"N JIJN h.N *..

' *

i",:

J*

'-* **'

LIS'A*

O T P IS A N O

*'7
Vot ooiuk*

UNIVERZITET

U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

FRANJO KOUL

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS ENE U BOSNI I HERCEGOVINI

(rezultati istraivanja)

S a ra je v o ,

1973.

Recenzent: prof. d r S t o j a n Tomi

Za izdavaa: prof. J o c o M a r j a n o v i

S ADR AJ Strana Predgovor . 7

I) Teorijski osnovi istraivanja 1. Konceptualizacija predm eta istraivanja . Predmet istraivanja Cilj istraivanja Uzorak i dinamika istraivanja 2. ena u svijetlu socijalistikog misaonog nasljea . 3. Sistem pravne regulacije socijalnog statusa ene (Zvonko S t e n e k ) ...................................................... II) Samoupravni i radni status ene (Kvalitativna analiza) 1. Polazne pretpostavke . 2. Hipotetiki o k v ir i..... a) Generalna hipoteza . . . . b) Ralamba generalne hipoteze . c) Ralamba posebnih hipoteza . d) Sistematski pregled varijabli 69 69 70 71 74 63 . 13 17 20 21 23 39

Strana 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Statistiki indikatori drutvenog statusa ene inioci sam oupravnog statusa ene . Institucionalni okviri socijalne stabilnosti ene . Sam oupravni status ene . Radni status ene . Tradicija i porodini ivot Obrazovanje kao dim enzija drutvenog statusa ene .113 127 143 149 77 89 101

III)

Prilozi Prilog 1: Upitnik . Prilog 2: Distribucija odgovora . Prilog 3: Tabele 2143 157

.175 191

P R E D G O V O R Brojne ivotne injenice godinama nas upozoravaju da je pro ces emancipacije ene u Bosni i Hercegovini usporen, ako ne i u zastoju. Mnogi indikatori iz prakse upuuju na zakljuak da je nuna bra i efikasnija drutvena intervencija da bi se otklonili i nioci koji spreavaju puno ukljuivanje enskog stanovnitva u samoupravne tokove i procese. Iako je nauno ispitivanje socijalnog i samoupravnog statusa ene u naem prostoru esto pokretano, ipak do sada nemamo niti jedno serioznije istraivanje sa naunim pretenzijama, jer su problemi, vezani za drutveni status enskog stanovnitva, posmatrani i analizirani preteno na nivou politikih ocjena te su na bazi toga izvoeni vrijednosni sudovi i fiksirane vrijednosne injenice. Poznato je da izvoenje zakljuaka i donoeje sudova na bazi statistikih pokazatelja i im presija ima ogra nien domet i da korist od takvog prouavanja kompleksnih pojava moe da bude samo trenutna i prolazna, upotrebljena za kon kretna rjeenja i akcije, a ne oslonac za graeje cjelovite koncepcije na dui rok. S obzirom na sve to, a na temelju uvida u ukupnu sloenost socijalnog statusa enskog stanovnitva, posebno u Bosni i Herce govini, Republika konferencija za drutvenu aktivnost ena Bosne i Hercegovine pokrenula je inicijativu da se svestranije istrai i pro ui stanje drutvenog i samoupravnog statusa ene, kako bi se sa vie^ pouzdanosti i na bazi vrstih argumenata moglo pristupiti drutveno-politikim poduhvatima. Poto jedno istraivanje ne moe da obuhvati sve aspekte tako sloene drutvene stvarnosti, inicijatori i autor istraivakog rada su se sporazumjeli da se istraivanjem obuhvate najhitnije dimen zije socijalnog statusa. Stoga je istraivanje usmjereno upravo na probleme radnog i samoupravnog statusa enskog stanovnitva dvije dimenzije, kojima je u najveoj mjeri determiniran socijalni status ovjeka u samoupravnom drutvu, a dakako i ene.

Osim toga, istraivanje je obuhvatilo kategoriju zaposlenih ena u drutvenom sektoru, uz dopunu jednog broja ena koje smo no minalno odredili kao domaice. Istraivanjem nisu obuhvaene ostale kategorije ena, prije svega: ene sa sela. Takoe je izostavljena analiza drugih aspekata ukupnosti socijalnog stanja koje se odreuje kao ensko pitanje. U tom pravcu izraavamo nadu da je na rad samo jedan u nizu onih koji bi trebalo da uslijede. Naslov naeg rada Samoupravni i radni status ene u Bosni i Hercegovini opredjeljuje aspekte i pojave koje smo istraivali. N edostatnost istraivanja u preanjim vremenima, kao i istraiva nja drugih dimenzija ovog jedinstvenog fenomena, u mnogome je oteala na zadatak, jer, uslijed toga, nije bilo mogue izvriti poreenja ni u vremenskom, a ni u sadrajnom pogledu, na osnovu ega bi se mogli jasnije odrediti trendovi razvoja. Zbog toga smo se i odluili da, poreci em pirijskih injenica i njihove interpreta cije, u osnovnim linijam a osmislimo teorijske implikacije i sistem pravne regulacije, kao zasebna poglavlja, da bismo bar na taj nain mogli uiniti osnovne kom paracije prolosti sa sadanjosti te prav nih norm i i realne drutvene situacije. Ovaj projekt je realizovan zahvaljujui koordiniranoj pomoi Republike konferencije za drutvenu aktivnost ena Bosne i Her cegovine, Republikog fonda za nauni rad SR Bosne i Hercegovine i Fakulteta politikih nauka u Sarajevu. U istraivanju su uestvovali: Rudi Stojak, koji je izvrio sta tistiku obradu podataka i izradio tabele, m r Boidar Jaki, kao konsultant za metodologiju istraivanja, prof. Nedim arac, kao nauni konsultant i m r Zvonko Stenek, kao autor poglavlja Sistem pravne regulacije socijalnog statusa ene. Ovom prilikom im izra avam punu zahvalnost na plodnoj i uspjenoj saradnji. S posebnim zadovoljstvom se zahvaljujem studentima Fakul teta politikih nauka u Sarajevu, koji su odgovorno i solidno oba vili rad na anketiranju i sreivanju podataka, kao i svim ostalim saradnicim a koji su, svojim radom i podrkom, doprinijeli realiza ciji projekta istraivanja. Izuzetnu zahvalnost dugujem svim drugaricam a koje su nale vremena, strpljenja i volje da iznesu svoja m iljenja i stavove o ovom izvanredno vanom problemu nae drutvene stvarnosti. U Sarajevu, oktobra 1972. godine. A utor
8

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS 2ENE U BOSNI I HERCEGOVINI

TEORIJSKI OSNOVI ISTRAIVANJA

1. KONCEPTUALIZACIJA PREDMETA ISTRAIVANJA Drutveni status ene bilo gdje, pa i u Bosni i Hercegovini, mo gue je posmatrati i analizirati imajui u vidu cjelokupnu socijalnu situaciju, a naroito globalnu drutvenu strukturu. Tako je mogue ispitivati drutveni status ena kao grupe izdvojene iz cjelokupne strukture drutva po jednom kriteriju polu. Takvo ispitivanje mogue je postaviti teorijski, kao i striktno empirijski. Upravo iz tog razloga, od samog poetka nali smo se pred pitanjem kako odrediti okvire istraivanja! U sluaju da se ostane iskljuivo na teorijskom nivou razm atranja socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini, moe se desiti da se otkriju neki znaajni sadraji so cijalne stvarnosti. S druge strane, ako bi se ostalo iskljuivo na nivou empirijskih injenica, koje smo sakupili u procesu istrai vanja, moglo bi dovesti do gubljenja teorijskog oslonca. Bilo je, dakle, neophodno povezati jednu i drugu dimenziju u istraivanju. Na osnovno pitanje istraivanja, kakav je stvarni drutveni status ene u Bosni i Hercegovini trebalo je odgovoriti u okviru skromnih materijalnih mogunosti i u kratkom vremenskom pe riodu. Odgovoriti na to pitanje znailo je razmotriti kako se stanje u toj sferi drutvenih odnosa reflektuje na ukupan koncept samo upravljanja, a naroito kako se odraava na proces realizacije sa moupravljanja u praksi. Trebalo je, dakle, raistiti teren, opredijeliti se za osnovni princip u istraivanju, a u isti mah zadovoljiti i neke zahtjeve po stavljene u prijedlogu da se istraivanje obavi. Zato nas je, prije svega, morao da zanima status ene u Bosni i Hercegovini, a ne status ene uopte, pa otuda i naa potreba da se vie od svega
13

oslonim o na iskustvene injenice kako se one pojavljuju u bosanskohercegovakom drutvu. Slijedei tu logiku, ali i teorijske zahtjeve koje ovakvo istraivanje postavlja, sm atrali smo da je nuno ui niti napor da se teorijski relevantna saznanja ukljue u samo istra ivanje. Odmah se, kao drugo, postavilo i pitanje optimalnosti okvira istraivanja, pogotovo ako se respektuju objektivne mogunosti i okolnosti. Naime, pitanje socijalnog statusa ene ii tzv. ensko pi tanje spada u red najsloenijih drutvenih pojava novijeg vreme na. Znaajan dio novije istorije socijalistikog pokreta, ne moe se shvatiti bez objanjenja tzv. enskog pitanja, odnosno bez pune svijesti o ulozi i statusu ene u drutvu. ena ukljuujui sve ono to odreuje njen socijalni status ini dio drutvene struk ture i utjee na cjelokupnu socijalnu situaciju u bilo kojoj fazi no vije istorije. Socijalistiki pokret je u ovoj oblasti ostvario neko liko klasinih radova koji su postavili tem eljna pitanja i stvorili platform u od koje se moe poi u svakom istraivakom poduhvatu ove vrste. Meutim, od vrem ena kada su o eni i njenom statusu u drutvu pisali i govorili klasici m arksizm a i Bebel mnogo se ta u svijetu izmijenilo, a pogotovo u naem drutvu. Revolucija je ra zorila stare klase i klasne odnose, a i dalje perm anentno vri uticaj na osnovna drutvena zbivanja. ena vie nije reducirana na bio loke funkcije, na prirodni poziv. Stari koncepti i gledanja na enu i njenu drutvenu ulogu, bar to se tie nae stvarnosti, vremenom nestaju, tako da se vie ne postavlja pitanje deklarativnog ili ustavnog priznanja ravnoprav nosti ene, nego njene faktike ravnopravnosti. Naravno, ne treba zaboraviti da u naoj stvarnosti jo ive mnogi recidivi prolosti, ne samo u sferi svijesti nego i u svakodnevnom ivotu. Takoe su se zadrale neke predstave iz fem inistikih pokreta, kao to brojni zahtjevi u razrjeavanju problema socijalnog statusa ene imaju stare forme i stare sadraje. S d ruge strane, u Bosnf i Hercegovini se specija ln o .m ora ju respektovati jaki elementi tradicije po kojoj je ena vjekovima biia u neravnopravnom poloaju. Sve to upuuje na zakljuak da ustavno i pravno regulisanje socijalnog statusa ene, kojim je ona dobila ravnopravnost i kojim je ukinuta njena klasina klasna pozicija, nije po sebi dovoljno da bi se ostvarila i realna ravnopravnost ene, na to upuuju mnoge indicije iz svako dnevnog ivota. Na takav zakljuak naroito upuuje injenica da je stari koncept porodice ostao jo uvijek u osnovi netaknut. Otuda
14

se namee pitanje kako konciprati porodicu u novim uslovima, jer je jasno da stvarne promjene nema bez prilagoavanja tradicional nog modela porodice novim socijalnim institucijama. Kao proces radikalnih prom jena u ukupnoj strukturi, revolu cija neumitno mijenja i stare sisteme vrijednosti i stare kriterije socijalnog vrednovanja. Kada se stari sistem uzdrma i doivi pro mjene, individua, jednako kao i socijalna grupa, nalazi novo mjesto i novu ulogu u odnosu na nastalu promjenu. Novi istorijski okvir koji na nov nain odreuje drutveni status ene ukida mogunost feministikog pristupa tzv. enskom pitanju. U savremenim jugoslovenskim prilikama ene su sastavni dio samoupravne drutve ne strukture, a borba za emancipaciju i ravnopravnost ene samo je dio opte borbe za dezalijenaciju ovjeka. to ene nesumnjivo imaju i neke specifine, posebne probleme, nije dokaz da se borba za ravnopravnost moe i treba da vodi van tokova borbe za oslo boenje radnika kao ovjeka. S druge strane, neravnopravnost ene je indikator postojanja drutvene neravnopravnosti i nejednakosti, kao to je i pokazatelj nepostojanja stvarne samoupravne strukture, jer su jednakost i ravnopravnost svakako meu prvim temeljnim kriterijima samoupravnog organizovanja drutva. U traganju za odreenjem drutvenog statusa ene pomenuemo neke od najhitnijih dimenzija nastalih promjena. P r v o , ena vie nije kao to je ranije bila u poziciji da trai ustupke od suprot nog pola, njena drutvena uloga i socijalne funkcije nisu vie redu cirani na bioloke funkcije i prirodni poziv ene. Savremena ena nema vie potrebe da postavlja zahtjeve da joj se obezbijede ele mentarna graanska prava. Ta su joj prava u naem drutvu revo lucijom obezbijeena, a normativnom aktivnou socijalistike drave potvrena. Ustav i pravni sistem regulisali su njen drutveni status, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri ena moe u svako dnevnom ivotu da ostvari garantovana prava. Prema tome, ako su neki stari problemi nestali, ne znai da je pitanje emancipacije ene u cjelini rijeeno. Tako se danas problem zaostale svijesti i konzervativne tradicije snano odraava na svakodnevni ivot ene. Zbog toga je danas nuno uiniti nove korake kako bi zapoeti pro ces emancipacije i drutvene afirmacije ene izbjegao stanje stag nacije. Istorijski posmatrano, kad god se nala u poziciji drutvene nesigurnosti i ugroenosti, kada je bila diskriminirana, usljed ne moi da razrijei pitanje svoga statusa, ena se najee prihvatala
15

isprobanih instrum enata zatite, kao to su koritenje biolokih svojstava bijeg u klasini model braka, tu stabilnu i sigurnu zajednicuj To su sredstva zatite na individualnom planu. S glo balnog stanovita ona se pokazuju kao samoodbrana, a ne kao rjeenje eninog drutvenog statusa. Jer, ena je ipak najee i na j neposredni je bila podreena u okvirim a tradicionalnog patri jarhalnog i graanskog (klasnog) braka. Dakle, za nas je jedno od krupnih p itan ja bilo gdje da ena potrai stabilnost svog drutve nog poloaja i socijalnu sigurnost kao lan samoupravne zajednice? Da li u globalnoj zajednici, porodici ili u drutvenom procesu pro izvodnje? D r u g o , u prolosti su se funkcije ene uglavnom iscrpljivale u obavljanju poslova tzv. prirodnog ivotnog poziva ene; ona je drala tem elje kue, bila m ajka, odgojiteljica, supruga, poldona muu kao hranitelju. Funkcija hranitelja pripadala je mukarcu, a sve druge funkcije u porodici eni kao supruzi i majci. Ekonomski ugroena, u uslovima u kojim a nije mogla da zadovoljava elemen tarne potrebe, ena je prihvatila takav drutveni status i pomenute funkcije. Njen ja v n i ivot bio je reduciran na vrlo mali broj mani festacija, a privatna sfera obuhvataTa je manje-vie cio njen ivot. Tako je privatna sfera determ inirala drutveni status ene, odre ujui ga, prije svega, kao neravnopravan u tradicionalnom braku. Na staroj ekonomsko-materijalnoj osnovi ena je bila pomona radna snaga, osoba za obavljanje prljavih kunih poslova nedo stojnih superiornijeg pola. Tako se klasni interes kao istorijski sup stra t m anifestovao kao klasna eksploatacija jednog pola nad dru gim. Treba, m eutim , prim ijetiti da se u toj sferi odigralo nekoliko krupnih prom jena koje su omoguile eni da nadie poziciju eksploatisanog partnera i da ne bude rtva tehnike nerazvijenosti dru tva. Te su prom jene brojne, a ovdje e biti m arkirane tri, po na em m iljenju, najvanije: (1) Tehnika revolucija, iji smo savremenici, ve je razorila stare modele privreivanja i naine rada i, time, je oslobodila enu inferiornog statusa koji je proizlazio iz nedovoljnosti njenih fizikih snaga za obavljanje brojnih vrsta po slova. U obavljanju mnogih poslova, zahvaljujui razvoju tehnike, fizika radna snaga vie nije odreujui inilac. Na drugoj strani, tehniki razvitak stvorio je eni slobodno vrijeme, koje moe da koristi kao prostor za svoju drutvenu aktivnosjJ(2) Privatna ovje kova sfera, a naroito sfera braka, danas je drastino suena, dok su javne sfere proirene, obuhvatajui mnoge nove aspekte ovje kovog ivota. Otuda vie nije mogue ni enin socijalni prostor
16

svesti iskljuivo na privatnu sferu. Takav razvitak je brojne enine aktivnosti uinio drutvenim i javnim, a neke probleme socijalnog statusa ene uinio je transparentnijim . (3) Napokon, u novim istorijskim okolnostima i na bogatijoj ekonomskoj osnovi ena vie ne mora svoje ivotne potrebe da reducira na minimum. Ona po staje otvorena za bogatstvo drutvenih sadraja, a njene ljudske po trebe se stalno umnoavaju. Sasvim je, otuda, normalno da u novoj situaciji ena vie ne moe da snosi iskljuivu odgovornost za odgoj djece, tim prije to podizanje podmlatka vie ne spada iskljuivo u privatnu sferu, niti moe da bude privatna stvar branih drugova. Kao ravnopravna, ona s pravom trai da tu odgovornost dijeli s dru gim drutvenim iniocima muem, odgojnim institucijama, pa i irom drutvenom zajednicom. Najzad, Qsim_te_pragresivne linije u emancipaciji ene, neop hodno je pomenuti da u naem drutvu moe takoe da se zapazi i izvjesna regresivna linija. U. revoluciji i poslijeratnoj izgradnji ena je izvojevalA-Svoju ravnopravnost. ene su u narodno-oslobodilakoj borbi uestvovale ravnopravno, a svoje funkcije i drutvene poslove obavljale su sa isto toliko uspjeha kao i mukarci. Meu tim, ako danas pogledamo formalnu strukturu vrhova moi, odlu ivanja! upravljanja, -vidjeemo da se stanje znatno izmijenilo s obzirom na uee ena. Moe se rei da je uee ena u forumima na svjmjiivoiiriaT_u svim socijalno-politikim strukturam a takorei Simbohnb: Uee enajsvodi se na one okvire iz kojih ne mogu ozbiljnije uticatfna osnovne drutvene tokove.

PREDMET ISTRAIVANJA Najoptije reeno, predmet istraivanja je socijalni status enskog stanovnitva Bosne i Hercegovine. Konkretnije odreen, predmet istraivanja je samoupravni i radni status enskog stanov nitva BiH, zato to ta dva elementa, po naem miljenju, najhitnije utiu na cjelokupni socijalni status ene. Najoptiji okvir istraivanja, po prirodi stvari, zahtijeva pomno ispitivanje fenomena koji je tradicionalno odreen kao ensko pi tanje. Ni jedno straivanje koje pretenduje na izvoenje precizno zasnovanih zakljuaka i na otkrivanje uzroka ne moe se ograniiti samo na ispitivanje konkretne situacije, nego se dijelom mora koncentrisati na ispitivanje prolosti, kako bi se mogao projicirati bu
17

dui trend kretan ja pojava. U optim napomenama smo fiksirali da se sam oupravni i radni status ene sm atra osnovnim i central nim pitanjem , a ostali elementi dopunskim, te stoga ostaju izvan fokusa istraivanja. R espektujui vrem enski poredak u razvoju pojave koja je pred m et naeg istraivanja, iri okvir istraivanja obuhvata: (1) Teo rijsko zasnivanje analize problem a i kratak istorijski osvrt na ge nezu savremenog socijalnog statusa ene. Posebna panja posveena je osnovnom teorijskom stanovitu do kojeg je doao socijalistiki pokret. (2) ena u sam oupravljanju: prom jene koje je sistem sa m oupravljanja izazvao u cjelokupnoj stru k tu ri drutva i njihov odraz na socijalni status enskog stanovnitva. (3) Specifina obi ljeja socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini: tradicionalno p atrijarhalno naslijee je jedna od znaajnih komponenti ne samo za razum ijevanje socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini, nego i za napore da se drutveni poloaj ene izmijeni. U tom pravcu posebnu specifinu teinu dobijaju elementi socijalne inercije. (4) K vantificiranje karakteristinih obiljeja socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini. Ui okvir istraivanja obuhvata, prije svega, pitanje kako opti drutveni inioci utiu na socijalni status ene. Posmatrano iz ovog ugla, nae istraivanje je obuhvatilo slijedee relacije: (a) ena i sam oupravni koncept socijalne organizacije opte socijalne de term inante statusa ene u Bosni i Hercegovini; (b) ena i idejnopolitike determ inante njenog socijalnog poloaja; (c) Radni status ene u uslovima sam oupravljanja. Kao dopunski elementi koji su od bitnog znaaja za nareene centralne, istraivanjem su obuhvaeni slijedei inioci: (d) ena i socijalna tradicija u BiH; (e) Obrazovanje i status ene; (f) Radni status i status ene u porodici. Prem a tome, predm etom istraivanja su obuhvaena dva cen tralna pitanja: (1) Socijalni status i uloga ene u razvoju samoupravnih od nosa. To je tem eljno pitanje i temeljni okvir u kome se manifestira drutveni poloaj ene u naem socijalnom miljeu. (2) ena u procesu rada, njen poloaj i mogunosti ostvare nja njene uloge u osnovnom drutveno-ekonomskom okviru ivota ovjeka uopte. Sa stanovita drutvene prakse, od rjeenja ovog pitanja bitno zavisi osloboenje ene u cjelini.

Analiza socijalne tradicije u odnosu na stav prema enskom stanovnitvu, kao i analiza obrazovnog i porodinog statusa ene, posluili su u istraivanju samo kao dopune u objanjenjim a njene samoupravne radne pozicije. Prema tome, ovi elementi nisu bili ispitivani sami po sebi, kao nezavisni faktori, nego samo u funkciji produbljivanja objanjenja dva osnovna pitanja s kojima se istra ivanje suoilo. Ovdje je, ini se, nuno, u obliku optih napomena, skrenuti panju na jo dva momenta. Opti poloaj i odreene drutvene uloge ene se u osnovi realizuju ili ne realizuju_u tri osnovna soci jalna okvjr a jo rc id ic i, radnoj organizaciji gdje je zaposlena i glo balnoj drustveiipj^ajedhici.'Zbog toga u istraivanju nije bilo mo gue izbjei bilo kojTocTovih socijalnih okvira. Ali se otvara pitanje u kome od ovih socijalnih okvira treba da bude teite ispitivanja, a da pri tome ne budu zanemarena ostala dva. Druga napomena sastoji se u slijedeem: brak i porodica su jo uvijek osnovne elije drutva. To je istina za svako savremeno industrijsko drutvo, pa i za nae. Zato ni jedno istraivanje soci jalnog statusa ene ne moe posluiti, pa ni nae nije moglo po sluiti, kao osnova za zakljuivanje a da se ne analizira porodini status ene. Zbog toga nam se u istraivanju postavilo pitanje mje re, odnosno irine istraivakog zahvata u probleme porodinog statusa ene. Ovaj smo problem izdvojili zbog toga to se istrai vanja kao to je nae najee i svode na ispitivanje problema po rodice i braka. Na je cilj u toj sferi bio ogranien: porodini status jbaiej3osmatrali smo samo kao jednu od karakteristika njenog cje lokupnog socijalnog statusa, imajui posebno u vidu njen uticaj na samoupravni i radni status. ' CILJ ISTRAIVANJA Cilj naeg istraivanja treba, prije svega, traiti u nastojanju da se na bazi prikupljene teorijske i empirijske grae prui jasnija slika o samoupravnom i radnom statusu ene u Bosni i Hercego vini; jasnija od one koja se moe stei na osnovu parcijalnih uvida i nesistematinih impresija. Izvjesna opreznost koja je dola do iz raaja u ovako odreenom cilju istraivanja je namjerna, jer je razumljivo da se, s jedne strane, u razvijenoj drutvenoj strukturi ne mogu donositi zakljuci i vriti drutveni poduhvati na bazi im
19

presija i svakodnevnih zdravorazum skih saznanja, kao to se s druge strane, prvi koraci u ispitivanju na jednom nedovoljno po znatom podruju m oraju vriti k rajnje obazrivo. Prema tome, autor je svjestan da rezultati ovog istraivanja nisu ni mogli da osvijetle sve aspekte socijalnog statusa ene u BiH, nego da predstavljaju samo jedno od moguih polazita za dalje napore u istraivanju pro blem a u cjelini. Tek nakon tih istraivanja bie, eventualno, mo gue izgraditi cjelovitiju predodbu o istraivanom fenomenu. U nasto janju da ovaj osnovni cilj naeg istraivanja specifici ram o, nuno je naglasiti da smo nastojali da ispitamo kako i u ko joj m jeri dvije navedene determ inante utiu na poloaj i drutvenu ulogu enskog stanovnitva BiH. Sa stanovita mogunosti i prak tine akcije vano je napom enuti da su to dvije sfere - samoupravna i radna u kojim a drutvo moe najefikasnije da djeluje. Problemi koncentrisani u tokovima sam oupravnog odluivanja i radnom pro cesu, odnosno njihovo razrjeavanje, u najveoj moguoj mjeri za vise od drutvenih inilaca i subjektivnih napora drutvene zajed nice, vie nego kada su u pitan ju neke druge sfere, kao to je, na prim jer, porodina, u kojim a je tzv. ensko pitanje takoe oz biljno i sloeno. Ako ve polazimo od pretpostavke da svako istraivanje pred stavlja sintezu teorijske i em pirijske komponente i da je samo tako mogue stvoriti jednu konzistentnu i nauno relevantnu sliku o onom dijelu drutvene stvarnosti kojim se istraivanje bavi, onda je jedino tako mogue osloboditi se paualnih tvrdnji i jednostra nog gledanja na problem koji nas interesuje. S druge strane, konzekventno izvedeni zakljuci treba da rezultiraju iz ukupnog istra ivanja, je r tek tako mogu predstavljati relativno solidnu bazu za socijalnu akciju i politike i druge drutvene mjere koje je mogue poduzeti. Mada je relativno usko odredio cilj istraivanja, autor se trudio da to ne utie na kvalitet ostvarenog rezultata, nego je, tavie, nastojao, gdje je god to bilo omgue, da otvori mogunost za nastavljanje istraivanja na novim podrujim a da bi se na taj na in najzad, dolo do jedne sistematske i cjelovite iskustvene eviden cije o socijalnom statusu ene u Bosni i Hercegovini u svim njego vim aspektima. Napokon, kada je rije o ciljevima istraivanja, autor je duan da se ogradi u jo jednom pravcu. Naime, potrebno je ponovo na
20

glasiti da je ovaj istraivaki napor bio usmjeren, prije svega, na zadovoljenje nekih aktuelnih potreba drutvene prakse, to ga, s druge strane, ipak nije moglo navesti da odstupi od naunog tre tiranja problema i od pokuaja da izvede nauno relevantne za kljuke. Naprotiv, autor je nastojao da nae, koliko god je to bilo mogue, pravu mjeru i da, na taj nain, izbjegne apstraktnost teo rijskog razmatranja, kao i politiki prakticizam i pragmatizam, koji ni samoj socijalnoj akciji na dui rok ne bi mogao korisno da poslui. UZORAK I DINAMIKA ISTRAIVANJA Sasvim je razumljivo da je istravanje samoupravnog radnog statusa ene u Bosni i Hercegovini ogranieno na podruje te So cijalistike Republike. Taj prostorni okvir sadri populaciju od oko 800.000 stanovnika enskog pola. Kako se radi o specifinoj popu laciji, autor se nije mogao koristiti ve postojeim statistikim uzor kom za Bosnu i Hercegovinu, nego je morao, respektujui specifi nost populacije, da sam odabere uzorak. Od posebnog je znaaja da je pri izboru respondenata izabrao izvjestan broj najupuenijih i najobavijetenijih ena u Bosni i Hercegovini, a da, s druge strane, izabere i broj ena koje nisu zaposlene u drutvenom sektoru pri vrede, odnosno u drutvenim slubama. Govorei jezikom procenata, uzorkom je obuhvaeno 44,6/# ena iz proizvodnih radnih organizacija, 44,6% ena zaposlenih u drutvenim slubama i, najzad, 10,8% domaica. Kvalifikaciona struktura uzorka izgleda ovako: Nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnica Kvalifikovanih radnica Visokokvalifikovanih radnica Slubenica sa niom strunom spremom Slubenica sa srednjom strunom spremom Slubenica sa viom i visokom kols. spremom Domaica Dobna struktura ispitanica izgleda ovako: Dobna grupa od 18 27 godina Dobna grupa od 28 45 godina Dobna grupa preko 45 godina
8 ,2 %

22,2/ 7,6% 8,4% 24,3% 18,1%

10,8%

30,2% 53,2% 16,6%

Pri odreivanju uzorka takoe je voeno rauna o regional nom rasporedu, nacionalnoj stru k tu ri i branom stanju ispitanica, to se vidi iz priloenog kodeksa ifara koji ini stastavni dio ovog rada. Ispitivanje je zapoeto 1970. godine, a zavreno je 1972. godine. Dinamika istraivanja izgleda ovako: ju n 1970. godine izrada prve varijante projekta; novem bar 1970. godine izrada druge varijante projekta; 2. decem bra 1970. godine Nauno vijee Fakulteta poli tikih nauka u Sarajevu usvojilo je projekat; m art 1971. godine zavreno predtestiranje upitnika; oktobar 1971. godine zavreno prikupljanje empirijske grae; april 1972. godine zavren izvjetaj o rezultatima istra ivanja.

22

2. ENA U SVJETLU SOCIJALISTIKOG MISAONOG NASLJEA Najbolje mjerilo za kulturu jednog naroda jeste po* loaj koji ena zauzima. (Furje) Ne moe biti socijalistikog pokreta ako ogroman dio radnih ena ne uzme u njemu iroko uee. (Lenjin) Jednakost pred zakonom jo nije jednakost u ivotu. Nama je potrebno da ena-radnica postigne ne samo pred zakonom ve i u ivotu jednakost sa mukarcem-radnikom. Zato je potrebno da ene-radnice uzimaju sve vie uea u upravljanju drutvenim preduzeima i u upravljanju dravom. (Lenjin) Nema nikakve sumnje da bilo koja rasprava o poloaju ene u modernom industrijskom drutvu treba da se osvrne na ono na sljee koje je ostvario klasini marksizam i meunarodni radniki pokret. Takoe nema nikakve potrebe da se to nasljee tretira kao sistem dovrenih istina kojima savremeni istraiva nema ta da doda, a jo manje da oduzme. Jednostavno, korisnije je to nasljee kritiki preispitivati sueljavajui ga s brojnim drutvenim promje nama koje je industrijalizam unio u moderni svijet i razvijati ga u skladu sa stremljenjima i tenjama savremenog ovjeka. Dakle, ovakav pristup bi obuhvatio kako neke osnovne teorijske ideje koje su se u pojedinanim marksistikim krugovima pojavile, tako i neka fundamentalna praktina opredjeljenja socijalistikog pokreta.
23

U gotovo svim raspravam a o tzv. enskom pitanju obino se istie da se M arks i Engels nisu posebno bavili tim problemom. Sm atra se da je tek Avgust Bebel dao prvu iscrpniju studiju en skog pitanja sa socijalistikog stanovita. Sam Bebel ovako odre uje svoje opredjeljenje: ensko pitanje je, dakle, za nas samo jedna strana opteg so cijalnog pianja koje ispunjava danas sve glave koje misle i pokreu sve duhove; ono se, prem a tome, moe resiti samo unitenjem dru tvenih suprotnosti i otklanjanjem zla koje iz njih istie. Pa ipak je potrebno naroito pretresti ensko pitanje. Prvo zbog toga to se to pitanje o poloaju ene u prolosti, sadanjosti i budunosti tie, bar u Evropi, vee polovine drutva, jer enski pol ini, veu polovinu drutva. Posle i zbog toga to pojmovi o razvitku drutvenog poloaja ene u toku hiljada godina tako malo odgovaraju stvarnosti, da je obavetenje o tom nuno. Jer nepo znavanju i nerazum evanju poloaja enina treba pripisati dobar deo predrasuda sa kojim a se u razliitim krugovima, pa i krugu ena samih, na sve jai pokret njihov gleda. Mnogi ak vele da ensko pitanje i ne postoji, je r je poloaj koji je ena do sada za uzim ala i koji e i u budue zauzimati odreen njenim prirodnim pozivom, koji joj je pridelio da bude supruga i m atera i da se kue dri. to se izvan kunog praga dogaa ili to god ne stoji u najtjenjoj vezi sa kunim dunostima, ene se ne tie1)Svima onima koji enu upuuju njenom prirodnom pozivu i sm atraju da su na taj nain problem apsolvirali Bebel odgovara da ne vide milione ena koje nisu u stanju odazvati se tom pozivu domaice, roditelja i dadilje svoje djece, koje prom auju taj po ziv, jer je brak za njih jaram i ropstvo, pa svoj ivot tavore u bijedi i nesrei. I ba negdje na toj liniji bijede i nesree ivota koja sudbinu ene ini istovjetnom sa sudbinom radnika da se jasno
!) Avgust Bebel, ena i socijalizam , str. 78, Izdanje I. . urevia, B eogradS arajevo, 1923.

24

uoiti da je i Bebel svjestan da se tzv. ensko pitanje moe rjea vati jedino u procesu razrjeavanja osnovnih klasnih suprotnosti i revolucionarne borbe za ovjekovo osloboenje. Otuda se moe s pravom tvrditi da Marks i Engels nisu posebnu panju posveivali problemu drutvenog poloaja ene, ne zato to su samo pitanje zanemarivali, nego stoga to su bili svjesni da je to pitanje jedino mogue rijeiti u sklopu borbe proletarijata za vlastito ukidanje i osloboenje ovjeka kao ovjeka. Iz ovoga se moe zakljuiti sli jedee: Marks i Engels nisu posebno raspravljali o drutvenom po loaju ene, ali su naznaili onaj okvir u kome je mogua ne samo teorijska rasprava o tim pitanjima, nego i praktino rjeenje epohalno-istorijska emancipacija ene k a o o v j e k a . Taj okvir ine dvije kljune Marksove i Engelsove teorije: (1) teorija k l a s ne b o r b e i (2) teorija a l i j e n a c i j e . Nema zaista nikakve potrebe da se ovdje ire izlau osnovne ideje ovih dveju teorija. O njima postoji obimna, reklo bi se, ne pregledna literatura. Dovoljno je ukazati na dvije osnovne konsekvencije ovih teorija za nae raspravljanje: (1) pitanja o drutvenom poloaju ene su samo aspekt klasnih i unutarklasnih suprotnosti u drutvu; (2) emancipacija ene je mogua, samo kao p r o c e s o v j e k o v o g r a z o t u e n j a . Ovo je neophodno naglasiti, jer emancipacija ovjeka, kao totalni in ovjekove revolucionarne akcije, nije mogua u okvirima bilo kog pojedinanog istorijski datog klasnog drutvenog poretka, kao to nije mogua ni u bilo kojoj p a r c i j a l n o j sferi ovjekova ivljenja, niti na individualnom planu. Tu je Marks sasvim odluan: Tek kad stvaran individualan ovjek vrati u sebe apstraktnog graanina i kao individualan ovjek postane generiko bie u svom empirijskom ivotu, u svom indivi dualnom radu, u individualnim odnosima, tek kada ovjek spozna i organizira forces propres kao drutvene snage i stoga vie ne bude od sebe vie dijelio drutvenu snagu u obliku politike snage, tek tada e ovjekova emancipacija biti dovrena2). A ta potpuna,

2) Karl Marx F. Engles, Rani radovi, Zagreb 1961, str. 73. 25

dovrena em ancipacija ovjeka koja znai realizirano jedinstvo ov jekove generike sutine i ovjekovog individualnog bia mogua je u procesu izgradnje komunizma kao asocijacije slobodnih pro izvoaa, istinske ljudske zajednice u kojoj e interesi cjeline biti sadrani u individualnoj egzistenciji svakog pojedinca. Evo ta Marks o tome pie: Komunizam kao pozitivno ukidanje privatnog vlasnitva kao ovjekovog samootuenja, te stoga kao stvarno pri svajanje ovjekove sutine od ovjeka i za ovjeka jeste stoga, pot pun, svestran i u n u tar cjelokupnog bogatstva dosadanjeg razvitka nastali povratak ovjeka sebi, povratak ovjeka kao drutvenog, tj. ovjenog ovjeka. To je komunizam kao dovreni naturalizam = humanizam, kao drutveni humanizam = naturalizam, on je istinsko rjeenje sukoba ovjeka i prirode, izmeu ovjeka i ovje ka, istinsko rjeenje borbe izmeu egzistencije i sutine, opredmeivanja i sam opotvrivanja, izmeu slobode i nunosti, izmeu indi viduum a i roda. On je rijeena zagonetka historije i zna da je to rjeenje3). Iz ovoga nedvosmisleno slijedi da Marks sm atra nemo guom istinsku ljudsku egzistenciju jedne grupe unutar totalnog o tuenja graanskog svijeta. Nemogua je, dakle, potpuna ljudska emancipacija ene, a da itavo ovjeanstvo ne bude osloboeno. U skladu sa ovim zakljukom, borba za osloboenje ene je na epohalno-historijskom nivou s a m o ako je dio borbe p r o l e t a r i j a t a za ukidanje eksploatacije i ovjekovo osloboenje. Otuda treba odbaciti odmah sve one ideje koje iskljuivo u poboljanju poloaja ene u drutvu vide rjeenje zagonetke njenog osloboenja. M arks je, naime, s pravom tretirao kapitalizam kao sistem totalnog ropstva, potpunog otuenja. I buruj je otuen, ma koliko da se u svom otuenju mogao dobro osjeati. O tome, da je kapitalizam sistem totalnog ropstva, moe veoma jasno da posvje doi poloaj ene iz viih aristokratskih i buroaskih krugova ^ dakle, one drutvene klase za koju bi se pretpostavilo da yodi, to je, uostalom , u najveem broju sluajeva tano, najlagodniji ivot. Ma koliko da plivala u raskoi i blagostanju, ma koliko se razm etala rasipanjem novca i m aterijalnih dobara, buruj ka iz viso kih krugova je takoe robinja. Da bismo cjelishodnije pokazali u emu se ovaj problem sastoji, neka nam ovdje bude doputeno da se posluimo nekim razm atranjim a Torstena Veblena, koji se djelom Teorija dokoliarske klase predstavio kao izvanredan poznavalac i lucidni analitiar buroaskog naina ivota. Veblen
s) Ibid. str. 242. 26

problem posmatra u irokoj historijskoj perspektivi i posvjedocava da su se jo u arhajsko doba ene i drugi robovi cijenili kao dokaz bogatstva i kao s r e d s t v a za akumulaciju b o g a t s t v a . Veblen pie: Oni su zajedno sa stokom, ako je pleme pastirsko, uobi ajen oblik investiranja radi profita. ensko ropstvo je bilo u toli koj mjeri u stanju da da karakter ekonomskom ivotu i kvazimiroljubivoj kulturi da ena ak poinje da slui kao jedinica vrednosti meu narodima koji ive u doba takve kulture .. .4). U pro cesu transformacije pljakake u buroasku kulturu5) Veblen p ri mjeuje jedan vrlo znaajan momenat koji se tie drutvene uloge ene iz tzv. viih krugova plemenite krvi: Ovaj proces progresiv nog osloboenja od obinih proizvodnih poslova e obino poeti sa osloboenjem ene ili glavne ene. Poto je zajednica napredovala do ustaljenog naina ivota, zarobljavanje ena neprijateljskih ple mena kao uobiajen izvor snabdevanja enama postaje nemogue. Tamo gde je taj napredak postignut, glavna ena je obino pleme nite krvi, i ta injenica ubrzava njeno osloboenje od prostih po slova . . . Za nau svrhu je dovoljno da se kae da je plemenita krv ona krv koja je oplemenjena produenim kontaktom s akum ulira nim bogatstvom ili sa stalnom povlasticom. ena sa takvom pro lou radije se uzima za brak kako zato to se time stupa u sa veznitvo s njenim monim roacima, tako i zbog toga to se sm atra da je krvi koja je bila povezana s mnogo dobara i velikom moi priroena via vrednost. Ona e ipak biti samo pokretna imovina svoga mua, kao to je pre no to je kupljena bila pokretna imovina svoga oca, (kurziv moj) ali ona je istovremeno od svoga oca na slijedila plemenitu krv. Usled toga se sm atra moralno neumjesnim da se ona bavi poniavajuim poslovima zajedno sa ostalim slu gama. Ma koliko ona bila potinjena svome gospodaru i ma koliko bila inferiorna u odnosu na muke lanove drutvene sredine u koju jev.sta,vliena svoJim roenjem, princip da je plemenitost prenosna uinie da se ona postavi iznad obinih robova; a im ovaj princip poprimi snagu propisa on e joj u izvjesnoj mjeri podariti prero gativ dokoliarstva koji je osnovni znak plemenitog porijekla0).

4) Teorija dokoliarske klase, Beograd 1966, str. 107. 5) M oderna buroaska ku ltu ra dokolice zadrala je neke pljakake ka rakteristike. Uzdravanje od rad a je ne samo astan i zasluan in, nego sada postaje i stvar pristojnosti. (Ibid. 98.) 6) Ibid. str. 108. 27

M eutim, to je u buroaskom drutvu nee osloboditi ropskog po loaja. Dokolica ena iz buroaskih krugova ima oblik zastupnike dokolice je r ena treba, prije svega, da reprezentuje bogatstvo mua, odnosno porodice kojoj pripada. ena dobij a funkciju izloga u trgovini. Ona postaje izlog u kome porodica (odnosno mu) de m onstrira svoje bogatstvo. Takav poloaj zahtijeva od ene da prati najnoviju visoku modu, a ogleda se u koliini nakita koju po sjeduje, uea u raznim (dokoliarskim ) drutvenim, a naroito hum anitarnim aktivnostim a. Ova zastupnika dokolica ene za dru tveni presti u kapitalistikom svijetu toliko je znaajna da, kako Veblen kae, nije teko nai ovjeka koji se s krajnjom revnou posveuje radu kako bi njegova ena bila u stanju da pokae svi jetu koliko moe biti dokona. P otronja i sposobnost plaanja su elem enti koje buroaska klasa stalno m ora da istie. Novac postaje osnovno m jerilo vrijednosti, a odreeni tipovi rasipnitva kanon socijalnog ponaanja. U tom pogledu naroito je karakteristino robovanje enskoj (a u novije vrijem e i m ukoj) modi u odijevanju: Odea ene ide ak i dalje od odee m ukarca u pogledu de m onstriranja nosioevog uzdravanja od svakog produktivnog rada. Nije potrebno traiti nikakve naroite argum ente da bi se doneo uopteni zakljuak da elegantniji stilovi enskih eira idu ak ko rak dalje u onem oguavanju svakog rada nego to je to sluaj s mukim cilindrom. enska cipela ima takozvanu francusku potpe ticu kao dokaz prisilne dokolice, pored dokaza koji u tom smislu postoji u vidu cipelinog sjaja, ova visoka potpetica ini oigledno svaki, ak i najprostiji i najneophodniji fiziki rad krajnje tekim... Cak i u svojim najslobodnijim izletima moda retko uspeva da izbegne samo stim ulisanje izvesne tobonje svrhe. Tobonja korisnost m odernih detalja odee je, meutim, toliko prividna samoobmana i njihova sutinska jalovost uskoro toliko negativno deluje na nau panju, da nam postaje nepodnoljiva, a mi onda traimo spas u novom stilu. Meutim, novi stil m ora da se prilagodi zahtjevu uglednovoj kreaciji, koja e biti jednako jalova i isto tako neodriva, nog rasipnitva i jalovosti. Jalovost ovog stila nam uskoro postaje isto toliko m rska kao i jalovost onog prethodnog stila; jedini lek koji nam zakon rasipnitva nudi jeste da potraimo utjehu u nekoj Otuda osnovna runoa i neprestana prom jena mondene odee ). Ovo neto ire zadravanje na opisu naina ivota i drutvenim funkcijam a ene iz privilegovanih buroaskih slojeva bilo je pc> trebno da se pokae da ispraznost, otuenost i pustinju ivota ak
7) Ibid. str. 192196. 28

ni ovih privilegovanih strana buroasko drutvo nije u stanju da sakrije. Bebel je bio u pravu kada je tvrdio da je ena prvo ljudsko bie koje je lieno slobode i samostalnosti, i da je ena postala ro binja prije nego to je bilo robova. Zato bilo k o ja vrsta emanci pacije ena iz buroaskih krugova, ma koliko da je radikalna, ne moe da bude put ka istinskoj emancipaciji. Bebel je ovdje u pravu: Za veliku veinu ena sasvim je svejedno da li e nekoliko hiljada ena koje pripadaju bogatijim redovima drutvenim dospeti do poloaja nastavnika, do lekarske prakse ili ma kakve naune ili inovnike karijere. Time se ni u koliko ne izmjenjuje celokupni poloaj toga pola8). tavie, buroaski enski pokret, zanijet privilegovanim poloajem ena iz graanskih krugova moe u prole terskom enskom, pokretu da vidi jedino opasne i neprijateljske tenje koje treba suzbiti. Ovdje se pokazuje da je klasna suprotnost izmeu pripadnika razliitih klasa jaa od puke enske solidarnosti. Sasvim je, dakle, oevidno da buroasko drutvo nije uopte onaj epohalno-historijski okvir u kome je pitanje osloboenja ene mogue rijeiti. Lenjin to izraava ovim rijeima: Buroaska demokratija na reima obeava jednakost i slo bodu. U praksi nijedna, pa ni najnaprednija buroaska republika, nije dala enskoj polovini ljudskog roda ni potpune zakonske rav nopravnosti s mukarcem, ni slobode od tutorstva i ugnjetavanja od strane mukaraca. Buroaska demokratija je dem okratija bunih fraza, sveanih rei, slatkorelvih obeanja, gromkih parola o sloTjoi~i jednakosti, a u praksi ona prikriva neslobodu i nejednakost ene, neslobodu i nejednakost trudbenika i eksploatisanih9). Taj buroaski okvir Pol Lafarg, u lanku ensko pitanje, odre uje slijedeim rijeima: Kapitalizam nije otrgao enu od doma eg ognjita i nije je bacio u drutvenu proizvodnju da bi je emancipovao, ve da bi je jo svirepije eksploatisao nego mukarca; zato se dobro pazilo da se ne srue ekonomske, pravne, politike i mo ralne pregrade koje su bile podignute da bi enu zatvorile u branu kuu. Zena eksploatisana od kapitala, podnosi bedu slobodnog trud benika, a pored toga i svoje okove iz prolosti. Njena ekonomska beda se pogorala; umesto da je hrani otac ili mu kojima se ona
) Op. cit. str. 1011. ) Sovjetska vlast i poloaj ene (1919), Dela, tree rusko izdanje, XXIV tom, str. 517519. 29

jo uvek pokorava, ona m ora da zarauje sebi za ivot. Pod izgo vorom da su njene potrebe manje nego potrebe mukarca, njen rad je slabije nagraivan, i kada se njen svakodnevni posao u radionici,1 kancelariji ili koli zavri, za nju u domainstvu tek poinje rad. M aterinstvo, sveti posao, najvia od drutvenih funkcija postaje u kapitalistikom drutvu uzrok strahovitih ekonomskih i fiziolokih patnji. Nepodnoljivi uslovi u kojim a se nalazi ena predstavljaju opasnost za odravanje vrste10). Lafarg tano zapaa da je buroazija u svojim redovima spri jeila, ili bolje reeno stalno iznova nastojala da sprjeava, anta gonizam izmeu m ukarca i ene i time to je enu zatvorila u po rodicu. No, to ne um anjuje stvarne ljudske probleme takvog polo aja ene. O tome veoma upeatljivo svjedoi Bebel kada pie: Ba cimo samo pogled na mnogobrojne anonse za brak u velikim buroaskim listovima, pa emo nai samo takvih ponuda koje moe na pisati samo jedna potpuno propala savjest. Ulika devojka koja iz bede radi svoj zanat, katkad je uzor pristojnosti i vrline prema ovim ponuaim a braka. Jedan socijal-demokratski ekspediter koji bi takav oglas primio u svoj list, bio bi izbaen iz svoje partije. Buroasku tam pu takvi oglasi ne eniraju, oni donose novaca, a ona misli kao car Vespazijan non olet (ne sm rdi). Ali to ne smeta nita buroaskoj tam pi da pie protiv nam jera socjalne demokratije da razori brak. Licemernijeg doba od ovog naeg nikad nije bilo11). Otuda i Bebelov stav, toliko razliit od filistarskog buroaskog stanovita da prostitucija nije neko zlo, runa izraslina na zdravom tijelu drutva koje treba iskorijeniti, ne^o da je to nuna socijalna institucija buroaskog drutva, isto onako Tcao to je to policija, stajaa vojska i crkva. Ako buroazija ak ni u vlastitim redovima nije u stanju da ostvari zadovoljavajua rjeenja, za drutveni poloaj ene iz pro leterskih redova moe se rei da je taj poloaj, u svim bitnim egzi stencijalnim vidovima, jednostavno tragian. Nigdje se potpuna de humanizacija buroaskog drutva tako jasno ne ogleda kao u dru tvenom poloaju radnice u kapitalizmu. Nigdje odnos najamni rad
10) ensko pitanje (izvodi), u: M arks, Engels, Lenjin, Socijalizam i oslo boenje ene, B eograd 1958, str. 113 114. 11) Op. cit. str. 123. Ovdje se nem inovno nam eu neke paralele sa naom savrem enom situ acijo m u kojoj b ro jn i listovi o b jav lju ju ne sam o em dbene oglase, nego i oglase s pozivim a na p ro stitu ciju . N ije poznat podatak da je neki od u red n ik a tih listova p a rtijsk i kanjen ili iskljuen iz SKJ. 30.

 kapital nema tako stravine posljedice kao kad je rije o ivotu radnice i njenog djeteta. Buroazija stalno iznova nastoji da rad nice suprotstavi radnicima: majkedjeci, kerioevima, sestre brai, enemuevima i da ih dovede u stanje prljave konkuren cije. Tu situaciju Bebel opisuje na sljedei nain: Tenja ene da samostalno privreuje i da bude lino nezavisna buroasko dru tvo priznaje do jednog izvjesnog stupnja za opravdanu, kao otpri like i tenju radnika za slobodom kretanja. Glavni razlog ovoj predusretljivosti nalazi se u klasnom interesu buroazije. Buroaziji je potrebna puna sloboda mukih kao i enskih radnih snaga da bi produkciju mogla razviti do vrhunca. Ukoliko se mainerija i teh nika usavravaju proces rada sve vie i vie deli u najprostije aktove te trai manju tehniku obrazovanost i snagu, ukoliko se, s druge strane, poveava konkurencija izmeu pojedinih industrijalaca i konkurentske borbe itave proizvoake oblasti izmeu jedne drave i druge, jednog dela zemljinog i drugog utoliko se enska radna snaga sve vie trai . .. Ako se upotrebi enska radna snaga, ona vrlo esto ostavlja bez posla muku radnu snagu. Ali potisnuta muka radna snaga hoe da ivi, ona se nudi po manju najamninu, a ta ponuda, opet, sputa jo manju najam ninu radnice12). U tom pravcu Marks je bio jo razgovjetniji i nemilosrdniji u otkrivanju istine od Bebela. Spram onoga to Marks pie, Bebelov tekst se ini skoro benignim. Teko da je uopte u socijalistikoj literaturi mogue nai snaniji opis prljave konkurencije koju buroazija namee proleterskim masama. Evo kako Marks pie u Kapitalu: Vrednost radne snage bila je odreivana radnim vre menom potrebnim za odranje ne samo individualnog odraslog radnika ve i radnike porodice. Bacajui na pijacu rada sve la nove radnike porodice, maina razdeljuje vrednost radne snage mua na itavu porodicu. Stoga ona obara vrednost njegove radne snage. Kupiti porodicu, rascepkanu recimo na etiri radne snage, staje moda vie nego to je ranije stajala kupovina radne snage glave porodice, ali se zato dobijaju etiri radna dana namesto jednog, a njihova cena opada srazmerno poretku vika rada njih e tvoro nad vikom rada onog jednog. Da bi jedna porodica mogla iveti, njih etvoro moraju davati kapitalu ne samo rad ve i viak rada. I tako maina, poveavajui ljudski materijal za eksploataciju, to pravo poprite kapitalistike eksploatacije od samog poetka po

i2) Op. cit. str. 213215.

31

veava ujedno i stepen ek sp lo atacije. . . Ranije je radnik prodavao svoju sopstvenu radnu snagu, raspolaui njom e kao formalno slobodno lice. Sad prodaje enu i decu, on postaje trgovac robljem13). N aroito teke posljedice kapitalistika eksploatacija imala je na ivot proleterske porodice. Engelsovi opisi ivota proleterskih porodica u velikim industrijskim gradovima Engleske sredinom prolog vijeka, koje susreemo u djelu Poloaj radnike klase u Engleskoj, klasini su po svojoj potresnosti. Istorijski gledano, ti opisi za visoko razvijene industrijske zemlje zapada imaju danas istorijsku a ne aktualnu vrijednost, pa e ovdje biti navedeno jedno m jesto iz spisa Porijeklo porodice, privatne svojine i drave koje ima iri teorijski znaaj: Voenje domainstva je izgubilo svoj javan karakter. Ono se vie nije ticalo drutva. Ono je postalo pri vatna sluba; ena je postala prava sluavka iskljuena iz uea u drutvenoj proizvodnji. Tek joj je krupna industrija naeg doba i to samo proleterki opet otvorila put u drutvenu proizvod nju. No, s tim da ostane iskljuena iz javne proizvodnje i da ne moe nita privreivati ako ispunjava svoje dunosti u privatnoj slubi porodice i da nije u stanju da ispunjava svoje porodine dunosti ako eli da uestvuje u javnoj radinosti i da stalno pri vreuje. A takav je poloaj ene u fabrici, takav je poloaj i u svim poslovnim granam a, sve do lekarstva i advokature. Moderna ino kosna porodica osnovana je na otvorenom ili prikrivenom domaem ropstvu ene, a moderno drutvo je masa koja se sastoji od ino kosnih porodica kao svojih molekula14). Bebelov opis tu sliku sa mo upotpunjava: Da bi brak pruio suprunicima zadovoljan za jedniki ivot, potrebno je pored uzajamne ljubavi i potovanja, osiguranje materijalne egzistencije, raspolaganje onim ivotnim potrebama koje oni smatraju kao nune za sebe i svoju djecu. Teka briga, teka borba za opstanak jesu prvi klinac u mrtvaki sanduk brane sree i branog zadovoljstva. A briga postaje utoliko vea ukoliko se brana zajednica pokae plodnija, to potpunije, dakle, svoj cilj ispuni. Seljak, na prim jer, doekuje sa zadovolj stvom svako tele koje mu krava oteli, broji radosno prasie koje mu krm aa oprasi i sa zadovoljstvom pria to svojim susedima, ali tuno gleda kada mu ena donese prinovu onome broju njegovih izdanika koji je jo mogao bez brige odgajati a taj broj ne srne
13) K apital, I, 3 izd., B eograd 1958, str. 288290. 14) Engels F rid rih , P orijeklo porodice, p riv atn e svojine i drave, Beograd 1950, str. 7375.
32

biti veliki utoliko tunije ako novoroene nesreom bude devojka'5). Lenjinovo miljenje o istom pitanju nije razliito. Sta vie, on ukazuje da emancipacija ene mora da postane podruje proleterske revolucije: ena je i dalje kuna robinja, i pored svih oslobodilakih zakona, jer nju pritiska, davi, zatupljuje, poniava sitno kuno gazdinstvo, prikivajui je za kuhinju i deju sobu, ra sipajui njen rad na strahovito neproduktivan, sitniav, enervantan, zatupljujui posao. Pravo osloboenje ene, pravi komunizam e poeti tek tamo i tada gde i kada bude poela masovna borba (ko jom rukovodi proletarijat koji poseduje dravnu vlast) protiv tog sitnog kunog gazdinstva ili, tanije, kad bude poeo njegov ma sovni preobraaj u krupno socijalistiko gazdinstvo16). Neophodno je, dakle, da procesi revolucije zahvate eksploatisane ene, da ene postanu aktivni inioci istorije, a ne pasivni posmatrai koji e ostati van osnovnih tokova istorijskog zbivanja. U eksploatisanoj eni isto toliko koliko i u eksploatisanom radniku, Lenjin vidi potencijalnog vojnika revolucije. Osnovu na kojoj je mogue angaovati ene u politikoj borbi proletarijata Lenjin odre uje na slijedei nain: A uvlaiti u politiku mase nemogue je ako se ne uvuku u politiku i ene. Jer enska polovina ljudskog roda u kapitalizmu je dvostruko ugnjetavana. Radnica i seljanka su ugnjetavane od kapitala, a pored toga, one ak j u najdemo kratskijim buroaskim republikama ostaju, prvo, neravnopravne, jer im zakon ne daje pravo jednakosti s mukarcem, a drugo, i to je glavno one ostaju u kunom ropstvu, kune robinje, jer su porobljene najsitnijim, najgrubljim i najteim radom u ku hinji i uopte u pojedinanom porodinom domainstvu, radom kji najvie zatupljuje oveka17). I Bebel tom pitanju posveuje naroitu panju. On je svjestan da e otpori politikom angaovanju ene u proleterskom pokretu biti izuzetno snani. Zato tei da ospori osnovne prigovore. Tako, na primjer, Bebel sm atra da pri govor koji istie da su ene u dosadanjoj istoriji pokazivale veoma malo interesa za politiki pokret ne dokazuje nita. On tom prigo voru suprotstavlja slijedeu tezu: ako se ena politika nije ticala, to ne dokazuje da je se ne mora ticati. Bebel s pravom ukazuje na
5) Op. cit. s tr. 114 115.

,(1) Lenjin V. I., Velika inicijativa, Izabrana dela u dva toma, II tom, knjiga 2, Beograd 1950, str. 174176. ,7) Lenjin V. I.: Meunarodni dan radnica, Pravda, od 8. m arta 1921, Dela, 3 rusko izdanje, XXVI tom, str. 193194. 33

injenicu da odreene pojave u drutvenom i privrednom ivotu pokazuju da je i ena najivlje zainteresirana za prom jenu onog stanja u kome im a ulogu pasivnog posm atraa drutvenih zbivanja. Bebel pie: Da li e vreme vojne slube biti skraeno ili ne, da li e vojska biti pojaana ili ne, hoe li se voditi miroljubiva ili ratnika politika, hoe li sa vojnicima postupati ljudski ili ne, i hoe li usled toga broj sam oubistava ili dezertiranja rasti ili pa dati, sve su to pitanja koja se tiu ene isto tako kao i oveka. Isto je sluaj i sa prilikam a u poljoprivredi, industriji i saobraaju, u kojim a je iz godine u godinu sve vie ena kao radnica. Rave prilike i nepovoljni odnosi nanose tete eni kao drutvenom i polnom biu, dobre prilike i povoljni odnosi koriste i njoj18). Nema, dakle, tog drutvenog pitanja, problema, nema te dileme u drutvu o kojoj ene ne treba i ne mogu da odluuju. Lenjin je u jednom razgovoru sa K larom Cetkin, proti vei se prenaglaavanju seksualnih problem a i p itanja braka u drutvenom obrazovanju ena, sasvim odluan u zastupanju tog stanovita: Sada sve misli drugarica, ena radnog naroda m oraju biti upravljene proleterskoj rev o lu ciji. . . Pitanje sovjeta je za nemake proletere jo uvek na dnevnom redu, a zatim versajski ugovor i njegove posledice u ivotu enskih masa, nezaposlenost, opadanje nadnica, porezi i mnoge dru ge stvari19). Bebel takoe sm atra da je jedini izlaz iz ropstva u koje buroasko drutvo gura sve svoje lanove, a naroito proleta rija t i u izgradnji novog socijalistikog poretka: Ma sa koje take poli da kritikujem o dananje stanje, na kraju krajeva stalno se dolazi opet na ovo: nuna je korenita izmena naih socijalnih od nosa i sa njom e korenita izmena poloaja polova. ena mora, da bi bre do cilja dola, obazreti se oko sebe da nae saveznike sa kojim a e se, sasvim prirodno, sresti u proleterskom pokretu. Klasno svesni proletarijat ve je poodavno otpoeo juri na tvra vu, klasnu dravu, koja odrava i vladavainu jednog pola na dru gim20). Za razliku od Marksa i Engelsa koji su uvek ukazivali re volucionarne puteve izgradnje novog drutva, na realne istorijske procese komunizma, ali nikada nisu govorili o tome kako e bu due drutvo izgledati u svojim konkretnim vidovima, Bebel ak sasvim u duhu socijalistike tradicije razmilja o poloaju ene u
*8) Op. cit. str. 170. 19) K lara C etkin: Seanja n a Lenjina, u: M arks, Engels, Lenjin: Soci jalizam i osloboenje ene, str. 139. 20) Avgust Bebel, Op. cit. str. 312. 34

novom drutvu: ena novoga drutva bie socijalno i ekonomski potpuno nezavisna, ona nee vie biti potinjena ni senci od go spodarstva i eksploatacije, ona e stajati prema oveku kao slo bodna, jednaka i biti gospodarka svoje sudbine. Njeno vaspitanje bie jednako ovekovom, uzimajui odstupanja koja uslovljava raz lika u polovima i polnim funkcijama; ivei u uslovima ivota koji prirodi odgovaraju, ona e moi svoje fizike i duhovne snage i sposobnosti po potrebi razvijati i upranjavati, ona e izbirati sebi za rad one oblasti koje odgovaraju njenim eljama, sklonostima i predispozicijama i radie pod istim pogodbama kao i ovek. Jedan deo dana radie kao praktina radnica, ma kakav posao. Drugi deo dana bie vaspitaica, uiteljica, dadilja, trei deo vrie ma koju administrativnu funkciju. Ona e studirati, raditi, uivati, zabavljati se sa sebi ravnima ili sa ljudima kako ona hoe i kako bude pri like imala21)- Razlikujui se od Bebela, Lenjin je ovdje mnogo blii Marksu i Engelsu. On se interesuje za to koliko je proleterska revolucija v e u i n i l a emancipujui enu i t a j o m o e u i n i t i na tom planu: Mi u pravom smislu rei nismo ostavili ni kamen na kamenu od podlih zakona o neravnopravnosti ene, o ogranienjima pri razvodu braka, o odvratnim formalnostima za koje je razvod vezan, o nepriznavanju vanbrane dece, o traenju njihovih oeva itd. zakona iji su ostaci mnogobrojni u svim civilizovanim zemljama, na sramotu buroazije i kapitalizma. Mi imamo hiljadu puta pravo da se ponosmo onim to smo uinili u toj oblasti. Ali to smo istije oistili tlo od kra starih buroaskih zakona i ustanova, to nam je postajalo jasnije da je to samo i enje terena za gradnju, ali jo ne i sama gradnja22). Taj problem jedan od naih pisaca, Nerkez Smailagi u studiji Socijalistika misao i emancipacija ene pokuava da definira na sljedei nain: Alh_preciznosti radi, treba rei, prvo, da je emancipacija ene nistorijsko-epohalni proces, a ne socijalni i politiki in, i, drugo, da je stupanje ene na javni plan drutveno-proizvodnc aktivnosti poetak ove emancipacije, a ne njeno okonanje, kao i da je to njen temelj a ne njena svrha23). Decenije u drutveno-ekonomskom razvoju, koje nas dijele od klasinih stavova marksizma o osloboenju ene, kao i da daju za
21) Ibid. str. 468. 22) Velika inicijativa, 1 . cit., str. 174. 23) Smailagi Nerkez, Socijalistika misao i em ancipacija ene, 2ena, asopis za drutvena pitanja ene i porodice, god. 26 (1970), br. 2, str. 25. 3R

pravo osnovnim m arksistikim tezama o tome da je istinska emancipcaija mogua sam o u sklopu proleterske revoluciTeTNaravno to nikako ne um anjuje znaaj itavog niza praktinih koraka i ostva renja u em ancipaciji ene do kojih je dolo u mnogim visokorazvi jenim industrijskim zemljam a. U mnogim od tih zemalja radni uslovi, kao i opti uslovi ivota ene, naroito m jeram a socijalnog staran ja koje poduzim a drava socijalnog staranja, znatno su po boljani, tako da neke od tih zemalja, na prim jer skandinavske, ine u tom pogledu sam svjetski vrh. (Nije sluajno da u distribu ciji drutvene, a naroito politike moi u tim zemljama socijalde m okrati igraju veoma vanu ulogu. U vedskoj, na prim jer, vlada vina socijaldem okrata traje preko 30 godina.) S druge strane, ako se im a u vidu istorijska i drutveno-ekonom ska osnova s koje su pole, zemlje koje su se izborile za soci jalistiki put razvitka postigle su jb ^ e e'u p jeh B :'N aim e , izgleda da je vei istorijski skok u jednoj zemlji kao to je Kina, u kojoj su milioni ljudi um irali od gladi, obezbijediti hranu za sve i izvesti enu na drutvenu scenu revolucije, nego, na prim jer u vedskoj obezbijediti eni izuzetne m jere socijalne zatite, kakve zbog stanja u m aterijalnoj bazi, mnoge zemlje koje grade socijalizam nee moi da ostvare ni u dogledno vrijeme. Naravno, to ne znai da su mjere socijalne zatite u zemljam a skandinavskog tipa istinska mjera ovjekove slobode, kao to i socijalistika orijentacija nije sama po sebi dovoljna da obezbijedi stvarni l j u d s k i napredak. Istorij ska iskustva, naime, veoma ubedljivo govore da se u i m e radnike klase veoma esto v l a d a l o n a d radnikom klasom, da se u ime bolje budunosti proleter podvrgavao novim oblicima ropstva koji su obezbjeivali bolju sadanjost za vlastodrce. Nesumnjivo je da u svim tim sluajevima ni emancipacija ene nije mogla da bude nita drugo nego p a r o l a koja se upotrebljava u svrhu manipulisanja brojnim radnim dijelovima stanovnitva. Upravo ja k v a istorijska situacija pokazuje koliko je tana osnovna marksistika tea'da bez ukidanja eksploatacije, razbijanja odnosa najamni rad kapital, unitenja svih oblika represije i manipulacije nad ovje kom, uklanjanja m aterijalne bijede s lica zemlje, nema istinskog osloboenja ovjeka, a time ni emancipacije ene. U tom pogledu se"zakljuak koji izvodi ve pomenuti na autor o doprinosu soci jalistike misli i pokreta osloboenju ene moe sm atrati u osnovi tanim: Socijalistika misao u svome odnosu spram problema ene, uprkos povijesnim i kulturnim ogranienjima, ostala je vjerna svojoj humanistikoj inspiraciji i orijentaciji. Ona je hrabno, umno,
36

pravdoljubivo i solidarno zagovarala stvar emancipacije ene kritikom, vokacijom i svrhom. Ona je, ponekad, moda, suvie pov jerljivo oznaavala proletersku revoluciju kao obeanu zemlju, ali je snano i dalekoseno utvrdila da je ona fundamentalan kriterij za ravnopravan i solidan ivot ljudi. Probijajui se kroz taloge ua snih predrasuda i potresnih iskuenja, ona je upuivala k onoj da lekoj svjetlosti budunosti koja je bila i jest nada pogrbljenih da se mogu osloboditi zabluda i nitavila. Danas kada su se milijuni takvih susreli s oporom zbiljom revolucije, korisno je i razlono podsjetiti na njene principe, njene istine i njene poruke24). Osvrtanje na prolost i u osnovnim linijama osmiljavanje onoga to je dala socijalistika misao ranije nije motivisano meto dolokim razlozima, a niti potrebom kronolokog prikaza razvoja procesa i pojava iz sfere koju ispitujemo. Naprotiv, pogled u pro lost je nuan radi projiciranja budunosti, a jo vie radi osm ilja vanja stvarnosti koju pokuavamo osvijetliti. Ako poredimo sada nje stanje statusa ene uopte pa i u naoj stvarnosti s prolim, nije teko prepoznati mnotvo recidiva dalje ili blie prolosti po gotovu u socijalnom prostoru Bosne i Hercegovine gdje se ukrtaju i taloe razliite kulture, razliita mentalna svojstva naroito ako je u pitanju ena. Mnoga istraivanja, pa i nai rezultati, pokazuju da se ena tek izdigla u status pravno ravnopravnog lana drutva. Meutim, j i pokuaju dalje transformacije nastao je, oito, zastoj u praksi. Jo uvijek se ena koncipira kao osoba kojoj drutvo kao zajed nica pomae, bonificira je, jer, kako emo kasnije vidjeti, njena prava kao kompenzacija za specijalnu ulogu u drutvu uvijek su regulisana normama koje imaju sadraj koji se odreuje kao so cijalni. S druge strane, politika i samoupravna participacija ene u drutvenom ivotu je jo uvijek odreena kao zastupnitvo po kljuu. Prema tome, njen aktivitet nije usmjeren na ukupnost drutvenog ivljenja, nego se stalno usmjerava na djelovanje u sfe rama koje se odreuju kao ekskluzivno enske. .Njihovo,djelovanje je najee humanitarno, prosvjetiteljsko i odgojno, dakle, izvan matice politikog i samoupravnog ivota.
24) Ibid. str. 55. 37

r jI Prolost se naravno, najilavije odraava u klasno-klasinom braku, u socijalnom okviru u kome se poloaj pojedinih kategorija ena nije izmijenio. Rezultati istraivanja upuuju na injenicu da se i ena naeg vremena u odbrani svog statusa ponovo pokuava socijalno situirati u stabilnom braku. To to ena prihvata tradici onalni brak kao najsigurniji socijalni okvir svog socijalnog stabiliteta, vjerovatno je m otivirano iskustvom. Meutim, prihvatanje tradicionalnog braka je dvojako indikativno. Prije svega, indika tivno je da ena nije osigurala socijalni status u globalnoj zajed nici i da se ponovo vraa na stare pozicije. S druge strane, to je neka vrsta sam oodbrane na personalnom nivou, a to znai odstu panje iz socijalne akcije kakvu je zapoela revolucija. Osim toga, ponovo se namee i intenzivira bio-fizika dimen zija ene i na taj nain_ponovo^se pokuava koncipirati enu kao jdzLo_g^ogatstvaJ .zabave i uitka, a, to neumitno mora imati odraza na enu kao drutveno bie. Istina, vulgarno izjednaavanje ene sa mukarcem , to se nerijetko nam etalo i u socijalistikim progra m ima i deklaracijam a, nalo je svog odraza na stanje kakvo se danas u nas uspostavilo. Takav m odel izjednaavanja je^ na, neki nain izjednaavanje u dunostim a, a iie~i u pravima. Ako se ena suprotstavlja kao bio-fiziko bie eni kao drutvenom biu i ako se ova dva elem enta istog bia meusobno iskljuuju, onda za enu nema izlaza. A takva suprotstavljanja nisu rijetka ni u teorijskim radovima, a pogotovu nisu rijetka u drutvenoj praksi. ene reprezentanti, zastupnici bez_masovnog uea u javnom i politikom ivotu uvijek e biti m Traskru, koji_dio svog bia da izgube. Gle dano TTaTnivou em pirije mnoina obaveza drutvenog karaktera koje su distribuirane na mali broj ena, objektivno im uskrauje mogu nost ouvanja onog to se zove intim a i lini ivot. Hipotetiki, ini se da je to jedan od najsnanijih elemenata demotivacije na dru tvenu akciju i stupanja ene u javni ivot. Nametnuto, takvo sta nje zapravo odgovara m entalitetu po kome je ena po prirodi stvari inferiorna, naime, da joj je m jesto u kui, da slui, da bude pod lona muu, a ne ravnopravna. Dakle, nova proturjeja i suprotnosti koja se samo po formi ispoljavaju kao nova, im aju stare sadraje. Meutim, kako je ena dostigla nivo emancipacije gdje stari metodi vie nisu primjenljivi, nuno se m ijenjaju samo oblici diskrimina cije koji su blai, je r se ne oslanjaju na prinudu, ali zato su suptil niji i, s obzirom na vrijeme u kojem ivimo, nita manje znaajni. Da bismo mogli ipak reljefnije prikazati dokle se^ u sistemu pravne regulacije otilo u graenju socijalnog statusa ene, u narednom izlaganju skiciramo pravni poloaj ene, odnosno kategorije zapo slenog enskog stanovnitva.
38

3. SISTEM PRAVNE REGULACIJE SOCIJALNOG STATUSA ENE (Zvonko Stenek) Pravni poloaj zaposlene ene reguliran je norm ama radnog prava i socijalnog osiguranja na dva osnovna naina: putem normi koje vae za sve radnike, pa time i za zaposlene ene, i posebnim normama koje se iskljuivo odnose na rad i socijalno osiguranje ene-radnice. I jedan i drugi sistem normi bazira se na domaim izvorima (unutranjem pravu) i na meunarodnim izvorima (m eunarod nom javnom i meunarodnom privatnom pravu). Mi emo u naem izlaganju poi od normi unutranjeg prava: najprije emo eksponirati pravnu materiju, koja se odnosi gene ralno na sve radnike, u mjeri koja je neophodna za ovaj rad (I), zatim emo obraditi propise koji se iskljuivo odnose na enu rad nicu uope (II) i, najzad, posebne norme koje vae za enu-radnicu u naroitim prilikama (III). Smatramo da je cjelishodnije da se u odjeljcima I, II i III, koji se odnose na sadanje normativno stanje (koncem 1971.), une se materija meunarodnog prava (a ne da se posebno odvaja i obrauje). Takoe, u cilju uporeivanja sadanjeg pravnog polo aja ene-radnice, koji zapoinje 1965. godine, sa stanjem koje je prethodilo, dae se prikaz odredbi propisa koji su ranije bili na snazi.
39

Ustavom iz 1963. godine zajameni su pravo na rad i sloboda rada, a svakom graaninu su pod jednakim uslovima dostupni sva ko radno m jesto i svaka funkcija u drutvu. Prema istoj odredbi, svako slobodno bira svoje zanim anje i zaposlenje, a istovremeno je zabranjen prinudni rad. Pravo na rad potvruje dignitet ovjeka. Tako ga u prvom redu treba posm atrati. Pored toga pravo na rad znai osiguranje ovjeka da moe obezbjeivati sredstva za reprodukciju sebe i svoje poro dice, to znai da je pravo na rad osnova socijalne sigurnosti ov jeka. Posm atrano u odnosu na rad ene potvruje se princip rav nopravnosti ene sa m ukarcem . Sloboda rada podrazum ijeva da svako slobodno bira zanima nje i zaposlenje, da radni odnos moe prestati protiv volje radnika sam o pod uslovima i na nain koji su odreeni zakonom. Ovaj prin cip se potvruje i kroz ustavnu odredbu da niko radniku ne moe oduzeti steena prava na osnovu rada. Kao to se primjeuje, slo boda rada potpuno iskljuuje ograniavanje po bilo kom osnovu slobode u pogledu zadovoljavanja linih afiniteta na podruju rada, to je naroito vano istai u razm atranju pravnog poloaja ene-radnice. Ustav garantira pravo na ogranieno radno vrijeme kao i od m or u toku rada, odnosno pravo na plaeni godinji odmor. Ustav takoe obezbjeuje radniku pravo na linu sigurnost i na zdrav stvenu zatitu, kao i drugu zatitu na radu. Ustav propisuje oba vezno socijalno osiguranje na naelima solidarnosti i uzajamnosti. Ovi ustavni principi razraeni su kroz odredbe Osnovnog za kona o radnim odnosima, Osnovnog zakona o penzijskom osigura nju, Osnovnog zakona o invalidskom osiguranju, Osnovnog zakona o organizaciji i finansiranju zapoljavanja, Zakona o zdravstvenom osiguranju i obaveznim vidovima zdravstvene zatite stanovnitva, Zakona o radnim m jestim a na kojima se im aju zaposliti invalidi rada, Osnovnog zakona o zatiti na radu, Zakona o zatiti na radu, kao i nekih drugih zakona.
40

Kao primamo pitanje u oblasti regulisanja rada i radnih od nosa, a time i prava i dunosti iz ovog domena, treba istai odnos izmeu zakonskih normi i normi autonomnog prava radnih zajed nica. Radna zajednica meusobne radne odnose ureuje opim aktima, na temelju odredbi Osnovnog zakona o radnim odnosima i drugih zakona. Ovo ureivanje treba da se zasniva na socijalisti kim naelima, na meusobnoj saradnji i odgovornosti u radu la nova radne zajednice. Radna zajednica, ostvarujui naelo ravnopravne saradnje u radu i upravljanju, stvara posebne uslove kojima omoguuje svim svojim lanovima da to neposrednije, aktivno i samostalno ue stvuju u iznoenju svih predloga kojima se ureuju pitanja iz rad nih odnosa. Ove odredbe Osnovnog zakona o radnim odnosima upuuju na dva zakljuka: da radna zajednica, ako se pridrava propisa, nee stvarati monopol radnih mjesta (rezerviui ih preteno ili u cjelini za mukarce) i da ena radnica ima ista prava u pogledu upravlja nja kao i mukarac. Radna zajednica je duna da doprinosi osvarivanju prava na rad i stabilnosti rada odnosno stalnosti zaposlenja radnika. U skla du sa organizacijom rada i stvarajui materijalne, drutvene i hu mane uslove rada, radna zajednica osigurava svakom lanu radne zajednice da obavlja poslove i zadatke radnog procesa u skladu sa linim radnim sposobnostima i sklonostima. I ove odredbe istog zakona, konkretizirajui ustavne principe ukazuju da se radni proces u radnoj organizaciji treba da provodi i s obzirom na specifinosti uposlenika, a time i ene-radnice, i da radna zajednica mora da vodi brigu o stalnosti zaposlenja svojih lanova bez obzira na pol. Pored navedenih, jo jedan princip je veoma znaajan u opre djeljivanju pravnog poloaja ene-radnice. Radi se o principu: svako prema svojim sposobnostima, svakom prema radu. Provodei ga u stvarnost, radna zajednica je duna da osigura da radnik za jednak rad ostvaren pod jednakim uslovima uestvuje jednakim udjelom u raspodjeli sredstava za line dohotke, kao i u ostvarivanju ostalih prava koja se stiu prema rezultatima rada. Ovaj princip izraava se, takoe, u meusobnoj ravnopravnosti radnika, bez obzira na pol, jezik, obrazovanje i si.
41

Zakon izriito odreuje da je povreda ravnopravnosti, kao i svaka prinuda i sam ovolja u ureivanju i ostvarivanju radnih od nosa, podlona odgovornosti utvrenoj zakonom. Dakle, naelo rav nopravnosti, kao protivno diskrim inaciji u oblasti radnih odnosa zatiuje se neposredno. Od zajednikih prava, koja ima svaki radnik bez obzira na pol, pomenuemo kao znaajno pravo za enu radnicu pravo na stru no usavravanje u toku rada. Ovo pravo je u uskoj vezi sa institu tom plaenog odsustva, a oznaava u sutini pravo ene-radnice da se struno obrazuje i usavrava i, time, postaje konkurentnija na tritu radne snage. Na kraju, treba navesti i jo jednu dunost radne zajednice u pogledu zatite na radu radnika: radna zajednica duna je organi zirati rad tako da radnik uz norm alnu panju moe da radi bez opasnosti po svoj ivot i zdravlje. Izloena naela ukazuju na osnovna prava ene-radnice: pravo na rad uz slobodu rada, pravo na jednak lini dohodak, pravo na stalnost zaposlenja, aktivno i pasivno pravo upravljanja, jednak po loaj u radu na bazi ravnopravnosti sa ostalim lanovima radne za jednice, pravo na zatitu na radu, pravo na struno usavravanje. Meutim, odvojeno je i sporno pitanje koliko se ova naela (prava) provode u ivot; drugim rijeima, notorno je da normativni koncept sistem a prava i dunosti radnice-ene nije dosljedno pro veden, odnosno da postoji nesklad izmeu stvarnog i pravnog sta nja u tom pogledu, koje se moe ispitati i dokazati ba na (ne)primjeni navedenih principa i prava. Osnovni zakon o radnim odnosima doputa mogunost uvoe nja tzv. neplaenog odsustva. Uslove i trajanje tog dopusta utvr uje radna zajednica opim aktom. Pominjemo ga kao jednu mo gunost kojom se mogu koristiti ene-radnice u raznim sluajevima (naravno, utvrenim opim aktim a). Meutim, treba dodati da je to dopust bez naknade. Nadalje, ovom mogunou koriste se ene-radnice koje kao supruge putuju i borave u inostranstvu, dok im muevi tam o borave i rade po nalogu svoje organicazije. Postoji ve pomenuti plaeni dopust u kojem se predviaju slu ajevi zbog kojih se odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalen darskoj godini moe odobriti, a ostali sluajevi su utvruju optim
42

aktima radne organizacije. Trebalo bi ispitati koliko se ova mo gunost koristi za veu zatitu ene-radnice u odreenim periodima. To bi, u stvari, mogla da bude dodatna zatita onoj koju zakonoda vac predvia. U praksi teko da je mogue nai sluaj da radna organizacija ide dalje od zakona o zatiti ene. ee je obrnut slu aj. Zatim, uz razmatranje pravnog statusa ene-radnice treba imati na umu i mogunost rada sa nepunim radnim vremenom. Ovaj in stitut se malo koristi (pretpostavljamo) od strane ene-radnice. Moda bi ovo bila veoma pogodna mogunost i za enu da se za posli, da ima svoje radno vrijeme izvan kue, a i radnim organi zacijama bi to bila prilika da fleksibilnije utvruju svoje potrebe i organizaciju rada. Naravno, po propisima, nepuno radno vrijeme uzima se u obzir za prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja razliito od rada u punom radnom vremenu, ali bi onda i tu tre balo izvriti odgovarajue korekcije u korist ene-radnice. Takvim oblikom zapoljavanja ena koriste se mnoge zemlje u pokuaju usklaivanja razliitih funkcija ena, ali je pitanje zato to nije mogue uopte a ne samo za enu. Na kraju ovog dijela samo da podsjetimo da je novelom Osnov nog zakona o radnim odnosima unesena odredba prema kojoj ne moe prestati rad eni-radnici bez njenog pristanka, ukoliko ova ima 25 godina penzijskog staa (mukarac 30). Ova odredba, koja nema apsolutni karakter, sama za sebe dovoljno govori u prilog opoj zatiti radnika, pa time i ene-radnice. U poreenju sa ranijim propisima, koji su vaili prije 1965. godine, u osnovnim principima zatite, odnosno prava i dunosti ene-radnice, nema nekih bitnih novina. I ranije je Ustav FNRJ predviao posebnu zatitu ene, a taj princip bio je konkretiziran kroz razne propise, a potom 1957. godine, kroz odredbe Zakona o radnim odnosima i Zakona o javnim slubenicima. Moe se rei da je ranije bilo vie takvih normi (na primjer, u Zakonu o radnim odnosima 21 lan, a u sadanjem Osnovnom zakonu o radnim odnosma 9 lanova), da su bile jasnije i da je bila izriito uklju ena organizacija sindikata u sprovodenju propisa o zatiti ene-radnice. Svakako je interesantno razmotriti da li su sadanje za konske odredbe povoljnije u odnosu na ranije propise. Moda bi se, generalno, moglo rei da veih razlika nema, ali da u nijansama, kod pojedinih prava, postoji razlika koja ukazuje da je povremeno u raznim vremenskim intervalima bilo normi vie, odnosno manje u korist ene-radnice (na primjer, prema Zakonu o radnim odno sima iz 1957. godine, majka u radnom odnosu kojoj u porodici nije
43

imao ko da njeguje dijete, imala je pravo na rad sa skraenim rad nim vrem enom od 4 sata dnevno i po isteku porodiljskog odsustva, a dok dijete ne navri 3 godine ivota. K riterij je, dakle, da nema nikog u porodici ko moe da njeguje dijete; danas je krterij znatno stroiji i polazi od zdravlja djeteta ili se, na prim jer, godinji od m or mogao prenositi iz jedne u drugu kalendarsku godinu, a sada ne m oe). To je reduciranje ve steenih prava, a takva tendenca bi se nekontrolisano mogla nastaviti. Poznato je da prije 1957. godine nije bilo zakona kao pravnog akta, koji sveobuhvatno zahvata m ateriju iz podruja radnih od nosa. Meutim, podzakonskim propisim a, kojima je bila regulisana ova m aterija, meu prvim a je donesena Uredba iz 1946. godine o odsustvu ena prije i poslije poroaja, prem a kojoj je porodiljsko odsustvo iznosilo ukupno 12 nedjelja (u poreenju sa sadanjih 105 dana, oito je da je prednost u dananjem zakonodavstvu). II Postoji jedan m anji broj norm i koji se, izuzetno od opteg si stem a norm i radnog prava, odnosi iskljuivo na enu-radnicu, ali openito, bez obzra na njeno bilo kakvo svojstvo odnosno stanje u kojem se nalazi. To su, u sutini, dvije norm e Osnovnog zakona o radnim odno sima, odredbe propisa iz oblasti socijalnog osiguranja kao i zatite na radu. 1. Zatita ene-radnice po Osnovnom zakonu o radnim odnosima Bez obzira na starost i materinstvo, ena-radnica ne moe se rasporeivati na radna m jesta na kojima se vre preteno naroito teki fiziki radovi, na rad pod zemljom, niti na ostale radove koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom utjecati na zdravlje i ivot ene-radnice, s obzirom na njenu psihofiziku osobenost.
44

Radna zajednica utvruje koja su to radna mjesta. To bi tre balo da budu: podzemni radovi u rudnicima sa dubokim kopanjem i dubinskim buenjem, neposredno valjanje metala u valjaonicama i drugi slini poslovi koje je navodio raniji Zakon o radnim odnosima. Svakako da ova radna mjesta radna zajednica treba da utvrdi uz konsultaciju strunih ustanova. Radnica rasporeena na ovakvo radno mjesto ima pravo pri govora, a jednovremeno moe traiti i zatitu posredovanjem opin skog organa uprave, odnosno pokretanjem radnog spora. U vezi sa ovom odredbom Osnovnog zakona o radnim odnosi ma potrebno je pomenuti Konvenciju broj 45 o zaposlenju ena na podzemnim radovima i rudnicima svih kategorija, koju je naa zemlja ratificirala. Prema toj konvenciji, izraz rudnik oznaava svako preduzee za vaenje materijala koji se nalazi pod emljom. ensko lice, bez obzira na godine starosti, ne moe obavljati ovakve radove. Do mae zakonodavstvo, ipak, moe izuzeti od ovog pravila ene-radnice koje zauzimaju rukovodee poloaje i ne obavljaju fiziki rad, ene zaposlene u zdravstvenim i socijalnim slubama, uenice na stau, kao i ene koje su pozvane u rudnik radi vrenja svog zani manja ali koje nema fiziki karakter. Jo jedna odredba Osnovnog zakona o radnim odnosima odnosi se na sve ene-radnice: to je odredba prema kojoj radna zajednica radne organizacije industrije ili graevinarstva ne moe rasporediti radnicu na rad nou, ako bi joj rad u to vrijeme onemoguio da ostvari pravo na odmor od najmanje 7 sati u vremenu izmeu dva deset dva i sedam sati idueg dana. Ova odredba, meutim, ne odnosi se na radnicu na rukovode em radnom mjestu ili na poslovima zdravstvene ili socijalne slube u radnoj organizaciji.
45

Od ovog pravila postoje dva izuzetka, vezana za posebne okol nosti u okviru radne organizacije i izvan radne organizacije. U prvom sluaju mogue je da ena-radnica radi nou zbog osobito tekih okolnosti kada je neophodno da se nastavi rad prekinut u toku dana zbog vie sile, koji se nije mogao predvidjeti i nema periodini karakter, kao i kad je potrebno da se sprijei teta na sirovinam a ili drugom m aterijalu. U drugom sluaju, radna zajed nica moe rasporediti na rad nou radnicu kada to zahtijevaju na roito ozbiljne drutvene, ekonomske, socijalne i sline prilike. Me utim za razliku od prvog sluaja ovdje je potrebno da radna za jednica dobije saglasnost nadlenog organa uprave. Za saglasnost organa uprave potrebno je prethodno miljenje republikog stru kovnog sindikata i republike privredne komore. Kao to se vidi, ovdje su uvjeti pootreni, a to je i razumljivo s obzirom da se, na ovaj nain, uvodi noni rad za due trajanje. Ovdje treba dodati da je radna zajednica duna da unaprijed utvrdi poetak i zavretak nonog rada, kao i da osigura potrebne uvjete za rad nou. Naravno da ovakav rad treba da se odvija u sm jenam a, to znai da radnica u jednoj smjeni moe raditi naj due jednu sedmicu. I uz ovu odredbu Osnovnog zakona o radnim odnosima pomenuemo odredbe m eunarodnog prava. Naa zemlja je ratificirala Konvenciju broj 89 o nonom radu ena zaposlenih u industriji prem a kojoj se kao industrijska preduzea sm atraju naroito: rud nici, kamenolomi i ekstraktivne industrije svake vrste, preduzea graevinarstva, industrije u kojoj se proizvodi, isti, opravlja, pre rauje, preraivanje m otorne snage i si. Kao to se primjeuje, ovdje nisu uvrtena saobraajna preduzea (ova napomena je po trebna zbog toga to je slina odredba po ranijem Zakonu o rad nim odnosima iz 1957. godine obuhvatala i ta preduzea). U smislu odredaba Konvencije izraz no poklapa se sa izra zom noni rad po naim propisima. Odredba Osnovnog zakona o radnim odnosima u cijelosti je u skladu sa odredbama Konven cije: sedam sati odmora u toku noi obuhvata period neprekidnog odmora, a to je bila inae intencija ove Konvencije (da se pokrije najkritiniji period potrebnog odm ora).
46

I ta Konvencija predvia izuzetke: tako se rad nou moe do zvoliti u sluaju vie sile, kad u preduzea nastane prekid rada koji se ne moe predvidjeti i koji nema periodini karakter i u sluaju kada se rad obavlja bilo na sirovinama bilo na materijalim a pod lonim kvarenju. Takoe, noni rad eni-radnici moe se dopustiti kada to, zbog naroito ozbiljnih okolnosti, bude zahtijevao nacio nalni interes. Zabrana nonog rada za enu-radnicu moe se, kao to se vidi, ukinuti na odreeno vrijeme. Meutim, ova zabrana se ne odnosi na ene-radnice mlae od 17 godina. Tako je i po naim propisima. Treba konstatirati da su odredbe Konvencije u cjelosti sadr ane u pomenutim odredbama Osnovnog zakona o radnim odno sima. 2. Propisi o zatiti na radu Propisi o zatiti na radu obuhvaeni su Osnovnim zakonom o zatiti na radu, republikim Zakonom o zatiti na radu i prateim propisima iz ove oblasti. Osnovni zakon o zatiti na radu sadri odredbu o zatiti ene, odreujui da se propisima o zatiti na radu utvruje na kojim poslovima i u kojim sluajevima se prim jenjuju posebne mjere za tite ene-radnice, odnosno gdje je uope zabranjen rad eni-radnici. Drugim rijeima, propisima o zatiti na radu odreuju se one mjere koje su potrebne u cilju otklanjanja opasnosti koje mogu prouz rokovati tjelesne ili zdravstvene posljedice kod ena zbog njihovih posebnih fiziolokih i drugih osobina. Ova odredba je u najuoj vezi sa odredbom Osnovnog zakona o radnim odnosima o zabrani zapoljavanja ene-radnice na odre enim radnim mjestima. To znai da radna zajednica, utvrujui takva radna mjesta, mora da respektuje propise o zatite na radu. Jo jedna odredba Osnovnog zakona o zatiti na radu odnosi se na enu-radnicu. Zakon propisuje da u sklad u sa odredbama propisa o radnim odnosima mjere zatite na radu obuhvataju i
47

uslove rada ukoliko se odnose na bezbjednost lica na radu a na roito u pogledu radnog vrem ena i odmora, sm jetaja i (hrane) ishrane, i drugih uslova u pogledu svih radnika, kao i uslova u pogledu posebne zatite ene. Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se u pogledu zatite na radu ene-radnice m oraju respektovati posebni uslovi rada zaposlene ene i da se zatita provodi ne samo preko zakona, neg i preko ve eg broja prateih propisa. U ovom dijelu treba posebno istai u praksi gotovo zanemarenu injenicu: zatita na radu je sveobuhvatna i posebna za enu-radnicu, ali se ne provodi samo preko m jera koje predviaju propisi, nego i ire u skladu sa dostignuima medicinskih, tehnikih i drugih nauka.

3. Status ene-radnice kroz propise socijalnog osiguranja Kao to je poznato, ena moe ostvariti prava iz socijalnog osiguranja, u osnovi, na dva naina: kao lini osiguranik i kao lan porodice. Razumljivo, mi ovdje raspravljam o o eni-radnici i nje nim pravim a iz socijalnog osiguranja, dakle, o pravima ene-osiguranika. To su, u prvom redu, prava iz penzijskog osiguranja, utvrena Osnovnim zakonom o penzijskom osiguranju. Za razliku od muka raca koji pravo na starosnu penziju stiu sa navrenih 60 godina ivota i najm anje 20 godina penzijskog staa, ena ovo pravo stie sa navrenih 55 godina ivota i sa istim staom kao i mukarac. ena moe stei penziju, kao i mukarac, sa manje od 20 go dina penzijskog staa, pod uslovom da ima 60 godina ivota (m u karac 65), da ima ukupno najm anje 15 godina staa osiguranja, od ega efektivno najm anje 40 mjeseci u posljednjih 5 godina ili 80 mjeseci u posljednjih 10 godina. Ovdje se prua jo jedna povoljnost za enu-osiguranika: iz odreenih razloga koji su zajed niki i za ene i za mukarce, ovo razdoblje od 5 odnosno 10 produava se unatrag, a za enu jo i posebno za period dok je njego vala dijete do 7 godina starosti ili starije dijete kome je usljed ne sposobnosti bila potrebna stalna njega i pomo.
48

Penzija se moe ostvariti i prije navrenja 60 (m ukarac) od nosno 55 (ena) godina ivota, ako ena ima 30 godina penzijskog staa i 50 godina ivota (a mukarac 35 i 55). To je prijevremena penzija. Meutim, pravo na starosnu penziju moe se ostvariti bez obzira na godine ako ena ima 35 godina penzijskog staa (m uka rac 40), odnosno kao borac NOR-a od prije 9. septembra 1943. go dine ako ena ima 30 godina penzijskog staa (mukarac 35) go dina staa. Visina penzije odreuje se u procentu od penzijskog osnova prema trajanju penzijskog staa, tako da osiguraniku-eni iznosi za 15 godina staa 40% od penzijskog osnova (mukarac 35/u), s tim da se za svaku dalju godinu staa do navrenih 20 godina pen zijskog staa poveava za 30/ , a preko 20 godina staa za po 2% (mukarcu od starta pa do kraja poveanje za svaku godinu staa iznosi 2n /). U sta osiguranja rauna se sve vrijeme provedeno u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. Meutim, pod radom u punom radnom vremenu podrazumijeva se i vrijeme koje je ena-osiguranica radila skraeno zbog dojenja i njegovanja djeteta. Takoe, u sta osiguranja rauna se i vrijeme, ali u efektivnom trajanju, pro vedeno na radu u nepunom radnom vremenu ako je osiguranik ra dio sa najmanje polovinom propisanog radnog vremena. Analiza propisa iz penzijskog osiguranja pokazuje oitu pred nost koju zakonodavac prua zaposlenoj eni olakicama u pogledu blaih uslova za sticanje prava na starosnu penziju, benificiranjem uslova u pogledu penzijskog osnova kao i u pogledu penzijskog staa (pa i u pogledu sticanja prava na porodinu penziju, iako to nije predmet naeg razmatranja, ena je u povoljnijem poloaju u odnosu na mukarca: udova stie pravo na starosnu penziju ako je do smrti svoga branog druga navrila 45 godina ivota, a udo vac ako je navrio 50 godna ivota. No, kada se govori o porodinoj penziji ene-osiguranice, valja istai da su propisi vie u korist ene koja ostvaruje porodinu penziju: ena uivalac porodine penzije pod lakim uslovima ostvaruje svoju penziju nego ena-osiguranica svoju starosnu penziju). U zakljuku ovog dijela ne moe se izbjei injenica koja uka zuje na jo jednu povoljnost ene-osiguranice u pogledu ostvariva nja prava iz penzijskog, a time i drugih prava socijalnog osigura
49

nja koja se stiu staom: kao to je poznato, radniku mukarcu vrijem e provedeno u JNA ne rauna se u penzijski sta, dok ena-radnica, budui da nije vojni obveznik, utedi godinu ili vie staa. U pogledu sticanja prava na dodatak na djecu ena-radnica ima povlatene uslove. Radnica m ajka, koja sama izdrava svoju djecu, stie pravo na dodatak na djecu ve prvog dana narednog mjeseca po stupanju na posao. Ovdje se pravi olakica na taj nain to se pravo ne uslovljava prethodnim staom odnosno gustinom staa. Prem a Zakonu o neposrednoj djeijoj zatiti (l. 39.) pravo na dodatak na djecu stiu radnici koji rade s punim radnim vre menom najm anje 12 mjeseci neprekidno ili 20 mjeseci sa prekidi ma u posljednje dvije godine. Meutim, sm atra se da radni sta za sticanje prava na DD nije prekinut u posljednje dvije godine ako je radnica-m ajka prekinula radni odnos radi njege djeteta do 7 go dina ivota ili starijeg kome je usljed potpune i trajne nesposob nosti potrebna stalna njega i pomo. Ovo se odnosi, takoe, i na majke-radnice koje su prekinule radni odnos radi njege djece koja ispunjavaju uslove za sticanje i uivanje porodine penzije. Treba pom enuti i jo jednu odredbu iz Zakona o neposrednoj djeijoj zatiti i dodatku na djecu. Pravo na dodatak ostvaruje se zavisno od ukupne visine prihoda domainstva, koje sainjavaju prihodi korisnika, branog druga i dr. Kada je brak razveden i djeca ive kod m ajke, prihodi releventni za konstituisanje prava na DD izraunavaju se na poseban nain ukoliko se dodatak ostvaruje po osnovu radnog odnosa oca djece. Na ovaj nain u ukupan prihod uzima se samo prihod m ajke kao i alimentacija koju plaa otac za izdravanje djece. I na kraju, jo jedna odredba relevantna za ocjenu statusa ene-radnice: lica koja rade sa skraenim radnim vremenom, a tu spada i rad majke- radnice sa djetetom do jedne odnosno do 3 godine, stiu i uivaju prava na dodatak kao da su zaposleni sa punim radnim vremenom (lan 39. stav 2. Zakona).
50

Prava iz individualnog osiguranja ostvaruju se na osnovu penzijskog staa. U penzijski sta za sticanje pojedinih prava iz invalid skog osiguranja, rauna se rad sa skraenim radnim vremenom i, ovdje, izmeu ostalog, i skraeno radno vrijeme ene koje tako rade zbog dojenja i njege djeteta. Po Osnovnom zakonu o invalidskom osiguranju skraeno radno vrijeme se uvaava na nain odreen propisima o radnim odnosima. Jedno od osnovnih prava iz invalidskog osiguranja jeste pravo na invalidsku penziju, koju ena osiguranik II i III kategorije invalidnosti stie pod odreenim uslovima, na 5 godina ranije od mukarca. Kao osnov za odreivanje invalidske penzije, u pravilu, uzima se penzijski osnov koji bi sluio za odreivanje starosne penzije. Kad se u sluajevima invalidnosti usljed bolesti ili povrede van posla penzija stie sa penzijskim staom manjim od 20 godina, penzija se odreuje za enu-osiguranika u visini od 55*' od penzijskog osnova, ako je invalidnost nastupila do navrene 55. godine ivota (za mukarce 45'V i do 60 godina ivota). Privremena invalidska penzija pripada eni-osiguraniku dok ne navri 55 godina ivota, a zatim pripada trajna invalidska penzija (mukarcu tek od 60. godine ivota). I u drugim sluajevima, gdje je propisana starosna granica kao uslov ostvarivanja prava, utvreni period od 5 godina u korist ene se uvaava (na primjer, kod sticanja prava na profesionalnu reha bilitaciju, prava na zaposlenje na odgovarajuem poslu). Kao to se lako moe zakljuiti, i u pogledu uslova za sticanje prava iz invalidskog osiguranja ena-radnica je favorizovana u od nosu na mukarca (naravno, da treba uvijek cjeniti motive takvog favorizovanja, kao to su porodine obaveze ene, naroito psiho fizika konstitucija, i si. No, pri svemu tome, pada u oi i podatak gerijatara da ene u prosjeku due ive od mukaraca; meutim, trebalo bi posebno utvrditi da li se to i u kojoj mjeri odnosi ba na ene-radnice). Na kraju, treba pomenut Listu profesionalnih bolesti kao aneks Osnovnom zakonu o invalidskom osiguranju, u kojoj su popisane 44 profesionalne bolesti, ali (velikom) veinom vezane za tzv. mu ke poslove (trebalo bi ispitati da li je to pravilno).
51

Zdravstveno osiguranje ene-radnice provodi se na specifine naine, koje emo obraditi u sljedeem odjeljku. Ovdje treba istai odredbu Zakona o zdravstvu prem a kojoj se zdravstvena zatita ostvaruje, izmeu ostalog, i obezbjeivanjem povoljnih uslova za zatitu ena, a naroito za vrijem e trudnoe, poroaja i poslije po roaja. Ova opta odredba konkretizira se preko odredaba o vrsta ma i zadacima radnih organizacija u oblasti zdravstva. Pravo na novanu naknadu za vrijem e privremene nezaposle nosti, prem a Osnovnom zakonu o organizaciji i finansiranju zapo ljavanja, gasi se eni kada navri 55 godina (m ukarac sa 65 go dina). Oito je da u ovom sluaju ena-radnica nije favorizovana. III Iz biolokih, socijalnih i hum anih razloga zatita materinstva ostvaruje se na nekoliko naina, a sa ciljem da se pomogne majci, djetetu i, u krajnjem sluaju, itavoj naciji (regulisanje popula cije). Upravo se najvie norm i pozitivnog zakonodavstva odnosi na zatitu ene-radnice u ovom periodu, koji obuhvata: trudnou, po roaj i njegu m ajke i djeteta nakon poroaja. 1. Prava radnice u vezi sa trudnoom i poroajem Iako smo stavili u podnaslovu da se radi o pravu trudnice, ipak treba naglasiti da Osnovni zakon o radnim odnosima stavlja akcenat na dunost radne zajednice i u tom smislu da ne moe odrediti da radnica za vrijem e trudnoe (ili dok ima dijete do jedne godine ivota) radi due od punog radnog vremena. Proizalo bi, dakle, da radnica ima pavo da radi sve dok joj lijenik to ne zabrani. U vezi sa prekovremenim radom trudnice treba pomenuti i novu shemu radnog vremena u mnogim organizacijama u kojima se, sedminim rasporedom na dnevno radno vrijeme, jednog dana u sedmici radi i po 12 sati efektivno (na prim jer od 7 do 17 sati). Slinu zatitu zakonodavac je unio i za radnicu koja hrani i njeguje dijete, dajui joj pravo na etvorosatno radno vrijeme, bez obzira na dnevno trajanje radnog vremena u radno* organizaciji.
52

Dok je trudna radnici ne moe protiv njene volje prestati radni odnos. To znai da usljed ukidanja radnog mjesta, trajnijeg sma njenja obima rada odnosno poslovanja ili, ako se ustanovi da radnikova sposobnost ne zadovoljava zahtjeve radnog mjesta, radnici-trudnici ne moe protivno njenom pristanku prestati radni odnos, odnosno moe joj prestati radni odnos iako je gravidna uz njen pristanak ili nezavisno od njene volje i volje radne zajednice. Radni odnos moe prestati i trudnici bez njenog pristanka i u sluaju ako je otvoren postupak za ukidanje odnosno prestanak radne or ganizacije. Radnici za vrijeme trudnoe do poroaja (kao i nakon poro aja dok ima pravo na rad sa skraenim radnim vremenom), u sluaju privremene nezaposlenosti, isplauje se novana naknada i nakon isteka roka u kojem, inae, prema stau, ima pravo na ovu naknadu. Trudnica ima posebna prava iz drutvenog osiguranja. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju i obaveznim vidovima zdrav stvene zatite, kao obavezan vid zdravstvene zatite ustanovljena je zdravstvena zatita ene u vezi sa trudnoom (poroajem, ma terinstvom i kontracepcijom), a ova obuhvata: ljekarski nadzor nad trudnicama (pregled i patronau), vanbolniko i bolniko lije enje trudnica u vezi sa trudnoom, strunu pomo pri poroaju i kontrolu zdravstvenog stanja, vanbolniko i bolniko lijeenje porodilja. Porodilja je zatiena posredno time to se omoguava odsustvo uz naknadu branom drugu za njegovanje branog druga porodilje. Radnici za vrijeme odsustva zbog trudnoe i poroaja pripada naknada linog dohotka od prvog dana sprijeenosti za rad i to u trajanju koje je kao najmanje utvreno zakonom, to e rei u periodu od 105 dana najmanje (koliko je utvreno Osnovnim za konom o radnim odnosima), a moe i vie da se utvrdi aktima za jednica zdravstvenog osiguranja ili optim aktom radne organiza cije. Treba dodati da ova naknada pripada i po prestanku radnog odnosa, ukoliko poetak perioda zatite zbog trudnoe i poroaja pada poslije razrjeenja od dunosti ili prije isteka otkaznog roka, odnosno ako pada u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa i ako se u tom roku ena-radnica prijavi nadlenom zavodu za zapoljavanje.
53

^ Visina naknade linog dohotka za vrijeme odsustva zboe trudnoe i poroaja iznosi 100% od osnova za naknadu. fena-radnica za sluaj trudnoe i poroaja ima pravo na poro diljski dopust od najm anje 105 dana neprekidno. U odnosu na naj raniji reim, utvren Zakonom o radnim odnosima i Zakonom o javnim slubenicima iz 1957. godine, ovo odsustvo je odreeno u istom trajanju . Meutim, postojao je jedan reim, kratkog vijeka, koji je bio povoljniji za enu-radnicu: prem a prvobitnom tekstu Osnovnog zakona o radnim odnosima, koji je stupio na snagu 8. IV 1965. godine, porodiljsko odsustvo je trajalo 133 dana neprekidno. Meutim, izmjenom odgovarajue odredbe trajanje odsustva je skraeno na 105 dana. V jerovatno su postojali snani motivi zako nodavcu kada se odluio da se trajanje odsustva vrati na raniji okvir, ali se ne moe zaobii utisak da je ovakva odredba, koja je ukinuta, bila povoljnija za enu-radnicu, kao i za njeno dijete od nosno za itavu porodicu. To je drugi vid reduciranja steenih prava. Ovo odsustvo je postavljeno djelimino na dobrovoljnoj osnovi, a djelim ino kao i obaveza za enu-radnicu. Na osnovu nalaza lije nika ena moe, prem a svojoj volji, otpoeti porodiljski dopust na 45 dana prije poroaja, ali m ora zapoeti koristiti odsustvo najma nje 28 dana prije poroaja. Nije teko zakljuiti da je, prilikom korienja ovog znaajnog prava za enu-radnicu, bitan nalaz lije nika. Stoga je u praksi vie puta postavljeno pitanje na iju tetu moe da pogrijei lijenik, s obzirom da nema objektivnih mjerila kojim a se moe predvidjeti taan datum poroaja. Prema jednom (obavjetenju) objanjenju Saveznog zavoda za socijalno osigura nje, ukoliko ena ne svojom grekom nastupi na odsustvo ranije, i poslije poroaja ima pravo da odsustvuje 77 dana. U tom smislu se odvija i sudska praksa. U odnosu na ranije propise, pa i na prvobitni tekst Osnovnog zakona o radnim odnosima, sadanji tekst je poboljan u tom pravcu to se jasno utvruju prava porodilje u sluaju mrtvoroe nog djeteta, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog dopusta. U tim sluajevima radnica ima pravo da koristi ovaj dopust i dalje onoliko koliko joj je prem a nalazu lijenika potrebno da se opo ravi od poroaja ali i psihikog stanja, prouzroenog gubitkom djeteta. Takvo odsustvo ne moe trajati manje od 30 dana. To praktino znai da se porodiljski dopust moe produiti i preko 105 dana. U tom pravcu upravljena je i sudska praksa.
54

U vezi sa poroajem i materinstvom ene-radnice postoje tri akta Meunarodne organizacije rada, koje je i naa zemlja ratifi cirala odnosno usvojila. To su: Konvencija broj 3 o zapoljavanju ena prije i poslije poroaja, Konvencija broj 103 o zatiti mate rinstva i Preporuka broj 95 o zatiti materinstva. Bez dublje komparativne analize na ovom m jestu zadovoljiemo se konstatacijom da su norme ovih akata inkorporirane u nae pozitivno pravo, odnosno da su i progresivnije.

2. Ostala prava ene-radnice u vezi sa materinstvom Radnica sa djetetom do osam mjeseci ivota ima pravo da radi etiri sata dnevno. Ovo je njeno pravo, koje moe ostvariti zahtje vom radnoj organizaciji. Drugim rijeima, ukoliko ne postavi za htjev, ovog prava se moe i liiti. Ako se radnica opredijeli da radi po etiri sata primae lini dohodak za efektivno radno vrijeme, a za ostalo vrijeme naknadu linog dohotka prema propisima o zdrav stvenom osiguranju. Meutim, majka-radnica moe da produi da radi sa skraenim radnim vremenom od etiri sata dnevno i poslije 8 mjeseci ivota djeteta sve dok dijete ne navri 3 godine vota, ako je po ocjeni lijenike komisije djeteta neophodna pojaana majina njega, s obzirom na ope stanje njegova zdravlja. Meutim, u ovom sluaju radnica ima pravo na dio u raspodjeli za line dohotke, ali nema i pravo na naknadu linog dohotka od fonda zdravstvenog osigura nja. Bitno je da se svako skraeno radno vrijeme rauna kao puno radno vrijeme. Dalji indikator gubljenja prava koja je ena ve bila ostvarila. Vano je istai da radnica sa djetetom do 8 mjeseci ivota, od nosno do tri godine, ima pravo da radi samo etiri sata dnevno, bez obzira koliko traje radno vrijeme u radnoj organizaciji, bez obzira da li je u pitanju obavezna prisutnost radnice odnosno da li je radnica sezonski angaovana u radni odnos i bez obzira da li je dijete roeno ili usvojeno. Radnica za svako skraeno vrijeme ima sva prava kao da radi sa punim radnim vremenom, osim prava na lini dohodak, koji pripada srazmjerno uloenom radu.
55

Treba posebno podvui pravo radnice da uvijek radi sa skra enim ladnim vrem enom u sluaju h ranjenja i njegovanja djeteta ' Pa * kad radna organizacija radi u petodnevnoj radnoj sedmici O dredba sa ovakvom sadrinom unesena je u Osnovni zakon o rad nim odnosim a prilikom posljednjeg noveliranja, 1969. godine. Sva kako da je time uinjen znatan doprinos jasnijem opredjeljenju poloaja ene-radnice. Povodom sporova u praksi, iniciranih stavom nekih radnih organizacija, da se fond sati petodnevne radne sed mice dijeli na est radnih dana, pa zatim prizna naknada u srazm jeri m anjoj od vremena provedenog na radu, sudska praksa je stala na stanovte da radnici pripada naknada za vrijeme prove deno izvan rada u visini koja odgovara srazmjeri vremena prove denog izvan rada prem a punom radnom vremenu. Meutim, radnica-majka koja radi sa skraenim radnim vremenom nema pravo na poseban odm or od 30 m inuta u toku rada, izuzev ako je na poslu u vrem enu kada taj odm or koriste ostali radnici. Povodom sporova u praksi koliko traje radno vrijeme radnice zaposlene u koli, u svojstvu nastavnika (uitelja), upravna praksa zauzela je stanovite da radna zajednica treba samostalno regulirati koliko e radnica u okviru postojee norm e kolskih sati, raunajui i vrijem e za priprem u nastave, dnevno raditi, vodei rauna o inte resim a kole i majke. Radnica ima i druga prava s obzirom na njegovanje djeteta. Tako, prem a propisim a penzijskog osiguranja, benificiraju joj se uslovi za gustinu staa ako je njegovala svoje dijete- do sedam godina starosti ili starije dijete kome je usljed nesposobnosti bila potrebna stalna njega i pomo; prem a odredbam a Osnovnog zakona o invalidskom osiguranju, odreeni krug lica je osiguran za sluaj invalidnosti usljed polesti i povreda van posla i po prestanku rad nog odnosa, a meu ove spada i osiguranica ena koja je radni odnos prekidala zbog njege djeteta mlaeg od 15 godina ili stari jeg djeteta kome je potrebna stalna njega i pomo ili dok ima troje djece koja ispunjavaju uslove za sticanje i uivanje porodine pen zije; takoe pri utvrivanju razdoblja relevantnih za izraunavanje radnog vijeka period koji ena-osiguranica provede u njezi dje teta, zbog koje je i prekinula radni odnos, ne rauna se u za' nom oznaeno razdoblje (kao uslov ostvarivanja prava na invalid sku penziju). K riteriji po kojima se odreuje potreba i trajanje rada sa skra enim radnim vremenom za njegu djeteta (u apsolutnom trajanju do 3 godine starosti djeteta) utvreni su Pravilnikom o potonjim
56

kriterijima za utvrivanje neophodne pojaane majine njege dje teta do tri godine ivota, u kojem je sadrano oko 30 indikativnih oboljenja. Meutim, lijenika komisija moe uzeti u obzir i druga oboljenja kod djeteta. Ovo skraeno vrijeme ne iskljuuje odsustvovanje sa rada radi njege djeteta po propisima zdravstvenog osi guranja. Radnica-majka zatiena je i na jo jedan nain: Osnovnim zakonom o radnim odnosima propisano je da radna zajednica, pri likom neposrednog odreivanja duine godinjeg odmora, uzme u obzir posebne socijalne uvjete pod kojima ivi sam ohrana majka sa djetetom. Zakon ne precizira izraze samohrana majka niti djeca, ali se moe shvatiti da je bila intencija da se zatiti rad nica bez supruga, a u pogledu djece veoma su indikativni propisi socijalnog osiguranja po kojima se cijeni starost djece u slinim sluajevima. Radnici sa djetetom do 8 mjeseci ivota ne moe prestati radni odnos protiv njene volje. Valjalo bi razmotriti mogunost proi renja ove vrste zatite na radnicu koja ima dijete do 3 godine, a radi zbog djeteta skraeno radno vrijeme i samohrana je. ira zatita imala bi potpuno opravdanje bazirano na socijalnim i hu manim razlozima. Ve je sudska praksa stala na stanovite da majci, usljed njege djeteta, treba pruiti vie zatite. Nije ovo je dina kolizija izmeu intencija Osnovnog zakona o radnim odno sima i propisa iz socijalnog osiguranja koje su nepovoljne po enu-majku. Uz pomenute akte 1952. godine je Meunarodna organizacija rada usvojila Konvenciju broj 102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeenja u ijem VIII dijelu su navedena davanja za sluaj materinstva. Prema ovoj Konvenciji, koja je najvea od svih do tada usvojenih od strane MOR-a (naa zemlja ju je kao trea u svi jetu ratificirala), osigurani sluaj obuhvata trudnou, poroaj i njihove posljedice i gubitak zarade koji iz toga proizlazi, kako je on definisan nacionalnim zakonodavtsvom. Prema Konvenciji, vla dini organi ili ustanove koji osiguravaju zdravstvenu zatitu za sluaj materinstva, obavezni su maksimalno podsticati zatiene ene da se obraaju optim zdravstvenim slubama koje su im stav ljene na raspolaganje od strane vlasti ili drugih organa priznatih od strane vlasti. U vezi sa ovom odredbom Konvencije treba pod sjetiti da po naim propisima postoji slobodan izbor ljekara, to bi znailo da se ena-radnica uvijek moe opredijeliti za ljekara ili
57

zdravstvenu ustanovu po svom izboru. Meutim, est je sluai u praksi da se organizuju tzv. preduzetne ambulante u kojima su zene-radmce obavezne da se lijee (dakle, i mimo njihove volje). Kao to smo ve naveli ne moe se sa preciznou odrediti da ii je sadanji pravni poloaj ene-radnice bolji ili loiji od reima koji su ranije vaili. Prirodno je da sadanj reim neposredno kom pariram o sa ranjim reimom koji je vaio od 1. I 1958. godine, kao dana stupanja na snagu Zakona o radnim odnosima i Zakona o javnim slubenicima, do aprila 1965. kada je stupio na snagu Osnovni zakon o radnim odnosima. Meutim, u tom vremenu stu pili su na snagu propisi iz oblasti socijalnog osiguranja koji daju naroiti peat poloaju ene-radnioe Osnovni zakon o zdravstve nom osiguranju 1962. i koji je vaio do 1971. godine; Osnovni zakon o penzijskom osiguranju iz 1964. godine, kao i Osnovni zakon o in validskom osiguranju iz 1962. godine i koji je vaio do 1971. godine; Osnovni zakon o penzijskom osiguranju iz 1964. godine, kao i Osnov ni zakon o invalidskom osiguranju iz 1962. godine svi sa kasni jim izm jenam a i dopunama. Treba rei da su neki od propisa iz oblasti socijalnog osiguranja, kao savezni, prestali da vae (zdrav stveno osiguranje), odnosno da e u m ateriji saveznog zakona ostati samo osnove sistem a (penzijskog i invalidskog, vjerovatno, poet kom 1973. godine). Pa i Osnovni zakon o radnim odnosima, shodno ustavnim am andm anim a o novoj podjeli nadlenosti izmeu fede racije i republike, prestae da vai u ovom obliku. Iznosimo ovo kao priliku i kao mogunost da se pri revidiranju ovih propisa re zultati do kojih e se doi izraze na adekvatan nain. Sm atram o da treba obratiti panju na slijedee: 1) da li dananje norme, koje se odnose na radni odnos i so cijalno osiguranje ene-radnice, doprinose brem zapoljavanju e na; na je utisak da bi, kao prejudicijelno, trebalo raspraviti na koga treba da padaju trokovi skraenog radnog vremena ene-rad nice; to je pitanje ostalo na periferiji i prilikom skoranjih revidi ranja propisa iz oblasti zdravstva: uglavnom, sve je zadrano na istim principim a i u istim okvirima. Na bazi solidarnosti i uzajam nosti, rizine zajednice socijalnog osiguranja mogle bi ire obuhvahvatiti rizike vezane za funkciju materinstva ene-radnice; 2) trebalo bi u praksi vie iskoristiti mogunost rada ene-rad nice sa nepunim radnim vremenom, bez obzira na njeno svojstvo majke; vee angaovanje ena-radnica u nepunom radnom vremenu znailo bi i potvrivanje ravnopravnosti ene sa mukarcem, i po dizanje standarda ene i njene porodice, uticalo bi, besumnje, na
58

ouvanje porodine kohezije koja je ugroena dugim odsustvovanjem ene u toku dana, odnosno njenim nedoprinosom kunom budetu; 3) najbolji pokazatelj cjelishodnosti pojedinih instituta radnog prava i socijalnog osiguranja moe se provjeriti kroz praksu; tako bi se, na primjer, mogao provjeriti institut plaenog i neplaenog odsustva; nama se ini da bi se mogao koristiti fleksibilnije institut neplaenog odsustva kada je u pitanju ena-radnica; meutim, taj oblik odsustva je neplaen i zbog toga bi, s druge strane, ena bila oteena. No, i bez obzira na posljednju injenicu, budui da se pravo na neplaeno odsustvo koristi slobodnom voljom, ovo odsu stvo bi moglo da doprinese stabilnijem poloaju ene u njenoj dvo strukoj ulozi: radnice i domaice; 4) plaeno odsustvo je vezano za institut strunog obrazovanja i usavravanja radnika; praksa pokazuje, meutim, da se manji broj ena koristi ovim pravom nego mukarac, to u krajnjem slu aju rezultira slabom kvalifikacionom strukturom ena, to opet ima za posljedicu umanjene izglede za napredovanje u toku rada (notorno je, na primjer, da je veoma mali broj na rukovodeim rad nim mjestima); 5) odredbu Osnovnog zakona o radnim odnosima o stalnosti zaposlenja trebalo bi pojasniti u smislu naroite zatite ene; u tom pravcu bi trebalo preispitati mogunost adekvatnije zatite od otkaza radnog odnosa ene-radnice sa djetetom starijim od 8 mjeseci; 6) pored izloenog, treba istai da ena-radnica sva prava iz radnog odnosa stie bez prethodnog staa, to je oito, veoma vano. To se moe konstatovati i za prava iz socijalnog osiguranja; 7) ako je poloaj ene po propisima o radnim odnosima, od nosno same ove odredbe, podloan preispitivanju u pravcu ire zatite ene, to se ne mora rei i za propise iz socijalnog osiguranja; ak i vie, kao to smo naprijed pokazali, ena-osiguranica esto je, formalistiki posmatrano, u povoljnijem poloaju od osiguranika-mukarca; 8) kada je rije o pravima ene-osiguranika iz socijalnog osi guranja onda se ne moe zaobii injenica da je ena-domaica u povoljnijem poloaju, od ene osiguranice; naravno, ovaj nesklad treba ispraviti poboljanjem poloaja ene-osiguranice; 9) ve smo pomenuli mogunost rada sa nepunim radnim vre menom ene uope; tome bi trebalo dodati da bi se takav rad mo gao kombinovati sa produenim socijalnim osiguranjem ene-radni59

ce. Moglo bi se prigovoriti da bi takva mogunost, uvoenje produe nog osiguranja na bazi linog uplaivanja u fondove socijalnog osi guranja, dovela do ozbiljnih socijalnih nejednakosti u ovom po gledu; m eutim , to bi se moglo izbjei form iranjem posebnih fon dova za ove svrhe; ili, drugim rijeima, trebalo bi kao, kada je uope rije o poloaju ene, akcenat vie staviti na drutveni stan dard, pa time i na specijalizirane fondove kao kompenzaciju za ne dovoljno radno angaovanje izvan porodice; 10) interesantno je da ima jo odredbi, kao dalekih relikata radnog zatitnog zakonodavstva, kojim a se zajedniki obuhvataju rad odm ladine i rad ene, to je anahrono; 11) kao to je poznato, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa nem a posebnog postupka, niti m etoda u tom postupku, koji bi va ili za sluajeve radnog spora ene-radnice. Na taj nain se uva ravnopravnost subjekata radnog odnosa, bez obzira na pol; meu tim, u praksi radnih zajednica ne vodi se redovno rauna o specifi nostim a psihofizike konstitucije ene-radnice; to naroito vai za postupak zbog povrede radne dunosti u kojem se nedovoljno res pektiraju odgovarajue odredbe krivino-pravnih normi (na pri m jer, neprim jenjenost instituta sm anjene uraunljivosti u odree nim periodim a kod ena delikvenata na podruju radne discipline); 12) interesantno je, na prim jer, da Osnovni zakon o evidenciji u oblasti rada ne sadri obavezu za radne organizacije da vode evi denciju o radnim m jestim a na kojima se zapoljavaju ene, i po red izriitih zakonskih odredaba o zabrani zapoljavanja na odre enim m jestim a, odnosno odredbi o zabrani prekovremenog rada i nonog rada ene-radnice; 13) pomenuli smo listu tjelesnih oteenja, kao i listu pro fesionalnih bolesti, aneksa Osnovnom zakonu o invalidskom osi guranju; listu profesionalnih bolesti trebalo bi proiriti i bolestima specifinim za ene-radnice, dok bi listu tjelesnih oteenja trebalo osavremeniti u skladu sa medicinskom naukom u pogledu tje lesnih oteenja ene-radnice. Kao to se moglo prim ijetiti, naa zemlja je ratificirala veinu od donesenih konvencija Meunarodne organizacije rada. Meutim, neke od norm i m eunarodnog prava su i konzervativne i izraavaju neravnopravnost, tj. neravnopravan tretm an ene-radnice u odnosu na mukarca. Stoga takve odredbe, s obzirom na ustavne odredbe o neformalistikoj proceduri neposredne primjene ratificiranih kon vencija, treba uzimati sa prethodnim provjeravanjem.

II

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS ENE (Kvalitativna analiza)

61

1. POLAZNE PRETPOSTAVKE Status, ene mogue je izvesti posm atrajui ga kao status ovjekaTu globalnom drutvu uopte. Sam pojam statusa je kompleksna kategorija. Otuda je socijalni status mogue koncipirati u irem 'Tueni smislu, tako da je neophodno precizirati ono to nas je u procesu istraivanja zanimalo. Istina, to se eljelo postii istrai vakim radom vidi se jasno iz formulacija ciljeva istraivanja. Ovdje je, meutim, potrebno obrazloiti zato smo se opredijelili upravo za te ciljeve. Nas, prije svega, zanima samoupravni status ene u Bosni i Hercegovini, ali, kako se taj status najtransparentnije oi tuje u radnom procesu, u sam naslov smo ukljuili i radni status ene. Dugi period vremena konstituirana istorijska situacija, mnotvo aktualnih protivrjenosti i uticaja u najirem dijapazonu opredi jelili su nas da panju koncentriemo na bitne znaajke statusa ene u Bosni i Hercegovini. To znai da imamo u vidu postojanje mnotva faktora koji utiu na drutveni status ene. Istina, mnogi od faktora koji e ovdje biti pomenuti utjeu na ukupnu socijalnu situaciju, na cjelokupnu strukturu drutva, te svojim djelovanjem usporavaju ili podstiu razvitak te strukture. Treba ovdje ukazati ia jo jedan momenat. Bilo koji faktor da se razmatra, ena je u socijalnoj strukturi Bosne i Hercegovine podloni ja djelovanju ne gativnih faktora drutvenog statusa nego mukarac. Konstituiui hipotetiki okvir istraivanja uzeli smo u raz matranje itav niz faktora za koje smo pretpostavili da utjeu na socijalni status ene u BiH, kako u njegovim istorijskim, tako i u aktuelnim dimenzijama.
63

Prvo, pretpostavili smo da istorijske naslage vie ne prikrivaju socijalni status ene u BiH i da je i ovdje tzv. ensko pitanje po stalo jedan od centralnih problem a drutvenog progresa. Ono je postavljeno u naroito otroj form i u tokovima socijalistike revo lucije. Naime, u revoluciji se pokazalo ta ena moe kad se stvore uslovi za njen drutveni aktivitet i kad se ona sama pokrene iz one situacije u koju ju je dovelo jedno primitivno i na klasnim osno vama zasnovano drutvo. Drugo, sm atrali smo oevidnim da eni nije potrebna pomo da bi em ancipovala i razvila svoje energije, da bi oslobodila one ogrom ne koliine vrem ena koje je troila na tzv. sramne poslove kunog ropstva. Njen osloboeni ivot jeste i moe biti samo njeno vlastito djelo. Tree, rezultati borbe za emancipaciju ene iskazani su i u pravnoj i politikoj ravnopravnosti ene sa mukarcem. Time je jedna velika istorijska prepreka na putu njenog osloboenja savla dana. Ono to je klasini socijalizam u tom pogledu vidio kao vi ziju budunost, u naem sistem u je ostvareno, bar na pravno-politikom planu. Stoga, ini se s pravom, sm atram o da samoupravni i radni status ene nije vie problem pravne ili politike naravi niti teorijskih i politikih koncepata, nego je problem drutvene prakse, je r praksa zaostaje iza pravno-politike regulative. Moe se odmah rei da je i nae istraivanje pokazalo da je ena u BiH duboko svjesna ove divergencije izmeu stvarnog ivota i pravnih normi. Znajui da problem kojim se bavimo nije pravne prirode, u istra ivanju smo izostavili dalju analizu sistema pravne regulacije sa moupravnog i radnog statusa ene, tretirajui taj sistem kao jedan od faktora koji podstiu emancipaciju ene. etvrto, sam oupravni status ene smo tretirali kao specifinost naeg koncepta socijalne organizacije, a nau panju i napore usmje rili smo na traenje onih determ inanti koje neposredno ili posredno odreuju status ene u BiH. Samo se po sebi razumije da su neke od ovih determ inanti naslijee istorije, dok su druge rezultat tra janja klasne svijesti u naem vremenu, a tree su u vezi sa stepenom ekonomske i kulturne razvijenosti drutva. Analizirajui ove determ inante posebnu panju smo obratili na problem odnosa iz meu socijalnog statusa ene u BiH i protivrjenosti koje reprodukuje sam sistem sam oupravljanja.
64

Peto, ako posmatramo enu u spletu istorijskih i aktualnih protivrjenosti, bez obzira na njenu pravnu i politiku ravnoprav nost, vidjeemo da je izloena mnotvu utjecaja, nekad samim tim to je ena. Te uticaje smo specifirali na slijedei nain: (a) Poloaj ene u BiH izloen je tradicionalnim shvatanjima, predrasudama i konzervativizmu, to oteava njenu emancipaciju. (b) U naem savremenom drutvu jo nisu dovoljno prevla dani elementi licemjernosti buroaskog morala koji akcentiraju njenu podlonost muu i oteavaju joj da postane ravnopravan ini lac u samoupravljanju. (c) Emancipacija ene je u revoluciji dostigla jedan nivo, ali se stie utisak da u naem drutvu taj proces nije dovren i da u nekim sferama drutvene angaovanosti ene stagnira ili je potpuno zaustavljen. (d) U praksi, posebno u radnim odnosima, sve vie dolazi do izraaja teza po kojoj je zapoljavanje ene i njen ulazak u radni proces u konfliktu sa efikasnou, ekonominou i rentabilnou poslovanja i privreivanja. (e) Angaovanje ene u drutvenim i politikim sferama ne rijetko se smatra problemom statusne participacije ili predstavni tva ena u politikim i drutvenim institucijama, te sc ne tretira ravnopravno kako je to Ustavom i drugim programskim dokumen tima postulirano. Opadanje broja ena u svim predstavnikim i politikim strukturama, oit je indikator da se proces emancipa cije ene u politikoj sferi praktino zaustavlja. (f) Neki elementi regulacije poloaja ene, ene majke, ene-radnice u neposrednom procesu proizvodnje ne sm atraju se drutveno-ekonomskim kategorijama, niti se dovoljno vidi njihov znaaj za drutvo, nego se svrstavaju u socijalna davanja, milost drutva ugroenoj statusnoj grupi.
65

(g) U fazi sporijeg privrednog rasta ili, ak, stagnacije javio se problem nezaposlenosti koji naroito pogaa ensko stanovnitvo. Poto postoji teza da vei broj nezaposlenih ena samo oteava i onako teku situaciju, ponovo se postavljaju pitanja gdje je mjesto eni u radnim procesim a ili u domainstvu, odnosno porodici. Dakle, eni su sm anjeni izgledi za zaposlenje, pa je time ugroena njena ravnopravnost i mogunost participacije u samoupravnim procesim a odluivanja. (h ) U vreme racionalizacije privreivanja i podele drutva na interesne grupacije, ena je ponovo diskrim inirana i to dvojako: prvo, tehnokracija nastupa sa stanovita da iz procesa proizvodnje treba istisnuti sve ono to ne daje visoke m aterijalne efekte, i to odmah. Kako je ena zbog svojih biofizikih osobina u odreenim poslovima m anje pogodna od m ukarca, ona autom atski dolazi u inferioran poloaj. I ono to bi bilo najvea srea za enu ma terinstvo, pretvara se u neprijatnost za zaposlenu enu, jer tehnokratski m entalitet u tome vidi samo odsustva zbog poroaja, bo lovanja zbog djece itd. Drugo, proces decentralizacije i razvoja sa m oupravljanja doveo je do iskljuivanja globalne zajednice kao faktora podsticanja da se pomogne eni-majci i eni-radnici. Time je naruen ravnopravan poloaj ene, jer parcijalne grupe tipa radne organizacije istrajno pokuavaju da teret povlastica eni prebace na globalno drutvo, budui da su nespremne da preuzmu odgo vornost za dalju emancipaciju ene. Tako je dolo i do pojave re duciranja objekata drutvenog standarda koji su bili namijenjeni za pomo djeci i porodici, to praktino znai eni. U uslovima trinog privreivanja i sa stanovita najgrubljih kratkoronih eko nomskih interesa takvi objekti drutvenog standarda su nerenta bilni i treba ih podvesti pod zakone trinog rentabiliteta (dakle, obezbijediti ih samo za srednje i vie slojeve stanovnitva) ili ih ukinuti. (i) U savremenom svijetu, pa i u naoj sredini u toku su dva procesa koja su od vitalnog znaaja za socijalni status ene. Klasni tradicionalni brak i porodica su iz temelja uzdrmani, a uporedo s
66

tim ena sa svom ozbiljnou postavlja pitanje svog poloaja. To je okvir u kome niu razliiti stavovi o tome kako prevazii tradi cionalnu porodicu i brak. Dok jedni uzroke raspadanja porodice i braka vide u zaposlenosti i politikoj angaovanosti ene, drugi je optuuju zbog emotivne nestabilnosti u kojoj vide uzrok naru avanja tradicionalnog morala, a trei misle da ena treba i dalje da bude iskljuivo odgovorna za odgoj, pa i za obrazovanje djece. Tu i nastaju osnovni nesporazumi. Dijete je danas sa bezbroj niti povezano s mnogim drutvenim iniocima u svim fazama svoga rasta. Sasvim je jasno da danas odgoj djece ne moe da bude isklju ivo privatna stvar, da tu odgovornost ne treba niti moe da nosi ena kao jedinka. Drutvene okolnosti u kojima se dijete razvija takoe su se izmijenile. Dijete se ne odgaja samo radi nasljedstva, niti da bi, kada tome doe vrijeme, zamijenilo roditelje. Njegov dru tveni habitus nije vie tako usko lociran uz porodicu, kao to je to bio u prethodnim etapama razvoja drutva. Otuda je jasno da danas ni odgovornost za odgoj djece ne moe padati samo na majku, nego to mora biti obaveza itave drutvene zajednice. (j) Dananja faza izgradnje novog sistema drutvenih odnosa, sa dominacijom nove tehnologije, ini obrazovanje i profesionalnu orijentaciju jednim od osnovnih faktora koji utiu na odreenje drutvenog statusa. Dilentatizam u upravljanju, politikom odlui vanju i procesima rada sve vie postaju stvar prolosti. Otuda pro blem obrazovanja enskog stanovnitva u BiH ili, preciznije, per manentno zaostajanje ene u obrazovnoj sferi, stoji u neposrednoj vezi i bitno opredjeljuje njen samoupravni status. Iz svega ovoga proizlazi da sadanja neravnopravnost ene nije rezultat jednog inioca koji bi bio dominantan, a bilo bi realno pretpostaviti da je to bio najei sluaj u prolosti. esto je, naime, u prolosti dominacija mukarca bila uslovljena njegovim ekonom skim funkcijama i to je nalazilo odraza u pravnoj regulativi i svi jesti. Savremena situacija je mnogo sloenija i kompleksnija. Raz vitak tehnike i tehnologije uinio je enu ravnopravnim partnerom J svim sferama drutvene podjele rada, mada je ta ravnopravnost
67

vise potencijalna nego stvarna. Zato se i cini da je opravdan zakljucak da je problem socijalnog statusa zene prvenstveno pitanje odnosa u drustvenoj praksi, a ne u sferi pravno-politicke regulacije ili teorije. U nastojanju da preciziramo okvire istrazivanja imali smo u vidu tri moguca okvira u kojima zena gradi svoj status i socijalno se stabilizira ili je, pak, u njima ugrozena: (1) status zene u glo balnoj drustvenoj zajednici; (2) status zene u radnoj zajednici u kojoj je zaposlena; i (3) status zene u braku i porodici. Potrebno je odmah napomenuti da ova tri okvira nisu medusobno odijeljena, nego su citavim nizom socijalnih veza povezana u manje ili vise jedinstven socijalni sistem. Napokon, treba reci da ovo istrazivanje nije bilo usmjereno na odnose izmedu ekonomske baze i statusa zenskog stanovnistva u BiH, jer ekonomski status zene zavisi od socijalnog sloja kome pripada. Ne treba pominjati da je sasvim razlicit status zene-ljekara od statusa zene-poljoprivredne radnice, a problemi koji se normalno javljaju u vezi s razlikama izmedu ovako razlicitih ekonomskih sta tusa, kao i niz drugih problema, iskljuceni su iz okvira ovog istrafcivanja.

68

2. HIPOTETICKI OKVIRI a) Generalna hipoteza Generalna hipoteza istraivanja glasi: SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS ENE U BiH ZAVISI OD STEPENA RAZVIJENOSTI DRU TVENE ZAJEDNICE U CJELINI. Poto je ve prethodno isklju ena ekonomska dimenzija kao moan faktor uticaja na socijalni status svakog pojedinca ili neke socijalne grupe, ue i preciznije odreena generalna hipoteza moe da glasi: SAMOUPRAVNI I RAD NI STATUS ENE U BOSNI I HERCEGOVINI ZAVISI OD SLI JEDEIH VANEKONOMSKIH DETERMINANTI: KULTURE, TRA DICIJE, IDEOLOGIJE, POLITIKE, OBRAZOVANJA I PORODICE. Nas, dakle, zanima kako o d r e e n i vanekonomski faktori utje u na socijalni status ene. Dva su nas osnovna razloga opredijelila da iskljuimo ekonomsku sferu iz istraivanja. Prije svega, ta sfera objektivno uslovljava razvoj drutva u cjelini, pa to ne moe da bude differentia specifica socijalnog statusa ene. Drugo, nema ni potrebe da se dokazuje da je ena statusno ugroena i u drutvima sa veoma visoko razvijenom materijalnom osnovom. Otuda je na roito vano da se shvati da ne treba ekati da nae drutvo do segne visoki stupanj privrednog razvitka da bi se ostvarila ravno pravnost ene, jer je tu ravnopravnost mogue ostvariti i na niim stepenima materijalne razvijenosti. Kako sve brojne vanekonomske inioce socijalnog statusa ene istraivanjem nije ni mogue obuhvatiti, ovdje e u okviru posebnih hipoteza biti izloena samo tri takva faktora koja su od posebnog interesa sa stanovita ovog istraivanja, dok u narednim istraiva njima mogu biti obuhvaeni i mnogi drugi. Stoga su u istraivanju bile postavljene slijedee p o s e b n e h i p o t e z e :

(1) Sam oupravni i radni status enskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini zavisi od tradicijom odreenih shvatanja dru tvene uloge ene. (2) Sam oupravni status enskog stanovnitva u Bosni i Herce govini determiniran je porodinim statusom ene. (3) Na sam oupravni i radni status enskog stanovnitva Bosne i Hercegovine utie stepen obrazovanja. b) Ralamba generalne hipoteze

Sam oupravni i radni status enskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini zavisi od stepena razvijenosti samoupravnog i radnog statusa ene. Prva zavisna varijabla:

Samoupravni status ene: Indikatori uee ene u sam oupravnim procesima elem enti motivacije i demotivacije za samoupravljanje realni drutveni uslovi i pretpostavke samoupravnog anga mana ene pravna regulacija samoupravnog statusa ene politika regulacija samoupravnog statusa ene. Druga zavisna varijabla: Radni status ene: Indikatori stepen zaposlenosti enskog stanovnitva pozicija ene na radnom m jestu u radnom vremenu zatienost ene na radnom m jestu stvarna i potencijalna nezavisnost ene u razliitim socijal nim okvirima ta znai orijentacija: (a) na stav jednak rad jednaka naknada (totalna jednakost);

70

(b) na podjelu zanimanja na muka i enska; (c) na skraenje radnog vremena za enu; (d) na pomo drutva eni u okviru globalne zajednice nak nadama i podizanjem objekata drutvenog standarda; (e) na pomo drutva eni u porodici dodacima m aterijalne prirode za porodicu; (f) na priznavanje linog rada ene u porodici kao drutve nog. T e m e l j n o pitanje: Da li razvitak samoupravljanja u socijalnoj realnosti BiH znai ipso facto i poboljanje isto rij ski odreenog poloaja i uloge ene u samoupravnoj zajednici i koliko na to eventualno poboljanje utie njen radni status? Samoupravljanje prema socijalnom statusu ene? Kakav je odnos radnog statusa prema socijalnom? Kakav je odnosizmeu tih veliina ako se posm atraju kao varijable? Moe li sepostaviti suprotna hipotetika tvrdnja: samoupravni i radni status ene zavise od njenog opteg socijalnog statusa? D va n e o p h o d n a r a z g r a n i e n j a : (a) U sistemu samouprave djeluju neiezli elementi klasnog. Otuda se postavlja pitanje klasnih odnosa i klasne diferenciranosti socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini. Na drugoj strani dru tveni razvitak je aktivirao i razvio sasvim nove faktore koji utjeu na savremeni socijalni status ene. Stoga se, kao nuna, namee po treba da se razgranie elementi stare klasne strukture od elemenata koji su n o v e karakteristike sistema samouprave kao naeg mo dela socijalne organizacije. (b) Nije sporno da socijalni status ene zavisi od opte soci jalne situacije. To je ve ranije naglaeno. Zadatak se sastoji u tome da se sa dovoljnom diskriminacijskom otrinom utvrde iskustvene injenice koje bi ukazale na to kako konkretne socijalne prilike utjeu na opti socijalni status ene. c) Ralamba posebnih hipoteza Dosadanje ralanjavanje generalne hipoteze dovelo je do pi tanja na koji nain iz njenih nezavisnih i zavisnih varijabli izvui
71

i razviti sistem posebnih hipoteza. Razvijanje tog sistema poeemo od prve posebne hipoteze: Sam oupravni i radni status enskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini zavisi od tradicijom odreenih shvatanja dru tvene uloge ene. N e z a v i s n a varijabla: tradicijom odreena shvatanja drutvene uloge ene

Indikatori pritisak socijalne inercije koju pokree tradicija i ugroava ravnopravan status ene, je r se odrava stari oblik shvatanja tradicija kao faktor usporavanja emancipacije ene tradicija kao faktor sm anjenja uea ene u javnom ivotu specifinosti tradicionalnog m entaliteta u Bosni i Hercego vini konfesionalna pripadnost ene kao elemenat tradicije lokalne norm e ponaanja i tradicionalni moral kao faktori usporavanja emancipacije ene. Temeljno pitanje:

Kako i u kojoj m jeri tradicionalno shvatanje, kao elemenat svi jesti, utie na socijalni status ene, odnosno koje su karakteristike tradicije kao kulturnog nasljea koje ugroavaju status ene u sa m oupravnom socijalnom miljeu Bosne i Hercegovine? Od posebnog znaaja je i pitanje da li postoje razlike u socijalnom statusu ene koje se m anifestuju kao posljedica pripadanja jednoj od tradicio nalnih (vjerskih) zajednica? Drugim rijeima, da li neke razlike u socijalnom statusu ene proizlaze iz razliite konfesionalne pri padnosti? Druga posebna hipoteza: Samoupravni i radni status enskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini uslovljen je porodinim statusom ene.

N e z a v i s n a varijabla: porodini status ene

72

Osnovna pitanja uz ovu hipotezu patrijarhalni brak i status ene transformacije braka i promjene u statusu ene optereenost ene poslovima u porodici i statusna emanci pacija ene uticaj porodinog ivota u lokalnoj sredini na status ene uticaj primjene tehnikih inovacija u domainstvu na status ene. Neophodne napomene uz ovu hipotezu:

(1) Predmet istraivanja nije status ene u porodici i braku i stanje porodice kao takve, nego nas porodini status interesuje kao jedna od dimenzija socijalnog statusa. (2) Ve je naglaeno da su neka pitanja specifino strukturi rana, budui da istraivanje nije reprezentativno s obzirom na cjelokupnu ensku populaciju. Tako se i pitanje braka i porodice odnosi na kategoriju udatih ena, ali je u istra ivanju teita na zajednikim obiljejima socijalnog sta tusa ene, te su unutranje diferencijacije ostavljene po strani, pa mogu biti predmet nekog od narednih istrai vanja. T r e a posebna hipoteza: Na samoupravni i radni status enskog stanovnitva Bosne i Hercegovine utie stepen obrazovanja. N e z a v i s n a varijanta: stepen obrazovanja ene u Bosni i Hercegovini. Indikatori materijalne pretpostavke da se ena obrazuje i njihova re alizacija prosvjetna politika i njeni principi
73

 mogunosti da ena uestvuje u kreiranju prosvjetne poli tike razvijenost mree obrazovnih institucija i njihova pristu panost eni realne m ogunosti zapoljavanja i kolovanja ene lina m otiviranost i dem otiviranost ene da se obrazuje razvijenost mree obrazovnih institucija specijalno namije njenih eni.

d)

Sistematski pregled varijabli

a ) Varijable: (I) sam oupravni status ene (II) radni status ene

(III) tradicijom odreena shvatanja drutvene uloge ene (IV) porodini status ene (V) stepen obrazovanja ene u Bosni i Hercegovini. [3 ) Nezavisne varijable: I/l uee ene u sam oupravnim procesima 1/2 elementi motivacije i demoiivacije ene za sam oupravljanje 1/3 realni drutveni uslovi i pretpostavke samoupravnog angamana ene 1/4 pravna regulacija samoupravnog statusa ene 1/5 politika regulacija samoupravnog statusa ene II/l ustavno-pravna regulacija radnog statusa ene II/2 stepen zaposlenosti enskog stanovnitva II/3 pozicija ene na radnom m jestu u radnom vremenu
74

11/4 zatienost ene na radnom mjestu 11/5 drutvena i privredna reforma i inovacije u statusu ene II/6 stvarna i potencijalna nezavisnost ene II/7 ta znai orijentacija: (a)na stav jednak rad jednaka na knada (totalna jednakost); (b) na podjelu zanimanja na muka i enska; (c) na skraenje radnog vremena za enu; (d) na pomo drutva eni u okviru globalne zajednice nak nadama i podizanjem objekata drutvenog standarda; (e) na pomo drutva eni u porodici dodacima materijalne prirode za porodicu; (f) na priznavanje linog rada ene u porodici kao drutvenog III/l pritisak socijalne inercije koju pokree tradicija i ugroava ravnopravan status ene III/2 tradicija kao faktor usporavanja emancipacije ene III/3 tradicija kao faktor sm anjenja uea ene u javnom ivotu III/4 specifinosti tradicionalnog mentaliteta u Bosni i Hercegovini III/5 konfesionalna pripadnost ene kao elemenat tradicije III/6 lokalne norme ponaanja i tradicionalni moral kao faktori usporavanja emancipacije ene IV/1 patrijarhalni brak i status ene IV/2 transformacije braka i promjene u statusu ene IV/3 optereenost ene poslovima u porodici i statusna emancipa cija ene IV/4 uticaj porodinog ivota u lokalnoj sredini na status ene IV/5 uticaj primjene tehnikih inovacija u domainstvu na status ene V/l materijalne pretpostavke da se ena obrazuje i njihova reali zacija
75

V/2 prosvjetna politika i njeni principi V/3 mogunost da ena uestvuje u kreiranju prosvjetne politike V/4 razvijenost mree obrazovnih institucija i njihova pristupa nost eni V/5 realne m ogunost zapoljavanja i kolovanja ene V/6 lina m otiviranost i dem otiviranost ene da se obrazuje V/7 razvijenost mree obrazovnih institucija specijalno namijenje nih eni.

76

3. STATISTIKI INDIKATORI DRUTVENOG STATUSA ENE Prije nego to preemo na izlaganje i interpretaciju iskustvene grae do koje smo doli u istraivanju ekspliciraemo nekoliko po dataka iz izvora vitalne statistike, da bismo i na osnovu malog broja statistikih injenica stekli opti uvid u drutveni status ene u Bosni i Hercegovini. Mada neki od ovih podataka ne osvjetljavaju direktno samoupravni i radni status ene, sm atrali smo korisnim da ih prezentiramo, jer ukazuju na socijalni okvir tog statusa. Na taj nain, oni mogu da poslue kao korisna dopuna naim izvornim saznanjima. Zato smatramo da se ti statistiki podaci ukljuuju u na koncept istraivanja. Zanimale su nas tri vrste statistikih iskaza: (1) stepen zastupljenosti enskog stanovnitva u izbornim tijeilma i na rukovodnim funkcijama u Bosni i Hercegovini, (2) stepen zaposlenosti enskog stanovnitva uopte i po gra nama, te (3) stepen obrazovanja i kvalifikaciona struktura ena u Bosni i Hercegovini. Ovdje smo takoe uvrstili i neke, po naem miljenju, znaajne podatke iz oblasti statistike o zdravstvenim institucijama. Miljenja smo da e ti podaci upotpuniti optu sliku. Napokon, duni smo da napomenemo da emo nau interpre taciju tih podataka ukljuiti u izlaganja naih rezultata.
77

1. Izbori poslanika za Republiku skuptinu 1969.

B irai u p isan i u b irak i sp isak U kupno ene G lasalo biraa U kupno ene

Republika skuptina BiH Republiko vijee Privredno vijee Prosvjetno-kultum o vijee Socijalno-zdravstveno vijee Organizaciono-politiko vijee
Izvor: SG BiH , 1971, str. 31.

2048302 11106 11108 10924 11119

1008653 793 926 921 936

1694778 865178 10248 10215 10039 10214 780 925 920 936

2. Poslanici Republike skuptine 1969.

U kupno

ene 21 1 10 7 3

Republika skuptina BiH Republiko vijee Privredno vijee Prosvjetno-kultum o vijee Socijalno-zdravstveno vijee Organizaciono-politiko vijee
Izvor: SG BiH, 1971, str. 32. 78

399 120 70 70 69 70

3. Izbori za odbornike optinskih skuptina 1969.

B irai upisani u b iraki spisak U kupno ene U kupno ene Glasalo biraa

Optinske skuptine Optinsko vijee 2046662 936995 376761 1692642 863044 862087 325963

Vijee radnih zajednica 1039543

Izvor: SG BiH, 1971, str. 33.

4. Odbornici prema starosti i kolskoj spremi 1969.

Ukupno ene
Do 25 g

S taro st
25 do 29 30 do 39 40 do 49 50 i viSe

kolska sprem a
O sn. kola kul za KV 1 VK r. S red nja kola Via j visi ka kola

Optinske skuptine 7636 460 724 621 Optinsko vijee 3791 98 309 265 Vijee radnih zajednica 3845 362 415 356
Izvor: SG BiH, 1971, str. 33.

3693 2213

385

3186

1074

1710

1666

1709

1268 240 2113

447

681

550

1984

945

145

1073

627

1029

1116

79

5. Organi samoupravljanja u preduzeima 1970. (Preduzea koja biraju radniki savjet i upravni odbor) Radniki savjeti upravni o d b o r i.................... lanovi radnikih s a v j e t a ................................... 804 17333

2 e n e ................................................................................. 2136 lanovi upravnih o d b o r a .........................................6196 e n e .................................... 503 (Preduzea koja biraju samo upravni odbor) Radne zajednice upravni o d b o r i.................... 180 lanovi radnih z a j e d n i c a ................................... 4333 Z e n e ..................................................................................1003 lanovi upravnih odbora 960 Z e n e ........................................................................... 122
Izvor: SG BiH, 1971, str. 35.

6.

Predsjednici radnikih savjeta, upravnih odbora i direktori preduzea 1970.

S ta ro s t
25 do 29 30 do 39 40 do 49 50 I viSc V lsoko VI5c

U kupno e n e
Do 25

Stepen strunog obrazovanja

Sredn je N ie VKV KV Pri- Neu c n c kvall.

984 984 984

32

Predsjednici radnikog savjeta .................. 119 259 214 57

272

241 199 20

17 5 17 4 1

Predsjednici upravnog odbora 43................................. 175 94 228 51 216 Direktori preduzea 7 ....................... 340 217 253 25 128

Izvor: SG BiH, 1971, str. 36. 80

7. lanovi organa samoupravljanja u poljoprivrednim zadrugama

S tanje 30. aprila 1970.
Ukupno ene

Zadruni savjeti lanovi svega Iz reda lanova zadruge Iz reda radnika zadruge Predsjednici zadrunih savjeta Kolegijalni izvrni organi lanovi svega Iz reda lanova zadruge Iz reda radnika zadruge Predsjednici kolegijalnih organa Direktori zadruga
Izvor: SG BiH, 1971, str. 37.

3841 1917 1924 129 1073 333 740 127 129

205 15 190 3 32 1 31 .4 1

8. Organi samoupravljanja u ustanovama drutvenih slubi 1969/70.

lanovi savjeta ene lanovi upravnog odbora ene U kupno

Ukupno

23461 2586 641

Osnovne kole i kole II stupnja 8297 4010 Visokokolske ustanove 252 143 Naune ustanove 158 162

1213 29 40

Kulturno-prosvjetne i umjetniko-zabavne ustanove 3366 1094 461 157

Izvor: SG BiH, 1971, str. 38.
81

9. Organi samoupravljanja u ustanovama drutvenih sulbi 1970.

U stanova lanovi sav jeta U kupno 2ene lanovi upravnih odbora U kupno ene

Muzeji, arhivi, zbirke i galerije Radniki i narodni univerziteti Biblioteke i itaonice Pozorita, filharm onije i ansam bli narodnih igara Domovi kulture Radio i TV Ostale ustanove Zdravstvene ustanove

473 1387 658 266 188 75 365 3497

159 386 310 85 79 15 62 1307

76 162 55 71 24 14 59 921

32 47 40 21
8

2 7 307

10. Zapoljavanje u BiH

1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969

Broj lica koja 24476 24296 26998 trae zaposlenje ene 11579 11843 10737 Broj lica kojim a je prestao radni odnos 5164 5139 3856 600 597 542 ene Broj lica prijavljenih 14105 11555 9267 radi zaposlenja 3321 2981 2207 ene Broj lica zaposlenih 5913 4856 1951 preko zavoda 551 1680 1177 ene
Izvor: SG BiH, 1970, str. 76. 82

27457 32408 39846 35290 10647 10358 12287 11244 4731 395 3897 4339 410 388 3791 288

7990 8383 11313 9037 1843 1497 2116 1852 1510 513 1191 381 2466 2082 747 760

11. Pismenost stanovnitva u BiH starog 10 i vie godina prema popisu 1961.
10 19 Svega Nepism eno 2664 65 i vie i nepoz. Svega NepisSvega N epis m eno m eno

Svega Nepism eno

Svega Muko ensko

2375816 1139928 1235988

772685 182383 590302

626895729191633077 61815611584481604 31626316528775232 13822248833327633 31063256391857845 4799346751153971

Izvor: SG BiH. 1971, str. 44.

12.

Zaposlene ene u drutvenom sektoru u BiH (godinji prosjek)

19661 ukupno % 1967. ukupno /o 1968.~ ukupno 1969. o/o ukupno /o

1964. ukupno

: /< >

104402 21,8

109927 22,8

107401 23,4

109797 23,3

115895 23,7

Izvor: SG BiH, 1970, str. 60.

13.

Uenici u privredi u BiH (stanje 31. marta)

1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969.

1960.

1962.

Ukupno Muko ensko

10925 13674 13423 14448 16670 18185 20462 18589 21244 9910 11823 11763 12233 13736 14915 16749 14750 15818 1015 1851 1660 2215 2934 3270 3713 3839 5426

Izvor: SG BiH, 1970, str. 74. 83

14. ensko stanovnitvo staro 10 i vie godina prema pismenosti

Godina 1948: SFRJ BiH 981741 582348 59,3 1107029 631552 57,0 1235982 590301 47,8

Ukupno nepismeno /o nepism enih ena

1953:

6554121 2256279 34,4 6991793 2506475 35,8 7581157 2185575 28,8

Ukupno nepismeno / nepismenih ena

1961:

Ukupno nepismeno % > nepismenih ena

Izvor: Statistiki bilten broj 558. ena u drutvu ii privredi Jugoslavije,

Savezni zavod za sta tistik u , B eograd, m a rt 1969, str. 62.

15.

Seminari i teajevi na narodnim univerzitetima u BiH

Sem in ari i teajev i U pisani sluaoci Sluaoci koji su zavrili sem inare i teajeve U kupno enski

1962/63 1963/64 1964/65 1965/66 1966/67 1967/68 1968/69

767 804 804 828 515 627 692

37711 41101 26180 35365 21701 24655 29698

35295 38174 24763 33060 20112 22343 28336

8287 10983 7690 8295 5925 7620 10436

Izvor: SG BiH, 1970, str. 240. 84

16. Porodice prema kolskoj spremi ene 1961. u 000

BiH SFRJ

Ukupno Bez kolske spreme 4 razreda osnovne kole Osnovna kola kola za KV i VKV radnike Srednje kole Fakulteti, visoke i vie kole Nepoznato

4641,3 2165,4 1958,4 240,8 131,2 111,9 29,5 3,8

737,8 558,3 138,7 16,1 12,8 9,8 2,0 0,3

Izvor: Statistiki bilten broj 558. ena u dru tv u i privredi Jugoslavije, Savezni zavod za statistik u , Beograd, m a rt 1969, str. 42.

17. Porodice prema zanimanju ene 1961. u 000

BiH SFRJ

Ukupno aktivne poljoprivrednice, ribari i umske radnice industrijske i zanatske radnice saobraajno osoblje trgovako osoblje osoblje usluga osoblje zatite finansijsko i kancelarijsko osoblje rukovodee osoblje strunjaci i umjetnici aktivna zanimanja blie neodreena lica sa linim prihodom izdravane

4641,3 1742,7 1219,1 166,9 5,6 30,8 97,7 1,2 91,5 7,6 122,3 0,0 117,5 2781,4

737,8 164,1 115,7 11,8 0,3 2,5 11,1 10,0 0,8 11,8

16,1 556,9

Izvor: Statistiki bilten broj 558. ena u drutvu i privredi Jugoslavije, Savezni zavod za statistiku, Beograd, m art 1969, str. 42.
85

18. Sluba za stacionarno lijeenje u BiH

1962. 1963.

PR IM LJEN I BOLESNICI

Djeje opte bolnice Djeje bolnice za TBC

. v. v , .

plua

3291 233
11 1
LJEKARI

2899 179 26
5 86 6

Djeje opste bolnice Djeje bolnice za TBC plua Opte bolnice Djeje bolnice za TBC plua Djeje opte bolnice Djeje bolnice za TBC plua Djeje opte bolnice
Izvor: SG BiH, 1970, str. 256.

V IE I SRED N JE MED. OSOB.

23 4 9713

N I E M EDICINSKO OSOBLJE

61 20 10

BROJ BOLESNIKA NA JEDNOG LJEKARA DNEVNO

24

19. Sluba za djeju zdravstvenu zatitu u BiH (dispanzeri)

1962. 1963.

Organizacione jedinice (dispanzeri i savjetovalita) Medicinsko osoblje ljekari specijalisti ljekari opte prakse vie i srednje medicinsko osoblje nie medicinsko osoblje
Izvor: SG BiH , 1970, str. 258.

64 42 50 70 99

112 39 95 225 63

20. Sluba za zdravstvenu zatitu ena u BiH

1962. 1963.

Organizacione jedinice (dispanzeri i savjetovalita) Medicinsko osoblje ljekari specijalisti ljekari opte prakse vie i srednje medicinsko osoblje
Izvor: SG BiH, 1970, str. 258.

71 38 28 9

119 41 39 123

86

21.

Socijalne ustanove i tienici u BiH u 1969.

Broj
ustanova

tienici
U kupn0 en e

Ustanove za djecu i om ladinu

Ukupno Ustanove za smjetaj djece liene roditeljskog staranja Ustanove za zbrinjavanje tee invalid, djece Ukupno Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju Ustanove za smjetaj i zbri njavanje odraslih lica
vor: SG BiH, 1970, str. 264.

9 5 4 11 6 5

1208 625 583 908 280 628

247

_
376 54 322

22. Broj i kvalifikaciona struktura medicinskih kadrova koji se profesionalno bave problemima ivota i zdravlja enskog stanovnitva u BiH u 1970.
rsta medicinskog osoblja i kvalif B roj

LJEKARI: opte prakse specijalisti na specijalizaciji OSTALI MED. RADNICI: via sprema srednja sprema nia sprema UKUPNO:

40 116 39 14 443 360 1012

zvor: Propisani izvjetaji statistike slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, 1970.

23. Broj ginekolokih odjeljenja u BiH 1970. Ginekoloka odjeljenja pri optim bolnicama . . 10
zvor: Propisani izvjetaji statistike slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, 1970. 87

24. Broj akuersko-poroajnih odjeljenja u BiH 1970. A kuersko-poroajna o d j e l j e n j a .................................. 10

Izvor: P ro p isa n i izv je ta ji s ta tisti k e slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH , 1970.

25. Broj ginekolokih i akuerskih odjeljenja (skupa) u BiH 1970. Ginekoloka i akuerska odjeljenja kao jedinstve ne organizacione c j e l i n e ..............................................8
Izvor: P ro p isan i izv je ta ji sta tisti k e slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH , 1970.

26. Broj postelja u ginekoloko-akuerskim-poroajnim odjeljenjima u BiH 1970.

O d je lje n je Broj p ostelja

Ginekoloka odjeljenja pri optim bolnicama Akuersko-poroajna odjeljenja Skupa ginekoloka i akuerska odjeljenja UKUPNO:

530 333 477 1340

Izvor: P ro p isan i izv jetaji sta tisti k e slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH , 1970.

27. Broj savjetovalita za ene u BiH 1970. Sluba za zatitu ena ima 120 savjetovalita
Izvor: Pro p isan i iz v jetaji s tatisti k e slube Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, 1970.

Ovdje smo izloili, na jednom mjestu, ukupan fond statisti kih podataka do kojih smo doli. Meutim, ovi podaci e biti ko riteni i interpolirani ponovo na m jestim a gdje bude potrebno radi poreenja ili upotpunjavanja ukupne slike stanja. Smatrali smo da je korisno sve indiktore, koje smo preuzeli iz statistikih doku menata, uvrstiti u intenzivnu analizu. Posebno e biti koritene one injenice koje govore o samo upravnom i politikom angaovanju ena u Bosni i Hercegovini, zatim o stepenu zaposlenosti, obrazovanosti i kvalifikacionoj struk turi ena. Ostali podaci im aju ilustrativni karakter.
88

4. INIOCI SAMOUPRAVNOG STATUSA ENE U prethodnom izlaganju upozorili smo na najoptije i najosnovnije statistike pokazatelje koji na globalnom planu upotpunjuju sliku o statusu ene u Bosni i Hercegovini. U prikazanom sistemu nezavisnih i zavisnih varijabli jasno smo se opredijelili koje emo determinante uvesti u intenzivnu analizu. Prema naem konceptu istraivanja smatrali smo da na samoupravni i radni status, osim ekonomskih, najsnaniji uticaj imaju slijedei inioci: (a) idejni i politiki (b) tradicija (c) porodica (d) obrazovanje. To su elementi konstituisanja koje smo ranije izloili u formi hipoteza. Oko ovih inioca grupirali smo i pitanja na koja smo pomou upitnika (vidi prilog 2.) traili odgovore od ispitanica. Jo u uvodu istakli smo da u okviru pojma samoupravni status ene, u naem istraivanju, rije samoupravljanje upo trebljavamo u njenom najirem znaenju. Na taj nain samoupravni status smo povezali a dijelom i identifikovali sa politikim statu som. Jer, najire znaenje samoupravljanja je drutveno-politiko, a ne institucionalno ili normativno-pravno znaenje. Kako smo itavo istraivanje usmjerili na rasvjetljavanje s t a n j a, zatim a k t i v n o s t i i, najzad, u t j e c a j a , ovdje emo i poeti sa analizom s t a n j a .

Zbog toga je prva grupa pitanja, zajedno sa dobivenim odgo vorima, zahvatila iru problem atiku. Jedan broj pitanja ima optije znaenje i nem a neposrednu vezu sa sam oupravnim statusom. Dru ga grupa p itan ja im a neposredniji zadatak i postavljena je s ciljem da se utvrdi kakav je sam oupravni poloaj ene u Bosni i Herce govini i koje socijalne sile djeluju pozitivno ili negativno na taj status u aktuelnom trenutku. R ezultati koje smo dobili mogu se sm atrati indikativnim za stanje na ovom socijalnom prostoru. Naime, gotovo 60/o ena koie su obuhvaene uzorkom , na pitanje koliko su preokupirane drutveno-politikim i sam oupravnim problem im a, odluilo se za mpdalitet odgovora malo, nim alo,ili samo povremeno, dokjse oko 40% ena izjasnilo da su mnogo i vrlo mnogo okupirane svakodnevnim politikim i sam oupravnim problemima. Ovim pita njem pokuali smo testirati koliko su same ene zainteresirane za politiku sferu drutva i sam oupravne tokove. Dakle, ako na polo aj ene utie mnogo spoljnih inilaca, podatak da je okq7^CT/i> ena praktino indiferentno prem a p ohtikinf 1 samoupravnim zbi vanjim a, zrai prvenstveno, da su ene pasivne, bez obzira na uzroke. U analizi odgovora na ovo pitanje nismo otkrivali elemente m otivacije i demotivacije za ovakav stav, ali e se kasnije poka zati gdje su skriveni i otvoreni elementi motivacije i demotivacije ene za politiku aktivnost. Ovdje moemo samo napomenuti da dom iniraju stavovi po kojim a je politizacija i drutveni aktivitet ene uopte samo dodatni teret brojnim obavezama u braku, po rodici i na radnom m jestu. Na drugom m jestu su stavovi iz kojih proizlazi da ena ne vidi ni osobitog uspjeha ni posebne koristi od sam oupravnog i politikog angaovanja. I jednim i drugim stavom dom inira osjeaj nemoi da se stanje u praksi izmijeni. injenica da je od oko 90/o naih ispitanica u radnom odnosu, a veina njih su vrioci neke od drutvenih funkcija u radnom kolektivu, ili van nJe6af govori da postoje razlozi da vjerujem o u kvalitet stavova. Prem a tome, podaci ukazuju: p n o,- da je visok postotak ena koje se nalaze u pasivnom poloaju u odnosu na samoupravne i politike procese u sredinama u kojim a su socijalno situirane, d r u g o,__da je pasivizacija ena rezultat demotivacije koja se iskazuje u osjeanju suvinosti i ne moi u njihovom sam oupravnom i politikom aktivitetu. T r e e ,

90

obaveze i funkcije u okviru porodice i braka nisu podjednako distri buirane na brane drugove, pa poto je ena vie optereena ine realnu prepreku njenom samoupravnm i politikom angaovanju. ^ 1 Nae zakljuke moemo poduprijeti i odgovorima na pitanje ta za enu znai drutvena i politika angairanost. Modalitete od govora naveemo u cjelini. DRUTVENO ANGAIRANJE ENE ZA NJEN SOCIJALNI STATUS ZNACI: samo brojne i dopunske obaveze . ne znai nita . . . . . . . nemam o tome svoje miljenje . . znai niz pogodnosti . 35,7% 16,4% . 12,8% > . 32,0%

Ako bi se izvrila diferencijacija odgovora na pozitivne i nega tivne stavove prema drutvenoj angairanosti, sasvim je evidentno da preko polovine ispitanih ena (52,1% ) ima n e g a t i v a n stav u odnosu na politiko angairanje. To potvruje na prethodni za kljuak da drutvene obaveze i politiko angairanje za enu pred stavlja dodatni teret bez drutvene satisfakcije. Takoe smatramo da je znaajan podatak da 32,0/ anketiranih ena sm atra da dru tveno angairanje donosi niz pogodnosti. U procjeni ovog podatka treba imati u vidu injenicu da je uzorkom obuhvaen visok procenat ena vrilaca drutvenih funkcija razliitog ranga. Realno je pretpostaviti da ih je njihov trenutni status opredijelio za odreeni stav. Ostali modaliteti odgovora na ovo pitanje nisu bez znaaja u pokuaju da otkrijemo stavove prema politikoj angairanosti. Za nimljivo je da odreen procenat ena ne zna, nije obavijeten ili se, pak, uzdrava da prui odgovor na pitanje ta znai samoupravni i politiki angaman za socijalni status ene. Iz ovoga se da naslu titi da i ovaj dio populacije ima negativan stav prema samouprav nom i politikom angairanju, odnosno da misli da samoupravno i politiko angairanje nije od znaaja za drutveni poloaj ene u Bosni i Hercegovini. Iz analize odgovora na ova dva pitanja najoptiji zakljuak bi se mogao formulirati na slijedei nain: (1) politika i samoupravna angairanost ene nije adekvatna realnim mogunostima kao ni pretpostavkama koje nudi
91

ukupan koncept sam oupravnih odnosa, programsko-politika platform a i pravni sistem regulacije statusa ene u BiH; (2) analizom stavova realno je pretpostaviti da je ena vie dem otivirana, nego to je m otivirana za drutvenu aktiv nost. Daljim izlaganjem argum enata nastojaem o da obrazloimo ove zakljune tvrdnje. Pokuaemo, naime, da analiziramo odgovore na pitanje: ta najvie utie na sam oupravni poloaj ene. U formula ciji odgovora ponudili smo osam m odaliteta, a ovdje emo prezen tirati pet dom inantnih, je r su ostali zanem arujue vrijednosti. Dakle, na pitanje KOJI INILAC NAJINTENZIVNIJE UTIE NA SAMOUPRAVNI STATUS ENE U BOSNI I HERCEGOVINI dobili smo slijedee odgovore: (pitanje 13) optereenost ene obavezama van politikog i sa m oupravnog i v o t a .................................................. dom inacija m ukaraca u svim drutveno-politikim forum im a i organizacijam a odakle se uprav lja i gdje se o d lu u je .................................................. tradicionalno shvatanje da je eni m jesto u kui, a ne u javnom i politikom iv o tu ......................... pasivnost ene u drutvenom iv o tu .................... nizak stepen drutvene svijesti i mukarca i ene 29,74%

17,94% 17,26% 15,38%

11,11%

Ovdje emo dovesti u vezu inioce koji su po sadrini slini. Tako tradicionalni m entalitet koji se ispoljava kao primitivna svi jest oba pola djeluje sasvim sigurno represivno na potiskivanje ene iz m atice sam oupravnog ivljenja, time to joj namee teret obaveza koje joj drastino sm anjuju i mogunosti i vrijeme da se ena sam oupravno i politiki intenzivnije angaira. Kada se ova tri m odaliteta kum uliraju, vidjee se da se za njih opredjeljuje oko 50% ispitanica. Odmah iza njih dolazi stav po kome je ena ugro ena i njen ivot reduciran na sfere van samoupravnog i politikog ivljenja, jer mukarci im aju dom inantnu poziciju u centrima moi i vrhovima odluivanja.
92

Nije bez znaaja ni uticaj drutvenog pasiviteta ena, jer se iz toga moe izvesti zakljuak da na samoupravni status ene dje luju dvije vrste inilaca. Prvo, stav i dranje same ene i, drugo, uticaj inilaca van enske populacije. Ovaj drugi uticaj se oituje na globalnom planu, pa su otuda znaajni odgovori na pitanje DA LI JE ENA RAVNOPRAVNA SA MUKARCEM. Da je ena ravno pravna sa mukarcem odgovorilo je 41,70"/ ispitanica, a da ena nije uopte ravnopravna sa mukarcem sm atra 49,57"/'* ispitanica, dok 8,71% nema o tome svoje miljenje. Stav oko polovine ispita nih ena da ne postoji ravnopravnost mukarca i ene u naem savremenom drutvu sam po sebi ne objanjava mnogo. Meutim, ako respektujemo politiki stepen zrelosti respondenata iz uzorka, onda je u svakom sluaju ovaj podatak ilustrativan. S jedne strane, oito je da je pravni sistem regulacije i ustavni status ene u ne skladu sa drutvenom praksom. To nas je, na drugoj strani, do velo do traganja za odgovorima na pitanje u emu je sadran i kako se manifestuje neravnopravan poloaj ene i mukarca u drutvenoj praksi. Da bi ta traganja bila relevantna, neophodno je podsjetiti na injenicu da ene ine preko polovine ukupnog stanovnitva BiH, dok u centrima drutvenog odluivanja ine neznatnu manjinu. Oito je, dakle, da je ena u sferi politike potisnuta, a bez ravno pravnog uea u politikom ivotu nema ravnopravnog statusa ene u drutvu. Ako se ovome doda podatak da je zastupljenost ena u organima sam oupravljanja takoe marginalne vrijednosti, naroito u privrednim djelatnostima i da je stepen zaposlenosti ena u odnosu na mukarce u stalnom zaostajanju i za 1961. izno sio je 21%, a za 1969. godinu 23% od ukupne zaposlenosti, onda se moe sa sigurnou tvrditi da je ena diskriminirana. Ovdje treba istai da je sfera obrazovanja i po obuhvatnosti i po stupnju najdrastiniji oblik diskriminacije enskog stanovnitva u BiH, to se naroito izraava u zaostajanju enskog stanovnitva u obrazovanju. Pokazatelji o tom vidu diskriminacije ve su pre zentirani i, mada nedostaju najnoviji podaci, nemamo razloga da sumnjamo da se stanje izmijenilo. S ovih nekoliko nekoliko napomena upotpunili smo sliku stanja i nema potrebe da je ire komentariemo. Moda ovdje treba dodati i podatak da su se gotovo sve nae ispitanice izjasnile da je stepen obrazovanja danas odluujui u formiranju socijalnog statusa ene (pitanje 9 b).
93

Faktori koji utiu na socijalni poloaj ene su brojni i vjerovatno stoje u meusobnoj vezi. Oni na izvjestan nain suavaju prostor za masovno uee ene u radnim procesima, pa time u politikim i sam oupravnim strukturam a. Okviri tog suenog pro stora ne dozvoljavaju eni da do k raja istraje na svom istorijskom zahtjevu za em ancipacijom , koji ovdje posm atram o kao pitanje ravnopravnosti. Prikraena u mogunostima zapoljavanja, ena je prikraena i u ostalim sferam a javnog ivota, jer je time ostala neispunjena pretpostavka njenog sam oupravnog i politikog angaovanja. B rojana nadmo zaposlenih i obrazovanih mukaraca, po naoj procjeni, jedan je od najznaajnijih negativnih faktora u odre enju socijalnog statusa ene. No, stepen obrazovanja utie nega tivno i na kvalitet ukljuivanja ene u centre odluivanja, naroito ako se ima u vidu da diletantizam iezava s javne scene. Da bi nae tvrdnje bile jasnije, prikazaemo cjelovit pregled stavova i m iljenja ispitivane populacije ena o tome TA I U KOM STEPENU INTENZITETA UTIE NA DRUTVENI POLOAJ E NE (pitanje 9 u cjelini): u / Prim arno utiu Razlike prem a vjerskoj pripadnosti Razlike u stepenu obrazovanja Razlike u socijalnom porijeklu Razlike u stepenu politike angairanosti Razlike u nacionalnoj pipadnosti Poloaj u politikim organizacijama Razlike u m aterijalnom bogatstvu
94

Utiu

Ne utiu 65,8 8,7 50,1 20,3 68,8 20,6 46,9

Ne znam 12,3 1,5 10,6 9,1 9,4 6,8 9,7

B.O. 2,2 1,4 2,6 2,2 3,1 4,1 2,1

4,6 24,3 4,9 13,5 3,8 10,6 10,8

15,0 64,1 32,0 55,0 15,0 58,0 30,2

Prethodna tabela ini vidljivim socijalni okvir i one dimenzije ivota u kojima se ena osjea ugroenom. Podaci otkrivaju da ene nacionalnu i vjersku pripadnost ne smatraju determinantama svog drutvenog poloaja, to upuuje na zakljuak da su pitanja o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti u javnosti predimenzionirana. Od ukupnog broja ispitanica 65,8"/ se izjasnilo da vjerska pripad nost nema nikakvog uticaja na socijalni status ene u BiH, dok ak 68,8"/'* tvrdi da nacionalna pripadnost nema uticaja na dru tveni poloaj. To je prvo zapaanje koje nam se ini relevantnim. Za razliku od nacionalne i vjerske pripadnosti ispitanice su stepen obrazovanja smatrale primarnim za drutveni poloaj ene (88,4%). Motivi za ovakvo opredjeljenje po naem miljenju lee u injenici da neobrazovana ena ne moe danas ui u javni ivot, jer se ne moe ili se veoma teko zapoljava, a naroito se ne moe ukljuiti u centre i strukture odluivanja. Dakle, obrazovanje je vrsto povezano s mogunou dobivanja radnog m jesta i otuda takvo opredjeljenje. Drugi motiv bi trebalo traiti u uticaju prosvetiteljske propagande, koja je na naem tlu veoma jaka. Ovaj motiv je ujedno i korektivan u odnosu na prethodni, jer danas esto kolska sprema automatski ne omoguava zapoljavanje. To bi bilo drugo relevantno zapaanje. Tree, izvanredno je zanimljivo da je neto vie od dvije tre ine od ukupnog broja ispitanih ena smatralo da nema adekvatnog drutvenog poloaja ene bez odgovarajueg poloaja u politikim organizacijama i stupnja politike angairanosti. Dakle, da bi ena sebi obezbijedila povoljan drutveni poloaj bitne pretpostavke su stepen obrazovanja, stepen politike angairanosti i poloaj u poli tikim organizacijama. etvrto, znaajan je i podatak da 41,0% od ukupnog broja ispi tanih ena istie da razlike u materijalnom bogatstvu utiu ili pri mamo utiu na drutveni poloaj ene. Ovdje se moe sa dosta vi sokim stepenom izvjesnosti pretpostaviti da je ovakav stav poslje dica novijih pojava i procesa u naem drutvu, s obzirom na sve izraeniju socijalnu diferencijaciju. U kontekstu nae analize reklo bi se da je ovo dodatni negativni faktor uticaja na drutveni polo aj ene. Stavovi ispitanica o uticaju socijalnog porijekla kao da samo potvruju ovu nau tvrdnju.
95

Ako sve faktore od uticaja na drutveni poloaj ene rangiramo dobiemo skalu (rangiranje smo izvrili spajanjem odgovora pri m arno utie i utie), koja izgleda ovako:
U /o

stepen obrazovanja poloaj u politikim organizacijama politika angairanost m aterijalno bogatstvo socijalno porijeklo vjerska pripadnost nacionalna pripadnost

88.4 68,6 68.5 41,0 36,9 19.6 18,8

Moglo bi se rei, ini se, da su tri, po kvalitetu razliita, na ina uticaja na drutveni poloaj ene u BiH. P r v o , oni uticaji koji proizilaze iz objektivno datog stanja, to se, prije svega, od nosi na sistem obrazovanja. Te uticaje ena svojom aktivnou ne moe izm ijeniti. Tu je nuna d r u t v e n a i n t e r v e n c i j a za jednice kao cjeline. to se tie m aterijalnog bogatstva i socijalnog porijekla potrebna je, osim razvijanja m aterijalnih pretpostavki, i idejno-politika intervencija. D r u g o , ako ena sama hoe da utie na svoj drutveni poloaj na svim nivoima (lini, grupni, glo balni) ona m ora ui u drutveno-politiki, samoupravni i javni i vot, m ora se angairati na svim nivoima i u svim oblastima ivota. T r e e , neke faktore ne treba prenaglaavati kao to je to do sada u drutveno-politikom ivotu injeno, je r je sasvim jasno da ih ene ne sm atraju znaajnim. To su nacionalna i vjerska pripadnost. Naravno, ovdje treba im ati u vidu da je uzorkom obuhvaen vei broj ena koje su drutveno aktivne i im aju vii stupanj obrazo vanja od prosjeka enskog stanovnitva, te se moe pretpostaviti da ta dva faktora utiu na prevazilaenje onih drutvenih protivrjenosti koje proizilaze iz vjerske i nacionalne pripadnosti. Ove smo napomene uinili noeni milju da na rad pored na unih i isto teoretskih pretenzija, mora biti koristan i drutvenoj praksi.

Dok je prethodna baterija bitanja bila usmjerena na Faktore koji utiu na drutveni poloaj ene na globalnom nivou, naredno pitanje (pitanje 10) se odnosilo na personalni nivo. Okvir za ovo pitanje odreivala je Marksova misao da je individua uvijek po lazila od sebe i uvijek polazi od sebe, to znai da individua svoju vlastitu poziciju projicira na cjelokupno drutveno stanje. Pitali smo KOJI FAKTORI UTIU NA USPJEH ENE U IVOTU. Ispitanice su faktore rangirale na slijedei nain:
U "

Faktor I 1. Drutveni rad i angairanost 2. Strunost i kvalifikacije 3. Drutveni poloaj porodice iz koje potie 4. enstvenost i arm 5. Veze i poznanstva 6. Rad i zalaganje 7. Srea i sluaj 8. Bogatstvo 9. Talenat 10. Bez odgovora 13,7 39,9 3,6 5,7
1 2 ,1

R a n g II " 8,9 21,7 7,4 8,2 15,2 24,1 4,4 2,4 4,4 3,2

III 9,0 8,2 7,7 11,3 9,4 18,7 9,4 9,4 16,9 4,4

14,3 2,6 1,5 4,8 1,9

S obzirom na nau namjeru i metodoloki koncept u ovom dijelu upitnika, duni smo itaocu pruiti neka dopunska objanje nja, van onoga to prednja tabela omoguuje. Naime, bili smo uvje reni da je teko izdvojiti jedan faktor i sm atrati ga dominantnim. Zato smo sastavili listu od devet modaliteta kao potencijalnih fak tora koji mogu uticati na lini uspjeh ene u naem drutvu. Zatim smo ispitanicama omoguili da odaberu tri odgovora i da ih rangi raju. Tako smo stekli mogunost da posmatramo frekvenciju jed nog modaliteta, a zatim i frekvenciju modaliteta u rangu.
97

U interpretaciji smo pokuali da sastavimo interskalarnu listu frekvencija svih devet ponuenih modaliteta. P r v o , najvea frek vencija odgovora, i to u prvom rangu, odnosi se na miljenja po kojim a je uspjeh ene odreen strunou, stepenom obrazovanja i kvalifikacijom. I po rangu i po frekvenciji ovo miljenje domi nira. Vano je takoe napom enuti da se ovaj modalitet pojavljuje sa 21,7% na drugom i 8,2% na treem m jestu. D r u g o , rad i za laganje su na drugom m jestu po broju m iljenja (24,1%), ali u drugom rangu. Meutim, rad i zalaganje zauzimaju visoku poziciju i u skali prvog ranga (14,3%) i treeg (18,7%). Tree mjesto i po rangu i po bro ju frekvencija zauzima m odalitet koji je od izuzetnog znaaja za procjenu onoga to se dogaa u drutvenoj praksi. Naime, m odalitet veze i poznanstva neoekivano zauzima visok poloaj i u skalarnoj i u rang listi. Od ukupnog broja ispitanica 12,1% veze i poznanstva odreuju kao prvu determ inantu uspjeha ene u ivotu. Jo je via frekvencija ovog m odaliteta u drugom rangu (15,2%), a ako se tom e doda 9,4% odgovora u treem rangu, nije teko zakljuiti kakvo znaenje im aju veze i poznanstva za uspjeh ovjeka u sam oupravnom drutvu. To zapravo govori da je korupcija prodrla ozbiljno u na drutveni ivot i u svijest ljudi. Tek na e t v r t o m m jestu je i po i rangu i po frekvenciji faktor rada i angairanosti ene pretpostavka uspjeha u ivotu. Za ovaj m odalitet opredjeljuje se samo 13,7% anketiranih u prvom, 8,9% u drugom i 9,0% u treem rangu. Od ostalih faktora ini se da je znaajno ukazati na jo dva. Naime, iako u treem rangu, talenat ima relativno visoko znaenje za uspjeh ene (16,9%). Modalitet enstvenost i arm, m ada ni u jednom rangu nije izuzetno naglaen, u ukupnoj distribuciji stavova svakako je od znaaja. Ako se porede stavovi o faktorim a koji utiu na uspjeh ene u ivotu i odgovori na prethodna pitanja koja se odnose na globalni nivo, moe se prim ijetiti da ena uglavnom identificira svoj polo aj i osjea iste probleme na personalnom nivou kao to ih osjea i na viim i globalnim razinama. Meutim, mjesto ene u ukupnoj drutvenoj strukturi nije odreeno samo njenim polom, nego na to m jesto utie mnotvo socijalno-ekonomskih okolnosti. Iz toga slijede, kad poredimo grupni i globalni nivo sa personalnim, neke
98

nijanse u rezoniranjima i manifestuju se one pojave koje su ka rakteristine za strukturu uopte. Kada su u pitanju drutveno date objektivne okolnosti, koje odreuju status enskog stanovnitva, oitovala se puna identifikacija svih nivoa. Primjera radi, stru nost, kvalifikacija, obuhvatnost i stepen obrazovanja su za sve nivoe podjednako odreeni kao dominantan faktor za drutveni status ene. Meutim, u odreenju stava spram opteg grupnog i globalnog nivoa politika angairanost i poloaj u politikim organizacijama se odreuju i svrstavaju meu osnovne pretpostavke drutvenog poloaja, ali u odnosu na lini uspjeh i poloaj te iste pretpostavke nalaze se na niem stepenu vrednovanja i ne sm atraju se prim ar nim iniocima. Otuda je indikativno da uspjeh u ivotu moe osi gurati onaj dio enskog stanovnitva, koji ima specifine povla stice koje nema ukupna populacija. Dalje, na skali uspjeha na tree mjesto izbijaju veze i poznanstva, a zatim enstvenost i arm, dok rad i zalaganje ni na jednoj ni na drugoj skali nisu odreeni kao primarni inioci. Tako ovom analizom postaje jasno gdje su mogui subjektivni uticaji, a gdje na socijalni status ene utie objektivna drutvena situacija. Time na praktinom planu postaje vidljivo u kom bi pravcu trebalo usmjeravati drutvenu aktivnost, kako svih drutvenih inilaca, tako i organizacije ena.

5. INSTITUCIONALNI OKVIRI SOCIJALNE STABILNOSTI ENE Brojni povijesni izvori upuuju na saznanje da je ena tokom istorije teila da izgradi ravnopravan drutveni poloaj sa m ukar cem, a da je neuspjehe u postizanju tog cilja na globalnom i grup nom planu pratilo njeno vraanje privatnom (linom kao intim nom) ivotu gdje je pokuavala da nae uporite za ekonomsku i drutvenu stabilnost. U cilju odbrane vlastitog digniteta pokua vala je upotrebljavati sredstva koja joj stoje na raspolaganju. Ta sredstva u privatnom i javnom ivotu su esto bila lukavstvo i spretnost u manipulaciji, a ponekad invencija i arm. Premda nas ova oblast ne interesuje, zanimalo nas je da li i u kojoj mjeri savremena bosansko-hercegovaka ena pomilja ili pribjegava ovim sredstvima, s obzirom na zastoj u procesu njene drutvene emancipacije. To znai da je naa pretpostavka bila da je proces emancipacije ene u Bosni i Hercegovini u posljednjoj deceniji zaustavljen i da njen samoupravni poloaj nije u skladu s optim razvojem sistema samoupravljanja. Gotovo da se stie utisak da su i mukarci i ene prestraeni zapoetim procesom emancipacije ene i realizacijom takvog drutvenog poloaja u kome bi ona bila stvarno ravnopravna. Na takvu pretpostavku na vodilo nas je mnotvo indicija koje su u optoj suprotnosti sa siste mom ustavne i pravne regulacije ravnopravnosti ene. Ovdje emo pomenuti neke od takvih indicija. Prvo, permanentno relativno opa danje broja zaposlenih ena. Drugo, opadanje broja ena u svim politikim (predstavnikim i samoupravnim) strukturama. Tree, umjesto sveobuhvatnog obrazovanja, enska djeca i omladina sve manje zavravaju osnovnu i srednju kolu, pa im je ve na taj nain onemoguen pristup na visoke kole. Tako je obrazovanje, kako pokazuje nae istraivanje, postalo kljuno pitanje statusa ene u
101

svim pravcim a analize. Teror komercijalizma koji namee moderna tehno-struktura i koji se ispoljava u koncepciji da sve treba pod vesti pod trine zakone, to je izraz tehno-birokratske dehumani zacije, dvojako se odraava na status ene: ( 1) dolo je do reduk cije onih oblika drutvene potronje koji su prvenstveno namije njeni enam a-m ajkam a i enama-radnicama. Ta redukcija se ogleda u sm anjenju b roja objekata drutvenog standarda ili u pokuajima da svoje poslovanje zasnuju na principu trinog rentabiliteta (to ih ini nedostupnim slabije plaenim kategorijam a stanovnitva). To enu ne ugroava samo m aterijalno, nego je onemoguava da se drutveno-politiki angaira stvarajui sve vee obaveze. (2) Dru tvena i privredna reform a je pored svojih pozitivnih, imala u tehno-birokratskim interpretacijam a i negativne posljedice, jer je bilo pokuaja da se iz procesa privreivanja istisne sve ono to nije davalo neposredne ekonomske efekte. Kako se u takvim kon cepcijam a ena tretira kao dopunska i rezervna radna snaga, ona se na radnom m jestu prva nala ugroena, je r su elementi zatite koje je propisivao zakon predstavljali teret za grupni interes. Takoe je drutvena i privredna reform a zaustavila tempo zapolja vanja, to se u najdrastinijoj formi odrazilo na ensko stanov nitvo. U svom istraivanju pokuali smo da otkrijem o one socijalne okvire u kojim a se neravnopravnost ene najsnanije oituje. Na ravno, zanimalo nas je da li se neravnopravnost najjasnije oituje na globalnom, grupnom ili privatnom planu. Rezultati istraivanja pokazali su da najvii stepen neravnopravnosti ena osjea u braku i porodici, ako se ovi planovi posm atraju pojedinano. Meutim, najvei postotak ispitanica tvrdi da je ena u Bosni i Hercegovini podjednako neravnopravna u sva tri socijalna okvira. Kako je time distribucija odgovora na pitanje GDJE JE POLOAJ ENE U DRU TVU NAJNEPO VOLJNI JI? ostala bez tzv. dominantnog stava, prenosim o odgovore u cjelini: u %
102

u drutvu kao cjelini u radnoj organizaciji u porodici i braku podjednako je nepovoljan na sva tri plana ne bih mogla da odredim bez odgovora

12,47 10,42 27,52 32,99 15,72 0,85

Ovo pitanje smo odmah doveli u vezu sa percepcijom linog poloaja ene. Tu se pojavilo jedno znaajno kontraverzno suprot stavljanje stavova, Na pitanje TA JE ZA VAS KAO LINOST VANIJE, BRAK ILI STABILNO RADNO MJESTO? podijeljenost stavova bila je skoro 50 : 50. Tako 47,57< V o ispitivanih ena sm atra da je vanije sauvati stabilno radno mjesto nego stabilan brak, dok 49,40% sm atra da je vanije sauvati stabilan brak nego sta bilno radno mjesto. A odmah zatim 43,07/ ispitanica se izjasnilo da im vie sigurnosti kao ovjeku prua stabilan brak, dok se 54,70% izjasnilo da im radno mjesto daje vee izglede na uspjeh i prua vie socijalne sigurnosti. U vezi sa sigurnou drutvenog poloaja, postavlja se i pitanje u kojim socijalnim okvirima bi pomo eni bila najefikasnija. Dakle, na pitanje U KOJIM SOCIJALNIM OKVIRIMA POMOI ENU? dobili smo slijedee odgovore: u % eni treba pomoi u porodici eni treba pomoi na radnom mjestu eni treba pomoi u drutvu kao zajednici enu treba tretirati kao ravnopravnog lana drutva i tako nema potrebe za posebno pomaganje ostali odgovora su bez znaaja za analizu 22,05 16,58 35,89 24,10

U ovom kompleksu koji se odnosi na socijalnu sigurnost po loaja ene, postavili smo i pitanje KOJIM DRUTVENIM, EKO NOMSKIM I POLITIKIM INSTRUMENTIMA UTICATI NA DRU TVENI POLOAJ ENE i dobili smo slijedee odgovore znaajne za analizu: u /* nuno je mijenjati opte stanje u kome se ena danas nalazi poloaj ene nuno je utvrditi i uvrstiti pravnim pro pisima treba osigurati uee veeg broja ena u politikim i samoupravnim aktivnostima i forumima i na taj na in pozitivno izmijeniti njen drutveni poloaj enu treba osloboditi tradicionalnih funkcija u braku i porodici 17,09 9,05 41,70 25,98
103

Ostali m odaliteti odgovora su od marginalnog znaaja za za kljuivanje. U ovaj problem poloaja ene u razliitim socijalnim okvirima i nainim a njegovog razrjeavanja ukljuili smo, komparacije radi, i tem poralnu dim enziju pitajui: KADA JE POLOAJ ENE U JU GOSLAVIJI BIO POVOLJNIJI? (vidi pitanje 18). Sasvim oekivano najvei broj ispitanica sm atra da je danas drutveni poloaj ene u Bosni i Hercegovini povoljniji nego ikada ranije (61,70%). Meu tim , za kvalitet stavova od znaaja je i drugi modalitet odgovora: 11,45/o ispitanica tvrdi da je poloaj ene u naem drutvu bio po voljniji neposredno poslije rata, a 19,31% misli da se poloaj ene nije izm ijenio danas u odnosu na prvu poslijeratnu fazu naeg raz voja. Zapravo, one misle da je i danas kao i ranije ena neravno pravna. Ovdje nisu bez znaaja podaci dobiveni ukrtanjem i pod vrgnuti x2 testu (vidi tab. 1). Skupina mlaih ena od 1827 go dina sm atra da se poloaj ene nije bitno izmijenio, jer je ena i danas neravnopravna. Ubjeenje da je ena neravnopravna kao i ranije sasvim je vrsto. Izraz ena nije uniform an pojam , je r postoje unutranje raz like u poloaju i stavovim a sline razlikam a u ukupnoj socijalnoj stru k tu ri po svim kriterijim a socijalne diferencijacije izuzev polnog kriterija. Zbog toga smo pokuali produbiti analizu i nastojali da otkrijem o kako pojedine kategorije ena zauzimaju stavove i ta misle o pitanjim a koja smo ranije postavili. Iz priloenih tabela koje ukljuuju i x2 test vidljivo je da nema znaajnije razlike u stavu da je ena neravnopravna s obzirom na stepen obrazovanja i kvalifikaciju. U distribuciji odgovora pojedinih kategorija ena ne postoji statistiki znaajna razlika. Meutim, kada je u pitanju socijalni okvir koji se odreuje kao najnepovoljniji za enu, dakle, kao okvir u kome je diskrim inacija najsnanija, onda razlike evi dentno zavise od stepena obrazovanja i kvalifikacija. ene sa viso kom i viom naobrazbom, jednako kao i visokokvalificirane rad nice odreuju brak i porodicu kao najnepovoljniji socijalni okvir u odnosu na globalni drutveni plan i stanje u radnoj organizaciji. Suprotno, ene sa niom kolskom spremom i niom kvalifikacijom se izjanjavaju da su najvie ugroene na radnom mjestu, a zatim na globalnom drutvenom planu (vidi tab. 2, pit. 13). Takoe je zanimljivo da su ene bez obzira na kvalifikaciju, jedinstvene u stavovima o tome kako i kojim instrum entim a uticati na pobolja nje drutvenog poloaja ene.
104

Tabela br. 1.

P. 5.
povoljnije 4,81 ^ 17,93 95,55 29,97 povoljnije povoljnije nije se

(Starost)

P. 18.

(Ravnopravnost i odgovornost ene)

K. 32.

K.

18 -

27

4
10,04 j 37,40 199,31 62,52

12 163

112

35

28 45 8 I 42 188 60 340

! 12

54

300

95

503

x2 = 10,93; DF = 3 P > 5%; S

0 = 0,133; C = 0,132 Istie se podatak da znaajno vei broj mlaih ena (1827) smatra da se poloaj ene nije bitno izmijenio jer je ena i danas neravno pravna. Dobijeni rezultati u ovoj tabeli (odnos opaenih i oeki vanih frekvencija) statistiki su znaajni.

Tabela br. 2.

P. 2.

(Kvalifikacija)

P. 13.

(Gdje je poloaj ene najnepovoljniji)

K. 6. Z 16 6,03 5,14 3 9 15,11 17 32 11,36

10 20 10

K. 27. .. 14 13,16 38,66 35,18 16 19,91

6

u drutvu u cjelini 16,35 37 15,93 46,80

22

u radnoj organizac. 13,93 39 24 7,71 48 22,67 141 17,04 106 9,64 78 5% N S 130

u porodici i braku 35,64

u sva tri plana 43,15

ne moe odrediti 20,90

NKV
6

NSS 17,73 13 13,33 14 35 6,43

8 20

SSS

VSS 7,55 9 61 52 133

Domaica Z

54 29,06 .......... 31 16,45 17 161

12,44; DF = 12 P <

60 485 0 = 0,160; C = 0,158

Istie se podatak da ene sa veom kolskom spremom (VSS) sma traju u neto veem broju, da je njihov poloaj u braku i porodici najnepovoljniji, dok u neto veem broju ene sa srednjom stru nom spremom naglaavaju da im je nepovoljan poloaj: u drutvu u cjelini, u radnoj organizaciji, u porodici i braku. U cjelini ove razlike nisu statistiki znaajne.

Ovakvi stavovi mogli su se i oekivati. ena sa viom naobraz bom i viom kvalifikacijom ima vee izglede da uspjeno konkurie mukarcu na radnom mjestu i u drutvu, pa za ovu kategoriju ena brak jo uvijek ostaje institucija u kojoj se ena osjea diskrimi niranom. Meutim, ene s niom kvalifikacijom se nalaze pod pri tiskom nesigurnosti u drutvu i radnoj organizaciji, te ne osjeaju svu teinu poloaja u braku i porodici. Postoji takoe znaajan stupanj saglasnosti izmeu svih kate gorija ena u pogledu pretpostavki za poboljanje drutvenog po loaja ene. Dvije se pretpostavke istiu kao bitne: (a) masovnije uee ena u samoupravnim i politikim aktivnostima i (b) oslo boenje ene tradicionalnih optereenja poslovima u braku i poro dici. Ova dva momenta se permanentno ispoljavaju kao uzrono povezana (vidi tab. 3, pit. 17). Osjetnija razlika se pojavljuje u stavovima udatih i neudatih ena. Dok neudate ene misle da je uslov za poboljanje drutvenog poloaja mijenjanje opte socijalne situacije, udate kao najznaaj niji elemenat istiu angairanje ena u socijalnim, samoupravnim i politikim aktivnostima (vidi tab. 4, pit. 17). Ve je, na odreeni nain, naglaeno da se eni esto pristu palo instrumentalno. ena je sluila i kao objekat zabave i uiva nja, a ponekad je predstavljala sredstvo za pokazivanje bogatstva i luksuza gornjih slojeva. S druge strane, u osiromaenim djelovima drutva ena je esto predstavljala samo dopunsku radnu snagu na koju su padali i svi kuni poslovi. U sredstvima masovnih komunikacija u posljednje vrijeme se sve vie naglaava i prenaglaava spoljni izgled ene kao pretpo stavka njenog uspjeha u drutvu. Normalno je da to enu demotivira za razliite vidove drutvene angairanosti. Tako je postalo dosta rasprostranjeno miljenje da se drutvena angairanost i tzv. enstvenost iskljuuju. Otuda, takoe, sve vee odsustvo mlaih ena iz procesa politikog i samoupravnog odluivanja. Jer, ta ka tegorija ena smatra da e socijalnu sigurnost ipak najprije stei u braku i da su izgledi za ostvarivanje materijalno dobro situiranog braka povoljniji ako vie panje posvete svom spoljanjem izgledu. Tako, isticanje spoljanjeg izgleda ene slui kao sredstvo za sticanje povoljnijeg materijalnog statusa, a time i drutvenog prestia.
107

Tabela br. 3.

P. 2.
m ijen ja .

(Kvalifikacija)

P. 17.

(Kojim instrumentima uticati na poloaj ene)

tc

K. 6.

ji

drustv. stanja 8,08

pravnim propisima 5,21

uee zena u ra sa 17,21 neim drugim 11,47

NKV
1 0

4 17 14,78 48,78 32,52

1 1

: 42

22,91

KV
21

Z 31
66
X2 =

1 6 20

49

33 44 5%;

119 161 N 1 0,045

= 0,98; DF = 3; P <

Na pitanje, kojim instrumentima uticati na poloaj ene, ne postoje statistiki znaajne razlike u pogledu kvalifikacija. Ostali moda liteti kvalifikacija nisu uzeti u obzir zbog malih numerusa.

Tabela br. 4.

P. 3. (Kojim instrumentima uticati na poloaj ene)

(Brano stanje)

P. 17.

.. K. 31. 24,78 13,18 56,69 35,33

m ijenjanje dratveT stru k tu re pravnim propisim a drugim neim

uee ena u ra sa

neudata ! 19 69,21 36,81 158,30 ................. 98,66 12 63 36 130

udata 75 94 50 215 38 152 98 134 363 493

x2 = 3,85; DF = 3; P

5%;

N S 0 = 0,088; C = 0,087

Neudate ene takoe u neto veem broju istiu da je poloaj ene danas nepovoljniji, ali ovdje ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu udatih i neudatih ena i mogunosti uticaja na poboljanje poloaja.

Naravno da su ovakve tendencije znak prevladavanja (dominacije) konzervativnih pogleda na enu u naem drutvu. Jer, ako enu ne cijenim o prem a njenim ljudskim osobinama, nego samo prema spoljanjem izgledu, obnavljam o njenu neravnopravnost. Ovakva situacija odrazila se i na stavove naih ispitanica. Tako se svega 3,58n /o ispitanica izjasnilo da bi, ako bi mogle da biraju zanim anje, eljele da budu drutveno-politiki radnik, dok se ogrom na veina ispitanica m laih od 27 godina izjasnilo da bi e ljele biti glumice, manekeni, foto-modeli i si. Interesovalo nas je kako ovu pojavu isticanja spoljanjeg iz gleda ene ocjenjuju nae ispitanice, pa smo ih pitali KAKO GLE DAJU NA ISTICANJE SPOLJANJEG IZGLEDA ENE? Dobili smo slijedee relevantne odgovore: u / to je m oda koja e proi ta pojava nije u skladu sa osnovnim vrijednostim a sa m oupravnog sistem a i treba je reducirati na razumnu m jeru ta pojava nema nikakvog negativnog uticaja na drutve ni poloaj ene ta pojava djeluje negativno na ponaanje ene i treba je sprijeiti 13,7

31,5 34,0 9,8

Dok smo ranije analizirali ukupnu socijalnu situaciju i opte okvire enskog statusa, koji odreuju samoupravni status ene uopte, globalna distribucija stavova i m iljenja pokazivala je jed nu sliku stanja, a na personalnom nivou imamo neto drukiju sliku. Koji su ovdje momenti od znaaja? Prvo, 50/* ispitanica se odluno izjasnilo da ena u Bosni i Hercegovini nije uopte ravno pravna, pa tako nije ravnopravna ni kao inilac u procesu samo upravljanja. Ona takoe nije ravnopravna ni kao proizvoa, te otuda, opet, nije ravnopravna ni kao uesnik u politikom i samo upravnom odluivanju. Napokon, vidjeli smo da ena najvei stepen diskrim inacije osjea u braku kao socijalnoj instituciji, i da tu, danas kao i u prolosti, ima inferioran poloaj. Dominira, dakle, m iljenje da je ena, bez obzira na pozitivno rijeen pravni sistem
li-O

regulacije njenog poloaja i stepen razvijenosti sistema samouprav ljanja, u sva tri osnovna socijalna okvira ugroena, odnosno nerav nopravna. Ako podsjetimo na injenicu da je istraivanje obuhva tilo zaposlene i drutveno angairane ene koje vre politike i sa moupravne funkcije, onda ovaj stav postaje posebno indikativan. A ako se tome doda i injenica da relativno veliki broj ispitanica misli da je poloaj ene ranije bio povoljniji ili da se u poloaju ene nije nita izmjenilo, onda nije teko zakljuiti da je u Bosni i Hercegovini nastao zastoj u procesu drutvene emancipacije ene. Drugo, poto se ovakvo stanje hoe izmijeniti, dominantno je miljenje da ene moraju biti zastupljene u samoupravnim orga nima i politikim forumima ravnopravno sa svim drugim graa nima. Samo mali broj ena misli da je stanje mogue izmijeniti sistemom pravne regulacje (9'<>), a gotovo 45fl/o ena misli da je problem u politikoj neangairanosti i odsustvu ena iz centara politike i drutvene moi. Postoji i miljenje da je ena suvie optereena kunim poslovima, pa nije u stanju da se javno angauje. Tree, ulogu spoljanjeg izgleda ene treba posm atrati u nje noj pravoj dimenziji. Sasvim je razumljivo da gotovo 60% ena od 18 27 godina misli da u isticanju spoljanjeg izgleda ene nema nita to bi negativno uticalo na njen drutveni poloaj (vidi tab. 5, pit. 15). Mi se u istraivanju nismo, niti smo to od naih ispi tanica traili, opredjeljivali ni za ni protiv isticanja i njego vanja lijepog spoljanjeg izgleda ene. Nas su interesovale dru tvene posljedice tog isticanja, naroito ako su izraz komercijalizma. U svemu to smo do sada rekli o ovom problemu sadran je i jedan implicitni zakljuak: vrijednosna orijentacija novih gene racija ena se mijenja u odnosu na ranije generacije. Zbog toga se postavlja pitanje nee li i nove generacije ena, nemone da se odupru diskriminaciji na globalnom planu i na radnom mjestu, pribjei tradicionalnim instrumentima zatite svog socijalnog stabiliteta na personalnom planu u tradicionalnom braku. No, to bi znailo vraanje procesa emancipacije na polazne pozicije.
il i

P. 5. tolerirati 23,38 Z reducirati izgled 53,57 suzbijati izgled 16,57 nema uticaja 58,89 nema miljenje 16,57

(Starost)

P. 11.

(Izgled ene)

K. 25. K. 9.

18 - 27 27 39 42,47 97,31 109 36 30,11 9,31 13,14 16 79 33 181 9 56 99 33,10 30,10 36 106,99
1 1

72
20

169 30,10

28 45 27 9,31 307

preko 45

28 199

9 56 S

95 571 0 = 0,168; C = 0,165

x2 = 16,10; DF = 8; P > 5*/;

Karakteristino je da mlae ene naglaavaju da ne treba izgled ene reducirati na razumnu mjeru, te ista kategorija mlaih ena (1827) smatra da u toj pojavi nema nita negativno to bi imalo uticaja na drutvenu aktivnost ena. Dobijene razlike u pogledu starosti su statistiki znaajne.

6. SAMOUPRAVNI STATUS ENE

Prethodna izlaganja smo posvetili analizi opte socijalne situ acije koja odreuje samoupravni i radni status ene. Na naredni zadatak je da na bazi iskustvenih podataka analiziramo nau prvu nezavisnu varijablu koja se odnosi na samoupravni status ene u Bosni i Hercegovini. Zato je bilo potrebno da panju koncentriemo na problem samoupravnog statusa zaposlene ene, odnosno njenog samoupravnog poloaja u radnoj organizaciji. Poli smo od pretpostavke da na status svake od pojedinanih strana u drutvenoj strukturi moe uticati mnotvo determinanta. Svakako da je temeljna ekonomska statusna dimenzija, ali smo istraivanje ograniili na vanekonomske inioce za koje smo sma trali da su od uticaja. Sasvim je jasno i razumljivo da ni sve van ekonomske inioce nismo razmatrali. Osnovni okvir nae pretpostavke odreuje nekoliko momenata. Prvo, samoupravni status, ene zavisi od opte socijalne situacije. Drugo, samoupravni status ene zavisi od pozitivno-pravnog sistema regulacije poloaja ene. Tree, samoupravni status ene zavisi od j>oloaja ene u sva tri osnovna socijalna okvira: globalnom, grup nom i personalnom. etvrto, potrebno je analizirati specifini uticaj svakog od vanekonomskih inilaca koji su predmet analize. Osim toga, ne smije se zanemariti injenica da se razliite kategorije ena, zavisno od statusa, sasvim oekivano razliito ponaaju. U istraivanju smo se ograniili na ispitivanje samoupravnog statusa u uem znaenju. Imali smo dovoljno razloga i argumenata da zakljuimo da se zaustavljeni proces emancipacije ene manifestuje kao drutvena neravnopravnost. Ta neravnopravnost se difuzno rasprostire, pa je ena neravnopravna i u pogledu mogu nosti da uestvuje u procesima samoupravljanja. ena je i u tim
113

Pr?.ce?,im a diskrim inirana. Zbog toga smo i sm atrali da drutveni politiki i sam oupravni poloaj nisu razliiti kvaliteti i da se u osnovi mogu identificirati. Kako problem e tanice? N a, pitanje VANJU I UOPTE UESTVUJU dobili sam oupravnog poloaja ene osjeaju nae ispi ZATO ENE U SAMOUPRAVNQM-XIBLUCIU SAMOUPRAVNOM 2IVOTU NEDOVOLJNO smo odgovore slijedeih modaliteta: ------u % uzrok je nerazvijeno sam oupravljanje*) uzrok je tradicionalno shvatanje po kome je eni mjesto u kui, a ne u politikom i sam oupravnom ivotu uzrok da ene ne uestvuju u sam oupravnim procesima odluivanja je nedovoljno razvijena svijest ena uzrok je optereenost ene poslovima u braku i porodici sam oupravljanje i nije enski posao nem a o tom e svoje m iljenje bez odgovora 7,69 20,17 14,00 51,62 4,78 1,36 0,85

Naveli smo distribuciju odgovora na ovo pitanje u cjelosti, jer je tako sasvim vidljiv inilac dominantnog uticaja. To je opteree nost ene poslovim a u domainstvu, to je evidentno temeljni problem ene u naem socijalnom prostoru. Ako se tome jo dodaju odgovori onih ispitanica koje sm atraju da je eni mjesto u kui, jasno je da se dvije treine ena izjasnilo da je tradicionalni kon zervativni m entalitet koji raa tu preoptereenost arite problema sam oupravnog statusa ene u Bosni i Hercegovini. To je jasno uo ljivo na tab. 6 (pit. 15). Da bismo bili sasvim sigurni koji inilac najvie utie na samo upravni status ene, izmijenili smo form ulaciju pitanja o ovom pro blemu i pokuali da dobijemo precizniji odgovor. Takvi odgovori su vidljivi u tab. 7 (pit. 14). Takoe je zanimljivo zapaziti da do maice sm atraju da je osnovni problem u tome to postoji mi ljenje da je enam a m jesto u kui, je r time vjerovatno projiciraju nezadovoljstvo svojim vlastitim poloajem, a ene preko 45 godina naglaavaju nizak stepen drutvene svijesti (vidi tab. 6. i 7.). *) Pojam uzrok ovdje nije koncipiran u smislu kauzaliteta, nego kao razlog.
114

Tabela br. 6.

P. 2.
nerazvij. ra sa 10,34 12 3,68 5 4,20 5 11,83 10 8,58 6 5,34 6 44 108 76 18 9 ........13~12 9,23 28 274 18 18 56 33,29 : 61 502 21,08 14,83 30 18 77 53,49 98 29,04 20,43 73,68 135 8 4 31 10,32 7,26 26,19 48 10 7 20 42 9,03 6,35 22,92 : 24 20 62 118 25,38 17,86 m jesto ene je u kui svijest ene opteree. dom ainst.

(Kvalifikacija) j P. 15.

(Ravnopravnost u samoupravljanju)

.... K. 29. K. 6. .

KV

VKV

NSS

SSS

VSS

Domaica

x2 = 9,32; DF - 15; P <

5'V o ;

N S 0 = 0,136; C = 0,134

U p o g le d u ra v n o p ra v n o s ti ene u s a m o u p r a v lja n ju k a ra k te ris ti n i su od g o v o ri dom aica, k o je is ti u d a tra d ic io n a ln o s h v a a n je d a je m je s to ene u kui dovodi n jih o v u ra v n o p ra v n o s t u p ita n je . Is to ta k o , o v a k a te g o rija s m a tr a d a n ije o p te re e n o s t ene u k u nim p o slo v im a s m e tn ja za ra v n o p ra v n o s t u s a m o u p ra v lja n ju . S ta tis ti k i z n a a jn e ra z lik e n isu re g is tro v a n c u ovoj tab eli.

Tabela br. 7.

P. 5.

(Starost)

P. 10.

(inioci samoupravnog poloaja ene)

K. 28 pasivnost ene 9,23 dominaci. mukaraca 49,33

K. 9.

zeni mjesto u kui 18,75

niska drutv. svijest 25,67

ne regul. poloaj u zakon. 30,00

18 27 19 26 5 49,03 17,63 42
2 1

34 57,30

49 94,31

133

35,81 35 62 5,13
6

28 45 94 16,69 27,44 254 10,43 14,28

2 1 1 1

preko 45 65 89 32

104

28 171

74 461 N S 0 = 0,161; C = 0,159

x2 = 12,10; DF = 8; P < 5fl/o;

Starije ene (preko 45 g.) u neto veem broju nego ostale starosne skupine smatraju da na samoupravni poloaj ene posebno utie nizak stepen drutvene svijesti i mukarca i ene, kao i neregulisan poloaj ene u oblasti zakonodavstva. U cjelini, ne postoje sta tistiki znaajne razlike.

Optiji zakljuak mogla bi sadravati tvrdnja da uzrok nepo voljnog samoupravnog statusa ene vide u spoljnim iniocima, a ne u vlastitim strukturam a. Ovakav stav mogao se s razlogom i oe kivati. Ali zato poseban znaaj dobijaju pitanja koliko su i kako same ene spremne da uestvuju u samoupravnom ivotu i dru tvenim aktivnostima. U tom pravcu smo i koncipirali izvjesna pitanja. Interesovala nas je spremnost na drutvenu aktivnost. Pitali smo: AKO BI SE STANJE IZMIJENILO I AKO BI VAM BIO PO NUEN NEPROFESIONALNI SAMOUPRAVNI ILI POLITIKI PO LOAJ, TA BI STE UINILI? Frekvencija dobivenih odgovora je izvanredno zanimljiva. Tek 7,52*/ ispitanica bi takvu funkciju pri hvatilo bez premiljanja, a funkciju ne bi prihvatilo ili bi dobro razmislilo da li bi je prihvatilo ili ne 56,74*/ ispitanica. Osim toga 15,51% ispitivanih ena bi se prije definitivne odluke moralo da konsultuje s muem, a 15,21/ sm atra da im nikada i niko takvu funkciju ne bi ni ponudio. Frekvencija ostalih odgovora je zanemarujua. Iz ovoga sasvim jasno proizlazi da je stepen apstinencije en skog stanovnitva u politikom ivotu veliki. O uzrocima i razlozi ma ovakvog stanja govorili smo ranije, a ovdje ukazujemo na inje nicu da se ene na neki nain mire sa postojeim stanjem. Intere santno je da su sve kategorije ena jedinstvene u zahtjevu da bi ena morala biti ukljuena u samoupravne organe i institucije, jer je to osnovna pretpostavka poboljanja njenog samoupravnog po loaja, ali u isti mah pokazuju nespremnost ili bar oprez da se same angauju. Ovo moe da znai da je stav o potrebi angai ranja, u stvari, stereotip politikog karaktera ili je izraz svijesti ena da se angairanjem u politikom ivotu ne mogu rijeiti pro blemi samoupravnog statusa. Kada je rije o distribuciji odgovora na ovo pitanje moe se pretpostaviti, s obzirom da se radi o neplaenoj funkciji, da je ena demotivirana jer ne dobija materijalnu naknadu. Meutim, ista je situacija i kada su u pitanju plaene (profesionalne) poli tike funkcije. I u ovom sluaju samo 7,170 / ena bi prihvatilo pla enu politiku funkciju bez premiljanja, dok 52,18/ takvu funk ciju ne bi prihvatilo ili bi prethodno dobro razmislilo da li bi je prihvatilo ili ne, a 20,85% smatra da im takva funkcija nee nikada
117

biti ponuena. Ovakva distribucija odgovora upuuje na pitanje nisu li same ene prihvatile tradicionalni konzervativni mentalitet koji je, izgleda, jo uvijek dom inantan u stavu prem a javnom anga iranju ene. Ako je evidentno da ene nem aju afiniteta za funkcije, ostaje pitanje zato nem aju? Nije realno pretpostaviti da se tome odupire enska priroda. Po naem uvjerenju vie je u pitanju nji hov osjeaj nemoi da u tome istraju. Posm atrajm o dalje kako i koliko su ene spremne na samo upravne aktivnosti. Na pitanje KADA BISTE MOGLI BIRATI, KO JE BISTE ZANIMANJE IZABRALI? svega 3,58% ispitanih ena bi eljelo biti politiki radnik ili rukovodilac. Za nae ispitanice bila su poeljnija tzv. enska zanim anja kao to su vaspitaica, nastav nica, profesorica i si. ( 16,92fl/< > ) te danas atraktivne profesije, kao to su inenjer, lijenik itd. (l.lP/o). Za nas neoekivano dominira odgovor iz kojeg proizlazi da su nae ispitanice zadovoljne profe sijom koju obavljaju. Naime, 50,25<Vo ispitanica je izjavilo da su zadovoljne svojom sadanjom profesijom. Isto tako je zanimljivo da je mali broj ispitanica (6,49/) preferiralo poziv glumice, mane kena, fotom odela i si. (vidi tab. 8, pit. 23). Ovdje je potrebno vidjeti koliko je ovakva orijentacija ena rezultat uticaja mua, odnosno porodice. Pitanje o tome postavili smo u slijedeem obliku AKO NAMJERAVATE PREUZETI NEKU DRUTVENU FUNKCIJU ILI OBAVEZU, DA LI MORATE PITATI MUA, ODNOSNO OCA? (13,16% ispitanica nije odgovaralo na ovo pitanje je r ne ive u braku niti u porodici). S obzirom da je ena neravnopravna, 35,55% ispitanica obavezno m ora pitati mua ako eli preuzeti neku drutvenu funkciju ili obavezu, ali u isti mah samo 11,60/o mueva obavezno m ora pitati ene, dok se gotovo 60/* udatih ena izjasnilo da ih muevi u takvim sluajevima konsultuju samo ako nalaze za potrebno ili ih, pak, samo obavijeste o svojoj odluci. U isti mah 23,4T'/o ispitanica obavijeste mua o svojoj od luci, a 15,55fl/o ga konsultuje ako nae za shodno. Ovi stavovi i izjave o ponaanjim a ispitanica mogu se objasniti injenicom da su anketirane uglavnom ve drutveno-angairane ene, pa je procenat sam ostalnih vei nego to bi to bio sluaj u ukupnoj populaciji. Da bismo imali cjelovitiji uvid u ovaj p ro blem, indikativno je razm otriti kako se uticaj mua ispoljava za visno od nacionalnosti i konfesije ispitanice. Analiza vrena xtestom pokazuje da su ene hrvatske nacionalnosti znatno vie pod
118

lone uticajima mua. Od ukupno 99 anketiranih ena hrvatske nacionalnosti 55 se sasvim odreeno izjasnilo da m ora obavezno pitati mua u sluaju da eli preuzeti neku drutvenu obavezu. Sli an je sluaj i sa konfesionalnom pripadnou (vidi tab. 9, pit. 21). Ako ena ispoljava odreenu podlonost u odnosu na mua, onda je svakako potrebno razmotriti pitanje da li se mukarci pro tive samoupravnom angairanju ene, a naroito ime su mukarci motiviram da se protive. Dakle, na pitanje ZBOG EGA SE MU KARCI PROTIVE SAMOUPRAVNOM ANGAIRANJU 2ENA? do bili smo slijedeu distribuciju odgovora naih ispitanica: u % mukarci se ne protive samoupravnom angairanju e na nego su ene neaktivne mukarci su lino motivirani, jer misle da bi drutveno i samoupravno angairanje odvlailo enu od kunih poslova mukarci sm atraju da samoupravno i politiko angai ranje i nije za enu mukarci se protive samoupravnom angairanju ena jer bi se time umanjila mogunost njihove dominacije u svim samoupravnim organima i institucijama mukarci se protive, jer sm atraju da bi to pruilo ena ma mogunost za sklapanje novih poznanstava, pa bi time bili ugroeni brak i porodica ispitanica ne zna prave uzroke, ali zna da se mukarci protive
21,02

21,36 15,72

19,31

10,35
8,88

Kao to je vidljivo iz tabele 10 (p. 27), nema nikakve razlike u stavu izmeu udatih, neudatih i razvedenih ena o tome zato mukarci pruaju otpor samoupravnom angairanju ene. Ovo na pominjemo zbog toga to je bilo realno oekivati da se razliite kategorije ena s obzirom na brano stanje razliito izjanjavaju
us

Tabela br. S.

P. 2.
zadovoljna sad a n jo m profesi.

(Kvalifikacije)

P. 23.

(ta biste eljeli biti)

' K. 37 K ^ ... ing., lijenik 8,40 22,30

2

vaspita, nastavnik 7,67 glumica maneken 3,62

NKV
8 6

5 23,60 10,17 62,66

42

21,56
22

KV 23
1 2 1 11,20

118 69,03

23,75 26,00

SSS
i

23 53 29 58 25
X2 =

154

130 290 N S 0,097

5; P < 5%; = 2,81; DF = (

Na pitanje ta bi eljele biti u odnosu na postojeu kvalifikaciju, postoje izvjesne razlike kod ena koje posjeduju srednju strunu spremu. Neto vei broj iz ove kategorije eljele bi postii zvanja kao to su: inenjer, lijenik, farmaceut i si., meutim u ovoj ta beli ne postoje statistiki znaajne razlike.

o motivima, jer su se na pitanje opteg karaktera DA LI MU KARCI PRUAJU OTPOR SAMOUPRAVNOM ANGAIRANJU E NA? razliito izjasnile. Radi ponovne ilustracije, odgovori na to pitanje kretali su e ovako: u % Da, pruaju otpor Ne, ne pruaju otpor
62,56

21,00

Da bismo problem spoznali u cjelini, morali smo pokuati da saznamo koliki je udio samih ena u poboljanju ili pogoranju njihovog samoupravnog poloaja. Traili smo odgovor na pitanje DA LI SU ENE ZADOVOLJNE SVOJIM PREDSTAVNICAMA (ENAMA) U SAMOUPRAVNIM ORGANIMA I DRUTVENIM OR GANIZACIJAMA? Distribucija odgovora pokazuje da je samo 18,63"/ ena zadovoljno kako ih ene predstavljaju u organima samouprave i rukovodstvima drutveno-politikih organizacija. Veoma je zna ajan podatak da 43,07/o ena nije zadovoljno svojim predstavnicama samo u pojedinanim sluajevima, a 17,94"/ su kategorine u svom nezadovoljstvu sa enama predstavnicama u politikim i samoupravnim organima. Ako bismo sabrali odgovore sa negativ nim predznacima, onda preko 61% ispitanica nisu zadovoljne sa predstavnicama (enama) u organima samouprave. Ako se tome doda i podatak da 11,11% ispitanica uopte ne interesuje kako su zastupane u samoupravnim organima, onda je slika jo potpunija. Zanimljivo je da u tom pogledu nema razlika u miljenjima meu enama razliitih kvalifikacija (vidi tab. 11, pit. 26). Tako, sada, pored podatka da su ene brojano nedovoljno za stupljene u procesima samoupravnog odluivanja (vidi izvore sta tistike), imamo dovoljno razloga za tvrdnju da su u tim procesima i neravnopravne. Tu spoljni inioci imaju primarno znaenje, ali sve vie jaa tendencija da i same ene odustaju od svog samo upravnog angamana. ene su, nema sumnje, odlune u zahtjevima da se uklone spoljni inioci koji negativno utiu na njihov samo upravni poloaj, ali su daleko suzdranije kada je u pitanju vlastiti aktivitet. Izvan naih oekivanja, ene su bile podijeljene u stavu kako i u kojem institucionalnom okviru rjeavati probleme samouprav nog poloaja ene, jer u stavovima koje smo dobili kao odgovore
121

Tabela br. 9.

P 4.

(Nacionalnost)

P. 21.

(Preuzimanje drutvene obaveze)

K. 35.
2

K. 8.
66

obavezno pitati 68,67 35 42 154 7,64 4 43,95 38 15 13,88

21 1 1

ako je shodno 28,81

samo obavjest. 44,53

samo izuzetno pitam 11,89

Srbin 44,14 55
1 0

18,57 30 28,52 28 11,74 152 3,70 99

28,62

Hrvat 67,77 -71 21,40 9,00

1 2 1 0 202

Musli.

Ostali 85 131

5 35

48 453 S 0 = 0,225; C = 0,221

x2 = 23,32; DF = 9; P > 5%;

U pogledu nacionalnosti i preuzimanja drutvenih obaveza ena, istie se podatak da ene hrvatske nacionalnosti moraju obavezno pitati mua odnosno oca, pri preuzimanju drutvenih obaveza. Takoe, ova grupa ena pri preuzimanju drutvenih obaveza obavje tava svoje ukuane samo ako je shodno. U pogledu nacionalnosti i preuzimanja drutvenih obaveza, postoje statistiki znaajne
ra7

P. 3.

(Brano stanje)

P. 27.

(Otpor samoupravnom angamanu ena)

Tabela br. 10.

K. 42 ne postoji 21,36
2

da, postoji 28,00 31 64,08 69 4,55

6

mukarci su anga. 25,63

neudata 28 84,01 71 5,46 85 ............ 5,97" 225 76,89 16 75

udata

razved. 5 118 108

X2 =

5 90

16 316

3,28; DF = 4; P

Ovdje se naglaava podatak da udate ene smatraju u neto ma njem broju da su mukatrci lino motivirani da daju otpor samo upravnom angamanu ena, jer smatraju da bi to enu odvlailo od kunih poslova, meutim u ovoj tabeli ne postoje statistiki znaajne razlike.

P. 2. (Kvalifikacije) P. 26. (Zastupanje u drutvenim organizacijama)

svejedno mi je 3,68
2

Tabela br. 11.

...... K. 40. 6. 5 27 12.13"

1 1

NKV 22,65
22

nisam zadovolj. 6,87 ji 9 89 4,90 5 36 5,04 9 37 15,00

1 0 110

KV 9,16 7 9,41
1 2

VKV

NSS 28,00 28 7,89

6

SSS 4,22 5 45 x*

Domai.
2 0 1

djelom. zadovolj. 16,44 13 54,20 56 21,92 24 25,53 16 67,00 72 1 ~M8~ i 20 ! 84 31 330 5%;

10,92; DF = 10; P <

N S 0 = 0,181; C= 0,178

U pogledu zadovoljstva sa zastupanjem u drutvenim organizaci jama, istie se jedino podatak da su ene sa niom strunom spre mom djelomino zadovoljne i da su u veem broju indiferentnije torn zastupanju nego druge kategorije kvalifikacija. Ovdje

na pitanje NA KOJI NAIN POBOLJATI SAMOUPRAVNI POLO AJ ENE? nali smo inilac za koji bi se ispitanice opredijelile kao za dominantan. Nae ispitanice insistiraju na jednakosti ena i mukaraca u procesima samoupravnog odluivanja u pogledu za stupljenosti poslova. Preko 35% > anketiranih sm atra da je to osnovni preduslov da bi jaale progresivne tendencije u samoupravnoj emancipaciji ene. Ako se tome doda i zahtjev da enu u svakom pogledu treba izjednaiti sa mukarcem, onda 63,21fl/ ispitanica na lazi rjeenje problema samoupravnog poloaja u dvije vrste jedna kosti jednakosti u svakom pogledu i jednakosti u zastupanju u razliitim organima i organizacijama. Ovdje treba pomenuti i podatak da 26% ispitanica misli da bi ensko pitanje trebalo od vojeno posmatrati i regulisati. Iz svega do sada reenog, moe se zakljuiti da nema optimalnog samoupravnog i politikog poloaja ene bez ravnopravne participacije i u kvantitativnom i u kvalita tivnom smislu. U okviru razm atranja samoupravnog poloaja ene, osvrnuemo se na jo jedno pitanje koje se esto pojavljuje. Naime, ve ina ispitanica je tvrdila da je optereenost poslovima u domain stvu jedan od temeljnih uzroka apstinencije enskog stanovnitva u politikom i samoupravnom ivotu. Zbog toga je znaajno razmo triti pitanje KOLIKO SU TEHNIKE INOVACIJE OSLOBODILE ENERGIJU I VRIJEME ENE, koliko je uvoenje tehnikih do stignua u domainstvo oslobodilo enu prljavih kunih poslova i da li je ta pomo doprinijela da se ena oslobodi pritisaka tra dicionalnih obaveza u domainstvu? I ovdje smo doli do jednog interesantnog otkria: problem drutvene (politike i samoupravne) angairanosti ene nije pitanje vremena ili energije, nego je duboko drutveno determiniran. Jedino se tako moe objasniti da 31/ ispi tanica kae: Bez obzira na moje vrijeme i mogunosti nema smisla da se angairam, jer je uticaj ene na samoupravne i politike od luke mali ili nikakav. 21,70% ispitanica sm atra da mukarci one moguavaju drutveno angairanje ene, jer bi time bila smanjena mogunost njihove dominacije, a 15,8% ena se izjasnilo da ne vidi nikakve koristi od drutvenog angaovanja bez obzira na mogu nosti i vrijeme, dok 13,50"/ smatra da angaovanje i nije za enu. Ovakvi stavovi ispitanica su znaajan k o r e k t i v veoma raspro stranjenom miljenju da je zauzetost ene poslovima u domainstvu
125

osnovni uzrok njenog nedovoljnog samoupravnog i politikog anga iranja. Dakle, ovaj inilac zauzetosti ima dvostruku funkciju. Na jednoj strani ne treba sum njati da je izvjestan broj ena zaista zauzet poslovima u porodici. To je objektivno data situacija. Me utim , zanim ljiviji su stavovi da se ne iskazuju pravi razlozi javne neangairanosti, kao to su nemo da se utie na donoenje samo upravnih i politkih odluka, nemogunost da se iz angairanja izvu e korist, dom inacija m ukaraca i, najzad, tradicijom uslovljen stav da sam oupravno i politiko angairanje i nije za enu.

126

7. RADNI STATUS ENE Dimenzija radnog statusa je vie nego bilo koja druga reguli rana pozitivnim pravnim normama. Stepen zaposlenosti uopte, i po kvalifikacijama, ilustrirali smo statistikim izvorima (vidi po glavlje III). Tu je vidljivo u kojoj mjeri ensko stanovnitvo za ostaje u pogledu zapoljavanja po svim kriterijim a u odnosu na mukarce. Istraivanjem smo pokuali da ustanovimo koliki je stepen usklaenosti tih pravnih normi i stvarnog ivota, imajui u vidu, prije svega, samoupravni poloaj ene. Prvo smo testirali raz liku izmeu samoupravnog statusa ene na globalnom planu i po loaja u neposrednom procesu rada u radnoj organizaciji. Nae prvo pitanje u tom pravcu je glasilo: KAKO STE I DA LI STE ZA DOVOLJNI SA RADNIM I SAMOUPRAVNIM STATUSOM U OKVIRU VASE RADNE ORGANIZACIJE? Dobili smo vrlo indikativan podatak da 71,10%> ispitanica nije zadovoljno ili je samo djelomino zadovoljno svojim radnim i samoupravnim statusom, dok se svega 22n /o ispitanica izjasnilo da je zadovoljno (vidi tab. 12. i 13, pit. 34). Slijedee postavljeno pitanje POSTOJI VISE INILACA KOJI NEPOVOLJNO UTIU NA POLOAJ ENE U RADNOM ODNOSU. OVDJE JE NAVEDENO NEKOLIKO TAKVIH INILACA. MOLI MO VAS NAVEDITE JEDAN KOJI SMATRATE DOMINANTNIM imalo je za cilj da pokae ta ovaj osnovni stav o tome koliko su ispitanice zadovoljne radnim i samoupravnim statusom znai. Do bili smo slijedeu distribuciju odgovora:
u

loa organizacija preduzea (ustanove) loi meuljudski odnosi samovolja rukovodnog kadra rukovodni kadar je sastavljen od mukaraca koji ne maju razumijevanja za specifian poloaj ene

4,27 13,84
11,11

15,21
127

 zato to nem a ena m eu rukovodnim kadrovima nije povoljan poloaj ene u braku i porodici, pa se to nepovoljno odraava i na njen radni poloaj nepovoljan je poloaj ene u drutvu, pa je nepovoljan i na radnom m jestu ne, tvrdnja nije tana, ena je na radnom m jestu rav nopravna bez odgovora

7,00 11/79

13 67
21 70 1* 3$

Podatak da se 21,70% ena iz ovog ispitivanja izjasnilo da je ena na radnom m jestu ravnopravna je statistiki indikativan. Me utim , i ovdje m oram o itaoca upozoriti na kvalifikacionu i sta tusnu stru k tu ru anketiranih ena, je r su to uglavnom ene sa viim kvalifikacijam a i na rukovodnim radnim mjestim a. Svi ostali odgo vori im aju negativan predznak i govore o razliitim uzrocima nepo voljnog poloaja zaposlene ene. Ve na osnovu ovih podataka moemo porediti pravne norme koje su prezentirane u II poglavlju sa faktinim stanjem kakvo vi dim o iz prednje tabele i navedenih podataka. Divergentnost izmeu tih norm i i stvarnog stanja je uoljiva. Zato nije ni udno to su anketirane ene zadovoljne sistemom pravne regulacije, ali su izra zito nezadovoljne realizacijom pravnih normi. Treba imati na umu i injenicu da ene nedovoljno poznaju svoja prava iz radnog od nosa. Svega 43,93fl/o ispitanica poznaje svoja prava iz radnog odnosa, dok 55,13%> ne poznaje uopte ta svoja prava ili ih samo djelomino poznaje. Jo je zanim ljiviji podatak da 41,36/ anketiranih ena tvrdi da e n e ne poznaju svoja prava, pa ih otuda ne mogu ni ostvariti. Prem a m iljenjim a nekih ispitanica, ZAKONSKA PRAVA E NE SE NE OSTVARUJU IZ SLJEDEIH RAZLOGA: u % radne organizacije nem aju dovoljno mogunosti da bi ene materijalizovale svoja prava 13,84 ene ne poznaju svoja prava i zato ih teko mogu ostva rivati v 41,36 prava se ne ostvaruju zbog samovolje onih koji su duni da izvravaju i sprovode zakone 18,46 rukovodioci privrednih organizacija ne poznaju zako nom garantovana prava ene pa ih ne prim jenjuju 9,40 postoji diskrim inacija ena u radnoj organizaciji 2,90 ____________ 12,82 nema o tome svoje miljenje
128

Tabela br. 12.

P. 2. (Da li ste zadovoljni sistemom samoupravljanja)

ne 8,32
i 2

(Kvalifikacije)
djelomi. 11,22 12 29,23 29 10,29 4 10,99 11 32,98*
i

P. 34.

K. 49. da 28,44 23 74,07

i

K. 6.
13 21,68 25 26,07 33 27,85 28 83,55 89 24,46 8 47 141 18,21 17 89 105 513 8,15 7 44 125 48

NKV 74

KV

VKV

7,63:

NSS

SSS 33 24,56 31 120 304 57 62,22

19

VSS

13,60; DF = 10; P < 5%;

N S 0 = 0,162; C = 0,160

Nekvalifikovane radnice su u neto veem broju zadovoljne siste mom samoupravljanja nego ostale kategorije ena u pogledu kva lifikacija. Ista konstatacija odnosi se i na visokokvalifikovane rad nice, meutim, u ovoj tabeli ne postoje statistiki znaajne razlike.

Tabela br. 13.

P. 5.

(Starost)

P. 34.

(Da li ste zadovoljni sistemom samoupravljanja)

K. 49.

V . 38,44
i

da 26,32
2

djelomi. 97,61

18 - 27

37
83,86 207,72 ! 73 172 349 13,81 20,18 49,99 1
20

95 57,41

28

160

28 45 52

Preko 45 130 55 322 9 89

84 541

12,61; DF = 4; P > 5V. S 0 = 0,152; C = 0,150 Starije ene (preko 45 g.) su djelomino zadovoljne sistemom sa moupravljanja. Ovo se isto odnosi i na kategoriju ena od 28 45 g. Mlae ene su zadovoljnije sistemom samoupravljanja nego druge dvije kategorije po starosnoj strukturi. I u tome postoje statistiki znaajne razlike.

Za procjenu situacije vane su tri vrste injenica.

Prvo, kao to smo vidjeli, sistem pravne regulacije je zatitio prava ene, to je (pretpostaviti je) nalo odraza i u normativnim aktima radnih organizacija. Meutim, prikazani podaci u ovom di jelu analize upozoravaju da postoji visok stepen nesklada izmeu normativnog i stvarnog stanja. Drugo, same ene nedovoljno po znaju svoja radna prava. Tree, radna i samoupravna prava ene u radnoj organizaciji nedovoljno poznaju i oni koji se profesionalno bave (zadueni su) problemom praktinog ostvarenja prava. Kako su i ovdje poslovi u porodici i domainstvu i obaveze na radnom mjestu stalno dovoeni u vezu, moe se sasvim realno za kljuiti da je ena dvostruko optereena. Zato smo pokuali saznati stavove ena u odnosu na ovaj problem. U tom smislu smo i postavili pitanje koje glasi: (p. 28.) DA LI SU VAM TEI POSLOVI NA RADNOM MJESTU ILI U PO RODICI (DOMAINSTVU)? dobili smo slijedeu skalu odgovora: dok 22,56% ispitanica tvrdi da su im tei poslovi na radnom mjestu, 22,39/ zjavljuju da su im tei poslovi u domainstvu. Ostale ispi tanice uglavnom sm atraju da su im podjednako teki poslovi na radnom mjestu i u domainstvu. Iz tab. 14 (pit. 28) vidljivo je da su nekvalifikovane radnice vie optereene na radnom mjestu nego u porodici, dok su ene sa srednjom strunom spremom vie opte reene poslovima u porodici, odnosno laki im je posao na radnom mjestu. Ova distribucija odgovora u zavisnosti od kvalifikacija je oevidna, jer su poslovi u domainstvu priblino jednaki, s tim to su porodice iz gornjih slojeva strukture u mogunosti da uz pomo brojnih tehnikih pomagala i kunih pomonica umanje potrebu veeg angaovanja ene, kako po intenzitetu tako i u vremenu. Ostaje, dakle, injenica da se radni poloaj ene dovodi u vezu sa stanjem u porodici i domainstvu. Teret obaveza u domainstvu, s obzirom na tradiciju, ak i uz razvijena tehnika pomagala i pri mjenu tehnologije u domainstvu, dovodi enu u diskriminirani po loaj. S druge strane, preokupacija obavezama u porodici uskrauje eni mogunost angairanja u javnim i drutvenim poslovima. Po sljedica je manji socijalni aktivitet ena i slabija pokretljivost. To je ujedno jedna od pretpostavki dominacije mukaraca u centrima moi i odluivanja na svim nivoima. Sve ovo je uslovilo potrebu da ispitamo uticaj primjene tehnikih pomagala u domainstvu i osloboenja ene kunog ropstva na radni status ene.
131

Tabela br. 14.

P. 2. (Teina poslova na radnom mjestu i u porodici)

(Kvalifikacija)

P. 28.

K. 43.
2

K . 6.
21

tee na radnom mjestu 12,08 43 124 41 43 127

88

NKV 34
11

KV

VKV
10

NSS 26 29 131

SSS

VSS

tee u podjednako porodici teko 10,98 19.93 4 18 34,85 31,66 _57,47" 29 61 11,52 IfoST ; 19,00 9 21 12,08 10,98 | 19.93 15 18 35,70 32^43 | 58,86 33 68 24,73 22,47~f 40,78 29 30 119 216 466 x* = 23,79; DF = 10; P > 5% >;

S 0 = 0,225; C = 0,220

U pogledu teine poslova na radnom mjestu i u porodici nekvalifikovane radnice smatraju da im je tei posao na radnom mjestu a laki u porodici. ene sa srednjom strunom spremom izjavljuju da im je laki posao na radnom mjestu. Ovdje postoje statistiki znaajne razlike u pogledu kvalifikacija i teine poslova.

Podaci koje smo dobili su indikativni. Tako 38,29% anketira nih ena tvrdi da se primjena tehnikih pomagala u domainstvu na radni poloaj ene odrazila sasvim neznatno jer se o d n o s i n i s u i z m i j e n i l i , a 22,05% tvrdi da te prom jene nisu nale odraza na radnu poziciju ene. Manje od jedne treine ispitanica (31,62/o) smatra da se primjena tehnikih pomagala u domainstvu povoljno odrazila na radni poloaj ene (vidi tab. 15, pit. 38). Osim ove, zapazili smo jo jednu tendenciju koja nije bez uticaja na radni status ene. Naime, usko shvaena racionalnost u privreivanju i nastojanje da se po svaku cijenu radna organizacija odupre konkurenciji predstavljaju dodatni negativni elemenat u odreenju radnog statusa ene. S obzirom da eni treba pomoi u neutraliziran ju negativnog djejstva ovog inioca, naim ispitanicama smo postavili slijedee pitanje: PRINCIPI DRUTVENE I PRI VREDNE REFORME NALAU RACIONALNOST POSLOVANJA I PRIVREIVANJA POD JEDNAKIM USLOVIMA. TO, IZMEU OSTALOG, ZNACI ZA JEDNAK RAD JEDNAKA NAKNADA. MEUTIM, ZBOG BIOFIZIKIH OSOBENOSTI, ENA NE MOE IZDRATI KONKURENCIJU SA MUKARCEM, POSEBNO U NE KIM POSLOVIMA, TO DOVODI ENU U NERAVNOPRAVAN PO LOAJ. KAKO, PO VAEM MILJENJU, TAJ PROBLEM TREBA RAZRJEITI? Dobili smo slijedeu distribuciju odgovora: u % treba privilegovati enu u globalnom drutvu radnim organizacijama treba kompenzirati umanjeni radni efekat ene treba zatititi enu u braku i porodici odrediti radna mjesta namijenjena iskljuivo eni na neki drugi nain to treba rijeiti bez odgovora 9,40 10,76 52,47 25,64 0,51 1,19

Sasvim je normalno pretpostaviti da e u rjeavanju proble ma konkurentske sposobnosti ene u uslovima trine privrede, za visno od doba, branog stanja i kvalifikacija ene koje su anketi rane zastupati razliite stavove. Te razlike su se manifestovale na slijedei nain:
133

Tabela br. 15.

P. 3.

(Brano stanje)

P. 38.

( Uticaj tehnike na poloaj ene)

K. 53. da 44,32
2

K. 7.

neznatno 53,08

bez uticaja 31,58

neudate 49 49 31 146,91 151

88 200

129 87,41

122,67

udate 118 167 119

X2 =

357 486

1,08; DF = Il; P

Udate ene u neto veem broju izjavljuju da se utioaj tehnike na poloaj ene odrazio samo neznatno, jer se odnosi nisu izmijenila. Dobijeni rezultat nije statistiki znaajan.

Zene dobne skupine preko 45 godina zastupaju miljenje da bi zajednica morala kompenzirati radnim organizacijama eventualne povlastice enskoj radnoj snazi, kako ne bi ena bila zakinuta u svo jim pravima i kako bi se istovremeno postigla visoka racionalnost poslovanja (vidi tab. 16, pit. 36). Kvalifikovane radnice sm atraju da bi bilo nuno odrediti radna mjesta namijenjena iskljuivo eni, dok ene sa visokom strunom spremom smatraju da je postojee stanje zadovoljavajue (vidi tab. 17, pit. 36). I neudate ene misle da bi bilo potrebno fiksirati radna mjesta namijenjena iskljuivo eni, dok udate sm atraju da je rje enje u zatiti ene u braku i porodici (vidi tab. 18, pit. 36). Zahtjev da se eni pomogne u braku i porodici je osnovni za htjev naih ispitanica (52,47/). Zato je ovdje potrebno razm otriti odgovore na pitanje DA LI BISTE TRAILI POSAO AKO BISTE IMALI NAKNADU ZA RAD U PORODICI I NA ODGOJU DJECE? Suprotno prethodnom zahtjevu, 44,95< /o anketiranih ena bi trailo stalan posao bez obzira kako bi bio nagraen rad za poslove u do mainstvu i na odgoju djece, a samo neto vie od jedne etvrtine (27,52%) ne bi trailo stalan posao ako bi rad u porodici bio dru tveno priznat i materijalno nagraen. Drugi modaliteti odgovora su bez znaaja za analizu (vidi tab. 19. i 20, pit. 41). Iako su radni i samoupravni status meusobno povezani, i2r dvojeno gledajui u pogledu radnog statusa, nameu se (iz poda taka) ovi zakljuci: Prvi je: samoupravni i radni status ene u Bosni i Hercegovini nepovoljan je u odnosu na status mukarca, a i uopte. Nepovoljan samoupravni i radni status odreuju u n u t r a n j i i s p o l j n i inioci. ensko stanovnitvo izloeno je pritisku spoljnih inilaca koji djeluju kao elementi demotivacije i esto je preputeno socijalnoj inerciji u rjeavanju problema stabilnosti svog poloaja. Moe se rei da je ena objektivno izvedena na historijsko raskre: ili e da istraje u procesu emancipacije za koju mora da se izbori ili e izgubiti bitku za vlastitu emancipaciju. Ozbiljne indicije postoje i za jednu i za drugu soluciju. Druga so lucija je porazna naroito za radno sposobni dio enskog stanov nitva, ali i za drutvo u cjelini koje bi eljelo da bude socijalistiko.
135

Tabela br. 16.

P. 5.

(Starost)

P. 36.

(Racionalnost privreivanja i radne sposobnosti)

K. 51 pravil. uglob. dr. 16,30 r. m. za ene 43,88

K. 9.

kompenz. r. o. za manji ef. 18,67

zatita ene u braku 90,13

18 27 16 17 82 33,82 79,45 40 164 73 50,66 24,66 10,50

6

54 163,20

169

29,52 29 9,16
1 0

28 45 306

preko 45 55 63 1 58 304 148

2 1

95 570

x2 = 8,36; DF = 6; P < 5*/i N S 0 = 0,120; C = 0,120 ene preko 45 g. u neto veem broju nego mlae ene smatraju da je potrebno kompenzirati radnim organizacijama umanjeni efekat ene kako bi se realizirala racionalnost privreivanja. Razlike u vezi sa ovim pitanjem nisu statistiki znaajne.

Tabela br. 17.

P. 2. (Racionalno
rad. m jes. iskljuivo za ene 12,68 j 17 72,15 62 6,05 4 17,22 15 11,17 15 6,44 4 63 281 135 27 18 28,74 56 14 13,81 i 49 479 49,86 23,95 i 85 88 28 76,84 36,92 i j 131 30 26,98 12,96 ; 46 123 46 45 kompenz. 26,39 18 16,17 15 zatita ene u braku

(Kvalifikacija)

P. 36.

privreivanja i radne sposobnosti)

K. 6.
5,91 10

NKV

KV

NSS

12

SSS

VSS

domai.

x2 = 25,38; DF = 10; P > 5%;

S 0 = 0,230; C = 0,224

U pogledu racionalnosti privreivanja i radnih sposobnosti ena, istie se podatak da kvalifikovane radnice smatraju da je potrebno odrediti radna mjesta namjenjena iskljuivo eni, dok ene sa vi sokom strunom spremom smatraju u znaajno veem broju, da to nije potrebno. Dobijene razlike su statistiki znaajne.

Tabela br. 18.

P. 3.

(Brano stanje)

P. 36.

(R acionalnost privreivanja i radne sp osob nosti)

...... K. 51. 7.' pravil. u. glob. dr. 14,13

2

kompenz. r. o. umanj. efekat 16,03 r. m. za ene 36,42

zatita ene u braku 73,39

neudata 17
1 0

64 42,96 196,60 97,57

49

140

27,76

udata 35 52 49 59 206 270 85 134 375 515 S 0 = 0,159; C = 0,157

13,15; F = 3; P > 5%

Neudate ene u znatno veem broju nego udate smatraju da je potrebno odrediti radna mjesta namjenjena iskljuivo eni, da bi se ostvarila racionalnost privreivanja. Isto tako, udate ene u veem broju nego neudate, smatraju da je potrebno zatititi enu u braku d porodici. Navedene razlike su statistiki znaajne.

Tabela br. 19.

2.

(Kvalifikacije) (Naknada za rad u porodici)

prist. b. o. prist. nem a m ilj.

P. 41. ne

K. 56.
da ne (soc. pom.)

2 1,22

59,31 14
1 2 ,0 1

uz nak.) (dogo.) 65,56 20,60 23,02 51,82 19^98 2 261

NKV
2 1

12,77

51 35,68

23 13,52

18 12,39

70 39,43

64 31,17

KV 13 34 44 95 13 36 15 33 35 105 19 83 18 32 157 418 S 0 = 0,184; C = 0,181

x2 = 14,23; DF = 6; P > 5%;

Postoje statistiki znaajne razlike izmeu NKV i KV radnica u pogledu naknada za rad u porodici (p. 41.). KV radnice u znaajno veem broju izjavljuju da ne bi traile posao ako bi njihov rad bio drutveno priznat.

Tabela br. 20.

P. 5. (N aknada za rad u porodici) 3 76,25 46,56 8,73 8,73

2

(Starost) i 4

P. 41.

56.

K. 9....

18 27 80 140,53 143 87 49,56 39

262
x*

40 85,82 16,09 15,55

1 0

10

140

28 45 15 30,2 258 13 5,67 ................ M 8 ~

6

Preko 45 33 160 5 30 29

91 481 N S 0 = 0,096; C = 0,095

= 4,48; DF = 6 ; P < 5/ ;

U vezi sa istim pitanjem (o naknadi za rad u porodici), ene preko 45 g., u veoj mjeri bi ipak traile stalan posao, nego to je sluaj sa mlaim enama. Meutim ove razlike nisu statistiki znaaine.

Drugo: tradicija, brak i obrazovanje u najirem smislu deter miniraju i samoupravni i radni status ene. Snaga uticaja svake od ovih dimenzija zavisi od konkretne socijalne situacije. Tako su, na primjer, nepovoljni uslovi za obrazovanje enske djece i omladine ograniavajui inilac u postizanju ravnopravnosti ene, dok tra dicionalni konzervativni mentalitet esto onemoguava socijalnu pokretljivost i samoupravni aktivitet ene. Brak i stanje u porodici su takoe esta prepreka sticanju povoljnijeg radnog i samouprav nog poloaja ene. Poseban je problem to ovi inioci esto kumu lativno djeluju. Upravo to kumulativno djejstvo ovih inilaca jako mnogo obavezuje svjesne drutvene snage, ako ele da bilo ta uine za istinsku emancipaciju ene.

141

8. TRADICIJA I PORODINI IVOT Da bi se bolje sagledao uticaj tradicije i porodinog ivota na samoupravni i radni status ene u Bosni i Hercegovini, rezimiraemo, koliko je mogue, sistematino neke odgovore naih ispita nica. Otuda e postati jasno zato tradiciju i porodini ivot po vezujemo. Prvo, blizu 60% ispitanica se izjasnilo da sm atraju da je najnepovoljniji poloaj ene u braku i porodici ili da su im jednako teki poslovi na radnom m jestu i u domainstvu (vidi odgovore na pitanje 13). Drugo, preko 70% > anketiranih ena se izjasnilo da su tradicija, dominacija mukaraca (to se takoe moe protum a iti kao elemenat tradicije) i optereenost ene obavezama u poro dici osnovni inioci sadanjeg nepovoljnog socijalnog statusa ene u Bosni i Hercegovini (vidi odgovore na pitanje 14). Tree, oko 72% ispitanica tvrdi da je uzrok neravnopravnog samoupravnog poloaja ene u tradicionalnom shvatanju da je eni mjesto u kui i u optereenosti ene poslovima u domainstvu (vidi odgovore na pitanje 15). etvrto, na pitanje kako izmijeniti postojee stanje, oko 42% ispitanica misli da je nuno izjednaiti mua i enu u oba vezama i pravima, a gotovo 26% misli da bi se stanje izmijenilo ako bi se ena oslobodila tradicionalnih obaveza u porodici i teret ravnomjerno distribuirao (vidi odgovore na pitanje 17). Peto, da bi ena prihvatila bilo kakvu drutvenu obavezu, ukljuila se u akciju ili, ak, otila na neki sastanak, u 36% sluajeva mora oba vezno pitati mua, odnosno starije u porodici, dok samo 11,7% mu eva pita ene u takvim situacijama (vidi odgovore na pitanje 21. i 22). esto, u cilju otkrivanja motiva, testirali smo miljenje ene o tome ta bi preporuile svojim kerkama da budu i kako da se ponaaju. Samo 12% ena preporuilo bi kerkama da se pona aju kao i majke, a svega 1 % bi preporuilo da im se kerka ponaa u skladu sa tradicionalnim normama. Jo su objektivniji
143

odgovori u pogledu preporuke o tom e kakvo zanimanje kerka treba da izabere: gotovo da i nema preporuke da se ki profesio nalno bavi javnim politikim i sam oupravnim poslovima (vidi od govore na pitanja 24. i 25). Sedmo, 58% > ispitivanih ena misle da su uzroci otpora sam oupravnom angairanju ene sadrani u kon zervativnom m entalitetu m ukaraca i u interesu mukarca za do m inantnim poloajem u braku i porodici. Osmo, na pitanje u kojoj sferi enu zatititi da bi postigla povoljniji samoupravni i radni poloaj, 52,47% ispitanica sm atra da je zatita naj neophodni ja u braku i porodici. I deveto, po m iljenju ispitivanih ena zaostaja nje u zapoljavanju je uslovljeno tradicionalnim shvatanje da je eni m jesto u kui. A na pitanje gdje su uzroci permanentnog zao stajan ja ena u tem pu obrazovanja blizu 50% ispitanica sm atra da su uzroci u tradiciji i stavu porodice (vidi odgovore na pitanje 50). N adamo se da su ovi podaci reljefno pokazali da su tradicio nalni konzervativni m entalitet i postojei model braka (najee za snovan na patrijarhalnim osnovam a) lim itirajui inilac u emanci paciji ene i poboljanju njenog sam oupravnog poloaja u Bosni i Hercegovini. T radiciju smo shvatili kao konzervativni oblik svijesti koji se reflektuje na nain ivota i sistem vrijednosti ili kao konzervativni m entalitet na ovom socijalnom prostoru. Dakle, izraz tradicija upotrebljavali smo za bosansko-hercegovake prilike u kolokvijal nom znaenju. Naravno, da se tradicija ili njeno negativno znae nje odraava na stil ivljenja, vjerovanja, djelovanja i ponaanja ovjeka u naem prostoru. To je ukupnost antropolokih, sociolo kih, psiholokih i drugih dim enzija linosti. Sve to, dakako, ima odraza na drutveno stanje, a time i na samoupravni status grupa i pojedinaca. Meutim, ivot u porodici i braku tretirali smo kao onaj socijalni okvir u kome se tradicija najsnanije osjea i manifestuje. Ovo napom injem o zato da bi se shvatilo da poboljanje socijalnog statusa ene u bosansko-hercegovakom prostoru ne moe biti izvedeno preko noi, nego je to istorijski zadatak niza generacija sadanjih i buduih. Stepen ostvarenja tog zadatka moe se u isti mah sm atrati indeksom prisutnosti socijalizma u ovom prostoru. Analiza podataka navodi nas na zakljuak da se sa vremena ena nalazi u dosta tekoj situaciji. Tu situaciju omeuju dvije ivice je dinstvenog procjepa: poveana angairanost u procesima samo upravljanja sm anjuje izglede na stabilan brak i sretan porodini ivot; i obratno: stabilan brak i sretan porodini ivot sm anjuju iz glede za sam oupravnu angairanost ene.
144

Tradicijom je uvreno miljenje da je porodica osnovna e lija drutva, pa je pitanje da li je danas porodica zaista osnovna elija ili ne. Ovo tradicionalno miljenje proizalo je iz naglaska na biolokoj funkciji porodice, na religijskom poim anju braka kao socijalnog okvira za bioloku reprodukciju. Naravno, u okviru ovak vog shvatanja posebno mjesto zauzima stav da je jedino majka od govorna za odgoj djece. Treba'rei da svega 16,62% naih ispitanica prihvata stav da su majke jedino odgovorne za odgoj djece, dok preko 70% smatra da ovu odgovornost treba distribuirati na oba roditelja i drutvo. Posebno je znaajno da od ovih 70%, gotovo 30% anketiranih ena misli da odgoj djece treba da bude iskljuivo briga zajednice. Samo 4% ispitanica opredijelilo se za miljenje da je najkorisnije da se ena-majka posveti iskljuivo odgoju djece i da odustane od angamana u samoupravnim i politikim poslovima. Moe se rei da je savremena bosansko-hercegovaka ena preuzela itav niz funkcija u privrednoj i politikoj sferi, ali da se funkcija odgoja djece jo uvijek sm atra primarnom funkcijom majke. Jasno je da ljubav majke prema djetetu ne moe nita zamijeniti, ali je drutveno konzervativno shvatanje da se cjelokupna odgovornost za odgoj djece prebaci na majku. Druga osnovna funkcija braka i porodice je ekonomska fun kcija. Meutim, mnotvo pokazatelja i najnovijih saznanja upu uje na zakljuak da porodica nije vie ekonomska zajednica, pa ena vie nije prinuena da u porodici trai svoj ekonomski oslo nac i socijalnu sigurnost. Ekonomski samostalna ena koja ima svoj posao i svoju profesiju nije vie prisiljena da prihvata brak i porodicu kao socijalni okvir u kome e biti ekonomski, a, zatim, i na druge naine diskriminirana. Moderni pravni sistem ne isklju uje vie enu iz prava naslijea i prava na imovinu steenu za jednikim ivotom u braku, nego ena u socijalistikim pravnim sistemima u tom pogledu uiva i izvjesnu prednost. Otuda vie nema potrebe da dokazujemo da brak kao ekonomska zajednica nema vie one funkcije u diskriminaciji ene koje je ranije imao. Meutim, u svim sredinama se ne gleda rado na ekonomsku nezavisnost ene (to tvrdi 45% naih ispitanica); jo se na ivot izvan porodice gleda oima prolosti.
145

Koliko porodini okvir jo uvijek odreuje poloaj i sudbinu ene govori jo jedan podatak: 15,55% ispitanica tvrdi da svekar i svekrva im aju izvanredan uticaj na poloaj ene, 32,82% sm atra da svekar i svekrva utiu na taj poloaj, a samo neto preko jedne treine (34/) kau da ne utiu. Normalno je da takav model braka i porodice u kome svekar i svekrva im aju uticaj koi itav proces sam oupravne emancipacije ene. Kakav je odnos porodinog ivota i samoupravnog angamana? Evo osnovnih m odaliteta u distribuciji odgovora: u % porodica i brak reduciraju mi mogunost da se bavim drutvenim poslovima koncentrisana sam na problem e i obaveze u braku i po rodici, pa gubim interes da se bavim bilo ime drugim brak i porodini ivot nisu mi sm etnja da se bavim jav nim i drutvenim poslovima 28,71 35,04 22,73

Ako su sve ove injenice od znaaja za zakljuivanje, a nae je ub jeden je da jesu, onda je neodriva teza po kojoj je sama ena prihvatila tradicionalni oblik braka i porodice. Prije bi se reklo da je ovakav stav enama nam etnut, i da su ga dobrovoljno pri hvatile u nedostatku alternativnog rjeenja. Ostaje pitanje ta i kako mijenjati. Teorijski postoje dvije mo gunosti. Jedna je zadrati postojei model braka i porodice i tome prilagoavati ostale sfere drutvenog ivota, a druga je izvriti korjenite prom jene braka i porodice. Postoj-, moda, i trea mo gunost postepenih evolucionih prom jena i jedne i druge sfere. U tom pravcu konsultovali smo nae ispitanice. Iz odgovora koje smo dobili moe se zakljuiti da ne postoji saglasnost u sta vovima i miljenjima. Evo distribucije odgovora na to pitanje:
146