Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
100
100
95
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
Urednik
elimir oli, dipl. ing. gra.
25
75
25
Recenzenti
Prof. dr. sc. Dragan Mori
Prof. dr. sc. Bernardin Pero
Grafiki urednik
Vladimir Pavli, dipl. ing. elek.
Lektorica
Biserka Petrovi, prof
Priprema za tisak
Grapa
Tisak
Denona
100
ISBN 978-953-212-388-3
95
75
95
75
25
25
100
100
95
95
75
Mehmed auevi
75
25
DINAMIKA KONSTRUKCIJA
POTRESNO INENJERSTVO
AERODINAMIKA
KONSTRUKCIJSKE EURONORME
100
100
95
95
75
75
25
100
100
95
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
25
75
SADRAJ
Predgovor ...................................................................................................................... IX
Poglavlje 1. LINEARNE OSCILACIJE TOKE;
SUSTAVI S JEDNIM STUPNJEM SLOBODE ........................................1
1.1. Slobodne nepriguene oscilacije toke.................................................................... 3
1.2. Slobodne priguene oscilacije toke ..................................................................... 16
1.3. Prisilne nepriguene oscilacije toke..................................................................... 29
1.4. Prisilne priguene oscilacije toke ........................................................................ 38
1.5. Prikaz harmonijskih prisilnih oscilacija u kompleksnom obliku .........................50
1.6. Periodina poremeajna sila u sluaju rotora s ekscentrinom masom...............54
1.7. Izoliranje oscilacija ................................................................................................ 57
1.8. Numeriki primjeri................................................................................................. 60
25
100
95
75
25
100
95
75
25
V
5
100
100
95
95
75
25
75
25
95
75
25
100
95
75
25
VI
5
100
100
95
95
75
25
75
25
100
95
75
25
100
95
75
25
VII
5
100
100
95
95
75
25
75
25
PRILOZI
PRILOG 1.: Fenomenologija potresa (neki pojmovi) .................................................529
P.1.1. Uvod ........................................................................................................... 529
P.1.2. Uope o potresima ..................................................................................... 531
P.1.3. Jaina potresa (magnituda) ........................................................................ 539
P.1.4. Odnosi izmeu magnitude potresa, intenziteta potresa i ubrzanja tla .....550
P.1.5. Karakteristike vibracija tla na odreenoj lokaciji.....................................552
PRILOG 2.: Seizmiki odziv temeljnog tla. Meusobno djelovanje (interakcija)
tla i konstrukcije ........................................................................................ 557
PRILOG 3.: Odreivanje najpovoljnijih oblika graevina u seizmikim
podrujima .................................................................................................. 567
100
95
75
100
95
75
LITERATURA.................................................................................................................. 617
KAZALO POJMOVA ..................................................................................................... 622
25
25
VIII
5
100
100
95
95
75
75
25
25
Predgovor
100
95
75
Nakon to su knjige Statika i Stabilnost konstrukcija - Geometrijska nelinearnost [11], Potresno inenjerstvo [12] i Dinamika konstrukcija - diskretni sustavi
[14] naile na dobar prijem strune javnosti, a Potresno inenjerstvo je ve rasprodano, u ovoj novoj knjizi je obraena dinamika konstrukcija u opsegu koji je dostatan za razumijevanje potresnog inenjerstva, aerodinamike za graevinske konstrukcije te odredbi odgovarajuih konstrukcijskih euronormi. Posebna pozornost
je posveena primjedbama i sugestijama koje je autor dobio od projektanata graevinskih konstrukcija, korisnika navedenih knjiga. Veina tih sugestija i primjedbi
nala je mjesto u ovoj knjizi.
Knjiga je namijenjena kako studentima diplomskog studija na graevinskim
fakultetima za kolegije Dinamika konstrukcija i Potresno inenjerstvo, tako i za potrebe projektanata konstruktora u praksi. Osim toga, dijelovi knjige prilagoeni su
gradivu poslijediplomskog doktorskog studija na Graevinskom fakultetu u Rijeci.
Ve je od prije poznat pristup da se gradivo dinamike konstrukcija obradi u
opsegu koji je potreban za razumijevanja potresnog inenjerstva [6, 9]. Ovdje je,
znai, izloen obim gradiva koji je neophodan kako za razumijevanje potresnog
inenjerstva i aerodinamike za graevinske konstrukcije, tako i za razumijevanje
odredbi najnovijih konstrukcijskih euronormi. Da bi to bilo mogue, u knjizi je
najprije izloeno klasino gradivo dinamike diskretnih sustava, kao i elementi
aerodinamike, i to u obimu potrebnom za razumijevanje spomenutih euronormi.
U prvom su poglavlju knjige izloene linearne oscilacije toke, i to postupnim
uslonjavanjem gradiva: od slobodnih i prisilnih nepriguenih oscilacija do prisilnih priguenih oscilacija. Cilj ovakvog opirnog prvog poglavlja je da se uvedu i
objasne svi potrebni pojmovi radi razumijevanja spektralne teorije, koja se zasniva
na sustavima s jednim stupnjem slobode, a nalazi veliku primjenu u Potresnom
inenjerstvu i Eurokodu 8 pri proraunu sustava s vie stupnjeva slobode.
U drugom su poglavlju izloene sve vrste dinamikih optereenja te je s time
u vezi u treem poglavlju objanjeno kada se u Dinamici konstrukcija koristi termin oscilacija (titranje), a kada termin vibracija. U istom je poglavlju obraen pojam integrala konvolucije, poznatijeg pod nazivom Duhamelov integral, koji e se
25
100
95
75
25
IX
5
100
100
95
95
75
25
100
95
75
25
75
25
100
95
75
25
X
5
10
100
100
95
95
75
25
100
95
75
se u 16. poglavlju detaljno prikazane. To su: nelinearna statika metoda (N2) i nelinearna dinamika metoda. Na kraju ovog poglavlja izloeni su numeriki primjeri
uporabe europske norme [90] te izloena uporedna analiza rezultata dobivenih prema linearnim i nelinearnim proraunima za istu graevinu.
U 17. poglavlju obraeni su ameriki propisi Uniform Building Code
(UBC97), jer su njima propisani parametri s kojima se mogu projektirati graevinske konstrukcije u seizmikim podrujima irom svijeta. Za svaku dravu, pa tako i
za Hrvatsku, UBC97 propisao je vrijednost seizmikog intenziteta, usklaeno s
podjelom na seizmika podruja unutar SAD. Koncept donoenja normi u SAD-u
je takav da se one vrlo esto mijenjaju, jer odreena struna povjerenstva stalno zasjedaju i rezultate znanstvenih istraivanja ugrauju u norme. Zbog toga esto izlaze nove inaice odreene norme, a tako je i s dijelom norme koji obrauje proraun
i izvedbu graevinskih konstrukcija u potresnim podrujima. U 17. je poglavlju
obraena norma UBC iz 1997. godine [93], a 2000. godine stupila je na snagu nova
inaica ove norme s novim nazivom INTERNATIONAL BUILDING CODE [94].
Nova inaica norme zadrala je sve principe i filozofiju prorauna i graenja u potresnim podrujima iz prethodne inaice. U meuvremenu je ve u primjeni inaica
ove amerike norme iz 2006. godine. Promjena samog naziva norme, koja sada i
slubeno poprima meunarodni karakter, potvruje ve navedenu konstataciju da
je primjena ove norme takoer mogua i za proraun i graenje graevinskih konstrukcija u seizmikim podrujima Hrvatske. Cilj ovoga 17. poglavlja je i da se
usporedi nivo seizmike zatite iste zgrade projektirane prema europskim i amerikim normama.
U 18. poglavlju izloeni su najvaniji pojmovi iz mehanike stiljivog fluida u
opsegu potrebnom da inenjer konstruktor lake savlada odredbe europskih normi
EN 1991-1-4:2005 i EN 1993-3-1:2006 koje se odnose na proraun mostova i vijadukata te proraun vitkih elinih konstrukcija (kao to su vitki elini nosai antena pridrani kablovima, elini nosai rasvjete nogometnih igralita i sl.) na djelovanje vjetrom. Naime, da bi inenjer konstruktor savladao zahtjeve koji se postavljaju u navedenim normama, same te norme u svojim dodacima daju objanjenja
osnovnih pojmova iz mehanike stiljivog fluida, a u ovom, 18. poglavlju ti su pojmovi dodatno detaljnije objanjeni. Na kraju ovog poglavlja su detaljno prezentirana dva primjera iz prakse. Treba spomenuti da su programi naih i europskih
sveuilita nedostatni glede nivoa znanja koje budui inenjeri konstruktori trebaju
imati iz mehanike stiljivog fluida da bi razumjeli i primijenili europsku normu za
djelovanje vjetra na konstrukcije EN 1991-1-4:2005. Radi toga se u dodatku E ove
norme to gradivo posebno pojanjava.
25
75
25
100
95
75
25
XI
5
11
100
100
95
95
75
25
100
75
25
100
Autor
95
95
75
75
25
25
XII
5
12
100
100
95
95
75
75
25
25
POGLAVLJE 1.
100
100
95
95
75
75
25
25
13
100
100
95
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
75
25
25
14
100
100
95
75
75
25
25
100
100
95
95
75
75
25
3
5
15
100
100
POGLAVLJE 1.
95
75
25
95
75
25
Diferencijalna jednadba pravocrtnog gibanja toke M du osi x moe se napisati na dva naina [13, 61]:
a) primjenom osnovnog zakona dinamike (drugi Newtonov zakon)
b) primjenom DAlembertovog naela
a) m x&& = -k x
k
x&&+ x = 0
m
k
w2 =
m
2
x&&+ w x = 0
100
95
75
b) m x&&+ k x = 0
(1.2)
(1.3)
(1.4)
k
Kvocijent
predstavlja kvadrat krune frekvencije slobodnih nepriguenih oscilacija.m Moe se uoiti da kruna frekvencija slobodnih nepriguenih oscilacija ovisi o prirodnim karakteristikama k i m oscilatornog sustava, a ne
ovisi o poetnim uvjetima gibanja toke M. Zbog toga se w jo naziva prirodna
ili vlastita kruna frekvencija slobodnih oscilacija. Jedinica mjere krune
frekvencije je radijan u sekundi (rad s1). Kako je radijan izvedena jednica za kut
(rad = m/m), moe se pisati za mjernu jedinicu krune frekvencije samo reciprona
sekunda (s-1).
Jednadba (1.4) linearna je diferencijalna jednadba slobodnih nepriguenih oscilacija toke M. To je linearna homogena diferencijalna jednadba drugog
stupnja s konstatnim koeficijentima m i k (znai s konstantnom vrijednou w 2 ) te
se radi toga uz pojam oscilacije dodaje termin linearne, kao u naslovu ovog
poglavlja. Integriranje jednadbe (1.4) izvrit e se odreivanjem njezine karakteristine jednadbe zamjenom x = A e lt te je:
100
95
75
x&& = A l2 e lt
x& = A l e lt
25
25
4
5
16