1

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRADAJ I KOMUNIKACIJE



SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
Vertikalni transport

Tema rada:
Lift i eskalatori u Alta Sopping Centru













Januar, 2014.
Predmetni nastavnik: V.prof.dr. Abdulah Ahmi
Asistent: Dr. Ahmed Ahmi
Student: Delila Hasi
Broj indeksa: 6578
Usmjerenje: Cestovni saobraaj
Godina studija: II
Rezultat rada:

2

SADRAJ



UVOD ............................................................................................................................... 3
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE LIFTOVA I ESKALATORA ............................ 5
2. LIFTOVI- ALTA SHOPPING CENTAR ................................................................. 8
2.1. TERETNI LIFTOVI U ALTA SHOPPING CENTRU ....................................... 10
2.2. KONSTRUKCIJA TERETNOG LIFTA ................................................................. 11
3. POKRETNE STEPENICE- ESKALATORI ........................................................... 16
ZAKLJUAK ................................................................................................................. 19
LITERATURA ............................................................................................................... 20













3

UVOD

ovjek kroz itavu historiju teio je da svoj manuelni rad automatizuje tj. uini ga
lakim, pa je ovo bio predstavljalo podsticaj i novu ideju za lakim premjetanjem ljudi
i tereta na razliite visine uz pomo novih ureaja nazvanih liftovi.Jo 200 godina prije
nove ere, u otkrivenim spisima pominje se ureaj, koji je u velikoj mjeri promjenio
ivot tadanjeg ovjeka, dizalica lift.
Ameriki pronalaza Elajza Otis, 1853.g se smatra inovatorom lifta koji je
izumio prvi elevator na parni pogon.I danas kada su potrebe itavog druta vee u
odnosu na raniji period, zahtjevi ovjeanstva seu do tih granica da je na prosto
nemogue zamisliti kretanje i premjetanje tereta na vee visine bez ove naprave
( lifta ).
Ono to smo pokuali detaljno razraditi ovim seminarskim radom jesu liftovi i
eskalatori smjeteni u Alta shoping centru, ije karateristike i konstrukcija bit e
precizno definisane kroz navedeni tekst i slikovito objanjene.
Ameriki poslovni centar, izgraen na Marijin Dvoru, opina Centar, u
neposrednoj blizini UNITIC-ovih nebodera, na simbolian nain otvorili su lan
Predsjednitva BiH eljko Komi, ambasador Sjedinjenih Amerikih Drava u Bosni i
Hercegovini Patrick Moon i vlasnik ovog cebtra Tie Sosnowsky.
Obraajui se sudionicima sveanosti, ameriki amvasador u BiH Patrick Moon
podsjetio je da se radi o investiciji vrijednoj vise od 50 miliona dolara, te objektu u
kojem e biti zaposlen znaajan broj djelatnika.
"Alta Shooping centar osigurao je stotine radnih mjesta, pondit e potroaima irok
spektar novih proizvoda, ubrzati revitalizaciju Sarajeva i osigurati znaajne dodatne
prihode od poreza, istaknuo je Moon, uz uvjerenje da e ova investicija otvoriti put i
drugim investitorima.
Otvaranje centra pozdravio je i lan Predsjednitva BiH eljko Komi. Potcrtavajui
znaaj stranih investicija, posebno kada se radi o investicijama prijateljskih Sjedinjenih
Amerikih Drava.
4

Uz zahvalnost amerikim investitorima, Komi je izrazio oekivanje da e ovu
investiciju pratiti i drugi slini projekti.
Sudionicima se u ime invenstitora- amerike kompanije Triliand Development obratio i
sam vlasnik Shopping centra Alta, Tie Sosnowsky, upuujii komplimente graanima
Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te zahvalnost nadlenim institucijama u BiH, kao i
OHR i Ambasadi SAD-a za saradnju i potporu u realizaciji ove incesticije.
Poslovni komplek nudi prostor od 24.000 metara kvadratnih te vie od 200 parking
mjesta u sklopu tri podzemne etae.
Ponuda se sastoji od velikog broja butika poznatih svjetskih marki, te brojnih restorana i
kafia, a radi se o objektu ugodnog enterijera i savremenog eksterijera, koji se uklapa u
arhitekturu ueg gradskog jezgra.













5

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE LIFTOVA I ESKALATORA

Pod liftom se podrazumjeva naprava koja pomou motorne snage vri transport ljudi i
tereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno odreena putanjom preko
voice.


Slika 1- Liftovi za potrebe prevoza ljudi

Liftovi su maine namenjene vertikalnom transportu ljudi i tereta. Koriste se kod
visokih objekata gde je potrebno obezbjediti transport ljudi izvan objekta. Liftovi se
sastoje od pogonskog i zateznog bubnja na kojima je beskrajna traka na kojoj su
privrene kofice.
Najee su vertikalni iako mogu da rade i pod uglom (6070). Traka moe da bude od
kudelje, pamuka, koe, gume, plastike i lanaca, zavisno od materijala koji se prenosi.
Visina dizanja je obino do 50 m ali mogu da idu i vie u visinu.
Specifina snaga kod elevatora je 3,77,4 vata po metar-toni po asu. Kod osobnih i
teretnih liftova, a naroito kod osobnih sa brzinom vonje do 2 m/sec, pogonska maina
6

radi pomou elektromotora i reduktora sa pruastim prenosom. Za teretne liftove
izrauju se pogonski ureaji koji pored pogonskog motora imaju dvostruke reduktore od
kojih jedan slui za finu regulaciju prilikom pristajanja kabine u stanicu. Za osobne
odnosno expresne liftove radi se pogonski ureaj sa direktnim prenosom, gdje je
pogonski motor na jednosmjernu struju, sa brzinom obrtanja n < 200 o/min.

Vua kabine moe se ostvariti na dva nivoa:
Preko doboa za namotavanje elinog ueta i
Preko frikcione veze.

Eskalatori predstavljaju pokretne stepenice koje imaju veliku primjenu kod masovnog
transporta ljudi i one su bitan faktor vertikalnog transporta.


Slika 2- ematski prikaz eskalatora


7

Pokretne stepenice postavljaju se na razliite naine:
- pokretne stepenice postavljene u jednoj liniji kretanja.
- pokretne stepenice postavljene jedne iznad drugih sa kretanjem u jednom
pravcu.
- pokretne stepenice koje su postavljene jedne iznad drugih u dva reda
- pokretne stepenice koje su postavljene jedne naspram drugih,
- pokretnih stepenica, postavljenih jedne naspram drugih u dvije grupe


8

1. LIFTOVI- ALTA SHOPPING CENTAR

Alta shoping centar prevoz putnika na vee razine obavlja pomou etiri lifta od kojih
su dva teretna a dva putnika.Takoer, prevoz putnika je omoguen i pomou eskalatora
kojih ukupno ima 6 a oni su podijenjeni na:
eskalatori koji vode putnike ka gornjim spratovima ( za penjanje ) i
eskalatore koji vode ka donjim spratovima ( za sputanje )

Alta shoping centar je jedan od savremeno opremljenih centara koji raspolae sa
liftovima na elektro pogon, dok zgrada Tv Pink raspolae sa liftovima na hidrauliki
pogon.U Alta shoping centru imamo dva teretna lifta koji su po svojih karakteristikama
i konstrukciji razliiti a ta razlika se prije svega ogleda u sljedeem:

1. nosivost prvog teretnog lifta iznosi 1.500 kg
2. prvi teretni lift moe da primi 18 osoba ( prosjene tjelesne mase do 80 kg )
3. nosivost drugog teretnog lifta je 2.000 kg
4. drugi teretni lift moe da primi 26 osoba









Slika 3- Kabina lifta namjenjena za premjetanje tereta
9

S druge strane liftovi namjenjeni za prijevoz putnika razliku se od teretnih liftova prije
svega u nosivosti jer njihova nosivost ( ova dva lifta ) je 1.275 kg i moe da primi 16
osoba (prosjene tjelesne mase 80 kg).
Slika 4- Kabina
lifta definisana za putnike

Brzina za teretne liftove u Alta centru je 2,5 m/s, a za putnike liftove ta je brzina
neznatno manja i iznosi do 2 m/s.Kod teretnog lifta manje nosivosti etaa na kojoj
omoguava prevoz putnika i tereta je od -2 do 4 sprata ovog centra, a etaa drugog
teretnog lifta vee nosivosti je od -3 do 4 sprata.

Tri najpoznatije svjetske marke koje se bave proizvodnjom liftova su OTIS, KONE,
INLER a u Alta shoping centar su upravo ugraeni liftovi marke OTIS.

10

2.1. TERETNI LIFTOVI U ALTA SHOPPING CENTRU


Upravljaka ploa smjetena je uz samu ivicu jednog od teretnih liftova. Upravljaka
ploa omoguava ostvarivanje kontakta sa liftom i obezbjeuje prije svega odreeni
nivo sigurnosti. Zbog bezbjednosnih razloga upravljaka ploa u Alta shoping centru
smjetena je van dohvata posjetitelja, tanije nalazi se na -1 spratu.


Slika 5- Prikaz rukovanja liftovima preko upravljake ploe

Osoba zaduena za odravanje ostvaruje vezu sa upravljakom ploom koristei
poseban klju pomou kojeg pokree rad ove upravljake ploe. Svi dijelovi ove ploe
se nalaze u takvom nizu da su smjeteni jedan ispod drugog po bitnosti svakog od
dijelova za upravljanje teretnim liftom.
11

2.2. KONSTRUKCIJA TERETNOG LIFTA

Teretni lift je smjeten u oknu za koje su privreni elini drai konstrukcije
smjeteni u betonskom zidu pomou zavrtnja. Montaa jednog od liftova u ovom centru
je trajala punih 20 dana za 7 stanica.Na svakoj od ovih 7 stanica prelaz izmeu praga
kabine lifta i praga odredine stanica razdaljina obavezno mora iznositi 30 mm.

Slika 6- Okno kroz koje putuje kabina lifta

Na dnu okna je smjeten sistem za apsorpciju udara zajedno sa obaveznim elementima svakog
okna. Unutar okna prema Evropskim standardima obavezno je postojanje sljedeih elemenata:
merdevine
tipka za sigurnost
utinica i
uzemljenje metalnih ureaja
12















Slika 7- Elementi koje mora da posjeduje svako okno lifta

Svi liftovi moraju biti snadbjeveni automatskom aparaturom koja dozvoljava otvaranje
vrata na oknu lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom poloaju.
Kabina je izraena od elinog lima, lakirana, obloena laminatom i nehrajuim
elinim limom. Kabina ima automatsko teleskopsko otvaranje. U kabini je stropno
osvjetljenje koje neprekidno svijetli dok je lift u pogonskom stanju. Kabina lifta je u
toku eksploatacije osvjetljena s najmanje dvije svjetiljke. Kabina je izvedena s vstim
podom.

13

Ureaj za prisilno koenje ugraen je u nosivi okvir kabine,djeluje jednako na obje
vodilice kabine,te prisilno zakoi kabinu i prekine vonju u sluaju olabavljenja makar
jednog nosivog ueta ili loma makar jednog nosivog ueta. Elektrini prekida
hvatakog ureaja je smjeten na okviru kabine i u vezi je sa ureajem za prisilno
koenje. Elektrini prekida prekida krug struje upravljanja i dovod struje pogonskom
stroju. Krajnji elektrini prekida, smjeten je u voznom oknu i preko releja iskljuuje
struju upravljanja kao i pogonsku struju u sluaju prijelaza iznad gornje stanice.

Kabina lifta se kree unutar okna pomou vie remena od kojih je svaki remen
Slika 8- Prikaz remena i Slika 8- Prikaz remena i hvatakog ureaja

sastavljen od 12 ica. Kabinu lifta nose ice tj. tanke male sajle koje mogu da podnesu
velike terete.
Kretanje kabine lifta je mogue i u sluaju kada premostimo ice, ali je to zakonski
zabranjeno.
14

U sluaju ako bi se sva uad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na
dno. Ali, liftovi sa uadima imaju ugraen koioni sistem (AKS), koji zahvata voicu i
zaustavlja lift. Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u sluaju da se
lift kree veoma brzo. Veina sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a
smjeteni su na vrhu lifta. Ue regulatora prebaeno je preko kotura, i preko jo jednog
kotura koji se nalazi na dnu. Ue je takoe povezano sa kabinom lifta, tako da se kree
kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta ubrzava, tako ubrzava i regulator.

Kada kabina pristigne na korektan sprat, upravljaki sistem alje signal elektrinom
motoru da postepeno iskljui pumpu. Sa iskljuenim stanjem pumpe nema vie
priticanja ulja u cilindar, a ulje koji je ve u cilindru ne moe da se vrati nazad kroz
pumpu niti kroz ventil koji je zatvoren. Dakle pokretni klip ostaje u tom poloaju
obezbeujui da je kabina na odgovarajuem spratu.Kada prispije na odgovarajui sprat
vrata kabina lifta se otvaraju pomou mehanizma koji radi na principu pri kojem lanac
kreui se po voici u nazad otvara klijeta koje automatski omoguavaju otvaranje
dupliranih vrata.Ukoliko se lanac kree po voicama ka naprijed tada se klijeta
zatvaraju i vrata kabine lifta bivaju zatvorena.
15


Slika 9- Kretanje lanca omoguava otvaranje/zatvaranje vrata lifta



16

2. POKRETNE STEPENICE- ESKALATORI

Eskalatori odnosno pokretne stepenice predstavljaju savremeno rijeenje kretanja ljudi
uz ili niz spratove uz minimalan utroak vremena. Eskalatori su uspjeno rjeenje
masovnog transporta ljudi kod metroa, eljeznikih stanica, aerodroma, robnih kua i
slinih objekata, postie se jedino preko pokretnih stepenica. Pokretne stepenice se
postavljaju na odgovarajua mjesta, koja su tako odabrana da putnike mogu to prije
prebaciti na odreena mjesta.
Osnovna jedinica za kapacitet eskalatora je broj ljudi na as. Kapacitet eskalatora zavisi
i od tipa zgrade, odnosno od njene namjene.
Eskalatori su sastavljeni od dvije sekcije, gornje i donje. U gornjoj sekciji nalazi se
rukohvat i balustrada, stepenice kao i nosei gornji dio eskalatora, u donjoj sekciji
nalazi se pogonski ureaj, potezna naprava i reetka.










Slika 10- ematski prikaz konstrukcije eskalatora


17

Nacini postavljanja vise pokretnih trotoara mogu biti:
- uz zid hola - po sredini hola - paralelno i unakrsno

Pogonsko elektromotorno postrojenje se sastoji od:
- Trofaznog asinhronog elektromotora,
- kocnice i reduktora sa kojima je spojena pogonska osovina
- dva specijalna celicna lanca

Slika 11- Eskalatori sa senzorima za identifikaciju osoba

Ploa (siva) je sastavni dio svakog eskalatora, ispod koje se nalazi senzor koji se
aktivira identifikacijom osobe na toj ploi. U trenutku kada senzor prepozna da je na
plou stala osoba mehanizam pokree stepenice koje u Alta shoping centru su
programirane da se kreu u duini od kruga i po nakon ega slijedi njihovo
zaustavljanje do trenutka ponovnog prepoznavanja osobe od strane senzora. U gornjem
18

dijelu stoji motor i kontolni ormar tj. maina svega, dok se u donjem dijelu nalazi
utinica i malo vie prostora gdje se mogu skinuti stepenice ukoliko doe do kvara.
Jedno bitno pravilo koje se tie eskalatora jeste da na rukohvatima ne smije nalaziti bilo
kakav nezakonito nalijepljeni oblik koji bi doveo do zaustavljanja trake koja ini
rukohvat. U sluaju da se na rukohvatu nalazi vakaa guma, ljepilo ili slino potrebno
je zaustaviti kretanje eskalatora te ostraniti navedene oblike. Materijal od kojeg je
izraena traka rukohvata je guma koja je prije svega podlona lahkom prijanjanju
razliitih oblika i potrebno je svakodnevno vriti njeno odravanje.
U sluaju da doe do toga da jedna stepenica nedostaje, zaustavlja se kretanje eskalatora
kako bi se izbjegla havarija cijelokupnog sistema i povreda korisnika eskalatora.
U ploe eskalatora se ugrauju senzori kako bi se broj krugova smanjio, i na taj nain
se sprijeila velika potronja elektrine energije.

19

ZAKLJUAK

Vrijeme u kojem sada ivimo je vrijeme napretka, i samo izgradnja novog, savremenog
i boljeg okruenja dolazi u obzir jer korisnik zahtjeva sve ono to ubrzava tempo
zadovoljenja njegovih potreba.
Alta soping centar je svojim korisnicima pruila najbolje od svega obuhvatajui razliite
sektore jer korisnika je stavila u prvi plan, pri emu je nastojala da izgradi centar
budunosti sa liftovima koji zadovoljavaju standarde EU, zajedno sa brzinom i
kvalitetom premjetanja ljudi i tereta na svih sedam nivoa shoping centra.
Brzina liftova kao to je navedeno u ovom seminarskom radu je veoma na zavidnom
nivou jedino veu brzinu imaju liftovi, istog proizvoaa, u Avaz Tower-u.













20

LITERATURA

1. http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=10&cad=rj
a&ved=O
2. http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&cad=rja
&ved=0CD
3. http://www.archello.com/en/project/bosnian-knot-alta-shopping-center#
4. http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-sarajevu-otvoren-alta-shopping-
center/101218010
5. Seminarski rad Podjela liftova