Fetve o Zenskim Pitanjima

FETVE
O @ENSKIM PITANJIMA
fetve sakupio:
Muhammed el-Musnid
Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

Naslov originala FETAVA EL-MERE
Naslov prijevoda: FETVE O @ENSKIM PITANJIMA
Fetve sakupio Muhammed el-Musnid
S arapskog preveo Muhamed Mehanovi}
[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}
Likovno - tehni~ki
urednik Nedàd Kazi}, Fatih Farhat
Lektor i korektor Omer Resulovi}
DTP Mujagi} Mersad
[tampa OKO - Sarajevo
Tira`: 30 000
KNJIGA BROJ 10
Drugo izdanje BESPLATNI PRIMJERAK
Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski komitet za pomo}
BiH i Kulturni centar Kralj Fahd u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA DVA HRAMA

KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297.15-055.2
Fetve o ènskim pitanjima / fetve sakupio Muhammed el-Musnid; (s arapskog preveo

Muhamed Mehanovi}). - 2. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i
Hercegovini, (etc.), 2000. - 187 str.; 23 cm. - (Porodi~na biblioteka; knj. 10)
Prijevod djela: Fetava el-mere. - Tekst na bosanskom i arapskom jeziku
ISBN 9958 - 880 - 27 - X

1. el-Musnid, Muhammed
COBISS/BiH - ID 8037126
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ~ovjek ne zna. Hvala
Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo je
pravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
puta Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: Reci: Zar su isti oni
koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujte
u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni je,
doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja
vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U hadisu se spominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde. Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i
najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A
cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: Dìne i ljude stvorio sam samo
zato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika
Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad,
ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u
ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje
islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom,
najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali
islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,
povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ìvot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije
mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e
u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?
U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslom
i malom, mu{ku i ènsku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to èli u skladu s obimom
znanja koje mu je Allah dao,oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova
svjetla.
Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo
onaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete
pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim
djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju
djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom
nagradom. On ~uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda

Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman es - Saeed

IZBOR IZ FETVI ZA @ENE
Sarajevo, 2001-1422 H.G.

ÎSTO]A (TAHARET)
POVRA]ANJE DJETETA PO ODJE]I

PITANJE: Da li je dozvoljeno klanjati u odje}i na koju je povratilo dojen~e?
ODGOVOR: Mjesto na koje je povratilo dijete-dojen~e, koje jo{ ne konzumira hranu

(osim maj~inog mlijeka), treba proprati vodom. Ono {to dijete-dojen~e povrati tretira se
poput njegove mokra}e. Naime, mjesto na odje}i na koje je dijete povratilo, treba politi
vodom i proprati i nakon toga u toj odje}i moè se klanjati. Prije tog ~ina ne moè se klanjati
u takvoj odje}i. Allah, d`.{., jeste Onaj Koji upu}uje na ispravan odgovor.
[ejh Ibn-Baz
DA LI @ENA GUBI ABDEST

AKO OPERE SVOJE DIJETE
PITANJE: Imam malu djecu koju perem i ~istim (od mokra}e i izmeta), pa
da li se tim ~inom gubi abdest ili ne?
ODGOVOR: Pranjem ne~isto}e sa tijela djeteta (ili drugog), ne gubi se abdest, osim
ako se doti~e spolni organ djeteta. Tim ~inom se gubi abdest, ba{ kao kada ~ovjek doti~e
svoj spolni organ, a Allah, d`.{., upu}uje na ispravan odgovor. Neka je salavat i selam
na{em poslaniku Muhammedu, a.s., njegovoj porodici i ashabima.
Stalna komisija za fetve
10 Izbor iz fetvi za ène
TRETMAN SEKRETI
KOJA IZA\E IZ @ENE
PITANJE : ûla sam od jednog alima da te~nost koja iza|e iz <ene (osim
mokra}e, krvi menstruacije i sl.) nije ne~ist, nego je, naprotiv, ~ista. Od
kada sam ~ula tu fetvu, ne mijenjam unutra{nji ve{ kada ho}u klanjati. Nakon
dugog vremenskog perioda ~ula sam drugog alima kako ka<e da je ova te~nost
ne~ist, pa {to je od toga ispravno?
ODGOVOR: Svaka te~nost kao i bilo {to drugo {to iza|e iz dva tjelesna otvora za
fiziolo{ke potrebe uzrokuje gubitak abdesta i svako mjesto na tijelu i odje}i izloèno tome
treba oprati. Ako te~nost izlazi neprestano, onda se to tretira kao istihada. U slu~aju da se
radi o mokra}i, spolni organ treba prati i abdestiti se za svaki namaz. Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao je èni koja je imala istihadu: Abdesti se za svaki namaz.
Pu{tanje vjetrova, pak, ne prouzrokuje (iziskuje) pranje ~mara, ve} prouzrokuje gubitak
abdesta i abdest treba obnoviti. Abdest se sastoji od pranja lica uz ispiranje nosa i usta, ruku
do iza laktova, potiranja glave i pranja nogu do ~lanaka. Ovako se tretira i san, doticanje
spolnog organa i konzumiranje devinog mesa, tj. potrebno je samo uzeti abdest, a od Allaha
je uputa.
[ejh Ibn-Baz
STAVLJANJE KANE NA KOSU

NE UKIDA STANJE ÎSTO]E
PITANJE: Da li je valjan namaz ène koja se abdestila, a potom oknila svoju kosu?
U slu~aju da je time izgubila abdest, da li }e potrati kosu koju je oknila, ili }e je
oprati, a zatim uzeti abdest za namaz?
ODGOVOR: Stavljanje kane na kosu ne izvodi iz stanja ~isto}e i ako se èna abdesti
i potare kosu na koju je stavila kanu ili neke druge bandaè (povoje), koji su neophodni èni,
nema nikakve smetnje da potare po kosi (uzme mesh) u slu~aju abdesta (malo ~i{}enje); u
slu~aju velikog ~i{}enja (gusula), èna mora tri puta posuti vodu po kosi, dok potiranje nije
dovoljno. To se zasniva na predanju koje biljeì Muslim u svom Sahihu od Ummu Seleme,
r.a., koja je upitala: Allahov Poslani~e, ja svoju kosu upli}em, pa ho}u li je rasplitati kada se
kupam (od dùnabeta) zbog intimnog odnosa i prestanka menstruacije? Poslanik, a.s., joj
re~e: Ne, dosta ti je da na kosu tri puta pospe{ vode iz sastavljenih {aka (tri pregr{ti), a
potom salije{ cijelo tjelo i opere{ ga. Rasplitanje kose i njeno pranje nakon menstruacije
bolje je na osnovu drugih hadisa koji govore o tome, a Allah, d`.{., jeste Onaj Koji upu}uje na
pravi odgovor.
[ejh Ibn-Baz
0
TRETMAN NEDOUMICE
U VEZI S ABDESTOM
PITANJE: Kakav je tretman ~ovjeka koji je u nedoumici da li je izgubio abdest ili ne?
ODGOVOR: U slu~aju kada je ~ovjek u nedoumici da li je izgubio abdest ili ne, ono {to
se smatra punova`nim i osnovom jeste da je ~ovjek pri abdestu (~isto}i) i da ta nedoumica
nema nikakvog uticaja. Takav stav temelji se na rije~ima Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada je
upitan o ~ovjeku koji tokom namaza osjeti ne{to, i u kojima kaè: Ne}e prekinuti namaz
sve dok ne ~uje glas (pu{tanje vjetra) i osjeti smrad.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., objasnio je da je u slu~aju ovoga ~ovjeka punovaàn abdest sve
dok se ne bude sigurno u to da je on izgubljen. Sve dok se radi samo o nedoumici, takav
~ovjek ima abdest i moè klanjati, tavafiti, u~iti Kur'an To je ono {to je osnovno i punova`no.
Hvala Allahu, d`.{., na lahko}i i uzvi{enosti vjere islama.
[ejh Ibn-Baz
KAKO ]E @ENA POTRATI

KOSU PRILIKOM UZIMANJA ABDESTA?
PITANJE: Na koji na~in }e èna potrati svoju glavu (kosu) prilikom
uzimanja abdesta i kakav je tretman potiranja samo jednog dijela glave u
slu~aju nu`de?
ODGOVOR: @enino potiranje glave prilikom abdesta tretira se isto kao potiranje glave
u slu~aju mu{karca. Ona je du`na potrati cijelu glavu i obuhvatiti sva mjesta gdje je kosa
nikla. Ona nije du`na potrati pramenove koji str{e jer postoje vjerodostojni hadisi u kojima se
navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., potirao svoju glavu od ~ela ka potiljku obuhvataju}i pri tome i
u{i. Osnova je u vezi sa {erijatskim propisima da su mu{karci i ène jednako tretirani, osim kada
postoji specifi~an tretman zasnovan na {erijatskom argumentu.
[ejh Ibn-Baz
NAÎN NA KOJI SE @ENA KUPA (GUSUL)

NAKON SPOLNOG AKTA, POLUCIRANJA
(D@UNUPLUKA) I MENSTRUACIJE
PITANJE: Postoji li razlika u na~inu kupanja mu{karca i ènske osobe
nakon spolnog akta i poluciranja? Da li èna treba rasplesti kosu ili je dovoljno
da po kosi pospe tri pregr{ti vode, kako se govori u jednom hadisu? I kakva
je razlika u kupanju nakon spolnog akta, poluciranja i menstruacije?
ODGOVOR: Nema nikakve razlike u na~inu kupanja mu{karca i ène nakon spolnog
akta ili poluciranja i nije potrebno rasplitanje ili raspu{tanje kose. Dovoljno je samo politi tri
pregr{ti vode, a potom saliti vodu po cijelom tijelu. Ovo se temelji na hadisu u kojem je Ummu
Seleme, r.a., rekla Vjerovjesniku, s.a.v.s.: Ja sam èna koja upli}e svoju kosu (u pletenice),
pa ho}u li je rasplesti u slu~aju kupanja nakon spolnog akta (dùnupluka) Vjerovjesnik,
s.a.v.s., joj je odgovorio: Ne}e{, dovoljno je da na kosu pospe{ tri pregr{ti vode, a zatim da
salije{ vodu po cijelom tjelu i da se opere{. (Biljeì ga Muslim.) Ako na kosi mu{karca ili
ène bude ne{to {to spre~ava dolazak vode do koè (kao sidra i sl.), to se mora odstraniti,
osim u slu~aju da to bude u mjeri koja ne spre~ava dolazak vode do koè.
Kada je, pak, rije~ o kupanju ène nakon menstruacije, postoji razilaènje u pogledu
du`nosti rasplitanja kose. Ispravniji je stav, me|utim, da ona u tom slu~aju nije du`na
rasplitati kosu, na osnovu nekih predanja koja biljeì Muslim, a u kojima Ummu Seleme, r.a.,
o tome pita Vjerovjesnika, s.a.v.s., (vidi gornji hadis).
Ovo je predanje navod (tekst) koji govori o neobaveznosti rasplitanja kose u slu~aju
kupanja nakon menstruacije i spolnog akta ili poluciranja. Bolje je, me|utim, da èna iz
predostro`nosti rasplete svoju kosu prilikom kupanja nakon menstruacije, na taj na~in
izbjegavaju}i razilaènje u vezi s tim i uskla|uju}i sve dokaze.
Stalna komisija
DA LI (JESTIVO) ULJE SPADA U TVARI KOJE

SPREÂVAJU DOLAZAK VODE DO KO@E?
PITANJE: ûla sam od jednog alima da ulje spada u tvari koje spre~avaju
da voda prilikom abdesta dospije do koè. Ponekad kada radim u kuhinji, na
moju kosu i druge organe koji se peru prilikom uzimanja abdesta padne poneka
kapljica ulja, pa da li se ovi organi prilikom uzimanja abdesta moraju oprati
sapunom ili se treba okupati kako bi voda dospjela do koè? Ja, tako|er,
ponekad namjerno stavljam ulje na kosu, ali kao lijek. Pitam Vas {ta da
radim i molim da mi odgovorite?
ODGOVOR: Prije samog odgovora na ovo pitanje, èlim da pojasnim da Uzvi{eni

Allah u Svojoj Jasnoj Knjizi kaè: O vjernici, kada ho}ete namaz da obavite, lica svoja i ruke
svoje do iza lakata operite, a glave svoje potarite, i noge svoje do iza ~lanaka. (El-Maida, 6)
Naredba pranja ovih organa, odnosno potiranja nekih, podrazumijeva (zahtijeva) uklanjanje
svega {to spre~ava dolazak vode do koè, jer se ne smatra `pranjem ako postoji ne{to {to
spre~ava dolazak vode do koè. Na osnovu toga kaèmo: Ako ~ovjek stavi mast (ulje) na
organe koje treba prati prilikom abdesta, tada postoje dvije mogu}nosti: ili da ta mast bude
u suhom, ~vrstom stanju, pa se mora ta mast odstraniti prije pranja organa (uzimanja
abdesta), jer ako mast bude u ovakvoj masi, ona spre~ava dolazak vode do koè i ~i{}enje
(abdest) nije valjano. Ako mast nema masu, nego se samo njen trag vidi na organima koje
treba prati prilikom uzimanja abdesta, ne smeta. Me|utim, u ovom slu~aju treba dobro i
intenzivno oprati te organe, jer obi~no se voda ne spaja sa ma{}u, te tako ona, mo`da, ne
dospije do svih mjesta na tijelu koja treba obuhvatiti abdestom.
Rezimiraju}i odgovor na ovo pitanje kaèmo:
Ako je mast, koja se na|e na dijelovima tijela koji se peru prilikom abdesta, u ~vrstom
stanju i ima masu koja koja spre~ava prodiranje vode do koè, ta se mast mora ukloniti prije
abdesta. Ako, pak, mast nema masu, nisi du`na da je pere{ sapunom i nema nikakve
smetnje da se abdesti{. Me|utim, treba{ rukom dobro istrljati organe koje pere{ prilikom
abdesta kako voda ne bi samo skliznula sa njih ne prodiru}i u koù.
[ejh Ibn-Usejmin
POLJUBAC NE KVARI ABDEST

PITANJE: Svaki put kada izlazi iz ku}e, moj mu` me ljubi, pa ~ak i kada
po|e u dàmiju na namaz. Ponekad osjetim da me poljubi strastveno, pa bih
èljela znati kakav je {erijatski tretman njegovog abdesta?
ODGOVOR: Prenosi se od Ai{e, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio neku od

svojih èna, a zatim oti{ao na namaz (u dàmiju), a nije obnovio abdest. Ovim hadisom se
poja{njava tretman dodirivanja i ljubljenja ène, tj. da li se time kvari ili ne kvari abdest.
U~enjaci, Allah im se smilovao, razi{li su se u vezi s tim. Neki kaù da dodirivanje ène u
svakom slu~aju kvari abdest. Neki opet kaù da samo strastveno dodirivanje kvari abdest,
dok neki smatraju da spomenuti slu~ajevi ne kvare abdest ni u kom slu~aju. Ovo mi{ljenje
i preovladava, {to zna~i da niti ~ovjek a niti èna ne gube abdest ako ~ovjek dodirne ruku
svoje ène ili je prigrli, a ne ejakulira ili ne izgubi abdest na neki drugi na~in. Ovaj stav temelji
se na tome {to je punova`no (osnova), a to je da abdest ostaje i ne kvari se, sve dok se ne
ukaè argument da je abdest pokvaren. U Allahovoj Knjizi, kao i u sunnetu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., ne navodi se nikakav dokaz da dodirivanje ène kvari abdest. Stoga,
dodirivanje ène, pa makar i kroz odje}u i strastveno, te prigrljivanje i ljubljenje ne kvari
abdest, a Allah najbolje zna.
[ejh Ibn-Usejmin
DA, DU@NA SE OKUPATI!

PITANJE: Da li se moja supruga du`na okupati (zbog dùnupluka) u slu~aju
da prilikom sno{aja moj spolni organ u|e u njen, ali bez ejakulacije? Da li se
ona obavezna okupati zbog dùnupluka u slu~aju da je ugradila spiralu u
vaginu ili je dovoljno samo da se izvr{i obi~no kupanje, a ne ono koje se vr{i
zbog dùnupluka?
ODGOVOR: Da, ona je du`na izvr{iti vjersko kupanje (gusul), pa makar do{lo do
malog ulaska penisa u vaginu. To se temelji na hadisu: Ako se (mu`) smjesti me|u njena
~etiri uda (ruku i nogu), zatim se potrudi oko nje, kupanje je tada obavezno, pa makar se i
ne desila ejakulacija, kao i u hadisu: Kada se spoje (tj. u|e jedan u drugi), dva spolna
organa, kupanje je obavezno.
@ena je tako|er obavezna izvr{iti vjersko kupanje i u slu~aju da je ugradila spiralu u
maternicu, i u slu~aju da penis u|e u vaginu, pa makar i ne do{lo do ejakulacije, a ona se
~e{}e de{ava. U slu~aju da se radi samo o dodiru, bez ulaska mu{kog u ènski spolni
organ, dovoljno je samo uzeti abdest.
[ejh Ibn-Dìbrin
HAJZ I NIFAS
@ENA NIJE NEÎSTA TIME

[TO JE U HAJZU I NIFASU
PITANJE: Moja supruga se porodila, a jedan moj prijatelj nije htio u}i u
moj stan argumentiraju}i svoj stav time da nije dozvoljeno jesti od onoga {to
je èna u nifasu pripremila svojim rukama. On takvu ènu smatra za ne~istu,
njeno tjelo i ono {to uradi, a {to me je zbunilo u pogledu mog ìvota. Molim
Vas da mi odgovorite, a ono {to znam jeste da èni u nifasu nije dozvoljeno
klanjati, postiti i u~iti Kur'an?
ODGOVOR: @ena ne postaje ne~ista tim {to je u hajzu ili nifasu i nije zabranjeno zajedno
s njom jesti, kao i imati intimni odnos, izuzimaju}i spolni organ, s tim {to je poku|eno
(mekruh) da se intimnim odnosom obuhvata dio izme|u pupka i koljena. Ovo se temelji na
hadisu koji biljeì Muslim, a prenosi Enes ibn Malik, r.a., da ìdovi nisu zajedno jeli sa ènom,
koja je u hajzu , pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Radite sa suprugom sve {to ho}ete,
osim sno{aja u spolni organ, a tako|er, i na hadisu koji biljeè Buharija i Muslim, a prenosi
Ai{a, r.a., koja je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi mi nare|ivao da pokrijem spolni organ,
pa bih to radila i on bi imao sa mnom intimni odnos, a bila bih u hajzu.
Zabrana klanjanja, posta i u~enja Kurana èni u hajzu i nifasu, nema nikakvog uticaja i
veze sa objedovanjem u dru{tvu takve ène, ili pak konzumiranja onoga {to je ona spremila
svojim rukama. Allah, d`. {., daje uputu ka ispravnom odgovoru.
Stalna komisija
TABLETE ZA
SPREÂVANJE MENSTRUACIJE
PITANJE: Da li je za vrijeme hadà èni koja se boji da bi mogla dobiti menstruaciju
dozvoljeno upotrebljavati tablete koje spre~avaju ili odga|aju menstruaciju?
ODGOVOR: Dozvoljeno je èni koja se boji da bi mogla dobiti menstruaciju na hadù

koristiti tablete protiv menstruacije, ali uz konsultaciju doktora specijaliste koji }e konstatovati
da te tablete ne {kode èni. Ovo vaì i u vezi s ramazanom, ako èna ho}e da posti kada
poste i ostali vjernici.
PREKIDANJE MJESE^NOG CIKLUSA

PITANJE: Tokom mjese~nog ciklusa de{ava se da on kod mene traje ~etri dana, a
zatim prestane u trajanju od tri dana. Sedmog dana menstruacija se ponovo pojavi, ali
u slabijem intenzitetu. Potom krv postane sme|e boje sve do dvanaestog dana. Molim
Va{u eminenciju da mi ukaète na ono {to je ispravno u vezi s tim.
ODGOVOR: Prva ~etri dana, kao i {est dana (od sedmog do dvanestog) jesu dani
mjese~nog ciklusa. Tokom tih dana ti si du`na da ne klanja{ i ne posti{, nije dozvoljeno da
ima{ spolni akt s muèm. Nakon prva ~etri dana du`na si se okupati, obavljati namaz i
moè{ imati spolni kontakt sa svojim muèm u danima kada si ~ista (tj. izme|u ~etiri i {est
dana kada ima{ odljev). U tom periodu ~isto}e moè{ i postiti, a ako je to tokom ramazana,
onda si du`na postiti. Nakon {to pro|e {est dana, du`na si se okupati, klanjati i postiti (ako
je ramazan), kao {to to ina~e rade ène kada su ~iste. Mjese~ni ciklus, tj. menstruacija, kod
nekih èna je duì, a kod nekih kra}i, te moè biti u kontinuitetu, a moè biti i u prekidima. Neka
nas sve Allah uputi na ono ~ime je zadovoljan i neka nas i tebe obdari ispravnim shvatanjem
vjere i ustrajno{}u u njoj.
[ejh Ibn-Baz
ODLJEV KRVI
NAKON OBAVLJENOG KUPANJA
PITANJE: Odmah nakon {to se okupam nakon menstruacije, a koja kod mene traje
pet dana, ponekad primijetim malu koli~inu krvi koja potom prestane. Ne znam da li da
smatram punova`nim uobi~ajeni period menstruacije, a on je kod mene pet dana, te
da klanjam i postim, a da krv koja se pojavi preko tog perioda ne smatram
menstruacijom i da nisam grje{na u pogledu toga!? Jo{ Vam dajem do znanja da se
ovo ne de{ava stalno, nego nakon svake druge ili tre}e menstruacije. Molim Vas da
mi odgovorite.
ODGOVOR: Ako krv koja se kod tebe pojavi nakon kupanja bude ù}kaste ili tamne
(sme}kaste) boje, ona ne spada u krv menstruacije i treba se tretirati kao {to se tretira
mokra}a. Ako krv bude ~iste boje, ona je tada krv menstruacije i ti si se du`na ponovo
okupati. Ovo se temelji na predanju u kojem Ummu Atijje, r.a.,-a ona se ubraja u ashabe,
kaè: @u}kastu i tamnu (sme}kastu) krv nakon menstruacije nismo smatrali ni za {ta. (tj.
nije krv menstruacije.)
[ejh Ibn-Baz
AKO SE @ENA KOJA JE IMALA
MENSTRUACIJU OKUPA PRIJE
ZALASKA SUNCA, DU@NA
JE KLANJATI PODNE I IKINDIJU
PITANJE: Kada se èna koja je imala menstruaciju okupa prije izlaska sunca, da li
je du`na klanjati ak{am i jaciju? Isto tako da li je du`na klanjati podne i ikindiju ako
se okupa prije zalaska sunca?
ODGOVOR: Ako se èna, koja je imala menstruaciju ili bila u nifasu, okupa prije
zalaska sunca, du`na je klanjati podne i ikindija-namaz, u skladu s ispravnijim od dva
mi{ljenja uleme. Isto tako du`na je klanjati ak{am i jaciju, ako se okupa prije zore. Takav
stav se prenosi od Abdurahmana ibn-Avfa i Abdullaha ibn-Abbasa, r.a., i to je stav ve}ine
u~enjaka. Ako se, pak, èna okupa od menstruacije ili nifasa prije izlaska sunca (tj. nakon
nastanka zore), du`na je klanjati sabah-namaz, a Allah je Taj Koji uputu daje.
[ejh Ibn-Baz
Î[]ENJE OD MOKRA]E
@ENE KOJA JE U MENSTRUACIJI
PITANJE: Za vrijeme menstruacije ja se nakon mokrenja ne perem vodom boje}i
se da mi voda ne na{kodi, pa Vas pitam kakav je tretman toga?
ODGOVOR: Umjesto vode dovoljna je ~ista maramica ili ne{to drugo, ~isto i suho, a
{to uklanja ne~isto}u, kao {to je kamen, komad drveta i sl. î{}enje se ponavlja tri ili vi{e
puta sve dok se ne otkloni ne~isto}a. Ovo nije slu~aj samo sa tobom, nego je to op}i propis
za svaku muslimanku i muslimana, a na osnovu predanja koji prenosi Ai{a, r.a., od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Kada neko od vas ode obaviti nu`du, neka se o~isti sa
tri kamen~i}a, i ona su mi dovoljna. (Biljeì ga Ahmed, En-Nesai, Ebu-Davud i Ed-Darekutni,
koji kaè da je sened ovog hadisa sahih hasen.)
Ovaj stav temelji se i na predanju u kojem se navodi da je Selmanu el-Farisiju re~eno:
Vas je Vjerovjesnik, s.a.v.s., podu~io svemu pa ~ak i propisima obavljanja nu`de. Selman
re~e: Da, zabranio nam je da se okre}emo prema kibli prilikom obavljanja velike i male
nu`de, da se ~istimo desnom rukom, da se ~istimo sa ne manje od tri kamen~i}a i da to
~inimo (izmetom). (Biljeì ga Muslim, Ebu-Davud i Et-Tirmizi.)
Allah je Onaj Koji daje uputu.
[ejh Ibn-Baz
DOBILA MENSTRUACIJU
DOK JE BILA U D@AMIJI
PITANJE: Da li je grje{na èna koja je dobila menstruaciju dok je bila u dàmiji
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ostala u njoj neko vrijeme dok njena porodica nije
zavr{ila s namazom, a onda je iza{la sa njima?
ODGOVOR: Ako nije u mogu}nosti iza}i sama, tada nije grje{na. Me|utim, ako moè
iza}i sama, du`na je da odmah iza|e iz dàmije, jer èni koja ima hajz ili nifas, te osobi koja
je dùnup, nije dozvoljeno boraviti u dàmiji. Ovo se temelji na rije~ima Uzvi{enog: i kada
ste dùnup osim da pro|ete (kroz dàmiju), i rije~ima Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Ja, doista,
ne dopu{tam mesdìd dùnupu (da boravi u njemu) i èni u menstruaciji.
[ejh Ibn-Baz
@ENI U MENSTRUACIJI DOZVOLJENO

JE ÎTATI KOMENTARE KURANA
PITANJE: Ponekad ~itam neka djela iz oblasti tefsira (komentara Kurana),
a nisam ~ista, jer sam u mjese~nom ciklusu i sli~no. Da li u tome ima neke
smetnje i da li sam zbog toga grje{na? Molim Vas da mi odgovorite, Allah
Vas svakim dobrom nagradio.
ODGOVOR: Nema smetnje u tome da èna u menstruaciji ili sa post-poro|ajnim

krvarenjem ~ita knjige iz oblasti tefsira, kao i da u~i iz Kurana, ali bez doticanja Mushafa, na
osnovu jednog (od dva) mi{ljenja u~enjaka koji se smatra ispravnijim. [to se ti~e osobe koja
je dùnup, ona ne moè uop}e u~iti Kur'an sve dok se ne okupa. Takva osoba moè u~iti i
prou~avati hadiska, tefsirska i druga djela, ali bez ~itanja ajeta, a na osnovu onoga {to se
prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da ga ni{ta osim dùnupluka nije spre~avalo od u~enja
Kurana. Od njega se, u okviru hadisa koji biljeì Ahmed, s dobrim senedom, navodi da je
rekao: A dùnupa {to se ti~e, ne i ne, pa makar i jedan ajet.
[ejh Ibn-Baz
@ENI U MENSTRUACIJI DOZVOLJENO

JE UÎTI KURAN I ÎTATI KNJIGE
U KOJIMA SU SADR@ANE DOVE
PITANJE: Da li je dozvoljeno èni da u danima menstruacije na Arefatu
~ita knjige koje sadrè kuranske ajete?
ODGOVOR: Nema smetnji da èna u hajzu i nifasu na hadù ~ita (i u~i) dove, kao i da
u~i Kur'an, u skladu sa ispravnijim mi{ljenjem u~enjaka. To je zato {to ne postoji jasan i
vjerodostojan tekst kojim se zabranjuje èni u hajzu i nifasu da u~i Kur'an. Takav tekst
postoji samo u vezi s osobom koja je dùnup, a to je hadis koji prenosi Alija, Allah njime bio
zadovoljan i u~inio ga zadovoljnim. O èni u hajzu i nifasu postoji hadis koji prenosi Ibn-
Omer, a glasi: @ena u hajzu, kao i osoba koja je dùnup ne mogu u~iti ni{ta iz Kurana.
Ovaj je hadis, me|utim, slab (daif), jer se prenosi putem Ismaila ibn Ajja{a, a on ga prenosi
od Hidàzlija, a u slu~aju kada on prenosi od njih, on se smatra slabim prenosiocem. @ena
}e u hajzu i nifasu, dakle, u~iti Kur'an, ali napamet i bez doticanja Mushafa. Dùnupu nije
dozvoljeno u~iti Kur'an, ni napamet, a niti doti~u}i Mushaf, sve dok se ne okupa.
Razlika izme|u ova dva slu~aja jeste to {to je vremenski period u kojem je osoba u
stanju dùnupluka kra}i. Takva osoba se moè okupati odmah nakon spolnog sno{aja,
vremenski period takvog stanja je kratak i od njega zavisi kada }e se okupati. U
nemogu}nosti da do|e do vode, uzet }e tejemum, te }e klanjati i u~iti Kur'an. Za razliku od
ove osobe, èna u hajzu i nifasu ne uti~e na svoju ~isto}u, nego to zavisi od Uzvi{enog
Allaha. Hajz i nifas traju danima i zato je u tim danima dozvoljeno u~iti Kur'an kako joj ne bi
pro{ao fadilet u~enja Kurana kao i u~enja {erijatskih propisa iz Allahove Knjige. Ako èna u
ovom stanju moè u~iti ne{to iz Kurana, onda je pre~e da moè u~iti dove u kojima ima
ajeta, hadisa i sl.
Eto, to je ispravno i to je ispravnije mi{ljenje koje zastupaju dva tabora u~enjaka, Allah im
se smilovao.
[ejh Ibn-Baz
NAMAZ @ENE KOJA IMA

IZVANMENSTRUACIONI
ODLJEV KRVI (ISTIHADA)
PITANJE: @eni koja ima 52 godine te~e krv ja~im intenzitetom tri dana, a
ostalim danima u mjesecu slabijim intenzitetom. Da li ovo spada u
menstruaciju, imaju}i u vidu da èna ima preko pedeset godina i da joj krv
te~e nekad nakon {to pro|e jedan mjesec, nekad dva, a nekad i tri mjeseca?
Ho}e li ona, i pored odljeva krvi, klanjati propisane namaze i ho}e li klanjati
nafile, sunnete i no}ne namaze?
ODGOVOR: @ena sa ovakvim stanjem ne treba ovu krv koja joj se pojavi smatrati
mjerodavnom zbog svoje starosti, kao i zbog neredovnih vremenskih intervala u kojima se
ta krv javlja.
Iz prakse, a i iz onoga {to se prenosi od Ai{e, r.a., saznalo se da èni, koja pre|e
pedeset godina, prestane menstruacija i plodnost ili joj se krv javlja u nejednakim intervalima.
Pojavljivanje krvi u takvim intervalima dokaz je da to nije menstruaciona krv, i èna treba
klanjati i postiti i smatrat }e ovu krv poput istihade. A takva krv ne spre~ava ènu da klanja,
posti i spolno op}i sa svojim muèm, u skladu s ispravnijim mi{ljenjem dva tabora u~enjaka.
Ona je du`na uzeti abdest za svaki namaz i staviti valu i sl. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je èni
koja je imala istihadu rekao: Uzmi abdest za svaki namaz. (Biljeì ga El- Buhari u Sahihu.)
[ejh Ibn-Baz
AKO @ENI KOJA JE U

POSTPORO\AJNOM PERIODU (NIFAS)
PRESTANE TE]I KRV PRIJE NEGO PRO\E
ÊTRDESET DANA, ONA JE OBAVEZNA
OKUPATI SE, KLANJATI I POSTITI
PITANJE: Da li }e èna kojoj poslije poro|aja prestane krvarenje prije
nego pro|e ~etrdeset dana klanjati i postiti ili ne? Ako dobije menstruaciju,
ho}e li prekinuti post, te ho}e li klanjati i postiti kada ponovo postane ~ista?
ODGOVOR: Ako èni, koja je u nifasu, prestane to stanje prije isteka ~etrdeset dana,
ona je obavezna okupati se, klanjati namaze, postiti ramazan i moè sa svojim muèm imati
spolne odnose.
Ako bi se krv ponovo pojavila prije nego istekne ~etrdeset dana, ona je obavezna
ostaviti namaz, post i zabranjen je spolni odnos izme|u nje i njenog muà, u skladu s
ispravnijim mi{ljenjem dva tabora pravnika. Ta èna }e imati tretman ène u nifasu sve dok
ne bude ponovo ~ista ili dok ne pro|e ~etrdeset dana od poro|aja.
Ako postane ~ista prije isteka ~etrdeset dana, ili sa istekom ~etrdeset dana, ona }e se
okupati, klanjati i postiti i bit }e joj dopu{ten spolni odnos sa svojim muèm. U slu~aju da joj
i nakon isteka ~etrdeset dana curi krv, ta krv nije mjerodavna i ona ne}e ostavljati namaz i
post. Naprotiv, ona je obavezna klanjati, postiti i moè imati spolne odnose sa svojim
muèm, upravo onako kao {to je slu~aj sa ènom koja ima istihadu. Ona je du`na ~istiti krv
i stavljati vatu i sli~no, {to }e zaustavljati krv, a prije svakog namaza obnavljat }e abdest, jer
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., tako nare|ivao èni u istihadi. Tako }e postupati sve dok joj se ne
pojavi menstruacija, pa }e joj opet biti zabranjeno sve {to je spomenuto sve dok se ne o~isti.
Allah je Onaj Koji upu}uje.
[ejh Ibn-Baz
TRETMAN @ENE KOJA ABORTIRA

PITANJE: De{ava se da neke trudne ène abortiraju, a kod zametka su
se ve} formirali tjelesni organi, dok se kod drugih èna to de{ava a da se ti
organi kod ploda jo{ nisu formirali. Molim vas da mi pojasnite kakav je odnos
prema namazu u oba spomenuta slu~aja?
Odgovor: Ako èna abortira, a kod ploda su se ve} formirali ljudski organi, kao {to su
glava, ruke, noge i drugo, ona je tada èna sa nifasom i ima takav tretman. To zna~i da ne}e
klanjati, postiti i imati spolne odnose sa muèm sve dok se ne o~isti ili dok ne pro|e
~etrdeset dana. Kad god da postane ~ista, a prije isteka ~etrdeset dana, du`na se okupati,
klanjati, postiti (ako je ramazan) i dopu{teno je da ima spolne odnose sa svojim muèm. Za
nifas ne postoji najnià granica trajanja, pa ako se desi da èna postane ~ista ve} nakon
deset dana od dana kada je rodila, ili pak manje ili vi{e, du`nost joj je da se okupa i ona se
tretira kao sve ~iste ène. Krv koja bude i nakon isteka ~etrdeset dana ne smatra se
mjerodavnom i ona }e klanjati, postiti i polno op}iti sa svojim muèm. Ona }e za svaki
namaz obnavljati abdest, kao {to to ~ini èna sa istihadom, a na osnovu rije~i Vjerovjesnikovih,
s.a.v.s., upu}enih Fatimi bint Dàh{ koja je imala istihadu: Abdesti se za svaki namaz.
U slu~aju da ta krv isti~e i u danima kada èna treba dobiti mjese~ni ciklus, takva èna
}e se tretirati kao èna sa menstruacijom i zabranjeno joj je ~initi sve ono sve ono {to je ve}
spomenuto.
[to se ti~e slu~aja kada èna abortira plod kod kojeg se nisu formirali tjelesni organi te
on bude u vidu komada mesa bez tjelesnih crta ili u vidu krvi, takva èna se tretira kao èna
sa istihadom, a ne hajzom ili nifasom i njoj je dozvoljeno sve {to je dozvoljeno ~istim ènama.
Razlika je samo u tome {to }e se ona abdestiti za svaki namaz i upotrebljavat }e higijenska
sredstva (ulo{ke, vatu) kao {to to radi èna sa istihadom. Takvoj èni dozvoljeno je da
klanja spojeno podne i ikindiju, a ak{am i jaciju i propisano joj je da se okupa prije klanjanja
spojenih namaza kao i sabah-namaza. Ovo se zasniva na pouzdanom hadisu koji prenosi
Hamna bint Dàh{, a èna u takvom stanju tretira se kao èna sa istihadom. Allah je Onaj
Koji upu}uje!
[ejh Ibn-Baz
TRETMAN KRVI KOJA SE

POJAVI PET DANA PRIJE PORO\AJA
PITANJE: Kako }e postupiti èna kojoj se tokom ramazana pojavi krv, a
pet dana prije poro|aja, i da li je to krv menstruacije ili nifasa?
ODGOVOR: Ako je onako kako je spomenuto, a to je da se èni pojavi krv pet dana
prije poro|aja, ta krv nije menstruacija niti nifas, ve} krv koja nije mjerodavna (po ispravnijem
mi{ljenju) ako se nisu pojavili znaci poro|aja ili trudovi. U skladu s tim, èna ne}e izostavljati
ibadete, nego }e klanjati i postiti.
Ako se, me|utim, pojave znaci poro|aja, trudovi i sl., ta krv je tada krv nifasa. To zna~i
da }e èna izostavljati namaz i post, a kada joj pro|e nifas, poslije poro|aja, napostit }e
propu{tene dane, a ne}e naklanjati propu{tene namaze.
Stalna komisija
NIJE POSTILA ZBOG

MENSTRUACIJE, A ZBOG STIDA NIJE
NAPOSTILA PROPU[TENE DANE POSTA
PITANJE: Kada sam imala trinaest godina postila sam ramazan,
osim ~etiri dana koja nisam postila zbog menstruacije. Zbog stida
to nisam nikome ispri~ala. Od tada je pro{lo osam godina, a
propu{tene dane nisam napostila, pa Vas molim da mi kaète {ta
da radim?
ODGOVOR: Pogrije{ila si {to za sve ove godine nisi napostila propu{tene dane.
Menstruacija je ne{to {to je Uzvi{eni Allah odredio ènama, a u pogledu s vjerskim propisima
ne treba biti stidan. Ti si du`na {to prije napostiti propu{tene dane kao i izvr{iti hefaret
(iskup), a sastoji se u tome da nahrani{ za svaki dan po jednog siromaha ili odjednom
onoliko siromaha koliko si propustila dana. U ovom slu~aju taj hefaret iznosi oko dva saa
(6kg) hrane koja je najdominantnija u tom mjestu gdje ìvi{.
[ejh Ibn-Dìbrin
SLUÂJ KADA MENSTRUACIJA

POTRAJE VI[E OD UOBIÂJENE
PITANJE: Kakav je tretman ène kojoj mjese~ni ciklus traje sedam ili osam
dana, a zatim jednom ili dvaput potraje duè od toga?
ODGOVOR: Ako je kod ène uobi~ajen period trajanja mjese~nog ciklusa {est ili
sedam dana, a zatim se taj period pove}a na osam, devet, deset ili jedanaest dana, ona }e
to smatrati ciklusom i ne}e klanjati sve dok joj krv ne prestane. To je stoga {to Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nije ograni~io mjese~ni ciklus odre|enim brojem dana. Uzvi{eni Allah
kaè: Pitaju te o menstruaciji. Reci: Ona je neugodnost. I sve dok postoji krv, èna }e
postupati u skladu s time, sve dok joj to ne prestane i dok se ne okupa, pa po~ne klanjati.
Ako joj period mjese~nog ciklusa u sljede}em mjesecu bude kra}i, ona }e se okupati onda
kada joj prestane krv, bez obzira {to se duìna tog perioda razlikuje od prethodnog. Va`no
je, dakle, da èna ne}e klanjati sve dok ima menstruaciju, bez obzira da li se njeno trajanje
razlikovalo od pro{le menstruacije, bilo ono kra}e ili duè. Onda kada èna bude ~ista,
po~et }e klanjati.
[ejh Ibn-Usejmin
POBAÂJ @ENE U TRE]EM MJESECU

PITANJE: Pro{le godine pobacila sam u tre}em mjesecu i nisam
klanjala sve dok nisam postala ~ista. Me|utim, re~eno mi je da
sam trebala klanjati, pa ne znam {ta da radim, a ne znam ni koliko
sam ta~no dana bila ne~ista?
ODGOVOR: Poznati stav u~enjaka jeste da èna koja pobaci sa tri mjeseca trudno}e
ne}e klanjati. Krv koja se pojavi kod ène koja pobaci plod kod koga su se formirale konture
ljudskog bi}a, te krv nifasa ukazuje na to da èna ne}e klanjati. U~enjaci smatraju da se te
konture kod embrija mogu formirati sa navr{enih 81 dan, a to je manje od tri mjeseca. Ako
je èna sigurna da je pobacila sa tri mjeseca trudno}e, krv koja se pojavi jeste krv nifasa,
dok je krv ène koja pobaci prije 80 dana, krv koja nije mjerodavna i u tom slu~aju èna ne}e
izostavljati namaze. Ova èna koja je postavila ovo pitanje treba nastojati da se prisjeti. Ako
je pobacila prije nego je plod navr{io 80 dana, naklanjat }e namaze koje je propustila. A ako
se ne moè sjetiti koliko je namaza propustila, ona }e odrediti otprilike koliko je propustila i
naklanjat }e onoliko namaza koliko joj izgleda najvjerovatnije da je propustila.
[ejh Ibn-Usejmin
DOVA @ENE SA MENSTRUACIJOM

PITANJE: Da li Uzvi{eni Allah prima dove i istigfare ène sa menstruacijom?
ODGOVOR: Da, to je dozvoljeno, pa ~ak je i poèljno da èna sa menstruacijom {to

vi{e upu}uje dove, istigfar i zikr i obra}a se Uzvi{enom Allahu. Naro~ito je to poèljno u
odabranim trenucima. Onda kada za prihvatanje dove postoje svi uvjeti, Allah, d`.{., prihvatit
}e je, kako od drugih èna tako i onih sa menstruacijom.
[ejh Ibn-Dìbrin
SPOLNI ODNOS SA SUPRUGOM

PRIJE ISTEKA ÊTRDESET DANA
PITANJE: Da li ~ovjek moè imati spolni odnos sa svojom

suprugom koja se porodila ali prije nego pro|e ~etrdeset dana? Da
li on podlijeè pod neke sankcije ako bi to uradio nakon {to pro|e
trideset ili trideset pet dana?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno spolno op}iti sa suprugom koja je u nifasu, {to

podrazumijeva postporo|ajni odljev krvi. U slu~aju da toj èni prestane krv prije isteka
~etrdeset dana njenom muù je mekruh (poku|en) spolni odnos sa njom, ali je on u osnovi
dozvoljen i u tome, ako Bogda, nema grijeha. Naravno, to je u slu~aju da èna bude u
potpunosti ~ista, {to podrazumijeva da moè klanjati, postiti i sli~no.
NAMAZ @ENE SA MENSTRUACIJOM

PITANJE: Dobila sam mjese~ni ciklus u toku namaza, pa {ta
da radim? Da li trebam naklanjati propu{tene namaze za vrijeme
mjese~nog ciklusa?
ODGOVOR: Ako se pojavi menstruacija nakon {to nastupi namasko vrijeme, kao npr.
da èna dobije menstruaciju pola sata nakon {to sunce bude u zenitu, ona }e, nakon {to joj
pro|e menstruacija, naklanjati namaz ~ije je vrijeme nastupilo dok je bila ~ista. Ovo se
temelji na rije~ima Uzvi{enog: vjernicima je propisano da u odre|eno vrijeme namaz
obavljaju. (4:103)
Propu{tene namaze za vrijeme menstruacije èna ne}e naklanjati, na osnovu rije~i
Vjerovjesnika, s.a.v.s., navedenih u drugom hadisu: pa nije tako do kad dobije
menstruaciju, ne klanja i ne posti.(12) A i u~enjaci su saglasni da èna ne treba naklanjati
propu{tene namaze u vrijeme menstruacije. Me|utim, ako èni prestane menstruacija, a od
namaskog vremena ostalo je onoliko vremena za koliko bi se mogao obaviti jedan rekat
vi{e, èna }e taj namaz klanjati kada se okupa. Ovo se temelji na rije~ima Vjerovjesnika,
s.a.v.s.: Ko sustigne jedan rekat ikindije prije zalaska sunca sustigao je cijelu ikindiju. Ako
èna postane ~ista u ikindijsko vrijeme ili prije izlaska sunca toliko da je do zalaska ili izlaska
sunca ostalo toliko vremena za koliko se moè klanjati jedan rekat, ona }e klanjati ikindiju,
u prvom slu~aju, a sabah, u drugom.
[ejh Ibn-'Usejmin
@U]KASTI I SME\KASTI
SEKRET NAKON [TO @ENA POSTANE
ÎSTA NE UBRAJA SE NI U [TA
PITANJE: Moj mjese~ni ciklus traje {est dana, a u mnogim mjesecima
traje sedam dana. Nakon {to vidim da mi je pro{ao ciklus, okupam se i period
~isto}e potraje jedan cijeli dan. Zatim ugledam mutnu te~nost sme|e boje.
Ne znam kakav je tretman toga s obzirom da budem u nedoumici da li da
klanjam ili ne, da li da postim ili ne, a takav je slu~aj i sa ostalim mojim
du`nostima prema Stvoritelju. Kako da postupim u ovoj situaciji, Allah Vas
nagradio?
ODGOVOR: S obzirom da zna{ ta~an period trajanja tvog ciklusa, nemoj klanjati i
postiti sve dok on traje. Kada ugleda{ ù}kastu i mutnu (tamnu) te~nost nakon {to si
postala ~ista, to te ne}e sprije~iti da klanja{ i obavlja{ ostale ibadete. Period kada èna
postaje ~ista poznaje se vidljivim pokazateljem, a to je bijeli iscjedak. Onda kada ga èna
vidi, to }e joj biti pokazatelj zavr{etka ciklusa, a po~etka perioda ~isto}e. Tada je du`na
okupati se i obavljati ibadete, kao {to su namaz, post, u~enje Kurana i drugo.
[ejh Ibn-'Usejmin
@ENI U HAJZU
DOZVOLJENA JE UPOTREBA KANE
PITANJE: ûla sam da nije dozvoljeno stavljanje kane na kosu i ruke u
toku mjese~nog ciklusa.
ODGOVOR: Dozvoljena je èni u hajzu upotreba kane, bilo da je stavlja na kosu ili
ruke. U tome nema smetnje, a niti grijeha. Onaj ko to ne dozvoljava ili smatra poku|enim
nema za to nikakav argument. Kada pro|e ciklus, èna }e se okupati i ukloniti sa koè ono
{to moè, a nema smetnje da na koì ostane ono {to ne moè ukloniti.
[ejh Ibn-Dìbrin
@ENA SA HAJZOM
I PISANJE AJETA IZ KURANA
PITANJE: Da li je dozvoljeno èni sa hajzom u~enje (citiranje)
kuranskih ajeta, kao navo|enje primjera za ne{to, ili kao
argumentacija za ne{to, i da li je dozvoljeno pisanje kuranskih
ajeta i ~asnih hadisa?
ODGOVOR: Ne smeta da èna sa hajzom ~ita knjige u kojima ima kuranskih ajeta ili
komentara ajeta. Ne smeta ni da pi{e ajete u sklopu nekog ~lanka i sli~no. Tako|er, dozvoljeno
je da èna sa hajzom upotrebljava ajete kao argumente za neki {erijatski propis, da ih u~i
kao dovu i dio koji svakodnevno u~i i sli~no. To se smatra tilavetom. Dozvoljeno joj je, kada
postoji potreba, i da uzima i da nosi komentare Kurana.
[ejh Ibn-Dìbrin
NEMOJ @URITI
PITANJE: Moj mjese~ni ciklus traje izme|u sedam i osam dana. Ponekad
u sedmom danu ne vidim ni krv, a niti ono {to ukazuje na ~isto}u. Kakav je
{erijatski propis u vezi namaza, posta i spolnog op}enja?
ODGOVOR: Nemoj ùriti dok ne vidi{ bijeli iscjedak, a on je znak koji znaju sve ène
i koji ukazuje na prestanak ciklusa. Prestanak krvi ne zna~i i po~etak perioda ~isto}e, a
period po~inje kada se pojavi njegov znak (bijeli iscjedak) i zavr{etkom vremenski
uobi~ajenog perioda hajza.
[ejh Ibn-Dìbrin
KRV KOJA SE POJAVI

PRIJE CIKLUSA NIJE MJERODAVNA I ZBOG
NJE NE TREBA PROPU[TATI NAMAZE
PITANJE: Na tri ili ~etiri dana prije uobi~ajenog termina
mjese~nog ciklusa pojavi mi se krv koja samo ostavi trag, a sme|e
je boje. Ja ne znam kakav je ({er.) tretman te krvi, da li je ~ista ili
ne~ista? Zbog toga sam zbunjena, osje}am veliku tjeskobu, jer ne
znam da li da klanjam ili ne?
ODGOVOR: Ako èna zna svoj ciklus po broju dana, boji krvi ili vremenu kada se
javlja, ona ne}e tokom tog perioda klanjati. Kada taj period pro|e, ona }e se okupati i po~eti
obavljati namaze. Krv koja se pojavi prije ciklusa nije mjerodavna i zbog nje èna ne}e
ostaviti namaze i post. Naprotiv, ona treba da za svako namasko vrijeme sapere krv, da
stavi higijenska za{titna sredstva i da se abdesti i klanja, makar se ta krv javljala neprekidno.
Slu~aj ove ène jeste kao slu~aj ène u istihazi, pa ako je zbog ove krvi propu{tala namaze,
ona }e iz predostro`nosti naklanjati propu{tene namaze, i to, sa Allahovom pomo}i, ne}e
predstavljati pote{ko}u.
[ejh Ibn-Dìbrin
NAMAZ
TRETMAN OSOBE KOJA NE KLANJA
PITANJE: Kakav je tretman onoga ko umre, a nije klanjao,
imaju}i u vidu da su njegovi roditelji muslimani? Kako }e se
postupati prema njemu u vezi gasuljenja, }efina, dènaze, te
upu}ivanja Allahove dove za njega i traènja da mu se smiluje?
ODGOVOR: [erijatski obveznik koji umre, a nije klanjao i znao je {erijatski propis (o
tome), nevjernik je (kafir). On ne}e biti ogasuljen, ne}e mu biti klanjana dènaza, ne}e biti
sahranjen u muslimanskom groblju i ne}e njegovu imovinu naslijediti njegovi ro|aci-muslimani,
nego }e ona, po ispravnijem stavu u~enjaka, pripasti dràvnoj blagajni (bejtul-malu). Ovo se
temelji na rije~ima Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji u vjerodostojnom hadisu kaè: Izme|u ~ovjeka
i kufra i {irka jeste ostavljanje namaza. (Biljeì ga Muslim u svom Sahihu); i na njegovim
rije~ima: Ugovor izme|u nas i njih (nevjernika) jeste namaz, ko ga ostavi nevjernik je.
(Biljeì ga imam Ahmed i autori Sunena s vjerodostojnim lancem prenosilaca, a kao predanje
Burejde, r.a.) Uvaèni tabin Abdullah ibn [ekik el-'Ukajli, r.a., kaè: Ashabi Vjerovjesnika,
s.a.v.s., nisu smatrali da je ostavljanje ne~ega kufr, izuzev namaza. O ovome postoje
mnogi hadisi izreka ashaba i tabina.
Ovako je u vezi s onim ko iz nemara ostavlja namaz, ali ne negira njegovu obaveznost.
Onaj ko nije~e to da je namaz obavezan nevjernik je i otpadnik od islama, po mi{ljenju svih
u~enjaka. Molimo Allaha da popravi stanje svih muslimana i da ih uputi na Pravi put. Doista,
On sve ~uje i On je Onaj Koji usli{ava molbe.
[ejh Ibn-Baz
@ENAMA NIJE PROPISAN

EZAN NITI IKAMET
PITANJE: Na fakultetu imamo mesdìd gdje studentice klanjaju podne-namaz
i jedna od njih prou~i ikamet, pa da li je to {erijatski propisano ènama. ?
ODGOVOR: Ezan i ikamet nisu propisani ènama, ve} samo mu{karcima. Allah
upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
DA LI ]E @ENA KOJOJ STALNO

IZLAZI MOKRA]A OSTAVLJATI NAMAZ?
PITANJE: Da li se smatra ostavljanjem namaza to {to je èna u devetom
mjesecu trudno}e prestala obavljati namaze zadnji mjesec, jer joj neprestano
izlazi mokra}a? [ta je ona du`na uraditi?
ODGOVOR: Spomenuta èna, i njoj sli~ne, nema pravo prestati klanjati u skladu sa
svojom situacijom. Ona }e se abdestiti za svaki namaz, kao {to to radi èna sa istihazom,
stavljat }e higijenska za{titna sredstva, vatu i sli~no, i klanjat }e namaz u njegovom vremenu.
U tom vremenu dopu{teno joj je i da klanja nafile. Ona moè spajati namaze: podne i ikindiju,
ak{am i jaciju, sli~no èni sa istihazom, a na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha: Bojte se Allaha
koliko god moète.(64:16)
Ona je du`na naklanjati namaze koje je propustila i u~initi tevbu Uzvi{enom Allahu, tako
{to }e se pokajati za ono {to je uradila i ~vrsto odlu~iti da to vi{e ne}e u~initi, jer Uzvi{eni
kaè: Pokajte se svi Allahu, o vjernici kako bi bili spa{eni.
[ejh Ibn-Baz
[TA SE PRILIKOM SED@DE

PRVO SPU[TA, KOLJENA ILI RUKE?
PITANJE: [ta je ispravnije, spustiti prvo ruke ili koljena na zemlju prilikom
obavljanja sed`de?
ODGOVOR: Ispravnije je prvo spustiti koljena, potom ruke pa onda lice, na osnovu
hadisa koji prenosi Vaib, te na osnovu drugih predanja koja ukazuju na zna~enje.
[ejh Ibn-Baz
VESVESE I SUMNJE U NAMAZU

PITANJE: Puno puta sumnjam u broj rekata, i pored toga {to
u~im naglas kako bih imala na umu ono {to u~im. Me|utim, nakon
{to zavr{im namaz, meni se javlja sumnja i u~ini mi se kao da
sam zaboravila jedan rekat, sed`du ili sjedenje. I pored toga {to
veoma nastojim da odstranim sumnje, to nastojanje je beskorisno.
Molim Vas, stoga, da me uputite na ono {to trebam u~initi, a
situacija je onakva kako je spomenuto. Da li sam du`na ponoviti
namaz kada mi se pojave sumnje? Da li postoji neka dova koju bih
prou~ila pri stupanju u namaz, a kojom bih odstranila sumnje?
ODGOVOR: Ti si du`na da bude{ oprezna u pogledu tih vesvesa, da se protiv njih

bori{ i da {to vi{e moè{ traì{ od Allaha za{titu od prokletog {ejtana, jer Uzvi{eni Allah
kaè: Reci: `Traìm za{titu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, od zla {ejtana-
napasnika. (En-Nas, 1-4)
I kaè Uzvi{eni: A ako {ejtan poku{a da te na zlo navede, ti potraì uto~i{te u Allaha,
On uistinu sve ~uje i zna. (El-Araf, 200)
Ako uzme{ abdest i obavi{ namaz, pa tek tada ti se pojave sumnje, ignori{i to i nemoj se
na to obazirati i smatraj da su abdest i namaz valjani. Ako ti se sumnje pojave u toku
namaza, kao da li si klanjala tri ili ~etiri rekata, ti smatraj da si klanjala tri rekata i dovr{i
namaz, tim {to ~e{ u~initi sehvi-sed`du. To je zato {to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio
onima kojima se desi ovakav propust (previd, zaborav), da urade kako je spomenuto. Neka
nas i tebe Allah za{titi od {ejtana.
[ejh Ibn-Baz
DOK SAM U NAMAZU, ZAZVONI ZVONO

PITANJE: [ta da radim kada zazvoni zvono, a ja sam na namazu, a u ku}i
nema nikoga osim mene?
ODGOVOR: Ako se radi o nafili, u tom slu~aju postoji jedna {irina i nema smetnje da
se taj namaz prekine i da se vidi ko je na vratima.
Me|utim, kada se radi o farz-namazu, ne treba ùriti, osim ako se radi o ne~emu
va`nom {to bi moglo da izmakne u slu~aju da se ~ovjek odmah ne odazove. Ako bi se onaj
{to je pred vratima mogao upozoriti, pljeskanjem u slu~aju ène, a izgovaranjem subhanallah
u slu~aju mu{karca, tako da bi shvatio da je uku}anin u namazu, to bi bilo dovoljno.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: Ako u namazu nekome ne{to skrene pa`nju, neka izgovori
subhanallah, u slu~aju mu{karca, a ène neka zaplje{}u.
Dakle, ako mogne mu{karac koji je u namazu izgovaranjem rije~i subhanallah, a èna
pljeskanjem, to navijestiti onome ko zvoni ili kuca na vrata, to }e i uraditi. Ako od ovoga ne
bude koristi zbog udaljenosti ili nemogu}nosti da se to ~uje, tada nema smetnji da zbog
potrebe namaz prekine. To naro~ito vaì u slu~aju nafila-namaza. [to se ti~e farz-namaza,
tako|er, nema smetnji da se on prekine, ali u slu~aju ako postoji bojazan da je ~ovjek koji
zvoni do{ao radi ne~eg va`nog. Nakon toga, namaz }e biti ponovo klanjan iz po~etka. Neka
je hvala Allahu.
[ejh Ibn-Baz
@ENA U SVOJOJ KU]I U BLIZINI

D@AMIJE NE MO@E KLANJATI ZA IMAMOM
PITANJE: Moja mati stanuje u blizini dàmije, a izme|u njenog stana i
dàmije samo je jedna ulica. Ona ~uje ezan i obavljanje namaza
(na vanjski mikrofon), te stalno u svojoj ku}i klanja namaz za
imamom. Da li je to dozvoljeno? Ako nije, {ta je sa namazima koje
je tako klanjala godinama? Molim Vas da mi odgovorite, Allah Vas
nagradio dobrim.
ODGOVOR: Ako je slu~aj ovakav kako je spomenuto u pitanju, onda ta èna ne moè
klanjati za imamom koji je u dàmiji, izuzev ako vidi imama ili nekog od muktedija. Ako nikog
ne vidi, prete`niji stav u~enjaka je da ona ne moè klanjati za imamom.
Namaze koje je tako klanjala, ona, ako Bog da, ne treba ponavljati, jer ne postoji jasan
argument da joj namazi nisu valjani. Ovo pitanje je predmet id`tihada uleme, a ono {to je
predostro`nije i prete`nije jeste ono {to smo spomenuli. Allah je Onaj od Koga je Uputa.
[ejh Ibn-Baz
NEMA SMETNJE
U UÊNJU KURANA GLEDAJU]I
U MUSHAF TOKOM NO]NOG NAMAZA
PITANJE: Da li je dozvoljeno u~enje Kurana gledaju}i u Mushaf
tokom no}nog namaza, s obzirom da malo iz Kurana znam napamet,
a imam èlju da prou~im cijeli Kur'an na no}nom namazu?
ODGOVOR: Nema smetnji u tome, a kao {to biljeì Buharija u svom Sahihu, bez
seneda (muallek), ali u aktivnoj formi, da je Zekvan, oslobo|eni Ai{in, r.a., rob, klanjao kao
imam tokom ramazana gledaju}i u Mushaf. To zastupa i velika skupina u~enjaka, a oni koji
smatraju suprotno nemaju argument na koji bi se mogli osloniti. I ne zna svako Kur'an
napamet, pa je nu`no da se Kur'an u~i gledaju}i, kako u namazu tako i van njega, a naro~ito
u no}nim namazima i teravih-namazu tokom ramazana. Uputa je od Allaha.
[ejh Ibn-Baz
KOJI SU SAFOVI @ENA

BOLJI AKO SE POSTAVI PREGRADA
IZME\U NJIH I MU[KARACA?
PITANJE: Ako postoji neprozirna pregrada u dàmiji izme|u mu{karaca i
èna, da li to potpada pod rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: Najbolji safovi
mu{karaca su prvi, a najgori zadnji safovi. Najbolji safovi èna su zadnji, a
najgori su prvi safovi. Ili, da li mo`da to ne vaì u ovom slu~aju, pa su najbolji
safovi èna prvi safovi? Uputite nas na odgovor, Allah Vam dao dobro.
ODGOVOR: Izgleda da je razlog {to su zadnji safovi èna bolji od prvih to {to su ovi
udaljeniji od mu{karaca. [to god je èna udaljenija od mu{karaca, to joj je ~ednije, sigurnije po
njenu ~ast i udaljenje od pribliàvanja nemoralu. Me|utim, ako je mjesto gdje klanjaju ène dalje
od mjesta gdje klanjaju mu{karci i odvojeno pregradom ili zidom, ène slijede imama preko
mikrofona, preovladava mi{ljenje da je prvi saf bolji zbog toga {to je bliì kibli i sl.
[ejh Ibn-Dìbrin
IKAMET U @ENSKOM D@EMATU

PITANJE: Da li }e ène prou~iti ikamet kada htjednu zajedni~ki obaviti
namaz?
ODGOVOR: Ako prou~e ikamet, ne smeta, a ako ga ne prou~e, nisu grje{ne, jer su
ezan i ikamet vadìb samo mu{karcima.
[ejh Ibn-'Usejmin
PORO\AJNI BOLOVI I NAMAZ

PITANJE: Da li je dozvoljeno da klanjam namaz u trenutku kada osje}am
poro|ajne bolove?
ODGOVOR: U stanju kada je ~ista od hajza ili nifasa, èna }e klanjati, osim da joj se
pojavi krv na dan ili malo vi{e prije poroda. Tada je to nifas i èna ne}e klanjati. Me|utim, ako
joj se ne pojavi krv, ona }e klanjati, pa makar i osje}ala poro|ajne bolove, kao {to klanja
bolesnik koji osje}a bolove. Sa njega ne spada obaveza namaza sve dok je pri pameti.
[ejh Ibn-Dìbrin
PORO\AJNI BOLOVI BRI[U GRIJEHE

PITANJE: Moja supruga je klanjala namaze dok nije rodila prvo
dijete. Od tada je odustala od namaza tvrde}i da svakoj èni koja
se porodi bivaju izbrisani svi grijesi zbog poro|ajnih bolova. [ta
kaète za moju suprugu?
ODGOVOR: Ovo {to tvrdi nije ta~no. Me|utim, èna, kao i bilo ko od ljudi, imat }e
nagradu za bolove i neda}e ako se strpi i nada nagradi od Allaha, d`.{. [tavi{e, Vjerovjesnik,
s.a.v.s., naveo je za primjer ne{to mnogo manje. Spomenuo je trn i to da }e ~ovjeku za
njegov ubod biti izbrisani (odre|eni) grijesi. Znaj da }e ~ovjek imati nagradu za neda}e ako
se strpi i nada Allahovoj nagradi. Imat }e nagradu za strpljivost i za to {to se nadao Allahovoj
nagradi, dok je neda}a ta kojom Allah, d`.{., bri{e grijehe.
U svakom slu~aju musibeti bri{u grijehe, ali ako se ~ovjek jo{ uz to strpi, imat }e
nagradu i zbog te strpljivosti. Nema sumnje da èna prilikom poro|aja osje}a bolove i
neugodnosti, i ako strpljivo podnese te bolove i nada se za to nagradi od Allaha, d`. {., to }e
joj uz brisanje grijeha biti dodatni sevap i dobra djela. A Allah, opet, najbolje zna.
[ejh Ibn-Usejmin
D@ENAZA
NEMA SMETNJE
DA MU@ OGASULI SVOJU SUPRUGU
PITANJE: Mnogo smo puta ~uli od obi~nih (neukih) ljudi da èna svojom
smr}u postaje haram svome muù i nije dozvoljeno da je gleda i da je ukopa
u mezar. Da li je ovo ta~no? Odgovorite nam, Allah Vas blagoslovio.
ODGOVOR: [erijatski argumenti ukazuju na to da nije grijeh i ne smeta da èna

ogasuli svoga muà i da ga gleda. Tako|er, nema smetnje da ~ovjek ogasuli svoju suprugu
i da gleda u nju. Esma bint Umejs, r.a., ogasulila je svoga muà Ebu Bekra es-Sidika, r.a., a
Fatima, r.a., oporu~ila je da je ogasuli njen mu` Alija, r.a. Allah je Onaj Koji ukazuje na ono {to
je ispravno!
[ejh Ibn-Baz
TRETMAN ORGANIZOVANJA
@ALOSTI ZA MRTVACEM
PITANJE: Kakav je tretman sastajanja (okupljanja) zbog àlosti
i u~enja Kurana tri dana nakon {to se ukopa mrtvac?
ODGOVOR: Sastajanje u ku}i umrlog ~ovjeka da bi se jelo i pilo i u~io Kur'an je

novotarija. Tako je i u vezi sastajanja da bi klanjali i upu}ivali Allahu dove za njega, i to nema
smisla. Porodici umrlog moè se oti}i samo da bi im se iskazalo sau~e{}e, da bi se molilo
Allaha za njih, da bi ih se razgovaralo, podsticalo na sabur i da bi se upu}ivale molbe Allahu,
d`. {., da se smiluje njihovom umrlom ~lanu. A {to se ti~e toga da se ljudi okupe zbog àlosti,
u~enja posebnih dova, Kurana i klanjanja posebnih namaza, to nema osnove i da je u tome
neko dobro, u tome bi nas prethodili i pretekli na{i dobri ljudi iz prvih generacija muslimana,
Allah neka je zadovoljan njima i oni Njime. To, tako|er, nije radio ni Poslanik, s.a.v.s. Tako
je, kada su u Bici na Muti poginuli Dàfer ibn Ebi-Talib, Abdulah ibn Revala i Zejd ibn Harise,
r.a., i o tome mu si{la Objava, spomenuo to ashabima i obavijestio ih o njihovoj smrti. Uputio
je Allahu, d`. {., dovu za njih, te da On bude zadovoljan njima. On nije sakupio narod niti
napravio sobet i àlost. Ni{ta od toga on nije uradio, a ova trojica su bili me|u najboljim
ashabima.
Omer, r.a., ubijen je i nije sazvana àlost niti su okupljeni ljudi da jadikuju za njim i da mu
u~e Kur'an. Poslije toga ubijeni su Osman, r.a., i Alija, r.a., i nisu sazvani ljudi odre|en broj dana
poslije njihove smrti kako bi upu}ivali Allahu, d`. {., dove za njih i od Njega za njih molili milost,
niti im je spravljena hrana.
Poèljno je i lijepo da kom{ije i rodbina umrlog sprave hranu uku}anima umrlog i da je
njima po{alju, kao {to je uradio Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada je stigla vijest o smrti Dàferovoj.
On je svojim ènama rekao: Spravite hranu Dàferovoj porodici jer im je do{lo ono {to ih
zaokuplja.
Porodica umrlog zaokupljena je musibetom (nevoljom) i ono {to je dozvoljeno i po
[erijatu jeste da im se spravi i po{alje hrana. A dodatno ih opteretiti belajem tako {to }e jo{
i spravljati svijetu hranu suprotno je sunnetu. [tavi{e, to je novotarija.
Dèzir ibn Abdullah el-Bedèli, r.a., rekao je: Sakupljanje kod porodice umrlog i da oni
spravljaju hranu, nakon dènaze, smatrali smo na rangu naricanja. Naricanje za umrlim je
zabranjeno (haram), a umrli }e u kaburu biti podvrgnut patnji zbog toga. Stoga, du`nost je
biti oprezan u vezi s tim i kloniti se toga. Samo plakanje bez podizanja glasa nije grijeh i ne
smeta. Od Allaha je uputa i ispravnost.
[ejh Ibn-Baz
NARICANJE ZA UMRLIM
PITANJE: Da li je dozvoljeno plakanje za umrlim?
Da li plakanje popra}eno naricanjem, udaranjem po licu, i cijepanjem odje}e
ima konsenkvenci (posljedica) po umrlog?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno oplakivanje, naricanje, cijepanje odje}e, udaranje po licu

i tome sl. To se temelji na osnovu onoga {to se navodi u Dva sahiha, u predanju Ibn-
Mesuda da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ne pripada nama onaj ko se udara po licu,
cijepa odje}u i u svojim dovama moli onako kao {to je to bilo u predislamskom periodu. Od
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., navodi se i to da je prokleo ènu koja nari~e, kao i onu koja je
slu{a. U vjerodostojnoj izreci koja se od njega prenosi, on kaè: Doista, umrli biva izloèn
patnjama u svom kaburu zbog naricanja za njim. U drugom predanju stoji: Doista, umrli
biva izloèn patnji zbog toga {to ga njegova porodica oplakuje.
Stalna komisija
([ERIJATSKI) TRETMAN
UDARANJA PO OBRAZIMA I CIJEPANJA
ODJE]E PRILIKOM KAKVE NESRE]E
PITANJE: Kako [erijat tretira ène koje se udaraju po licu prilikom smrtnog
slu~aja?
ODGOVOR: Udaranje po licu, cijepanje odje}e i naricanje prilikom nesre}e zabranjeno

je (haram), na osnovu rije~i Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Ne pripada nama onaj ko se udara po
licu, cijepa odje}u i u svojim dovama moli onako kako je to bilo u predislamskom periodu.
(Muttefekun alejhi).
Tako|er, haram je i na osnovu njegovih rije~i: Ja nemam ni{ta sa ènom koja pu{ta
glas prilikom nesre}e, ni sa onom koja brije kosu, kao ni sa onom koja cijepa svoju odje}u.
(Muttefekun alejhi).
Vjerovjesnik, s.a.v.s., jo{ kaè: êtiri pojave u mom ummetu su iz predislamskog
perioda i ne}u ih ostaviti: hvalisanje porijeklom, poricanje (vrije|anje) rodoslovlja, traènje
ki{e (od Allaha) posredstvom zvijezda i naricanje za umrlim.
I kaè: Ako se narika~a ne pokaje prije svoje smrti, na Sudnjem danu bit }e uspravljena,
a na njoj }e biti ko{ulja od katrana i ogrta~ od hr|e. (Muslim u svom Sahihu)
Obaveza prilikom nesre}e jeste strpljivost, nada u nagradu od Allaha, d`. {., opreznost,
(izbjegavanje) u vezi tih poku|enih postupaka i pokajanje Allahu, d`. {., za ono {to se od
toga po~inilo. Kaè Uzvi{eni Allah: A ti obraduj izdr`ljive, one koji, kada ih kakva nevolja
zadesi, samo kaù: `Mi smo Allahovi i mi }emo se Njemu vratiti! (El-Bekara, 155, 156.)
Takvima Uzvi{eni Allah obe}aje veliko dobro, pa kaè: Njih ~eka oprost od Gospodara
njihova i milost i oni su na Pravom putu. (El-Bekara, 157.)
ZEKAT
DA LI MO@E ZA MENE
MOJ MU@ DATI ZEKAT I DA LI JE
DOZVOLJENO DATI ZEKAT SESTRI]U?
PITANJE: Da li je dozvoljeno da moj mu` dadne za mene zekat,
imaju}i u vidu to da mi je on dao taj novac (imetak)? Da li je
dozvoljeno dati zekat mom sestri}u koji je u cvijetu mladosti i koji
razmi{lja o ènidbi, a njegov otac je umro? Molim Vas da mi
odgovorite.
ODGOVOR: Ti si obavezna dati zekat na svoj imetak ako posjeduje{ odre|enu koli~inu,
ili preko nje, zlata, srebra i druge imovine na koju se daje zekat. Ne smeta ako tvoj mu` s
tvojim dopu{tenjem dadne za tebe zekat ili to uradi tvoj otac, brat ili neko drugi, ali uz tvoje
dopu{tenje. Dozvoljeno je dati zekat tvom sestri}u kao pomo} za ènidbu ako nije u materijalnoj
mogu}nosti za to.
[ejh Ibn-Baz
DAVANJE ZEKATA MAJCI

PITANJE: Da li je dozvoljeno da neko da zekat svojoj majci?
ODGOVOR: Musliman ne moè dati zekat svojim roditeljima niti djeci. Naprotiv, on je
duàn izdràvati ih iz svog imetka ako je to potrebno, a on je u mogu}nosti da ih izdràva.
Allah je Onaj Koji upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
DAVANJE ZEKATA MUD@AHIDIMA

PITANJE: Jedan pouzdan ~ovjek tvrdi da moè dostaviti novac drugom
pouzdanom {ejhu koji }e ga dostaviti mudàhidima. Mogu li ovom ~ovjeku
dati zekat na svoje zlato ili postoje bolji vidovi davanja zekata, naro~ito {to je
meni, kao èni, te{ko prona}i one koji zasluùju zekat?
ODGOVOR: Ispravno je da se dadne zekat mudàhidima, kao {to su o tome u~enjaci

dali svoje fetve. Mudàhidi se bore protiv nevjernika, zakletih neprijatelja, i onda kada je
~ovjek siguran da }e ga pouzdana osoba dostaviti mudàhidima ili je poslati preko druge
pouzdane osobe, dozvoljeno je takvoj osobi predati zekat. Tako }e spasti odgovornost sa
onoga ko dadne zekat, a Allah, d`. {., }e ga za to nagraditi.
[ejh Ibn-Dìbrin
POST
TI ULO@I NAPOR, SAMOSTALNO ODLUÎ,
A ALLAH NIKOGA NE OBAVEZUJE
PREKO MOGU]NOSTI
PITANJE: Nisam napostila dane posta koji su mi pro{li zbog mjese~nog
ciklusa, a ne znam broj tih dana, {ta sam du`na u vezi s tim?
ODGOVOR: Po{tovana sestro, ti si du`na nastojati istraìti i utvrditi broj dana i napostiti
onoliko koliko smatra{ da nisi postila. Istovremeno, Od Allaha, d`. {., }e{ traìti pomo} i
uputu, a Allah nikoga ne optere}uje preko njegovih mogu}nosti. (El-Bekara, 286)
Prema tome, ti treba da se potrudi{, da istraì{ broj propu{tenih dana i da bude{
predostro`na, te da naposti{ onoliko koliko smatra{ da si propustila. Uz to, du`na si da se
pokaje{ Uzvi{enom Allahu. Allah je Onaj Koji upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
DU@NA SI NAPOSTITI
I NAHRANITI SIROMAHE
PITANJE: Prije otprilike deset godina postala sam punoljetna
tako {to su mi se javili poznati pokazatelji punoljetnosti. Prve
godine mog punoljetstva nisam postila ramazan bez opravdanog
razloga, osim {to sam bila neuka u pogledu obaveznosti posta.
Pitam Vas, da li sam du`na sada napostiti propu{teni post i da li
sam uz to du`na i kefaret (iskup) u~initi?
ODGOVOR: Ti si du`na napostiti propu{teni post uz pokajanje i traènje od Allaha, d`.

{., oprosta za to. Pored toga, du`na si, i ako si u mogu}nosti, za svaki dan nahraniti po
jednog siromaha, i to koli~inom od pola saa uobi~ajene hrane (hurmi, riè i drugo).
U slu~aju da si siroma{na i ne moè{ to u~initi, du`na si samo napostiti propu{teni post,
a ne i nahraniti siromahe.
[ejh Ibn-Baz
HAD@ I UMRA
DOBILA HAJZ
PRIJE NEGO JE OBAVILA UMRU
PITANJE: [ta }e uraditi èna koja stupi u ihram (obaveze hadà) s nijetom
da prvo obavi umru, a zatim had` (temettu), pa po{to do|e do Harema (Kabe),
dobije hajz? Da li }e ova èna obaviti prvo had` pa zatim umru?
ODGOVOR: Ona }e ostati s nijetom da obavi umru i ako se o~isti prije devetog dana
(zul-hid`reta) i imadne vremena da obavi umru, obavit }e je. Zatim }e zanijetiti (stupiti u
ihram) had` i i}i }e na Arefat kako bi upotpunila obrede hadà. Ako ne bi prestao hajz prije
dana boravka na Arefatu, ona }e spojiti had` sa umrom, i zanijetit }e rije~ima: Allahu, ja
stupam u obaveze hadà, zajedno sa umrom. (Allahume inni ahremtu bi had`dìn mea
ùmreti.) Tako }e se ona prebaciti na vrstu hadà zvanu kiran. Boravit }e na Arefatu
zajedno sa svijetom i bit }e joj dovoljno (ovo zadnje) stupanje u ihram (zadnji nijet), njen
tavaful-ifada na Bajram ili kasnije (u ovisnosti kada postane ~ista) i jedan saj za had` i umru.
Pored ovoga, ona je du`na zaklati kurban koji je ina~e obavezan onaj ko obavlja vrste
hadà zvane kiran i temettu.
[ejh Ibn-Dìbrin
ONA NEMA GRIJEHA

PITANJE: Moja supruga je zanijetila umru, ali prije nego se
obukla i iza{la iz kupatila, skratila je malo kosu. Da li je ona
du`na ne{to u vezi s tim?
ODGOVOR: Ona nema grijeha i ne smeta {to je uradila i nije obavezna dati fidju
(naknadu), jer zabrana {i{anja i skra}ivanja kose vaì od trenutka dono{enja ~vrste odluke
(nijeta) za ihram. Ova èna nije bila jo{ stupila u ihram i nije obukla svoju odje}u te nema
nikakvog grijeha. Pa i da je to u~inila nakon stupanja u nijet (ihram), ali iz neznanja ili
zaborava, ne bi bila obavezna dati fidju (naknadu) zbog postojanja opravdanog razloga
(neznanja).
[ejh Ibn-Dìbrin
@ELIM OBAVITI HAD@,

ALI ME MOJ MU@ SPREÂVA
PITANJE: Ja sam starija i bogata èna. Vi{e puta sam muù
iznosila namjeru da obavim had`, ali je on odbijao to bez ikakvog
razloga. Ja imam brata koji èli obaviti had`, pa da li da idem sa
njim na had`, iako mi ne dozvoljava mu`? Ili da li da ne idem na
had` i ostanem kod ku}e pokoravaju}i se muù? Molim Vas da mi
o ovome date fetvu, Allah Vas nagradio svakim dobrom.
ODGOVOR: S obzirom da je had` obavezan odmah po sticanju uslova za njega i da

je ova èna pravni obveznik i ima mogu}nosti i mahrema, ona je du`na {to prije obaviti had`,
a njenom muù je zabranjeno da je spre~ava bez razloga.
Dozvoljeno je ovoj èni, u ovoj situaciji, kako je navedeno, da obavi had` sa svojim
bratom, pa iako njen mu` nije suglasan s time. To je zbog o~igledne obaveznosti hadà kao
{to je o~igledna ustanovljenost namaza i posta. Du`nost prema Uzvi{enom Allahu pre~e je
preferirati, a ovaj ~ovjek koji spre~ava svoju suprugu da obavi had` nema prava da to radi
bez razloga. Allah, d`. {., upu}uje na Pravi put i od Njega je tevfik.
[ejh Ibn-Dìbrin
KONZUMIRANJE PILULA
PROTIV MENSTRUACIJE ZBOG
OBAVLJANJA HAD@A
PITANJE: Da li je èni za vrijeme hadà dozvoljeno konzumiranje pilula
koje spre~avaju ili odga|aju mjese~ni ciklus?
ODGOVOR: Dozvoljeno je èni da za vrijeme hadà konzumira pilule protiv

menstruacije, zbog bojazni da }e dobiti menstruaciju. Konzumiranje tih pilula bit }e nakon
konsultacije sa ljekarom specijalistom vode}i se pri tome ra~una o zdravlju ène. Ovako
èna moè postupiti i uz ramazan ako èli da ne prekida post kada se ina~e posti.
Stalna komisija
@ENA KOJA NEMA MAHREMA

NIJE OBAVEZNA OBAVITI HAD@
PITANJE: @ena srednjih godina, ili je blià periodu kada se za
nju moè re}i da je stara, poznata po svojoj bogobojaznosti èli
obaviti prvi had` koji je du`na po islamu, ali nema mahrema.
Me|utim, postoji me|u uglednim ljudima u gradu neko ko je
poznat po pobo`nosti i èli obaviti had` sa ènama kojima je
mahrem. Da li je ispravno da ova èna ide na had` sa ovim dobrim
~ovjekom i ènama i da taj ~ovjek pazi na njih, ili obaveza hadà
spada sa nje zbog toga {to nema svoga mahrema ali je imovinski
mogu}na?
Kaìte nam Va{ sud (fetvu), Allah Vas blagoslovio.
ODGOVOR: @ena koja nema mahrema nije du`na obaviti had` jer mahrem u pogledu
ove ène spada u mogu}nost odlaska na had` (sebil), a ona je uvjet ({art) za obaveznost
hadà. Uzvi{eni Allah kaè: Hodo~astiti Kabu duàn je, Allaha radi, svaki onaj koji je u
mogu}nosti do nje do}i. (Ali-Imran, 97)
@eni nije dozvoljeno putovati na had`, ili negdje drugo, osim uz pratnju muà ili mahrema.
To se temelji na onome {to biljeè Buharija i Muslim, a to je da je Ibn-Abbas, r.a., ~uo
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da kaè: Ne osamljuje se ~ovjek sa ènom (koja mu nije rod), osim
ako je s njom njen mahrem, niti èna putuje, osim uz pratnju mahrema.
Tada ustade ~ovjek i re~e: Allahov Poslani~e, moja supruga je oti{la na had`, a ja sam
se prijavio za tu i tu bitku. Poslanik, s.a.v.s., mu na to re~e: Idi i obavi had` sa svojom
suprugom.
Ovakav stav zastupaju Hasan, En- Nehai, Ahmed, Ishak, Ibn el-Munzir i tzv. racionalisti.
Ovaj stav je ispravan zbog toga {to je u skladu sa op}enitim porukama hadisa koji zabranjuju
èni da putuje bez pratnje muà ili mahrema. Suprotan stav zastupaju Malik, [afija i El-Evzai
i svaki od njih za to uvjetuje odre|ene uvjete za koje nemaju argumenata, a Allah ukazuje na
ispravnu uputu.
Stalna komisija
@ENA MO@E STUPITI

U OBREDE HAD@A I UMRE
(U IHRAM) U ODJE]I U KOJOJ @ELI
PITANJE: Da li je dozvoljeno da èna stupi u obrede hadà (i
umre) u odje}i u kojoj èli?
ODGOVOR: Da, ona stupa u obrede hadà (i umre) u odje}i u kojoj èli. Nema
posebnih ihrama za ènu kako to misle neki neuki ljudi. Bolje je, me|utim, da njeno stupanje
u ihram bude u odje}i koja nije lijepa i koja ne privla~i pozornost i poglede, jer ona dolazi u
kontakt s ljudima. Zato, njena odje}a ne treba privla~iti pa`nju i poglede i ne treba biti lijepa,
nego obi~na odje}a koja ne}e izazivati smutnju.
[ejh Ibn-Baz
PROPISI (TRETMAN)
OBAVLJANJA HAD@A @ENE U HAJZU
PITANJE: Kakav je tretman muslimanke koja dobije hajz za vrijeme hadà?
Da li joj je taj had` ispravan?
ODGOVOR: Ako èna dobije menstruaciju za vrijeme hadà, ona }e raditi ono {to
rade sve hadìje, osim {to ne}e tavafiti oko Kabe niti saj obavljati izme|u Saffe i Merve, sve
dok joj ne prestane menstruacija; ona }e se okupati, a zatim tavafiti i saj obaviti.
Ako bi èna dobila menstruaciju u vrijeme kada joj je od obreda hadà ostao samo
oprosni tavaf (tavaful-veda), ona }e napustiti Meku bez ikakvih sankcija za to, jer takva
èna nije obavezna obaviti ovaj tavaf i njen had` je valjan. Osnovu za ovo predstavlja
predanje koje biljeè Et-Tirmizi i Ebu- Davud od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: @ene sa nifasom i hajzom okupat }e se kada stignu na mikat,
stupit }e u obrede (ihram) i izvr{avati sve obrede osim tavafa oko Kabe.
U Sahihu prenosi se da je Ai{a, r.a., dobila hajz prije nego je obavila obrede umre, pa
joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio da zanijeti had`, da radi ono {to rade hadìje, osim
tavafa oko Kabe, dok ne prestane hajz i da taj had` spoji sa umrom.
Tako|er, El-Buhari biljeì da je Ai{a, r.a., rekla da je Safijja, supruga Vjerovjesnika,
s.a.v.s., dobila hajz i to spomenula Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. On je rekao: Zar }e nas
ona zadràti u (Meki)? Njemu je tada re~eno: Ona je ve} obavila tavaful-ifadu, a on re~e:
U tom slu~aju ne}emo ostati (u Meki).
U drugom predanju stoji da je Ai{a, r.a., rekla: Dobila je Safijja hajz nakon {to je
obavila tavaful-ifadu, i nastavila, pa sam to spomenula Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., a on
mi re~e: Zar }e nas ona zadràti (u Meki)? Ja rekoh: Allahov Poslani~e, ona se vratila s
Arefata i obavila tavaf oko Kabe, a zatim dobila hajz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., na to re~e:
U tom slu~aju neka napusti Meku.
Neka je salavat i selam na{em vjerovjesniku Muhamedu, njegovoj porodici i ashabima.
Stalna komisija
TRETMAN @ENE
KOJA ZANIJETI UMRU A IMA HAJZ
PITANJE: Jedna èna pita i kaè da je imala smetnju, tj. hajz,
a njena porodica je htjela obaviti umru, tako da bi ostala sama ako
ne bi i{la s njima. Ona se uputila s njima i obavila sve {to je
neophodno za umru, tavaf, saj, kao da nije imala nikakvih smetnji.
To je uradila iz neznanja i stida od svoga staratelja, a ona je
nepismena èna, koja ne zna ni ~itati ni pisati. [ta je ona du`na u
vezi s tim?
ODGOVOR: Ako je zajedno s njima stupila u obrede umre (u ihram), ona je du`na
ponoviti tavaf, nakon {to se okupa, i ponovo odsje}i ne{to kose. [to se ti~e saja, on joj je
valjan, po ispravnijem stavu u~enjaka. Ako ponovi saj nakon tavafa, to joj je bolje i
predostro`nije, du`na je i pokajati se Uzvi{enom Allahu za u~injeni tavaf i klanjanje dva
rekata poslije njega u stanju kada je imala hajz.
Ako èna ima muà, njemu nije dozvoljeno da s njom spolno op}i sve dok ona ne
upotpuni obrede umre. U slu~aju da to uradi prije nego ona upotpuni umru, njena umra ne}e
biti valjana i ona je du`na zaklati ovcu u drugoj godini ìvota ili kozu (koja ima dva zuba) i
podijeliti meso siromasima u Meki . Uz to, ona je obavezna upotpuniti umru na na~in kako je
to gore spomenuto, kao i obaviti drugu umru za nju i zanijetiti od nikafa na kojem je zanijetila
prvu umru.
Me|utim, ako je èna obavljala umru sa svojom porodicom iz kurtoazije i stida, a nije
stupila u ihram za umru od mikata, ona je obavezna samo pokajati se Uzvi{enom Allahu, jer
had` i umra nisu valjani bez ihrama. Pojam ìhram ozna~ava nijet umre ili hadà ili oba
zajedno.
Molimo Uzvi{enog Allaha da nas sve uputi i sa~uva od {ejtanskih spletki.
[ejh Ibn-Baz
@ENINO ÊKANJE DOK SE NE OÎSTI

PITANJE: Nema sumnje da je tavaful-ifada jedan od ruknova
hadà, me|utim, kakav je propis u slu~aju da ga izostavi èna u
hajzu zbog stiske sa vremenom i nemogu}nosti ~ekanja prestanka
hajza?
ODGOVOR: Ona i njen staratelj du`ni su ~ekati dok joj ne pro|e hajz, pa }e obaviti
tavaful-ifadu, na osnovu rije~i Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada mu je re~eno da je Safijja dobila
hajz: Zar }e nas ona zadràti (u Meki)? Nakon {to je obavije{ten da je ona obavila tavaful-
ifadu, on je rekao da idu.
Me|utim, ako èna ne mogne ~ekati, a moè se kasnije vratiti u Meku da obavi tavaf,
dozvoljeno joj je da otputuje, s tim da se vrati nakon {to postane ~ista. Ako nije u mogu}nosti
da se vrati, ili se boji da to ne}e mo}i, kao {to je slu~aj sa ljudima iz dalekih zemalja
(Indonezija, Maroko i sl.), dozvoljeno joj je, po ispravnom stavu u~enjaka, da obavi tavaf sa
nijetom za had`, s tim {to }e dobro za{tititi spolni organ higijenskim sredstvima. To }e joj biti
dovoljno i valjano, po jednoj grupi u~enjaka me|u kojima je [ejhul-islam Ibn-Tejmijje i njegov
u~enik Ibn el-Kajjim, Allah im se smilovao, i drugi u~enjaci.
Allah je Onaj Koji upu}uje na ono {to je ispravno. Neka je salavat i selam na na{eg
vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe.
[ejh Ibn-Baz
NIJE SKRA]IVALA KOSU IZ NEZNANJA

PITANJE: [ta je du`na èna koja je obavila had` i sve njegove
obrede, osim {to nije skratila kosu iz neznanja ili zaborava, a kad
je stigla u svoj grad (zemlju), radila je sve ono {to nije dozvoljeno
u ihramu?
ODGOVOR: Ako je onako kako je spomenuto da je èna uradila sve obrede osim
skra}ivanja kose iz zaborava ili neznanja, ona je du`na skratiti kosu kod svoje ku}e kada
se sjeti, sa namjerom upotpunjenja hadà. Ni{ta drugo ona nije du`na zbog ovog naknadnog
~ina jer nije znala ili je zaboravila. Molim Uzvi{enog Allaha da nam svima dadne Svoj tevfik
i uputu.
Ako je njen mu` imao s njom spolni odnos prije nego je skratila kosu, ona je tada du`na
zaklati kurban. Kurban moè biti jedna ovca ili sedmi dio deve ili gove~eta, i bit }e zaklan u
Meki i biti podijeljen siromasima u Haremu. Tako ne}e biti ako se spolni odnos desio nakon
{to je èna napustila Harem, u njenom mjestu ili negdje drugo. Tada }e kurban zaklati gdje
ho}e i podijeliti ga siromasima u bilo kojem mjestu. Neka je salavat i selam na na{eg
vjerovjesnika Muhameda, njegovu porodicu i ashabe.
Stalna komisija
KURBAN
Ê[LJANJE KOSE ONOGA
KO HTJEDNE ZAKLATI KURBAN
PITANJE: Da li je èna koja nanijeti zaklati kurban obavezna
da ne ~e{lja kosu imaju}i u vidu da joj je neugodno da ne ~e{lja
kosu cijelih deset dana (zul-hidèta)?
ODGOVOR: Ummu Seleme prenosi vjerodostojan hadis u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

kaè: Kada nastupi deset dana zul-hidèta i neko od vas htjedne zaklati kurban, neka ne
dira svoju kosu i koù. U drugom predanju stoji: i neka se sustegne od toga da dira kosu
i nokte.
U~enjaci misle da se ovdje misli na zabranu odstranjivanja dlaka brijanjem, skra}ivanjem
~upanjem, spaljivanjem i drugim na~inima i sredstvima uklanjanja dlaka. Na osnovu ovoga,
zabrana se ne odnosi na ~e{ljanje i ure|ivanje kose, a dozvoljeno je prati i trljati kosu, pa
makar pri tome ona spadala. Ako je to nenamjerno, onda to ne smeta. Dozvoljeno je èni,
dakle, ~e{ljati svoju kosu kada je to potrebno, a nema razlike ako se radi o dobrovoljnom
kurbanu ili nekom drugom, a Allah najbolje zna.
[ejh Ibn-Dìbrin
PRANJE I Ê[LJANJE KOSE

TOKOM DESET DANA ZUL-HID@ETA
PITANJE: Da li je dozvoljeno da neko ~e{lja svoju kosu deseti dan zul-
hidèta?
ODGOVOR: Ne smeta da se pere glava u prvih deset dana zul-hidèta, kao i da se

polahko ~e{lja. Ne smeta i ako sa glave spadne ne{to kose niti to, ako Bog da, umanjuje
nagradu za kurban. Isto tako, ako svjesno (namjerno) skrati kosu i nokte, ne}e zbog toga
izostaviti klanje kurbana i nagrada za njega je potpuna, in{allah.
[ejh Ibn-Dìbrin
DOZVOLJENO JE DA
U NU@DI @ENA LI^NO KOLJE KURBAN
PITANJE: Da li je dozvoljeno da èna li~no zakolje kurban ako
u ku}i nema mu{karca u vrijeme kada nastupi vrijeme klanja
kurbana?
ODGOVOR: Da, dozvoljeno je da èna kolje ìvotinju predvi|enu za kurbana, a i

drugu koja to nije, kada su za klanje ispunjeni svi drugi uvjeti. Sunnet je prilikom klanja da se
napomene kome se taj kurban namjerava zaklati, bilo da se radi o mrtvoj ili ìvoj osobi. Ako
bi se to ipak propustilo, dovoljan je nijet i ne bi smetalo da se gre{kom spomene ime ~ovjeka
kome nije namijenjen, a Allah najbolje poznaje nakane. Allah upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Dìbrin
BRAK
PITANJE: Kakav je tretman [erijata u vezi s upotrebom pilule protiv za~e}a?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno èni (u braku) konzumiranje pilule protiv za~e}a ako ne
voli da ima vi{e djece, ili se boji za njihovo izdràvanje.
Dozvoljeno joj je konzumirati te tablete ako je bolesna, ukoliko }e joj trudno}a samo
na{koditi ili ako nema normalan poro|aj, nego se on svaki put vr{i operativnim putem
(carskim rezom), ili ako postoje drugi nu`ni razlozi. @ena u ovakvim situacijama moè
konzumirati pilule protiv za~e}a, osim ako je od ljekara specijaliste saznala da bi konzumiranje
tih pilula imalo {tetne posljedice po njeno zdravlje.
Stalna komisija
TRETMAN OGRANIÂVANJA POTOMSTVA

PITANJE: Kakav je {erijatski tretman ograni~avanja potomstva?
ODGOVOR: Ovo pitanje je problem ovoga vremena i o tome se postavljaju mnoga

pitanja. Ovo pitanje razmatrano je na pro{loj sjednici skup{tine vije}a velikih alima i oni su o
tom pitanju zauzeli odre|eni stav. On se moè saèti u sljede}em:
Zabranjeno je konzumirati pilule protiv za~e}a, jer je Uzvi{eni Allah propisao Svojim
robovima upotrebljavanje ~inilaca koji omogu}avaju dobivanje potomstva i uve}anje ummeta.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: @enite se plodnim i umiljatim ènama, jer }u se Ja na
Sudnjem danu va{im brojem nadmetati s drugim narodima.
I zbog toga {to je ummetu potreban i kvalitet kako bi bili u ibadetu Uzvi{enom Allahu,
borili se na Njegovom putu i {titili muslimane, s Allahovom pomo}i i uputom, od spletki
njihovih neprijatelja, du`nost je (vadìb) ne primjenjivati, ne odobravati i ostaviti ovaj postupak
osim u nu`di. Ako to iziskuje nu`da, onda nema smetnje, kao npr. u slu~aju da je oboljela
ènina rodnica ili ne{to drugo {to bi uz trudno}u samo {kodilo èni. Nema, dakle, smetnje
da se u ovom slu~aju primijeni ovaj postupak, ali u onolikoj mjeri koliko to nu`da zahtijeva.
Ovaj je postupak, tako|er, dozvoljen ako je èna ve} rodila mnogo djece tako da bi te{ko
podnijela novu trudno}u. U ovom slu~aju ne smeta konzumiranje pilula protiv za~e}a, ali
jedan odre|en period od godinu ili dvije (period dojenja), kako bi joj bila olak{ana situacija i
kako bi mogla odgajati djecu kako treba. Me|utim, ako bi konzumirala tablete kako bi se
posvetila svom poslu, udobnom ìvotu ili ne~em sli~nom {to prakticiraju dana{nje ène,
tada to nije dozvoljeno.
[ejh Ibn-Baz
@ENIDBA I UDAJA NA PRVOM MJESTU

PITANJE: Postoji ra{iren adet da djevojka ili njen otac odbiju prosca jer
djevojka nije jo{ zavr{ila srednju {kolu ili fakultet, ili kako bi nekoliko godina
predavala u {koli. Kakav je tretman toga i {ta savjetujete onima
koji to ~ine, s obzirom da mo`da neke djevojke ostaju neudate do
trideset ili vi{e godina?
ODGOVOR: Moj savjet svim momcima i djevojkama jeste da ne ~ekaju i da poùre sa

ènidbom i udajom ako za to postoje uvjeti, jer Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: Mladi}i, ko je od
vas u stanju oèniti se neka se oèni, jer je to sigurnije za nedozvoljene poglede i ~ednije za
spolni organ. A onaj ko to nije u stanju, neka posti, jer post mu je, doista, za{tita.
On, tako|er, kaè: Ako od vas zaprosi djevojku onaj ~ijom ste vjerom i moralom
zadovoljni, vi ga oènite. U protivnom, na Zemlji }e biti velika smutnja i nered. (Biljeì ga
Tirmizi sa dobrim lancem prenosilaca)
Kaè Vjerovjesnik, s.a.v.s.: @enite se sa plodnim i umiljatim ènama jer }u se ja na
Sudnjem danu va{im brojem nadmetati s drugim narodima. (Biljeì ga imam Ahmed, a Ibn-
Hibban smatra ga vjerodostojnim)
U poùrivanju sa ènidbom i udajom nalaze se mnoge koristi na koje je Vjerovjesnik,
s.a.v.s.,skrenuo pa`nju, kao {to su spu{tanje pogleda, ~uvanje spolnog organa, uve}avanje
ummeta i za{tita od velikog nereda i kobnih posljedica.
Neka Uzvi{eni Allah uputi sve muslimane na ono u ~emu je dobrobit njihove vjere i
ovoga svijeta. On je blizu i sve ~uje.
[ejh Ibn-Baz
DJEVOJKA SE NE MO@E PRISILITI

DA SE UDA ZA ONOGA KOGA NE @ELI
PITANJE: Da li je dozvoljeno da otac natjera svoju k}erku da
se uda za osobu koju ne èli?
ODGOVOR: Otac, niti bilo ko drugi, nema pravo prisiliti svoju {ti}enicu da se uda za
onoga koga ne èli. [tavi{e, on mora da od nje traì suglasnost i dopu{tenje, na osnovu
Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i: Ne udaje se raspu{tenica dok se sa njom ne posavjetuje niti
se udaje djevojka dok se ne zatraì njezino dopu{tenje. Ashabi reko{e: Allahov Poslani~e,
{ta je njeno dopu{tenje? Da {uti, re~e on.
U drugom predanju stoji: njena suglasnost je njena {utnja, a u tre}em predanju stoji:
od djevojke njenu suglasnost traì njen otac, a njena suglasnost je njena {utnja.
Du`nost (vadìb) oca jeste da traì suglasnost od svoje k}erke kada ima devet i vi{e
godina, a tako svaki staratelj ne moè udati svoju {ti}enicu, osim s njenom sagla{no{}u.
Ovo je du`nost svih. Ako neko uda svoju {ti}enicu bez njene saglasnosti, bra~ni ugovor nije
valjan jer je uvjet za to pristanak mladenaca. Ako bi je udao bez njenog pristanka i prisilio je
na to prijetnjom ili udaranjem, brak ne}e biti valjan, osim u slu~aju da otac uda svoju maloljetnu
k}erku mla|u od devet godina. To ne smeta, po ispravnijem mi{ljenju, jer se Poslanik,
s.a.v.s., oènio Ai{om, r.a., bez njene saglasnosti, a bila je mla|a od devet godina, kao {to
se to navodi u vjerodostojnom hadisu.
U slu~aju da djevojka navr{i devet ili vi{e godina, ne moè se je udati bez njenog
pristanka, pa makar se radilo o njenom ocu. Ako zna da ga djevojka ne èli, mladenac je
duàn da ne prihvata taj brak, pa makar njen otac radio u prilog njemu. Du`nost mu je, dakle,
da se boji Allaha, d`. {., i da se ne èni sa onom koja ga ne èli, makar njen otac smatrao da
je ne prisiljava. On je, tako|er, duàn ~uvati se onoga {to mu je Uzvi{eni Allah zabranio, jer
je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se od djevojke traì saglasnost.
Djevojci koja se prosi savjetujemo da se boji Allaha, d`. {., i da dadne svoju suglasnost
ocu, ako on èli da je uda, a ako je mladoènja lijepog morala i vjere. To joj savjetujemo i u
slu~aju da joj je staratelj neko drugi, a ne otac, jer je u braku mnogo dobra i op}e-du{evnih
koristi, a u usidjelosti i neènstvu opasnost. Stoga, savjetujemo sve djevojke da pristanu na
udaju onda kada ih zaprosi onaj ko je adekvatan i da ona ne traì ispriku u studiranju,
zaposlenosti, u obrazovanju ili ne~em drugom. Allah Uzvi{eni upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
ZAPROSIO ME JE POBO@AN MLADI],

ALI MOJA MAJKA NIJE NA TO PRISTALA
PITANJE: @elja mi je da se rije{i moj problem koji se sastoji u
sljede}em:
Imam 24 godine i zaprosio me je fakultetski obrazovan mladi}
koji poti~e iz pobo`ne porodice. S obzirom da moj otac pristaje na
prijedlog ovog mladi}a, pozvao me je u sobu gdje su sjedili da bih
ga vidjela. Ja sam ga vidjela i vidio je on mene, {to nalaè i na{a
~ista vjera, i svidjeli smo se jedno drugom. Kada je moja majka
~ula da je iz pobo`ne porodice, osula je drvlje i kamenje na njega
i na mog oca i zaklela se da se ovaj brak ni u kom slu~aju ne}e
sklopiti. Otac je mnogo poku{avao da je uvjeri, ali bez rezultata.
Ja pitam, da li imam pravo da traìm rje{enje mog problema
zakonskim putem?
ODGOVOR: Ako je ovako kako je navela ova djevojka, onda njena majka nema pravo
da joj spre~ava udaju. [tavi{e, to joj je haram. Tebi, mladenko, nije du`nost da u ovome
poslu{a{ majku, na osnovu Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., rije~i, da je pokornost (stvorenjima)
samo u onome {to je dobro. Odbijanje adekvatnog prosca nije dobro, a od Vjerovjesnika,
s.a.v.s., prenosi se da je rekao: Ako od vas zaprosi djevojku onaj ~ijom ste vjerom i
moralom zadovoljni, vi ga oènite. U protivnom, na Zemlji }e biti velika smutnja i nered. A
ako je potrebno da svoj slu~aj preda{ Sudu, nije ti grijeh da to i u~ini{.
[ejh Ibn-Baz
@ENIN MEHR JESTE NJENO PRAVO

PITANJE: Da li je dozvoljeno da se ~ovjek oèni pomaù}i se
imetkom koji je dobila njegova k}erka ili sestra kao mehr?
ODGOVOR: Mehr njegove k}erke ili sestre je njihovo pravo i dio njene imovine.
Dozvoljeno je da to uzme ako bi mu ona svojevoljno poklonila u potpunosti, ili jedan dio, a ako
je u, po [erijatu, ura~unljivom stanju. A ako mu ne bi poklonila, njemu nije dozvoljeno da
uzme i{ta od tog imetka, jer je on njeno li~no vlasni{tvo.
Njen otac ima pravo da od njenog imetka uzme onoliko koliko njoj ne}e nauditi, ali da tu
imovinu ne daje nekome od ostale svoje djece.
Ovo se zasniva na rije~ima Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Doista je va{a ste~evina ono
najbolje ~ime se hranite, a va{a djeca su va{a ste~evina.
Stalna komisija
O VI[E@ENSTVU
PITANJE: Neki ljudi kaù da brak (ènidba) sa vi{e od jedne
ène nije legitiman i nije propisan osim ~ovjeku koji pod svojim
starateljstvom ima ène sirote i boji se da ne}e biti pravedan. Taj
~ovjek moè oèniti majku ili jednu od njenih k}erki. Ovaj stav
argumentuju rije~ima Uzvi{enog Allaha: Ako se bojite da prema
ènama sirotama ne}ete biti pravedni, onda se ènite sa onim
ènama koje su vam dopu{tene, sa po dvije, sa po tri i sa po
~etri. (En-Nisa, 3)
Molimo Va{u eminenciju da nam pojasni ono {to je ispravno u vezi s tim.
ODGOVOR: Ovo je neispravan stav, a zna~enje ajeta je da }e ~ovjek u ~ijem

starateljstvu je èna sirota, a boji se da joj ne moè dati mehr kao njoj sli~noj èni, potraìt
}e drugu ènu za ènidbu, èna je mnogo i Uzvi{eni Allah nije u tome u~inio ograni~enja.
Ajet aludira na legitimnost ènidbe sa dvije, tri ili ~etiri ène, jer se time postiè potpunija
~ednost, ~uvanje pogleda i spolnog organa i to je uzrok uve}anju potomstva, kreposti
mnogih èna, dobro~instva prema njima i njihove materijalne skrbi.
Nema sumnje da je bolje po ènu da muà dijeli sa jednom, dvije ili tri ène, nego da je
uop}e bez muà. Naravno, uvjet tome jeste pravi~nost i mogu}nost. Onaj ko se boji da
ne}e biti pravi~an, zadovoljit }e se jednom ènom i onim koje su u njegovom posjedu. Na
ovo ukazuje i to podupire praksa Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji je bio oènjen sa devet èna u
trenutku kada je umro.
Uzvi{eni Allah kaè: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. (El-Ahzab, 21)
Poslanik, s.a.v.s., svom ummetu pojasnio je da nikom od njih nije dozvoljeno da oèni
vi{e od ~etiri ène. Tako se saznalo da opona{anje Poslanika, s.a.v.s., u vezi ènidbe
moè biti samo ènidba sa ~etiri ili manje èna. @enidba sa vi{e od ~etiri ène bila je samo
specifi~nost Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
[ejh Ibn-Baz
NEMA OPRE^NOSTI
U AJETIMA O VI[E@ENSTVU
PITANJE: U ~asnom Kuranu postoji ajet o vi{eènstvu. U njemu
se kaè: A ako strahujete da ne}ete pravedni biti, onda samo sa
jednom. Na drugom mjestu Uzvi{eni veli: Vi ne moète potpuno
jednako postupati prema ènama svojim ma koliko to èljeli. U
prvom ajetu Allah, d`. {., uvjetuje pravednost za ènidbu sa vi{e
od jedne ène. U drugom ajetu poja{njava da je pravednost
nemogu}a. Da li to zna~i da je prvi ajet derogiran i da se moè
èniti samo sa jednom ènom, jer je uvjet (a to je pravednost)
nemogu}? Odgovorite nam, Allah vas nagradio dobrim.
ODGOVOR: U ova dva ajeta nema opre~nosti niti derogacije, a pravednost koja se
zahtijeva u ajetima jeste pravednost koju je mogu}e sprovesti. Ta pravednost se odnosi na
izdràvanje i raspored no}nog boravka sa ènama. [to se ti~e pravednosti u vezi ljubavi i
onoga {to iza toga slijedi, kao {to je spolno op}enje i drugo, ona je nemogu}a i na njih se
misli u rije~ima Uzvi{enog: Vi ne moète potpuno jednako postupati prema ènama svojim,
ma koliko to èljeli. (En-Nisa, 129)
O ovome Ai{a, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je raspore|ivao svoj no}ni
boravak sa svojim suprugama i u tome bio pravi~an, pa je govorio: Allahu, ovo je moja
raspodjela u vezi s onim {to sam u mogu}nosti i nemoj me prekoravati za ono {to si Ti u
mogu}nosti, a ja nisam. (Biljeè ga Ebu-Davud, Et-Tirmizi i Ibn-Madè, a Ibn-Hibban i El-
Hakim smatraju ga vjerodostojnim.) Allah upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
NE TREBA OBAVEZIVATI SUPRUGU

ONIM [TO JOJ JE NAPORNO I TE[KO
PITANJE: îtala sam u jednim doma}im novinama fetvu jednog alima u
kojoj se kaè da supruga nije du`na (nije joj vadìb) sluìti muà, a on je s
njom sklopio brak samo radi naslje|ivanja. Njen hizmet muù spada u lijep
suìvot i postupanje. Taj alim je rekao da je mu` duàn da osigura poslugu
svojoj suprugi ako ona iz bilo kog razloga ne sluì njega niti samu sebe. Da li
je ovo ispravno? Ako je neispravno, hvala Allahu {to ove novine nisu velikog
tiraà, ina~e bi neki supru`nici postali samci kada bi neke ène pro~itale ovu
fetvu.
ODGOVOR: Ova fetva je neispravna i ne moè se po njoj postupati. Zna se da su

ène sahabijke sluìle svoje muève, kako je o svom sluènju svoga muà Zubejra ibn el-
Avvama izvijestila Esma, k}erka Ebu-Bekrova, Fatima ez-Zehra o sluènju Alije, r.a., kao i
druge ène.
Jo{ uvijek je obi~aj me|u muslimanima da èna sluì svoga muà u uobi~ajenim stvarima,
kao {to je spravljanje hrane, pranje odje}e i su|a, ~i{}enje ku}e, kao i pojenju i muì stoke,
poljoprivredi i drugom, i svako radi ono {to mu dolikuje.Ovaj obi~aj sprovodi se jo{ od
vremena Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa sve do dana{njih dana, bez poricanja. Me|utim, ènu
ne treba obavezivati onim {to joj pri~injava teret i pote{ko}u, ve} to treba biti u skladu s
mogu}nostima i obi~ajem. Allah upu}uje na ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Dìbrin
MUSLIMANKI NIJE
DOZVOLJENA UDAJA ZA INOVJERCA
PITANJE: Da li je dopu{teno da se djevojka muslimanka uda za
kr{}anina koji je odlu~io zbog nje primiti islam. On je zatraìo da
se ona uda za njega, pa }e on napustiti svoju vjeru i prihvatiti
islam. Molim Vas da mi odgovorite, s obzirom da znam da sam
uzrok primanja islama ovakvog ~ovjeka.
ODGOVOR: Muslimanki nije uop}e dopu{teno udati se za nevjernika, na osnovu rije~i

Uzvi{enog Allaha: One nisu njima dopu{tene, niti su oni njima dopu{teni. (El-Mumtehine, 10)
Uzvi{eni jo{ kaè: Ne udajite vjernice za mnogobo{ce dok ne postanu vjernici. (El-
Bekara, 221)
Ako nevjernik primi islam i lijepo ga primijeni, to je dopu{teno. Me|utim, prije samog
sklapanja braka neophodno ga je provjeriti u vezi redovnog obavljanja namaza, posta i
ostalih ibadeta, poznavanje Kurana i propisa u njemu, ostavljanja alkohola i svih zabranjenih
djela i promjene vjere u li~nim dokumentima. Nakon {to primi islam, neophodno je pri~ekati
dovoljno vremena u kojem bi se obistinilo njegovo primanje islama kako ne bi upotrijebio
islam kao varku samo da bi se oènio, a zatim, nakon ènidbe, ponovo se vratio svojoj vjeri.
Ako bi tako postupio, du`nost ga je pogubiti, na osnovu rije~i Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Ubijte
onoga ko promijeni svoju vjeru!
[ejh Ibn-Dìbrin
ODABIRANJE MU@A
PITANJE: [ta je najva`nije na osnovu ~ega djevojka odabire sebi muà i
da li je odbijanje pobo`nog momka izlaè kazni od Allaha, d`. {.?
ODGOVOR: Najva`nije karakteristike na osnovu kojih djevojka treba odabrati sebi

muà jesu }udore|e i vjera. Imovina i porijeklo drugorazredne su stvari, a najva`nije je, kao
{to rekosmo, da mladoènja (prosac) bude poboàn i lijepog ahlaka, jer èna sa takvim
~ovjekom ne}e izgubiti ni{ta. Ako je zadrì u braku, zadràt }e je na lijep na~in, a ako je
pusti, pustit }e je uz dobro~instvo. Uz to, poboàn i moralan ~ovjek blagoslovljen je za svoju
ènu i potomsvo, jer oni od njega u~e vjeru i moral.
U slu~aju da prosac nema ove karakteristike, djevojka ga ne}e prihvatiti, naro~ito ako
se radi o onome ko je nemaran u vezi namaza, ili, ne daj Boè, pije alkohol. Oni koji uop}e
ne klanjaju nevjernici su i njima nije dopu{tena ènidba sa vjernicama, niti je vjernicama
dopu{tena udaja za njih. Va`no je, dakle, da djevojka obrati pa`nju na vjeru i moral. Ako se
uz to na|e i lijepo porijeklo, onda je to jo{ potpunije, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada vam do|e (kao prosac) neko ~ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oènite ga.
Najbolje je, svakako, da u tim karakteristikama postoji ekvivalentnost izme|u momka i
djevojke.
[ejh Ibn-Usejmin
VEZE IZME\U MOMKA

I DJEVOJKE PRIJE BRAKA
PITANJE: Kakav je stav vjere o ovim vezama?
ODGOVOR: Pitanje se odnosi na veze prije braka. Ako, pak, misli na veze nakon
sklapanja bra~nog ugovora, a prije spolnog kontakta, tada nema grijeha u tome, jer djevojka
tim ugovorom postaje èna tom ~ovjeku, makar i ne bilo formalnog spolnog akta. Me|utim,
ako te veze budu prije sklapanja bra~nog ugovora, tokom pro{nje ili prije toga, one su
zabranjene (haram) i nisu dopu{tene. ôvjeku nije dopu{teno da uìva sa njemu stranom
ènom, kako razgovorom tako i gledanjem i osamljivanjem sa njom. Od Vjerovjesnika,
s.a.v.s., prenosi se da je rekao: Neka se mu{karac ne osamljuje sa stranom ènom, osim
u prisustvu njenog mahrema. I neka ne putuje èna, osim u pratnji svoga mahrema.
Ukratko re~eno, ako ovi sastanci izme|u mu{karca i djevojke budu makar sklapanje bra~nog
ugovora, to ne smeta. A ako budu prije ugovora, pa makar nakon pro{nje i prihvatanja, to
nije dozvoljeno i haram je, jer ta je djevojka ovom mu{karcu strankinja sve dok ne sklopi
bra~ni ugovor s njom.
[ejh Ibn-'Usejmin
EJAKULIRANJE IZVAN RODNICE PRILIKOM

SNO[AJA UVJETOVANO JE DOZVOLOM SUPRUGE
PITANJE: Kada je èni dozvoljeno konzumiranje anti-bebi pilula,
a kada joj je zabranjeno? Da li postoji kategori~an tekst ili fikhski
stav o planiranju porodice (ograni~avanju potomstva)? Da li je
muslimanu dozvoljeno da prilikom sno{aja ejakulira izvan rodnice?
ODGOVOR: Ono {to muslimani trebaju jeste da uve}avaju potomstvo koliko god je to
mogu}e, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., na to skrenuo pa`nju rije~ima: @enite se sa umiljatim
i plodnim ènama, jer }u se ja va{im brojem nadmetati na Sudnjem danu (sa drugim
narodima).
Mno{tvo potomstva vodi ka umnoàvanju ummeta, a u mno{tvu ummeta je njegovo
dostojanstvo, kao {to Uzvi{eni Allah, spominju}i svoje dobro~instvo prema Izraelcima,
kaè: i u~init }emo vas brojnijim. (El-Isra, 6.)
A [uajb je rekao svome narodu: I sjetite se da vas je bilo malo i da vas je On umnoìo.
(El-Araf, 86.)
Niko ne moè negirati to da je brojnost ummeta uzrok njegovog dostojanstva i mo}i,
suprotno onome {to imaginiraju ljudi lo{eg mi{ljenja, koji smatraju da je mno{tvo ummeta
uzrok njegovog siroma{tva i bijede.
Ako se ummet umnoì, osloni na Uzvi{enog Allaha i vjeruje u Njegovo obe}anje: Na
Zemlji nema nijednog ìvog bi}a, a da ga Allah ne hrani(Hud, 6), Allah }e mu olak{ati i dati
iz Svoga obilja. Na osnovu ovoga postoji jasniji odgovor na postavljeno pitanje. @ena ne
moè upotrebljavati pilule protiv trudno}e, osim uz dva uvjeta:
1. da postoji za to potreba (opravdan razlog), kao da bude bolesna i ne moè zdravstveno
podnijeti trudno}u svake godine, ili da bude previ{e mr{ava ili da postoje neke druge smetnje
koje bi joj na{kodile ako bi ostajala trudna svake godine;
2. da mu` dozvoli èni konzumiranje ovih pilula jer on ima pravo na djecu, a mora se
konsultovati i ljekar u vezi s tim: da li su te pilule {tetne ili ne. Kada se ispune ova dva uvjeta,
onda nema smetnje da se konzumiraju ove pilule, ali da to konzumiranje ne spre~ava
trudno}u zauvijek jer bi to zna~ilo prekidanje potomstva.
[to se ti~e drugog dijela pitanja, odgovor na njega bio bi sljede}i: U osnovi, nije mogu}e
ograni~avati potomstvo, jer Allah, d`. {., odre|uje kada }e koja èna ostati trudna. Zatim,
kada bi se ~ovjek ograni~io na odre|eni broj djece, moè se desiti neka nesre}a koja za
jednu godinu oduzme ìvote sve djece i ~ovjek ostane bez njih i bez potomstva. Precizno
re~eno, ograni~avanje potomstva je ne{to {to je strano [erijatu, ali je spre~avanje za~e}a
uvjetovano nu`dom, kao {to je predhodno re~eno u odgovoru na prvo pitanje.
[to se ti~e tre}eg dijela pitanja, a odnosi se na bezrazlo`no ejakuliranje izvan rodnice
prilikom sno{aja, ispravan stav u~enjaka je da to nije grijeh. To se temelji na rije~ima
Dàbira, r.a.: Mi smo prilikom sno{aja (sa na{im suprugama) ejakulirali izvan rodnice, a
Kuran je objavljivan. Tj. to je bilo u vrijeme Vjerovjesnika s.a.v.s.
Da je ovaj postupak zabranjen, Allah, d`.{. bi ga zabranio. U~enjaci, me|utim kaù da
~ovjek ne moè ejakulirati izvan rodnice u slu~aju slobodne ène bez njene dozvole. To
zna~i da ~ovjek ne moè to uraditi u slu~aju svoje supruge koja je slobodna èna, jer i ona
ima pravo na djecu. Zatim, takvim postupkom se uskra}uje èni potpuni uìtak jer se on
posiè tek nakon ejakulacije.
Stoga, moè se re}i da u slu~aju èninog neodobravanja ejakuliranje izvan rodnice, njoj
se uskra}uje potpuni uìtak kao i mogu}e potomstvo.
Zbog navedenog, ovaj postupak smo uvjetovali èninom dozvolom.
[ejh Ibn-'Usejmin
GLEDANJE U SVE
DIJELOVE TIJELA BEZ OGRANIÊNJA
PITANJE: Da li je [erijatom dozvoljeno da èna gleda u sve
dijelove tijela svoga muà i obrnuto, s namjerom nasla|ivanja s
onim s kim je to zakonski dopu{teno?
ODGOVOR: Dozvoljeno je da èna gleda u sve dijelove tijela svoga muà, kao i
mu{karcu sve dijelove tijela svoje supruge, bez izuzetaka, na osnovu rije~i Uzvi{enoga:
i koji stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od èna svojih ili onih koje su u posjedu njihovu,
oni, doista, prijekor ne zasluùju, a oni i koji pored toga traè, oni u zlu sasvim pretjeruju.
(El-Muminun, 5-7)
TRETMAN SPOLNOG OP]ENJA

U ANALNI OTVOR @ENE
PITANJE: Da li je ispravan sa vjerskog stajali{ta postupak
~ovjeka koji od svoje supruge zatraì da op}i u njen analni otvor?
ODGOVOR: Ovaj ~in je prezren, a Ebu-Davud i En-Nesai i drugi, sa dobrim lancem

prenosilaca, biljeè da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Proklet bio onaj ko sa svojom suprugom
op}i u njen analni otvor!
[ejh Ibn-Usejmin
ZABRANA RUKOVANJA SA @ENAMA

KOJIMA MU[KARAC NIJE MAHREM
PITANJE: Za{to islam zabranjuje mu{karcu rukovanje sa ènama kojima
nije mahrem i da li gubi abdest onaj koji se bez strasti rukuje?
ODGOVOR: Islam je to zabranio, jer je to fitnet, a jedan od najve}ih vidova smutnji

jeste to da mu{karac doti~e tijelo (koù) ène kojoj on nije mahrem. Sve {to vodi ka fitnetu,
po [erijatu je zabranjeno. Zbog toga, nare|eno je spu{tanje pogleda kako bi se sprije~ilo
ovo lo{e djelo. Doticanje svoje supruge ne kvari abdest, makar bilo stravstveno, osim ako
bi se zbog toga kod ~ovjeka pojavila sluz (mezijj) ili sperma. U slu~aju sperme ~ovjek se
mora okupati, a u slu~aju sluzi dovoljno je abdestiti se, s tim {to }e oprati spolni organ.
[ejh Ibn-Usejmin
MOJ SAVJET @ENAMA USJEDELICAMA

PITANJE: @elim da Vas konsultujem u vezi s problemom koji
se ti~e mene i mojih sestara-djevojaka. Naime, nama je izgleda
odre|eno da ostanemo bez udaje, jer ve} smo pre{le vrijeme za
udaju i pribliìle se periodu klimakterijuma. Uz to, havala Allahu i
On je svjedok ovoga {to kaèm, mi smo na zavidnom stupnju
morala i sve smo fakultetski obrazovane. Me|utim, ovo je na{a
sudbina i hvala Allahu na tome. Ono {to nikoga ne ~ini odva`nim
da nas zaprosi jeste materijalna strana. Naime, osiguranje prilika
za brak, a naro~ito u na{oj zemlji, biva uz u~e{}e oba mladenca,
uzimaju}i u obzir budu}nost. Molim Vas da posavjetujete i usmjerite
mene i moje sestre.
ODGOVOR: Moj savjet, koji upu}ujem ovim i sli~nim djevojkama koje su izostale od
udaje jeste, kako je to i sama ukazala ova djevojka, da se obrate Uzvi{enom Allahu dovom
i skru{enom molbom, mole}i Ga da im dadne muà ~ijim moralom i vjerom je On zadovoljan.
Ako ~ovjek bude iskren i uporan u svom obra}anju Allahu i traènju uto~i{ta kod Njega,
ispuni sve propise vezane za dovu i kloni se svega onoga {to je uzrok neudovoljenju dove,
Uzvi{eni Allah }e mu primiti dovu, jer On kaè: A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja
sam sigurno blizu: odazivam se molbi molitelja kad me zamoli. (El-Bekara, 186.)
I kaè: Gospodar va{ je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja }u vam se odazvati. (El-
Muminun, 60.)
Tako je Uzvi{eni Allah odredio da dova za sobom povla~i udovoljenje toj dovi, ali nakon
{to se ~ovjek odazove Allahu i vjeruje u Njega.
Ne vidim da ima i{ta bolje od obra}anja Allahu, dovom i poniznom molbom, te ~ekanja
olak{anja i izlaza iz situacije.
Od Vjerovjesnika, s.a.v.s., potvr|eno je da je rekao: Znaj da pobjeda (uspjeh) dolazi sa
strpljenjem, olak{anje poslije neda}e, a poslije muke (i tegobe) last.
Molim Uzvi{enog Allaha da ovim i njima sli~nim ènama olak{a stanje i da im dadne
pobo`ne mu{karce koji }e ih podsticati na dobro ovoga i drugoga svijeta. Allah najbolje zna.
[ejh Ibn-'Usejmin
SU@IVOT I ODNOS
ME\U SUPRU@NICIMA
MOJ MU@ NE POSTUPA
PREMA MENI NA LIJEP NAÎN
PITANJE: Ja sam u braku oko 25 godina i imam brojne sinove i
k}eri, ali imam i problema sa mojim muèm. Naime, on me bez
razloga poniàva pred mojom djecom, znanim i neznanim i uop}e
me ne po{tuje. Ja sam spokojna samo kada je on izvan ku}e, a
treba imati na umu da on obavlja namaze i bogobojazan je. Molim
Vas da mi ukaète na ispravan put, Allah Vas nagradio svakim
dobrom.
ODGOVOR: Du`nost ti je da se strpi{, da ga posavjetuje{ na najbolji na~in i da ga

podsjeti{ na Allaha i Sudnji dan ne bi li se odazvao i vratio Istini, a ostavio lo{e postupke.
Ako to ne uradi, on }e biti grje{an, a ti }e{ imati veliku nagradu za strpljivost i podno{enje
vrije|anja.
U [erijatu legalno je da za njega upu}uje{ dovu Allahu, d`.{., kako u namazu tako i u
drugim prilikama, da ga uputi na ono {to je ispravno, da mu dadne lijepo postupanje i da te
za{titi od njegovog zla i zla drugih ljudi. Uz to, du`na si da preispita{ sebe, da ustraje{ u
vjeri, da se pokaje{ Uzvi{enom Allahu za eventualne pogre{ke i grijehe prema Allahu, d`.{.,
ili prema muù ili prema nekom drugom. Mogu}e je da je tvom muù dana vlast nad tobom
zbog eventualnih grijeha koje si po~inila.
Uzvi{eni Allah kaè: Kakva god vas neda}a zadesi, to je zbog grijehova koje ste
zaradili, a On mnoge i oprosti. (E{-[ura, 30.).
Nema smetnje da zatraì{ od njegovog oca, majke, starije bra}e ili onih kom{ija i ro|aka
koje po{tuje da ga posavjetuju i preporu~e mu lijepo postupanje prema tebi, rade}i po
rije~ima Uzvi{enog: S njima lijepo ìvite ! (En-Nisa, 19.); i rije~ima: One imaju isto toliko prava
koliko i du`nosti, prema zakonu, samo, muèvi imaju prednost pred njima samo za jedan
stupanj. (El-Bekara, 229.).
Neka Allah popravi va{e stanje i uputi i povrati tvoga muà na ono {to je ispravno i neka
vas sastavi na dobru i uputi. On je, doista, Dare`ljivi i Plemeniti.
[eih Ibn-Baz
MOJ MU@ ME GRDI I PROKLINJE

PITANJE: Kakav je {erijatski tretman u vezi sa zahtjevom za
razvod braka kada suìvot supru`nika postane nemogu}? To se
ogleda u slijede}im uzrocima:
Moj mu` je neuk (dàhil), i ne zna za moja prava. On me je
proklinjao i proklinjao je mog oca i nazivao me kr{}ankom, ìdovkom
i rafidijkom. Ja sam, me|utim, bila strpljiva na njegovo lo{e pona{anje
zbog moje dijece. Ali, kada sam oboljela od upale zglobova, nisam
mogla vi{e podnostiti i biti suzdr`ljiva i strpljiva. Po~ela sam da ga
puno mrzim, toliko da ne podnosim da s njim uop}e pri~am. Zatim
sam od njega zatraìla razvod braka, ali je odbio, imaju}i u vidu da
sam ja ve} {est godina u njegovoj ku}i i kod svoje dijece kao da sam
raspu{tenica ili strankinja. Molim Va{u eminenciju da mi odgovori
na moje pitanje. Allah neka Vas ~uva i pazi !
ODGOVOR: Ako je mu` ovakav kako je spomenuto, onda nema grijeha da èna traì
razvod braka. Tako|er, nema smetnje da se èna otkupi od njega tako {to }e mu platiti
odre|enom imovinom kako bi je pustio, a sve zbog njegovog lo{eg postupanja i vrije|anja.
Ako smatra{ da treba{ da se strpi{ i da ga posavjetuje{ na lijep na~in, te da moli{ Uzvi{enog
Allaha, d`.{., da ga uputi, zarad tvoje dijece i potrebe da njih i tebe izdràva, tada molimo
Allaha, d`.{., da te nagradi i dadne ti lijep zavr{etak. A Uzvi{enog Allaha, d`.{., molimo da
i njega uputi i da ga usmjeri pravim putem.
Ovo je u slu~aju da on klanja i ne huli vjeru. Me|utim, ako ne klanja ili huli vjeru, on je
nevjernik i tebi nije dozvoljeno da ìvi{ s njim, niti da mu se poda{, jer je huljenje islama i
izrugivanje na njegov ra~un kufr, zabluda i otpadni{tvo od njega, po konsenzusu u~enjaka. To
se zasniva na rije~ima Uzvi{enog: Reci: Zar se niste Allahu, d`.{., i rije~ima Njegovim i
Poslaniku Njegovu rugali ? Ne ispri~avajte se ! Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste
vijernici. (Et-Tevba, 65-66).
Izostavljanje namaza najve}e je nevjerni{tvo, pa makar ~ovjek i negirao njegovu
obaveznost, po ispravnijem stavu u~enjaka. To se temelji na osnovu predanja koje biljeì
Muslim u Sahihu. U njemu Dàbir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Izme|u ~ovjeka i kufra jeste samo to da ostavi namaz. Tako|er, na osnovu
predanja koje biljeì imam Ahmed i svi autori Sunena sa vjerodostojnim lancem prenosilaca,
od Burejde ibn Hasiba, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ugovor koji jeste izme|u nas
i njih je namaz, pa ko ga ostavi nevjernik je.
I zbog drugih argumenata iz Kurana i sunneta, a koje nismo spomenuli, izostavljanje
namaza je nevjerni{tvo. Neka nam je Allah na pomo}i!
[ejh Ibn-Baz
@ENA UZIMA MU@U NOVAC

BEZ NJEGOVA ZNANJA
PITANJE: Moj mu` ne daje meni i djeci novac za tro{ak i mi
ponekad uzimamo od njega, a da to on i ne zna. Da li smo grje{ni
zbog ovoga?
ODGOVOR: Dozvoljeno je da èna od muà uzme novac koji je potreban njoj i djeci,
bez njegovog znanja, ali bez pretjerivanja i rasipanja, ako im on uskra}uje novac i ne daje
koliko im je potrebno. Ovo se zasniva na predanju koje biljeè autori oba Sahiha, a koje
prenosi Ai{a, r.a., da je Hinda bint Utbe, r.a., upitala: Allahov Poslani~e, Ebu-Sufjan mi ne
daje onoliko novaca koliko je dovoljno meni i mojoj djeci. On joj re~e: Uzmi iz njegovog
imetka umjereno, onoliko koliko je dovoljno tebi i tvojoj djeci.
Allah upu}uje na ono {to je ispravno!
[ejh Ibn-Baz
RAZVOD BRAKA
ZAHTIJEVANJE RAZVODA
ZBOG POTREBE ZA TIM
PITANJE: Ako bi se moj mu` htio oèniti sa jo{ jednom ènom
i o tome me obavijestio, ali ja odbijem, obrazlaù}i to time da on
nema potrebe za tim i da sam mu ja rodila djecu i ispunjavam sve
du`nosti prema njemu, a on i pored toga bude uporan i nakani da
se oèni, a ja mu tada reknem da se razvede sa mnom, da li bih ja
bila u pravu, molim da mi odgovorite?
ODGOVOR: Nije ti dozvoljeno da ga spre~ava{ da se oèni bez obzira kakav tvoj

postupak prema njemu bio. Mo`da on èli oèniti se zbog jo{ djece ili zbog za{tite ~ednosti
te ène, ili zbog toga {to smatra da mu jedna èna nije dovoljna u o~uvanju njegove ~ednosti.
U svakom slu~aju, njegova supruga nema pravo da mu brani da se oèni drugom. Me|utim,
ako se boji da }e biti prema njoj nepravedan ili da ne}e mo}i ìvjeti sa ino}om, ona ima pravo
traìti razvod braka zbog potrebe za tim. Nije dozvoljeno traìti razvod bez nu`de.
[ejh Ibn-Dìbrin
STERILNOST MU@A
RAZLOG ZA ZAHTIJEVANJE RAZVODA
PITANJE: Udata èna ve} duì period nema dijece, a nakon
ljekarskog pregleda ustanovljeno je da je nedostatak u muù i da
je nemogu}e da imaju dijece. Da li ova èna ima pravo traìti
razod braka?
ODGOVOR: Ova èna ima pravo traìti od svog muà razvod braka, ako se ustanovi
da je samo on sterilan, pa ako je pusti, to je uredu. Ako je ne pusti, kadija (sudija) }e raskinuti
njihov brak, jer èna ima pravo na djecu, a mnogo èna udaje se samo zbog djece. Ako mu`
bude sterilan, èna ima pravo traìti razvod i brak se raskida. Ovaj stav preovladava kod
u~enjaka.
[ejh Ibn-'Usejmin
[ERIJATSKI TRETMAN RAZVODA BRAKA SA

@ENOM U HAJZU I DA LI JE ON PUNOVA@AN?
PITANJE: @ena, majka dvoje djece u vrijeme kada ju je pustio
njen mu` nije bila ~ista. Ona o tome nije obavijestila muà, pa ~ak
ni kadiju (sudiju) kada su i{li na raspravu. Samo je obavijestila
svoju majku koja ju je posavjetovala kako na taj na~in ina~e ne}e
biti pu{tena. Nakon toga, ona je oti{la kod svojih, pa je zatim
htjela da se vrati muù strahuju}i da bi njena djeca bila zapu{tena
i izgubljena.
Kakav je {erijatski tretman ovog razvoda koji se desi u vrijeme
kada je èna bila u mjese~nom ciklusu?
ODGOVOR: O braku koji se desio kada je èna bila u mjese~nom ciklusu, postoje
razli~ita mi{ljenja u~enjaka. Njihova duga rasprava vodi se oko pitanja da li se taj razvod
sprovodi ili poni{tava.
Ve}ina u~enjaka smatra da se taj razvod sprovodi, tako {to se on u ovom slu~aju
smatra kao jedno pu{tanje. Muù se nare|uje da vrati ènu i ~eka da joj pro|e ciklus,
zatim da taj ciklus èna ponovo dobije, pa joj jo{ jednom pro|e. Tada, kada je postala ~ista
po drugi put, ako ho}e, zadràt }e je, a ako ho}e, pustit }e je. Ovo je stav ve}ine u~enjaka,
a me|u njima ~etverice imama: Ahmeda, [afije, Malika i Ebu-Hanife.
Po nama, prete`niji stav jeste onaj koji zastupa [ejhul-islam Ibn-Tejmijje, Allah, d`.{.,
mu se smilovao, koji smatra da se èna ne moè pustiti (talak) dok je u ciklusu niti se taj
razvod sprovodi, jer je to u suprotnosti sa naredbom Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika,
s.a.v.s.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: Ko uradi neko dijelo suprotno islamu, ono se ima odbiti.
Ono {to je specifi~no za ovo pitanje jeste predanje u kome se kaè da je Abdullah ibn
Omer pustio svoju ènu dok je bila u ciklusu. O tome je obavije{ten Vjerovjesnik, s.a.v.s., pa
se naljutio i rekao: Naredi(te) mu da je vrati, zatim neka ~eka dok joj ne pro|e ciklus, zatim
joj se ponovo vrati, pa ponovo prestane. Potom, ako ho}e neka je zadrì, a ako ho}e neka
je pusti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je dodao: To je vrijeme (period) u kojem Allah, d`.{., nare|uje
da se pu{taju ène.
Dakle, period u kojem Uzvi{eni Allah, d`.{., nare|uje da se pu{taju ène jeste u vrijeme
kada je ~ista, ali prije nego {to spolno op}i s njom.
Stoga, ako bi je pustio u vrijeme dok je u ciklusu, ne bi je pustio u skladu sa Allahovom,
d`.{., naredbom i taj razvod ne bi bio prihva}en.
Smatramo da razvod koji se desio ovoj èni nije punovaàn i da se ona jo{ uvijek smatra
njegovom ènom. Muèvo saznanje da je ona bila ~ista, ili ne, u vrijeme kada ju je pustio
nema nikakvog zna~aja, osim {to je grje{an ako je to znao. Uz to, razvod se ne}e sprovesti.
U slu~aju da nije znao, mu` nije grje{an, ali treba poni{titi svoju odluku o razvodu.
[ejh Ibn-'Usejmin
IDDET I IHDAD
KOLIKI JE IDDET @ENE KOJA
JE TRUDNA, A ÎJI MU@ UMRE?
PITANJE: Jedan ~ovjek navodi da je njegova ma}eha trudna i
pita da li }e u slu~aju smrti njegovog oca njen iddet trajati ~etiri
mjeseca i deset dana ili }e trajati dok ne rodi?
ODGOVOR: Nakon {to je Komisija razmotrila ovo pitanje, zaklju~ila je da njen iddet
traje sve dok ne rodi. Uzvi{eni Allah, d`. {., ukazuje na ono {to je ispravno. Neka je salavat
i selam na{em vjerovjesniku Muhamedu, s.a.v.s., njegovoj porodici i ashabima!
Stalna komisija
OBLAÊNJE CRNE ODJE]E

PRILIKOM @ALOSTI NEMA OSNOVA
PITANJE: Da li je dozvoljeno obu}i crnu odje}u kao znak àlosti za umrlim,
a naro~ito ako se radi o muù?
ODGOVOR: Obla~enje crnine prilikom nesre}e (smrtnog slu~aja) jeste neispravno i

neutemeljeno [erijatom. Prilikom nesre}e ~ovjek treba postupati onako kako to nalaè
[erijat, pa }e re}i: Mi smo Allahovi i Njemu se vra}amo. Allahu, nagradi me za ovu moju
nesre}u i daj mi poslije nje ono {to je bolje.
Ako ovo izrekne vjeruju}i i nadaju}i se za to nagradi od Uzvi{enog Allaha, On }e ga
nagraditi i podariti mu bolje od onoga {to je izgubio.
Obla~enje posebne odje}e, kao {to je crna i sl., nema osnove i to je neispravan i
poku|en ~in.
[ejh Ibn-Usejmin
HID@AB, ODJE]A I UKRASI
TRETMAN IZRUGIVANJA
@ENI KOJA NOSI [ERIJATOM
PROPISAN HID@AB I POKRIVA LICE
PITANJE: Kakav je tretman onoga ko se izruguje ènama
(djevojkama) koje nose [erijatom propisani hidàb i pokrivaju lice
i {ake?
ODGOVOR: Onaj ko se izruguje muslimanu ili muslimanki zbog toga {to se pridràvaju
[erijata, nevjernik je, bez obzira da li se izrugivao muslimanki zbog hidàba ili se izrugivao
zbog ne~eg drugog. Ovo se temelji na hadisu koji prenosi Abdullah ibn Omer, a u kojem stoji
da je neki ~ovjek prilikom Bitke na Tebuku na jednom skupu rekao: Nisam vidio nikog poput
na{ih karija (u~enih) da je popa{nijeg stomaka, la`ljivijeg jezika i stra{ljivijeg srca prilikom
bitke. Na to jedan ~ovjek re~e: Laè{, ti si munafik. Ja }u o ovome obavijestiti Allahovog,
d`. {., Poslanika, s.a.v.s. I to je ~uo Allahov Poslanik, s.a.v.s., i o tome je si{la Objava.
Abdullah ibn Omer rekao je: Vidio sam tog ~ovjeka kako se drì za zadnji kolan deve
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i odvra}a je od kamenja i kaè: Allahov Poslani~e, mi smo
samo razgovarali i zabavljali se. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu je na to odgovorio: Zar se
niste Allahu i rije~ima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispri~avajte se! Jasno je da
ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici. Ako nekima od vas i oprostimo, druge }emo kazniti
zato {to su krivci. (Et-Tevba, 65.-66.) Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~in izrugivanja
ovog ~ovjeka vjernicima stavio u ravan sa ruganjem Allahu, d`. {., i Njegovim rije~ima i
Poslaniku.
Allah ukazuje na ono {to je ispravno!
Stalna komisija
TRETMAN OBLAÊNJA PERIKE

PITANJE: Kako [erijat tretira ènu koja obla~i periku kako bi
se uljep{ala svome muù?
ODGOVOR: Svaki supru`nik treba se uljep{avati za drugog onako kako }e ga to

omiliti njemu i u~vrstiti njihovu vezu, ali samo u granicama koje je islam dozvolio. Obla~enje
perike poti~e od nemuslimanki i one su poznate po obla~enju perike i uljep{avanju njome i to
je postalo dio njihovog pona{anja.
Obla~e}i periku i uljep{avaju}i se njome, makar i svome muù, muslimanka opona{a
nevjernice, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio je to rije~ima: Onaj ko opona{a neki narod
pripada njima. Tako|er, obla~enje perike ima tretman uplitanja tu|e kose (u svoju), pa ~ak
je i ve}e od toga. Vjerovjesnik, s.a.v.s. zabranio je to i prokleo onoga ko to ~ini.
Stalna komisija
TRETMAN SKRA]IVANJA
KOSE U SLUÂJU @ENE
PITANJE: Molim Vas da mi odgovorite u vezi skra}ivanja kose sprijeda,
odnosno pramenova koji ponekad padaju na o~i. Da li je to dozvoljeno
muslimanki ili ne? Allah Vas nagradio svakim dobrom.
ODGOVOR: O èninom skra}ivanju kose ne postoji zabrana. Ono {to je zabranjeno

jeste brijanje (potpuno uklanjanje) kose. Stoga, nije ti dozvoljeno da obrije{ kosu, dozvoljeno
je da je skrati{ ili razrijedi{ i u tome ne vidimo smetnju. To, me|utim, treba biti na prikladan
i lijep na~in kojim }e{ biti zadovoljna ti i tvoj mu`, i oko koga }ete biti suglasni, ali u tome ne
smije biti opona{anje nevjernica.
Nema smetnje u skra}ivanju kose i zbog toga {to postoje pote{ko}e u pranju i ~e{ljanju
duge kose, te {to se skra}ivanjem kose èna uljep{ava i time je zadovoljna ona i njen mu`.
Dakle, nema smetnje u skra}ivanju guste ili duge kose i u tome ne vidimo grijeh. Potpuno
brijanje kose, me|utim, nije dozvoljeno, osim zbog neke smetnje ili bolesti. Allah upu}uje na
ono {to je ispravno.
[ejh Ibn-Baz
RAZNOVRSNE FETVE
ZNAÊNJE KONSTATACIJE
DA SU @ENE KRNJAVE VJERE I RAZUMA
PITANJE: Stalno slu{amo ~asni hadis: @ene su nepotpunog
(krnjavog) razuma i vjere; neki mu{karci citiraju ga samo kao vid
omalovaàvanja ène. Molimo Va{u eminenciju da nam pojasni
zna~enje ovoga hadisa.
ODGOVOR: Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., navodi se da je rekao: Nisam vidio

nikog nepotpunog uma i vjere da vi{e ovlada razumom razboritog (i odlu~nog) mu{karca od
vas. Upitan je: Allahov Poslani~e, u ~emu se o~ituje nepotpunost èninog uma? Odgovorio
je: Zar nije svjedo~enje dvije ène jednako svjedo~enju jednog mu{karca?! Zatim je upitan:
Allahov Poslani~e, a u ~emu se manifestuje nepotpunost njene vjere?, pa je odgovorio:
Zar nije slu~aj da èna ne klanja i ne posti kada ima menstruaciju?!
Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pojasnio da se nepotpunost èninog uma ogleda u
slabosti memorije i da se njeno svjedo~enje mora potpomo}i svjedo}enjem druge ène. To
je zbog toga da bi svjedo~enje bilo {to preciznije, jer jedna èna nekad zaboravi, a nekad
ne{to doda i sl.
[to se ti~e nepotpune vjere, ona se ogleda u tome {to èna za vrijeme menstruacije i
nifasa ne klanja i ne posti i nije poslije du`na naklanjati namaze (za razliku od posta). Ova
nepotpunost nije ne{to {to je ènin nedostatak, nego je on produkt Allahovog zakona-
[erijata.
Uzvi{eni Allah odredio je ove propise ènama u skladu s njima (njihovom prirodom) i kao
olak{icu njima, jer bi post bio {tetan po ènu kada bi postila u vrijeme menstruacije i nifasa.Tako
je Uzvi{eni Allah iz milosti prema èni, propisao da ne posti u vrijeme menstruacije i nifasa.
Tako je i izostavljanje namaza Allah, d`. {., odredio iz milosti prema njoj jer u menstruaciji
èna nije ~ista. Isti slu~aj je sa nifasom, a èna ne}e naklanjati propu{tene namaze, jer bi to
predstavljalo pote{ko}u, s obzirom da se tokom jednog dana i no}i klanja pet namaza, a
menstruacija traje dugo, ponekad sedam ili osam dana. S druge strane, nifas u nekim
slu~ajevima traje najvi{e ~etrdeset dana. Iz milosti i dobro~instva prema èni Uzvi{eni Allah
ukinuo je obavezu obavljanja namaza u spomenutim stanjima, kao i naklanjavanje tih namaza.
Iz ovoga ne proizlazi da je èna nepotpunog uma i vjere sa svih aspekata. Naprotiv,
Poslanik, s.a.v.s., pojasnio je da se nepotpunost èninog uma ogleda sa aspekta
nemogu}nosti preciznog memorisanja, a nepotpunost vjere sa aspekta izostavljanja namaza
i posta u vrijeme menstruacije i nifasa.
Tako|er, iz ovoga ne proizlazi da je èna slabija od mu{karaca u svemu i da je on u

svemu bolji od nje. Naravno, mu{ki rod je, op}enito gledano, bolji od ènskog roda iz vi{e
razloga, kao {to kaè Uzvi{eni Allah: Mu{karci vode brigu o ènama zato {to je Allah, d`.
{., dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. (En-Nisa, 34.)
Me|utim, u nekim slu~ajevima èna nadma{uje mu{karca na mnogim poljima, i koliko
ima samo èna koje su nadma{ile mu{karce razumom, vjerom i precizno{}u memorije.
Ono {to se navodi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jeste to da je mu{ki rod iznad ènskog,
razumom i vjerom, ali na osnovu ova dva stanovi{ta koja je pojasnio Vjerovjesnik, s.a.v.s.
U nekim slu~ajevima ènina djela su takva da ona prema{uje mnoge mu{karce u dobrim
djelima, bogobojaznosti i stupnju koji }e imati na ahiretu. Ona je u nekim poslovima toliko
revnosna da ih obavlja sa takvom precizno{}u, marljivo{}u i pa`njom i u tome prema{uje
mnoge mu{karce. Tako je èna npr. ekspert za historiju islama i za druge oblasti, {to je
uo~ljivo onima koji prostudiraju poloàj èna u doba Vjerovjesnika, s.a.v.s., i poslije njega.
Ovim je jasno da nepotpunost, o kojoj je rije~, nije spre~avala da se na ènu oslanjalo
prilikom preno{enja hadisa, kao i prilikom svjedo~enja, ako se ono podupire svjedo~enjem
druge ène. Tako|er, to ne spre~ava da èna bude bogobojazna i jedna od najboljih Allahovih
robinja, pod uvjetom da bude istrajna u svojoj vjeri.
I pored toga {to sa nje spada obaveza posta u vrijeme menstruacije i nifasa, ali ne i
napo{}avanja, te obaveza obavljanja namaza kao i naklanjavanja, iz toga ne proisti~e
ènina manjkavost u svemu. Ona nije manjkava u bogobojaznosti, u izvr{avanju Allahovih
zapovijedi, kao i u preciznom obavljanju poslova koje obavlja. Manjkavost koja se spominje
jeste specifi~na manjkavost vezana za razum i vjeru, kao {to je to pojasnio Vjerovjesnik,
s.a.v.s. Stoga, ne treba vjernik da èni pripisuje manjkavost u svim stvarima, kao i manjkavost
cijele vjere. Naprotiv, njena manjkavost je specifi~na i manjkavost u vjeri i razumu u vezi
preciznog iskazivanja svjedo~enja i sl. Treba, dakle, biti pravi~an u vezi sa ènom, a
Vjerovjesnikov, s.a.v.s., govor shva}ati i tuma~iti na najbolji i najljep{i na~in. Allah Uzvi{eni
najbolje zna.
[ejh Ibn-Baz
RAD @ENE ZAJEDNO S MU[KARCIMA

PITANJE: Kakav je stav islama o radu ène zajedno s mu{karcima?
ODGOVOR: Poznato je da izlazak ène zbog rada na poljima na kojima rade mu{karci,
vodi do mije{anja s njima. To je veoma opasna pojava, koja ima opasne posljedice, gorke
plodove i kobne rezultate. Ona je u suprotnosti sa [erijatom, koji nalaè èni da boravi u
ku}i i da obavlja poslove specifi~ne za nju i koje joj je Uzvi{eni Allah po prirodi odredio, kako
bi bila daleko od mije{anja s mu{karcima.
Jasni i vjerodostojni dokazi koji zabranjuju osamljivanje mu{karca sa ènom kojoj nije
mahrem, gledanje u nju i sredstva koja vode u ono {to je Allah, d`. {., zabranio, jesu
mnogobrojni, jasni i nalaù zabranu mije{anja èna i mu{karaca i sve {to ima lo{e posljedice.
Neki od tih dokaza su sljede}i:
1) Iz Kurana:
- U ku}ama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte,
i namaz obavljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova slu{ajte! Allah èli da od vas
grijehe odstrani i da vas potpuno o~isti. I pamtite Allahove ajete i mudrosti, koji se kazuju u
dovama va{im. Allah je, uistinu, dobar i sve zna. (El-Ahzab, 33.)
- O Vjerovjesni~e, reci ènama svojim, i k}erima svojim, i ènama vjernika neka spuste
haljine svoje niza se. Tako }e se najlak{e prepoznati, pa ne}e napastvovane biti. A Allah
pra{ta i samilostan je. (El-Ahzab, 59.)
- Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim, to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono {to oni rade. A reci vjernicama neka obore
poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim, i neka ne dozvole da se od
ukrasa njihovih vidi i{ta osim od onoga {to je ionako spolja{nje, i neka vela svoja spuste na
grudi svoje, neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muèvima svojim, ili
o~evima svojim, ili o~evima muèva svojih (En-Nur, 30. , 31.)
- A ako od njih ne{to traìte, traìte to od njih iza zastora. To je ~istije i za va{a i za
njihova srca. (El-Ahzab, 53.)
2) Iz sunneta:
- Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ûvajte se od toga da ulazite kod èna (misli na
one kojima ~ovjek nije mahrem)! Upitan je: Allahov Poslani~e, a {ta misli{ za djevera?
Odgovorio je: Djever je smrt!
- Poslanik, s.a.v.s., zabranio je op}enito osamljivanje sa ènom kojoj se nije mahrem i
rekao: Doista, tre}i sa njima dvoje jeste {ejtan!
- On je zabranio èni putovati, osim u dru{tvu mahrema, spre~avaju}i tako sredstva
koja vode do nereda (fesada), zatvaraju}i vrata grijeha i iskorjenjuju}i uzroke zla i ~uvaju}i
oba roda (mu{ki i ènski) od {ejtanskih spletki. Zbog toga, od njega se navodi vjerodostojno
predanje u kome kaè: ûvajte se dunjaluka i ~uvajte se èna, jer prva smutnja me|u
Izraeli}anima bila je zbog èna. I kaè: Poslije mene svom ummetu nisam ostavio smutnju
(isku{enje) {tetniju po mu{karce od èna.
Ovi ajeti i hadisi nedvosmislenog su i jasnog zna~enja u vezi obaveznosti udaljavanja od

mije{anja (mu{karca i ène) koji uzrokuje ru{enje porodica i razaranje zajednica.
Ako pogledamo poloàj ène u nekim islamskim zemljama, vidjet }emo da je ona postala
profanisanim predmetom omalovaàvanja, zbog toga {to je izvedena iz svoje ku}e i zaposlena
poslovima koji joj ne odgovaraju.
Inteligencija u tim zemljama, kao i u zapadnim zemljama, proklamuje obaveznost vra}anja
èni njene prirodne uloge koju joj je odredio Uzvi{eni Allah, i za koju ju je konstituisao
tjelesno i umno. Polje djelovanja ène u ku}i ili u obrazovanju i sli~no, {to je specifi~no za
ène, dovoljno je i moè nadomjestiti zapo{ljavanje èna na poljima na kojima rade mu{karci.
Naàlost, te proklamacije do{le su sa zaka{njenjem.
Molimo Uzvi{enog Allaha da ~uva na{u zemlju i sve druge muslimanske zemlje od
neprijateljskih razaraju}ih spletki i zavjera i da uputi sve odgovorne ljude i publiciste da
ljudima ukazuju na ono {to }e im popraviti njihova stanja na ovom i na drugom svijetu. Tako
}e izvr{avati zapovijedi svoga Gospodara i Stvoritelja, Koji zna ono u ~emu je njihova korist.
Allaha molimo i da uputi odgovorne ljude u islamskim zemljama na sve ono u ~emu je
dobrobit ljudi i dràva, na ovom i na drugom svijetu, i da nas, i njh i sve muslimane sa~uva
od zabluda smutnje i uzroka kazne. Doista je On garant toga i On to moè.
[ejh Ibn-Baz
TRETMAN PUBLICIRANJA DEVIJANTNIH

ÂSOPISA, RADA NA NJIMA, NJIHOVE
DISTRIBUCIJE I KUPOVINE
PITANJE: Kakav je tretman publiciranja ~asopisa koji objavljuju slike
razgoli}enih èna u zavodljivim pozama i koji uglavnom objavljuju vijesti o
glumcima i glumicama? Kako se tretira onaj ko radi u takvim
~asopisima, ko ih distribuira i ko kupuje?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno publiciranje ~asopisa koji objavljuju fotografije èna ili
sadrè u sebi ono {to reklamira i podsti~e na blud, nemoral, homoseksualizam, alkoholizam
i sli~no tome, {to poziva u neistinu ili je pomaè. Nije dozvoljeno ni raditi u takvim ~asopisima,
pisati u njima i prodavati ih, jer je to potpomaganje u grijehu i neprijateljstvu, {irenje nereda
(fesada) na Zemlji i izobli~avanje zajednice i {irenje poroka. U Svojoj Jasnoj Knjizi Uzvi{eni
Allah kaè: Jedni drugima pomaìte u dobro~instvu i bogobojaznosti, a ne potpomaìte se
u grijehu i neprijateljstvu, i bojte se Allaha, jer Allah stra{no ka`njava. (El-Maida, 2.)
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: Ko poziva ka Uputi imat }e nagradu poput nagrade onih
koji ga budu slijedili, s tim da se od njihove nagrade ne}e ni{ta oduzeti. A ko poziva u zabludu
imat }e grijeh poput grijeha onih koji ga budu slijedili, s tim da se njihovi grijesi ne}e nimalo
umanjiti. (Muslim u Sahihu)
Tako|er, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: Dvije vrste stanovnika Dèhennema ne}u
vidjeti: ljude sa bi~evima u rukama, koji su kao kravlji repovi, i njima udaraju ljude; i ène,
obu~ene u prozirnu odje}u kao da su gole, koje se ko~opere i nji{u u hodu. Glave su im kao
devine grbe. One ne}e u}i u Dènnet niti }e osjetiti njegov miris, a doista se njegov miris
osje}a sa ogromne udaljenosti. (Muslim u Sahihu)
Ajeti i hadisi o ovoj temi jesu mnogobrojni, a Allaha molimo da uputi muslimane na ono u
~emu je njihova dobrobit i spas, i da uputi ljude koji rade u sredstvima javnog informisanja i
~asopisima na sve ono u ~emu je ~isto}a i spas dru{tva i da ih za{titi od zla njih samih i
{ejtanskih spletki. Doista, je On dare`ljiv i plemenit.
[ejh Ibn-Baz
KURAN JE NADOMJE[TAJ
PITANJE: [ta savjetujete onima koji po mjesec ili vi{e bez ikakvog razloga
ne uzmu âsni Kur'an u ruke, a s druge strane prate beskorisne ~asopise?
ODGOVOR: Sunnet je vjerniku i vjernici da {to vi{e u~e Kur'an s razmi{ljanjem i

razumijevanjem, gledaju}i ili napamet, na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha: Knjiga koju ti
objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rije~ima njezinim razmislili i da bi oni koji su
razumom obdareni pouku primili. (Sad, 29.)
I kaè: Oni koji Allahovu knjigu ~itaju i namaz obavljaju, i od onoga ~ime ih Mi opskrbljujemo,
udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja ne}e nestati, da ih On prema onome
{to su radili nagradi i jo{ im iz obilja Svoga da, jer On pra{ta i blagodaran je. (Fatir, 29,30)
U~enje (~itanje) Kurana spomenuto u ajetu obuhvata samo ~itanje i prakti~nu primjenu,
a u~enje s razmi{ljanjem i razumijevanjem i ~ist i iskren odnos prema Allahu (ihlas) jesu
sredstva koja vode do prakti~ne primjene i za to se ima velika nagrada. Vjerovjesnik,
s.a.v.s., kaè: U~ite Kur'an jer On }e se na Sudnjem danu zauzimati za one koji su ga u~ili.
(Muslim u Sahihu) I kaè: Najbolji me|u vama jeste onaj koji je nau~io Kur'an i koji
podu~ava druge Kuranu. (El-Buhari u Sahihu) Tako|er, on kaè: Ko prou~i jedan harf iz
Kurana ra~una mu se kao jedno dobro djelo, a ono se opet ra~una deseterostruko. Ne
kaèm da je elif-lam-min jedan harf, nego je elif jedan harf, lam jedan i min jedan harf. Od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., navodi se da je Abdullahu ibn Àmru ibn el-Asu rekao: Prou~i Kur'an
jednom u svakom mjesecu! On mu re~e: Ja mogu vi{e od toga. Poslanik, s.a.v.s., tada re~e:
Prou~i ga svakih sedam dana! Ashabi su tako jednom sedmi~no u~ili cijeli Kur'an.
Moj savjet svima onima koji u~e Kur'an jeste da ga {to vi{e u~e i to sa razumijevanjem
i razmi{ljanjem, te da budu u tome iskreni i imaju namjeru da iz Njega ne{to nau~e i okoriste
se time. Tako|er, da ga prou~e jednom u svakom mjesecu, a ako mogu i vi{e, to je onda
veliko dobro. Ko god moè neka prou~i Kur'an jednom sedmi~no, a bolje je da ga ne prou~i
za manje od tri dana, jer je to najmanje vrijeme na koje je Vjerovjesnik,s.a.v.s., ukazao
Abdullahu ibn Amru ibn el-Asu, i jer takvo u~enje povla~i za sobom ùrbu i nerazmi{ljanje o
Kuranu.
Nije dozvoljeno u~enje Kur'ana gledaju}i u mushaf, osim ako je ~ovjek u stanju ~isto}e.
Nema smetnje da u~i Kur'an napamet kad nije pod abdestom. Osoba koja je dùnup ne
moè u~iti gledaju}i niti napamet sve dok se ne okupa, na osnovu predanja {to ga biljeì
Ahmed i autori Sunena. Oni, sa dobrim lancem prenosilaca, biljeè da je Alija, r.a., rekao:
Vjerovjesnika, s.a.v.s., nije ni{ta spre~avalo od u~enja Kurana, osim dènabeta. Allah
upu}uje na ono {to je ispravno!
[ejh Ibn-Baz
TRETMAN
ODSTRANJIVANJA DLAKA KOD @ENA
PITANJE: Kakav je {erijatski tretman sljede}eg:
- uklanjanje dlaka ispod pazuha i oko spolnog organa;
- uklanjanje dlaka sa nogu i ruku kod èna;
- ~upanja obrva na zahtjev muà?
ODGOVOR: Uklanjanje dlaka ispod pazuha i oko spolnog organa je sunnet. [to se
ti~e dlaka ispod pazuha, bolje ih je ~upati, dok je dlake oko spolnog organa bolje brijati. Ako
se i jedne i druge uklone na bilo kakav na~in, to ne smeta. U uklanjanju dlaka sa nogu i ruku
kod èna nema grijeha i ne vidimo u tome bilo kakvu smetnju.
[to se ti~e ~upanja obrva na zahtjev muà (ili bez njega), to nije dozvoljeno, jer je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., prokleo onu koja ~upa obrve i onu kojoj se to radi, upotrijebiv{i rije~i
~iji je infinitiv nams koji zna~i ~upanje obrva.
[ejh Ibn-Baz
[ERIJATSKI TRETMAN PREFERIRANJA

NEKE DJECE NAD DRUGOM
PITANJE: Da li je dozvoljeno da dadnem imetak jednom sinu, a
drugom da ne dam, s obzirom da je on bogat?
ODGOVOR: Nema{ pravo da preferira{ u bilo ~emu jedno dijete nad drugim, bilo da se
radi o mu{koj ili ènskoj djeci. Naprotiv, du`nost ti je da u pogledu nasljedstva bude{
pravedna, ili da ih sve izostavi{, jer Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaè: Bojte se Allaha i budite
pravedni prema svojoj djeci. (Oko vjerodostojnosti hadisa postoji suglasnost.)
Me|utim, ako djeca budu zadovoljna da se samo jednom od njih da ne{to, u tome nema
smetnje, uz uslov da su jo{ punoljetni i ura~unljivi. Ovako je i u slu~aju da je jedno dijete
nesposobno da samo sebi zara|uje za ìvot, zbog bolesti ili neke druge mahane, a nema
oca ili brata koji bi ga izdràvao, i nema nikakvih primanja od dràve koja bi mu bila dovoljna.
Ti si tada du`na da ga izdràva{ u skladu sa njegovim potrebama sve dok mu Allah, d`. {.,
ne bi dao ne{to {to bi bilo dovoljno i ne bi imao potrebe za tvojim davanjima.
[ejh Ibn-Baz
DR@ANJE PSA U KU]I

PITANJE: U ku}i drìmo ènku psa koju smo sebi nabavili, a nismo znali
{erijatski propis o drànju psa bez potrebe. Nakon {to smo to saznali, izbacili
smo je iz ku}e, ali nije htjela oti}i jer se navikla, a ja ne èlim da je ubijem.
Kakvo je rje{enje ove situacije?
ODGOVOR: Nema sumnje da je zabranjeno (haram) drànje pasa, osim za one

potrebe za koje je [erijat dopustio. Jer, drànje psa, osim lova~kog, psa za ~uvanje stoke
ili usjeva, svaki dan ~ovjeku umanjuje njegovu nagradu u visini jednog kirata(karata). Ako
se ~ovjeku umanjuje nagrada za kirat, on je grje{an jer gubljenje nagrade jeste poput
grije{enja i oboje ukazuju na zabranu, odnosno na ono {to proizlazi iz toga.
Ovom prilikom savjetujem sve one koji su zavedeni onim {to rade nevjernici, tj. drànjem
pasa i kaèm da su psi prljav{tina i njihova ne~ist najve}a je od svih ìvotinja. Ona se moè
o~istiti tek nakon sedam pranja, od kojih jedno mora biti obavljeno pra{inom. âk i svinja,
koja je kuranskim tekstom zabranjena i okvalifikovana kao pogana, nije ne~ista u onoj mjeri
u kojoj je to pas. I pored toga {to je pas ne~ist i ogavan, vidimo da su neki ljudi, na veliku
àlost, zavedeni onim {to rade nevjernici, koji imaju afiniteta ka prljav{tinama i koji drè pse
bez ikakve potrebe i nu`de. Oni ih drè i odgajaju, ~iste i kupaju, ali i pored toga oni se ne
mogu o~istiti pa makar bili kupani vodom cijelog jednog mora, jer je njihova ne~isto}a
supstancijalna. Oni koji to rade tro{e puno novca i tako rasipaju svoju imovinu, a to je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio.
Savjetujem ove zavedene ljude da se pokaju Uzvi{enom Allahu i da iz svojih ku}a
odstrane pse. Nema smetnje da posjeduje psa onaj kome on treba za lov ili ~uvanje usjeva
ili stoke, jer je to Vjerovjesnik, s.a.v.s., dozvolio. Ostaje nam da odgovorimo ovom bratu na
njegovo pitanje. Njemu kaèmo: ako odstrani{ ovu kuju iz ku}e i otjera{ je, ti nisi vi{e
odgovoran za nju. Nemoj je zadràvati kod sebe i davati joj uto~i{te, a mo`da }e ona sama
oti}i nakon nekog vremena izvan grada i hranit }e se onime ~ime je Uzvi{eni Allah opskrbi,
kao {to je slu~aj sa drugim psima.
[ejh Ibn-'Usejmin
TUMAÊNJE SNOVI\ENJA UMRLE OSOBE

PITANJE: Kako se moè protuma~iti stalno snovi|enje umrle
osobe?
ODGOVOR: Ako se mrtva osoba sanja na lijep na~in, onda se za nju moè o~ekivati
i nadati svako dobro. Me|utim, ako to snovi|enje nije lijepo, onda to moè biti prikazivanje od
{ejtana jer on voli da prikazuje mrtvu osobu na lo{ na~in, kako bi to rastuìlo ìvog ~ovjeka.
[ejtan nastoji da radi sve ono {to }e rastuìti, zabrinuti i raàlostiti vjernika, jer Uzvi{eni
Allah kaè: Sa{aptavanje je posao {ejtanski, da bi u brigu bacio vjernike, mada to ne moè
njima nimalo nauditi, osim ako to Allah, d`. {., dopusti. (El-Mudàdela, 10.) Stoga, ako
~ovjek usnije ne{to lo{e o nekoj umrloj osobi, treba zatraìti za{titu kod Allaha, d`. {., od zla
{ejtana i od zla onoga {to je usnio, i da nikome ne pri~a svoj san. U tom slu~aju ne}e biti
nikakve {tete od tog sna. Ovako treba postupiti i sa bilo kakvim drugim lo{im snom, a [erijat
propisuje da ~ovjek u tome slu~aju zatraì za{titu Allahovu od zla {ejtana i od zla onoga {to
je usnio, da pljucne na svoju lijevu stranu tri puta i da se okrene sa strane na kojoj je leào
na drugu stranu. Ako bi se abdestio i klanjao, to bi bilo bolje i ljep{e. On treba i da o tome ne
pri~a nikome i tek tada ne}e mu na{koditi ono {to je usnio.
[ejh Ibn-'Usejmin
[ERIJATSKI TRETMAN PRISUSTVOVANJA

@ENA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA
PITANJE: Da li je dozvoljeno da èna prisustvuje znanstvenim skupovima
i vjerskim predavanjima u dàmijama?
ODGOVOR: Da, dozvoljeno je èni da prisustvuje znanstvenim skupovima, svejedno

da li se radilo o u~enju fikhskih propisa, akaida ili tevhida, uz uvjet da ne bude namirisana i
nepropisno obu~ena. Pored toga, èna mora biti odvojena od mu{karaca i ne smije se
mije{ati s njima, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najbolji safovi èna su zadnji, a
najgori su prvi safovi.
To je zbog toga {to su prvi safovi èna najbliì mu{karcima, pa su zadnji, koji su najdalji,
bolji od prvih.
[ejh Ibn-'Usejmin
DOZVOLJENA JE PLASTI^NA OPERACIJA

ZBOG UKLANJANJA DEFORMACIJA
PITANJE: Kakav je {erijatski tretman izvo|enja plasti~nih operacija i
izu~avanja te oblasti?
ODGOVOR: Plasti~ne operacije mogu biti dvojake:

1. operacija kojom se uklanja deformacija nastala zbog saobra}ajne nezgode i sli~no. U
ovome nema smetnje niti grijeha, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., dozvolio ~ovjeku kome je bio
otkinut nos u borbi da napravi sebi nos od zlata;
2. operacija koja je suvi{na i nije zbog otklanjanja deformacije, nego zbog uljep{avanja.
Ovakva je operacija haram i nije dozvoljena, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prokleo ènu koja
~upa obrve i kojoj se one ~upaju, onu koja upli}e i kojoj se upli}e tu|a kosa i onu koja tetovira
i kojoj se vr{i tetovaà. Ona je zabranjena i zbog toga {to se njome vr{i uljep{avanje, a ne
uklanjanje deformacija. [to se ti~e studenta koji u svom programu studija ima plasti~nu
hirurgiju, ne smeta da to izu~ava, ali ne smije to prakticirati u slu~ajevima koji su zabranjeni.
I ne samo to, nego on treba savjetovati onome ko èli da to uradi, da to ne ~ini jer je to
zabranjeno (haram), a mo`da bi savjet koji do|e od ljekara bio prihvatljiviji ljudima.
[ejh Ibn-'Usejmin
@ENI NIJE DOZVOLJENO

LJUBITI ONE KOJI JOJ NISU MAHREMI
PITANJE: Da li je dozvoljeno da èna poljubi muà svoje sestre
prilikom pozdravljanja kada se ovaj vrati s puta, ali bez rukovanja?
Uz to, treba znati da je mu` jedne od njih njen amidì}, dok mu`
druge nije njen amidì}. Molim Vas da mi odgovorite, Allah Vas
nagradio svakim dobrom!
ODGOVOR: @eni nije dozvoljeno ljubiti mu{karce koji joj nisu mahremi, kao {to je mu`
njene sestre ili amidì} i sli~no. Tako|er, nije joj dozvoljeno da pred njima pokazuje svoje
ukrase, jer su oni njoj strani (nisu joj mahremi). Dozvoljeno joj je, me|utim, da im nazove
selam, ali bez rukovanja i bez osamljivanja, a ona mora biti i pokrivena.
Onaj ko vidi ovakvo ne{to treba to osuditi i treba onome ko to ~ini pojasniti da je to
dàhilijetski obi~aj koji je islam dokinuo.
[ejh Ibn Dìbrin
@ENE ]E U D@ENNETU IMATI MU@EVE

PITANJE: Znamo kako }e mu{karci u Dènnetu imati hurije,
me|utim {ta }e biti sa ènama, ho}e li one imati muève u
Dènnetu?
ODGOVOR: Uzvi{eni Allah o uìcima stanovnika Dènneta kaè: u njemu }ete
imati sve ono {to du{e va{e zaèle, i {to god zatraìte - imat }ete, bit }ete po~a{}eni od
Onoga Koji pra{ta i Koji je Milostiv. (Fussilet, 32, 33)
I kaè: u njemu }e biti sve {to du{e zaèle i ~ime se o~i nasla|uju, i u njemu }ete
vje~no boraviti. (Ez-Zuhruf, 71)
Poznato je da brak spada u ne{to najvrednije i najbolje {to du{e èle i on }e biti i u
Dènnetu me|u stanovnicima Dènneta: mu{karcima i ènama. Tako }e Uzvi{eni Allah u
Dènnetu èni dati muà koji joj je bio mu` na dunjaluku, kao {to kaè Uzvi{eni: Gospodaru
na{, uvedi ih u edenske vrtove, koje si im obe}ao i pretke njihove i ène njihove i potomstvo
njihovo. (El-Muminun, 8.)
Ako je èna na dunjaluku bila dva puta udavana, ona }e odabrati jednog od njih koga
ho}e. A ako nije bila udavana, Uzvi{eni Allah, d`.{., dat }e joj muà kojim }e biti zadovoljna.
Uìci u Dènnetu nisu privilegija samo mu{karaca, ve} i èna i mu{karaca, a jedan od tih
uìtaka jeste i brak. Me|utim, neko }e mo`da re}i da je Uzvi{eni Allah, d`.{., spomenuo
hurije, a one su supruge, a nije spomenuo da }e ène imati muève. Njemu kaèmo da su
spomenute supruge - ène, zato {to je mu`, uglavnom, taj koji traì i koji èli.
[ejh Ibn-'Usejmin
NAJGORI JE ÔVJEK DVOLI^NJAK

PITANJE: Svjedok sam ljudi koji prilikom govora pokazuju dva lica, jedno
kada pri~aju sa mnom, a drugo kada pri~aju sa drugim ljudima. Da li da to
pre{utim ili da im to kaèm?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno dvoli~no komunicirati s ljudima, na osnovu rije~i

Vjerovjesnika, s.a.v.s.: Na}i }ete da su najgori ljudi dvoli~njaci, oni koji se pred jednim
pojave sa jednim, a pred drugim ljudima sa drugim licem.
To zna~i da zbog ovosvjetskih dobiti u lice hvale ~ovjeka i u tome pretjeruju, a zatim u
odsustvu tog ~ovjeka kude ga i omalovaàvaju i to rade sa ve}inom onih koji im se ne
svi|aju.
Du`nost onoga ko zna za nekog takvog jeste da ga posavjetuje i upozori na ovaj
postupak koji spada u osobine munafika i da }e ljudi otkriti ove njegove poku|ene osobine,
pa }e ga prezirati, izbjegavati i biti oprezni i on ne}e posti}i svoje ciljeve.
A ako ne bi poslu{ao savjet, du`nost je tada upozoravati na ovog ~ovjeka i njegove
postupke, makar i iza njegovih le|a, na osnovu hadisa: Spominjite razvratnika onakvog
kakav jeste kako bi ga se ljudi pazili.
[ejh Ibn-Dìbrin
[ERIJATSKI TRETMAN SAMOUBISTVA

PITANJE: Kakav je {erijatski tretman samoubistva?
ODGOVOR: Samoubistvo jeste namjerno oduzimanje ìvota samom sebi iz bilo kakvih
razloga i ono je haram (zabranjeno), spada u velike grijehe i u ulozi u op}enitost rije~i Uzvi{enog
kaè se: Onome koji hotimi~no ubije vjernika, kazna }e biti Dèhennem, u kome }e vje~no
ostati; Allah, d`.{., }e na njega gnjev Svoj spustiti i proklet }e ga i patnju mu veliku pripremiti.
(En-Nisa, 93.)
U poslani~koj uputi i sunnetu potvr|eno je od Vjerovjesnika, s.a.v.s, da }e onaj koji sebi
oduzme ìvot nekim predmetom biti mu~en tim predmetom u Dèhennemu i u njemu }e
vje~no ostati. U su{tini, onaj ko sebi oduzme ìvot u ve}ini slu~ajeva to uradi zbog neke
te{ke situacije koja ga zadesi, direktno od Uzvi{enog Allaha, d`.{., ili preko nekog od
Njegovih stvorenja, te je ne mogne savladati. Takva je osoba poput onoga ko traì uto~i{te
od ège u vatri, jer se preselio iz lo{ijeg u lo{e stanje. A da se strpio, Allah, d`.{., bi ga
pomogao da savlada svoju neda}u, a re~eno je da je nemogu}e da se stanje (ljudskog
ìvota) nikada ne mijenja.
(Devamul-hal minel-mehal.)
[ejh Ibn-'Usejmin
SPOLNI ODNOS SA TRUDNICOM

PITANJE: Da li je dozvoljen spolni odnos sa trudnom suprugom i da li u
Kuranu i sunnetu postoji tekst kojim se to dozvoljava ili zabranjuje?
ODGOVOR: Dozvoljeno je da ~ovjek ima spolni odnos sa svojom trudnom suprugom,

jer Uzvi{eni Allah kaè: @ene va{e su njive va{e. (El-Bekara, 223.)
Argument za ovo jesu i rije~i Uzvi{enog: i koji stidna mjesta svoja ~uvaju, osim od
èna svojih ili onih koje su u posjedu njihovu. (El-Muminun, 5., 6.)
Tako rije~i osim od èna svojih nisu ni~im ograni~ene (specificirane), jer je osnova da
je spolni odnos sa suprugom dozvoljen op}enito. Ono {to po Kuranu i sunnetu zabranjuje
spolni odnos ograni~ava ovu op}enitost, a s obzirom na to da u to ne spada spolni odnos sa
trudnom suprugom, onda za to i nije potrebno utvr|ivanje argumenata, jer je osnova
dopu{tenost toga.
ôvjeku nije dozvoljeno da op}i u spolni organ sa svojom suprugom koja je u
menstrualnom ciklusu, kao ni u analni otvor, a sve ostalo mu je dozvoljeno da ~ini. On ne
moè spolno op}iti ni sa ènom u nifasu, makar on trajao manje od ~etrdeset dana, a nakon
{to èni prestane nifas ili menstruacija, on ima pravo spolno op}iti sa svojom suprugom.
[ejh Ibn-'Usejmin
INTIMNA IGRA SUPRU@NIKA

PITANJE: Da li iz utrke izme|u Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i
majke vjernika Ai{e, r.a., moèmo izvesti propis kojim se dozvoljava
ènama bavljenje sportom? Molim Vas da to pojasnite.
ODGOVOR: Ova utrka koja je bila na posebnom mjestu, izgleda da se odigrala no}u
kada su ljudi spavali. Ona se odigrala u dàmijskom prostoru, u blizini dàmije ili na periferiji
grada, a vjerovatno je ta trka bila jedan od vidova lijepog i potpunijeg suìvota, ljubavi i
naklonosti supru`nika.
Na osnovu ove utrke zaklju~uje se da svaki mu` moè sa svojom suprugom raditi ne{to
sli~no, ali uz uvjet da to bude tajno i ne izaziva smutnju i ne poti~e strasti.
Ovaj doga|aj ne moè biti osnova za dono{enje propisa kojim se dozvoljava
upra`njavanje javnih sportskih aktivnosti, kao {to su razne igre, atletika, borila~ki sportovi
i drugo. On se odnosi samo na igru izme|u supru`nika na na~in koji smo spomenuli, a Allah,
d`. {., najbolje zna.
[ejh Ibn-Dìbrin
MEHR I SUPRUGINA PRIVATNA IMOVINA

PITANJE: Da li je dozvoljeno da mu` prisvoji imovinu svoje
supruge uz njen pristanak i da ga pripoji svojoj imovini ili mora
postojati suglasnost njihove djece?
ODGOVOR: Nema sumnje da je mehr i imovina koju je èna stekla radom, dobila kao
dar ili naslijedila, njeno pravo i njen imetak. Ona ga posjeduje i ona ima pravo da sama
raspolaè njime. Me|utim, dozvoljeno je da dozvoli muù da raspolaè jednim dijelom ili
cijelom njenom imovinom, na osnovu rije~i Uzvi{enog: I draga srca ènama vjen~ane
darove njihove podajte, a ako vam one od svoje volje od toga {ta poklone, to s prijatno{}u
i ugodno{}u uìvajte. (En-Nisa, 4.)
Dakle, ajetom se uvjetuje ènina draga volja i nema potrebe za pristankom njene djece,
ili bilo koga drugog, ako je ona pametna i ura~unljiva. Me|utim, nije dozvoljeno èni koketiranje
s time, pretjerano hvaljenje i naticanje muù na nos, kao {to nije muù dozvoljeno da se lo{e
pona{a prema suprugi ako mu ne bi dozvolila raspolaganje njenom imovinom. On ne smije
strogo postupati prema njoj niti joj nanositi {tetu i zlo, jer je ta imovina njena li~na imovina i
samo ona ima pravo na nju, a Allah najbolje zna.
[ejh Ibn-Dìbrin
GLEDANJE @ENA
U ÂSOPISIMA I NA FILMOVIMA
PITANJE: Da li je dozvoljeno gledanje golih èna u ~asopisima
ili na filmovima?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno gledanje golih èna niti je dozvoljeno kupovati ~asopise
ili, pak, video kazete sa slikama i kadrovima golih èna. [tavi{e, du`nost je to spaliti, kako
se ne bi pro{irivalo zlo i pojavio nemoral zbog postojanja uzro~nika tog nemorala.
[ejh Ibn-Dìbrin
NIJE DOZVOLJENO
UZETI NOVAC IZ NJEGOVOG D@EPA
PITANJE: Ja sam udata èna i imam ku}u, muà i djecu, hvala Allahu, d`. {. Ja klanjam,
postim i izvr{avam sve farzove, koje je Uzvi{eni Allah propisao. Imam jedno malo pitanje i
molim Va{u eminenciju da na njega odgovori. Naime, od novca predvi|enog za ku}ne
tro{kove ja ostavim jedan dio bez znanja moga muà, te uzimam iz njegovog dèpa ne{to
novca, tako|er, bez njegovog znanja. Hvala Allahu, ne tro{im taj novac na ono {to bi
izazivalo Allahovu srd`bu, a to radim {to ne znam kakva vremena mogu do}i i {to se bojim
za muà i djecu. Da li sam zbog ovog postupka grje{na imaju}i u vidu da se bojim Allaha, d`.
{., i Njegove kazne? Molim Vas da mi na ovo odgovorite.
ODGOVOR: Smatram da nije dozvoljeno da uzme{ novac iz njegovog dèpa bez

njegovog znanja, kako bi taj novac pohranila za kasnije, ukoliko on ne uskra}uje obavezne
izdatke. Smatram i to da nije dozvoljeno da od njega traì{ novac, a kod sebe ima{ novac od
prije koji nisi potro{ila. Mu` je onaj koji pohranjuje svoj novac kako bi se tro{io kasnije i on
svoju imovinu uve}ava i ~uva. Stoga, ti mora{ vratiti muù novac koji si pohranila bez
njegovog znanja, ili ga obavijestiti o tome i sa njim se lijepo dogovoriti, jer je to njegova
gotovina koja mu je uskra}ena bez njegovog znanja.
[ejh Ibn-Dìbrin
NIJE DOZVOLJENO PU[TANJE NOKTIJU

PITANJE: Da li je pu{tanje noktiju zbog ljep{eg izgleda
zabranjeno ili ne?
ODGOVOR: Nije dozvoljeno pu{tanje noktiju, naprotiv postoji naredba skra}ivanja

noktiju jednom sedmi~no, ili najvi{e, svakih ~etrdeset dana.
[ejh Ibn-Dìbrin
DA LI JAKA BOLEST UBLA@UJE GRIJEHE?

PITANJE: Da li te{ko}e smrtne agonije i bolesti ublaàvaju grijehe? Molim
Vas da odgovorite.
ODGOVOR: Svakako, sve {to zadesi ~ovjeka: bolest, nesre}a, briga ili tuga, pa ~ak
i trn koji ga ubode, bri{e njegove grijehe. Uz to, ako se strpi i nada se nagradi od Allaha, imat
}e nagradu za sabur koji je pokazao prilikom neda}e koja ga je zadesila. Nema razlike
izme|u neda}a koje ~ovjeka zadese prilikom smrti i onih prije. Sve neda}e vjernicima bri{u
grijehe, na {to ukazuju rije~i Uzvi{enog: Kakva god vas nesre}a zadesi, to je zbog grijehova
koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti. (E{-[ura, 30.)
Ako neda}e bivaju zbog onoga {to smo zaradili, onda to ukazuje na to da one bri{u one
grijehe koje smo uradili i zaradili.
I Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavijestio je da vjernika ne zadesi briga, tuga, ili bol, ~ak i ubod
trna, a da mu Allah, d`. {., time ne izbri{e grijehe.
[ejh Ibn-'Usejmin
Izbor iz fetvi za ène &#
SADR@AJ
REDGOVOR ............................................................................................................................................. 3
IZBOR IZ FETVI ZA @ENE ........................................................................................................................ 5
ÎSTO]A (TAHARET) ............................................................................................................................... 8
Povra}anje djeteta po odje}i ............................................................................................................. 8
Da li èna gubi abdest ako opere svije dijete ................................................................................... 8
Tretman sekreti koja iza|e iz ène ................................................................................................. 10
Stavljanje kane na kosu ne ukida stanje ~isto}e ........................................................................... 12
Tretman nedoumice u vezi s abdestom .......................................................................................... 14
Kako }e èna potrati kosu prilikom uzimanja abdesta .................................................................... 14
Na~in na koji se èna kupa (gusul) nakon spolnog akta, poluciranja
(dùnupluka) i menstruacije ............................................................................................................ 16
Da li (jestivo) ulje spada u tvari koje spre~avaju dolazak
vode do koè? ................................................................................................................................ 18
Poljubac ne kvari abdest ................................................................................................................. 20
Da, du`na se okupati! ..................................................................................................................... 22
HAJZ I NIFAS ......................................................................................................................................... 24
@ena nije ne~ista time {to je u hajzu i nifasu ................................................................................. 24
Tablete za spre~avanje menstruacije ............................................................................................. 26
Prekidanje mjese~nog ciklusa ......................................................................................................... 26
Odljev krvi nakon obavljenog kupanja ............................................................................................ 28
Ako se èna koja je imala menstruaciju okupa prije zalaska sunca,
du`na je klanjati podne i ikindiju ..................................................................................................... 28
î{}enje od mokra}e ène koja je u menstruaciji ........................................................................... 30
Dobila menstruaciju dok je bila u dàmiji ........................................................................................ 30
@eni u menstruaciji dozvoljeno je ~itati komentare Kurana ............................................................ 32
@eni u menstruaciji dozvoljeno je u~iti Kuran i ~itati knjige
u kojima su sadràne dove ............................................................................................................. 34
Namaz ène koja ima izvanmenstruacioni odljev krvi (istihada) ..................................................... 36
Ako èni koja je u postporo|ajnom periodu (nifas)
prestane te}i krv prije nego pro|e ~etrdeset dana,
ona je obavezna okupati se, klanjati i postiti ................................................................................. 38
Tretman ène koja abortira ............................................................................................................. 40
Tretman krvi koja se pojavi pet dana prije poro|aja ....................................................................... 42

Nije postila zbog menstruacije, a zbog stida nije napostila
propu{tene dane posta ................................................................................................................... 42
Slu~aj kada menstruacija potraje vi{e od uobi~ajne ....................................................................... 44
Poba~aj ène u tre}em mjesecu ..................................................................................................... 44
Dova ène sa menstruacijom .......................................................................................................... 46
Spolni odnos sa suprugom prije isteka ~etrdeset dana .................................................................. 46
Namaz ène sa menstruacijom ....................................................................................................... 48
@u~kasti i sme|kasti sekret nakon {to èna postane ~ista ne ubraja se ni u {ta ......................... 50
@eni u hajzu dozvoljena je upotreba kane ...................................................................................... 50
@ena sa hajzom i pisanje ajeta iz Kurana ...................................................................................... 52
Nemoj ùriti ..................................................................................................................................... 52
Krv koja se pojavi prije ciklusa nije mjerodavna i zbog nje ne treba propu{tati namaze ............... 54
NAMAZ ................................................................................................................................................... 56
Tretman osobe koja ne klanja ......................................................................................................... 56
@enama nije propisan ezan niti ikamet ............................................................................................ 58
Da li }e èna kojoj stalno izlazi mokra~a ostavljati namaz ? ......................................................... 58
[ta se prilikom sed`de prvo spu{ta, koljena ili ruke ? ................................................................... 60
Vesvese i sumnje u namazu ........................................................................................................... 60
Dok sam u namazu, zazvoni zvono ................................................................................................ 62
@ena u svojoj ku}i u blizini dàmije ne moè klanjati za imamom .................................................. 64
Nema smetnje u u~enju Kurana gledaju}i u Mushaf tokom no}nog namaza ................................. 64
Koji su safovi èna bolji ako se postavi pregrada izme|u njihi mu{karaca? ................................. 66
Ikamet u ènskom dèmatu ............................................................................................................ 66
Poro|ajni bolovi i namaz ................................................................................................................. 68
Poro|ajni bolovi bri{u grijehe .......................................................................................................... 68
D@ENAZA ................................................................................................................................................ 70
Nema smetnje da mu` ogasuli svoju suprugu ................................................................................. 70
Tretman organizovanja àlosti za mrtvacem ................................................................................... 72
Naricanje za umrlim ......................................................................................................................... 74
([erijatski) tretman udaranja po obrazima i cijepanja odje}e prilikom kakve nesre}e .................... 76
ZEKAT .................................................................................................................................................... 78
Da li moè za mene moj mu` dati zekat i da li je dozvoljeno dati zekat sestri}u? ........................ 78
Davanje zekata majci ...................................................................................................................... 78
Davanje zekat mudàhidima ............................................................................................................ 80
POST ...................................................................................................................................................... 82
Ti uloì napor, samostalno odlu~i, a Allah, d`.{., nikoga ne obavezuje preko mogu}nosti ........... 82
Du`na si napostiti i nahraniti siromahe ........................................................................................... 82
HAD@ I UMRA ......................................................................................................................................... 84
Izbor iz fetvi za ène &%
Dobila hajz prije nego je obavila umru ............................................................................................. 84

Ona nema grijeha ............................................................................................................................ 84
@elim obaviti had`, ali me moj mu` spre~ava ................................................................................. 86
Konzumiranje pilula protiv menstruacije zbog obavljanja hadà ..................................................... 86
@ena koja nema mahrema nije obavezna obaviti had` .................................................................... 88
@ena moè stupiti u obrede hadà i umre (u ihram) u odje}i kojoj èli ........................................... 90
Propisi (tretman) obavljanja hadà ène u hajzu ............................................................................ 92
Tretman ène koja zanijeti umru a ima hajz .................................................................................... 94
@enino ~ekanje dok se ne o~isti ..................................................................................................... 96
Nije skra}ivala kosu iz neznanja ..................................................................................................... 98
KURBAN ............................................................................................................................................... 100
ê{ljanje kose onoga ko htjedne zaklati kurban ........................................................................... 100
Pranje i ~e{ljanje kose tokom deset dana zul-hidèta .................................................................. 100
Dozvoljeno je da u nu`di èna li~no kolje kurban ......................................................................... 102
Brak ...................................................................................................................................................... 104
Tretman ograni~avanja potomstva ................................................................................................ 106
@enidba i udaja na prvom mjestu ................................................................................................... 108
Djevojka se ne moè prisiliti da se uda za onoga koga ne èli .................................................... 110
Zaprosio me je poboàn mladi}, ali moja majka nije na to pristala ............................................... 112
@enin mehr jeste njeno pravo ........................................................................................................ 114
O vi{eènstvu ............................................................................................................................... 116
Nema opre~nosti u ajetima o vi{eènstvu .................................................................................... 118
Ne treba obavezivati suprugu onim {to joj je naporno i te{ko ...................................................... 120
Muslimanki nije dozvoljena udaja za inovjerca .............................................................................. 122
Odabiranje muà ........................................................................................................................... 124
Veze izme|u momka i djevojke prije braka ................................................................................... 126
Ejakuliranje izvan rodnice prilikom sno{aja uvjetovano je dozvolom supruge .............................. 128
Gledanje u sve djelove tijela bez ograni~enja ............................................................................... 130
Tretman spolnog op}enja u analni otvor ène .............................................................................. 130
Zabrana rukovanja sa ènama kojima mu{karac nije mahrem ...................................................... 132
Moj savjet ènama usjedelicama ................................................................................................... 134
SU@IVOT I ODNOS ME\U SUPRU@NICIMA ......................................................................................... 136
Moj mu` ne postupa prema meni na lijep na~in ............................................................................ 136
Moj mu` me grdi i proklinje ............................................................................................................ 138
@ena uzima muù novac bez njegova znanja ............................................................................... 140
RAZVOD BRAKA .................................................................................................................................. 142
Zahtijevanje razvoda zbog potrebe za tim .................................................................................... 142
Sterilnost muà razlog za zahtijevanje razvoda ........................................................................... 142
[erijatski tretman razvoda braka sa ènom u hajzui da li je on punovaàn ? .............................. 144
IDDET I IHDAD ..................................................................................................................................... 146

Koliki je iddet ène koja je trudna, a ~iji mu` umre ? ................................................................... 146
Obla~enje crne odje}e prilikom àlosti nema osnova ................................................................... 146
HID@AB, ODJE]A I UKRASI ................................................................................................................ 148
Tretman izrugivanja èni koja nosi [erijatom propisan hidàb i pokriva lice ................................ 148
Tretman obla~enja perike .............................................................................................................. 150
Tretman skra}ivanja kose u slu~aju ène ..................................................................................... 150
RAZNOVRSNE FETVE .......................................................................................................................... 152
Zna~enje konstatacije da su ène krnjave vjere i razuma ............................................................ 152
Rad ène zajedno s mu{karcima .................................................................................................. 156
Tretman publiciranja devijantnih ~asopisa, rada na njima, njihove distribucije i kupovine ............ 160
Kuran je nadomje{taj .................................................................................................................... 162
Tretman odstranjivanja dlaka kod èna ........................................................................................ 164
[erijatski tretman preferiranja neke djece nad drugom ................................................................. 164
Drànje psa u ku}i ........................................................................................................................ 166
Tuma~enje snovi|enja umrle osobe .............................................................................................. 168
[erijatski tretman prisustvovanja èna znanstvenim skupovima ................................................. 168
Dozvoljena je plasti~na operacija zbog uklanjanja deformacija .................................................... 170
@eni nije dozvoljeno ljubiti one koji joj nisu mahremi ..................................................................... 170
@ene }e u Dènnetu imati muève ................................................................................................ 172
Najgori je ~ovjek dvoli~njak .......................................................................................................... 174
[erijatski tretman samoubistva ..................................................................................................... 174
Spolni odnos sa trudnicom ............................................................................................................ 176
Intimna igra supru`nika ................................................................................................................. 176
Mehr i suprugina privatna imovina ................................................................................................ 178
Gledanje èna u ~asopisima i na filmovima .................................................................................. 178
Nije dozvoljeno uzeti novac iz njegovog dèpa ............................................................................ 180
Nije dozvoljeno pu{tanje noktiju .................................................................................................... 180
Da li jaka bolest ublaùje grijehe? ................................................................................................ 182
Sadràj .......................................................................................................................................... 185

Fetve o Zenskim Pitanjima

Cargado por

Información del documento

Derechos de autor

Formatos disponibles

Compartir este documento

Compartir o incrustar documentos

Opciones para compartir

¿Le pareció útil este documento?

¿Este contenido es inapropiado?

Copyright:

Formatos disponibles

Fetve o Zenskim Pitanjima

Cargado por

Copyright:

Formatos disponibles

FETVE

Sarajevo, 2001. - 1422. H.G.

Naslov prijevoda: FETVE O @ENSKIM PITANJIMA

Fetve sakupio Muhammed el-Musnid

S arapskog preveo Muhamed Mehanovi}

[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}

Lektor i korektor Omer Resulovi}

DTP Mujagi} Mersad

[tampa OKO - Sarajevo

Drugo izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMA

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Fetve o `enskim pitanjima / fetve sakupio Muhammed el-Musnid; (s arapskog preveo

Prijevod djela: Fetava el-mere. - Tekst na bosanskom i arapskom jeziku

ISBN 9958 - 880 - 27 - X

Direktor Regionalnog ureda

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

Sarajevo, 2001-1422 H.G.

POVRA]ANJE DJETETA PO ODJE]I

ODGOVOR: Mjesto na koje je povratilo dijete-dojen~e, koje jo{ ne konzumira hranu

DA LI @ENA GUBI ABDEST

STAVLJANJE KANE NA KOSU

KAKO ]E @ENA POTRATI

NA^IN NA KOJI SE @ENA KUPA (GUSUL)

DA LI (JESTIVO) ULJE SPADA U TVARI KOJE

ODGOVOR: Prije samog odgovora na ovo pitanje, `elim da pojasnim da Uzvi{eni

POLJUBAC NE KVARI ABDEST

ODGOVOR: Prenosi se od Ai{e, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio neku od

DA, DU@NA SE OKUPATI!

@ENA NIJE NE^ISTA TIME

ODGOVOR: Dozvoljeno je `eni koja se boji da bi mogla dobiti menstruaciju na had`u

PREKIDANJE MJESE^NOG CIKLUSA

@ENI U MENSTRUACIJI DOZVOLJENO

ODGOVOR: Nema smetnje u tome da `ena u menstruaciji ili sa post-poro|ajnim

@ENI U MENSTRUACIJI DOZVOLJENO

NAMAZ @ENE KOJA IMA

AKO @ENI KOJA JE U

TRETMAN @ENE KOJA ABORTIRA

TRETMAN KRVI KOJA SE

NIJE POSTILA ZBOG

SLU^AJ KADA MENSTRUACIJA

POBA^AJ @ENE U TRE]EM MJESECU

DOVA @ENE SA MENSTRUACIJOM

ODGOVOR: Da, to je dozvoljeno, pa ~ak je i po`eljno da `ena sa menstruacijom {to

SPOLNI ODNOS SA SUPRUGOM

PITANJE: Da li ~ovjek mo`e imati spolni odnos sa svojom

ODGOVOR: Nije dozvoljeno spolno op}iti sa suprugom koja je u nifasu, {to

NAMAZ @ENE SA MENSTRUACIJOM

KRV KOJA SE POJAVI

@ENAMA NIJE PROPISAN

DA LI ]E @ENA KOJOJ STALNO

[TA SE PRILIKOM SED@DE

VESVESE I SUMNJE U NAMAZU

ODGOVOR: Ti si du`na da bude{ oprezna u pogledu tih vesvesa, da se protiv njih

DOK SAM U NAMAZU, ZAZVONI ZVONO

@ENA U SVOJOJ KU]I U BLIZINI

KOJI SU SAFOVI @ENA

IKAMET U @ENSKOM D@EMATU

PORO\AJNI BOLOVI I NAMAZ

PORO\AJNI BOLOVI BRI[U GRIJEHE

ODGOVOR: [erijatski argumenti ukazuju na to da nije grijeh i ne smeta da `ena

ODGOVOR: Sastajanje u ku}i umrlog ~ovjeka da bi se jelo i pilo i u~io Kur'an je

ODGOVOR: Nije dozvoljeno oplakivanje, naricanje, cijepanje odje}e, udaranje po licu

ODGOVOR: Udaranje po licu, cijepanje odje}e i naricanje prilikom nesre}e zabranjeno

[tampa OKO - Sarajevo

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMA

Prijevod djela: Fetava el-mere. - Tekst na bosanskom i arapskom jeziku

ODGOVOR: Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., navodi se da je rekao: Nisam vidio