grid) i uinak SNAP efekta
11. ViewZoomAll
Cijela radna povrina, koju smo definirali, se rairi preko ekrana
12. Kliknite na Save (Ctrl+S) i sauvajte crte

23

Izrada crtea
1. Napravite sve to se od vas trailo za pripremu crtea u prethodnom dijelu
2. Na vrhu Dashboard ploe odaberite Layer Properties Manager
U AutoCAD Classic ta tipka se nalazi na lijevom kraju Layer trake sa alatima.
3. New Layer tipka
AutoCAD dodaje novi sloj (Layer) i daje mu ime Layer1
4. Upiite ime za Rupa sloj na kojemu ete crtati i pritisnite Enter

Slika 17: ...

5. Kliknite na boju, otvorit e se prozor za izbor boje

6. Odaberite plavu boju sa indeksom 5

24

Slika 18: ...

7. Sada stvorite sloj koji se zove Plocica i postavite kao boju Cyan (4)
8. Dok je jo obiljeen sloj Plocica kliknite na zelenu kvaicu, Set Current button.
Tako smo Plocicu postavili kao trenutni sloj, i sve to crtamo se ucrtava u taj sloj.
Trenutni slojevi mogu mijenjati i preko Dashboarda.
9. Kliknite OK da se zatvori Layer properties Manager.
Sada se na Dashboardu, na alatnoj traci za slojeve pojavio sloj Plocica. Idui korak je
crtanje kvadratne ploice na taj sloj.
10. Kliknite na Ractangle tipku na drugom panelu od vrha Dashboarda (Draw toolbar AutoCAD Classic workspace)
Poinje RECTANG naredba, a AutoCAD vas pita da odaberete prvu toku
Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:
11. Kliknite na toku 500,500 ili ju upiite
Specify other corner point or [Area/Dimensions/Rotation]:
12. Upiite @900,900.
Znakom @ govorimo da je duljina horizontalne stranice 900, i vertikalne stranice 900

25

Slika 19: ...

13. Sada na Dashboardu (u padajuem izborniku) odaberite prvi sloj Rupa koji ste stvorili.
Tako smo njega postavili kao sloj za crtanje
14. Pritisnite Enter da bi ste ponovili zadnju naredbu
15. Za prvu toku upiite 800,725
16. Za drugu upiite @300,450
Rezultat je pravokutnik ucrtan nasred kvadrata
Napomena: Dashboard moete postaviti da se automatski skriva ako kliknete na - , preko
puta x-a. Automatsko skrivanje ponitavate klikom na strelicu u donjem dijelu
Dashborda.
17. Kliknite na Fillet tipku na Dashboardu (Modify toolbar - AutoCAD Classic)
Naredba Fillet slui za oblikovanje kutova, odnosno za zaobljavanje kutova. Inae treba
kliknuti na dvije linije te se kut izmeu njih zaobli, to kod pravokutnika znai 8 kliktaja. Mi
emo ovdje raditi malo drugaije.
Select first object or [Undo/Polyline/Radius/Trim/Multiple]:
18. Prvo upiite R za unos radijusa zaobljavanja i za radijus upiite 50
19. Zatim upiite P za Polyline (izlomljena linija)
Sada AutoCAd od vas trai da odaberete 2D izlomljenu liniju.
26

20. Odaberete pravokutnik koji ste nacrtali.

21. Kliknite na Dffset tipku na alatnoj traci Dashboarda.
Offset slui za praenje linija nekog oblika sa odreenim razmakom od njih
22. Za Specify offset distance (upiite udaljenost) unesite 19.
23. Za Select object to offset kliknite na pravokutnik, a za Specify point on side to offset
kliknite bilo gdje unutar pravokutnika
24. Sauvate crte
Sada se javlja jo jedna datoteka, tamo gdje ste maloprije sauvali crte, koja ima
nastavak .bak (backup). Slui za backup, oito.

Vijak
1. Stvorite novi sloj za vijek i nazovite za vijci, stavite boju zelenu (3), i postavite ga kao
trenutni sloj.
2. Kliknite na Circle tipku na Dashbordu (Draw toolbar.)
Poinje CIRCLE naredba, AutoCAD vas pita da odredite sredite kruga:
Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tanradius)]:
3. Kliknite na 650,650, ili upiite u komandnu liniju.
Sada vas AutoCAD pita za polumjer kruga
Specify radius of circle or [Diameter]:
Zadano nam je da je promjer 38 mm, pa emo (pravimo se da ne znamo da je polumjer
19) upisati promjer kruga.
4. Pritisnemo D
5. Upiemo za promjer 38
6. Sauvamo crte

Slika 20: ...

27

Matica
Svaki dobar araf treba maticu
1. Stvorite novi sloj za maticu, postavite za boju crvenu (1), nazovite ga matica, i postavite
kao trenutni.
2. Kliknite na Polygon (mnogokut) tipku, izgleda kao tlocrt Pentagona, na Dashboardu
(Draw toolbar).
Zapoinje POLYGON naredba, i AutoCad vam kae:
Enter number of sides <4>:
3. Nama naravno treba 6 stranica pa upiemo 6.
Sada vam kae da odredite centar mnogokuta. Za to ukljuite OSNAP koji hvata
specifine toke objekata.
4. Pomaknite kursor preko vijka koji ste maloprije nacrtali.
U sreditu kruga bi se trebao pojaviti krii, a kada se pozicionirate na taj krii trebalo bi
vam pisati Center kraj kursora.
5. Tek kad vam pie samo Center kliknite.
Sada vas AutoCAD pita:
Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] <I>:
6. Prihvatite ponuenu opciju (odnosi se na polumjer koji emo tek unijeti a ne na ve
nacrtani krug)
7. Sad vas AutoCAD pita za radijus, ukljuite ORTHO tipku radi pravokutnog crtanja.
8. Podesite mi tako da donja crta matice bude paralelna sa donjom crtom kvadrata koji
smo nacrtali.
9. Za radijus upiite 38 (moe se upisati bez da kursor pokazuje na komandnu liniju, samo
pritisnite 38, Enter)
10. Iskljuite ORTHO i OSNAP, te sauvajte crte

28

Slika 21: ...

Zumiranje i micanje
U AutoCAD-u moete zumirati dijelove crtea ili ih micati.
Zumiramo tako da kliknemo na Zoom Realtime tipku (povealo s plusom), dovedemo
kursor na dio crtea koji elimo zumirati i skrolamo. Ako kliknemo desnom tipkom mia
ponude nam se takoer opcije za zumiranje koje moemo koristiti umjesto skrolanja.

Slika 22: ...

Miemo se po crteu tako da kliknemo na Pan (ruka), kliknemo lijevom tipkom mia na
crte, drimo i vuemo u eljenom smjeru.

Array naredba
Array naredba slui za generiranje mree novih stvari iz postojeih objekata. Uzorak za
generiranje moe biti pravokutan ili okrugao (polaran). Kod pravokutnog generiranja
uzme se jedan objekt koji se zatim pravilno replicira na mjesta koja odredimo. U naem
primjeru emo koristiti pravokutnu Array naredbu za kreiranje dodatne tri vite i matice.
29

1. Kliknite na Array tipku - sa etiri kvadrata- drugi panel poevi od vrha Dashborda
(Modify toolbar)
Pokree se ARRAY naredba i AutoCAD prikae dijalog
2. Odaberite Rectangular Array
3. Kliknite Select Objects tipku
Array dijalog privremeno nestaje, a vi trebate odabrati objekt
Moete iskljuiti SNAP tipku tako da vam bude lake kliknuti na objekte.
4. Kliknite na vijak i na maticu
5. Pritisnite Enter za kraj odabira
Opet se pojavljuje Array dijalog
6. Za broj redova Rows upiite 2, isto kao i za broj stupaca Columns
7. Za Row Offset upiite 600, a za Column Offset isto 600.
ARRAY naredba stvara pravilnu mreu gdje je udaljenost koja odvaja dva reda Row
Offset, a udaljenost koja odvaja dva stupca Column Offset
8. Kliknite na Preview tipku
AutoCAD e vam pokazati kako e izgledati crte ako prihvatite promjene
9. Ako je neto polo po zlu kliknite Modify tipku i obavite potrebne promjene, a ako je sve
OK pritisnite Accept tipku.
10. Sauvajte crte

30

Slika 23: ...

Rastezanje
Kao to to uvijek biva, netko je odluio promijeniti izgled ploice, i sada bi ploica trebala,
umjesto unutarnjeg proreza od 300x450 mm, imati prorez od 450x450 mm. Zbog
poveanja proreza treba se poveati i ploica, a poveanje ploice trebaju pratiti i vijci.
1. Kliknite na Strech (rastezanje) tipku na Dashboardu (Modify toolbar)
Select objects to stretch by crossing-window orcrossing-polygon...
Select objects:
2. Kliknite gore desno od gornjeg desnog kuta ploice (toka 1 na slici)
Select objects: Specify opposite corner:
3. Povucite kursor u lijevo i primijetite kako podruje zahvaa zeleni pravokutnik
4. Izaberite drugu toku otprilike ispod polovine ploice
Select objects: Specify opposite corner: 7 found
Select objects:

31

Slika 24: ...

5. Pritisnite Enter za kraj odabira toaka

Sada vas AutoCAD pita za baznu toku.
6. Ukljuite SNAP, ORTHO i OSNAP tipke na statusnoj traci
7. Odaberite donji desni kraj ploice
Ova toka sada slui kao polazina toka za sve pomake.
Specify second point or <use first point as displacement>:
8. Pomaknite kursor u desno dok natpis kraj kursora ne pokae 150, zatim kliknite za
unos.

32

Slika 25: ...

9. Ako neto ne valja Undo i opet ispoetka

10. Sauvajte crte

rafura
1. Iskljuite SNAP, ORTHO i OSNAP
2. Dodajte novi sloj, ute boje (2), naziva Srafura i postavite ga kao trenutni sloj
3. Kliknite na Hatch (rafura) tipku na Dashboardu (Draw toolbar)
Hatch andd Gradient prozor se pojavljuje
4. U tom prozoru kliknite na Pattern padajui izbornik i izaberite ANSI31
5. Kliknite na Pick Points
Prozori privremeno nestaje
6. Odaberite toku izmeu one dvije jako bliske linije oko rupe na ploici
7. Pritisnite Enter za kraj odabira
8. Hatch andd Gradient prozor se opet pojavljuje. Pritisnite Preview tipku. Izgleda da je
razmak izmeu crtica presitan.
9. Pritisnite Esc za povratak na Hatch andd Gradient prozor, postavite Scale Box na 5, te
opet kliknite na Preview. Ako sve izgleda OK pritisnite Enter za kraj (moe i desni klik).
33

10. Sauvajte crte

Crte bi trebao izgledati ovako:

Slika 26: ...

Odnosno na crno-bijeloj slici:

Slika 27: ...

34

Plotanje
1. Kliknite na Plot tipku na Standard Annotation alatnoj traci (2D Drafting & Annotation) ili
Standard toolbar (AutoCAD Classic).
Otvori se prozor za plotanje
2. Kliknite More Options tipku.
Prozor za plotanje prikazuje dodatne postavke, kao na slici:

Slika 28: ...

3. Na Printer/Plotter dijelu odaberite naziv printera sa ponuene liste

4. Postavite veliinu papira na A4
5. U Plot Area odaberite limits
To znai da e se ispisati sve to je unutar granica koje smo zadali na poetku
6. U Plot Offset podruju odaberite opciju Center the Plot
Inae moete sami upisati pomake i isprintati na objekt na eljeno mjesto
7. U Plot Scale podruju maknite kvaicu sa Fit to Paper i odaberite mjerilo 1:10, jer smo u
tom mjerilu crtali.
8. U Plot Style Table odaberite monochrome.ctb, tako da se sve linije ispiu kao crne
9. Kliknite Yes na upit: Assign This Plotstyle Table to All Layouts
35

10. Kliknite na Preview tipku

Prozor za plotanje privremeno nestaje, a na statusnoj traci se pojavljuje poruka:
Press pick button and drag vertically to zoom, ESC or ENTER to exit, or right-click to
display shortcut menu.
11. Pritisnite Esc
12. Ako prikaz plotanja nije izgledao kako treba napravite potrebne promjene
13. Kliknite OK
Prozor za plotanje se zatvara, crte se alje printeru, a na ekranu se pojavljuje baloni sa
tekstom: Plot and Publish Job Complete
14. Zatvorite Plot and Publish Job Complete baloni
15. Sauvajte crte

Slika 29: ...

36

Podeavanje radne povrine pripreme za crtanje

Ovdje e biti objanjene sve pripreme za crtanje koje bi se trebale napraviti kako bi se
uspjeno pristupilo crtanju. Ove pripreme su jako vane, jer greke koje poinite ovdje e vas
muiti tokom cijelog crtanja i plotanja.
Nekoliko minuta utroenih za izradu pripreme za crtanje moe vam sauvati sate rada
kasnije.
Odmah kada otvorite AutoCAD pojavljuje se radna povrina podeena prema normama koje
se upotrebljavaju u vaoj zemlji. To znai da se kod nas otvara radna povrina nastala iz
acadiso.dwt predloka (File
New). Ako nam ta radna povrina ne odgovara moemo
odabrati novi otvarajui novi predloak (File
New) gdje moemo odabrati uzorke sa
razliitim jedinicama, standardima i bojama slojeva.
Ako stalno crtate po istim standardima (a to je u nas sluaj) dobro bi bilo odgovarajue
podesiti radnu povrinu jednog crtea, te taj crte sauvati kao uzorak, iz kojeg e nam
kasnije proizai svi ostali crtei.
Prije poetka rada treba znati odgovor na nekoliko pitanja:

Koje mjerne jedinice upotrebljavati

U kojem mjerilu plotati

Koji papir upotrebljavati prilikom plotanja

37

Mjerne jedinice
1. Odaberite FormatUnits
Pred vama e se pojaviti prozor za unos jedinica

Slika 30: ...

2. Odaberemo eljeni prikaz mjera

a. Engineering (decimalna toka)
b. Architectural (razlomci)
c. Decimal, Fractional, and Scientific (nisu vezani uz mjernu jedinicu)
3. Odaberite preciznost.
Preciznost odreuje koliko e precizno AutoCAD prikazivati koordinate, mjere, udaljenost
...
4. Odaberite mjernu jedinicu za prikazivanje kutova
5. Odaberite preciznost prikaza kuta
6. Odaberite mjerne jedinice
7. Lighting area slui za 3D crtanje, a time se sad neemo baviti
8. Kliknite OK.
Mi nemamo neke posebne zahtjeve, stoga ne mijenjamo ponuene postavke.

38

Granice crtanja
Granice crtanja predstavljaju ogradu unutar koje e biti na pravokutni prostor za crtanje. Taj
prostor za crtanje obino je veliine formata papira na kojeg emo plotati crte, ili je malo
manji. Prednosti postavljanja granica su lake crtanje, zumiranje i rad s gridom
1. FormatDrawing Limits
Pokree LIMITS naredbu. AutoCAD vas pita da odredite donji lijevi kut prostora
2. Upiite toku i pritisnite Enter
Uobiajena toka je 0,0. Ta toka se nudi i kao pretpostavljeni izbor.
Sada vas AutoCAD pita za gornji desni kut
Specify upper right corner <420.0000,297.0000>:
Ponuena opcija se odnosi na A3 veliinu papira u landscape orijentaciji.
3. Unesite nove limite ili ostavite stare
4. Namjestite zoom tako da vidite cijelu radnu povrinu ViewZoomAll

Izrada crtae povrine

Na crtaoj povrini je najbolje imati opcije GRID i SNAP ukljuene. Podeavanje njihovih
svojstava je ve ranije objanjeno u ovom priruniku.

Tipovi linija i mjerila

Kod crtanja stvari iz stvarnog svijeta mjerilo nije potrebno zadati jer mjerilo, kao to smo
vidjeli, odredimo kod printanja. Meutim ako crte kotiramo tada, ako ne unesemo mjerilo
ranije, nam se moe dogoditi da kote budu prevelike, premale, presjajne... (ovo vai i za
simbole i ostale oznake) Zato je vano na poetku postaviti mjerilo.

Slika 31: ...

Za mjerilo postoji vie naredbi u AutoCAD-u. Dvije od njih su:

LTSCALE kontrolira mjerilo crta-toka linija.

DIMSCALE kontrolira dimenzije

39

1. Upiite LTSCALE i pritisnite Enter

Sada vas AutoCAD pita za mjerilo, odnosno faktor mjerila
Enter new linetype scale factor <1.0000>:
2. Upiite novu vrijednost.
(Alternativa FormatLinetype)
3. Upiite DIMSCALE
Enter new value for DIMSCALE <1.0000>:
4. Upiite eljeno mjerilo

Osobine crtea
Osobine crtee moete unijeti na FileDrawing Properties

Slika 32: ...

Postavljanje izgleda u prostoru za papir

Stvaranje layouta

Layout, odnosno papirnati prostor koji e se ispisati ne treba stvarati odmah na poetku
crtanja, jer tada jo ne moemo definirati to emo isprintati, meutim ne treba ga definirati
ni na samom kraju jer nam tada sastavnica i zaglavlje mogu stvoriti probleme.
Stvaranje layouta se u AutoCAD-u obavlja pomou arobnjaka (wizard) koji se pokree
naredbom LAYOUTWIZARD ili preko ToolsWizardsCreate Layout. Layoute koje
napravite, a tokom izrade pogrijeite, moete lako izbrisati.

40

Slika 33: ...

1. Otvorite arobnjak
2. Unesite ime novog layouta i kliknite Next
3. Odaberite printer ili ploter
4. Odaberite veliinu papira i mjerne jedinice
5. Odaberite orijentaciju crtea
6. Kod Create Layout odaberite None
Kasnije emo nauiti kako sami napraviti okvir, sastavnicu, zaglavlje... i to dodati na
layout
Postavite svojstva toke gledanja. Za 2D crtanje je gotovo uvijek najbolje odabrati single
viewpoint, a ovisno o veliini crtea i potrebi za detaljima moe se odabrati opcija Scaled
to fit ili odreeno mjerilo
7. Odaberite okvir unutar kojega hoete da vam se prikae crte
8. Kliknite na Finish
Sa desnim klikom na Naziv layouta moete kopirati, brisati, plotati ... layout

41

Slika 34: ...

Stvaranje uzoraka
Uzorci se mogu stvoriti iz bilo kojeg vaeg DWG crtea upotrjebljujui Save As prozor.
1. FileSave As

Slika 35: ...

42

2. U Files of Type padajuem izborniku odaberite AutoCAD Drawing Template (*.dwt)

3. Odaberite folder u koji elite spremiti predloak
Kada odaberete spremanje DWT predloka automatski se pojavi mjesto za spremanje
gdje su svi AutoCAD predloci spremljeni.
4. Upiite ime predloka i kliknite Save
Pojavi se prozori za opis predloka i odabir mjernih jedinica.
5. Odaberite mjerne jedinice

Slika 36: ...

6. Kliknite OK za spremanje datoteke

Da bi ste saznali gdje se se spremaju predloci za crtanje idite na

ToolsOptionsFilesTemplate SettingsDrawing Template File Location

Slika 37: ...

43

Upravljanje svojstvima
Svi objekti sadre svojstva, karakteristike objekta kao to su layer, boja, tip linije, debljina
linije, nain plotanja. Svojstva slue da bi se postavile informacije o

karakteristikama

predmeta kojeg crtamo kao to je materijal, lokacija u prostoru. Svojstva moete vidjeti tako
da odaberete paletu sa svojstvima Tools
Palettes
Properties ili pritisnete Ctrl+1 ili desni
klik
Properties

Slika 38: ...

Layeri (slojevi)
Svaki objekt ima sloj kao jedno od svojih svojstava. AutoCAD ih upotrebljava kao primarno
sredstvo za organizaciju objekata koje crtate. Pomou njih se objekti mogu organizirati u
smislene grupe stvari; na primjer zidovi, namjetaj i tekstualne zabiljeke se obino crtaju na
tri sloja i to zato to:

Slojevi daju mogunost prikazivanja i neprikazivanja objekata, i na modelu i na papiru

Oni su najuinkovitiji nain za kontrolu boje objekata, tipova linija, debljina...

44

Da bi efikasno radili u AutoCAD-u prvo trebate stvoriti slojeve, pridjeljujui im imena i

svojstva. Tek tada crtate objekte po tim slojevima. Kada crtate neki objekt AutoCAD ga
odmah pridijeli trenutnom sloju.

Slika 39: ...

Ostala svojstva

Osim slojeva ostala svojstva koja se esto koriste su boja, tip linije debljina linije i stil
plotananja.
AutoCAD omoguuje dva razliita naina davanja tih svojstava objektu

Prvi nain je preko postavki slojeva. Svaki sloj ima svoja poetna svojstva koja
nasljeuju svi objekti koji se crtaju.

Drugi je da prebriemo poetna svojstva objekta koja je dobio od sloja i dodijelimo

naa nova.

Vie ljudi upotrebljava prvi pristup zbog lakoe mijenjanja svojstava te rairenosti u upotrebi.
Prije nego to ponete crtati provjerite da su boja, tip linije i debljina linije u Properties
alatnoj traci postavljena na ByLayer.

Slika 40: ...

45

Stvaranje novih slojeva

1. Kliknite na Layer tipku na Layer alatnoj traci ili upiite LAYER naredbu u komandnu liniju.
Layer Properties Manager prozor e se otvoriti. Inicijalno e sadravati samo jedan sloj sa
imenom 0
2. Kliknite na New Layer tipku (mala uta eksplozija povie Status stupca) da bi ste stvorili
novi Layer
Pojavljuje se novi sloj, AutoCAD ga odmah imenuje kao Layer1, ali se moe lako
preimenovati

Slika 41: ...

3. Napiite ime sloja koje elite

4. U istom redu kliknite polje za boju
Pojavljuje se prozor za izbor boje

Slika 42: ...

46

5. Normalna AutoCAD-ova paleta boja sadri ih 255, vie nego to e vam ikada trebati.
Zasad emo se drati osnovnih 9 boja koje se pojavljuju redu obiljeenom na slici zbog
toga to se te boje mogu lako razlikovati.
Ako kliknete na tab True Color moi ete odabrati jednu od 16 milijuna boja.
6. Odaberite jednu od boja i kliknite OK
7. Zatim kliknete na Linetype polje za odabir tipa linije.
Pojavi se prozor za odabir tipa linije

Slika 43: ...

8. Ako vam nije vie linija uitano za odabir, kliknite na Load i odaberite eljenu liniju.

Slika 44: ...

47

9. Kliknite na eljeni tip linije u Select Linetype prozoru i zatim OK

10. Sada kliknite na Lineweight polje za odabir debljine crte.
Pojavi se Lineweight prozor za odabir debljine
11. Odaberite liniju koju elite
Linija od 0.00mm govori AutoCAD-u da elite odabrati najtanju moguu liniju koja se
moe nacrtati. Za poetak je moda najbolje ostaviti Default liniju.
12. Ako elite dodati kakav opis layeru kliknite u polje Description kliknite u njega i upiite
opis
13. Stvorite nekoliko novih slojeva
14. Stvorite jedan sloj koji ete postaviti kao trenutni, obiljeite ga i zatim kliknite na Set
Current tipku (zelena kvaica)
15. Kliknite OK na Layer Properties Manager prozoru
Svi slojevi e sada biti u padajuem izborniku, a onaj sloj koji je odabra kao trenutni e
biti i prikazan. Trenutni slojevi se sada mogu mijenjati odabirom sloja u padajuem
izborniku.

Rukovanje slojevima
Kada ste napravili slojeve i nacrtali objekte na njima, moete prikazivati ili neprikazivati
slojeve. U Layer Properties Manager prozoru prve tri ikonice, desno od imena sloja,
kontroliraju vidljivost slojeva

Off/On kliknite na arulju da bi ste iskljuili ili ukljuili pojedini sloj, odnosno sve
objekte na tom sloju. AutoCAD ne obnavlja crte nakon ukljuivanja sloja (kasnije
neto vie o tome)

Freeze/Thaw: Kliknite na sunce ikonicu da bi ste prikazali ili sakrili pojedini sloj.
Nakon to odaberete ponovni prikaz sloja AutoCAD obnavlja crte

Lock/Unlock: kliknite na ikonicu lokota da bi ste zakljuali/otkljuali sloj. Kada je sloj

zakljuan moete vidjeti, ali ne i mijenjati objekte na njemu.

Vidljivost slojeva se moe mijenjati i pomou ikonica na padajuem izborniku Layer trake sa
alatima.
Ako imate previe slojeva moete stvoriti grupni filter klikom na New Group Filter, u Layer
Properties Manageru, u koji ete dovui sve slojeve koje elite prikazati. Paljenje i gaenje
veeg broja slojeva se moe obaviti pomou tipke Layer States Manager (Layer Properties
Manager).

48

Slika 45: ...

Upotreba imenovanih objekata

Svaki crte ukljuuje liste koje sadre imenovane objekte. Na primjer, lista za slojeve sadri
sve slojeve na trenutnom crteu zajedno sa postavkama svojstava. Svaki od takvih objekta
koji se spremaju u liste ima ime, zato Autodesk odnosno AutoCAD takve objekte zove
imenovani objekti. Takvi objekti se ne pojavljuju kao grafiki objekti na crteu, ali su vaan
dio AutoCAD-a i samog crtanja. Imenovani objekti ukljuuju:

Slojeve

Tipove linija

Tekstualne stilove

Stilove tablica

Stilove za mjere

Definicije blokova i xrefs (vanjske reference)

Layoute

Kada se upotrebljavaju naredbe kao LAYER, LINETYPE i DIMSTYLE stvaraju se i mijenjaju

imenovani objekti. Nakon to ste stvorili imenovani objekt na jednom crteu AutoCAD vam
omoguuje da ga prenesete na druge.
AutoCAD DesignCenter

DesignCenter paleta slui za uzimanje podataka sa svih vrsta crtea. Kako je paleta za
svojstva, ranije opisana, zaduena za brigu oko svojstava objekata tako je i DesignCenter
paleta zaduena za imenovane objekte. Sastoji se od trake s alatima na vrhu, tabova ispod
49

njih, stabla (tree view) sa lijeve strane i ploe sa sadrajima na desnoj strani. Stablo,
navigacija slina onoj u Windows Exploreru, prikazuje liste svih imenovanih objekata koji se
nalaze na crteu. Ploa sa sadrajem obino prikazuje sadraje odabranog crtea.

Slika 46: ...

etiri taba ispod alatne trake kontroliraju ono to se vidi u stablu i na ploi sa sadrajem.

Folders: Ovaj tab pokazuje direktorije na vaem raunalu i lokalnoj mrei,. Ovaj tab se
upotrebljava ako crte s kojega elite kopirati neto nije trenutno otvoren u
AutoCAD-u.

Open Drawings: Ovaj tab pokazuje crtee koji su trenutno otvoreni u AutoCAD-u.
Ovaj tab se upotrebljava ako elite kopirati objekte izmeu otvorenih crtea.

History: Ovaj tab pokazuje crtee koje ste nedavno otvarali u DesignCentru.
Upotrebljava se za pri pronalazak nedavno otvaranih crtea.

DC Online: Ovaj tab prikazuje biblioteke koje su raspoloive na Autodeskovim

stranicama i stranicama drugih kompanija. Ovaj tab je u sutini prostor za oglaavanje
kompanija koje vam ele prodati svoje biblioteke gotovih simbola.

Tipke na traci s alatima definiraju to vidite sa stablu i na ploama sa sadrajem.

50

Idui koraci vas vode kroz proceduru za kopiranje imenovanih objekata, pomou
DesignCentra, iz jednog crtea u drugi.
1. Ako nije ve otvorena, odaberite ToolsPalettesDesignCenter da bi se otvorila
DesignCenter paleta.
Ta paleta se takoer moe otvoriti pomou Standardne trake sa alatima, ili pomou
Ctrl+2

Slika 47: ...

2. Odaberite ili uitajte crte(e) iji sadraj elite vidjeti ili upotrebljavati u lijevom
navigacijskom dijelu
Ako crte nije otvoren, nego je spremljen na hard disku ili mrei, tada kliknete na Load
tipku na alatnoj traci i odaberite crte. U tom sluaju radite, naravno, preko Folders taba.
Ako je crte ve otvoren tada upotrebljavate Open Drawings tab.
3. Kako god da ste doli do crtea kliknite + kraj njegovog imena, na stablu lijevi dio
prozora.
Lista svih imenovanih kategorija bi se trebala pojaviti.
4. Na stablu odaberite kategoriju podataka koju elite kopirati
Sada ploa sa sadrajem prikazuje imenovane objekte unutar kategorije.
5. Na ploi sa sadrajem odaberite objekt kojega elite kopirati. Kliknite desnom tipkom i
odaberite Add [object], ili ih jednostavno uhvatite i dovucite u prostor za crtanje.

51

Kontroliranje preciznosti
Precizno crtanje je vano za izradu ctea u praksi. U AutoCAD-u nedostatak preciznosti ini
kasnije izmjene, rafiranje i pozicioniranje mnogo teim, iziskuje puno dodatno utroenog
radnog vremena. Ako se sjetite predavanja postoje CAD&CAM sustavi koji praktiki sami
izrauju predmet. Ako se takvim sustavima daju neprecizni crtei to znai i veliki troak za
poduzee, ili moda ak i gubitak ivota.
Na sljedeoj tablici su prikazane tehnike u AutoCAD-u koje moete koristiti, a znatno
pridonose preciznosti
Tehnika

Tipka na statusnoj traci

Unos koordinata

---

Object snap overrides

---

Running object snaps

OSNAP

Snap

SNAP

Ortho

ORTHO

Direktan unos udaljenosti

---

Object snap tracking

OTRACK

Polar tracking

POLAR

Polar snap

---

Opis

Omoguuje unos tonih x,y

koordinata
Omoguuje odabir toke na
postojeim objektima (traje
jedan odabir)
Omoguuje odabir toaka na
postojeim objektima (traje
vie odabira)
Omoguuje odabir toaka na
zamiljenoj mrei po kojoj se
kree kursor
Omoguuje kursoru kretanje
pod kutovima od 0, 90, 180
ili 270 stupnjeva
Omoguuje odabir smjera
crtanja pomou kursora i
runi unos udaljenosti
Pomae kursoru locirati
toke temeljene na snap
tokama objekta. Npr.
pomou snap toaka na
kvadratu locira njegovo
sredite.
Omoguuje kursoru micanje
po definiranim kutovima
Omoguuje kursoru micanje
po specifinim udaljenostima
u skladu sa polarnim
kutovima

52

Hvatanje (snap) toaka na objektu

Nakon to ste nacrtali nekoliko objekata precizno na crteu, najuinkovitiji nain crtanja jo
novih objekata sa jednakom preciznosti je hvatanje toaka (snap u nastavku), kao to su
poetne, sredinje ili krajnje toke objekta. Takve toke se obino zovu osnap tokama.
AutoCAD omoguuje dva snap naina djelovanja

Object snap overrides: Snap objekta je aktivan samo za vrijeme jednog odabira

Running object snaps: Snap objekta je aktivan dok ga ne iskljuite

Hvatanje toaka sa snap overrides

1. Otvorite neki crte koji sadrava geometriju

2. Iskljuite OSNAP tipku (Iako se ova metoda moe upotrebljavati sa OSNAP tipkom
ukljuenom, zasad je bolje da ta tipka bude iskljuena)
3. Zaponite LINE naredbu
4. Pritisnite Shift tipku i kliknite bilo gdje na prostor za crtanje desnom tipkom. Pustite Shift
tipku.
Pojavljuje se snap izbornik prikazan na slici.

Slika 48: ...

53

5. Odaberite snap nain, kao na primjer Endpoint (krajnja toka), iz izbornika.

Izbornik nestaje, a komandna linija upozorava na to da ste naredili AutoCAD-u da trai
krajnje toke objekta
_endp of:
6. Pomiite kursor polako oko crtea stajui kraj linija i drugih objekata, bez kliktanja
Primijetit ete da se kod objekata sa krajnjom tokom pojavljuje obojani kvadrat, na tim
tokama, koji ukazuje na to da je AutoCAD uhvatio tu toku.
7. Kliknite kada se kvadrati pojavi na toki od koje elite poeti crtati
Sada se vie ne pojavljuju nikakvi kvadratii jer je prestalo djelovanje snap override
metode, a prva toka linije je odabrana
8. Opet uite u snap override izbornik i odaberite neki novi snap nain, kao Midpoint.
9. Odaberite novu toku na sredini neke linije i kliknite tako da dobijete novu crtu.
10. Nacrtajte jo nekoliko segmenata linije eksperimentirajui sa snap override opcijama
11. Zavrite crtanje linije

Slika 49: ...

54

Slika 50: ...

Hvatanje toaka sa snap opcijom

Ovu opciju koristimo za esto hvatanje snap toaka.

1. Desnom tipkom mia kliknite na OSNAP tipku
2. Odaberite Settings opciju
Pred vama se pojavi Object Snap tab na Drafting Settings prozoru, kao to je prikazano na
slici.

Slika 51: ...

55

3. Odaberite jedan ili vie snap naina klikom na odgovarajuu kuicu

4. Kliknite OK za zatvaranje prozora
5. Ukljuite OSNAP opciju.
Sada moete vidjeti kako se na crteu pojavljuju razliiti simboli za razliite vrste snap
toaka koje ste prethodno odabrali

Kako crtati linije

U sljedeoj tablici je dan pregled naredbi za 2D crtanje, te naini kako se do tih naredbi moe
doi.

Tipka

Naredba

Glavne opcije

Tooltip na alatnoj
traci

Izbornik za
crtanje

LINE (L)

Poetne, krajnje toke

Line

Line

RAY

Poetna toka, toka kroz

koju prolazi zraka

----

Ray

XLINE (XL)

Dvije toke na liniji

Construction line

Construction line

PLINE (PL)

Vrhovi

Polyline

Polyline

Polygon

Polygon

Rectangle

Rectangle

POLYGON (POL)
RECTANG (REC)

Broj vrhova,
upisan/opisan
Dva vrha, dimenzije,
podruje, rotacija

Arc; podizbornik
za definiranje
metoda
Circle;
podizbornik za
definiranje
metoda

ARC (A)

Vie metoda definiranja

Arc

CIRCLE (C)

Tri toke, dvije toke,

tangenta

Circle

REVCLOUD

Duljina luka

Revision cloud

Revision cloud

---

Donut

Spline

Spline

DONUT (DO)
SPLINE (SPL)

Vanjski i unutarnji
promjer
Pretvaranje polyline ili
stvaranje nove

ELLIPSE (EL)

Luk, centar, osi

Ellipse

Ellipse;
podizbornik za
definiranje
metoda

POINT (PO)

Stil toke

Point

Point

56

Kod 2D Drafting & Annotation u Dashboardu je prikazano prvih 6 ikonica iz tablice. Za ostale
naredbe kliknite na malu strelicu prema dolje koja je smjetena na kraju reda.

Linije, izlomljene linije i mnogokuti

Naredbe za crtanje su:

LINE: crta vie ravnih segmenata linije. Svaki segment je zasebni objekt.
Opcija Close u LINE naredbi slui za crtanje zatvorenog oblika, a ne za prekid naredbe.
Naredba se prekida Space ili Enter tipkom.

PLINE: crta seriju ravnih ili zakrivljenih segmenata linije; svi segmenti zajedno ine
jedan objekt

RECTANG: Crta pravokutnik

POLYGON: Crta pravilni mnogokut

Dodatne naredbe za crtanje linija u AutoCAD-u su:

RAY: crta polu-beskonanu liniju

XLINE: crta beskonanu liniju

RAY i XLINE naredbe slue za crtanje konstrukcijskih linija koje vode konstrukciju glavnih
geometrijskih objekata

57

Izlomljena linija (Pline)

Naredba LINE je dobra za neke zadae crtanja, meutim PLINE naredba je bolja, fleksibilnije
je rjeenje u mnogim situacijama. Kod pomicanja objekata, kod linije, morate pomaknuti
svaki njen segment, meutim izlomljenu crtu miete cijelu.

Slika 52: ...

Crtanje izlomljene linije je slino crtanju s obinom LINE naredbom, osim to PLINE naredba
sadri mnogo opcija.
Da bi nacrtali izlomljenu liniju slijedite ove upute:
1. Napravite sloj, postavite njegova svojstva prema elji.
2. Kliknite na Polyline (Izlomljena linija) na Draw alatnoj traci.
AutoCAD zapoinje PLINE naredbu i govori ga odaberete prvu toku.
3. Odaberite prvu toku
Current line-width is 0.0000
Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]:
4. Ako trenutna duljina linije nije 0, promijenite je natrag u nulu upisivanjem naredbi W,0,0
Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: W
Enter Specify starting width <0.0000>: 0
58

Enter Specify ending width <0.0000>: 0

Enter Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]:
5. Precizirajte dodatne toke kliktanjem ili upisivanjem u komandnu liniju.
Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]:
6. Nakon to ste zavrili crtanje segmenata pritisnite Enter da ostavite liniju otvorenom ili C
pa Enter da je zatvorite

Slika 53: ...

Ako elite nacrtati izlomljenu liniju koja ukljuuje zakrivljene segmente tada:
1. Napravite korake od 1 do 5 iz prethodne procedure.
2. Kada ste spremni za dodavanje zakrivljenog segmenta pritisnite A (Arc) i zatim Enter u
komandnoj liniji.
U komandnoj liniji se sada pojave opcije za crtanje luka.
Specify endpoint of arc or [Angle/CEnter/CLose/
Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]:
3. Unesite zavrnu toku luka.
Sada moete nastaviti crtati lukove, ili odabrati druge opcije.
4. Upiite L za liniju.
5. Odredite jo koju dodatnu toku.
6. Zavrite sa crtanjem.

59

Slika 54: ...

Ako trebate crtati dvije linije jednu do druge, upotrebljavajte naredbu MLINE
(multiline). Moete, takoer, jednu liniju nacrtati pomou PLINE a drugu pomou OFFSET
naredbe.

Pravokutnik

1. Napravite i podesite sloj.

2. Kliknite na Rectangle tipku.
AutoCAD zapoinje sa RECTANG naredbom.
Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:
3. Unesite prvi vrh.
Specify other corner point or [Area/Dimensions/Rotation]:
4. Unesite drugi vrh.
Ako znate veliinu pravokutnika kojega elite crtati moete upotrijebiti relativne
koordinate. Ako je duljina pravokutnika 100 a visina 75 moete u komandnu liniju upisati
@100,75

60

Mnogokut

1. Napravite i podesite sloj.

2. Kliknite na Polygon tipku.
Enter number of sides <4>:
3. Upiite broj stranica vaeg mnogokuta.
Specify center of polygon or [Edge]:
Sa Edge opcijom vi nacrtate jednu stranicu, a AutoCAD napravi ostalo, ako se odluite za
tu opciju.
4. Upiite centar ili ga odaberite klikom na radnu povrinu.
Komandna linija vas sada pita da li e mnogokut biti upisan ili opisan oko krunice iji
ete radijus upisati.
Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] <I>:
5. Upiite I ili C.
Sada vas komandna linija pita za radijus zamiljene krunice.
6. Upiite radijus krunice u komandnu liniju, ili ga odaberite klikom na crteu.

Slika 55: ...

61

Krivulje
Iako ravne linije dominiraju u veini CAD crtea, na svakom crteu nau se i neke krivulje.
Naredbe za krivulje u AutoCAD-u su:

CIRCLE - crta krug, odnosno krunicu

ARC Crta kruni luk

ELLIPSE crta elipsu i eliptine lukove

SPLINE crta blago zaobljene krivulje

DONUT - crta kruni vijenac

REVCLOUD Crta oblake slobodnog oblika koji u veini aplikacija oznaavaju

revidirane djelove

Krug

Najlaki nain za crtanje kruga je definicija centra i polumjera, meutim postoje jo tri naina
za definiranje kruga:

3P (3-Point): odabirom tri toke na krunici

2P (2-Point): odabirom krajnih toaka promjera

Ttr (Tangent-Tangent-Radius): odabirom dvije linije koje su tangente kruga

1. Napravite i podesite sloj.

2. Kliknite na Circle tipku na Draw traci sa alatima.
Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:
3. Upiite koordinate sredita u komandnu liniju ili ga odaberite miem.
Specify radius of circle or [Diameter]:
4. Odredite polumjer kruga upisujui ga u komandnu liniju ili odabirui ga miem.
Crtanje kruga je gotovo.

62

Slika 56: ...

Kruni luk

Postoji vie naina za crtanje luka, ovisno o potrebnoj preciznosti.

Crtanje luka moete poeti odreujui centar luka, a zatom poetne toke na luku. AutoCAD
definira krugove u smijeru obrnutom od smijera kazaljki na satu. Nakon to ste definirali
poetne dvije toke moete odabrati vie opcija:

Angle: Kod ove opcije upisujete kut koji luk pokriva

Length of chord: kod ove opcije odreujete duljinu zamiljene ravne linije koja dira
dvije krajnje toke luka.

Endpoint: Kod ove opcije odabirete toku gdje e luk zavriti. To je poetna postavka
i najee se upotrebljava

Ako, kod crtanja luka, kao prvu opciju odaberete poetnu toku luka, a ne radijus, morat ete
birati izmeu ove tri opcije:

Center: Ova vas opcija pita za centar kruga i nakon toga opet nudi prije opisane
opcije

End: ovdje trebate oznaiti krajnju toku luka, a zatim definirati kut koji luk pokriva,
promjer ili sredite

Second point: Ovo je poetna opcija. Ta druga toka koju trebate odabrati nije krajnja
toka luka; ona je toka na luku koja, zajedno sa poetnom i krajnjom tokom,
odreuje luk. Nako to unesete drugu toku morate unijeti i zavrnu toku luka.
63

Sljedei primjer pokazuje kako crtati luk sa default metodom: poetna toka, toka na luku,
zavrna toka.
1. Napravite i podesite sloj.
2. Kliknite na ARC tipku na Draw traci sa alatima.
Specify start point of arc or [Center]:
3. Odredite poetnu toku luka.
4. Odredite drugu toku luka.
5. Odredite zavrnu toku luka.

Slika 57: ...

64

Elipsa

Za crtanje elipse postoje sljedee opcije:

Arc: Ova opcija stvara eliptini luk, koji se stvara slino kao elipsa

Center: Ova opcija zahtjeva definiranje centra elipse, a zatim unos velike i male
poluosi. Umjesto unosa velike i male poluosi, moe se rei da rotacija oko velike
poluosi definira elipsu. Ako odaberete drugu opciju tada trebate unijeti kut rotacije,
za drugu os, koji potpuno definira elipsu.

Rotation: Kod ove opcije definirate kut koji odreuje elipsu. Kut proizlazi iz rotacije
zamiljenog kruga oko prve osi. Manji kutovi prave deblje elipse, a vei izduenije.
Ovakav nain izrade elipsa je zamren, pa se ne upotrebljava.

Sljedee naredbe pokazuju primjer stvaranja elipse preko poetnih postavki

Command: ELLIPSE
Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: izaberite ili upiite prvu krajnju toku jedne
osi
Specify other endpoint of axis: izaberite ili upiite drugu krajnju toku jedne osi
Specify distance to other axis or [Rotatio]: odaberite ili upiite krajnju toku druge osi

Slika 58: ...

65

SPLINE krivulje

Ako trebate crtati slobodne krivulje SPLINE je prava naredba za to.

AutoCAD SPLINE se moe upotrebljavati na dva naina:

Otprilike odaberete i crtajte lokaciju i oblik krivulje, ipak ova naredba slui za
slobodno crtanje te preciznost tu nije vana.

Odaberite kontrolne toke i nacrtajte krivulju precizno (krivulja se moe vrlo precizno
nacrtati, a za to se trebate upoznati sa naprednim opcijama)

Sljedee naredbe vas vode kroz crtanje slobodne zakrivljene linije:

1. Kliknite na Spline neredbu na Draw alatnoj traci.
Specify first point or [Object]:
2. Odaberite poetnu toku.
Specify next point:
3. Odaberite jo nekoliko toaka.
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start tangent>:
4. Pritisnite Enter kada ste odabrali zadnju toku da bi ste doradili poetak i kraj linije.
Specify start tangent:
Specify end tangent:
5. Unesite tangente i zavrite crtanje.

Slika 59: ...

66

Donut krafna

Crtanje ovog oblika je jednostavan nain za stvaranje dvije krunice sa ispunjenim prostorom
izmeu njih .
Kada pokrenete DONUT naredbu, AutoCAD trai od vas unutarnji promjer, a zatim vanjski
promjer. Nakon toga trebate unijeti centar tog oblika na radnu povrinu. esto se dogaa da
taj donut objekt trebate ucrtati vie puta, pa zato moete odrediti vie centara kopirajui
tako donut svaki put.
U navedenom primjeru se nalaze naredbe za crtanje donuta sa unutarnjim promjerom od 50
i vanjskim od 75 jedinica.
Command: DONUT
Specify inside diameter of donut <0.5000>: 50
Specify outside diameter of donut <1.0000>: 75
Specify center of donut or <exit>: odbir jednog ili vie centara donut oblika
Za puni obojani krug unesite za unutarnji promjer 0.

Slika 60: ...

67

Oblaci

U mnogim industrijama je uobiejeno predavanje kompleta crtea u stanju izrade, a zatim

novo predavanje sa revizijama - izmjenama.
Isto tako je konvencija, u mnogim industrijskim granama, da se, radi lakeg uoavanja,
mijenjani djelovi uokviruju revizijskim oblacima.
Crtanje revizijskih oblaka je jednostavno. Prvo trebate kliknuti miem na prostor za crtanje, a
zatim okruite prostor koji hoete da vam bude unutar oblaka. Kada se dovoljno pribliite
poetnoj toki crtanja AutoCAD automatski zatvara oblik i zavrava naredbu.
Command: REVCLOUD
Minimum arc length: 15 Maximum arc length:15 Style: Normal
Specify start point or [Arc length/Object/Style] <Object>: odaberite poetnu toku oblaka
Guide crosshairs along cloud path... vodite kursor oko podruja koje bi trebalo biti unutar
oblaka
Nekoliko savjeta:

Dobro je revizijske oblake staviti na jedan sloj tako da se moe lako kontorlirati
njihovo plotanje

Crtanje je lake ako iskljuite ORTHO opciju prije naredbe

Slika 61: ...

68

Toke
Toka opisuje dvije razliita stvari u AutoCAD-u:

Lokaciju unutar crtea, koju ste odredili unosom koordinata ili klikom mia

Objekt koji ste nacrtali pomou point naredbe

Toka kao objetk u AutoCAD-u ima dvije svrhe:

Toke esto pokazuju posebne lokacije unutar crtea ljudima koji gledaju crte. Toka
se moe prikazivati na ekranu kao mala tokica ili kao neki drugi simbol npr. krii sa
krugom oko njega

Toke se mogu upotrebljavati kao toke za precizno crtanje kod OSNAP opcije. Prvo
rasporedite toke po crteu a zatim ih spajate pomou PLINE naredbe.

Za odabir naina prikaza toke na radnoj povrini koristi se naredba

DDPTYPE ili

FormatPoint Style nakon ega se otvori Point Style porzori.

Prvi izbor je toka od jednog piksela, a drugi je nevidljiva toka. Ova dva izbora bi trebalo
izbjegavati ako se tokom eli ukazati na neki detalj na crteu.

Slika 62: ...

69

Izmjene objekata (Editing)

Izmjene objekata su jako vana mogunost AutoCAD-a. Ako se budete profesionalno bavili
njime vidjet ete da pola vremena provodite crtajui objekte, a pola mijenjajui ih.
AutoCAD nudi tri naina izmjene:

Command-first izmjene

Selection-first izmjene

Direktne izmjene objekta (grip izmjene)

Command-first izmjene
Ovaj nain izmjena radi tako da se najprije zapone naredba, a zatim odabere objekt na koji
e se ta naredba primijeniti. Ovakav stil naredbi se moe initi malo udan, ali se pokazao
dobar za ljude koji brzo rade i koji mogu zapamtiti veinu naredbi koje im trebaju za posao.
Neke naredbe se i ne mogu upotrebljavati na druge naine osim ovoga.

Selection-first izmjene
Kod ovog naina izmjena prvo se odabere objekt, a zatim se odabere naredba za izmjenu.

Direktne izmjene objekta (grip izmjene)

Direktne izmjene objekta su nain Selection-first izmjena kod kojih se operacija izvrava
hvatanjem eljenog objekta pomou mia i izvoenja neke akcije nad njim. Primjer takve
izmjene je pomicanje dijela objekta ili cijelog objekta sa jednog mjesta na drugo. Dakle
nijedna imenovana naredba nije ukljuena u proces. AutoCAD takoer podrava i grip
izmjene. Grip su mali kvadratii koji se pojavljuju na objektu kad ga se izabere. Grip
kvadratii se mogu upotreljavati za rastezanje, micanje, kopiranje, roitranje i jo mnoge
druge stvari.

Odabir naina izmjena objekata

AutoCAD je prvotno razvijen kao command-first program, a selection-first je dodan kasnije.
Iako postoji selection-first nain izmjena u AutoCAD-u, ljudi jo preferiraju command-first.
Zbog toga, ali i dolje navedenih razloga emo raditi po command-first nainu. Dodatni razlozi
su:

Veina ljudi upotrebljava command-first nain.

Tako se mogu upotrebljavati sve naredbe, a neke se mogu upotrebljavati iskljuivo na

ovaj nain.

Ovaj nain prua fleksibilnost pri izboru objekta koja je korisna kod rada na
kompliciranim crteima.
70

Mnogo informacija u ovom poglavlju pretpostavlja da radite sa poetnim postavkama. Ako

primjetite da se va AutoCAD razlikuje od ovog opisanog ovdje, provjerite postavke na
ToolsOptionsSelection tab

Slika 63: ...

Naini odabira objekata

AutoCAD je jako fleksibilan to se tie izmjene objekata, na primjer postoji 16 naina za
odabir pojedinog objekta. Zasad emo se zadrati na ova tri s kojima ete se najee sluiti:

Odabir jednog pojedinanog objekta

Zatvaranje objekata u prozoru za odabir (prvo se odabere lijevi ,a zatim desni kut)

Ukljuivanje dijela ili svih objekata u prozor za krianje (odabire se lijevi kut, pa zatim
desni)

Odabir jedan po jedan

Najoitiji nain za odabir objekata je klikom odabrati jedan po jedan. U veini Windows
programa ako se odabere jedan objekt, a zatim drugi, prvi objekt prestane biti obiljeen dok
drugi postane obiljeen, odnosno odabran. Meutim u AutoCAD-u svi objekti koje tako
odaberete ostaju odabrani i bivaju dodani u listu za izmjene, bez obzira koliko objekata
odabrali.

71

Prozor za odabir

Odabir objekata jedan po jedan radi jako dobro kada elite izmijeniti mali broj objekata, ali
mnoge operacije mijenjanja zahtijevaju izmjenu velikog broja objekata.
Kao mnogi Windows grafiki programi, AutoCAD nudi prozor za odabir velikog broja objekata
smjetenih u prozoru za odabir. Ako pomiete kursor u desno, prije odabira druge toke
prozora, to znai da elite odabrati samo one objekte koji se u potpunosti nalaze u prozoru.
Meutim ako pomiete kursor u lijevo prije odabira druge toke, tada elite odabrati i one
objekte koij su u potpunosti unutar prozora i one koje prozor samo dijelom zahvaa. Kada
pomiete kursor u desno prozor je plave boje sa okvirom oznaenim punom linijom, a kada
pomiete u lijevo prozor je zelene boje s isprekidanim okvirom.

Slika 64: ...

Slika 65: ...

72

Ako ste odablali neki objekt u skupu objekta grekom, ili namjerno, pa sada ga elite maknuti
iz odabira to radite dranjem SHIFT tipke i klikom na objekt.

Usavravanje odabira
Kada mijenjate objekte sa command-first nainom na raspolaganju vam stoje svi ve
navedeni naini za odabir i jo neki. Ako upiete ? i pritisnete Enter, za svaki upit za odabir
objekta, AutoCAD ispisuje sve opcije za odabir u komandnoj liniji.
Window/Last/Crossing/BOX/ALL/Fence/WPolygon/CPolygon/Group/Add/Remove/Multiple/
Previous/Undo/
AUto/SIngle/SUbobject/Object

Subject i Object opcije se odnose iskljuivo na 3D tijela.

U iduoj tablici su opisanje neke najkorisnije command-first opcije za odabir.
Opcija
Window
Last
Crossind
ALL
Fence
Wpolygon
Cpolygon
Previous

Opis
Svi objekti koji se u potpunosti nalaze u
pravokutniku kojeg ste odabrali pomou dvije
toke
Zadnji vidljivi objekt koji ste nacrtali na radnoj
povrini
Svi objekti koji se u potpunosti ili dijelom nalaze
u pravokutniku za odabir
Svi objekti koji nisu na slojevima koji su zamrznuti
ili zakljuani i koji su na trenutnom modelu
Svi objekti koji diraju diraju zamiljenu Polyline
liniju koju ste vi nacrtali
Svi objekti koji su u potpunosti u mnogokutnom
podruju koje ste vi odredili
Svi objekti koji su u potpunosti ili dijelom u
mnogokutnom podruju koje ste vi odredili
Proli odabir koji ste koristili

Za upotrebu bilo koje od ovih opcija, na Select objects upit, upiite ono slovo (negdje su i
dva) koje je napisano velikim slovima u pojedinoj opciji.

73

Sljedei primjer demonstrira kako upotrebljavati ERASE naredbu u command-first nainu sa

nekoliko razliitih opcija za odabir. Tehnike za odabir, prikazane u ovom primjeru, se mogu
primijeniti na sva naredbe za izmjene.
1. Uvjerite se na nijedna naredba niti objekt nisu odabrani.
2. Kliknite Erase tipku na Modify traci sa alatima.
AutoCAD trai od vas da odaberete objekte.
3. Odaberite dva-tri objekta klikom.
AutoCAD oznaave te objekte kao odabrane. AutoCAD jo uvijek trai odabir objekata.
4. Odaberite neke objekte pomou prozora za odabir koji e odabrati samo one objekte koji
su u potpunosti unutar njega.
5. Odaberite neke objekte pomou prozora za odabir koji e odabrati one objekte koji su
cijeli ili dijelom unutar njega.
6. Upiite WP i pritisnite Enter da bi ste aktivirali opciju Wpolygon.
AutoCAD trai od vas da izabrete toke koje e initi mnogokut.
7. Odaberite nekoliko toaka i pritisnite Enter.

Slika 66: ...

74

8. Pritisnite Enter da bi zavrili odabir objekata

AutoCAD brie sve odabrane objekte
Ako ste neto izbrisali a niste smjeli upiite OOPS naredbu i AutoCAD e ponititi vae zadnje
brisanje.

Naredbe za izmjene
Sljedea tablica sadri naredbe koje se najee upotrebljuju za izmjene.
Tipka

Naredba

Glavne opcije

Tooltip na alatnoj
traci

Izbornik za
crtanje

ERASE (E)

--

Erase

Erase

COPY (CO)

Osnovna toka, pomak

Copy

Copy

MIRROR (MI)

Zadravanje/brisanje
izvornih objekata

Mirror

Mirror

OFFSET (O)

Udaljenost, toka prolaza

Offset

Offset

ARRAY (AR)

Kvadratan, polaran

Array

Array

MOVE (M)

Osnovna toka, pomak

Move

Move

ROTATE (RO)

Odabir kuta

Rotate

Rotate

SCALE (SC)

Mjerilo

Scale

Scale

STRECH (S)

Osnovna toka, pomak

Stretch

Stretch

LENGHTEN (LEN)

Delta, postotak, ukupno,

dinamino

--

Lengthen

TRIM (TR)

Projekcija, kut

Trim

Trim

EXTENDED (EX)

Projekcija, kut

Extend

Extend

BREAK (BR)

Toka, druga toka,

odabir dvije toke

Break

Break

JOIN (J)

Odabir linija, lukova

Join

Join

CHAMFER (CHA)

Udaljenost, kut, polyline

Chamfer

Chamfer

FILLET (F)

Radijus, polyline

Fillet

Fillet

EXPLODE (X)

Odabir objekta

Explode

Explode

75

Move, Copy i Strech

Micanje kopiranje i rastezanje su, za najvei broj crtaa, tri najee operacije za izmjenu.
Bazne toke i pomaci

MOVE, COPY i STRETCH naredbe zahtijevaju da odredite koliko daleko i u kojem smijeru
elite pomaknuti, kopirati ili rastegnuti objekte. Nakon to ste zapoeli naredbu i odabrali
objekte koji e biti izmijenjeni, AutoCAD pita dvije stvari:
1.Specify base point or [Displacement] <Displacement>:
2.Specify second point or <use first point as displacement>:
Na, ne ba tako jasan nain, ove dvije linije ele rei da postoje dva naina na koja moete
rei u kojem smijeru e objekti biti mijenjani:

Najuobiajeniji nain je odabir jedne toke koja e sluiti kao hvatite vektora za
pomak i druge koja e biti vrh vektora. Te toke se u AutoCAD-u zovu bazna toka i
druga toka.

Drugi nain je izravan unos X,Y brojeva koji predstavljaju apsolutni pomak.

Kako AutoCAD zna da li je va odgovor na prvi upit pomak ili bazna toka? To ovisi o
tome to ete napraviti kao odgovor za drugo pitanje. Dakle prvo odabirete klikom toku
ili runo unosite koordinate, a zatim postoji vie opcija:

Ako odaberete ili upiete koordinate druge toke AutoCAD zna da ste upisali
vektor za pomak te pomie objekt prema tom vektoru.

Ako ne upiete nia nego samo pritisnete Enter, AutoCAD to tumai kao unos
pomaka i upotrebljava X i Y brojeve, koje ste upisali, kao apsolutne iznose
pomaka.

Move

Idui koraci pokazuju kako koristiti MOVE naredbu pomou command-first naina,
upotrebljavajui vektor za pomicanje odabranog objekta.
1. Kliknite na Move tipku na Modify traci sa alatom.
Komandna linija vas trai da odaberete objekte.
2. Odaberite jedan ili vie objekata.
3. Pritisnite Enter kada ste zavrili sa odabirom objekata.
Specify base point or [Displacement] <Displacement>:
4. Odaberite baznu toku (hvatite vektora) za pomak.
Sada se, nakon to ste odabrali toku, pri pomicanju kursora miu i objekti koje ste
odabrali.
76

Specify second point or <use first point asdisplacement>:

Slika 67: ...

5. Odaberite drugu toku vektora

Objekt se pomie prema vektoru
Kod unosa bazne toke i druge toke vektora dobro je koristiti prethodno opisane tehnike
preciznosti.
Copy

Copy naredba radi isto kao i Move naredba osim to ostavlja objekte na originaloj poziciji i
pravi kopije na zadanoj.
Kopiranje objekata izmeu crtea se ne moe postii COPY naredbom ve se trebaju
upotrebljavati COPYCLIP i PASTECLIP naredbe. Te naredbe upotrebljavaju Windows
Clipboard za privremenu pohranu objekata iz jedne datoteke, koji zatim mogu biti kopirani u
drugu.
Naredbe za kopiranje su dane u sljedeoj tablici
Izbor kod klika desnom tipkom
Cut
Copy
Copy with Base Point
Paste
Paste as Block
Paste to Original Coordinates

Ime naredbe
CUTCLIP
COPYCLIP
COPYBASE
PASTECLIP
PASTEBLOCK
PASTEORIG

Ime tipke na traci s alatima

Cut (Ctrl+X)
Copy (Ctrl+C)
--(Ctrl+Shift+C)
Paste (Ctrl+V)
--(Ctrl+Shift+V)
-- (--)

77

Stretch

Ova naredba nije toliko slina sa prethodne dvije, meutim je princip isti. Da bi se mogli
koristiti STRETCH naredbom morate odabrati objekte pomou prozora za odabir, koji je
ranije opisan.
STRETCH radi tako da definira toke objekta krajnje toke na linijama, toke loma na
izlomljenim linijama, centre kruga... po pravilu: Ako je jedna od tih toki unutar prozora,
koji ste odredili, AutoCAD mie tu toku za dani vektor pomaka- i osvjeava cijeli objekt.

Slika 68: ...

Na primjer, ako ste prozorom za odabir uhvatili jedan kraj linije, ali ne i drugi, STRETCH mie
prvu toku i crta novu liniju.
Ova naredba se najee upotrebljava za skraivanje ili produljenje linija.

Slika 69: ...

78

Primjer crtanja:
1. Nacrtajte oblik slian onome na iduoj slici
2. Uvjerite se da nijedan objekt na crteu nije odabran
3. Kliknite stretch tipku na Modify traci sa alatima
Select objects to stretch by crossing-window or crossing-polygon...
Select objects:
4. Odaberite dvije toke, koje definiraju prozor za odabir, tako da tim prozorom budu
zahvaene neke, ne sve, krajnje toke linija.
Na iduoj slici je prikazan prozor za odabir koji u potpunosti obuhvaa dvije vertikalne
crte na desnoj strani objekta. Prozor za odabir sijee etiri horizontalne linije,
obuhvaajui samo jednu krajnju toku svake.
Toke prozora za odabir se biraju tako da se prvo odabere desna toka, a zatim lijeva.

Slika 70: ...

5. Pritisnite Enter za zavretak odabira toaka.

Specify base point or [Displacement] <Displacement>:
6. Odaberite baznu toku vektora za pomak kliktajem mia (OSNAP) ili upisujui koordinate.
79

Specify second point or <use first point as displacement>:

7. Odaberite ili upiite drugu toku koja definira vrijednost i smijer vektora pomaka.
AutoCAD premjeta toke obuhvaene prozorom za odabir za dani vektor, a zatim crta
objekt.

ROTATE, SCALE, ARRAY i OFFSET

Naredbe u ovom dijelu ROTATE, SCALE, ARRAY i OFFSET pruaju druge naine (u odnosu na
MOVE, COPY i STRETCH) manipulacije i stvaranja objekata.
Rotiranje

ROTATE naredba vrti jedan ili vie objekata oko toke koju odaberete. Idui koraci vas vode
kroz naredbu za rotiranje:
1. Kliknite Rotate tipku na Modify alatnoj traci.
2. Odaberite jedan ili vie objekata koje ete rotirati i zatim pritisnite Enter za zavretak
odabira.
Specify base point:
3. Odaberite toku oko koje ete rotirati objekte.
Specify rotation angle or [Copy/Reference] <0>:
4. Odaberite kut rotacije pomou mia ili unosom u komandnu liniju.
AutoCAD rotira objekte i smjeta ih na novu poziciju.
Promjena veliine

SCALE naredba mijenja veliinu jednog ili vie objekta koje ste odabrali prema faktoru koji
unesete.
1. Pritisnite Scale tipku na Modify alatnoj traci.
2. Odaberite jedan ili vie objekata koje ete rotirati i zatim pritisnite Enter za zavretak
odabira.
Specify base point:
3. Odaberite baznu toku.
Bazna toka postaje objekt oko koje objekti mijenjaju veliinu. Na primjer ako odaberete
krug kao objekt za promjenu veliine, odaberete toku izvan kruga kao baznu toku i
upiete da je faktor poveanja jednak 2, ne samo to e se promjer kruga udvostruiti
nego e se krug nalaziti na dvostrukoj udaljenosti od toke u suprotnom smjeru toke.
Zvui malo komplicirano, pa je najbolje pokuati na primjeru.
Specify scale factor or [Copy/Reference] <1.0000>:
4. Upiite faktor poveanja.
80

Odabrani objekti se uveavaju ili smanjuju, ovisno o faktoru.

ROTATE i SCALE naredbe imaju i copy opcije koje ostavljaju odabrani objekt na svom mjestu,
bez izmjena, a slici dodaju novi objekt sa izmjenama napravljenim pomou tih naredbi.

Array

ARRAY naredba je je jedna vrsta COPY naredbe. Upotrebljava zamiljenu pravokutnu X,Y
mreu ili polarnu mreu za kopiranje vie objekata unutar te mree. Na primjer: array
neredba se moe upotrijebiti da bi se, na crteu konferencijske dvorane, od jedne stolice
iskopirale sve stolice za cijelu dvoranu.
Sljedei koraci opisuju upotrebu pravokutne ARRAY naredbe.
1. Kliknite na Aray tipku na Modify traci sa alatima.
Pojavljuje se Array prozor prikazan na slici

Slika 71: ...

2. Odaberite Select Objects tipku, i zatim odaberite jedan ili vie objekata. Pritisnite Enter
za kraj odabira objekata i povratak na Array prozor.
3. Odaberite opciju Rectangular Array ako ve nije odabrana.
4. Ispunite pet tekst kuica: Rows, Columns, Row Offset, Column Offset i Angle of Array.
Broj redaka i stupaca odjeuje broj novih objekata koji e nastati. Row i Column Offset
odreuju razmak izmeu redaka i stupaca. Angle of Array rotira pravokutnu mreu, kada
je kut 0 mrea je poravnana sa okomitim i vodoravnim crtama kursora.
5. Kliknite na Preview tipku
81

AutoCAD pokazuje kako e novi crte izgledati sa primijenjenom array naredbom te

prikazuje prozori sa Accept, Modify i Cancel opcijama.
6. Kliknite na accept tipku ako ste zadovoljni s mreom, ili modify tipku ako elite
promijeniti parametre mree.

Offset

OFFSET naredba slui za stvaranje paralelnih kopija svih vrsta linija. Ta kopija linije se
pokazuje onoliko daleko od linije koliko odredimo.
1. Kliknite na Offset tipku na Modify alatnoj traci.
AutoCAD prikazuje trenutne postavke naredbe i pita vas za udaljenost kopije od
originalne linije:
Current settings: Erase source=No Layer=Source OFFSETGAPTYPE=0
Specify offset distance or [Through/Erase/Layer] <Through>:
2. Upiite udaljenost i pritisnite Enter.
Kao alternativa moete odabrati udaljenost preko odabira dvije toke na ekranu.
AutoCAD vas zatim pita da odaberete objekt na koji elite primijeniti OFFSET naredbu.
Select object to offset or [Exit/Undo] <Exit>:
3. Odaberite jedan objekt kao to su linija, izlomljena linija, pravokutnik, luk..
Primijetite da kod ove naredbe moete izabrati samo jedan objekt.
AutoCAD vas zatim pita s koje strane objekta elite smjestiti OFFSET kopiju.
Specify point on side to offset or [Exit/Multiple/Undo] <Exit>:
4. Pomaknite kursor na jednu stranu objekta, a zatim kliknite.
Nema veze koliko ste udaljeni od objekta. Bitno je samo da odaberete stranu.
AutoCAD zatim ponavlja upit za odabirom jo jednog objekta, u sluaju da elite izvriti
OFFSET naredbu sa istom udaljenosti na vie objekata.
Select object to offset or [Exit/Undo] <Exit>:
5. Ako elite primijeniti OFFSET naredbu na jo objekata vratite se na 3. korak. Inae
pritisnite Enter ako ste zavrili sa OFFSET naredbom.

82

Slika 72: ...

Kada za neki oblik znate da ete trebati OFFSET naredbu bolje je taj oblik crtati pomou
POLYLINE naredbe zbog toga to je kod LINE naredbe svaka ravna crta objekt.

TRIM, EXTEND, BREAK, FILLET, CHAMFER i JOIN

Ove naredbe, iz naslova, su korisne za skraivanje, produljivanje, dijeljenje ili spajanje
objekata.
Trim i Extend

TRIM i EXTEND su dvije komplementarne naredbe za pravljenje linija, izlomljenih linija i

lukova kraim i duim. Dvije naredbe i AutoCAD-ovi upiti za njih su gotovo identini, tako da
idui primjer pokriva obje naredbe. Primjer e biti raen sa trim naredbom.
1. Kliknite na Trim ili Extend tipku na Modify alatnoj traci.
AutoCAD vas pita da odaberete otrice koje e raditi skraivanje. (Odnosno granice za
produenje)
Current settings: Projection=UCS, Edge=None
Select cutting edges ...
83

Select objects or <select all>:

2. Pritisnite Enter da biste odabrali poetnu opciju odabira svih objekata ili odaberite
objekte jedan po jedan. Pritisnite Enter da biste zavrili odabir objekata.
Objekti koje ste odabrali imati e ulogu otrice, odnosno granice do koje e linije dolaziti.
Zadavanje naredbi je i vizualno predoeno na slici.
AutoCAD vas zatim pita da odaberete objekte koje elite skratiti (ili produiti)
Select object to trim or shift-select to extend or
[Fence/Crossing/Project/Edge/eRase/Undo]:

Slika 73: ...

3. Odaberite jedan objekt koji elite skratiti ili produiti. Izaberite onaj dio objekta koji elite
da AutoCAD odree ili kraj objekta koji je najblii granici do koje ga elite produiti.
AutoCAD radi odabranu opciju ili javlja poruku o greci koju ste napravili.

84

Moete odabrati vie objekata za skraivanje pomou prozora za odabir, ili drugih opcija
za odabir.
AutoCAD vas nastavlja pitati da odaberete objekte za skraivanje ili produljivanje.
Select object to trim or shift-select to extend or
[Fence/Crossing/Project/Edge/eRase/Undo]:
4. Odaberite jo objekata, ili pritisnite Enter kada ste gotovi sa skraivanjem ili
produljivanjem.
Break

BREAK naredba slui za stvaranje praznina/rupa u linijama, izlomljenim linijama, krugovima,

lukovima... BREAK takoer slui za dijeljenje jednog objekta u dvije linije bez uklananja
ikakvog dijela te linije.
Sljedei primjer pokazuje kako koristiti BREAK naredbu.
1. KLIKNITE NA Break tipku na Modify alatnoj traci.
AutoCAD vas pita da odaberete jedan objekt koji elite prekinuti.
2. Odaberite jedan objekt kao npr. liniju.
Toka gdje ste kliknuli pri odabiru objekta ima dvostruku svrhu: slui kao toka za odabir
objekta i kao prva toka prekida objekta. Ako ne elite da to bude prva toka prekida
upiite F u komandni prozor ili izaberite drugu toku.
Specify second break point or [First point]:
3. Dakle ako toka s kojim ste odabrali objekt nije na pravom mjestu za prekid tada
pritisnite F i odaberite prvu toku prekida.
Specify second break point:
4. Odaberite drugu toku prekida, do koje e se prekid protezati
AutoCAD e izrezati dio objekta upotrebljujui prvu i drugu toku koje odjeuju prazinu
izmeu dva dijela.
Ako elite podijeliti jedan objekt na dva, bez praznine, posluite se opcijom iz Modify alatne
trake: Break at Point.
Fillet and champfer

TRIM, EXTEND i BREAK mijenjaju jedan po jedan objekt, FILLET i CHAMFER naredbe mijenjaju
parove objekata. Na sljedeoj slici je prikazano kako te naredbe djeluju: FILLET stvara
zaobljeni kut izmeu dvije linije, dok CHAMFER vue ravnu crtu izmeu tih linija stvarajui,
umjesto jednog pravog kuta, dva tupa.

85

Slika 74: ...

Idui koraci opisuju upotrebu FILLET naredbe. CHAMFER naredba radi na isti nain, osim to
odabirete, umjesto radijusa, vrijednosti duljina, od sjecita dvije linija, koje e biti spojene
CHAMFER ravnom crtom, ili odabirete duljinu crte i kut.
1. Kliknite na Fillet tipku na Modify alatnoj traci.
AutoCAD prikazuje trenutne postavke FILLET naredbe i pita vas da odaberete prvi objekt
za filletiranje ili da odaberete neku od ponuene tri opcije
Current settings: Mode = TRIM, Radius = 0.0000
Select first object or [Undo/Polyline/Radius/Trim/Multiple]:
2. Upiite R i zatim pritisnite Enter za odabir radijusa filletiranja
AutoCAD trai da upiete fillet radijus koji e upotrebljavati u narednim fillet
operacijama.
Specify fillet radius <0.0000>:
3. Upiite radijus i pritisnite Enter.
Broj koji ste upisali biti e radijus luka koji povezuje dvije linije.
AutoCAD zatim trai da odaberete prvi objekt.
Select first object or [Undo/Polyline/Radius/Trim/Multiple]:
4. Odaberite prvu liniju, od dvije, koju elite filletirati
Select second object or shift-select to apply corner:
5. Odaberite drugu liniju para kojega elite filletirati
AutoCAD izvodi zadanu operaciju
Ako stavite da je radijus 0, tada se dvije linije sijeku pod pravim kutom, kao to je prikazano
na slici gore. Ako prilikom odabira druge linije drite SHIFT tipku rezultat je isti kao da ste
upisali da je radijus nula.

86

Join

Upotrijebite JOIN naredbu za ispunjavanje rupa u linijama, lukovima, eliptinim lukovima,

izlomljenim linijama... Ako dvije linije lee na istom pravcu, JOIN naredba e napraviti novu
liniju koja e zamijeniti postojei razmak. Upotreba join naredbe je prikazana na slici.

Slika 75: ...

Idui koraci opisuju kako upotrebljavati JOIN naredbu:

1. Kliknite na Join tipku na Modify alatnoj traci.
AutoCAD trai da odaberete prvu liniju ije e postavke AutoCAD upotrebljavati kod
iscrtavanja novih JOIN linija.
2. Odaberite prvi objekt.
AutoCAD vas, ovisno o izboru, pita da nastavite odabir. Ako ste pri prvom izboru odabrali
liniju na komandnoj liniji se pojavljuje sljedei tekst:
Select lines to join to source:
3. Nastavite s odabirom linija koje se trebaju spojiti u jednu.
4. Pritisnite Enter
AutoCAD objedinjava odabrane linije u jednu.
Sa ovom naredbom kruni luk se moe pretvoriti u krug i eliptini luk u elipsu sa JOIN close
opcijom.

87

Direktne izmjene objekta (Grip editing)

Grip editing je jako koristan nain mijenjanja koji prua sline mogunosti kao i command
first editing, ali su te mogunosti puno lake za koritenje.
Gripovima se nazivaju mali (plavi) kvadratii ili trokutii koji se pojavljuju na objektu nakon
njegovog odabira, a s kojima moete mijenjati objekt, kao npr. - pomicati ga. Za razliku od
ostalih Windows programa, kod pomicanja objekta u AutoCAD-u trebate odabrati grip toku,
pustiti tipku na miu i zatim odabrati drugu toku gdje e se premjestiti odabrana toka.

Primjer upotrebe Grip editinga

Naredni dio ovog prirunika pokriva pet Grip editing naredbi koje smo ve prije upoznali u
Command editing nainu mijenjanja objekata. Te naredbe su: STRETCH,MOVE, ROTATE,
SCALE i MIRROR.
1. Kliknite na neki objekt da bi ga obiljeili.
Obiljeeni objekt pokazuje svoje Grip toke.
Primjetite da Komandna linija AutoCAD-a ostaje prazna jer jo niste zapoeli nijednu
naredbu.
2. Kliknite na jo jedan objekt.
Sada imate dva odabrana objekta.
3. Kliknite na grip toku jednoga od objekata.
Plavi kvadrati sada postaje crveni. Grip toka je sada spremna za neku operaciju izmjene
objekta.
Grip editing opcije se sada pojavljuju u komandnoj liniji.
4. Pritiskajte spacebar tipku vie puta da bi ste proli kroz svih pet opcija na komandnoj liniji
** STRETCH **
Specify stretch point or [Base point/Copy/Undo/eXit]:
** MOVE **
Specify move point or [Base point/Copy/Undo/eXit]:
** ROTATE **
Specify rotation angle or [Base point/Copy/Undo/Reference/eXit]:
** SCALE **
Specify scale factor or [Base point/Copy/Undo/Reference/eXit]:
** MIRROR **
Specify second point or [Base point/Copy/Undo/eXit]:
88

Operacija koja se zadnja pojavila prilikom pritiska spacebar tipke e biti izvedena.
Meutim postoji i laki nain odabira eljene operacije, a to je pomou desnog klika na
ve zacrvenjenu Grip toku. Isto tako je mogue odabrati eljenu opciju pomou
Dinamikog inputa (DYN) ako pritisnete srelicu prema dolje.

Slika 76: ...

5. Pritiite spacebar tipku sve dok se ne pojavi STRETCH (ili opcija koju elite) naredba u
grip editing nainu izmjene.
6. Pomiite obiljeenu grip toku u smjeru u kjemu elite rastegnuti objekt.
7. Opet kliknite za zavretak grip editiing operacije.
Odabrani objekt se mjenja.
Move

1. Odaberite jedan ili vie objekata.

2. Kliknite na jednu Grip toku tako da se zacrveni.
3. Desni klik na toku, pa odaberite Move naredbu.
4. Pomaknite kursor na eljenu lokaciju i zatim kliknite.
Svi odabrani objekti se pomiu.
5. Pritisnite Esc tipku da deselektirate odabrane objekte.
89

Copy sa Move naredbom

Copy nije meu prethodno navedenih 5 opcija stoga to svaka od tih 5 opcija u sebi ukljuuje
copy naredbu.
1. Odaberite jedan ili vie objekata.
2. Kliknite na jednu Grip toku tako da se zacrveni.
3. Desni klik na toku, pa odaberite Move naredbu.
4. Opet kliknite desnom tipkom i odaberite Copy opciju.
5. Pomaknite kursor na novu lokaciju i kliknite.
Nakon klika novi objekt se pojavljuje na odabranoj lokaciji.
6. Kliknite na jo nekoliko lokacija ako elite raditi dodatne kopije.
7. Pritisnite dvaput Esc jednom za kraj Copy operacije, a drugi put za deselektiranje svih
objekata.
Stretch

Stretch naredba je razliita od ostalih u Grip editing nainu izmjena. Po defaultu utjee na
samo onaj objekt sa odabranom Grip tokom, a ne na sve odabrane objekte. Ovo ponaanje
se moe promijeniti uporabom Shift tipke te zatim odabirom vie grip toaka.
1. Iskljuite ORTHO naredbu, ako je ukljuena.
2. Odaberite nekoliko objekata ukljuujui najmanje jednu liniju.
3. Kliknite na krajnju grip toku linije tako da postane crvena.
Svi objekti ostaju odabrani, ali se samo linija sa odabranom Grip tokom mijenja u
ovisnosti o kursoru.

Slika 77: ...

90

4. Kliknite na novu toku na koju e se krajnja toka linije premjestiti.

Nova linija se iscrtava.
5. Na istoj liniji kliknite na grip na sredini linije.
Kako miete kursor tako se i cijela linija pomie. Upotreba grip toke na sredini linije
pomie objekt.
6. Kliknite na novu toku.
Linija se pomie na novu lokaciju.
7. Pritisnite i drite Shift tipku. Na jednoj od linija obiljeite krajnju Grip toku.
8. Jo uvijek drei Shift tipku, obiljeite jo jednu krajnju toku na drugoj liniji.
Sada su dvije krajnje toke obiljeene.
9. Pustite Shift tipku i opet odaberite jednu od ve odabranih toki da bi ona postala bazna
toka za operaciju.
10. Odaberite novu toku za pomicanje.
Svi odabrani objekti se rasteu.
11. Ukljuite ORTHO naredbu i ponovite korake od 2 do 10 da bi ste vidjeli kako ORTHO
naredba djeluje.

Slika 78: ...

91

Kontrole za prikaz
Zumiranje Paniranje (micanje po crteu)
Izraz zumiranje koristit emo za pribliavanje objekta, a odzumiranje za njegovo udaljavanje.
Pogled (view) oznaava trenutnu lokaciju i poveanje crtea prikazanog na ekranu.
Pogledima se mogu davati imena, te se na te poglede moe vratiti kasnije tokom izrade
crtea.
Da bi ste bolje razumjeli zumiranje i paniranje treba vam neki crte koji ste sami nacrtali ili
crte moete odabrati iz C:\Program Files\AutoCAD 2008\Sample. db_samp.dwg je jedan od
crtea koji moete odabrati.
Idui koraci vas vode kroz ZOOM i PAN naredbe
1. Kliknite na Zoom Realtime tipku na Standard traci sa alatima.
Realtime znai da se sve promjene na crteu prikazuju trenutno, u stvarnom vremenu.
Ako upotrebljavate 2D Drafting & Annotation radni prostor, nai ete ZoomRealtime
tipku na Dashboardu.
ZOOM naredba poinje, a umjesto kursora se pojavljuje povealo. AutoCAD prikazuje
sljedei upit:
Press ESC or ENTER to exit, or right-click to display shortcut menu.
2. Kliknite lijevom tipkom na sredinu crtea, drite tipku pritisnutu, mi pomiite gore dolje.
Crte se zumira i odzumira.
3. Kliknite desnom tipkom bilo gdje na ekranu i odaberite Pan opciju.
Sada povealo postaje ruka.

Slika 79: ...

4. Kliknite i drite lijevu tipku pritisnutom. Vucite mi u bilo kojem smijeru i uoite da se
prikazani prostor crtea mijenja.
5. Kliknite desnom tipkom i odaberite Exit opciju za izlaz iz naredbe.
Zoom i Pan su jedna AutoCAD funkcija te se zato jako lako, pomou desnog klika, prebacivati
izmeu te dvije naredbe.
92

Zumiranje se moe postii skrolanjem, a paniranje pritiskom na skrol kotai i micanjem

mia.
Paniranje se postie i micanjem scroll barsa ispod i sa desne strane crtea. Ako elite iskljuiti
scroll barse poite na ToolsOptionsDisplay tab i maknite kvaicu sa Display Scroll Bars in
Drawing Window.

Na standardnoj traci sa alatom postoje tri tipke za zumiranje, Zoom Realtime, Zoom Previous
te srednja tipka. Kada drite srednu tipku pritisnutu ispod nje se pojavljuje lista svih ostalih
Zoom opcija, a ona koja je zadnja koritena postaje srednja tipka.
ZOOM naredba ima nekoliko opcija, a najvanije su opisane ovdje:

All i Extents: Zoom Extents (tipka sa etiri strelice) odzumira tono toliko
da se mogu vidjeti svi objekti u trenutnom crteu. Zoom All ini istu stvar osim ako
prostor za crtanje (limits) nije vei od prostira svih objekata. U tom sluaju se
odzumira tako da se vidi cijeli prostor za crtanje koji je definiran naredbom LIMITS.

Window:Ova opcija je izvrsna za precizno i brzo zumiranje. Ona zumira dio

prostora, kvadrat, koji ste definirali sa dvije toke. Odabir kvadrata se vri tako da
prvo odaberemo jednu toku, otpustimo tipku mi-a, zatim odaberemo drugu toku.

Scale (X/XP): Ova opcija zumira po postotku trenutnog prikaza; vrijednosti

manje od 1 uzrokuju zumiranje, a one vee od 1 odzumiranje.

Realtime: Slobodno zumiranje pomou lijeve tipke i micanja mia.

Previous :Opcija koja ponitava zadnju izvrenu ZOOM naredbu

Object: Ova opcija zumira toliko blizu da prikazuje samo obiljeene objekte

93

Pogled (View)
Ako stalno zumirate i panirate na isto podruje, to uzrokuje gubljenje vremena. Tamo
vjerojatnije moete bre doi preko imenovanog pogleda. Nakon to imenujete i sauvate
pogled, na njega se moete jako brzo vratiti. Za stvaranje i uitavanje pogleda se
upotrebljava VIEW naredba koja prikazuje View Manager prozor.
Za stvaranje imenovanog prozora slijedite ove korake:
1. Zumirajte i panirajte dok ne napravite pogled kojega elite sauvati.
2. Odaberite ViewNamed Views.
Pojavljuje se View Manager prozor.
3. Kliknite na New tipku.
New View prozor, prikazan na slici, se pojavljuje.

Slika 80: ...

4. Upiite ime pogleda u View Name kuicu

5. (Opcionalno) Upiite novu kategoriju u View Category kuicu, ili odaberite jednu iz
padajueg izbornika.
View Categories (kategorije pogleda) se upotrebljavaju za organiziranje pogleda.
6. Odaberite Current Display, ako ve nije odabran

94

Ako elite sauvati pogled koji nije identian trenutnom pogledu na vaem zaslonu
odaberite Define Window, kliknite na Define View Window i odaberite dvije toke koje
e definirati pravokutnik za pogled.
7. Ostavite ili promijenite postavke na Settings dijelu.
Kvaica na Save Layer Snapshot with View znai to da e, kada idui put budete uitavali
ovaj pogled, AutoCAD ponititi sve promjene koje ste u meuvremenu napravili sa
vidljivosti pojedinih slojeva (on/off, freeze/thaw). UCS, Live Section i Visual Style se
odnose na 3D crtanje.
8. Kliknite OK.
New View prozor nestaje.
9. Kliknite OK.
View Manager prozor nestaje.
Da bi ste vratili imenovani pogled idite na ViewNamed Views. U listi Views rairite Model
Views ili Layout Views (ovisno o tome gdje ste sauvali va pogled). Kliknite na ime pogleda
kojeg elite uitati, Kliknite Set Current tipku, a zatim kliknite OK za zatvaranje prozora.
Prostor definiran imenovanim pogledom se moe i plotati, ali o tome kasnije...

Zoom i Pan papirnatog prostora

Sve opcije koje vrijede za Model prostor za crtanje, vrijede i za Layoute, s tim da postoje
neke razlike u efektima tih opcija. Eksperimentirajte sljedei idue korake:
1. Otvorite crte koji sadri barem jedan Layout sa naslovom i jedan ili vie pogleda.
Ako nemate nijedan va crte otvorite C:\Program Files\AutoCAD 2008\Sample\Sheet
Sets\Architectural\A-05.dwg.
2. Kliknite na jedan od Layouta.
3. Kliknite na MODEL/PAPER tipku dok se na njoj ne prikae natpis PAPER.
4. Odaberite ViewZoomAll.
5. AutoCAD prikazuje cijeli layout.

95

Slika 81: ...

6. Zumirajte i panirajte upotrebljujui bilo koju tehniku opisanu u prethodnom tekstu

Slika 82: ...

7. Odaberite ViewZoomAll.
8. Kliknite na MODEL/PAPER tipku dok se na njoj ne prikae natpis MODEL
96

9. Zumirajte i panirajte upotrebljujui bilo koju tehniku opisanu u prethodnom tekstu.

Ovakvo zumiranje utjee na izgled Layouta.
Zumiranje i paniranje sada ne mijenja zaglavlje i sastavnicu crtea, oni su stalno prikazani
na crteu. Ako se zaglavlje ipak mijenja onda je netko na crteu zakljuao pogled. To je i
bolje, jer se u praksi layouti nikada tako ne mijenjaju.

Slika 83: ...

10. Odaberite, jednom ili vie puta, ViewZoomPrevious kako biste vratili originalni
pogled.
11. Kliknite na MODEL/PAPER tipku dok se na njoj ne prikae natpis PAPER.
12. Odaberite FileClose a na Save Changes prozoru kliknite NO.
Nemojte sauvati promjene u sluaju da ste neto pobrkali

97

3D modeliranje
Autodeskovi programeri su potpuno osvjeili 3D suelje u AutoCAD-u 2007. Modernizirali su
ono to je bilo nepromijenjeno vie od desetljea. Stvaranje 3D modela je sada dosta
jednostavnije i intuitivnije nego to je prije bilo.
Ovdje neemo uiti 3D aspekt AutoCAD-a, ali emo se pozabaviti vizualizacijom i
navigacijom. Pojmovi koji e biti pokriveni u ovom dijelu su

Stvaranje 3D objekta

Funkcije kamere

Animacije i etnja kroz njih

Modeliranje vrstih tijela i povrina

Rasvjeta

Materijali

Automatsko dovravanje crtea

Upozorenje: 3D modeliranje ima dosta jake zahtjeve za hardver. Zauzima 512MB RAM-a
(preporueni RAM 2GB) i zahtjeva grafiki karticu sa najmanje 128MB vlastite memorije.

3D radna povrina
Ako se dosad niste sluili 3D modeliranjem ovdje je opisano kako ui i postaviti 3D radnu
povrinu.
1. Otvorite padajui izbornik u Workspaces alatnoj traci i odaberite 3D Modeling.
Pojavljuju se trake sa alatima, Modeling paleta i Dashboard.
Mogue je da vam se za vrijeme prelaska na 3D radnu povrinu pojavi alatna traka
Impressions. Ta alatna traka slui za pripremanje 2D crtea za prezentaciju. Tu alatnu
traku moete zatvoriti jer vam, za sada, nee trebati. Vie o toj alatnoj traci moete
saznati na: http://labs.autodesk.com/Impressionlanding.html.
Sada imate novu 3D radnu povrinu prikazanu na slici, koja jednim dijelom podsijea na
2D radnu povrinu.

98

Slika 84: ...

2. Odaberite FileNew
Pojavljuje se Select Template prozor
3. Odaberite acadiso3d.dwt uzorak i kliknite OK.
Pojavljuje se radna povrina za modeliranje prikazana na slici povie.

99

Dashboard
Dashboard sadri nekoliko panela sa grupama naredbi:

Slika 85: ...

Svaki dio Dashboarda sadri dodatne skrivene ikonice. Da ih vidite, postavite kursor na
okomiti tamni dio lijeve strane panela Dashboarda. Kada se pojavi strelica prema dolje
kliknite na nju. Panel se proiriva i prikazuje sve ikonice unutar grupe, a tamni dio lijeve
strane postaje naranast. Da zatvorite dodatne ikonice kliknite opet na strelicu koja sada
pokazuje prema gore.

Slika 86: ...

100

Slika 87: ...

Poetni 3D Modeling Dashboard je podijeljen u 7 panela:

Layers control panel: Sadri alate za upravljanje slojevima i stanjima slojeva.

Proireni panel sadri kliznik i padajui izbornik za kontrolu izblijeivanja prikaza
zakljuanih slojeva i grupa filtera.

3D Make control panel: Sadri alate za stvaranje jednostavnih 3D oblika (kocka,

kvadar, kugla), sobodnih-nepravilnih tijela i povrina. Takoer sadri alate za
Booleanove i druge 3D izmjene objekata. Proireni panel sadri dodatne alate za
izmjenu objekata.

Visual Styles control panel: Sadri alate za podeavanje naina prikaza (rentgenski
nain prikaza, ukljuivanje i iskljuivanje sjena...) te padajui izbornik za odabir ve
konfiguriranih stilova za prikaz.

Lights control panel: Sadri alate za omoguavanje ili onemoguavanje umjetnog ili
sunevog svjetla. Klizaima se postavlja doba godine i vrijeme dana. Proireni panel
sadri alate za dodavanje novih toaka, udaljenih svjetala, promjenu globalne lokacije
(default lokacija je San Francisco)...

Materials control panel: Slui za odabir materijala od kojih su nainjene povrine ili
tijela na crteu.

Render control panel: Ovim alatima se rade zavrne dorade na crteu, crte se
uljepava da bi na prezentacji izgledao ljepi.

3D Navigate control panel: Sadri standardne naredbe za prikaz kao ZOOM i PAN,
kao i alate za stvaranje i mijenjanje kamere, animacije kroz model, perspektive...

101

Proireni panel sadri klizae i dodatne kontrole za mijenjanje fokusa i snimanje

animacija.
Donji dio Dashboarda (Lights, Materials i Render control panel) nee biti obraivan o ovome
priruniku. Za vie informacija posluite se AutoCAD-ovom online pomoi.

Rad s Dashboardom
Sljedei koraci e vam pokazati neke funkcije ugraene u dashboard:
1. Otvorite neki crte koji sadri 3D objekte.
Ako nemate takav crte otvorite C:\Program Files\AutoCAD 2008\Sample\3D House.
Otvara se model prizemne 3D kue prikazan sa povienog sjevernoistonog gledita.
2. Ako Dashboard nije otvoren otvorite ga sa ToolsPalettesDashboard.
3. Pomaknite kursor na sivi okomiti sutpac na lijevoj strani 3D Navigate control panela i
kliknite dvostruku strelicu prema dolje.
3D Navigate control panel se proiruje prikazujui dodatne alate i kontrole za 3D micanje.
4. U tom panelu kliknite na Perspective Projection.
Dvije tipke na desnom kraju 3D Navigate panela postavljaju Perspective ili Parallel
projection. Jedana od te dvije tipke je uvijek naranasta i ona vam pokazuje da je upravo
ta opcija odabrana.
5. Vucite Lens Length/Field of View kliza na desno da bi ste smanjili fokusnu duljinu lee
kamere.

102

Slika 88: ...

6. Kliknite Parallel Projection na 3D navigate panelu.

Nain pogleda se vraa na paralelnu projekciju.
7. Proirite Visual Styles control panel da bi ste mogli vidjeti dodatne ikonice.
8. Proirite Visual Styles padajui izbornik.
Shematski izbornik s pet ve konfiguriranih vizualnih stilova se pojavljuje.

Slika 89: ...

103

Vizualni stilovi
Vizualni stilovi su skup postavki izgraenih na SHADEMODE postavkama koje se pojavljuju i u
ranijim verzijama AutoCAD-a. Pet razliitih vizualnih stilova je:

2D Wireframe: Stari, ve poznati, 2D nain gledanja.

3D Hidden: Uklanja linije koje zaklanjaju drugi objekti.

3D Wireframe: Prua 3D pogled u 2D perspektivi, odnosno crte je slian 2D

Wireframe samo to se svi objekti (svi su sada prikazani - i oni zaklonjeni i oni koji to
nisu) pokuavaju prikazati na 3D nain.

Conceptual: Ovo je vie umjetniki prikaz u kojemu crte izgleda kao skica.

Realistic: Prikazuje model u potpuno osjenanoj verziji.

Ovih pet navedenih stilova je samo poetak. Novi stilovi se mogu stvarati ili postojei
mijenjati pomou Visual Styles Manager Palete.

Slika 90: ...

Da bi se prikazao Visual Styles Manager kliknite na Visual Styles Manager tipku na Visual
Styles Control panelu. Da bi ste promijenili postojei stil mijenjajte vrijednosti u Visual Styles
Managers Properties.
Idui koraci objanjavaju kako napraviti novi vizualni stil:
1. U Visual Style Manageru kliknite Create New Visual Style.
Create New Visual Style prozor se pojavljuje.
104

2. Unesite ime i opis novog vizualnog stila, a potom kliknite OK da bi se vratili u Visual Style
Manager.
3. Unesite nove vrijednosti u polja na Properties dijelu.
Na primjer da bi ste napravili da izgled vaeg modela izgleda kao skica: u Edge Settings
dijelu ukljuite Overhanging Edges i Jitter Edges klikom na dvije tipke desno od Edge
Modifiers natpisa.
Overhanging Edges produuju krajeve linija iza sjecita sa drugom linijom. Jitter Edges
mijenja crte tako da izgleda kao da je crtan rukom. Duljina za koju e se linija produiti
iza sjecita sa drugom linijom moe se podesiti isto kao i Jitter efekt

Slika 91: ...

3D navigacija
Ako ste se tek poeli sluiti AutoCAD-om vjerojatno se pitate kako pogledati iza kue, ili kako
gledati iz nekog drugog kuta.
Najlaki nain za mijenjanje pogleda na kuu je preko View3D Views izbornika. Tu zatim
moemo ukljuiti jedan od standardnih ortogonalnih 3D pogleda ili izometrijski pogled.

105

6 standardnih ortogonalnih pogleda je Top (pogled s vrha), Bottom (pogled odozdo),

Left (pogled s lijeva), Right (pogled s desa), Front (prednji pogled) i Back (stranji
pogled).

4 standardna izometrijska pogleda su: SW (prednja lijeva strana), SE (prednja desna),

NE (stranja desna) i NW (stranja lijeva)

Slika 92: ...

Nestandardne toke za pogled se mogu odabrati preko View3D ViewsViewpoint

Presets.

Ulaenje u orbitu
Standardne i nestandardne toke za gledanje su dovoljne u veini sluajeva, ali ako se elite
zabaviti sa modelom onda trebate isprobati 3DORBIT naredbu. Postoje dva osnovna naina
za kruenje oko objekta: Constrained (ogranieno) i Free (slobodno).
Slobodno kruenje prikazuje krug na ekranu. Klikom unutar kruga i povlaenjem mia u neku
stranu (dok drimo lijevu tipku mia pritisnutom) mijenjamo nau toku gledita.
3DORBIT naredba sadri mnogo opcija koje se pojavljuju pri desnom kliku.
Sljedei koraci pokazuju neke od stvari koje se moe raditi sa 3DORBIT naredbom:
106

1. Otvorite neki 3D crte, ako vam ve nije otvoren.

2. Odaberite ViewOrbitFree Orbit.
Pojavljuje se Krunica prikazana na slici.

Slika 93: ...

3. Kliknite untar krunice i pomaknite mi.

Model se rotira.
4. Pustite lijevu tipku mia i maknite kursor izvan krunice.
Pojavljuje se kursor za rotiranje.
5. Kliknite izvan krunice i pomaknite mi prema gore ili dolje.
Model se rotira oko sredita krunice.
6. Pustite lijevu tipku mia i pomaknite kursor na neku od manjih krunica smjetenih na
velikoj krunici za rotiranje.
7. Kliknite unutar tog malog kruga i pomiite mi.
Primijetite kako je sada rotacija pravilna u odnosu na osi.
107

8. Pustite lijevu tipku mia i kliknite desnom tipkom.

Pojavljuje se izbornik prikazan na slici povie.
9. Eksperimentirajte sa razliitim projekcijskim nainima.

Paralelna projekcija je default projekcija u AutoCAD-u. Linije koje su paralelne u

stvarnosti ,ili na zamiljenom objektu, su paralelne i na projekciji.

Perspektivna projekcija ini objekte realistinijima, ali ne zadrava paralelnost

linija.

10. Nakon to ste zavrili s kruenjem kliknite desnom tipkom na prostor za crtanje i
odaberite Exit.

Vie o 3D modeliranju
Naalost nai kompjuteri su preslabi da podravaju 3D modeliranje, a kolegij ogranien, tako
da emo se baviti samo 2D modeliranjem.
Da bi ste sami saznali neto vie o 3D modeliranju imate sljedee opcije:

New Features Workshop: Odaberite HelpNew Features Workshop. Otvorite

padajui izbornik u gornijem lijevom kutu i odaberite AutoCAD 2007. New Features
Workshop ukljuuje animacije i tutorijale za one koji imaju iskustva sa radom u
AutoCAD-u.

Online help system: Odaberite HelpHelp ili pritisnite F1. U desnom dijelu Help
prozora proirite Users Guide i kliknite na Work with 3D models.

Slika 94: ...

108

Building Your World: Ova .pdf datoteka dolazi sa AutoCAD 2008 CD-om i pokiva
stvaranje 3D objekata, navigaciju, vizualizaciju, osvjetljenje i uljepavanje ploha.

Tekst
Veina tehnikih crtea sadri neki tekst. Taj tekst ukljuuje objanjenja, oznake objekata i
naslove. U ovom dijelu prirunika emo uiti kako dodati tekst crteu i kako se sluiti
opcijama za ureivanje i pretraivanje teksta u AutoCAD-u 2008.

Pripreme za pisanje
Dodavanje teksta u AutoCAD-u je samo malo kompliciranije nego pisanje teksta u Wordu ili
nekom slinom programu. Ovo su koraci, svaki korak e biti posebno objanjen kasnije, kroz
koje trebate proi za vrijeme pisanja teksta na crte: (ovi koraci su informativni i zasad ih
trebate samo proitati)
1. Stvorite novi AutoCAD stil teksta, ili odaberite postojei. Stil teksta ukljuuje font i sva
ostala njegova svojstva.
2. Stvorite novi sloj na kojemu ete dodavati samo tekst
3. Pokrenite jednu od ovih naredbi da bi ste nacrtali prostor za tekst:

MTEXT crta odlomak (vie linija teksta)

DTEXT crta jednu liniju teksta

4. Odaberite mjesto veliinu i orijentaciju prostora za tekst.

5. Utipkajte tekst.
Za tekst moete vezati i mjerilo
Stil teksta

AutoCAD dodjeljuje svojstva individualnim linijama teksta ili odlomcima. Ta svojstva teksta
su slina stilovima odlomaka u Wordu; sadre font i druga svojstva koja odreuju izgled i
doivljaj teksta. Svojstva teksta u AutoCAD-u ukljuuju:

Font

Visinu teksta, koju moete postaviti ili ostaviti 0 za kasniju doradu

Specijalne efekte (italic)

Stvarne specijalne efekte (obrnuti tekst)

109

Prije nego ponete dodavati tekst na va crte otvorite Text Style prozor: FormatText
Style. Odaberite postojei stil ili stvorite novi sa postavkama koje su primjerene svrsi. Stilovi
teksta u AutoCAD-u 2008 imaju novo Annotative svojstvo, koje se postavlja u Text Style
prozoru.
Font

Kada stvarate tekstualni stil u AutoCAD-u, nudi vam se jako velik broj fontova. AutoCAD
upotrebljava dvije razliite vrste fonta: izvorni AutoCAD SHX (compiled shape) font i
Windows TTF (TrueType) font.

SHX: u Text Style prozoru SHX fontovi se pojavljuju sa .shx ekstenzijom. SHX fontovi
omoguuju bolje performanse jer su optimizirani za upotrebu u AutoCAD-u.

TTF: u Text Style prozoru TTX fontovi se pojavljuju sa TT simbolom lijevo od naziva
fonta, pojavljuju se bez ikakve ekstenzije. Primijetite da SHX fontovi imaju drugaiji
simbol lijevo od naziva fonta. TTF fontovi daju vei broj opcija, ali mogu usporiti
AutoCAD prilikom zumiranja, paniranja, odabira objekata... TTF fontovi takoer mogu
izazvati velike potekoe prilikom razmjene crtea izmeu korisnika.

Najee se izbjegavaju TTF, a upotrebljavaju SHX fontovi. Najpoznatiji AutoCAD-ov font

je Romans.shx (Roman Simplex).
Sljedei koraci opisuju kako odabrati postojei tekstualni stil ili stvoriti novi. Ako elite
eksperimentirati sa postojeim crteom, koji sadri puno teksta i stilova otvorite: C:\Program
Files\AutoCAD 2008\Sample\Architectural -Annotation Scaling and Multileaders.dwg.
1. Otvorite gore navedeni crte
2. Odaberite FormatText Style.
Pojavljuje se Text Style prozor prikazan na slici

110

Slika 95: ...

3. U Styles listi odaberite svaki stil pojedinano da bi ste mogli vidjeti koja su svojstva
svakog stila stvorenog u ovom crteu.
4. Ako naete neki primjereni stil, koji vam se svidio, moete ga odabrati tako da ga
obiljeite u Styles listi, a zatim kliknete na Set Current. Nakon toga moete ii na korak 9.
5. Ako niste nali nijedan primjereni stil kliknite na tipku New.
Pazite dok klikete na New. Ako je trenutni stil koji se koristi annotative, tada e i novi stil
biti te vrste. Vrsta stila se moe kasnije promijeniti preko Annotative check boxa.
6. Upiite ime vaeg novog stila i kliknite OK
Novi stil je dodan u Styles listu i postao je trenutni stil.
7. Odaberite font iz Font iz Font Name padajueg izbornika.
Romans.shx je obino najbolji font za sve svrhe.
8. Za stvaranje annotativnog stila stavite kvaicu kraj Annotative check boxa, a maknite
kvaicu ako ne elite da stil bude annotative (stil za neku biljeku, napomenu,
komentar...)
9. Namjestite ostale postavke stila
Paper Text Height = 0.0
Width Factor = 1.0
Oblique Angle = 0
Sve kvaice na check boxovima su maknute, osim eventualno na Annotative check boxu.
Visinu slova Paper Text Height je bolje ne dirati osim ako se neto ne eli naglasiti. Za
tekst koji je vezan s mjerilom treba ostaviti visinu na 0.0.
10. Kliknite na Apply, a zatim na Close
111

Teksutalni stil je sada spreman za uporabu.

Zato koristiti Annotative stilove

U veini industrijskih grana se visina teksta na crteu kree izmeu 2,5 i 3 milimetra. Da bi
odredili koliko velik mora biti obian tekst na crteu, koji mora nakon plotanja biti tono
odreene veliine, moramo znati mjerilo i zatim izraunati visinu teksta na crteu. Tu visinu
moemo zatim upisati kod definiranja stila ili, ako ostavimo visinu 0, e nas AutoCAD svaki
put prije crtanja pitati koje e tekst biti visine. Kod annotative stila moete samo unijeti
mjerilo i stvar rjeena.

Naredbe za tekst
Postoje dvije vrste tekstualnih objekata:

Odlomak (MTEXT) Naredba dizajnirana za pisanje vie linija teksta. AutoCAD

prikezuje sve linije kao jedan objekt

Linija (DTEXT) Naredba za stvaranje jedne linije teksta. Iako se moe pritisnuti Enter
svaka linija postaje zaseban objekt.

Linija

Unato svojim ogranienjima DTEXT naredba je jako korisna za oznake i druge kratke biljeke
za koje MTEXT nije prikladan. Sljedei primjer pokazuje kako se dodava tekst na crte
pomou DTEXT naredbe:
1. Napravite novi sloj, koji ete koristiti samo za tekst, i postavite ga kao trenutnog.
2. Odaberite neki stil te ga postavite kao trenutni stil.
3. Ne zaboravite da moete upotrebljavati OSNAP naredbu.
4. Odaberite DrawTextSingle Line Text za poetak DTEXT naredbe.
Ako je ovo prvi Annotative objekt koji crtate na crteu, AutoCAD prikazuje Select
Annotation Scale prozor u kojemu od vas trai da odaberete mjerilo u kojemu e se tekst
pojavljivati.
AutoCAD vam zatim ispie trenutni stil, visinu teksta i trai od vas da odaberete poetnu
toku teksta ili jednu od opcija navedenih u zagradama
Current text style: Standard Text height: 0.2000
Annotative: Yes
Specify start point of text or [Justify/Style]:

112

Ako je stil teksta Annotative, visina teksta prikazana u komandnoj liniji nije jednaka
veliini za plotanje. Npr. ako je veliina za plotanje 0.2, a mjerilo 1:2 tada e komandna
linija prikazati za veliinu teksta Text height: 0.4000.
5. Ako elite promijeniti poravnavanje teksta (justification) upiite J i zatim odaberite jednu
od ponuenih opcija.
6. Odaberite poziciju prvog znaka.
AutoCAD vas pita za visinu teksta.
Specify height <0.2000>:
7. Upiite visinu teksta.
Ovaj upit za visinu teksta se ne pojavljuje ako je u koritenom stilu ve definirana visina
(znai visina je razliita od 0.0).
Sada AutoCAD trai kut rotacije teksta:
Specify rotation angle of text <0>:
8. Upiite kut rotacije ili ga odredite pomou mia.
AutoCAD trai da upiete tekst
9. Upiite prvu liniju teksta i pritisnite Enter.
10. Upiite jo nekoliko linija teksta.

Slika 96: ...

11. Da bi ste zavrili naredbu pritisnite Enter na poetku praznog reda

113

Za ureivanje ve postojeeg teksta kliknite desnom tipkom na tekst te odaberite Edit. Ako
elite urediti neka svojstva teksta nakon desnog klika odaberite Properties.
Odlomak

Ovako se upotrebljava MTEXT naredba:

1. Napravite sloj za tekst i odaberite stil.
2. Kliknite Multiline Text tipku na Draw alatnoj traci.
Komandna linija prikazuje trenutni stil i visinu teksta, te trai da odaberete prvi kut
zamiljenog pravokutnika u koji ete unositi tekst.
Current text style: S-NOTES Text height: 0.2000
Annotative: Yes
Specify first corner:
3. Odaberite prvi kut pravokutnika za tekst.
Sada AutoCAD od vas trai drugi kut pravokutnika, ili da odaberete neku od ponuenih
opcija.
Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width/Columns]:
4. Upiite H da bi ste promijenili poetnu visinu teksta.
Specify height <0.2000>:
5. Upiite odgovarajuu veliinu teksta.
AutoCAD opet od vas trai suprotni kut pravokutnika za tekst.
Specify opposite corner or [Height/Justify/Line spacing/Rotation/Style/Width/Columns]:
6. Ako elite mijenjati jo neke postavke - promijenite ih. Recimo za mijenjanje poloaja
teksta iz top-left u neki drugi pritisnite J.
7. Odaberite drugu toku pravokutnika na crteu.
Ne zabrinjavajte se previe oko visine pravokutnika jer se visina mijena u ovisnosti o
broju linija teksta. Vano je da ste odabrali dobru irinu pravokutnika.
Mjesto koje ste odabrali se uveava i na njemu se prikazuje tekst editor, a povie njega se
pojavljuje traka sa alatima za ureivanje teksta.

114

Slika 97: ...

8. Pogledajte da li su font i njegova veliina dobro odabrani. Ako nisu promijenite ih.
9. Upiite tekst u pravokutnik.
Enter naravno oznaava prijelaz u novi red. Imajte na umu da se veina tekstova na
crteima pie velikim slovima (Caps Lock).
10. Kliknite desnom tipkom mia unutar pravokuntika i pogledajte koje sve opcije sadrava, a
moete s njima i eksperimentirati.

115

Slika 98: ...

11. Kada ste gotovi sa unosom teksta kliknite OK na alatnoj traci teksta.
Zatvaraju se svi dodaci za ureivanje teksta, te se tekst dodaje na crte.
12. Sada emo jo dodati posebno mjerilo (ako smo stavili da je tekst Annotative).
Kod prvog crtanja nekog Annotative teksta na crteu pojavi nam se prozor sa mjerilom,
tu odaberemo mjerilo teksta, te se svaki tekst pojavljuje u navedenom mjerilu. Ako
elimo promijeniti to mjerilo koristimo slijedee korake:

Provjerite da je tekst Annotative

Desni klik na tekst objekt i odaberite Annotative Object ScaleAdd/Delete

Scales.
Pojavljuje se novi Annotation Object Scale prozori sa prikazanim trenutnim
mjerilom

Kliknite na tipku Add

Pojavljuje se prozor sa listom mjerila

Odaberite eljeno mjerilo i kliknite OK.

Opet se pojavljuje Annotation Object Scale prozori sa starim i novim mjerilom
(moe se dodati i vie mjerila)

Kliknite OK.

Sada su tekstu pridijeljena dva ili vie mjerila. Mjerilo u kojem e se taj tekst
prikazati ovisi o Annotation scale veliini odabranoj u donjem desnom kutu
ekrana.
116

Puno vie o ureivanju teksta moete nauiti na Online pomoi tako da unutar nje odaberete
ContentsCommand ReferenceCommandsM CommandsMTEXT.

Background Mask i Insert Field

Ovo su jo dvije korisne naredbe za ureivanje teksta.
Kada ukljuite Background Mask and Insert Field opciju AutoCAD sakriva sve objekte koji lee
iza teksta. Ovi koraci pokazuju kako ukljuiti tu opciju:
1. Desni klik na Pravokutnik za unos teksta, zatim odaberite Background Mask.
Pojavljuje se Background Mask prozor.
2. Stavite kvaicu na Use Background Mask check box.
3. Kliknite Use Drawing Background Color da se pozadina teksta ispuni bojom istom kao i
pozadina crtea, ili odaberite neku drugu boju.
4. Kliknite OK.
Ako niste postigli eljeni uinak moete se posluiti DRAWORDER ili TEXTTOFRONT
naredbom da bi ste ispravili uinjenu tetu.

Insert Field opcija stvara polje za tekst koje se osvjeava svaki put kada se otvara, sprema
plota ili osvjeava crte. Ta polja mogu sadravati podatke kao to su datum, ime datoteke ili
autor. Polje vue informaciju iz operacijskog sustava, Drawing Properties prozora ili iz
sistamskih varijabli AutoCAD-a.
Sljedei koraci objanjavaju kako dodati polje u MTEXT objekt:
1. Desni klik na Pravokutnik za unos teksta, zatim odaberite Insert Field.
Otvara se Field prozori.
2. Odaberite Field Name u lijevom stupcu.
3. Odaberite Format u desnom stupcu, ili za daum upiite format.
4. Kliknite OK.
Auto CAD dodaje polje. Ako vam se pojave 4 crtice sauvajte crte te restartajte
aplikaciju.

117

Slika 99: ...

Ureivanje teksta
Za ureivanje teksta se moete koristiti slinim opcijama kao i u ostalim programima za
pisanje teksta. AutoCAD izmeu ostalog podrava i:

bullets and Numbered places

118

Slika 100: ...

AutoCAD podrava i stupce. Postoje dvije vrste stupaca

o Statiki- odaberete broj stupaca u koje e se podijeliti va tekst. Stupci su
uvijek iste irine.
o Dinamiki- su vie user-friendly i fleksibilniji. Veliina stupaca se moe
podeavati posebno za svaki stupac, a novi stupci se automatski dodavaju.

119

Slika 101: ...

Tablice
Iznenadujue je to to AutoCAD nije napravio tablice annotativnima, a to znai da za tablice
ne postoje mjerila nego ih morate crtati odmah u mjerilu . Zato ih je moda bolje kasnije
nacrtati na Layoutu za plotanje, gdje se printaju u istoj veliini u kojoj su nacrtane.
Stilovi tablica

Sa tablinim stilovima moemo kontrolirati i izgled teksta i izgled crta na tablici. TABLESTYLE
naredba slui za stvaranje i podeavanje tablinih stilova.
Za stvaranje tablinog stila slijedite sljedee korake:
1. Odaberite FormatTable Style
Pojavljuje se Table Style prozor
2. U styles listi odaberite neki ve postojei stil ije postavke elite upotrijebiti kao
poetne postavke za izradu vaeg stila; odaberite npr. Standard stil.
3. Kliknite na New tipku
Stvara se novi stil sa kopiranim postavkama od stila izabranog u prethodnom koraku.
Pojavljuje se Create New Table Style prozor.
4. Unesite ime novog stila i kliknite na Continue.
Pojavljuje se New Table Style prozor, prikazan na slici.
120

Slika 102: ...

5. U Cell Styles podruju, odaberite Data (podaci unutar tablice) u padajuem izborniku,
podesite postavke za smjetaj teksta, margina i granica.
Postake koje ete vjerojatno mijenjati su stil teksta, veliina teksta, boja teksta, boja
tablice. Ako ostavite boje tablice postavljene na ByBlock opciju, tada e tablica
preuzeti boje od onog sloja na kojem se tablica crta.
6. Sada u padajuem izborniku, umjesto Data, odaberite Headers, te postavite svojstva
naslova stupaca i redaka.
7. Kliknite OK da bi se zatvorio New Table Style prozor.
Table Style prozor se pojavljuje.
8. Odaberite va novi stil iz Styles liste i zatim kliknite Set Current.
Va novi stil postaje trenutni stil za crtanje tablica.
9. Kliknite Close
Stilovi za tablice i tekst spadaju pod imenovane stilove i mogu se kopirati iz jednog crtea u
drugi.

121

Stvaranje tablica

Nakon to ste stvorili prikladan tablini stil trebate dodati tablicu na va crte. To se radi
pomou TABLE naredbe:
1. Postavite sloj na kojemu ete crtati tablice kao trenutni.
2. Odaberite DrawTable, ili kliknite na Table ikonicu na Draw alatnoj traci.
Pojavljuje se Insert Table prozor.
3. Odaberite stil tablice iz Table Style Name padajueg izbornika.
4. Odaberite Insertion Behavior (ponaanje kod pozicioniranja tablice)

Specify Insertion Point je najlaki nain u kojemu odaberete gornji lijevi kut tablice.
Sa ovom metodom odabirete irinu te broj stupca i redaka tablice.

Specify Window znai da odabirete gornji lijevi kut i donji desni kut tablice, a
AutoCAD sam izraunava irinu stupaca i broj redaka.

5. Odaberite Column & Row Settings.

6. Kliknite OK.
AutoCAD vas pita da odaberete poetnu toku tablice.
7. Unesite koordinatu poetne toke.
Ako ste odabrali Specify Insertion Point opciju u koraku 4, tada AutoCAD crta tablicu,
stavlja kursor na naslovnu kuicu tablice i prikazuje Text Formatting alatnu traku.
8. Ako ste odabrali Specify Window u koraku 4, odaberite toku suprotnog kuta tablice.
AutoCAD crta tablicu i automatski izraunavajui neke parametre kao to su irina
stupaca i broj redaka.
9. Upiite naslov tablice u onu kuicu u kojoj se nalazi kursor.
Unesite vrijednosti u kuice. Eksperimentirajte sa opcijama unutar Text Formatting
alatne trake i sa desnim klikom mia.
10. Kliknite na OK tipku na Text Formatting alatnoj traci.

122

Slika 103: ...

Kotiranje
U novom AutoCAD-u 2008 postoji nekoliko pogodnih dodataka koji pomau pri kreiranju i
mijenjanju kota:

Kote su poseban objekt

Izgled kota i tekstova na njima moemo kontrolirati preko stilova

Ako se mijenjaju dimenzije kotiranog brida tada se i sama kota mijenja

Kote mogu biti annotative objekti, tako da kada promijenimo mjerilo mijenjamo i njih

123

Slika 104: ...

Temeljni pojmovi
Dvije osnovne vrste crta od kojih se sastoji kota su prikazane na slici:

Slika 105: ...

Uz kotnu crtu i pomonu kotnu crtu postoji jo i kotni tekst. Kotni tekst je obino broj koji
oznaava koliko je to dugo u stvarnosti i tada se zove izmjera, ali moe biti i neka oznaka
kao npr. R.

124

Slika 106: ...

Vrste kota u AutoCAD-u 2008

AutoCAD podrava nekoliko vrsta kota i naredbi za njihovo crtanje:

Linear dimensions linearne kote: mjere ravne bridove ili razmak izmeu njih.
Najvei dio linearnih kota je ili horizontalan ili vertikalan.

Aligned dimensions - poravnate kote: sline su linearnim kotama, ali kotna crta se
nalazi pod nekim kutom pod kojim je i brid kojeg mjeri

Radial dimensions - kote polumjera: oznaavaju polumjer kruga ili luka. Postoje i
kote promjera koje slue za oznaavanje veliina promjera kruga. Takve kote se mogu
nalaziti i izvan objekta kao to je prikazano na slici ispod

Angular dimensions krune kote: mjeri kut izmeu dvije linije, kut izmeu dva kraja
luka, ili dvije toke kruga. Kruna kota se pojavljuje kao kruni luk koji pokazuje doseg
kuta.

Ako su ova objanjenja bila nerazumljiva, tada pogledajte sliku i sve e vam biti jasno

125

Slika 107: ...

Postoji jo vrsta kota u AutoCAD-u, ali ove navedene se najee upotrebljuju.

Moda je jo dobro napomenuti da je kota, zajedno sa svim njenim djelovima, jedan objekt i
da mora biti pridodijeljena nekom drugom objektu.

Alati za kotiranje
Do alata za kotiranje dolazite preko Dimension izbornika. Ako dodajete kote u grupama
(nacrtate dio crtea pa zatim dodajete mnogo kota) tada je Dimension alatna traka
uinkovitiji nain jer ini alate dostupnijima. Dimension traka sa alatima se dodaje tako da se
klikne desnom tipkom mia na bilo koju traku sa alatima i zatim odabere Dimension. Ako se
odluite raditi u 2D Drafting & Annotation okruenju tada ne trebate dodavati Dimension
traku sa alatima jer se ona ve nalazi na Dashboardu.

Stil za kotiranje
Stvaranje stila koji moe posluiti za kotiranje je najizazovniji i najtei posao kod kotiranja.
Svaki crte moe sadravati svoje stilove, tako da mijenjanje tih stilova ne utjee na ostale
crtee. Ako ste napravili izvrstan stil, crte moete sauvati kao uzorak i s njim zapoinjati
svako crtanje novog crtea.
Najbolji nain za dobivanje dobrog stila za kote je kopiranje/kraa ve postojeeg stila sa
neijeg crtea. To kopiranje moete obaviti pomou kopiranja imenovanih stilova
126

(DesignCenter
stavka Dimstyles). Kopiranje imenovanih stilova smo obradili u jednom od

prolih poglavlja.

Slika 108: ...

Stvaranje i ureivanje stilova

Ako morate stvoriti va stil za kotiranje, ili elite izmijeniti postojei kojeg ste posudili tada
se morate sluiti sa Dimension Style prozorom (na slici ispod).
Inae svaki novi crte koji otvarate u sebi sadri poetni stil za kotiranje ISO-25 (za
imperijalne jedinice stil se zove Standard). Iako i taj stil moete mijenjati bolje ga je ostaviti
takvim kakav jest, jer ete se s njim najvie sluiti (barem u poetku). Svaki crte sadri i
Annotative stil koji je kao neki klon ISO-25 stila, sa jednom razlikom - vrijednosti mjerila
(DIMSCALE varijabla).

127

Slika 109: ...

Idui koraci opisuju nain stvaranja vlastitog stila za kotiranje:

1. Odaberite FormatDimension Style ili kliknite na Dimension Style tipku na Styles alatnoj
traci.
Pojavljuje se Dimension Style Manager.
2. U Styles listi odaberite onaj stil za ije postavke elite da se kopiraju u va novi stil. Takve
kopirane postavke zatim rabite kao polaznu toku za stvaranje vaeg novog stila.
Npr. odaberite ISO-25.
3. Kliknite na tipku New da bi se stvorili stil koji je kopija odabranog stila.
Pojavljuje se prozor - Create New Dimension Style.
4. Unesite ime novog stila, oznaite da li je annotativan ili nije i kliknite na Continue.
Pojavljuje se New Dimension Style prozor (jako slii na Modify Dimension Style prozor).
5. Promijenite postavke. Primjetite da postji 7 tabova tih postavki.
6. Kliknite na OK da bi ste zatvorili New Dimension Style prozor.
Dimension Style Manager se opet pojavljuje.
7. Kliknite Close,
Zatvara se Dimension Style Manager prozor, a novi stl koji ste napravili postaje trenutni
stil za crtanje.
8. Kotirajte neke bridove da bi ste isprobali va stil.

128

Postavke stilova

Nakon to kliknete na New ili Modify tipku u Dimension Style Manageru AutoCAD prikazuje
New/Modify Dimension Style prozor sa tabovima. Na svakom tabu postoji pregled stila
(preview) koji odmah pokazuje rezultate promjene stila.

Slika 110: ...

Najvanije postavke New/Modify Dimension Style prozora su:

Lines i Symbols and Arrows tab

Ove postavke kontroliraju osnovni izgled i doivljaj svih osnovnih djelova kota, osim
teksta. Tu se mogu mjenjati vrsta i veliina strelica, vrsta i debljina linija, veliina
pomone kotne crte i njene ekstenzije, te jo mnogo stvari.

Text tab
Ovaj tab slui za kontrolu izgleda teksta na kotama. Tu se postavljaju stil teksta,
visina, pozicija teksta na kotnoj crti. Kod postavljanja stila teksta pazite da je
definirana visina tog stila 0. Jedna od moguih postavki teksta je prikazana na slici
ispod.
129

Slika 111: ...

Fit tab
Ovaj tab ukljuuje hrpu zbunjujuih opcija koje kontroliraju kada i gdje AutoCAD
pokazuje tekst na kotama ako ne stane izmeu kotnih crta. Poetne, default,
postavke su takve da crte bude maksimalno pregledan, odnosno da AutoCAD
automatski pomie kote izbjegavajui njihovo preplitanje. Ako vas takvo ponaanje
ne zadovoljava pokuajte sa ovim postavkama koje su prikazane na slici.

Slika 112: ...

130

Najvaniji na ovom tabu je Annotative check box . Ako dodate kotama annotative
svojstvo tada je kotiranje neto jednostavnije nego to je prije bilo bez toga svojstva.
Ako ste stavili za kotu da je Annotative, tada mjerila moete podeavati i preko
Annotation Scale padajueg izbornika u donjem lijevom kutu programa.

Primary Units tab

Ovdje moemo jako detaljno definirati format znakova koji e se prikazivati na kotnoj
crti. Vanija polja su Unit format i Precision, a moe se i iza stringa na kotnoj crti
precizirati neki sufiks (recimo za brojeve kojima nije pridruena mjerna jedinica pa
itau onda moda nee biti jasno koje se jedinice upotrebljavaju)

Ostale postavke
Ako va rad zahtjeva da se mjere pojavljuju u dvije mjerne jedinice (npr. milimeti i
ini), tada podatke za prikaz veliine u drugoj mjernoj jedinici postavite na Alternate
Units tabu. Ako va rad zahtjeva ispisivanje odreenih tolerancija (npr. 3.5 +/0.01)
upotrijebite Tolerances tab.

Kotiranje
Nakon to ste kopirali, stvorili ili se odluili za upotrabu postojeeg ISO-25 stila, spremni ste
za kotiranje.
Kotiranje nekog objekta u AutoCAD-u moete napraviti na dva naina: odabirom objekta ili
odabirom toaka objekta. Ako ste odabrali objekt tada AutoCAD trai najoitije toke na tom
objektu i pomou njih vri kotiranje (npr. krajnje toke). Ako se odluite za kotiranje pomou
runog odabira specifinih toaka nemojte zaboraviti ukljuiti OSNAP opciju. Te toke
pomou kojih se vri kotiranje zovu se izvorine toke (izvor pomonih kotnih crta). Kako to
su te toke odabrane razmak izmeu njih se upisuje na kotnu crtu. Ako mijenjamo pozicije
tih toaka (stretch) mijenja se i vrijednost na kotnoj crti.
Linearne kote

Linearnje kote, bilo da su horizontalne ili vertikalne, su najee vrste kota u crteima.
Sljedei primjer pokazuje naine linearnog i poravnatog kotiranja.
1. Upotrebljujui LINE naredbu nacrtajte kosu liniju.
2. Napravite sloj za kotiranje i postavite ga kako trenutni sloj za crtanje.
3. Odaberite sil za kotiranje pomou Dim Style Control izbornika na Styles alatnoj traci.
4. Odaberite DimensionLinear ili pritisnite Linear tipku na Dimension alatnoj traci.
(Naredba za linearnu kotu je DLI)

131

AutoCAD zatim trai:

Specify first extension line origin or <select object>:
5. Ukljuite OSNAP opciju, ako ve nije bila ukljuena, i odaberite prvi kraj linije.
Specify second extension line origin:
6. Odaberite drugi kraj linije.
AutoCAD prikazuje horizontalnu kotu te prikazuje upit:
Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated]:
7. Pomicanjem i klikom mia stvorite horizontalnu kotu.
8. Ponavljajui korake 3-7, na istoj liniji stvorite vertikalnu kotu.
9. Odaberite DimensionAligned (ili neku drugu opciju za crtanje poravnate kote).
Specify first extension line origin or <select object>:
10. Pritisnite Enter da odaberete Select Object opciju.
Select object to dimension:
11. Odaberite liniju.
Specify dimension line location or [Mtext/Text/Angle]:
12. Pomicanjem mia i klikom smjestite liniju.

132

Annotativne kote

Ako ste kotirali crte pomou annotativnog stila kota moete ih podesiti na prikladnu veliinu
za plotanje pomou promjene annotative mjerila crtea. Proces je isti kao za tekst ili rafuru.

Slika 113: ...

Crtanje ostalih kota

Sada kada znate nacrtati linearne kote trebali bi moi nacrtati i sve ostale vrste kota.
Eksperimentirajte malo sa crtanjem svih vrsta kota.
Za lanano kotiranje (predavanja) koristite DIMCONTINUE naredbu, a da bi povie lananih
kota nacrtali jednu veliku - ukupnu sumu - upotrijebite DIMBASELINE naredbu.
AutoCAD 2008 sadri i etiri nove naredbe za izradu kota (ove naredbe ne treba znati):

DIMBREAK: Kod runog crtanja se smatra neprimjerenim sjei brid objekta i kotnu
crtu. Za takve sluajeve AutoCAD koristi DIMBREAK naredbu, gdje prvo odaberete
postojeu kotu, a zatim objekt koji sijee.

DIMINSPECT: Ova neredba se upotrebljava za provjeru linearnih kota sa

tolerancijama.

DIMJOGLINE: Upotrebljava se kod prekida objekta, odnosno kada kotiranom objektu

na slici nije prikazana prava veliina (na slici).
133

DIMSPACE: odjeljuje postojee linearne i kutne kote na crteu.

Za vie informacija o ovim naredbama posluite se Helpom

Slika 114: ...

Izmjena kota
Nakon obavljenog kotiranja obino dolazi do potrebe za izmjenom postojeih kota.
Izmjena kotnih crta

Najbolji nain za promjenu pozicije kote je grip editing nain izmjene (prije obraen).
Ako elite promijeniti izgled kote (npr. vrste strelice) obiljeite objekt, desni klik, properties.
Izmjena teksta na kotnim crtama

AutoCAD sprema tekst na kotama kao MTEXT tako da kotni tekst moete ureivati kao bilo
koji drugi tekst. Naalost desni klik na kotu ne nudi Text Edit opciju. Za izmjene teksta
upotrijebite Text Override polje na Properties paleti ili upiite ED u komandnu liniju.

134

Prefiksi i sufiksi na stvarnu vrijednost se dodaju pomou znaka <>. Da bi ste od 300 dobili 300
mm trebate u Text Override polje upisati <> mm.

Pokazivai
Strelice kojima je pridruen tekst i koje pokazuju na neki objekt zovemo pokazivai. Upotreba
te MLEADER naredbe je opisana u nastavku:
1. Odaberite sloj za tekst ili za kote (AutoCAD svrstava pokazivae u specijalnu vrstu kota).
2. Odaberite stil pokazivaa poreko Multileader Style padajueg izbornika na Styles alatnoj
traci.
Novi stil se stvara pomou FormatMultileader Style.
3. Odaberite DimensionMultileader
Komandna linija trai da odaberemo lokaciju strelice pokazivaa.
Specify leader arrowhead location or [leader Landingfirst/Content first/Options]
<Options>:
Ako elite nacrtati neki zakrivljeni pokaziva ili odabrati pokaziva sa vie strelica
pritisnite Enter da bi vam se pojavile dodatne opcije.
4. Odaberite lokaciju vrha strelice.
5. Odaberite drugu toku pokazivaa, onu na kojoj zavrava ravna crta strelice i poinje
tekst.
Otvara se Text Editor.
6. Upiite tekst i po volji ga uredite.
7. Kliknite OK na Text Formatting alatnoj traci.

135

Slika 115: ...

Uz MLEADER naredbu dolazi jo nekoliko specifinih naredba za ureivanje pokazivaa. Te

naredbe su: MLEADEREDIT, MLEADERSTYLE, MLEADERALIGN i MLEADERCOLLECT a vie o
njima moete doznati preko Helpa.

136

arfura
rafura se, kod crtanja, najee upotrebljava za predstavljanje vrste materijala od koje je napravljen
objekt, kao na primjer: izolacija, metal, beton, armirani beton... U drugim sluajevima arfura pomae
kod naglaavanja ili jasnoe predstavljanja dijela pojedinog objekta na crteu - npr. arfura moe
pokazivati lokaciju zidova na planu zgrade ili movarno podruje na karti gdje bi se gradnja trebala
izbjegavati.

Slika 116: ...

Postavke za arfuru se odabiru u Hatch and Gradient prozoru (Draw alatna traka).

137

Slika 117: ...

Sljedei koraci pokazuju kako arfirati zatvoreno podruje upotrebom metode odabira toaka.
1. Otvorite, ili nacrtajte, crte koji sadrava neke geometrijske oblike koji u potpunosti zatvaraju
neki prostor.
2. Napravite neki sloj i postavite ga kao trenutni sloj.
3. Zaponite Hatch (arfura) naredbu klikom na Hatch na Draw alatnoj traci.
Pokazuje se Hatch and Gradient prozor.
4. Odaberite jedan od tipova arfure: Predefined, User Defined ili Custom.
Predefined tipovi se najvie koriste, pa odaberite taj tip. Kasnije e biti reeno neto vie o
tipovima arfure.
5. Odaberite bilo koji uzorak iz Pattern padajueg izbornika.
6. Odaberite kut sarfure i veliinu (Angle i Scale).
7. Odaberite Annotative check-box ako elite da vaa arafura mijenja mjerilo promjenom
annotation mjerila na crteu .
8. Kliknite na Add: Pick points.
Hatch and Gradient prozor privremeno nestaje, opet se pojavljuje va crte sa sljedeim
zahtjevom u komandnom prozoru:

Pick internal point or [Select objects/removeBoundaries]:

9. Odaberite toku unutar podruja kojeg elite arfirati.
AutoCAD analizira crte i odabire granice unutar kojih e se nacrtati arfura. U sloenijem crteu
ova analiza moe potrajati nekoliko sekundi. AutoCAD obiljeava one granice podruja koje je
138

pronaao. Ako AutoCAD obiljei krive granice tada kliknite desnom tipkom mia , odaberite Clear
All opciju i zatim pokuajte opet.
10. Pritisnite Enter za kraj odabira toaka.
Opet se pojavljuje Hatch and Gradient prozor.
11. Kliknite na preview tipku za prikaz crtea sa arfurom.
Hatch and Gradient prozor opet privremeno nestaje, a AutoCAD prikazuje kako e arfura
izgledati.

Pick or press Esc to return to dialog or <Right-click to accept hatch>:

12. Kliknite bilo gdje na radnu povrinu da bi se vratili na Hatch and Gradient prozor.
13. Podeavajte postavke dok niste zadovoljni sa izgledom.
14. Kliknite na OK.
AutoCAD arfira eljeno podruje.
Ako pomiete granice arfuriranog podruja, arfura bi se trebala micati zajedno sa tim granicama.
Meutim nekad se dogodi da AutoCAD ne shvati da ste pomaknuli granicu, te tada trebate izbrisati
postojeu arfuru i stvoriti novu.

Detaljnije o arfiranju
Ostatak ovog dijela prirunika namijenjenog arfuriranju vam pokazuje kako usavriti tehnike za
arfuru, spomenute u prethodnom odijeljku. Ovdje se opisuje kako iskoristiti mnoge opcije na Hatch
and Gradient prozoru te kako odabrati kompliciranije granice arfure.
Ve definirani (predefined) tipovi arfure
Kao to smo vidjeli to je stavka u Type padajuemi izborniku za tip arfure. Iza ovog izbora slijedi
odabir uzoka arfure.Uzorak arafure se moe odabrati na dva naina:

Ako znate tono ime uzorka tada u Pattern padajuem izborniku odaberete ime eljenog
uzorka.

Ako ne znate ime uzorka tada kliknete na tri tokice iza Pattern padajueg izbornika, ili na
sliku uzorka ispod, te vizualno odaberite uzorak. Auto CAD sadri oko 80 definiranih uzoraka.

139

Slika 118: ...

Bojanje lika u neku boju postie se tako da se za u Type padajuem izborniku odabere opcija
Predefined, a u Pattern padajuem izborniku se odabere opcija Solid. Zatim se u Swatch izborniku
odabere boja.
Korisnika arfura (User-defined hatches)
User-defined opcija za tip uzorka radi uzorak za arfuru baziran na temelju paralelnih linija. Ova
opcija se upotrebljava za izradu jednostavnih uzoraka kod kojih se podeava kut arfure i razmak
izmeu linija.
Kut i veliina (Angle and Scale)
Kut i veliinu arfure odabirete po estetskom kriteriju, dakle arfura treba dobro izgledati. Za veliinu
arfure se obino stavlja vrijednost od polovice ili mjerila. To znai ako je mjerilo 1:1=1 tada za
veliinu arfure unesete 0.75. Vano je jo staviti da je arfura annotative objekt, tako da se njena
veliina automatski mijenja sa mjerilom crtea.
Definiranje granica arfure
Nakon to ste odabrali uzorak arfure, kut i veliinu, trebate definirati granicu unutar koje elite
nacrtati arfuru. Postoje dva naina definiranja granica:

Odabir toaka u podrujima koja elimo arfurirati

Odabir objekata koji okruuju to podruje

140

Slika 119: ...

Nain primjene naredbe za arfuru, na koji god nain odabirali granice, je jednostavan kada se radi sa
jednostavnim objektima i povrinama.
Jednostavno arfuriranje se komplicira kada npr. na crteu postoji jedan zatvoreni objekt unutar
drugoga. AutoCAD-ova Preview opcija i malo eksperimentiranja bi trebali rijeiti sve nedoumice.

141

Slika 120: ...

Mijenjanje ve arfurirane povrine se radi dvostrukim klikom na tu povrinu. Tada nam se prikae
Hatch edit prozor preko kojega vrimo eljene promjene.

Kraj
142