Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Biografija
imma Ahmed ibn Hanbela,
Allh mu se smilovao
Plav, Sandak
dumdel-la 1430. hidretske
maj 2009. godne
3
Unos teksta:
Eb Hafsa
Dizajn korice:
Eb Merjem
tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
VANA NAPOMENA !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela
bez odobrenja izdavaa je veoma
pohvaljeno i preporuljivo
rei
rije
istine
pred
10
Qutejba je rekao:
Da nije eth-Thewrija bogobojaznost bi izumrla, a da nije
Ahmeda ljudi bi unosili novotarije u vjeri. Ahmed je imm
svijeta.
Hurmulah je rekao:
uo sam afiija da kae: Napustio sam Bagdd i iza sebe
nisam ostavio ovjeka sjajnijeg, niti znanijeg, niti boljeg u fiqhu,
niti bogobojaznijeg od Ahmeda ibn Hanbela.
Muhammed ibn Ishq ibn Rahawejh je rekao:
Moj otac mi je prenio govorei: Ahmed ibn Hanbel mi je rekao:
Doi sa mnom i dopusti da ti pokaem nekoga slian kome nije
vien, pa me je poveo do e-afiija. Moj otac je rekao: A eSafi nije vidio slinog Ahmedu ibn Hanbelu. I da nije Ahmeda i
onoga kako se on rtvovao (u danima iskuenja u pogledu
Qurna) islm bi bio uniten.
Al ibn el-Medn je rekao:
Po mom miljenju, Ahmed je sjajniji nego Sed ibn Dubejr u
svoje vrijeme, jer je Sed imao jednake sebi.
Al ibn el-Medn je takoer rekao:
Allh je poastvovao i ojaao ovaj dn (Eb Bekrom) esSiddqom na dan riddeta, a Ahmedom na dan iskuenja.
11
Eb Zurah je rekao:
Ahmed ibn Hanbel je bio vei od Ishqa i imao je bolje
razumijevanje od njega. Nikad nisam vidio nikoga kompletnijeg
od Ahmeda.
Eb Umejr en-Nukhs er Reml je spomenuo
Ahmeda i rekao:
Allh mu se smilovao. Niko nije imao vie strpljenja u
odupiranju ovom svijetu nego on, niko nije vie sliio onima koji
su mu prethodili iz prolosti nego on, niko nije bio prikladniji da
bude u drutvu bogobojaznih i dobrih nego on. Dunjluk mu je
bio predstavljen, a on ga je odbio. Novotarije su mu bile
predstavljene i on ih je pobio.
Ibn Wrah je rekao:
Ahmed je bio osoba fiqha, osoba memorizacije, osoba znanja.
En-Nes je rekao:
Ahmed ibn Hanbel je sakupio znanje haditha, fiqha,
bogobojaznosti, zuhda i sabra.
Eb Dwd je rekao:
Medlisi (sijela) Ahmeda su bili medlisi hireta, nita od stvari
dunjluka ne bi bilo spomenuto i ja ga nikad nisam vidio da
spominje ovaj svijet.
13
14
16
18
20
21
22
10
11
23
12
24
25
26
15
27
28
29
30
31
19
20
32
21
33
34
Hanbel je rekao:
Eb Abdullh je rekao:
Oni su nastojali da kau takve zle stvari kao dokaz protiv mene
da moje srce ne moe da ih se sjeti, niti moj jezik moe da ih
kae. Oni su odbacili predaje i ja nisam znao da su oni na tome
dok to nisam uo. I podigli su svoje glasove govorei: Protivnik
kae to i to. Pa sam ja koristio Qurn kao dokaz protiv njih,
govorei Njegovim govorom: O oe moj, zato ini ibdet
onome to niti uje niti vidi? 25 Da li ovo poriete? Pa su oni
rekli: On je poistovjetio (uporedio) o voo pravovjernih, on je
uporedio (tj. Allha sa stvorenjima).
Muhammed ibn Ibrhm je rekao:
Neki od naih prijatelja su mi prenijeli da se Ahmed Ibn Eb
Dud okrenuo Ahmedu da bi govorio sa njim, ali se (imm)
Ahmed nije okrenuo ka njemu, pa je el-Mutasim rekao:
O Ahmede, zar nee priati sa Eb Abdullhom (tj. Ibn Eb
Dudom)?
pa je imm Ahmed rekao:
Ja ne znam da je on od ehlul-ilma, pa da bih trebao priati sa
njim.
Slih je rekao:
Onda je Mutasim rekao:
25
35
36
26
Tj. Jahj ibn Men, Eb Hajthameh, Ahmed ed-Dewreq, elQawrr, Sadewejh, Ahmed ibn Hanbel i (reeno je) Khalef elMahzn (Menwibul-imm Ahmed od Ibnul-Dewzija)
37
Na to su oni rekli:
O voo pravovjernih, kada on nae dokaz protiv nas on ostaje
vrst, a kada mi njemu neto kaemo on kae: Ja ne znam ta
je ovo.
On je rekao:
Raspravljajte s njim.
Pa je ovjek rekao:
O Ahmed, vidim da ti spominje hadthe i da to uzima kao svoj
stav.
Pa sam ja rekao:
Pa ta onda mislite o Njegovim rijeima: Allh vam nareuje u
pogledu vae djece (nasljea) mukom isti dio kao i dvjema
enskima? 27
On je rekao:
Allh je to ograniio (precizirao na vjernike).
Ja sam rekao:
A ta kaete ako je on ubica ili rob?
pa je on utao i ja sam ovo upotrijebio kao dokaz protiv njih, jer
su oni koristili dhhir (spoljanja) znaenja Qurna kao dokaz,
tako da sam, kada mi je on rekao: Ja vidim da uzima hadthe
kao svoj stav, ja uzeo Qurn kao dokaz u skladu sa znaenjem
da je sunnet specifikovao (precizirao) i uinio izuzetak u pogledu
ubice i roba i izvukao ih iz opteg propisa.
27
38
39
Neka je na tebi
a onda je spomenuo prokletstvo.
Veite ga, odvucite ga i skinite njegovu spoljanju odjeu,
pa sam odvuen i moja spoljanja odjea je uklonjena. Imao
sam dlaku od kose Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, u rukavu svoje koulje, pa se Ishq ibn Ibrhm okrenuo
meni i rekao:
ta je ova vreica?
Ja sam rekao:
Dlaka iz kose Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
na ta su neki pourili da izvuku koulju dalje od mene, ali je elMutasim rekao:
Ne cijepajte je!,
pa je ona skinuta i uzeta i mislim da koulja nije pocijepana
zbog dlake. Onda je Mutasim sjeo na svoje mjesto i rekao je:
Donesite direke za bievanje i bieve. Pa su doneeni direci za
bievanje i moje ruke su istegnute, a neko iza mene je rekao:
Uhvatite dva dijela okvira i stegnite ih vrsto.
Ali ja nisam shvatio ta je rekao pa su se moje ruke iaile.
Muhammed bin Ibrhm je rekao:
Oni spominju da, kada ih je Mutasim vidio kako
Ahmeda vezuju za direke za bievanje i kada je vidio kako je on
ostao vrst i odluan, on je osjetio ublaavanje svog bijesa prema
njemu, dok ga Ahmed Ibn Eb Dud nije podstakao rekavi:
O voo pravovjernih, ako ga ostavi, bie (o tebi) reeno:
Porekao je stav Memna,
40
41
Tada je on rekao:
Teko tebi, Ahmede! ta ima da kae?
Pa sam ja rekao:
Dajte mi neto iz Allhove Knjige ili iz sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, da bih mogao priati u
skladu s tim.
Na to se on vratio, sjeo i rekao onima sa bievima:
Istupite i prouzrokujte estok bol, Allh vam ruke odsjekao!
Onda je ustao i rekao:
Teko tebi, Ahmede! Odgovori mi!
Oni su se okrenuli meni i rekli:
O Ahmede, tvoj vladar stoji pred tobom.
AbdurRahmn je rekao:
Koji od tvojih drugova je uradio ovo to si ti uradio u vezi ove
stvari?
A el-Mutasim je rekao:
Daj mi makar najmanju saglasnost, pa da te mogu osloboditi
svojim sopstvenim rukama.
Onda se vratio i rekao onima sa bievima:
Istupite!
Tada bi svaki istupio naprijed i onda bi me dva puta udario, a
onda se uklonio i svaki put bi on rekao:
Snano, Allh ti ruku odsjekao!,
pa sam najzad izgubio svijest.
A onda sam doao sebi, lanci su sklonjeni sa mene, a ovjek koji
je bio prisutan mi je rekao:
42
28
43
Daj mi malo,
pa mu je on dao bokal u kome su bili voda i led. On je uzeo, ali
je onda vratio, a da nije pio. Zaprepastilo me je njegovo
strpljenje u izdravanju u gladi i ei u tom zastraujuem
stanju.
Slih kae:
Tako sam ja u vrijeme tih dana razliitim putevima i sredstvima
pokuavao da do njega proslijedim hranu ili bar neto hljeba, ali
nisam bio u stanju. ovjek koji je bio sa njim me je obavijestio da
on nije imao hrane u toku onih tri dana kada su oni raspravljali
sa njim, ali nije uinio ustupak ni u pogledu jedne jedine rijei. Taj
ovjek je rekao i:
I nisam mislio da bi iko imao hrabrosti, snagu srca koju je on
imao.
Hanbel je rekao:
uo sam Eb Abdullha da kae:
Padao sam u nesvjest nekoliko puta, a kada bi bievanje
prestalo osvjestio bih se. Kada bih postao slomljen i iznemogao,
bievanje bi prestalo, i ovo se deavalo mnogo puta. I ja sam
vidio njega (tj. el-Mutasima) kako sjedi na suncu bez hlada i uo
sam ga kako, kada bih se ja osvijestio, kae Ibn Eb Dudu:
Zaradio sam veliki grijeh zbog ovoga to radim ovom ovjeku,
ali bi ovaj odgovorio:
O voo pravovjernih, on je tako mi Allha nevjernik, murik,
poinio je irk na vie naina!
44
45
46
Pa je et-Tufw rekao:
A kako bi ti natetilo ako bi to rekao?
Eb Abdullh je rekao:
Ako bih to rekao ja bih bio kriv zbog kufra.
Eb Zurah je rekao:
El-Mutasim je pozvao Ahmedovog amidu, a onda je rekao
ljudima:
Da li ga prepoznajete?
Oni su rekli:
Da, to je Ahmed ibn Hanbel.
On je rekao:
Gledajte ga! Zar nije stabilan i zdrav u svome tijelu?
Pa su oni rekli:
Da.
Da on ovo nije uradio, neto vrlo ozbiljno (pobuna) bi se desilo.
Pa kada je on rekao:
Onda ja ga predajem vrstog i zdravog,
ljudi su se smirili i opustili.
Ibn Eb Jal u svom djelu Tabeqtul-Hanbileh (sa
tahqqom verifikacijom i provjerom Fawwz Ahmed
Zumarlija) 1/163 167, biljei od Sulejmna ibn Abdullha
es-Sidzija (koji je rekao):
Doao sam do vrata el-Mutasima i vidio da se ljudi guvaju oko
njegovih vrata, a kao da je to bio dan Ida (bajrama). Uao sam
na to mjesto i vidio rasprostrt tepih i stolicu koja je bila baena
47
29
30
48
31
49
50
32
51
52
53
54
55
56
ISKUENJE EL-WTHIQA 33
Hanbel je rekao:
Nakon to se Eb Abdullh oporavio od bievanja, on bi
prisustvovao dumama i namzu u dematu, mi bi prenosili
hadthe i fetwe, dok Mutasim nije umro a njegov sin el-Wthiq
postao vladar. Onda je on ispoljio fitnu u pogledu Qurna i svoju
vezanost za Ahmed Ibn Eb Duda i njegove drugove. Kada je
stvar za stanovnike ljude Bagdda postala nepodnoljiva, qadije
(sudije) iskuavale ljude u pogledu Qurna, a Enmt je prisilno
odvojen od svoje ene zbog toga, kao to je bio sluaj i Eb Sliha
i njegove ene, onda bi Eb Abdullh bio prisutan na dumi, ali
bi obnovio namz kada bi se vratio kui i govorio bi:
Ljudi bi trebali da idu na dumu zbog njene vanosti, ali namz
treba biti ponovljen ako je klanjan za onim koji dri ovaj govor
(koji je ovog miljenja, tj. da je Qurn stvoren).
Grupa ljudi je dola do Eb Abdullha i rekla:
Ova stvar se proirila i postala veoma ozbiljna i mi se bojimo da
e donijeti i gore, Ibn Eb Dud nareuje uiteljima da u kolama
ue djecu Qurn je tako i tako Mi smo nasuprot njega u
pogledu ovoga, elei da se raspravljaju s njime pred
33
57
34
58
59
35
60
Ishq je rekao:
Naredba je stvorena.
Pa je rekao:
O kako je Allh ist od svih nedostataka! Neto stvoreno to
samo stvara stvorenja?!
Ja sam rekao: Stvorene stvari su stvorene kroz Njegovu
naredbu, a to su Njegove rijei: Budi 37
Onda me je on pitao:
Od koga prenosi govor da on nije stvoren?,
pa sam ja rekao:
Od Dafera ibn Muhammeda koji je rekao:
On niti je stvoritelj, niti je stvoren.
Eb Dwd je rekao:
uo sam Ahmeda ibn Hanbela da kae:
mn je govor i djela, poveava se i smanjuje, sve dobro je od
mna, a grijesi umanjuju mn.
Ibrhm ibn el-Hasan es-Sird je rekao:
Pitao sam Ahmeda o onome koji kae da je Qurn stvoren,
pa je on rekao
On je nevjernik,
I pitao sam ga o onome koji kae:
Moje uenje Qurna je stvoreno,
37
61
pa je on rekao:
On je dehmijj.
Edh-Dheheb je rekao:
Potvreno je da je Eb Abdullh govorio:
Ko god kae Moje uenje Qurna nije stvoreno je novotar.
38
A takoer je govorio i: Ko god kae: Moje uenje Qurna je
stvoreno, on je dehmijj.
Ahmed ibn Zendawejh je rekao:
uo sam Ahmeda da kae:
Lafdhije (tj. oni koji kau: Moje uenje Qurna je stvoreno)
su gori nego dehmijje.
Slih je rekao:
uo sam svoga oca kako kae:
38
62
39
63
41
64
65
66
67
68
69
42
70
71
72
73
75
Slih je rekao:
Na poetku rebul-ewwela 241. (hidretske) godine moj otac je
patio od groznice u noi srijede. Bio je u kui i imao je groznicu, a
njegovo disanje je bilo duboko i teko. Bio sam svjestan da je slab
i brinuo sam o njemu dok je bio bolestan, pa sam mu rekao:
O moj oe, ime si prekinuo svoj post sino (ta si iftrio)?
On je rekao:
Supom od pasulja.
Onda je poelio da ustane, pa je rekao:
Uzmi moje ruke.
Uzeo sam njegove ruke ali, kada je doao do klozeta, bio je
veoma slab i morao se podravati oslanjajui se na mene. Vie
doktora ga je posjeivalo, a svi su bili muslimani.
Onda je el-Feth ibn Sehl doao do vrata da ga posjeti ali ja sam
ga sprijeio. Takodje je Ibn Al ibn el-Dad doao, ali sam ga ja
sprijeio; i mnogi drugi ljudi su doli. On je rekao:
ta misli?
Ja sam rekao:
da bi trebao da im dozvoli da uu da bi oni mogli da dove za
tebe.
On je rekao:
Traiu Allhovu uputu istihrom.
Pa su uli ka njemu u gomilama dok kua nije bila puna. Oni su
ga pitali, dovili za njega i odlazili, a druga gomila je ulazila. Broj
ljudi je postao veoma veliki, ulice su bile pune i mi smo zatvorili
kapije sokaka. Na komija je doao, nakon to je knio svoju
bradu, pa je moj otac rekao:
76
77
43
78
79
80
Dodatak knjizi:
tF%$# 1y6s ( !$# yy t%!$# y7s9'&
To su oni koje je Allh uputio, zato slijedi njihov pravi
put.
(sra el-Enm, 90. jet)
45
u vezi
45
81
46
47
82
48
83
84
49
85
52
86
55
87
88
Pa je el-Wthiq rekao:
Kada me vidite kako ustajem (idui) ka njemu, onda ne stajte uz
mene, jer elim da budem nagraen za svoje korake (idui ka
ubijanju njega).
Onda je on ustao sa sabljom, tj. maem koja je pripadao
Amru ibn Muidd Jukreb ez-Zubejdiju, a dat je kao poklon Ms
el-Hdiju za vrijeme njegovog hilfeta, sa prelijepim natpisom
privrenim klinovima na njegovom dnu pa kad je stigao do
njega, zadao mu je udarac u predio njegovog ramena, dok je on
bio vezan konopcima i stajao na konoj hasuri (prostirci),
posebnoj za pogubljenje. Onda mu je on ponovo zadao mu je
udarac, ovaj put u njegovu glavu, a potom je ugurao ma u
njegovu utrobu. Ahmed ibn Nasr je ispustio duu, Allh mu se
smilovao, i pao na konu hasuru.
Inn lillhi we inn ilejhi rdin,
smilovao i oprostio mu.
56
Allh mu se
56
89
57
90
91
58
92
DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':
Bolest ird'a
(grupa autora)
Tewhd el-hkimijje
(grupa autora)
Demokratija je vjera
(Eb Muhammed el-Maqdis)
94
Millet Ibrhm
(Eb Muhammed el-Maqdis)
er'atski hidb
(Kelimetul-Haqq)
95
96