OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM RADA ZA FIZIKU

1. -

SVRHA I CILJ PREDMETA ovladavanje uenika suvremenim spoznajama iz fizike i upoznavanje njihove primjene u tehnici, znanosti i svagdanjem ivotu razvijanje uenikove sposobnosti promatranja, apstrahiranja i zakljuivanja razvijanje uenikove mate i elje za stvaralatvom razvijanje cjelokupne osobnosti uenika upoznavanje uenika s najvanijim spoznajama iz razliitih oblasti fizike upoznavanje uenika s doprinosom i ulogom fizike u razvoju znanosti, tehnike, tehnologije i drutva upoznavanje uenika s metodama kojima se dolazi do znanstvenih otkria osposobljavanje uenika za rjeavanje raznovrsnih fizikalnih zadataka razvijanje zanimanja za prouavanje i ouvanje prirode

2.

PROGRAMSKI SADRAJI

NASTAVNI PREDMET: Fizika RAZRED: prvi (1.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70) ZADAE upoznavanje najvanijih mehanikih pojava, veliina i zakona razvijanje sposobnosti za promatranje i mjerenje uvoenje uenika u znanstveni nain miljenja, itanje i izraivanje grafika osposobljavanje uenika za rjeavanje problemskih zadataka razvijanje uenikova kritikog miljenja pri prouavanju fizikalnih pojava osposobljavanje uenika za samostalno sluenje literaturom i primjenu fizikalne spoznaje u suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji

PROGRAMSKE CJELINE I TEME Uvod Kinematika Dinamika Gravitacijsko polje Energija, rad, snaga Mehanika obrtnog gibanja Mehanika fluida Laboratorijski rad uenika Napomena:

BROJ SATI 6 7 12 6 9 9 15 6

Navedeni su demonstracijski pokusi i laboratorijske vjebe s ciljem ostvarenja onih pokusa i vjebi za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. Ukoliko u kolskom laboratoriju nema opreme za izvedbu neke od navedenih vjebi, doputeno je, umjesto tih vjebi, izvesti laboratorijske vjebe i demonstracijske pokuse iz mehanike za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. PROGRAMSKE CJELINE I PROGRAMSKI SADRAJI TEME Uvod Predmet fizike Promatranje, pokus, teorija 2

Fizikalne veliine, mjerne jedinice, mjerenja, meunarodni sustav (SI) Skalarne i vektorske veliine Kinematika Pogrjeke pri mjerenju Osnovni pojmovi (referentni sustav, radijus vektor, brzina) Jednoliko pravocrtno gibanje Promjenjivo pravocrtno gibanje Slobodan pad, vertikalan hitac Dinamika Kruno gibanje, centripetalno ubrzanje Gustoa tijela Newtonovi zakoni Inercijski i neinercijski sustavi Impuls tijela i impuls sile Slaganje i razlaganje sila (sila elastinosti, sila trenja, centripetalna sila) Gravitacijsko polje Centrifugalni efekt Horizontalni hitac Kosi hitac Newtonov zakon gravitacije Keplerovi zakoni Energija, rad, snaga Kozmike brzine Energija (kinetika energija, gravitacijska potencijalna energija, potencijalna energija opruge) Mehaniki rad Snaga Stupanj korisnog djelovanja Zakoni odranja Moment sile, moment tromosti, moment impulsa Mehanika obrtnog gibanja Analogije pravocrtnog gibanja i rotacije Kinematika obrtnog gibanja Dinamika obrtnog gibanja Energija rotacije Mehanika fluida Zakoni odranja Tlak Hidrostatiki tlak 3

Spojene posude Krvni tlak Uzgon Arhimedov zakon Atmosferski tlak Mjerenje tlaka Jednadba kontinuiteta Bernoullijeva jednadba Specijalni sluajevi Bernoullijeve jednadbe Realni fluidi Laboratorijski rad uenika Otpor sredine Odreivanje koeficijenta trenja klizanja Provjera zakona o ouvanju mehanike energije pomou Grimzelovog pribora Provjera zakona o ouvanju mehanike energije pomou elastine opruge Demonstracijski pokusi Odreivanje koeficijenta viskoznosti glicerina Pravac brzine pri krunom gibanju Ispitivanje centripetalne sile Teina pri ubrzanom dizanju i padanju tijela Slobodan pad Hitac, horizontalni hitac, kosi hitac Centrifugalni efekt Odranje impulsa Odranje momenta impulsa Odranje mehanike energije Hidrostatiki paradoks Literatura 1. Labor, J.: Fizika 1, udbenik za 1. razred gimnazije, ALFA, Zagreb, 2008. 2. oli, A.: Fizika 1, Svjetlost, Sarajevo, 2008. 3. Stapi, .: Fizika 1, Dom tampe, Zenica, 2005.

NASTAVNI PREDMET: Fizika RAZRED: drugi (2.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70) ZADAE upoznavanje osnova molekularno-kinetike teorije plinova i njezine primjene crtanje i interpretacija grafika 5

upoznavanje s osnovnim statistikim pojmovima upoznavanje s osnovnim termodinamikim pojmovima, zakonitostima i nainima njihove primjene stjecanje osnovnih znanja o elektrinim pojavama, veliinama i zakonima razumijevanje povezanosti elektrinih i magnetskih pojava osposobljavanje uenika za rjeavanje teorijskih i eksperimentalnih zadataka iz molekularne fizike, elektriciteta i magnetizma osposobljavanje uenika za razumijevanje uloge i vanosti fizike za razvoj znanosti, tehnike i tehnologije

PROGRAMSKE CJELINE I TEME Molekularno-kinetika teorija Termodinamika Elektrostatika Istosmjerna struja Elektromagnetizam Laboratorijski rad uenika Napomena:

BROJ SATI 11 13 13 13 13 7

Navedeni su demonstracijski pokusi i laboratorijske vjebe s ciljem ostvarenja onih pokusa i vjebi za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. Ukoliko u kolskom laboratoriju nema opreme za izvedbu neke od navedenih vjebi, doputeno je, umjesto tih vjebi, izvesti laboratorijske vjebe i demonstracijske pokuse iz molekularno-kinetike teorije, elektriciteta i magnetizma za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. PROGRAMSKE CJELINE I TEME Molekularno-kinetika teorija Graa tvari i osnove molekularno-kinetike teorije Temperatura, unutarnja energija i brzine molekula Tlak idealnog plina Opa jednadba stanja idealnog plina Izoprocesi Termiko irenje tijela PROGRAMSKI SADRAJI

Termodinamika

Osnovni

pojmovi

termodinamike

(sustav,

proces,

unutarnja energija) Fazni prijelazi Rad plina Prvo naelo termodinamike Carnotov ciklus Obrnuti Carnotov ciklus Drugo naelo termodinamike Tree naelo termodinamike i entropija biolokih sustava i svemira Elektrostatika Naelo rada toplinskih strojeva Elektricitet i atomska struktura tvari Coulombov zakon Elektrino polje Jakost elektrinoga polja Elektrini potencijal i napon i rad u elektrinome polju Elektrini kapacitet Kondenzatori i vezivanje kondenzatora Energija elektrinog polja Gibanje naboja u elektrinom polju Katodna cijev i elektricitet u atmosferi Istosmjerna struja Istosmjerna struja Elektrini strujni krug i elektrini otpor Otpornici i vezivanje otpornika Ohmov zakon (jednostavni i sloeni strujni krugovi) Kirchhoffova pravila Rad, snaga i energija elektrine struje Elektrina struja u tekuinama Elektromagnetizam Elektrina struja u plinovima Magnetsko polje i magnetsko polje Zemlje Magnetska svojstva na razini atoma Veliine koje karakteriziraju magnetsko polje Magnetsko polje strujnih vodia (pravocrtni i kruni vodi) Magnetsko polje zavojnice 7

Djelovanje magnetskoga polja na strujne vodie i uzajamno djelovanje strujnih vodia Naelo rada galvanometra, ampermetra i voltmetra Gibanje naboja u magnetskom polju Elektromagnetska indukcija Laboratorijski rad uenika Samoindukcija i uzajamna indukcija Provjera jednadbe stanja plina Odreivanje kalorimetrom Demonstracijski pokusi Odreivanje elektromotorne sile elektrinog izvora Raspodjela molekula po brzinama Veza temperature i srednje kinetike energije Izotermna promjena stanja plina Izobarska promjena stanja plina Izohorska promjena stanja plina Elektriziranje tijela Elektrino polje Vodii u elektrinom polju Raspodjela jakosti struje i napona u elektrinom krugu sa serijskim, odnosno paralelno spojenim otpornicima Magnetna indukcija Izbijanje vodia iz magnetskog polja Provjera Lenzovog pravila Literatura 1. Labor, J.: Fizika 2, udbenik za 2. razred gimnazije, ALFA, Zagreb, 2008. 2. Smailhodi, H., Sulejmanovi, S., Paar, V.: Fizika za 2. razred gimnazije, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2008. 3. Stapi, .: Fizika 2, Dom tampe, Zenica, 2005. specifinog toplinskog kapaciteta

NASTAVNI PREDMET: Fizika RAZRED: trei (3.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: dva (2)/sedamdeset (70) NASTAVNA PODRUJA: a) mehanika b) elektromagnetizam c) optika ZADAE upoznavanje i povezivanje temeljnih pojmova, veliine i zakona mehanikog i elektrinog titranja upoznavanje i povezivanje temeljnih pojmova mehanikih i elektromagnetskih valova ukazivanje na ljudska osjetila pri uoavanju prirodnih pojava (uho zvuk, oko svjetlost) 9

osposobljavanje za grafiko i matematiko predoavanje fizikalnih pojava razvijanje uenikovih sposobnosti za razumijevanje i primjenu postupaka i metoda fizike osposobljavanje uenika za samostalno rjeavanje zadataka, izvoenje pokusa i mjerenje u navedenim oblastima fizike ukazivanje na vanost fizike za razvoj znanosti, tehnike i tehnologije

PROGRAMSKE CJELINE I TEME Mehaniko titranje Mehaniki valovi Zvuk Izmjenina struja Elektromagnetsko titranje i valovi Geometrijska optika Fizikalna optika Laboratorijski rad uenika

BROJ SATI 9 11 8 10 7 11 7 7

Napomena: Navedeni su demonstracijski pokusi i laboratorijske vjebe s ciljem ostvarenja onih pokusa i vjebi za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. Ukoliko u kolskom laboratoriju nema opreme za izvedbu neke od navedenih, doputeno je, umjesto tih vjebi, izvesti laboratorijske vjebe i demonstracijske pokuse iz titranja, valova, izmjenine struje i optike, za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. PROGRAMSKE CJELINE I TEME Mehaniko titranje Titrajno gibanje, harmonijsko titranje Titranje tijela objeenog na oprugu Elongacija, amplituda, period i frekvencija kod titrajnog gibanja Model mehanikog titranja pomou krunoga gibanja Mijenjanje mehanike energije kod harmonijskog titranja 10 PROGRAMSKI SADRAJ

Period harmonijskog titranja opruge Jednostavno njihalo Mehaniki valovi Prigueno titranje Postanak i vrste mehanikih valova Valovi na vodi Prijenos energije Valna funkcija Brzina valova irenje valova Huygensovo naelo Odbijanje i prelamanje valova Superpozicija valova Interferencija Zvuni valovi Stojni valovi Zvuk, infrazvuk, ultrazvuk Svojstva zvuka Intenzitet zvuka Razina zvuka Izvori zvuka Dopplerov uinak Izmjenina struja Ultrazvuk Dobivanje i svojstva izmjenine struje Efektivne vrijednosti struje i napona Otpori u krugu izmjenine struje Snaga izmjenine struje Transformatori Elektromagnetsko titranje i valovi Prijenos elektrine energije Zatvoreni i otvoreni elektrini titrajni krug Thomsonova formula Elektromagnetski valovi Maxwellova teorija Hertzovi ogledi Teslin transformator Geometrijska optika Spektar elektromagnetskih valova Priroda svjetlosti 11

Brzina svjetlosti Odbijanje svjetlosti Ravno zrcalo Sferna zrcala Prelamanje svjetlosti Totalna refleksija Prelamanje svjetlosti kroz planparalelnu plou i prizmu Razlaganje svjetlosti Lee Fizikalna optika Optiki sustavi Interferencija svjetlosti Interferencija ravnih i sfernih svjetlosnih valova Ogib svjetlosti Optika reetka Polarizacija svjetlosti Laboratorijski rad uenika Rasprenje suneve svjetlosti u atmosferi Odreivanje ubrzanja Zemljine tee Odreivanje brzine zvuka u zraku Odreivanje induktiviteta zavojnice Odreivanje valne duljine svjetlosti Demonstracijski pokusi Odreivanje indeksa loma Slobodno harmonijsko titranje Ovisnost perioda njihala o duljini njihala Prinudno titranje Rezonancija Postanak i vrste valova Stojni valovi Zvuna rezonancija Titranje LC-kruga Emisija elektromagnetskih valova Efekti djelovanja Tesline struje Odbijanje svjetlosti Prelamanje svjetlosti Prolazak svjetlosti kroz prizmu Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plou 12

Totalna refleksija Oblikovanje slike kod zrcala Oblikovanje slike kod lea Interferencija svjetlosti Polarizacija svjetlosti Literatura 1. Labor, J.: Fizika 3, udbenik za 3. razred gimnazije, ALFA, Zagreb, 2008. 2. Paar, V.: Fizika 3, udbenik za 3. razred gimnazije, kolska knjiga Zagreb, 2008. 3. alaka, Z., Dervibegovi, S., Miloevi, D.: Fizika sa zbirkom zadataka, Svjetlost Publishing, Sarajevo, 2007.

NASTAVNI PREDMET: Fizika RAZRED: etvrti (4.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: dva (2)/ezdeset (60) ZADAE upoznavanje svijeta atoma, molekula i elementarnih estica stjecanje osnovnih predodbi o svemiru utvrivanje spoznaja o temeljnim silama u prirodi i jedinstvu fizikalnoga svijeta uvoenje uenika u znanstveni nain miljenja osposobljavanje uenika za rjeavanje problemskih zadataka razvijanje kritikog miljenja pri prouavanju fizikalnih pojava osposobljavanje uenika za samostalno sluenje literaturom i primjenu fizikalne spoznaje u suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji

PROGRAMSKE CJELINE I TEME Relativistika mehanika Kvantna mehanika Atomska fizika Fizika vrstog stanja Nuklearna fizika Elementarne estice

BROJ SATI 8 10 8 6 14 4 13

Astrofizika i kozmologija Laboratorijski rad uenika Napomena:

5 5

Navedeni su demonstracijski pokusi i laboratorijske vjebe s ciljem ostvarenja onih pokusa i vjebi za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. Ukoliko u kolskom laboratoriju nema opreme za izvedbu neke od navedenih vjebi, doputeno je, umjesto tih vjebi, izvesti laboratorijske vjebe i demonstracijske pokuse za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. PROGRAMSKE CJELINE I TEME Relativistika mehanika Invarijantnost brzine svjetlosti u inercijskim sustavima Lorentzove transformacije, relativistiko slaganje brzina, kontrakcija duljine, dilatacija vremena Granice primjenjivosti klasine mehanike Impuls estice, energija estice, veza izmeu impulsa i Kvantna mehanika energije estice Toplinsko zraenje, emisijska i apsorpcijska sposobnost tijela, Kirchhoffov zakon zraenja Stefan-Boltzmanov zakon zraenja Wienov zakon zraenja Planckova hipoteza Planckov zakon zraenja Fotoelektrini uinak Einsteinovo objanjenje fotoelektrinog uinka Primjena fotoelektrinog uinka De Broglieva hipoteza Heisenbergova relacija neodreenosti Ogib elektronskog snopa Atomska fizika Korpuskularno-valni dualizam Modeli atoma (Thompsonov i Rutherfordov model) Linijski spektri atoma Spektri atoma vodika Bohrovi postulati, Bohrov model atoma vodika 14 PROGRAMSKI SADRAJI

Kvantni brojevi Radijus krune putanje, brzina i energija elektrona u Bohrovu modelu atoma vodika Vodljivost poluvodia Graa kristala germanija i silicija Ovisnost otpora poluvodia o temperaturi Usporedba otpora vodia, poluvodia i izolatora Poluvodika dioda Nuklearna fizika Tranzistori Atomska jezgra Defekt mase Energija veze jezgre Nuklearne reakcije Zakoni ouvanja u nuklearnim reakcijama raspad, raspad, raspad Zakon radioaktivnog raspada, vrijeme poluraspada, radioaktivni nizovi Djelovanje radioaktivnog raspada na ive organizme Nuklearna fuzija Elementarne estice Nuklearna fisija Razvrstavanje elementarnih estica Kvarkovi Astrofizika i kozmologija Laboratorijski rad uenika Ujedinjenje interakcija Veliki prasak (Big Bang), nastanak i evolucija zvijezda, nastanak i evolucija galaktika Odreivanje elementarnog elektrinog naboja Odreivanje reda veliine molekule oleinske kiseline Snimanje karakteristike tranzistora Literatura 1. Labor, J.: Fizika 4, udbenik za 4. razred gimnazije, ALFA, Zagreb, 2008. 2. Paar V.: Fizika 4, udbenik za 4. razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2008. 3. Kulenovi, F., Vobornik, S., Sliko, J.: Fizika za 4. razred gimnazije, Svjetlost Publishing, Sarajevo, 2000. 15

Fizika vrstog stanja

16

NASTAVNI PREDMET: Fizika (izborna nastava) RAZRED: trei (3.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: jedan (1)/trideset pet (35) ZADAE upoznavanje uenika s osnovnim veliinama i zakonima mehanike i

elektromagnetizma osposobljavanje uenika za grafiko i matematiko predoavanje fizikalnih pojava razvijanje sposobnosti uenika za razumijevanje i primjenu postupaka i metoda fizike osposobljavanje uenika za samostalno rjeavanje zadataka, izvoenje pokusa i mjerenje u navedenim oblastima fizike ukazivanje na vanost fizike za razvoj znanosti, tehnike i tehnologije osposobljavanje uenika za samostalno sluenje literaturom i primjenu fizikalne spoznaje u suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji PROGRAMSKE CJELINE I TEME Mehanika Elektromagnetizam Napomena: Neki se od navedenih sadraja ostvaruju kroz ponavljanje i utvrivanje ve obraenog gradiva. U odreenim podrujima treba samo izvriti proirivanje steenih spoznaja u okviru navedenih nastavnih sadraja. BROJ SATI 22 13

17

PROGRAMSKE CJELINE I PROGRAMSKI SADRAJI TEME Mehanika Slaganje i razlaganje sila Naelo neovisnosti gibanja Kosi hitac Kosina Gibanje tijela po kosini uz trenje i bez trenja Dinamika rotacijskoga gibanja Steinerov obrazac Koloture Zakoni odranja Sudari Bernoullijeva jednadba Osobine tekuina Kapilarnost Povrinski napon Elektromagnetizam Viskoznost Gibanje naboja u elektrinom polju Millikanov pokus Sloeni strujni krugovi, Kirchhoffova pravila Gibanje naboja u magnetskom polju, akceleratori Literatura Udbenik za izbornu nastavu ne postoji pa profesori mogu koristiti literaturu po izboru.

NASTAVNI PREDMET: Fizika (izborna nastava) 18

RAZRED: etvrti (4.) TJEDNI/GODINJI FOND SATI: dva (2)/ezdeset (60) ZADAE upoznavanje uenika s osnovnim veliinama i zakonima optike, atomske fizike i astrofizike upoznavanje uenika s pokusnim rezultatima koji su doveli do potrebe uvoenja novih predodbi o vremenu i prostoru i prihvaanja korpuskularno-valnog dualizma utvrivanje spoznaja o temeljnim silama u prirodi i jedinstvu fizikalnog svijeta osposobljavanje uenika za rjeavanje problemskih zadataka razvijanje kritikog miljenja kod uenika pri prouavanju fizikalnih pojava osposobljavanje uenika za samostalno koritenje literaturom i primjenu fizikalne spoznaje o suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji

PROGRAMSKE CJELINE I TEME Fotometrija Fizikalna optika Atomska fizika Fizika vrstog stanja Astrofizika i kozmologija Laboratorijski rad uenika Napomena:

BROJ SATI 5 7 13 10 10 15

Neki od navedenih sadraja ostvaruju se kroz ponavljanje i utvrivanje ve obraenog gradiva. U odreenim podrujima treba samo izvriti proirivanje ve steenih spoznaja u okviru navedenih nastavnih sadraja. Navedene su laboratorijske vjebe s ciljem ostvarenja onih pokusa i vjebi za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. Ukoliko u kolskom laboratoriju nema opreme za izvedbu neke od navedenih vjebi, doputeno je, umjesto tih vjebi, izvesti laboratorijske vjebe za koje postoji oprema u kolskom laboratoriju. PROGRAMSKE CJELINE I PROGRAMSKI SADRAJI TEME Fotometrija Energija svjetlosti Objektivne (energijske) veliine kod svjetlosti Vizualne (subjektivne, fotometrijske) veliine kod svjetlosti 19

Fotometrijski zakoni osvijetljenosti Fizikalna optika Fotometri Interferencija svjetlosti Uvjeti opaanja interferentne slike Interferencija na tankim listiima Newtonovi prstenovi Primjena interferencije Ogib svjetlosti Raspodjela intenziteta svjetlosti pri difrakciji na jednoj pukotini i krunom otvoru Granica razdvajanja oka i mikroskopa Ogib na reetci i njezina primjena u spektralnim ureajima Holografija i njezina primjena Ogib X-zraka i kristalna struktura Polarizacija svjetlosti Brewsterov zakon Bohrov model atoma vodika Atomska fizika Fizikalni smisao Bohrovih orbita Orbitalni magnetski moment elektrona Vlastiti moment (spin) elektrona Kvantno-mehanika slika atoma vodika (energija, orbitalni moment impulsa, projekcija orbitalnog i vlastitog momenta impulsa (spina) na smjer vanjskog magnetnog polja) Raspodjela vjerojatnosti nalaenja elektrona u orbiti oko jezgre (elektronski oblak vjerojatnosti) Paulijevo naelo zabrane i periodni sustav elemenata Karakteristine X-zrake i redni broj elementa Laseri Laserska svjetlost Vrste lasera Fizika vrstog stanja Primjena lasera Kristalno i amorfno stanje tvari Vrste veza u kristalima Polimeri Tekui kristali 20

Energije elektrona u krutim tijelima Vodii, izolatori i poluvodii Vlastiti poluvodii Primjesni poluvodii PN-spoj (poluvodika dioda, LED-dioda, poluvodiki laseri) Tranzistori (PNP i NPN spoj) Supravodljivost Mikroelektronika Integrirani sklopovi (ipovi) Astrofizika i kozmologija Dijamagnetiam, paramagnetizam i feromagnetizam Astronomija i fizika. Svemirski objekti i astronomske metode. Zvijezde. Naa galaktika. Nastanak svemira. Nastanak atoma i svemirskih objekata. Veza izmeu ope teorije relativnosti i astrofizike. Fizika i trea znanstveno Laboratorijski rad uenika tehnoloka revolucija. Osciloskop Odreivanje otpora UI-metodom Geomagnetska mjerenja Snimanje karakteristike kristalne vode Odreivanje Planckove konstante LED-diodama Odreivanje valne duljine transverzalnih valova na zategnutom koncu Odreivanje Youngovog modula elastinosti za gumu Odreivanje arine duljine sabirne i rasipne lee Provjeravanje zakona puta i brzine pri gibanju niz kosinu Odreivanje koeficijenta povrinskog napona Literatura: Udbenik za izbornu nastavu ne postoji pa profesori mogu koristiti literaturu po izboru.

21

3.

KADROVSKI UVJETI 1. Profesor/profesorica fizike 2. Diplomirani/a fiziar/fiziarka s poloenom pedagokom skupinom predmeta

22