Está en la página 1de 64

SPORTSKI LOGOS

godina 8, broj 14-15, 2010. god.

ISSN 1512-875X

ISSN 1512-875X

NAUNO-STRUNI ASOPIS

Mostar, Decembar 2010. godine

SPORTSKI LOGOS NAUNO-STRUNI ASOPIS Izdava Nastavniki fakultet Mostar Odsjek za sport i zdravlje Za izdavaa dr.sci. Salko M. Pezo Glavni urednik mr.sci. Almir Popo Odgovorni urednik dr.sci. Ekrem olakhodi Redakcija asopisa dr. ulsa Bajramovi, dr. Nijaz Skender, dr. Izet Rao, dr. Ekrem olakhodi, dr. Mustafa Hadiomerovi, dr. Nermin Nurkovi, dr. Branimir Miki, dr. Munir Talovi, dr. Lejla Salihamidi, dr. Husnija Kajmovi, mr. Almir Popo, mr. Izet Bajramovi. Sekretar redakcije mr. sci. Damir edovi Recenzentski odbor prof.dr. ulsa Bajramovi, prof. dr. Izet Rao, prof. dr. Ivica Radovanovi, prof. dr. Farid Ljuca, prof. dr. Branimir Miki, prof. dr. Nusret Smajlovi, prof.dr. Munir Talovi, doc.dr. Ekrem olakhodi, prof.dr. Nijaz Skender, prof.dr. Mustafa Hadiomerovi, prof.dr. Asim Peco, prof.dr. Husnija Kajmovi, mr.sci. Almir Popo. Lektor-korektor prof. Edita Mulaosmanovi Naslovna strana Prof.dr.. Mirsad Begovi, akademski slikar Reprodukcije na naslovnoj strani - Hans Enri, iz kataloga "Sport Passion", Olimpijski muzej, Lozana Adresa Univerzitetski sportsko-rekreacioni centar "Midhat Hujdur-Hujka" 88 104 Mostar Kontakt telefon 036 558 275 Godina 8, broj 14/15 (2010) tampa: IC tamparija Mostar asopis izlazi dva puta godinje Tira: 200 primjeraka

SADRAJ Edin Mirvi, Faris Raidagi, Ekrem olakhodi, Almir Popo, Damir edovi UTJECAJ PROGRAMA KOLE PLIVANJA NA USPJENOST U SAVLADAVANJU ELEMENTARNOG PLIVAKOG ZNANJA KOD UENIKA OSNOVNOG OBRAZOVANJA..4 Zikrija Hodi, Nikolina Gerdijan, Biljana Miki, Nenad Katani POSTURALNI POREMEAJI KIMENOG STUBA UENIKA OD I DO IV RAZREDA OSNOVNE KOLE.....................................10 Izet Bajramovi, Ekrem olakhodi, Rijad Novakovi, Adi Pali RAZLIKE U KOMPOZICIJI TIJELA NOGOMETAA KLASIFICIRANIH PREMA RAZLIITIM POZICIJAMA U IGRI..............................................................15 Jasmin Zahirovi, Muris ug, Branimir Miki, Lejla Salihamidi TIPSKA IDENTIFIKACIJA STUDENTICA SA ASPEKTA DINAMIKE TRANSFORMACIJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI U FITNES TRENINGU..................................................19 Devad Dibri, Zenaida Malovi, Nenad Katani, Biljana Miki INTENZITET FIZIOLOKOG OPTEREENJA UENIKA TOKOM REALIZACIJE SATA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA.........26 Branimir Miki, Zikrija Hodi, Nikolina Gerdijan, Vesna Bratovi ANALIZA STATUSA STOPALA UENIKA UZRASTA 8 DO 9 GODINA...30 Muris ug, Branimir Miki, Jasmin Zahirovi, Vladimir Mijatovi EFEKTI FITNES PROGRAMA THAI-BO NA STRUKTURALNE PROMJENE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA KOD STUDENTICA UNIVEZITETA U TUZLI...........................................................34 Zoran Mai, arko Kostovski, Nina ukanovi OLIMPIJSKE IGRE SVETSKI BEZBEDNOSNI IZAZOV..........39 Damir edovi, Slavenko Liki, Rijad Novakovi, Lejla Salihamidi AEROBNI PROGRAMI REKREACIJE U FUNKCIJI ZDRAVSTVENOG STATUSA OVJEKA...43 Adi Pali, Damir edovi, Slavenko Liki, Edin Buatli PRIPREMNI DIO SATA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA U FUNKCIJI PRAVILNOG RASTA I RAZVOJA I PRIPREME ZA GLAVNI DIO SATA49 Azer Korjeni, Izudin Tanovi, Salmir Kaplan ZNAAJ TJELESNOG VJEBANJA U SAVREMENIM USLOVIMA IVOTA.....53 Izudin Tanovi, Azer Korjeni, Hajriz Beirovi MENADMENT ORGANIZACIJE I STRUKTURE RAZVOJA INVALIDNOG SPORTA U BiH.......56 Tomislav Radi, Almir Popo, Vedran Ugljen METODIKA RADA SA MLAIM KOLSKIM UZRASTOM U RUKOMETU...............................................60

Edin Mirvi Faris Raidagi Ekrem olakhodi Almir Popo Damir edovi UTJECAJ PROGRAMA KOLE PLIVANJA NA USPJENOST U SAVLADAVANJU ELEMENTARNOG PLIVAKOG ZNANJA KOD UENIKA OSNOVNOG OBRAZOVANJA Izvorni nauni rad Saetak Osnovni cilj istraivanja bio je da se utvrde utjecaj programa kole plivanja na uspijenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja kod uenika osnovnog obrazovanja. U uzorak ispitanika bili su ukljueni uenici petog i estog razreda osnovnih kola u Vogoi Kantona Sarajevo u kolskoj 2010/2011 godini, koji nema standardne uslove za elementarnu kolu plivanja, dimenzije su: 25 metara duine, 12 metara irine, u pliem dijelu je 1,5 metara i u dubljem dijelu 2,5 metara, starosti 10 11 godina. Broj ispitanika kod kojih su registrirane i na kojima je izvrena konana obrada i analiza podataka je 45 uenika mukog pola. Uzorak varijabli kod kriterija za znanje plivanja je sljedei, kao i njihovi dobiveni rezultati: zaron na dubinu (ZND) - moe / ne moe zaroniti glavu u duboku vodu (p<.000), izranjanje predmeta iz vode (IPV) - moe / ne moe izroniti predmet koji je razliitih boja na dubini od 150 cm (p<.000), skoiti na noge u plitku vodu (SNP) skoio/nije skoio na noge u vodu od 150 cm (p<.000), skoiti na noge u duboku vodu (SND) - skoio/nije skoio u duboku vodu od 250 cm dubine (p<.000), pluta na pluima (PNP) moe / ne moe plutati 5 sekundi (p<.000), pluta na leima (PNL) - moe / ne moe plutati 5 sekundi (p<.000), ocjenjivanje znanja plivanja (p<.000) i brzina plivanja na 50 metara bilo kojom tehnikom (p<.000). Generalno moe se zakljuiti da su u inicijalnom stanju bili svi neplivai, a u finalnom iz rezultata se vidi da su uenici gotovo svi adaptirali na vodu i oko 66% nauili plivati. Moe se zakljuiti da je programa kole plivanja utjecao na uspijenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja kod uenika osnovnog obrazovanja. Kljune rijei: uenici, elementarna kola plivanja, T-test zavisnih uzoraka. 1. UVOD U prvom planu se sreemo sa jednom motorikom koja nam omoguuje kretanje po vodi. Ako se ne zna plivati normalno je da se ne moe ni kretati po vodenoj povrini. Te se motorne navike usvajaju i usavravaju kroz jedan planski proces. Dakle, plivanje je sposobnost da se tijelo odri na vodi i sposobnost da se kree kroz vodu uz adekvatne pokrete rada ruku, nogu i tijela (Madi. i sar., 2007). Moe se konstatovati da istarivai pokuavaju da nau najbolje modele kad je u pitanju elementarna kola plivanja tako u svom radu grupa autora je pokuala da odredi koji je model bolji kad je u pitanju elementarna kola plivanja i utvrdili su da je bolja ona grupa koja ima vei broj homogenih grupa jer se javlja vea motivacija i takmiarski duh da preu u narednu grupu (Mirvi, Rao, Hodi, Agaevi 2010). Cijeli proces treba da tee kroz igru, bolje je rei da se kombinuju vjebe i igre. Posmatrajui u cjelini te igre moemo sistematizovati na dvije vee grupe: igre i vjebe adaptacije i igre i vjebe specifinog kretanja.

U prvu grupaciju vjebi i igara spadaju: igre i vjebe navikavanja na vodu, disanje, gnjuranje i gledanja u vodi, dok drugu grupu ine: igre i vjebe plutanja, klizanja, elementarnih kretanja (nogama i rukama) i elementarni skokovi. U radu s heterogenim skupinama nastavnik nije u mogunosti pravilno dozirati optereenje ni ukupni volumen, ni ekstenzitet ni intenzitet. S obzirom da se u radu s heterogenim skupinama u istoj skupini nalaze i ispitanici izrazito dobrih i ispitanici 4

izrazito loih plivakih sposobnosti, nastavnik je prisiljen primjenjivati sadraje rada koji su s obzirom na volumen optereenja prosjeni (Zeni, Gri-Zubevi, 2005). Osnovni cilj istraivanja bio je da se utvrde utjecaj programa kole plivanja na uspijenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja kod uenika osnovnog obrazovanja. 2. METODE ISTRAIVANJA 2.1. Uzorak ispitanika U uzorak ispitanika bili su ukljueni uenici petog i estog razreda osnovnih kola u Vogoi Kantona Sarajevo u kolskoj 2010/2011 godini, koji nema standardne uslove za elementarnu kolu plivanja, dimenzije su: 25 metara duine, 12 metara irine, u pliem dijelu je 1,5 metara i u dubljem dijelu 2,5 metara, starosti 10 11 godina. Broj ispitanika kod kojih su registrirane i na kojima je izvrena konana obrada i analiza podataka je 45 uenika mukog pola. 2.2. Uzorak varijabli Svaki ispitanik je pojedinano testiran i rezultati testiranja uneseni su u njihove kartone. Procjena znanja plivanja procjenjena je prema sljedeim kriterijima za znanje plivanja: 1. Zaron na dubinu (ZND) - moe / ne moe zaroniti glavu u duboku vodu. 2. Izranjanje predmeta iz vode (IPV) - moe / ne moe izroniti predmet koji je razliitih boja na dubini od 150 cm 3. Skoiti na noge u plitku vodu (SNP) skoio/nije skoio na noge u vodu od 150 cm 4. Skoiti na noge u duboku vodu (SND) - skoio/nije skoio u vodu od 250 cm dubine 5. Pluta na pluima (PNP) - moe / ne moe plutati 5 sekundi 6. Pluta na leima (PNL) - moe / ne moe plutati 5 sekundi Kao varijable za procjenu inicijalnog i finalnog znanja plivanja, kandidati su ocijenjeni brojano ocjenom od 1 do 5 (Gri-Zupevi, 1996). 1. Ocjena tehnike plivanja: Nepliva (1) = 0 12 metara. Dijete ne eli uopte da doe do vode ili dolazi do vode ali ne eli da ue u vodu. Ako to uradi onda u vodu ulazi na nagon ili uz pomo uitelja, pruajui mu ruke. Nakon ulaska u vodu pokuava samostalno hodati u vodi. Dijete samostalno ulazi u vodu, hoda, tri, sjedi i ustaje iz vode. Dijete pokuava da se odri na vodi u vodoravnom poloaju plutanjem ili ronjenjem. Pokuava da se kree po vodi u vodoravom poloaju radom nogu i ruku ili samo radom nogu. Nakon skoka dijete prepliva bilo kojom tehnikom do 12 metara. Pluta (2) = 12,5m24 m. Dijete nakon skoka prepliva bilo kojom tehnikom 24 m tj. manje od 25 m.. Polupliva (3) = 24 33 metara. Uenik prepliva bilo kojom tehnikom do 33 metra. Pliva poetnik (4) = 33 49 metara. Uenik poslije skoka prepliva bilo kojom tehnikom do 49 metara, tj. manje od 50 metara. Pliva (5) = 50 i vie metara. Uenik nakon skoka prepliva bilo kojom tehnikom 50 i vie metara. 2. Brzina plivanja na 50 m bilo kojom tehnikom Program obuke Program obuke elementarne kole plivanja trajao je 10 dana, ukupno 20 sati. Program je proveden na bazenu Vogoa, tokom radnih dana, sat i po dnevno u popodnevnim satima (tablica 1). Program su proveli profesori sporta i tjelesnog odgoja. Svi ispitanici su bili testirani i program je proveden pod istim uslovima. Na poetku istraivanja utvrivano je inicijalno stanje, u toku istraivanja transverzalno i finalno testiranje ispitanika. Poslije utvrivanja inicijalnog stanja napravili smo homogene grupe po 5 - 7 uenika i u toku istraivanja su se formirale nove grupe zavisno od 5

napredovanja uenika. Za procjenu elementarnog plivanja u inicijalnom i finalnom stanja koriteno je: Zaron na dubinu, Izranjanje predmeta iz vode, Skoiti na noge u plitku vodu, Skoiti na noge u duboku vodu, Pluta na pluima, Pluta na leima, a instruktor davao ocjene i formirao grupe po standardu: Nepliva (1), Pluta (2), Polupliva (3), Pliva poetnik (4), Pliva (5). Tabela br.1.- Program obuke po danima
Sadraj dani Provjera inicijalnog stanja Igre i vjebe navikavanja na vodu Igre i vjebe disanja Ire i vjebe gnjuranja i gledanja Plutanje Klizanje u vodi Elementi skokova (na glavu na noge) Tehnika kraul ruke, noge, koordinacija Tehnika leno noge, ruke, koordinacija Provjera tranzitnog stanja Provjera finalnog stanja + + + + + + + 1 dan + + + + + + + + + + + + + + + 2 dan 3 dan 4 dan 5 dan 6 dan 7 dan 8 dan 9 dan 10 dan

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + +

2.3. Metode obrade podataka Obrada dobivenih podataka vrena je u programskom paketu SPSS 12.0 for Windows.Na univarijantnom nivou za utvrivanje parcijalnih kvantitativnih razlika kroz dvije vremenske take (inicijalno i finalno stanje) primijenjen je T-test za zavisne uzorke. 3. REZULTATI SA DISKUSIJOM AnalizomT-testa za zavisne uzorke (tabela 2), procjenjeni su utjecaj programa kole plivanja na uspijenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja kod uenika osnovnog obrazovanja. Rezultati ukazuju na pozitivne i statistike znaajne razlike u utjecaj programa kole plivanja na uspijenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja. Utvrene su znaajne promjene izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima zaron na dubinu (ZNDI - ZNDF) t(44) = 14,265, p=,000. Prosjeno smanjenje vrijednosti u ovom testu bio je -,822, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -,938 do -,706. Moe se primjetiti da uenici na poetku nisu smjeli izvriti zadatak zarona na glavu. Iz rezultata se vidi da je program utjecao na ovu varijablu i da su uenici oslobodili straha zarona. Znaajne promjene izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima izranjanje predmeta iz vode (IPVI - IPVF) t(44) = 14,265, p=,000. Prosjeno smanjenje vrijednosti u ovom testu bio je -,822, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -,938 do -,706. Moe se konstatovati da su uenici pored oslobaanja od straha zarona poeli i gledati u vodi, to je veoma bitno za dalje nepredovanje u plivanju. Znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima skoiti na noge u plitku vodu (SNPI - SNPF) t(44)= -44,000, p=,000. Prosjeno poveanje 6

vrijednosti u ovom testu bio je -,977, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -1,022 do -,932. Ova varijabla je pokazala da uenici ve sa igrom i zadovoljsvom ulaze u vodu.Takoer, znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima skoiti na noge u duboku vodu (SNDI - SNDF) t(44)= -44,000, p=,000. Prosjeno poveanje vrijednosti u ovom testu bio je -,977, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -1,022 do -,932. I kod ove varijable je dolo dopomaka to je ohrabrujue za daljnju obuku u plivanju. Znaajne promjene izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima pluta na pluima (PNPI - PNPF) t(44)= -30,757, p=,000. Prosjeno smanjenje vrijednosti u ovom testu bio je -.955, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -1,018 do -,892. Vidi se da se javio takmiarski duh kod uenika to je dobro jer gdje postoji takmienje tu ima i napredovanja u znanju u ovom sluaju u plivanju. Razlike izmeu inicijalnog i finalnog testiranja su takoer statistike znaajne u testovima pluta na leima (PNLI - PNLF) t (44)= -30,757, p=,000. Prosjeno smanjenje vrijednosti u ovom testu bio je -.955, dok se interval 95procentne pouzdanosti protee od -1,018 do -,892. I ovdje se moe doi do istog zakljuka kao u predhodnoj varijabli. Znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnog testiranja u testovima ocjena tehnike plivanja (OCJENAI - OCJENAF) t(44)= -15,736, p=,000. Prosjeno poveanje vrijednosti u ovom testu bio je -2,933, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -3,309 do -2,557. Poto uenici nisu imali elementarnog znanja u plivanju i oekivano je da program pozitivno utjecao na ocjeni tehnike plivanja, ali uvijek postoji bolji program. Mora se rei da se ovdje radio o nestandarizovanom bazenu gdje je voda dublja u odbosu na male bazene. Tako da je program elementarne kole plivanja ostvario svoj zadatak. Razlike izmeu inicijalnog i finalnog testiranja su takoer statistike znaajne u testovima brzine plivanja na 50 metara bilo kojom tehnikom (VRI50I VRI50F) t(44)= -22,911, p=,000. Prosjeno smanjenje vrijednosti u ovom testu bio je -67.227, dok se interval 95-procentne pouzdanosti protee od -73,141 do -61,313. Naravno im smo popravili i nauili tehniku tada se i poboljava vrijeme preplivavanja na odreenoj distanci. Tabela br.2.- Analiza T-testa
Paired Differences 95% Confidence Interval of the Difference Lower Pair 1 Pair 2 Pair 3 Pair 4 Pair 5 Pair 6 Pair 7 Pair 8 ZNDI - ZNDF IPVI - IPVF SNPI - SNPF SNDI - SNDF PNPI - PNPF PNLI - PNLF
OCJENAI - OCJENAF

Mean

Std. Dev.

Std. Err. Mean

df

Sig. (2 tailed)

Upper -,706 -,706 -,932 -,932 -,892 -,892 -2,557 -61,313 -14,265 -14,265 -44,000 -44,000 -30,757 -30,757 -15,736 -22,911 44 44 44 44 44 44 44 44 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000

-,822 -,822 -,977 -,977 -,955 -,955 -2,933 -67,22

,386 ,386 ,149 ,149 ,208 ,208 1,250 19,684

,057 ,057 ,022 ,022 ,031 ,031 ,186 2,934

-,938 -,938 -1,022 -1,022 -1,018 -1,018 -3,309 -73,141

VRI50I VRI50F

Kao to je i vidljivo dolo je do utjecaja programa kole plivanja na uspjenost u savladavanju elementarnog plivakog znanja kod uenika osnovnog obrazovanja. Kao to se vidi iz tabele br. 3 da je ocjenjeno sa najveom ocjenom 5 bio 21 uenik to je 46,62%, sa ocjenom 4 bilo je 9 uenika 19,98%, sa ocjenom 3 bilo je 9 uenika 19,98%, ocjenom 2 bilo je 3 uenika to je 6,66% i 3 uenika nisu nauila plivati to je 6,66% od ukupno 45 uenika. Generalno moe se zakljuiti da su u inicijalnom stanju bili svi neplivai, a u finalnom iz rezultata se vidi da su uenici gotovo svi adaptirali na vodu i oko 66% nauili plivati. U nekim prethodnim istraivanjima, zakljueno je da elementarna kola plivanja od 12 sati nedovoljna, ali efikasan instruktor moe da ostvari svoj cilj i naui djecu plivat uz svoje iskustvo (Atha, J., A.D. Kinnear, and J.S. Sawbridge 1982). Tokom uenja, kada djeca doivljavaju uspjeh u razliite zadatke, to daje unutaranje zadovoljstvo, to ih potie da ustraju i poboljaju svoje zadatke i postignu to bolji uspijeh u elementarnoj koli plivanja (Shapiro, Yun, & Ulrich 2002). Tabela br. 3.- Ocjenjivanje elementarnog plivakog znanja
1 USPJEH % 3 6,66% 2 3 6,66% 3 9 19,98% 4 9 19,98% 5 21 46,62%

4. ZAKLJUAK Rezultati ovog istraivanja pokazuju da ispitanici imaju znaajno poboljali u elementarnoj koli plivanja u odnosu na poetno stanje kad su krenuli sa kolom plivanja. Moe se konstatovati da su se svi ispitanici adaptirali na vodu i vodenu sredinu i stekli preduslov za daljne aktivnosti kada je u pitanju plivaki sport, to je i bio zadatak. Takoer se moe zakljuiti da je tokom elementarne kole plivanja uenici iz osnovne kole u Vogoi, psiholoki adaptirali, a ini jednu od velikih i vanih uloga kad je upitanju uenje osnove plivanja, a naroito u prvim fazama adaptacije na vodu. Kao to se i oekivalo, dinamika plivanja je po sekvenci bio popraen rastom rezultata. U drugoj polovici treninga, ispitanici su pokazali bolji napredak u odnosu na prvu polovinu obuke. Ovo istraivanje se pokazalo kao vrlo efikasan i jedan od mogunosti za primjenu u ovakvim uslovima tj. kada nije upitanju olimpiski bazen, a glavni razlog za primjenu ovakvog programa jeste postepenost prilikom usvajanja znanja u plivanju. Mora se non-stop spominjati, ako nekog nauimo plivati onda smo spasili njegov i tui ivot. Naalost, veina djeca u Bosni i Hercegovini zavriti kolovanje, bez sistematskog uenje osnovnih elemenata plivanja. Vjebe, igre i vodeni sportovi imaju vrlo snane obrazovne uloge neumanjujui i ostali utjecaj na ljudski organizam. Program se moe koristiti na kolskim izletima, eskurzijama, u kolama u priprodi na svim mjestima gdje nije standarizovan bazen tj. nije olimpiskih dimenzija. Rezultati istraivanja mogu biti dobra osnova za daljnje istraivake projekte usmjerene na poboljanje nastavnog plana i programa edukacija mladih u elementarnoj koli plivanja u osnovnom obrazovanju. 5. LITERATURA: 1. Atha, J., A. D. Kinnear, and J. S. Sawbridge (1982). Some concomitants affecting the skill adaptation of non-swimmers during a twelve-session training programme. Society of Sports Services Conference; Br J Sports Med. Department of Human Sciences University of Loughborough, 16(2): 110.

2. Gri Zupevi, N. (1996). Efikasnost razliitih programa te mogui imbenici uspjenosti uenja plivanja. Doktorska disertacija. Zagreb: FFK. 3. Madi, D., Okii, T., Aleksandrovi, M. (2007). Plivanje (plivanje). Ni: Srbija. 4. Mirvi, E. (1999). Provjera modela elementarne kole plivanja po:A, B, C, D, E sistemu. Diplomski rad. Sarajevo: FFK. 5. Mirvi, E. i Raidagi F. (2002). Efekti primjene razliitih metoda rada na program kole za obuku neplivaa, Sport u teoriji i praksi, I/02, 71- 78. Sarajevo: Zavod za fiziku kulturu. 6. Mirvi, E., Radjo, I., Hodi,M., Agaevi, Z. (2010). Effects Of Applying Different Work Methods At Swimming School Programme For Beginners,. Biomechanics and Medicine in Swimming XI, Oslo, Norverka, 116-117. 7. Rao, I. (1997). Transformacioni procesi motorikih i funkcionalnih sposobnosti i razliitih aspekata u plivanju.Doktorska disertacija. Sarajevo: FFK. 8. Rao, I. (1998). Transformacioni procesi motorikih i funkcionalnih sposobnosti i razliitih aspekata u plivanju.Monografija. Sarajevo: FFK. 9. Shapiro, D.R., Yun, J., & Ulrich, D.A. (2002). Measuring perceived gross motor skill competence in children. International Journal of Sport Psychology, 33, 391 409. 10. Volanek, B. (2002). Bit plivanja. Zagreb: Kinezioloki fakultet. 11. Zeni, N. Gri-Zubevi, N. (2005). Homogeno grupiranje unapreenje nastave plivanja. Kinezilogija, Zagreb,173-181.

Zikrija Hodi Nikolina Gerdijan Biljana Miki Nenad Katani POSTURALNI POREMEAJI KIMENOG STUBA UENIKA OD I DO IV RAZREDA OSNOVNE KOLE Nauni rad

Saetak

Kimeni stub predstavlja osnovu ljudskog tijela preko koje se direktno ili indirektno prenose sile. Ujedno, ovaj sloeni statiko-dinamiki biomehaniki sistem je podloan kompresionim, smicajnim i tenzionim silama, koje tokom ivota ostavljaju negativne tragove u manjoj ili veoj mjeri, kako na strukturi, tako i na motornoj shemi funkcionisanja. Cilj ovog istraivanja je utvrivanje posturalnih deformiteta kimenog stuba kimenog stuba uenika od I do IV razreda osnovne kole. Istraivanje je izvreno na uzorku od 125 ispitanika, uenika mukog pola. Istraivanjem je utvrenoda odstupanje od normalnog stava pokazuje 67 uenika ili 53,6%. Odstupanje od normalnog stava se manifestovalo loim dranjem tijela kod 40 uenika ili 32%, kifotino dranje 6 uenika ili 4,8%, lordotino dranje 9 uenika ili 7,2% i skoliotino dranje 12 uenika ili 9,6%. Kljune rijei: deformiteti, uenici, kimeni stub, lordoza, skolioza, kifoza, postura Summary The spine is the basis of the human body through which it directly or indirectly transmits power. At the same time, this complex static-dynamic biomechanical system is subject to compression, shear and tension forces, which during the life leave negative consequences in a greater or lesser extent, to the structure, and a motor schema of functioning. Aim of this study was to determine postural deformity of the spinal column of the spinal column of pupils from first to fourth grade primary school. The study was conducted on a sample of 125 respondents, male pupils. The survey determined that deviation from the normal posture shows 67 students or 53.6%. Deviation from the normal posture is demonstrated by bad posture at 40 students or 32%, kyphotic posture 6 students or 4.8%, lordotic posture 9 students or 7.2%, and scoliosis 12 students or 9.6%. Key words: deformities, students, spine, lordosis, scoliosis, kyphosis, posture 1. UVOD Savremeni ovjek je jedini meu sisarima i primatima koji ima uspravan stav tijela. Tokom svoje geneze i razvoja uspravljanje ovjeka predstavljalo je mukotrpnu i stalnu borbu organizma protiv velikih obrtnih momenata zemljine tee. Prilagoavanje ovjeka na uspravni stav jo nije zavreno. To potvruju oite tendencije ka loem dranju tijela. U principu ovjeija ravnotea je u znatnoj mjeri nepouzdana i za njeno odravanje je potrebna stalna nervno-miina aktivnost. Potekoe nastaju posebno kod insuficijentnih i starijih osoba, kada unutranje sile (posebno miina) ne mogu u svakoj situaciji da uspostave ravnoteu sa vanjskim silama, naroito silom gravitacije. To uzrokuje nestabilnost tijela, njegove poremeaje i padove. Ova negativna tendencija se moe otkloniti, ili znatno ublaiti, ouvanjem miine snage i osnovnih kvaliteta humane lokomocije. Iznenaujue je da se, i pored relativno dugog poznavanja problema posturalnih poremeaja i tjelesnih deformiteta kod kolske djece, nije dostigao nivo strunog odnosa prema tom problemu koji bi uticao na pravilniji rast i razvoj tjelesnog statusa, a samim tim i na smanjenje posturalnih poremeaja. Pod loim dranjem tijela se ne podrazumijeva samo jedan poremeaj, jedna konkretna deformacija, ve 10

vie poremeaja ija je zajednika osobina da aktivnim zatezanjem muskulature, oni iezavaju. Loe dranje se karakterie slabou cijelog organizma, naroito zglobno-miinog aparata. Kod ovakvih stanja najvie je izraena statika insuficijencija kimenog stuba, to je uslovljeno i slabou i ostalih dijelova lokomotornog aparata. Da bi se poremeaji kimenog stuba sanirali potrebno je primjeniti adekvatne tjelesne vjebe koje e, jaanjem oslabljene muskulature, kimeni stub vratiti u normalno funkcionalno stanje. Sve ovo vai samo ako se poremeaji registruju na vrijeme, dok je jo u funkcionalnom stadijumu. Ako je poremeaj progredirao u deformitet, onda je proces oporavka mnogo tei i due traje. Cilj ovog istraivanja je utvrivanje posturalnih poremeaja kimenog stuba uenika od I do IV razreda osnovne kole. 2. METOD RADA 2.1. Uzorak ispitanika Istraivanje je izvreno na uzorku od 125 uenika mukog pola O Memii i O Tojii. 2.2. Dijagnostike metode Danas u svijetu, kao nezaobilazni metodi otkrivanja deformiteta kime spominju se mnoge, uglavnom radioloke metode kao to su: RTG snimak iz pravca naprijed prema natrag, boni snimak, kompjuterska tomografija i magnetna rezonanca. Svi ovi gore navedeni postupci za rano otkrivanje deformiteta kime objektivno prevazilaze nae mogunosti kako materijalne, tako i strune. Zato smo se opredjelili, kod izrade ovog rada za dijagnostika sredstva, odnosno mjerenja koja su dostupna najveem broju profesora tjelesnog i zdravstvenog odgoja u kolama, a koja su lako primjenjiva, a to su: Provjera dranja tijela posmatranjem siluete i prepoznavanjem tipa dranja kod ispitanika; Postupak ispitivanja dranja tijrla primjenom metode 4 oslonca; Mjerenje krivine kimenog stuba uz pomo tehnikih pomagala: - Visinomjera - Lenjira - Kanapa s viskom 3. REZULTATI I DISKUSIJA Loe dranje tijela odreeno je prema ve postojeim kriterijima. Po ovim kriterijima ispitanik zauzima prirodni poloaj, a nikako potencirani, usiljeni, vojniki stav. 3.1. Provjera dranja tijela posmatranjem siluete i prepoznavanje tipa dranja kod ispitanika Ispitanik se posmatra s bone strane. Na jednoj od silueta treba da se prepozna njegovo dranje u ovih 9 slika (slika 1) Sredinje siluete (R1, R2, R3) dobro dranje. Lijeve siluete (K1, K2, K3) kifoza. Desne siluete (L1, L2, L3) lordoza.

11

KIFOZA

DOBRO Slika 1. Dranje tijela

LORDOZA

3.2. Postupak ispitivanja dranja tijela primjenom metode etiri take oslonca Postaviti dijete uza zid. Ako je uspostavljen oslonac tijela sa povrinom zida potiljkom, lopaticama, listom potkoljenice i petomstopala, moe se pouzdano suditi da se radi o dobrom dranju tijela (slika 2).

Slika 2. Metoda etiri take oslonca 3.3. Postupak mjerenja krivina kimenog stuba uz pomo tehnikih pomagala Ovim postupcima su utvrena odstupanja od normalnog poloaja kimenog stuba u sagitalnoj i frontalnoj ravni. Ta odstupanja se manifestuju u obliku loeg dranja, lordoze, kifoze i skolioze (tabela 1) Tabela 1. Deformiteti kimenog stuba identifikovani u posmatranom uzorku
Razred I II III IV UKUPNO % Ukupan broj djece 36 32 30 27 125 100 Loe dranje 12 11 9 8 40 32 Skolioza 5 3 2 2 12 9,6 Lordoza 3 2 3 1 9 7,2 Kifoza 2 1 2 1 6 4,8 Ukupno deformiteta 22 17 16 12 67 53,6

12

Analizirajui dijagram 1 moemo konstatovati da je procenat ispitanika bez odstupanja od normalnog stava je 56,4%, a procenat ispitanika kod kojih je utvreno odstupanje od normalnog stava 53,6 %. Dijagram 1. Procenat djece sa i bez deformiteta

Od 125 ispitanika loe dranje tijela ima 40 ispitanika ili 32%, kifozu ima 6 ispitanika (4,8%), lordozu 9 ispitanika (7,2%) i skoliozu 12 ispitanika ili 9,6% (dijagram 2). Dijagram 2. Procent djece prema vrsti deformiteta

kifoza loe dranje skolioza

Stanje lokomotornog aparata ispitanika koje je ocjenjeno kao pravilno dranje tijela je utvreno kod 58 ispitnika ili 56,4%. Dakle, injenica da je kod 40 ispitanika ili 32% utvreno loe dranje tijela nam namee obavezu preduzimanja adekvatnih mjera u smislu ispravljanja loeg dranja tijela i spreavanja nastanka deformiteta. 4. ZAKLJUAK Istraivanje je izvreno na uzorku od 125 ispitanika, uenika uzrasta od 8 do 9 godina. Od 125 analiziranih ispitanika pravilno dranje tijela je utvreno kod 58 ispitnika ili 56,4%. Kod 67 ispitanika ili 53,6% je utvreno odstupanje od normalnog stava, i to kod 40 ispitanika ili 32% utvreno je loe dranje tijela, 12 ispitanika ili 9,6% je sa skoliozom, 6 ispitanika (4,8%) sa kifozom, 9 ispitanika (7,2%) sa lordozom. Ovako veliki procenat posturalnih poremeaja lokomotornog aparata predstavlja alarm, prije svega za uitelje i nastavnike tjelesnog i zdravstvenog odgoja, roditelje i kole koje pohaaju ovi uenici. Treba preduzeti adekvatne mjere da se koriguje loe dranje tijela i sprijei tendencija prelaska loeg dranja tijela u deformitet. S druge strane, namee 13

se pitanje opravdanosti uvoenja predmetne nastave iz predmeta tjelesni i zdravstveni odgoj u nie razrde osnovne kole kako bi ona bila struno zastupljena. 5. LITERATURA 1. Bogdanovi, Z. (2008). Uticaj programiranog korektivnog vjebanja na kifotino dranje tijela kod osnovnokolske populacije. Podgorica, Sport-Mont: 538-544. 2. Dejanovi, A. (2009). Model funkcionisanja kime u specifinim zonama pokretljivosti. Beograd, Meunarodna nauna konferencija Menadment u sportu: 145-158. 3. Jovovi, V. (2005). Biomehanika sporta. Filozofski fakultet, Niki. 4. Jovovi, V. (2004). Korektivna gimnastika. SIA, Niki. 5. Jovovi, V. (1999). Tjelesni deformiteti adolescenata. Filozofski fakultet, Niki. 6. Koturovi, Lj., Solari, S. i Stani, . (1979). Kineziterapija tjelesno vjebanje kao nain i oblik prevencije, terapije i rehabilitacije. portno-medicinske objave, 16 (4-6): 401-408. 7. Koturovi, Lj., Jerievi, D. (1996). Korektivna gimnastika II izdanje. Sportska knjiga, Beograd. 8. Kosinac, Z. (1992). Nepravilna tjelesna dranja djece i omladine. Kinezioloki fakultet, Split. 9. Miki, B., Bjekovi, G. (2004). Biomehanika sportske lokomocije. Fakultet fizike kulture, Pale. 10. Uli, D. (1995). as fizikog vaspitanja kao znaajan faktor u prevenciji loih dranja tijela kod djece od 10 do 11 godina. Fizika kultura, Podgorica, 16 (1-2): 96-98. 11. ivkovi, D. (1987). Uticaj programirane nastave tjelesnog vaspitanja na poremeaje kimenog stuba u frontalnoj ravni. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet. Nastavnonauna grupa fiziko vaspitanje, Ni. 12. ivkovi, D., Karalei, S. (1996). Relacije kifotinog loeg dranja i morfolokih karakteristika djece pretpubertetskog perioda. FIS Komunikacije, Peti meunarodni simpozijum, Ni. 13. ivkovi, D. (2000). Teorija i metodika korektivne gimnastike- II izdanje. SIA, Ni.

14

Izet Bajramovi Ekrem olakhodi Rijad Novakovi Adi Pali RAZLIKE U KOMPOZICIJI TIJELA NOGOMETAA KLASIFICIRANIH PREMA RAZLIITIM POZICIJAMA U IGRI Nauni rad 1. UVOD Odreena veliina tijela moe uticati na ispoljavanje odreenih sposobnosti i vjetina prema specifinoj poziciji u igri. U omladinskim nogometnim selekcijama esto se pojedinci favorizuju za odreene igrake pozicije i to na osnovu dominantnih morfolokih karakteristika. Ovo je est sluaj u adolescentnom uzrastu, a poznato je da se takmienja omladinskih liga organizuju shodno hronolokoj, a ne biolokoj starosti. Meutim, morfoloke prednosti esto nestaju kada se dostigne seniorski nivo (nivo zrelosti), jer oni koji kasnije sazrijevaju nadoknade razliku rano sazrelih. Prema nekim mjerenjima, prosjena visina nogometaa (bez golmana) je 181 cm, dok je prosjena tjelesna masa 75 kg. Golmani i stoperi su u prosjeku neto vii i tei. Muskularnost moe predstavljati prednost u smislu elemenata igre kao to su voenje i graenje lopte, ubrzavanje i okretanje, utiranje, duel igra itd. Kod vrhunskih nogometaa naroito je dominantna muskularnost natkoljenice i potkoljenice u poreenju sa trupom i gornjim ekstremitetima. Osim informacija o vrijednosti tjelesne mase i odnosa tjelesne mase i visine tijela sportaa (BMI), potrebna je informacija i o udjelu masne i nemasne komponente (Fat Mass) u ukupnoj tjelesnoj masi. U evaluaciji trenanog procesa velik znaaj ima viak masne komponente u tijelu, koja stvara nepotreban teret i umanjuje uinkovitost u igri (smanjuje brzinu trenja, efikasnost skoka, izdrljivost i sl.). Struja kroz miie (impuls) prolazi bez otpora, dok otpor postoji pri prolasku kroz masno tkivo. Vrijednosti tjelesnih masti za nogometae su u prosjeku 7-12% (Shephard, 1999.), odnosno one variraju u odnosu na period sezone u kojem se nalaze, te svakako zavise i od drugih faktora. Vee vrijednosti utvrene su kod golmana nego kod nogometaa u polju, vjerovatno zbog manjeg metabolikog optereenja u treningu i takmienju. Savremeni dijagnostiki metod na osnovu kojeg se moe izvriti procjena sastava tijela je tzv. B.I.A. dijagnostika. U sastavu tijela nemasnu komponentu u ukupnoj masi tijela ine miii, kosti i unutarnji organi, a masnu komponentu ine tzv. bitna i nebitna mast. Bitnu mast ini 2-5% od nemasne mase tijela u obliku lipidnih sastojaka elija. Nebitnu ili rezervnu mast u veini ini potkono masno tkivo. Da bi se osigurala optimalizacija trenanog procesa, neophodna je permanentna dijagnostika treniranosti sportista. U procesu testiranja vrlo je vano koristiti mjerne instrumente sa relevantnim metrijskim karakteristikama, kojima e se obuhvatiti stanje svih najznaajnijih komponenti koje su odgovorne za uspjeh. To je posebno naglaeno u nogometu, gdje je nemogue izolirati neku osobinu ili sposobnost koja moe donijeti odluujuu prednost u utakmici. Cilj ovog istraivanja je utvrivanje nivoa kvantitativnih razlika mjera kompozicije sastava tijela izmeu nogometaa klasificiranih prema razliitim pozicijama u igri. 2. METOD RADA 2.1. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika ini 149 nogometaa juniorske kategorije (U-18, starih sedamnaest i osamnaest godina. Nogometai su lanovi sljedeih nogometnih/fudbalskih klubova sa podruja Kantona Sarajevo: eljezniar (N=34), Sarajevo (N=32), SAK Napredak (N=28), Radnik (N=29) i Olimpik (N=26), i svi su uredno registrovani u svojim matinim klubovima, te su stekli pravo nastupa u ligakom takmienju BiH za nevedeni uzrast. Osnovni uslov za izbor ispitanika je bio da isti imaju minimum 5 godina igrakog staa, da su u prethodnoj godini 80% bili u trenanom procesu i da su igrali prvenstvene i prijateljske utakmice. Svi igrai su izvrili ljekarske preglede, te su isti bili sposobni da realizuju testiranje namijenjeno za ovo istraivanje. Shodno potrebama ove 15

studije, gdje je bilo potrebno imati informacije o specifinim pozicijama u igri svih tretiranih ispitanika/nogometaa, izvrena je klasifikacija istih, a na osnovu izjava njihovih trenera. Kriterij za klasifikaciju je bio da je nogometa na odreenoj poziciji proveo 80% svih odigranih utakmica u prethodnoj takmiarskoj sezoni. Testirano je ukupno 149 nogometaa, od ega 28 nogometaa koji igraju na poziciji stopera (centralnih brania), 37 nogometaa koji igraju na bonoj poziciji, 48 veznih igraa i 36 napadaa. 2.2. Uzorak varijabli Za potrebe ovog istraivanja se koristio set od 6 varijabli za procjenu kompozicije sastava tijela i to: Index tjelesne mase - STBMI; Bazalni metabolizam - STBM; Elektrini otpor tijela - STTO; Udio masne komponente - STMA; Udio bezmasne komponente - STNM; Udio vode u tijelu STVO. 2.3. Obrada rezultata Za grupe nogometaa klasificiranih prema razliitim pozicijama u igri izraunati su osnovni deskriptivni parametri (aritmetika sredina i standardna devijacija). Univarijantnom analizom varijanse i LSD testom pokuale su se odrediti razlike izmeu etiri grupe igraa. Obrada rezultata je izvrena u statistikom paketu SPSS 15,0. 3. REZULTATI I DISKUSIJA Deskriptivni pokazatelji grupa igraa klasificiranih prema razliitim pozicijama u timu (Tabela 1) pokazuju da se vrijednosti tretiranih mjera za procjenu sastava tijela, a prema nekim dosadanjim istraivanjima, nalaze u okviru optimalnih. Dobijeni rezultati potvruju da su nogometai na ovoj razini relativno homogena skupina, kada je u pitanju struktura sastava tijela. Izuzetak je mjera STBM - bazalni metabolizam, ali koja u principu ne predstavlja remetei faktor za uspjenost u nogometnoj igri. Najvea prosjena vrijednost mjere STBM se uoava kod grupe igraa koja igra na stoperskoj poziciji. Tabela 1. Deskriptivni pokazatelji mjera za procjenu sastava tijela
Grupa Stoperi Boni Vezni Napad Total N 28 37 48 36 149 STBMI A.S. S.D 22,34 1,67 21,99 2,13 22,31 2,26 22,04 1,96 22,17 2,04 STBM A.S. S.D. 1959,57 114,48 1824,35 103,45 1854,93 106,20 1880,41 110,38 1873,16 116,56 STTO A.S. S.D. 462,42 37,60 460,43 49,86 454,70 50,42 461,47 43,76 459,21 46,18 STMA A.S. S.D. 7,21 3,57 6,59 2,62 6,33 2,38 6,78 2,29 6,67 2,67 STNM A.S. S.D 92,70 3,52 93,29 2,55 93,72 2,34 93,21 2,29 93,30 2,64 STVO A.S. S.D 68,36 2,64 69,00 2,11 69,26 1,89 69,08 2,39 68,98 2,22

Mjere Body mass index (STBMI), tjelesni otpor (STTO), tjelesna mast (STTM), nemasna komponenta (STNM) i tjelesna voda (STVO) se statistiki znaajno ne razlikuju (p>,05), dok mjera STBM - bazalni metabolizam statistiki znaajno razlikuje grupe igraa (p<,01) koji igraju na razliitim pozicijama u timu (Tabela 2). Pregledom rezultata LSD testa mjera STBM (Tabela 3) statistiki znaajno razlikuje grupu igraa koja igra na poziciji stopera (centralnih brania) od grupe bonih i veznih igraa na razini statistike znaajnosti 0,01, te grupu napadaa od grupe igraa koja igra na bonoj poziciji (0,05). Tabela 2. Anova
Mjera STBMI STBM STTO STMA STNM STVO Sum of Sq. 3,53 315053,28 1502,30 14,30 19,07 14,99 df 3 3 3 3 3 3 Mean Sq. 1,17 105017,76 500,76 4,76 6,36 4,99 F ,277 8,980 ,231 ,661 ,909 1,008 Sig. ,842 ,000 ,875 ,577 ,438 ,391

16

Tabela 3. LSD test


G(I) 1 G(J) 2 3 4 4 Diferencijacija izmeu grupa 135,22008 104,63393 79,15476 -56,06532 Sig. ,000 ,000 ,004 ,028

Bazalni metabolizam podrazumijeva minimum potrebne energije za dnevno odravanje tjelesnih funkcija. Poznato je da veliina i sastav tijela faktori koji, izmeu ostalog, utiu na bazalni metabolizam, stoga nije iznenaujue to je upravo mjera STBM doprinijela najveim globalnim razlikama. to je vie miinog tkiva, vei je bazalni metabolizam, i obratno. Razlikama u bazalnom metabolizmu svakako da mogu doprinijeti i trenani podraaji. Rezultate BMI-a treba tumaiti sa oprezom, jer se oni raunaju na bazi kalkulacije (odnos tjelesne visine i teine), dakle bez informacija o kompoziciji sastava tijela npr. masne i nemasne komponente, a koja svakako daje uvid u potpunije razumijevanje tretiranog fenomena. Dakle, bitna informacija za trenere je udio masne i nemasne komponente u ukupnoj tjelesnoj masi, jer struja/impuls kroz miie prolazi bez otpora, dok otpor postoji pri prolasku kroz masno tkivo. Poznato da se adekvatnim treningom moe uticati na voluminoznost miinog tkiva, kao i reduciranje potkonog masnog tkiva. Djelovanje u pravcu potkonog masnog tkiva je u veoj mjeri usmjereno na njegovu redukciju. Kompozicija sastava tijela (tjelesna struktura) predstavlja bitan aspekt antropometrijskog profiliranja nogometaa, jer potkono masno tkivo (balastna masa) predstavlja oteavajui faktor prilikom pomjeranja/lokomocije tijela u toku igre. Rezultati veine nogometaa tretiranih kroz ovo istraivanje pokazuju da se nalaze neznatno ispod prosjeka vrhunskih seniora. Meutim, ovo istraivanje obuhvata uzorak juniora (17-18 godina starosti) tako da je ova pojava razumljiva. Poreenja radi, kod odraslog mukarca starog 25 godina, procenat tjelesne masti iznosi oko 16.5%, a kod atletiara dugoprugaa 4-7% (Toriola i sar., 1985.). Primjetno je da se viak tjelesne masti kod nogometaa uoava u pauzama izmeu sezona takmienja, meutim isto tako je primjetno da se one reduciraju u predtakmiarskom dijelu. Takoer, do porasta mase (naroito masnog tkiva) dolazi i tokom oporavka od povreda, kada nisu u mogunosti da treniraju maksimalno, ali zadravaju naviku unosa namirnica (Butler i sar., 1999.). Rezultati su pokazali da se nogometai koji igraju u zadnjoj liniji (pozicije centralnih brania) bitno razlikuju u vrijednostima bazalnog metabolizma. Meutim, takve rezultate/vrijednosti bi trebalo tumaiti individualno i u skladu sa pojedinanom ulogom u timu, a ne na tradicionalni nain podjele po pozicijama. Takoer, na toj osnovi bi se trebao zasnivati fitnes profil nogometaa. Nogometai takmiarsku sezonu poinju na visokoj fitness razini, te je mogu odravati ili u nekim sluajevima i poboljati sastav tijela i druge kondicijske performanse. 4. ZAKLJUAK Istraivanje je raeno sa ciljem utvrivanja nivoa kvantitativnih razlika mjera kompozicije sastava tijela izmeu nogometaa klasificiranih prema razliitim pozicijama u igri. Uzoraku ispitanika je inilo 149 nogometaa juniorske kategorije U-18 (starih sedamnaest i osamnaest godina) podijeljenih u etiri podgrupe (pozicije: stoper, boni igrai, vezni i napadai). Na osnovu prezentiranih rezultata tretiranih mjera kompozicije sastava tijela, mjera STBM - bazalni metabolizam, doprinijela je najveim razlikama. Poznato je da veliina i sastav tijela faktori koji, izmeu ostalog, utiu na bazalni metabolizam, stoga nije iznenaujue to je upravo mjera STBM doprinijela najveim globalnim razlikama. to je vie miinog tkiva, vei je bazalni metabolizam, i obratno. Razlikama u bazalnom metabolizmu svakako da mogu doprinijeti i trenani podraaji. Kada su u pitanju mjere masnog i miinog tkiva, tjelesne vode i otpora tijela, nogometai ovog uzorka a u odnosu na specifine pozicije u polju, predstavljaju jednu prilino homogenu grupu.

17

5. LITERATURA 1. Bloomfield, J. et al. (2005.). Analysis of age, stature, body mass, BMI and quality of elite soccer players from 4 European Leagues. Journal of sports medicine and physical fitness. vol. 45,58-67. 2. olakhodi, E. (2010.). Razlike u dimenzionalnosti razvojnih karakteristika i motorikih sposobnosti nogometaa mlaih uzrasnih kategorija razliitih nivoa takmienja (Doktorska disertacija). Mostar: Nastavniki fakulteta Univerziteta Demal Bijedi. 3. olakhodi, E., Skender, N., Pistotnik, B. (2010). The changes of body composition dimensionality among soccer players at the age period 12 to 14 years. Ljubljana: Meunarodni nauni kongres Youth sport 2010 , Faculty of Sport, University of Ljubljana, Slovenia. 4. olakhodi, E., Vidovi, N., Fazlagi, S. (2010). Changes in body structure of adult football players during one training unit. Sarajevo: Homosporticus, vol. 13., 18 22. 5. Kukherjee, S. i Chia, M. (2010.). Unutar-sezonske varijacije u sastavu tijela azijskih profesionalnih nogometaa. Meunarodni znanstveni asopis iz kineziologije, Vol.3 (2010), Issue (1-101). Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku. 6. Melchiorri, G., Monteleone, G., Andreoli, Calla, C., Sgroi M, DE Lorenzo, A. (2007.). Body cell mass measured by bioelectrical impedance spectroscopy in professional football (soccer) players. The Journal of sports medicine and physical fitness. 7. Miigoj-Durakovi, M. i sar. (1995.). Morfoloka antropometrija u portu. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 8. Ostoji,S. (2007). Savremeni trendovi u analizi telesne strukture sportista. Beograd: Zavod za medicinu sporta.

18

Jasmin Zahirovi Muris ug Branimir Miki Lejla Salihamidi TIPSKA IDENTIFIKACIJA STUDENTICA SA ASPEKTA DINAMIKE TRANSFORMACIJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI U FITNES TRENINGU Nauni rad Saetak Cilj ovog istraivanja je da se utvrde kriteriji za identifikaciju motorikih sposobnosti u fitnesu kod studentica Univerziteta u Tuzli hronoloke dobi od 19 do 21 godine. Za potrebe ovog istraivanja testirano je 752 djevojke. Uzorak varijabli u ovom istraivanju obuhvata devet varijabli za procjenu motorikih sposobnosti. Izbor varijabli izvren je u skladu sa problemima koji se nameu u ovom istraivanju, a na osnovu kojih se moe doi do relevantnih klasifikacijski nivoa izmeu grupa unutar prostora motorikih sposobnosti. Kljune rijei: klasifikacija, transformacija, fitnes 1. UVOD Programi fitness vjebanja poznati su kao razliite motorike aktivnosti u funkciji pozitivne transformacije antropolokih dimenzija. Ova vrsta programskih sadraja s pravom se moe svrstati u red onih motorikih aktivnosti koje su posebno pogodne za razvoj i odravanje funkcionalnih, motorikih sposobnosti, te pozitivne transformacije morfolokih karakteristika, dakle onih dimenzija linosti koje su u samoj sutini ukupnog zdravstvenog statusa, te od njih zavisi mogunost prijema, prenosa i akumulacije energije nune za funkcionisanje svake pojedinane stanice, organa i organskih sistema. Tjelesne aktivnosti u kojima dominira aerobna komponenta odravaju energetski balans u organizmu te tako sprjeavaju pojavu suvinih kilograma (Hill i Wyatt, 2005.). Sloeni sastav organizovanog sistema antropolokih dimenzija, namee interdisciplinarni pristup u upravljanju i praenju transformacionih procesa ovako sloenog sistema (ug 2008). 2. METODE RADA Uzorak ispitanika u ovom istraivanju predstavljaju studentice Univerziteta u Tuzli I i II godine studija. Hronoloka dob ispitanika je od 19-21 godine, a ispitivanjem su obuhvaeni samo oni ispitanici koji su za vrijeme mjerenja bili potpuno zdravi. Veliina uzorka je 752 ispitanika. Izbor varijabli izvren je u skladu sa problemima transformacije motorikih sposobnosti koji se nameu u ovom istraivanju, a na osnovu kojih se moe doi do relevantnih klasifikacijski nivoa izmeu grupa unutar prostora motorikih sposobnosti. Uzorak varijabli u ovom istraivanju obuhvata devet varijabli za procjenu motorikih sposobnosti odabranih u ovom istraivanju. 3. REZULTATI I DISKUSIJA Misaona postavka tokom istraivanja je bila uraditi klasifikaciju ukupnog uzorka po vrijednostima dobijenih varijabli za procjenu motorikih sposobnosti, utvrditi broj grupa a nakon toga izraditi kriterijske tablice za svaku testiranu varijablu. Ovakva misaona postavka predstavlja korak ka izradi elektronske baze podataka u fitnesu za testirani uzorak na Univerzitetu u Tuzli, odnosno daje nam bazu o izradi kriterija za potrebe softvera za elektronsku izradu fitnes pasoa.

19

Taksonomska analiza uzorka ispitanika u varijablama za procjenu motorikih sposobnosti Tabela 1. Tabela2.
Cluster 1 MFLISK MFLPRK MFLBOC MFESDM MRESKL MRCDT MRCZTL MRNPCU MAGKUS 80,53 28,37 32,79 136,99 12,57 10,61 21,14 29,50 13,30 Cluster 2 78,93 29,86 33,87 153,31 16,97 14,51 26,98 38,73 12,65 Cluster 3 80,53 28,13 27,88 150,00 20,31 21,88 35,38 49,69 12,11

Varijabla

Broj ispitanika u svakoj grupi 1 Grupa 2 3 Vaeih Nedostaje 504 232 16 752 0

Taksonomskom analizom motorikih sposobnosti smo utvrdili broj grupa i iz ukupnog uzorka ispitanika formirali subuzorke (grupe) sa to homogenijim vrijednostima rezultata u varijablama za procjenu motorikih sposobnosti (Rao, Wolf, 2002). Klasterizacijom entiteta po varijablama za procjenu motorikih sposobnosti odabranih u ovom istraivanju izdvojene su tri grupe (cluster). U prvoj grupi izdvojena su petstotinaetri entiteta a klasifikovani su po vrijednostima varijabli za procjenu motorikih sposobnosti odabranim u ovom. Analizom rezultata dobijenih vijednosti moe se konstatovati, da prvu grupu ine djevojke koje su pokazale najnie vrijednosti u testiranim varijablama za procjenu motorikih sposobnosti. Od ukupno devet varijabli za procjenu motorikih sposobnosti odabranih u ovom istraivanju najnie vrijednosti imaju kod osam varijabli. U drugoj grupi izolovana su dvijestotinetridesetdva entiteta.

Djevojke druge grupe najbolje rezultate postigli su u testovima za procjenu eksplozivne snage donjih ekstremiteta, ravnotee (flamingo) i fleksibilnosti ramenog pojasa. Treoj grupi pripadaju entiteti iji rezultati imaju najvie vijednosti od ukupno tri grupe ispitanika u odabranim varijablama za procjenu motorikih sposobnosti. Trea grupa entiteta ima najvie vrijednosti u testovima za procjenu repetativne snage ruku, trbuha, nogu i lea, statike snage trbuh i lea. Najnie vrijednosti dobijenih rezultata djevojke tree skupine pokazale su u testovima za procjenu fleksibilnosti MFLPRK-pretklon na klupici, MFLBOC-bona fleksija. Analizom dobijenih rezultata moemo zakljuiti da je tea grupa djevojaka najsposobnija u pomenutim testovima a poto broj testova u kojima su dominantne prelazi vie od 70% motorikih testova ukupno odababranih u ovom istraivanju onda moemo rei da je trea grupa motoriki najsposobnija u odabranim varijablama za procjenu motorikih sposobnosti.

20

Kriterijske tablice varijabli za procjenu motorikih sposobnosti u programskim sadrajima fitnesa Tabela 3. MFLISK- iskret palicom
MFLISK (matrica.sta) 14,4444<x<=25,5555 25,5556<x<=36,6666 36,6667<x<=47,7777 47,7778<x<=58,8888 58,8889<x<=70,0000 70,0000<x<=81,1111 81,1111<x<=92,2222 92,2222<x<=103,333 103,333<x<=114,444 114,444<x<=125,555 Missing Count 3 4 10 45 134 208 201 85 45 17 0 Cumul. Count 3 7 17 62 196 404 605 690 735 752 752 Percent 0,398936 0,531915 1,329787 5,984043 17,81915 27,65957 26,72872 11,30319 5,984043 2,260638 0 Cumul. Percent 0,398936 0,930851 2,260638 8,244681 26,06383 53,7234 80,45213 91,75532 97,73936 100 100

Tabela 4.MFESDM - skok u dalj sa mjesta


MFESDM (matrica.sta) 83,6111<x<=96,3888 96,3889<x<=109,166 109,167<x<=121,944 121,944<x<=134,722 134,722<x<=147,500 147,500<x<=160,277 160,278<x<=173,055 173,056<x<=185,833 185,833<x<=198,611 198,611<x<=211,388 Missing Cumul. Count 2,00 21,00 140,00 264,00 462,00 629,00 696,00 730,00 747,00 752,00 752,00 Cumul. Percent 0,27 2,79 18,62 35,11 61,44 83,64 92,55 97,07 99,34 100,00 100,00

Count 2,00 19,00 119,00 124,00 198,00 167,00 67,00 34,00 17,00 5,00 0,00

Percent 0,27 2,53 15,82 16,49 26,33 22,21 8,91 4,52 2,26 0,66 0,00

21

Radi ogranienosti prostorom za prezentaciju ovog rada, prezentirati emo samo kriterijske tablice za pojedine varijable bez neke detaljne analize istih. Na osnovu procentualnih skorova tri razreda tabela 3. moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MFLISK iskret s palicom kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu 58,8889<x<=92,2222., to procentualno iznosi 72,20744% od ukupnog broja testiranog uzorka. Na osnovu procentualnih skorova tri razreda moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MFESDM skok u dalj s mjesta kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu 121,944<x<=160,277., to procentualno iznosi 65,03% od ukupnog broja testiranog uzorka.

c) Tabela 5. MRESKL - sklekovi


MRESKL (matrica.sta) -2,8333<x<=2,83333 2,83333<x<=8,50000 8,50000<x<=14,1666 14,1667<x<=19,8333 19,8333<x<=25,5000 25,5000<x<=31,1666 31,1667<x<=36,8333 36,8333<x<=42,5000 42,5000<x<=48,1666 48,1667<x<=53,8333 Missing Cumul. Count 19,00 142,00 247,00 157,00 143,00 29,00 7,00 5,00 0,00 3,00 0,00 Count 19,00 161,00 408,00 565,00 708,00 737,00 744,00 749,00 749,00 752,00 752,00 Percent 2,53 18,88 32,85 20,88 19,02 3,86 0,93 0,66 0,00 0,40 0,00 Cumul. Percent 2,53 21,41 54,26 75,13 94,15 98,01 98,94 99,60 99,60 100,00 100,00

Na osnovu procentualnih skorova tri razreda tabela 7. moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MRESKL - sklekovi kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu 8,50000<x<=25,5000., to procentualno iznosi 72,75% od ukupnog broja testiranog uzorka. Na osnovu procentualnih skorova tri razreda tabela 8. moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MRCDT dizanje trupa na vedskoj klupi kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu -4,4444<x<=22,2222., to procentualno iznosi 93,22% od ukupnog broja testiranog uzorka.

22

d) Tabela 6. MRCDT - dizanje trupa na vedskoj klupi


MRCDT (matrica.sta) -4,4444<x<=4,44444 4,44444<x<=13,3333 13,3333<x<=22,2222 22,2222<x<=31,1111 31,1111<x<=40,0000 40,0000<x<=48,8888 48,8889<x<=57,7777 57,7778<x<=66,6666 66,6667<x<=75,5555 75,5556<x<=84,4444 Missing Cumul. Count 82,00 474,00 701,00 744,00 750,00 750,00 751,00 751,00 751,00 752,00 752,00 Cumul. Percent 10,90 63,03 93,22 98,94 99,73 99,73 99,87 99,87 99,87 100,00 100,00

Count 82,00 392,00 227,00 43,00 6,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00

Percent 10,90 52,13 30,19 5,72 0,80 0,00 0,13 0,00 0,00 0,13 0,00

e) Tabela 7. MRCZTL - zaklon trupa u leanju MRCZTL (matrica.sta) -4,0000<x<=4,00000 4,00000<x<=12,0000 12,0000<x<=20,0000 20,0000<x<=28,0000 28,0000<x<=36,0000 36,0000<x<=44,0000 44,0000<x<=52,0000 52,0000<x<=60,0000 60,0000<x<=68,0000 68,0000<x<=76,0000 Missing Cumul. Count 9,00 132,00 372,00 521,00 665,00 718,00 739,00 748,00 748,00 752,00 752,00 Cumul. Percent 1,20 17,55 49,47 69,28 88,43 95,48 98,27 99,47 99,47 100,00 100,00 23

Count 9,00 123,00 240,00 149,00 144,00 53,00 21,00 9,00 0,00 4,00 0,00

Percent 1,20 16,36 31,91 19,81 19,15 7,05 2,79 1,20 0,00 0,53 0,00

f)Tabela 8. MAGKUS koraci u stranu


MAGKUS (matrica.sta) 7,01778<x<=8,14222 8,14222<x<=9,26666 9,26667<x<=10,3911 10,3911<x<=11,5155 11,5156<x<=12,6400 12,6400<x<=13,7644 13,7644<x<=14,8888 14,8889<x<=16,0133 16,0133<x<=17,1377 17,1378<x<=18,2622 Missing Cumul. Count 1,00 6,00 27,00 107,00 324,00 525,00 645,00 716,00 744,00 752,00 752,00 Cumul. Percent 0,13 0,80 3,59 14,23 43,09 69,81 85,77 95,21 98,94 100,00 100,00

Count 1,00 5,00 21,00 80,00 217,00 201,00 120,00 71,00 28,00 8,00 0,00

Percent 0,13 0,66 2,79 10,64 28,86 26,73 15,96 9,44 3,72 1,06 0,00

Na osnovu procentualnih skorova tri razreda tabela 9. moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MRCZTL - zaklon trupa u leanju kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu 12,0000<x<=36,0000., to procentualno iznosi 70,87% od ukupnog broja testiranog uzorka. Na osnovu procentualnih skorova tri razreda moemo zakljuiti da su vrijednosti rezultata MAGKUS - koraci u stranu kod djevojaka hronoloke dobi od 19 do 21 godinu najee postizane u rasponu 11,5156<x<=14,8888., to procentualno iznosi 71,55% od ukupnog broja testiranog uzorka.

4. ZAKLJUAK Taksonomizacijom odabranih varijabli za procjenu motorikih sposobnosti u ovom istraivanju iz ukupnog uzorka ispitanika formirali smo 3 subuzorka (grupe). Izradom kriterijskih tablica izvrili smo podjelu ispitivanog uzorka na klasifikacijske nivoe po vrijednostima rezultata u odabranim varijablama za procjenu motorikih sposobnosti. Jedna od bitnih prednosti ovakve klasifikacije entiteta nakon dijagnosticiranja incijalnog stanja subjekta, jeste mogunost usmjeravanje, te planiranje i programiranje programskih sadraja u fitnesu u odnosu na budue eljeno stanje subjekta te doziranje razliitih programskih sadraja fitnesa u skladu sa stvarnim potrebama subjekta. Na osnovu prezetiranih rezultata moemo zakljuiti da su formirane grupe unutar prostora motorikih sposobnosti i izraene kriterijske tablice kreirane sa ciljem praenja moguih buduih transformacijski efekata u fitnesu. Bazina funkcija kriterijski tablica proizilazi iz mogunosti praenja klasifikacijska razlika ispitivanog uzorka i pojedinca u vrijednostima varijabli za procjenu motorikih sposobnosti odabranih u ovom istraivanju. 24

5. LITERATURA 1. ug M., (2008). Nivoi tranformacionih procesa antropolokih dimenzija studentkinja pod uticajem razliitih fitness programa Doktorska disertacija. Tuzla: Fakulteta tjelesnog odgoja i sporta. 2. Hill, O. and Wyatt, R. (2005). Role of physical activity in preveting and treating ovesity applied Physiollogy 99, 765-770. 3. Rao I., Wolf B., (2002). Metode za klasifikaciju u sportu (taksonomska i diskriminativna analiza), Sarajevo. 4. Zahirovi J., (2011): Magistarski rad Kriteriji za tipsku identifikaciju studentica u podruju fitnesa od 19 21 godine i kreiranje fitnes pasoa, Tuzla: Fakultet tjelesnog odgoja i sporta.

25

Devad Dibri Zenaida Malovi Nenad Katani Biljana Miki INTENZITET FIZIOLOKOG OPTEREENJA UENIKA TOKOM REALIZACIJE SATA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Izvorni nauni rad Saetak Dobro organizovan i sproveden sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja ispunit e svoje zadatke ako se prui mogunost uenicima da budu potpuno angaovani kako u tjelesnom, tako i u psihikom pogledu. Ovo istraivanje sprovedeno je sa ciljem da se prikae intenzitet fiziolokog optereenja uenika prilikom vjebanja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U tu svrhu je na uzorku od 8 uenika, mukog pola, starosne dobi 15,5 godina 6 mjeseci izvreno praenje frekvencije srca preko monitora srane frekvencije. Mjerenje frekvencije srca je oblik praenja reakcija na podraaje izazvane tjelesnim vjebanjem na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Frekvencija srca prua mogunost na osnovu koje se moe analizirati sat, jer se nalazi u visokoj korelaciji sa intenzitetom vjebanja, to su pokazali i rezultati ovog istraivanja. Kljune rijei: uenici, tjelesno vjebanje, optereenje, monitor srane frekvencije 1. UVOD Fizioloko optereenje se mjeri stepenom angaovanosti organa i sistema organizma koji omoguavaju tjelesno kretanje-vjebanje. Definie se kao nivo metabolikih i biohemijskih procesa, koji se na razliitom nivou deavaju pri vjebanju (Vinji, Jovanovi, Mileti 2004). Takoer se moe definisati kao ukupan utjecaj na organizam uenika koji se postie sveukupnim odgojnoobrazovnim radom na satu (Findak 1999). Vjebanje kao proces, izaziva odreeno optereenje organizma ili njegovih sistema. Optereenje u vjebanju se moe posmatrati kao mjera objektivnih pokazatelja i parametara funkcionisanja organizma i njegovih sistema. Pokazatelji optereenja su: nivo pulsa tokom vjebanja i poslije izvrenog vjebanja, vrijeme neophodno organizmu da se njegovo funkcionisanje vrati u stanje kakvo je bilo prije vjebanja, broj utroenih kalorija tokom vjebanja, stepen angaovanosti miinih vlakana u izvoenju pokreta pri kojima se savladava odreeni otpor. Fizioloko optereenje zavisi od gustine vjebanja i doziranja vjebi na satu. Gustina vjebanja je vea ukoliko je organizacija sata bolja. Fizioloko optereenje moe se odrediti sa velikom tanou, jer se fizioloke manifestacije mogu biljeiti (Hottenrott, 2006.). Mjerenje frekvencije srca je oblik praenja reakcija na podraaje izazvane tjelesnom aktivnou na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Kontinuiranom primjenom i evidentiranjem stanja fiziolokog optereenja dobivaju se validne povratne informacije o efektima vjebanja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Ovo istraivanje sprovedeno je sa ciljem da se prikae intenzitet fiziolokog optereenja uenika prilikom vjebanja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. 2. METOD RADA 2.1. Uzorak ispitanika Populaciju ispitanika sainjavalio je 8 uenika prvog razreda Mjeovite srednje ekonomsko-hemijske kole u Lukavcu, smijera trgovac-prodava. Ispitanici su mukog pola, starosne dobi 15,5 godina 6 mjeseci. Prosjene vrijednosti morfolokih karakteristika ispitivanih uenika iznosile su 1737,62 za tjelesnu visinu i 60,64 za tjelesnu masu. 26

2.2. Oprema za mjerenje i nain provoenja Srana frekvencija (FC) praena je preko monitora srane frekvencije Polar RS400, Polar RS800, te Polar Team System (Polar Electro Oy, Finland), koji su postavljeni ispitivanim uenicima na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Primijenjeni programski sadraji U realizaciji programskih sadraja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja uestvovala su 24 uenika (16 djevojica i 8 djeaka). Kod djeaka koji su predstavljali uzorak ispitanika tokom sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja praeno je optereenje preko monitora srane frekvencije. Sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja trajao je 45 minuta i sadravao je petodijelnu strukturu (Tabela 1), gdje je na glavnom "A" dijelu sata sproveden paralelno-izmjenini oblik rada sa dopunskim vjebama. Tabela 1. Struktura sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja
DIO SATA UVODNI PRIPREMNI SADRAJI Tranje u paru sa pretravanjem Kompleks od 9 vjebi oblikovanja bez rekvizita PARALELNO-IZMJENINI OBLIK RADA SA DOPUNSKIM VJEBAMA 1 i 2 odjeljenje: Glavna vjeba: Preskok preko kozlia (raznoka) Dopunska vjeba: Slalom tranje izmeu unjeva 3 i 4 odjeljenje: Glavna vjeba: Kolut naprijed, kolut nazad povezano Dopunska vjeba: Sunoni poskoci iz obrua u obru tafetna igra-ko e prije ? (sa elementima tranja, preskakanja, dizanja, noenja, puzanja i provlaenja) Vjebe istezanja i labavljenja

GLAVNI "A"

GLAVNI "B" ZAVRNI

2.3. Metode obrade podataka Obrada podataka obavljena je pomou softwareskog paketa Polar ProTrainer 5.0, nakon ega su izraunati osnovni deskriptivni parametri (aritmetika sredina, minimalna i maksimalna vrijednost rezultata). Podaci su obraeni na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, upotrebom programskog paketa Statistica for Windows 7.0. 3. REZULTATI I DISKUSIJA U Tabeli 2 predstavljene su vrijednosti frekvencije srca kod ispitivanih djeaka u svih pet dijelova sata. Na osnovu prosjenih vrijednosti moemo vidjeti kako fizioloko optereenje postepeno raste od poetka do zavretka glavnog "B"dijela sata, nakon ega biljei nagli pad. Na kraju uvodnog dijela sata prosjena vrijednost srane frekvencije iznosila je 102 o/min, to upuuje na postepeni porast intenziteta vjebanja i potrebnog fiziolokog optereenja koje je postignuto kroz sadraje ovog dijela sata. U pripremnom dijelu sata kroz primjenu vjebi oblikovanja nastavlja se blagi rast fiziolokog optereenja uenika, gdje je postignuta prosjena vrijednost od 109 o/min, a koja je vjerovatno rezultat motivacionog djelovanja nastavnika i vee angaovanosti uenika. U glavnom "A" dijelu sata na kojem je sproveden paralelno-izmjenini oblik rada sa dopunskim vjebama, gdje je kroz ponuene sadraje postepeno dostignut rast fiziolokog optereenja do 151 o/min. Dobivene vrijednosti vjerovatno idu u prilog injenici da je organizacija ovog dijela sata bila dobra, t.j. optimalno se iskoristilo aktivno vrijeme vjebanja (primjena dopunskih vjebi uz paralelnoizmjenini oblik rada) . U glavnom "B" dijelu sata postignuto je najvee fizioloko optereenje, koje je rezulat maksimalnog angamana svih uenika (tafetna igra sa elementima prirodnih oblika kretanja). Prosjena vrijednost frekvencije srca na kraju ovog dijela sata iznosila je 176 o/min. 27

Primjerenim sadrajima kroz vjebe istezanja i labavljenja u zavrnom dijelu sata, rezultiralo je smirivanjem pulsa i prosjena vrijednost frekvencije srca doivjela je nagli pad i iznosila je 123 o/min.
Tabela 2. FS frekvencija srca kod ispitanika (po dijelovima sata) SAT TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PRIPREMNI GLAVNI "A" GLAVNI "B" Min Max Mean Min Max Mean Min Max Mean 107 130 119 94 198 146 172 205 189 80 89 85 114 146 126 141 166 154 84 109 97 101 169 143 150 175 163 92 107 100 127 183 157 160 185 179 110 127 119 139 198 169 180 207 194 125 138 132 141 188 167 172 193 183 88 103 96 93 120 134 151 179 165 117 126 122 133 195 162 165 202 184 80 138 109 93 198 151 141 207 176

N 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Min 90 78 88 89 104 105 89 98 78

/N

UVODNI Max 106 93 103 102 117 121 105 115 121

Mean 98 86 96 96 110 113 97 107 102

Min 115 87 118 118 121 141 116 91 87

ZAVRNI Max Mean 135 125 115 101 124 121 96 107 158 140 151 146 133 122 155 123 158 123

Ako pogledamo krivulju prosjenih vrijednosti frekvencije srca kod ispitivanih uenika Grafikon 1, moemo jasnije vidjeti kako ona biljei blage i nagle poraste, odnosno pad shodno fiziolokom optereenju u pojedinim dijelovima sata. Rezultati dobiveni ovim istraivanjem pokazuju izvijesnu kompatibilnost sa rezultatima istraivanja sa istim uzrastom (afrani i saradnici, 2010.). Grafikon 1. Krivulja prosjenih vrijednosti frekvencije srca kod ispitivanih uenika na satu TZO

4. ZAKLJUAK Optimalna optereenja su ona koja omoguavaju zadovoljavanje potreba uenika za kretanjem bez tetnih posljedica na organizam. Ona takoer dovode do poboljanja psihomotornih sposobnosti i imaju utjecaja na rast i razvoj organizma. Ovo istraivanje imalo je za cilj da se prikae intenzitet fiziolokog optereenja uenika prilikom vjebanja na satu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Preko monitora srane frekvencije dobiva se mnotvo povratnih informacija o efektima optereenja tokom sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja, a samim tim i o efektima programa. To daje mogunost i uenicima da se vie motiviu i angauju na satu, kao i samokontrola (doziranje intenziteta) i samoocjenjivanje efekata rada. Rezultati dobiveni ovim istraivanjem potvruju injenicu da fizioloko optereenje u najveoj mjeri zavisi od intenziteta i ekstenziteta vjebanja, te o karakteru vjebi i uslovima u kojima se sprovodi tjelesna aktivnost. Pravilnim odabirom odreenih metodiko - organizacijskih oblika rada moe se postii optimalno optereenje uenika na satu ime se postie i pravilna transformacija motorikih i drugih sposobnosti uenika (Hadikaduni i sar. 2004.). Ne treba zanemariti injenicu da se na ovaj nain prua mogunost nastavniku da u svakom trenutku ima uvid u kojoj se zoni optereenja nalaze uenici, te da u skladu s tim dozira optereenje.

28

5. LITERATURA 1. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska knjiga. 2. Hadikaduni, M., Ljuca, F., Hadikaduni, A., Noinovi, A. (2004). Analiza stepena fiziolokog optereenja uenika na asu tjelesnog odgoja primjenom kardio ultima monitora. Sport-nauni i praktini aspekti, 1 (1), 69-79. 3. Hottenrott, K. (2006). Training with the heart rate monitor. Oxford: Meyer & Meyer Sport. 4. afrani, Z., Otri, I., Babi, D. (2010). Prikaz intenziteta optereenja vjebanja tijekom provedbe izmjeninog naina rada korak dalje u pogledu individualizacije nastavnog procesa. U V. Findak (ur.) Individualizacija rada u podrujima edukacije, sporta, sportske rekreacije I kineziterapije. Zbornik radova 19. ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske, 385-388. Pore: Hrvatski kinezioloki savez. 5. Vinji, D., Jovanovi, A., Mileti, K. (2004). Teorija i metodika fizikog vaspitanja, Beograd: Fakultet sporta i fizikog vaspitanja .

29

Branimir Miki Zikrija Hodi Nikolina Gerdijan Vesna Bratovi ANALIZA STATUSA STOPALA UENIKA UZRASTA 8 DO 9 GODINA Nauni rad Saetak Osnovni cilj ovog istraivanja je utvrivanje statusa stopala kod djece uzrasta 8 do 9 godina. Istraivanje je izvreno na 166 ispitanika. Uzorak ispitanika je podijeljen na dvije grupe s obzirom na polnu pripadnost (86 djeaka i 80 djevojica) uenika O Tojii i O Memii. Obrada podataka je izvrna statistikim paketom SPSS inc. USA i Statistica: deskriptivnom statistikom analizom, izraunom frekvencija (F), postotka (%), kontigencijskim tablicama i Hi-kvadrat testom. Dobiveni rezultati nam ukazuju da ne postoji statistiki znaajna razlika u pojavi i raspodjeli deformiteta stopala s obzirom na pol ispitanika. Nije utvrena znaajnost razlika s obzirom na lijevo i desno stopalo ni kod djeaka, ni kod djevojica. Promjene na stopalu kod najveeg broja ispitanika su poetnog 1. Stupnja, te se programiranim vjebanjem i edukacijom uenika i roditelja konsultujuom ulogom nastavnika i uitelja moe sprijeiti dalja progresija ove deformacije. Kljune rijei: uenici, status stopala, plantogram, deformitet, korekcija 1. UVOD Malo je deormiteta koji se javljaju u tako znaajnom procentu , a tako nepovoljno utiu na fiziko i psihiko stanje djece, kao to je ravno, odnosno sputeno stopalo. Savremeni uslovi ivota i boravak djece u koli bitno utiu na smanjenu tjelesnu aktivnost to dovodi do razliitih deformiteta, naroito sputenog stopala. Sputeno stopalo se ubraja u miino-kotane poremeaje koje susreemo kroz razliite oblike i stupnjeve, a karakterizirani su fiziolokim sputanjem svodova stopala, te naruavanjem stato-dinamike ravnotee. Uzroci deformiteta mogu biti uroeni i steeni. Uzroke moemo potraiti i kroz kritine razvojne periode (faze): kada dijete poinje stajati (rana vertikalizacija), kada poe u kolu i pubertet. Pod statikim deformacijama stopala najee podrazumijevamo ravna stopala pod koje ubrajamo sve anomalije stopala karakterizirane poputanjem svodova stopala, odnosno naruavanjem stato-dinamike ravnotee do etabliranih patolokih promjena. Forsiranje ranog uspravljanja (vertikalizacija) i podravanje uspravnog stava zamara muskulaturu to dovodi do poputanja ligamenata i miia i uvjetuje sputanje stopala. Sve do nedavno, u patogenezi ravnih stopala, vea vanost se pridavala promjenama na kostima (Majer, 1982; prema Kosinac, 1995). Danas se sve vie panje pridaje anomalijama miia, insuficijentnoj muskulaturi, vezama i umoru kao posljedici optereenja ili bolesti (Matasovi i Strinovi, 1990). Cilj ovog istraivanja je utvrivanje statusa stopala kod djece uzrasta 8-9 godina 2. METOD RADA Istraivanje je izvreno na uzorku od 166 ispitanika osnovnih kola Memii i Tojii, podijeljenih u dvije grupe obzirom polnu pripadnost (86 djeaka i 80 djevojica) uzrasne dobi od 8 do 9 godina. U cilju utvrivanja stepena deformacije koriste se slijedee metode: pregled (inspekcija), i tehnika pomagala. Kod pregleda treba pristupiti analizi izgleda stopala. Stopalo treba posmatrati sa prednje, zadnje, bonih strana, kao i sa dorzalne i plantarne strane. Kao tehnika pomagala mogu se upotrebljavati posebni aparati, kao to su: 30

pedometr (pedoskop) za direktno vizuelno posmatranje tabanske povrine, plantograf na bazi otiska indiga ili mastila, rentgensko slikanje za posmatranje kotane strukture stopala i magnetna rezonanca. U posljednje vrijeme se prednost daje magnetnoj rezonanci koja je najpouzdanija i ne oteuje organizam djece i odraslih.

Slika 1. Razlika izmeu ravnog i normalnog stopala Nakon vizuelne opservacije pristupilo se uzimanju uzorka otiska stopala metodom plantografije, jer je ona u rutinskoj praksi najopasnija i najekonominija. Plantogram je analizan Tomasenovom metodom, koja se u praksi najee primjenjuje. Ova metoda ukazuje na promjenu svodova stopala ve u poetnoj fazi, a rezultati se prezentuju u procentualnim vrijednostima to nam omoguava preciznu statistiku obradu. Izvodi se na slijedei nain: Povui liniju AB sa unutranje strane otiska, dodirujui najisturenije take u prednejm dijelu stopala, i unutranje strane pete. Povui liniju koja spaja sredinu otiska pete i spoljanju ivicu III prsta Mayer-ova linija. Od Mayer-pve linije se povlai linija uspravna na najui dio uzdunog svoda stopala. Iz tjemena normale a povlai se druga normala b, prema liniji AB (slika 2). Po obrascu I=a/b x 100, dobijamo indeks sputenosti stopla u procentima. Prvi stepen sputenosti je od 1% - 30%; II je stepen od 31%-60% i III stepen sputenosti svoda stopala je preko 61%. Meutim, ako otisak stopala ne prelazi Mayer-ovu liniju prema medijalnoj strani stopala, to je prema kriterijumu ove metode dobro stopalo . Konani rezultati su obraeni u statistikom paketu (SPSS inc. USA) i Statistica: deskriptivnom statistikom analizom, izraunom frekvencija (F), postotka (%), kontigencijskim tablicama i Hi-kvadrat testom.

Slika 2. Thomasen-ova metoda procjene stanja stopala

3. REZULTATI I DISKUSIJA Rezultati ovog istraivanja prikazani su tabelarnim i grafikim putem. U tabeli 1 su prikazane frekvencije i pripadajui postotci pojave pes escavatus kod djeaka i djevojica.

31

Tabela 1. Kontingencijska tablica prema statusu pes escavatusa


Pes escavatus Desno stopalo Nema pes escavatusa Pes escavatus Ukupno F % F % F % Djeaci 80 93,03% 6 6,97% 86 100% Djevojice 76 95% 4 5% 80 100% Ukupno 156 93,98% 10 6,02% 166 100% Djeaci F 81 % 94,17% F 5 % 5,83 F 86 % 100% Pes escavatus Lijevo stopalo Djevojice 76 95% 4 5% 80 100% Ukupno 157 94,58% 9 5,42% 166 100%

Putem Hi kvadrat testa znaajnosti oekivanih i utvrenih frekvencija ne postoji statistiki znaajna razlika u pojavi i raspodjeli deformiteta s obzirom na pol ispitanika. Tabela 2. Kontingencijska tablica prema statusu pes planus
Pes planus Desno stopalo Normalno stopalo 1 2 3 Ukupno F % F % F % F % F % Djeaci 50 62,5% 20 25% 8 10% 2 2,5% 80 100% Djevojice 56 73,69% 12 15,79% 4 5,26% 4 5,26% 76 100% Ukupno 106 67,95% 32 20,51% 12 7,69% 6 3,85% 156 100% F % F % F % F % F % Djeaci 49 60,50% 20 24,69% 9 11,11% 3 3,70% 81 100% Pes planus Lijevo stopalo Djevojice 53 69,74% 13 17,10% 7 9,21% 3 3,95% 76 100% Ukupno 102 64,97% 33 21,02% 16 10,19% 6 3,82% 157 100%

Rezultati prezentirani u tabeli 2 nam pokazuju da od ukupnog broja ispitanika normalno stopalo, odnosno nepostojanje nikakvog deformiteta na desnom stopalu ima njih 106 (67,95%), a na lijevo stopalu 102 (64,97%). Ovi postotci su zadovoljavajui imajui u vidu rezultate dobijene u nekim ranijim istraivanjima (Kosinac, 1995) prema kojem 40-70% Splitsko-dalmatinske upanije ima jedan od oblika sputenog stopala. Prema istraivanju (Restovi i sar. 2008) od ukupnog broja ispitanika, normalno stopalo, odnosno nepostojanje nikakvog deformiteta na desnom stopalu, manifestovalo se kod 48,4% djeaka i 46,2% djevojica, a na lijevom stopalu 46,5% djeaka i 58,5% djevojica. Najuestaliji je pes planus 1. stupnja (32,9% i 35,5%), zatim pes planus 2. stupnja (16,9% i 10,6%), te na kraju pes planus 3. stupnja (2,9% i 1,6%). Ovakva podjela deformiteta je oekivana s obzirom da se radi o djeci mlae kolske dobi koja su jo u fazi rasta i razvoja. Kostur djeteta je gibak, kosti su jo uvijek bogate hrskaviavim tkivom, vezivno tkivo elastino, a miii jo uvijek u razvoju. Formiranje svodova stopala zavrava se tek u osmoj godini ivota (Kosinac, 1995). Ranijim istraivanjima dokazano je da oko 2,0% sputenih stopala uzrokovano je genetskim poremeajima (Karpljuk i sur., 2006). Ovim istraivanjem je utvreno (Tabela 2) da je najuestaliji pes planus desne i lijeve noge za djeake i djevojice 1. stupnja (20,51% i 21,0%)., zatim pes planus 2. stupnja (7,69% i 10,19%), te na kraju pes planus 3. Stupnja (3,85% i 3,82%). Prema Hi kvadrat testu znaajnosti oekivanih i utvrenih frekvencija, ne postoji statistiki znaajna razlika u pojavi i raspodjeli deformiteta s obzirom na pol ispitanika. Nije utvrena znaajnost razlika s obzirom na L i D stopalo ni kod djeaka, ni kod djevojica. 4. ZAKLJUAK Kao vaan segment provoenja prevencije promjena na stopalu valja navesti edukaciju uenika. Treba ukazati na vanu ulogu kole, kao i sportskih sekcija koje djeca pohaaju. U nastavnom planu 32

kole, odnosno predmetu tjelesne i zdravstvene kulture, trebaju se nalaziti i programi upoznavanja s preventivnim mjerama kao i poljedicama koje mogu nastati ako se prevencija ne provodi. Zbog prevencije u nastajanju deformiteta stopala kao i svih drugih deformiteta koji su u korelaciji s njim, treba kontrolirati optereenja koja dajemo djetetu, primjerice dugotrajno sjedenje u klupi, broj knjiga u torbi, te nain noenja kolske torbe. Preventivna uloga uitelja i nastavnika tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da uslove rada uini to adekvatnijim, da doprinese sprjeavanju nastanka deformiteta kod uenika prije svega savjesnim i sistematskim izvoenjem nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, kako kroz redovne asove, tako i kroz razliite forme aktivnog odmora i rekreacije. Zadatak ovog rada je pruanje pomoi uiteljima kako primjenom najjednostavnije metode mogu ustanoviti poremeaj na stopalima. Promjene na stopalu kod najveeg broja djece uglavnom su poetnog stupnja, te se posebno odabranim kompleksom vjebi veoma uspjeno moe suprostaviti ovoj deformaciji i u najveem broju sluajeva sprijei njen dalji razvoj. Veoma je bitna saradnja roditelja kojima e nastavnik objasniti znaaj primjenjivanja vjebi za korekciju poetnog sputanja svoda stopala. Vano je da djeca i kod kue svakodnevno izvode pokazane vjebe, jer je sigurno da e tada uinak biti jo vei. 5. LITERATURA 1. Biaca, J., Kui, R. (1999). Povezanost nekih specifinih pedagokih optereenja s patolokim promjenama stopala u djece prvog do etvrtog razreda osnovne kole. U D. Milanovi (Ur.), Druga meunarodna znanstvena konferencija Dubrovnik 1999, Kineziologija za 21 stoljee (zbornik radova). (str. 120-122). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 2. Bjekovi, G., i Bratovi, V. (2005). Korektivna gimnastika sa kineziterapijom, praktian dio. Fakultet fizike kulture Univerziteta Istono Sarajevo. 3. Cvjetianin, M. (1993). Prirunik o stopalu, Forma Novak, Zagreb. 4. Herman, S. (Ed)(1998). Bolezni in deformacije stopala pri otroku in odreslem. (Foot disorders and deformations in children and adults)Ljubljana: Ortopedska klinika. 5. Karpljuk, D., Videmek, M., Klopi, P., tihec, J. (2006). Analiza svodova stopala u trogodinje djece-Sluaj Ljubljana, Kineziologija, Vol 38, No 1. Ljubljana, lipanj 2006: 7885. 6. Kosinac, Z. (1995). Sputeno stopalo (pes planovalgus), Sveuilite u Splitu, Split. 7. Kosinac, Z. (1998). Osnove anatomije i fiziologije, Sveuilite u Splitu, Split. 8. Koturovi, Lj., Jerievi, D. (1976). Korektivna gimnastika II izdanje. Beograd. 9. Miki, B., Bjekovi, G. (2004). Biomehanika sportske lokomocije. Fakultet fizike kulture, Pale. 10. Mardei, D. i sur. (2000) Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb. 11. Matasovi, T., Strinovi, B. (1990) Djeija ortopedija, kolska knjiga, Zagreb. 12. Murphy, S. (2003) The occurence of back pain and associated factors. Ph.D. thesis. 13. Prugari, S. (1994) Stopalo. Patoloki praktikum. Split. Exkatedra tvrtke Ortopedika, Sweden. 14. Restovi, M., Peri, M., Kaliterna, A. (2008) Analiza statusa stopala u dobi od 6-8 godina, Mostar, 3. Internacionalna konferencija Contemporary Kinesiology. 15. ivkovi, D. (1992) Teorija i metodika korektivne gimnastike. Fakultet za fiziku kulturu, Ni.

33

Muris ug Branimir Miki Jasmin Zahirovi Vladimir Mijatovi EFEKTI FITNES PROGRAMA THAI-BO NA STRUKTURALNE PROMJENE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA KOD STUDENTICA UNIVEZITETA U TUZLI Nauni rad Saetak Cilj ovog istraivanja je da se utvrdi nivo tranformacionih procesa morfolokih karakteristika kao posljedica 6-to mjesenog programiranog Thai bo programa kod studentica prve i druge godine studija Univerziteta u Tuzli koji su pohaali izbornu nastavu iz predmeta Fitness. Uzorak ispitanika u ovom istraivanju predstavljaju studentice prve i druge godine studija Univerziteta u Tuzli koji su pohaali izbornu nastavu iz predmeta Fitness. Hronoloka dob ispitanika je 19-21 godine a istraivanjem je obuhvaeno 64 studentice. Rezultati istraivanja nam govore da je dolo do znaajnih kvalitativnih promjena testiranih varijabli za procjeni morfolokih karakteristika. Kljune rijei: transformacija, kvalitativne promjene, thai-bo 1. UVOD Fitness programi vjebanja pojavni su oblik sistematskog vjebanja u funkciji transformacije antropolokih obiljeja i postaju sve znaajniji predmet interesa kineziologije. Poznato je da fizika neaktivnost negativno djeluje na zdravstveni status ovjeka, te predstavlja faktor rizika kako za poveanje udjela potkone masti tako i za poremeaje srano ilnog i kotano zglobnog sistema. Zato je neophodno da se iskoriste razliite vrste mogunosti kako bi to vei broj uenika pronaao svoj interes i ukljuio se dobrovoljno u neki oblik tjelesne aktivnosti (Rusch i Weineck 1998). Nahas i sur. (2003) su ponudili opirnu klasifikaciju faktora koji odluuju o razini tjelesne aktivnosti (tjelesnog vjebanja) pojedinca, podijelivi ih u etiri skupine: 1.Osobne karakteristike godine, spol, obrazovanje, radne karakteristike, prolo i sadanje iskustvo, status puaa, indeks tjelesne mase i zdravstveni status. 2.Psiholoke i ponaajne determinante samo-efikasnost ili percepcija vlastite kompetentnost, namjera da se bude aktivan, uivanje, samo motivacija, percipirane barijere. 3.Okolinski faktori (socijalni i fiziki) socijalna podrka od prijatelja i relevantnih osoba, raspoloivost materijalnih uvjeta, kotanje, klima, sigurnost. 4.Karakteristike fizike aktivnosti intenzitet aktivnosti, tip i percipirani napor. Svi navedeni faktori nisu jednako skloni mijenjanju, odnosno neki su vie, a neki manje ili nikako genetski ili bioloki determinirani. Na morfoloke karakteristike uveliko utjee nain ivljenja pojedine osobe. Sjedilaki nain ivota, za kojeg je karakteristino smanjene potrebe za kretanjem, prekomjerni unos kalorija te stalna izloenost stresu, uzrokuje prije svega rast bolesti srano-ilnog sustava, dijabetesa te nekih karcinoma. Uzrok poveanja broja oboljelih od ovih bolesti lei prije svega u poveanju tjelesne teine u svim dobnim uzrastima (Vieno 2005). Ono je uzrokovano unosom prevelike koliine kalorija i to u obliku masti i ugljikohidrata kao i nedovoljnom potronjom zbog smanjene potrebe zakretanjem (Perizkova 1996). Razlika izmeu unesenih i potroenih kalorija deponira se u masne stanice naeg tijela. 34

2. METODE RADA Uzorak ispitanika u ovom istraivanju predstavljaju studentice prve i druge godine studija Univerziteta u Tuzli. Starost ispitanika je 19-21 godine. Istraivanjem smo obuhvatili 64 studentice. Mjerni instrumenti za ovo istraivanje bili su morfoloke karakteristike (9 varijabli). Obrada podataka za ovo istaivanje obavljena je na Fakultetu za tjelesni odgoj sport u Tuzli, statistikim programskim paketom SPSS 12.0. U cilju utvrivanja kvalitativnih promjena koritena je faktorska analiza-metod Kongruencije. 3. REZULTATI I DISKUSIJA Faktorska analiza (metoda Kongruencije) morfolokih karakteristika I grupe ispitanika fitness program Thai-bo na incijalnom i finalnom mjrenju Rezultati analize kvalitativnih promjena 9 testova za procjenu morfolokih karakteristika na uzorku od 64 ispitanika enskog pola I grupe ispitanika fitness program Thai-bo, izvedeni su Faktorskom analizom-metod Kongruencije. Prvo je preko Bartlettovog testa testirana mogunost podvrgavanja ovog skupa varijabli za procjenu morfolokih karakteristika bilo kakvom tipu faktorizacije. Podaci iz tabela 1 i 2 (inicijalno i finalno mjerenje) nam potvruju da se podaci mogu podvrgnuti faktorizaciji (Sig. .000). Tabela 1. Incijalno mjerenje
KMO and Bartlett's Test Kaiser-Meyer-Olkin Measure of Sampling Adequacy. Bartlett's Test of Sphericity Approx. Chi-Square df Sig. ,827 482,454 36 ,000

Tabela 2. finalno mjerenje


KMO and Bartlett's Test Kaiser-Meyer-Olkin Measure of Sampling Adequacy. Bartlett's Test of Sphericity Approx. Chi-Square df Sig. ,855 432,776 36 ,000

Faktorizacijom matrice interkorelacija latentnih morfolokih varijabli i primjenom GuttmanKaiserovog kriterija, na inicijalnom mjerenju, (tabela 3), dobivena su dva karakteristina korijena koja objanjavaju 74,29% zajednike varijanse, a pojedinani doprinos u objanjavanju zajednike varijanse iznosi za prvu latentnu varijablu 62%, za drugu 12,26%. Rotacija je vrena direkt-Oblimin metodom. Faktorizacijom matrice interkorelacija latentnih morfolokih varijabli i primjenom Guttman-Kaiserovog kriterija, na finalnom mjerenju, (tabela 4) dobivena su takoe dva karakteristina korijena koji objanjavaju 74,15% zajednike varijanse, a pojedinani doprinos u objanjavanju zajednike varijanse iznosi za prvu latentnu varijablu 61,94%, a za drugu 12,20 %. Rotacija je vrena direkt-Oblimin metodom.

35

Tabela 3.-Incijalno mjerenje


Total Variance Explained Initial Eigenvalues % of Variance Cumulative % 62,032 62,032 12,262 74,295 7,656 81,951 5,105 87,056 4,166 91,221 3,330 94,551 2,846 97,397 1,781 99,178 ,822 100,000 Extraction Sums of Squared Loadings Total % of Variance Cumulative % 5,583 62,032 62,032 12,262 74,295 1,104 Rotation Total 5,566 1,340

Component 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Total 5,583 1,104 ,689 ,459 ,375 ,300 ,256 ,160 ,074

Tabela 4. - Finalno mjerenje


Total Variance Explained Initial Eigenvalues Cumulative % % of Variance 61,947 61,947 74,152 12,205 82,504 8,352 88,662 6,158 92,992 4,330 3,142 96,134 98,054 1,920 99,492 1,437 100,000 ,508 Extraction Sums of Squared Loadings Cumulative % Total % of Variance 61,947 61,947 5,575 74,152 1,098 12,205 Rotation S Total f 5,558 1,385

Component 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Total 5,575 1,098 ,752 ,554 ,390 ,283 ,173 ,129 ,046

Slaganjem faktorskih skorova- metodom kongruencije, inicijalnog i finalnog mjerenja eljelo se utvrditi da li je dolo do strukturalnih promjena pod utjecajem trenanih operatora u okviru primjenjenog fitness programa Thai-bo. Na osnovu karakteristinih korijenova izolovanih glavnih komponenti (latentnih dimenzija) uoljivo je da nije dolo do suavanja hiperkonusa koji definiu izolovane glavne komponente na inicijalnom i finalnom mjerenju (tabele 5 i 6). Tabela 5.- Incijalno mjerenje
a Component Matrix

Tabela 6.- Finalno mjerenje


a Component Matrix

ATJVIS ATJMAS AOBGRK AOBTRB AOBNAD ANABLE ANABTR ANABNA ANABPO

Component 1 2 -,258 ,907 ,888 ,317 ,915 ,038 ,750 ,231 ,872 ,204 ,830 -,165 ,815 -,111 ,856 -,086 ,694 -,191

ATJVIS ATJMAS AOBGRK AOBTRB AOBNAD ANABLE ANABTR ANABNA ANABPO

Component 1 2 -,254 ,911 ,910 ,330 ,911 ,068 ,024 ,867 ,873 ,187 ,801 -,234 ,734 ,118 ,806 -,083 ,714 -,206

U daljem postupku treba utvrditi da li se i ta, promijenilo u strukturi izolovanih glavnih komponenti. Posmatrajui matrice sklopa na inicijalnom i finalnom mjerenju (tabela 7 i 8) moemo zakljuiti da je dolo do promjene strukture izolovanih glavnih komponenti. 36

Tabela 7. - Inicijalno mjerenje


a Pattern Matrix

Tabela 8.- Finalno mjerenje


a Pattern M atrix

ATJVIS ATJMAS AOBGRK AOBTRB AOBNAD AN ABLE AN ABTR AN ABNA AN ABPO

Component 1 2 -,043 ,935 ,951 ,265 ,913 -,019 ,795 ,187 ,909 ,151 ,781 -,219 ,779 -,164 ,825 -,141 ,640 -,237

ATJVIS ATJMAS AOBGR K AOBTRB AOBNAD ANABLE ANABTR ANABNA ANABPO

C omponent 1 2 -,015 ,943 ,982 ,279 ,916 ,012 ,861 -,030 ,909 ,135 ,729 -,289 ,755 ,074 ,773 -,135 ,650 -,255

Na inicijalnom mjerenju (tabela 9) najvee projekcije na prvu glavnu komponentu imale su varijable za procjenu volumena i mase tijela ATJMASmasa tijela, AOBGRKsrednji obim grudnog koa. Najvee projekcije na drugu glavnu komponentu imala je varijabla za procjenu longitudinalne dimenzionalnosti skeleta AVISTJvisina tijela. Tabela 9. -Incijalno mjerenje
Struc ture M atrix C om po nen t 1 2 -,2 01 ,9 42 ,9 06 ,1 04 ,9 16 -,1 73 ,7 63 ,0 52 ,8 83 -,0 02 ,8 18 -,3 51 ,8 07 -,2 95 ,8 49 -,2 80 ,6 80 -,3 45

Tabela 10.- Fnalno mjerenje


S tru c tu re M a t rix C o m po n e n t 1 2 -,1 97 ,9 4 6 ,9 2 9 ,0 8 9 ,9 1 3 -,1 65 ,8 6 7 -,1 96 ,8 8 3 -,0 40 ,7 8 5 -,4 29 -,0 71 ,7 4 0 -,2 85 ,7 9 9 ,7 0 0 -,3 80

ATJVIS ATJM AS AO BG R K AO BTR B AO BN AD AN ABL E AN ABTR AN ABN A AN ABPO

A TJ V IS A TJ M AS A OB GRK A O B TR B A OB NA D A N A BL E A N A BT R A N A BN A A N A BP O

Posmatrajui matricu strukture na finalnom mjerenju (tabela 10), moemo zakljuiti da su izolovane dvije glavne komponente i da su izolovane latentne varijable promijenile strukturu u odnosu na svoje pozicije na inicijalnom stanju. Iz tabele 10 je vidljivo da su koeficijenti znaajnosti pojedinih varijabli na izolovanim glavnim komponentama znatno vii u odnosu na inicijalno stanje (tabela 9). To nam govori da je dolo do kvalitativnih promjena morfolokih karakteristika pod utjecajem fitness programa Thai-bo koji je primjenjivan sa I grupom ispitanika. U matrici strukture na finalnom mjerenju, na prvu glavnu komponentu najvee projekcije zadrale su varijable za procjenu volumena i mase tijela ATJMAS masa tijela, AOBGRK srednji obim grudnog koa. Najveu projekciju na drugu glavnu komponentu takoe je zadrala varijabla za procjenu longitudinalne dimenzionalnosti skeleta AVISTJ visina tijela. 4. ZAKLJUAK Na osnovu prezentiranih rezultata moemo zakljuiti da je fitnes program Thai bo, koji je u periodu od 6 mjeseci sproveden sa 64 studentice starosti 19-21 godinu, proizveo znaajne kvalitativne efekte u istraivanom prostoru morfolokih karakteristika testiranih studentica. Na osnovu karakteristinih korijenova izolovanih glavnih komponenti (latentnih dimenzija) uoljivo je da nije dolo do 37

suavanja hiperkonusa koji definiu izolovane glavne komponente na inicijalnom i finalnom mjerenju (tabele 5 i 6). Posmatrajui matricu strukture na finalnom mjerenju (tabela 10), moemo zakljuiti da su izolovane dvije glavne komponente i da su izolovane latentne varijable promijenile strukturu u odnosu na svoje pozicije na inicijalnom stanju. Iz tabele 10 je vidljivo da su koeficijenti znaajnosti pojedinih varijabli na izolovanim glavnim komponentama znatno vii u odnosu na inicijalno stanje (tabela 9). To nam govori da je dolo do kvalitativnih promjena morfolokih karakteristika pod utjecajem fitness programa Thai-bo koji je primjenjivan sa I grupom ispitanika. Na osnovu prezentiranih rezultata, moemo zakljuiti da je dolo do strukturalnih promjena pod utjecajem trenanih operatora u okviru primjenjenog fitness programa Thai-bo kod studentica hronoloke dobi od 19 do 21 godine Univerziteta u Tuzli. 5. LITERATURA:

1. ug M., (2008). Nivoi tranformacionih procesa antropolokih dimenzija studentkinja


pod uticajem razliitih fitness programa Doktorska disertacija. Tuzla: Fakultet za tjelesni odgoj i sport.

2. Nahas, Markus V., Goldfine, Bernie, Collins, Mitchell A. (2003). Determinantsof

Physical Activity in Adolescents and Young Adults: The Basis for High School and College Physical Education to Promote Active Lifestyles. Physical Educator, 00318981,Vol. 60, Issue 1.

3. Rusch, H., Weineck, J. (1998). Sportfrderunterricht. Schondorf, Verlag Karl Hofmann. 4. Perizkova J. (1996.). Nutrition, Physical Activity, and Health in Early Life. Boca Ration,
CRC Press.

5. Vieno A., M. Santinello, MC. Martini, (2005). Epidemiology of overweight and obesity
among Italian early adolescents: relation with physical activity and sedentary behaviour. Epidemiologia e psichiatria sociale 14(2):100-107.

38

Zoran Mai arko Kostovski Nina ukanovi OLIMPIJSKE IGRE SVETSKI BEZBEDNOSNI IZAZOV Struni rad Saetak Olimpijske igre su najznaajniji i najpraeniji sportski dogaaj na svijetu. Mnogobrojni razlozi su za to: kvalitet sporta, medijska panja, politiki presti, ekonomski faktori... Olimpijske igre pomjerile su granice sporta i tako uzrokovale sukob razliitih interesa, to je i najvaniji argument za naglaavanje pitanja sigurnosti igara. U svrhu obezbjeenja sportista, trenera, menadera, delegacija, sudija, publike i specijalnih VIP gostiju, domaini igara uz meunarodnu pomo preduzimaju izvanredne mjere. Kljune rijei: Sport, Olimpijske igre, sigurnost Abstract The Olympic Games is the most significant and also the most followed sports event worldwide. Reasons for this are many: sports quality, media attention, political prestige, economical factors The Olympic Games have extended the borders of sport and therefore caused confrontation of various interests which is the most eligible argument for safety and emphasis of their maintenance. Due to the safety of athletes, coaches, managers, delegations, referees, audience and especially VIPs, the host countries are taking exceptional measures with the International help and support. Key Words: Sport, Olympic games, safety 1. UVOD Bezbednost je izuzetno irok i znaajan pojam. Stoga je logino da se u literaturi raznoliko definie, prvenstveno u odnosu na objekat posmatranja (fiziko lice, pravno lice, odreeni region ili drava). Svako ivo bie ima svoju osnovnu preokupaciju, a to je kako opstati (preiveti), kako se razvijati i kako obezbediti nastavak svoje vrste. Tek mnogo hiljada godina kasnije, bezbednost se proirila na bezbednost itave drutvene zajednice, odnosno drave da bi danas shvatanje bezbednosti bilo mnogo iri pojam i od toga. (Staji, LJ., Mijalkovi, S., Stanarevi, S., 2004). Kada se objanjava bezbednost uopte, moglo bi se rei da ona u objektivnom smislu podrazumeva odsustvo pretnji za odreene vrednosti, a u subjektivnom smislu odsustvo straha da e te vrednosti biti ugroene. Problematika bezbednosti u sportu stara je kao i sam sport. Bezbednost u sportu bi se mogla definisati kao odsustvo pretnji po zdravlje i ivot aktera sporta, pripadnika slubi bezbednosti i ire posmatrano znaajnog dela populacije, kao i eliminisanje rizika oteenja ili gubitka imovine, iji su uzroci raznoliki, a povod je u osnovi sportska aktivnost. Imajui u vidu kompleksnost rizika u sportu, bezbednosti u sportu je mogue razmatrati sa vie aspekata: globalno, segmentarno, lokalno,...U praksi se esto koristi sledea podela bezbednosti u sportu: 1. 2. 3. 4. Fizika i zdravstvena bezbednost aktera sporta, Bezbednost opreme, Bezbednost infrastrukture objekata, Bezbednost sportskog dogaaja. (Mai 2006.) 39

Na Olimpijskim igrama se posveuje znaajna svim navedenim segmentima bezbednosti. Ipak u ukupnoj bezbednosti tog sportskog dogaaja, zemlja domain ima i formalnu i sutinsku pomo praktino svih zemalja sveta, u tehnikom, informacionom ili bilo kom drugom pogledu. Ovo zajednitvo je armirano brigom svake zemlje uesnice za sopstvene aktere (publiku, sportiste, trenere, sudije i funkcionere) Igara, gde god se one odravale. Borba protiv terorizma je znaajan segment bezbednosti na globalnom nivou, a ta briga se prenosi i na bezbednosti u sportu. Uspean menadment rizika u sportu je takvo upravljanje sportskim organizacijama, objektima i aktivnostima kojim se pretnje/opasnosti bilo koje vrste svode na minimum ili potpuno eliminiu, a njihovi mogui neeljeni efekti marginalizuju. (Mai, Z. 2006.) Najsvetliji primer znaaja sporta i bezbednosti zbog sporta je Sveti mir, odnosno obustavljanje ratova meu Polisima u Staroj Grkoj povodom odravanja antikih Olipmijskih igara. 2. PRIMERI KORIENJA OLIMPIJSKIH IGARA U POLITIKE SVRHE Politika (gr, polis grad, drava, politikos graanski, dravniki od polites graanin, dravni graanin, politike skraeno od episteme politike poznavanje drave, vetina upravljanja dravom) 1. nauka i vetina upravljanja dravom; nauka o ciljevima drave i o najboljim sredstvima i putevima koji vode ostvarenju tih ciljeva; deli se na unutranju (trgovina, finansije, privreda, prosveta, vojska) i spoljnu politiku, koja se bavi odnosima prema drugim dravama; fig. metod rada neke drave, stranke, ustanove ili pojedinca, mudrost i vetina ophoenja sa ljudima i snalaenja u ivotu, dovitljivost, snalaljivost, lukavost, prepredenost. Politika (lat. politica) pl. 2. dravni poslovi, stvari koje se tiu drave. (Vujaklija, 2004.) Imajui u vidu da je sport izuzetno znaajan segment drutvenog ivota, iluzorno je smatrati da je mogue odvojiti politiku od sporta. Ovo naroito, s obzirom da su relacije izmeu politike (olieno kroz dravu, vlast) i sporta u sutini zasnovan na kvalitetu i potrebama. Uticaj politike na sport je tokom istorije ispoljavane na razliite naine. Primeri korienja sporta za realizaciju politikih ciljeva su brojni, ali je i pozitivan uticaj politike na njegov razvoj evidentan. Dakle oigledna je meusobna interakcija politike i sporta. U strunoj literaturi sporta, kao i drugih nauka (istorija, politika, geografija, statistika) nailazi se na brojne primere korienja sporta radi politikih ciljeva: Promocija politikih stavova kroz znaajna sportska takmienja. Olimpijske igre odrane u Berlinu 1936. godine su primer promocije ideje o postojanju nadnacije vie rase, koja bi da vlada zemljom Nemakom i svetom. Bojkotovanje velikih svetskih takmienja radi iskazivanja politikih tenji. Olimpijske igre odrane u Moskvi 1980. godine su bojkotovane od zapadnih zemalja, predvoenih SAD-om. Takoe, naredne Igre odrane 1984. godine u Los Anelesu su bojkotovane, ovaj put od strane zemalja Istone Evrope, predvoenih SSSR-om. Primena nedozvoljenih sredstava za postizanje sportskih uspeha radi politikog prestia. U pojedinim zemljama, prvenstveno u DDR (DR Nemakoj), su masovno upotrebljavana nedozvoljena sredstva (doping) smatra se po nalogu dravnog vrha, a radi afirmacije u svetu. Pretpostavlja se da se radi o nekoliko desetina hiljada sportista (atletika, plivanje, gimnastika, biciklizam, dizanje tegova). Politiki motivisano direktno nasilje nad akterima sporta. Radi promocije i internacionalizacije svojih stavova, na Olimpijskim igrama 1972. godine u Minhenu, lanovi palestinske ekstremistike organizacije Crni septembar su napali izraelski paviljon u olimpijskom 40

selu. Tom prilikom su poginula dva lana izraelske reprezentacije, a devetoro ih je zarobljeno. Nakon neuspelih pregovora i surovog raspleta na vojnom aerodromu, u okraju koji je usledio poginulo je jo devet izraelskih sportista i trenera, kao i etvoro palestinskih napadaa i jedan nemaki policajac. (Mai 2006.) Politike pritiske na sam Olimpijski pokret prikazuje i govor Huana Antonia Samarana na prvoj konferenciji za novinare, predsednika Olimpijskog komiteta: MOK ini sve da politiku odvoji od sporta, ali mi smo realisti i znamo da nema sveta bez konflikta i da u svetu koji je podeljen olimpijski sport trpi, jer sportovi podeljenog sveta utiu na Olimpijski pokret. (Tanurdi 2004.) Zbog navedenog je jasno da velika sportska takmienja, a naroito Olimpijske igre, mogu biti i poprite iskazivanja odreenih politikih stavova i interesa, razliitim sredstvima. Stoga je bezbednosni segment njihove organizacije izuzetno znaajan. 3. BEZBEDNOST OLIMPIJSKIH IGARA Olimpijske igre, kao najvei sportski dogaaj na svetu, predstavljaju veliki bezbednosni rizik za sve aktere sporta. Stoga drave kojima je poverena organizacija tog najveeg sportskog takmienja ulau izuzetne napore i resurse da bezbednost bude adekvatna. Solt Lejk Siti, koji je bio domain Zimskih Olimpijskih igara samo pet meseci nakon napada na svetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra, potroio je 315 miliona dolara za obezbeenje Igara. Na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine je od ukupno devet milijardi evra, za bezbednost utroena milijarda i dvesto miliona. Na obezbeivanju ovih Igara direktno je uestvovalo 70.000 pripadnika policije i 16.000 pripadnika vojske. Na atinski aerodrom je 12. 08.2004. godine sletelo, ili sa njega uzletelo 839 aviona, to ukazuje i na pitanje bezbednosti saobraaja, odnosno prevoenja aktera sportskih takmienja. Takoe, posebno pitanje bezbednosti je i pitanje dopinga u sportu. Igrama u Atini je prethodio slogan da e biti nulte tolarancije na doping. Od 2001, kada je Peking dobio organizaciju Olimpijskih igara, Kina je potroila ak 6,5 milijardi dolara na bezbednost samo u podruju Pekinga. Najvei deo izdataka otiao je na video-nadzor, koji nije demontiran nakon Igara. Da bi osujetili svaku pretnju, kineski lideri su mobilisali pravu armiju pripadnika snaga bezbednosti, brojniju od svih dosadanjih koje su angaovane na Olimpijskim igrama - 110.000 pripadnika policije, odreda za borbu protiv demonstranata i specijalaca, kao i pojaanje od 300.000 dobrovoljaca i pripadnika komijskih straa. Svega nekoliko dana pred poetak Olimpijskih igara u Pekingu najmanje 16 kineskih policajaca je poginulo, a jo toliko ranjeno u napadu na graninu policijsku jedinicu u nemirnom severozapadnom autonomnom regionu Siniang, naseljenom preteno muslimanima Ujgurima, to se smatra najteim teroristiki incident u Kini tokom poslednjih deset godina. Dva napadaa uletela su kamionom u policijsku stanicu u mestu Kagar, bacili dve granate, a onda noevima nasrnuli na policajce. Kasnije su uhapeni. Regionalna sluba bezbednosti sugerisala je ranije da Istono-turkmenistanski islamski pokret planira teroristike napade izmeu 1. i 8. avgusta, uoi otvaranja Igara u Pekingu. Avet terorizma nadvija se nad svake Olimpijske Igre, naroito nakon onih u Minhenu 1972, stoga su kineski zvaninici pretvorili Peking u dinovsku tvravu. Psi tragai i kontrolne maine na metro stanicama su kontrolisali sve tane putnika. Postavljeno je 300.000 kamera po celom gradu. Nuena je nagrada od 73.000 dolara za svaku dojavu policiji koja se tie pokuaja naruavanja reda na Igrama. Karte za ceremoniju otvaranja i zatvaranja Igara sadrale su digitalnu verziju slike vlasnika i podatke iz pasoa. Rakete zemlja-zemlja postavljene su oko stadiona Ptije gnezdo, a od petka 8. avgusta u 14 sati po lokalnom vremenu, est sati pre poetka ceremonije otvaranja, aerodromi oko Pekinga su biti praktino zatvoreni. Policajci su pretresali na hiljade automobila i kamiona koji ulaze u grad. ak su i civili angaovani da pomognu. Tako rigorozne bezbednosne mere, kao i otra ogranienja prilikom izdavanja viza, su primenjene radi zatite uesnika Igara od teroristikih 41

pretnji. Radi bezbednosti Igara angaovano je vie od 120 aviona i helikoptera i 30 brodova. Na konferenciji Meunarodnog olimpijskog komiteta u pekingu, povodom poetka Igara, njegov predsednik ak Rog se sastao sa kineskim predsednikom Hu intaom. Oboica su naglasila da je tokom Igara svima zagarantovana bezbednost. Uzimajui u obzir iskustva sa prethodnih Olimpijskih igara, London e 2012. godine imati veoma teak zadatak u domenu bezbednosti. Oekuje se da e na obezbeenje Igara biti utroena rekordna suma novca. Trokovi su ve tri puta vei nego to je bilo planirano. Do poetka Igara u Londonu e biti postavljeno 500.000 kamera za nadzor. Grad e biti podeljen u tri velike bezbednosne zone. Helikopteri e sve vreme biti u vazduhu. U rad e biti puten specijalni sistem za prepoznavanje registarskih tablica na automobilima. Ve sada, tokom priprema za Igre i tokom izgradnje objekata na kojima e se odrati takmienja koriste se biometrijski otisci za proveru svih radnika. London svakako ni najmanju sitnicu nee prepustiti sluaju 4. ZAKLJUAK Bezbednost na sportskim takmienjima mora svakom akteru biti zagarantovana. To se naroito odnosi na Olimpijske igra, najveem i najvanijem sportskom dogaaju na svetu, u kome se takmie najbolji sportisti sveta, koji su prethodno ispunili zahtevne olimpijske norme. Samo najbolji treneri mogu svoje sportiste dovesti i predvoditi na Olimpijskim igrama. Sa posebnom panjom se biraju najbolje rangirane sudije, koje kvalitet takmienja mogu da dre na najviem nivou. Na tribinama se, od otvaranja do zatvaranja Igara, meu ostalim privilegovanim gledaocima, nalaze sportski i drugi rukovodioci: lanovi nacionalnih i Meunarodnog Olimpijskog komiteta, predsednici drava, sportske legende. Da bi se Olimpijske igre realizovale nerophodna su ogromna finansijska ulaganja i izuzetna organizacija, a bilo koji bezbednosni incident na sve moe da baci senku. Stoga je bezbednost Olimpijskih igara verovatno najtea disciplina u modernom Olimpizmu. 5. LITERATURA 1. Mai Z. (2006). Teorija sporta. Beograd: Fakultet za menadment u sportu. 2. Staji, Lj., Mijalkovi, S., Stanarevi, S.(2006). Bezbednosna kultura mladih. Beograd: Dragani. 3. Tanurdi, J. (2004). Od atine 1896 do atine 2004. Novi Sad: Dnevnik Vojvodina press. 4. Vujaklija, M. (2004). Leksikon stranih rei i izraza-8. izdanje. Beograd: Prosveta. 5. Internet: www.huffingtonpost.com www.hrichina.org www.chinadaily.com.cn www.beijing2008.cn www.olympic.org www.china.org.cn

42

Damir edovi Slavenko Liki Rijad Novakovi Lejla Salihamidi AEROBNI PROGRAMI REKREACIJE U FUNKCIJI ZDRAVSTVENOG STATUSA OVJEKA Struni rad

Saetak Aerobni programi rekreacije oznaavaju one programe pri kojima se miini rad obavlja na raun oksidacije energetskih materija. Sadraj ovih programa su prirodni oblici kretanja (hodanje, tranje), ali i druge cikline aktivnosti (plivanje, vonja bicikla). Obiljeja sadraja rekreativnih programa aerobne usmerenosti su u dinamikom radu angauju 1/6-1/7 ukupne tjelesne muskulature - trajanje programa je od 20 do 60 minuta neprestanog aerobnog rada - programi bi trebalo da se primjenjuju 3-5 puta sedmino, optimalan intenzitet se dozira u granicama 50 70% od frekvencije srca, koja odgovara V02max, odnosno 50-85% maksimalne rezerve pulsa. Uesnici u rekreativnim aktivnostima, naroito oni sa niim nivoom sposobnosti, zahtijevaju programe rekreativnih aktivnosti koji e ih postepeno pripremiti za izlaganje optereenjima optimalnog obima, intenziteta i trajanja. Najbolji efekat ovih programa, postie se primjenom intervalnih programa u kojima se smjenjuju intervali optereenja sa intervalima odmora. Na taj nain je mogue odravati puls u granicama optimalnog aerobnog optereenja. Kljune rijei: rekreacija, aerobni rad, programi rada. 1. UVOD Programi sportske rekreacije usavravaju nervne mehanizme koji upravljaju miiima. Time se poveava radna sposobnost svih organa i posebno sistema srca i krvotoka. To poveava ekonominost funkcija krvotoka koje obezbeuju dovoljno rezervi, koje dolaze posebno do izraaja u snabdevanju organizma kiseonikom i u razmeni materija u organizmu pri napornom radu. Shvatljivo je da vii nivo procesa oporavka u najaktivnijim tkivima (na primer, pumpi skeletnih miia nogu u toku tranja), uslovljava i zahteva manji rad i angaovanje organa koji ih opsluuju. Takva je sutina ekonomizacije rada vitalnih funkcija pod uticajem odgovarajuih programa sportske rekreacije. Ona se ispoljava kroz sposobnost za izvoenje sve teeg fizikog rada uz manju potronju energije, manje intenzivan rad svih organa i nii stepen zamora. Efikasniji rad mikropumpi skeletne muskulature bitno utie na vii nivo radnih sposobnosti pojedinih organa, poveavanje njihove sposobnosti da izvode tei rad, ime se doprinosi ekonominijem funkcionisanju srca. Ta se zavisnost ispoljava i u ekonomizaciji sranog rada, koja se, pre svega, karakterie sniavanjem frekvencije njegovih kontrakcija u mirovanju i u toku optereenja. Optimizacija aktivnosti sistema krvotoka kombinuje se sa analognim promjenama u sistemu disanja. Efekti ekonomizacije u sistemu krvotoka i disanja odvijaju se paralelno. 2. HODANJE KAO SREDSTVO REKREACIJE Hodanje kao osnovni prirodni oblik kretanja je pristupaan svim uzrasnim kategorijama, bez obzira na stepen njihove tjelesne sposobnosti. Ima znaajan uticaj na poboljanje i odravanje zdravstvenog stanja, kako rekovalescenata tako i zdravih osoba ukoliko se sprovodi u prirodnim uslovima i pod kontrolom strunjaka. ovjek hodanjem odrava svoju vitalnost, dovodi do poboljanja radne sposobnosti, jaa zdravlje i prijatno se osjea. Ozbiljno koraanje moe biti mnogo intenzivnije nego to veina ljudi moe da zamisli. Primenom razliitih modela hodanja i pravilnim doziranjem ekstenziteta i intenziteta optereenja, mogu se postii znaajni efekti poboljanja kardiovaskularnog i 43

respiratomog sistema. Hodanje kao sredstvo rekreacije, moe se primeniti u svim djelovima sata rekreacije, a najee u uvodnom i zavrnom djelu asa - hodanje na prednjem djelu stopala, hodanje na spoljanjem djelu stopala, hodanje na petama, hodanje na unutranjim djelovima stopala,hodanje u unju, hodanje cijelim stopalom, prsti unutra i spolja, hodanje etvoronoke, hodanje unazad, hodanje na stranu, hodanje nogom pred nogu. Sva navedena kretanja mogu da se izvode pojedinano i grupno, i to u razliitim uslovima, kako vremenskim tako i prostornim. Svi mogu da hodaju ukoliko im nije narueno zdravstveno stanje. Ali, ak i tada mogu, ukoliko se prije toga posavjetuju sa ljekarom. Jedan od osnovnih pokazatelja pravilnog optereenja prilikom hodanja je nae subjektivno osjeanje. Hodanje kao rekreativna aktivnost treba da ima prijatan karakter sa takvim tempom kretanja da doe do prijatnog zamora.Tempo i ritam hodanja e semjenjati iz dana u dan, i njihovim poveanjem, poveavaemo i opu sposobnost organizma (privikavamo disajne organe i organe za krvotok na vea optereenja). Prije nego to se pristupi hodanju kao rekreativnoj aktivnosti, neophodno je da se utvrde lini ciljevi i razloge za hodanje. Vano je odrediti primarne razloge: - ope stanje zdravlja - Ukoliko ste upoznati sa odreenim oboljenjima u porodici (visok krvnipritisak, dijabetes i slino), moe se raditi na smanjenju rizika od ovih oboljenja odluivi se za redovno hodanje, investirajui time u svoje zdravlje. Hodanje je bez sumnje jednostavnije od drugih aktivnosti, a dovodi do ispunjenja cilja. - Redukcija tjelesne mase - Hodanje je odlino u funkciji smanjenja tjelesne teine ili njenog odravanja. Vano je da je hodanje bezbjedno od povreda i pogodno za kontrolu tjelesne teine bez velikog stresa. - Aerobni fitness - Hodanjem se svakako mogu poveati sopstvene kardiorespiratorne sposobnosti, tako to se primjenjuje odgovarajui trenani intenzitet. - Takmienje - U ovom sluaju, mora se dozirati optereenje koje e pomoi ostvarenju cilja. Tabela 1.- Zone treninga u hodanju
Zone treninga Zona I opte stanje Zona II kontrola teine Zona III aerobni fitness Zona IV spec. Sposobnos Zona V takmienje Raspon SF (prema god.) % od MHR 50-60 60-70 Opis (RPE) Vrlo ugodno i lako ustro, ali jo uvek lagano i ugodno, disanje lako naglaeno Neto tee, ali se odrava mogunost razgovora Teko do vrlo teko oteano disanje Vrlo teko do iscrpljujue, veoma oteano disanje

70-80

80-90

90-100

44

Tabela 2.- Modeli treninga hodanja


Zona Trajanje (min.) Uestalost (nedeljno) Min. 3-5 Primjedbe Po elji i krae hodanje, ali 2x dnevno Za optimalno gubljenje i kontrolu teine hodajte svakodnevno U kombmaciji sa treningam iz zone I, II 5-7 hodanja nedeljno a) u kombinaciji sa treningom iz zone I, i 5-7 hodanja nedeljno Zona IV 15-45 po treningu Max. l-2 b) krae hodanje sa veim % od MHR.U 2-3 intervala moete napraviti krae odmore a) isto kao gore b )treninzi su u kombinaciji intervala od 1-5 min, sa pauzama izmeu njih

Zona I

20-30

Zona II

45-60

Min. 5

Zona III

20-60

3-5

Zona V

15-20po treningu

Max. l-2

3. TRANJE KAO SREDSTVO REKREACIJE

Tranje je takoe prirodni oblik kretanja. No, elja za tranjem je izuzetno vana jer je ovjek, pre svega, stvoren da hoda. Efekti primjene tranja kao sredstva rekreacije su mnogo vei od hodanja. Tranjem se razvijaju pojedine miine grupe tijela, a posebno se pospjeuje rad unutranjih organa (srce,plua). Osim rada nogu i ruku, kod tranja postoji jo jedna jako bitna komponenta, a to je disanje. Sinhronizacija ova tri elementa dovodi do razvoja brzine i izdrljivosti. Tranje kao rekreativna aktivnost je sredstvo relaksacije, izdrljivosti, slobodnog kretanja u prirodi i kao takvo doprinosi efikasnom i brzom oslobaanju ovjeka od napetosti, nus produkata organizma, regulie se tjelesna teina, otklanja suvino potkono masno tkivo. Oblici tranja mogu biti razliiti: - tranje sa naizmjeninim poskocima, -tranje unazad, -kratki sprintevi iz mjesta, -tranje uz visoko podizanje koljena, -tranje iz niskog i visokog starta, -tranje u prirodnim uslovima po neravnom terenu i dr. Kod ravnomerne metode tranja , Kuper nudi stazu od 1600m. Program tranja na stazi duine 1600m je pokazao zapaene rezultate dovoenja organizma u kondiciju za vrijeme od 6 sedmica. Osim metode ravnomjernog tranja, primjenjuje se i metoda intervalnog tranja. Ona se preporuuje osobama mlaim od 40 godina. Ovaj nain tranja se sastoji u istravanju odreenih dionica (100, 200, 300m) vie puta, sa odreenim intervalima odmora. Tranje nije vezano za odreeni dio dana. Vano je trati, a ne gdje i kada. Ne preporuuje se tranje nakon obroka. Prije nego to krenemo sa tranjem, potrebno je uraditi sljedee - zagrijavanje u vidu laganog tranja ili etnje u trajanju od 3-5 min. Ili dok se ne osjeti oteano i ubrzano disanje, razgibavanje u okviru kojeg koristimo vjebe istezanja i labavljenja u mjestu i kretanju u trajanju od 4 do 7min. Zatim, prelazi se na lagano ili brzo tranje koristei jednu od navedenih metoda u vremenu od 15 do 20 minuta, poslije glavnog programa tranja, potrebno je nastaviti sa tranjem manjeg intenziteta u trajanju od 5-8 min.bez nekog veeg emocionalnog uzbuenja sa ciljem smirivanja odreenih funkcija organizma. Duina oporavka zavisi od niza faktora: intenziteta tranja, metode kojom se tri i nivoa psihofizike 45

pripremljenosti organizma, tj. treniranosti organizma. Kod rekreativnog i samoinicijativnog tranja, bitno je izvriti kontrolu zdravlja. Uestalost kontrole zdravlja zavisi od uzrasta, pola, stepena treniranosti. Mlae osobe bi trebalo povremeno da izvre kontrolu zdravlja, dok starije osobe nedovoljno utreniranog organizma, istu kontrolu zdravlja moraju obavljati ee. Osobe stare do 30god., odmah po izvrenom ljekarskom pregledu mogu zapoeti sa programom tranja, ukoliko je pregledom ustanovljeno da su zdravi. Osobe starosti izmeu 31-40 god. moraju uraditi potpuni ljekarski pregled, ukljuujui obavezan EKG, koji ne smije biti stariji od 3 mjeseca. Osobe starosti izmeu 41-60 god. takoer moraju uraditi potpun ljekarski pregled sa obaveznim EKG-om u miru i pri odgovarajuem optereenju. Tabela 3. -Normativi za odreivanje stanja prema Kuperovom testu
Ocjena Grupa kondicije I odlina II vrlo dobra II dobra IV slaba V loa 17-19god. 2,8km 2,4-2,8km 2,0-2,4km l,6-2,0km Ispod 1,6 30-39god. 2,7km 2,3-2,7km l,9-2,3km l,6-l,9km l,6km Godine starosti 40-49god. 2,6km 2,2-2,6km l,8-2,2km 1,5-l,8km l,5km 50-60god. 2.5km 2,l-2,5km l,7-2,lkm l,4-l,7km l,4km

Tabela 4.- Vrijeme tranja na stazi za pojedine uzraste/min.


Nedjelje I II III IV V VI 20 30 god. 13:30 13:00 12:45 11:45 11:00 10:30 30 39 god. 17:30 15:30 15:15 13:30 11:45 11:15 40 49 god. 18:00 16:00 15:00 14:15 13:45 12:45 Preko 50 god. 18:30 17:00 16:00 15:00 14:15 13:45

4. PLIVANJE KAO SREDSTVO REKREACIJE Plivanje je od davnina bilo jedno od najkorisnijih tjelesnih aktivnosti. Programski sadraji rekreativnih aktivnosti su sve ee i vie obogaeni plivanjem. Plivanjem se rado bave djeca od najranijih dana u djeijim i sportskim kolama, odrasli u takmienjima razliitih kategorija, a graani u cilju rekreacije. Iako sve pomenute grupacije koriste plivanje u razliite svrhe, njegova vrijednost ostaje nepromenjena i realizuje pomenute zadatke, na bilo kom nivou i sa bilo kojim ciljem se plivanje upranjavalo. Jer, pozitivan utjecaj plivanja osjeaju i mladi i stari. Da bismo plivanje upranjavali u okviru rekreativnih aktivnosti, treba se pridravati i nekih uputstava - na plivanje ne treba da ide osoba koja se ne osjea dobro, bilo fiziki ili psihiki. To je obino znak neke bolesti, u vodu ne ulaziti pregrijanog tijela, jer hladna voda moe negativno uticati na krvotok, a ne rijetko dolazi do naglog prestanka rada srca. Zato se treba postepeno rashlaivati vodom. Fartlek - vedska 46

rije koja znai "igranje brzinom" u vodu ne ulaziti odmah posle obroka, jer uslijed pritiska moe doi do povraanja, to moe izazvati zaepljenje disajnih puteva, a time i guenje. Nakon jela, opskrbljivanje organizma krvlju je manje iz razloga to su vee koliine krvi organizmu neophodne za varenje, ne boraviti dugo u hladnoj vodi. U tom sluaju dolazi do pretjeranog gubljenja tjelesne toplote. Stoga se savjetuje ee presvlaenje mokrih kupaih kostima; prije kupanja izbjegavati upotrebu alkohola, iz razloga to alkohol tetno utie na organizam,a pogotovo na sposobnost rasuivanja koja je u vodi potrebna, ne skakati u nepoznatu vodu. Nikad se ne zna kakve se opasnosti kriju u njoj, ne oslobaati se previe straha od vode. Uvijek zadrati dozu opreznosti, ne plivati u velikim brzacima, virovima i na nepoznatim i usamljenim terenima (gdje je teko pruiti pomo) bez obzira na poznavanje vjetine plivanja. Znaaj i vrijednosti plivanja su mnogostruke. Kardiolokim bolesnicima se plivanje preporuuje kao aerobna aktivnost jer na najadekvatniji nain optereuje organizam propisanim intenzitetom, a i srani mii dobija kiseonik na nain na koji efikasno moe da ga iskoristi. Plivanjem se moe efikasno djelovati i na gojaznost, povien holesterol i povien krvni pritisak. Voda djeluje manje stresogeno na kosti, zglobove i miie. Zbog gustine vode, ovo vjebanje u vodi se moe uporediti sa vjebanjem pod optereenjem sa malom teinom. Iz tog razloga, plivanje se koristi kao vid terapije kod starijih osoba koje pate od reumatinih oboljenja, npr. artritisa ili pacijenata sa rizikom za osteoporozu. Plivanje uspjeno zamjenjuje hodanje, tranje, kao i druge oblike kretanja jer se plivanjem stiu brzina, snaga, izdrljivost, spretnost i okretnost, tj. najvanije psihofizike osobine. Anatomsko-fizioloka vrijednost plivanja je u njegovom blagotvornom uticaju pogotovo na srce i krvotok, disanjerespiratorni sistem i druge organe i sisteme, stalne temperaturne promjene vazduha i vode pospjeuju termoregulacioni sistem. Tabela 5.- Zone u plivanju
Zone Zona umerenog plivanja Zona plivanja za kontrolu telesne teine Aerobna zona plivanja Visoka aerobna zona plivanja Crvena zona-anaerobna zona plivanja Procenat od MHR 50-60% 60-70% 70-80% 80-90% 90-100%

5. ZAKLJUAK Aerobni programi sportske rekreacije, usmjereni na razvoj ope izdrljivosti, imaju veliki znaaj u profilaksi ateroskleroze, doprinose sniavanju rizika pojave i razvoja koronarnih oboljenja. Kod fiziki aktivnih osoba hipertonina bolest se susree rijee nego kod neaktivnih. Programi sportske rekreacije aerobne usmjerenosti ostvaruju znaajne endokrino-metabolike anti-aterosklerotine i druge efekte: pozitivno utiu na koronarni krvotok; reguliraju gojaznost; ublaavaju negativne utjecaje riziko faktora; sniavaju mogunost pojave tromba; smanjuju procenat sadraja masti u organizmu; umjereno poveavaju miinu masu; poveavaju aklimatizacija na visoke temperature (sniavanju osetljivosti na toplotni udar); poveavanju stabilnosti organizma na fiziki i psihiki stres. Adaptiranost na fizika optereenja poveava funkcionalnu aktivnost sistema mitohondrija, to obezbjeuje aerobne kapacitete organizma i ubrzava oksidaciju piruvata i masnih kiselina. Kod osoba adaptiranih na fizika optereenja nia je koncentracija laktata u krvi u toku fizikih optereenja, ime se poveava mogunost aktiviranja depoa masti i koritenja masnih kiselina u aktivnoj muskulaturi. Najnovija istraivanja vedskih naunika potvruju da se primjenom programa aerobnog vjebanja na svakih dvanaest sati obezbjeuje kontinuirani metabolizam masnih kiselina. Programi aerobnog vebanja u trajanju 30 minuta aktiviraju luenje lipaze koja obezbjeuje 12 sati 47

neprekidnog sagorijevanja masnih kiselina. Na taj nain se najefiksanije regulira tjelesna masa i eliminiraju suvine naslage masti. 6. LITERATURA 1. Avellini, B. A., Shapiro, Y., Pandolf, K. B. (1983). Cardio-respiratory physical training in water and on land. European Journal of Applied Physiology, 50, 255-263. 2. Bushman, B. A., Flynn, M. G., Andres, F. F., Lambert, C. P., Taylor, M. S., Braun, W. A. (1997). Effect of 4 week deep water run training on running performance. Medicine and Science in Sports and Exercise, 29, 694-699. 3. Kravitz, L., Mayo, J.J. (1997). The physiological effects of aquatic exercise: A brief review. Nokomis, Fl. Aquatic Exercise Association /on line/. Retrieved April 15, 2003 4. Milanovi, D., Juki, I., imek, S. (2003). Kondicijska priprema sportaa. U: D. Milanovi, I. Juki (ur.) Zbornik radova meunarodnog znanstveno-strunog skupa Kondicijska priprema sportaa, Zagreb 2003., (str. 10-19). Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagrebaki portski savez 5. Kazazovi, B.( 1998 ). Plivanje kao sport. FFK, Sarajevo. 6. Wilmore, J., Costill, D. (1994). Physiology of Sport and Exercise. Champaign, IL: Human Kinetics.

48

Adi Pali Damir edovi Slavenko Liki Edin Buatli PRIPREMNI DIO SATA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA U FUNKCIJI PRAVILNOG RASTA I RAZVOJA I PRIPREME ZA GLAVNI DIO SATA Struni rad Saetak Pripremni dio sata je nastavak procesa pripremanja uenika za nastavak motorne aktivnosti. Za razliku od sredstava u uvodnom dijelu sata koja su usmjerena na angaovanje kardio respiratornog sistema, mjenjaju se vjebama oblikovanja, opepripremnim vjebama za angaovanje miinog sistema. Ova faza sata tjelesnog vjebanja moe se smatrati pripremnom u dva osnovna smjera: organskom i didaktikom. Cilj pripremnog dijela sata je da se primjenom odgovarajuih opepripremnih vjebi organizam pripremi za poveane fizioloske napore koji ga oekuju u daljnjem radu, da se funkcije lokomotornog, respiratornog i kardiovaskularnog (krvoilnog) sistema podignu na viu razinu i da osiguraju uslovi za pravilno dranje tijela. Prema tome, treba sistemski obraditi sve skupine miia, i to jaanjem, labavljenjem i istezanjem. Posebnu panju treba obratiti lenim i trbunim miiima, posebno velikim skupinama miia koji su vrlo vani za pravilno dranje tijela i za sprjeavanje tjelesnih deformacija. Primjenom odgovarajuih vjebi treba utjecati na vrstinu i pokretljivost zglobova, takoer i na razvoj motorikih sposobnosti, posebno na koordinaciju, zatim na poveanje funkcionalnih sposobnosti organizma, na pojaan rad srca i organa za disanje, te na smanjenje ivane i miine napetosti. Istovremeno treba utjecati na razvoj smisla za lijepo i tano izvoenje pokreta, na savladavanje prostornih i vremenskih elemenata kretanja te navikavati uenike na skladan rad u skupinama. Kljune rijei: opepripremne, pripremni, sat 1. UVOD Sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja osnovni je organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sistemsko djelovanje na antropoloki status uenika. Zadaa sata tjelesnog i zdravstevnog odgoja je da pomou sadraja koji proizilaze iz propisanog programa utjeemo na morfoloke karakteristike uenika, na njihove motorike i funkcionalne sposobnosti, zatim na kognitivne i konaktivne dimenzije, na usvajanje motorikih znanja, na poboljanje motorikih dostignua, na razvijanje njihovih moralnih osobina te ne stjecanje teorijskog znanja, posebno onih koja su potrebna i primjenjiva u svakodnevnom ivotu i radu. Da bi sati tjelesnog i zdravstvenog odgoja ispunili svoju zadau oni moraju biti organizovani i provoeni tako da uenici budu na svakom satu potpuno angairani, i u tjelesnom i u psihikom pogledu. Uenici moraju doivjeti sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja, doivjet e ga ako ne izostanu podraaji, mogunost za tjelesno i psihiko iivljavanje izraeno u intelektualnom, emotivnom i fiziolokom optereenju. Sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja koji traje 45 minuta ima slijedee dijelove: Uvodni dio sata ( 3 5 minuta) Pripremni dio sata ( 7 10 minuta) Glavni dio sata (25 30 minuta) Zavrni dio sata (3 5 minuta)

Svaki dio sata ima odreeno trajanje, svoje zadae, slui se posebnim sredstvima i organizacijom. Svi dijelovi zajedno moraju initi nedjeljivu cjelinu. Jedan dio sata mora stvarati povoljne uslove za prijelaz na drugi dio. Zadae, sredstva i organizacija jednog dijela sata moraju biti u slubi drugog dijela, a svima je zajedno cilj da ostvare antropoloke, obrazovne i odgojne zadae. Zato strukturu 49

sata ne smijemo shvatiti kao ablon, kao neko pravilo koje se ne smije prekriti. Uenici vole tjelesni i zdravstveni odgoj, a hoe li sat tjelesnog i zdravstvenog odgoja shvatiti kao obavezu, kao neto to se mora, ili e jedva ekati sljedei sat, zavisi ponajprije o tome kako smo se pripremili. Nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja iv je proces, uenici su gotovo neprestano u pokretu, pa nekad bude i nepredvienih situacija. Njih e biti manje to je sat organiziraniji, a sat e biti bolje organizovan i uspjesi e biti vei ako smo se dobro pripremili. 2. SREDSTVA PRIPREMNOG DIJELA SATA Osnovna sredstva pripremnog dijela sata su opepripremne vjebe ili vjebe oblikovanja, a moemo se koristiti i jednostavnijim elementima iz estetske gimnastike. Pravilnim izborom vjebi oblikovanja stvaraju se optimalni fiziomehaniki uslovi za funkcionisanje aparata za kretanje. Glavna funkcija vjebi oblikovanja je u formiranju i kvalitetnom usavravanju aparata za kretanje. Vjebe oblikovanja karakteristine su po pokretima koji se ponavljaju,pa ine ponavljajui ciklus cijele vjebe. Izvode se u ritmu, koji moe biti nametnut ili individualno ili spontano odreen. Prema funkcionalnom djelovanju, opepripremne vjebe dijele se na vjebe jaanja, vjebe labavljenja i vjebe istezanja. Svrha vjebi jaanja je da sistemski ojaaju sve skupine miia. Vjebama labavljenja treba smanjiti miinu napetost i tako utjecati na mekou i prirodnost pokreta. Vjebe istezanja treba da osiguraju dobru funkcionalnu pokretljivost cijelog organizma. U radu sa djecom mlae kolske dobi najvie panje treba prodati vjebama jaanja, neto manje vjebama labavljenja, a u primjeni vjebi istezanja moramo biti umjereni i oprezni jer je tkivo mekano, veze elastine, pa bi se prevelikim istezanjem mogli stvoriti uvjeti za deformaciju. Ope pripremne vjebe moemo izvoditi bez sprava, sa spravama, na spravama i u parovima. Treba poeti s opepripremnim vjebama bez sprava da bismo stvorili povoljne uslove za prijelaz na opepripremne vjebe sa spravama i poslije na opepripremne vjebe na spravama. Opepripremne vjebe u parovima takoer dolaze u obzir u radu s uenicima svih dobnih kategorija. Najee su vrlo dinamine, pred uenike postavljaju nesvakidanje zahtjeve pa ih oni rado izvode. Pri tome treba paziti da su parovi priblino jednako visoki i teki. Pri sastavljanju vjebi treba nastojati da u kompleksu opepripremnih vjebi budu zastupljene vjebe iz razliitih poetnih poloaja tijela, odnosno njegovoh pojedinih dijelova. Odreena vjeba moe imati razliito djelovanje u razliitim poetnim poloajima glede pojedinih miia ali i pojedinih miinih skupina. Pri izvoenju opepripremnih vjebi treba uzimati u obzir i dob uenika. Opepripremne vjebe u I. razredu izvodit emo u obliku oponaanja radnji iz ivota ljudi i ivotinja, vezanih za neposrednu sredinu uenika. Govorei o dobi uenika, ne smijemo zaboraviti ni to da se vjebe moraju izvoditi dinamino. Dinaminost emo postii ako se pridravamo iznesenih zahtjeva, to jest da vjebe budu kompleksne. 3. IZBOR VJEBI OBLIKOVANJA U svakodnevnoj kolskoj praksi nastavnici tjelesnog odgoja esto koriste komplekse vjebi oblikovanja (opepripremnih vjebi). U toku kolske godine mogu se primjenuti 4-5 kompleksa, ime bi se apsolviralo oko 30 35 vjebi. Svaki kompleks treba da sadri 7 10 vjebi za jaanje, istezanje i labavljenje. Pri izboru opepripremnih vjebi treba paziti da na organizam utjeu kompleksno, a ne lokalno. Kompleks opepripremnih vjebi treba sastavit tako da obuhvate cijeli organizam,posebno da pripreme one dijelove tijela koji e biti neto angairaniji u glavnom dijelu sata. Prilikom rasporeivanja opepriprenih vjebi treba paziti i na to da prva vjeba bude kompleksna, to jest takva da istovremeno angauje, odnosno aktivira sve dijelove tijela, to jest to vie miinih skupina. Dakle, prva vjeba ima zadau da organizam pripremi za izvoenje ostalih vjebi u kompleksu. Izvoenje vjebe mora biti povezano s dubokim uzdahom i izdahom. Druga i trea opepripremna vjeba imaju zadau da utjeu na miie ruku i ramenog pojasa, na poveanje pokretljivosti zglobova i na pruanje podrke organizumu za funkcionalnije disanje i krvotok. etvrta i peta opepripremna vjeba trebaju biti biti usmjerene na jaanje miia lea i ramenog pojasa, kao i kosih miia trupa. Te vjebe istodobno utjeu i na pokretljivost kraljenice. esta i sedma vjeba trebaju 50

utjecati na trbune miie. I te vjebe sasvim sigurno utjeu ne samo na pokretljivost kraljenice, nego i na ostale miie trupa. Osma i eventualno deveta opepripremna vjeba sastoje se od poskoka, skokova ili tranja na mjestu. Tim se vjebama ne utjee samo na jaanje miia nogu, nego i na zglobove i zglobne veze. S obzirom na to da se opepripremne vjebe mogu primijeniti i kao korektivne, dobro je povremeno, radi preventive, ubaciti u kompleks opepripremnih vjebi i po neku korektivnu. 4. ORGANIZACIJA PRIPREMNOG DIJELA SATA Organizacija pripremnog dijela sata poinje zavretkom njegovog uvodnog dijela. Taj prijelaz treba biti to bri kako se ne bi poremetio kontinuitet u radu. U tom dijelu sata primjenjujemo frontalni oblik rada. U kojoj e se formaciji raditi, ovisi o dobi uenika, vrsti vjebi, broju uenika i raspoloivu prostoru. U I. razredu, sve dok se uenici ne naue postrojavati, radit emo u slobodnoj formaciji i polukrugu. Kad savladaju postrojavanje, treba prijei na rad u formaciji vrsta jer je preglednost bolja, organizacija bra, pa i uspjeh nastave vei. Jedna od bitnih pretpostavki za dobru organizaciju i sposobnost, spremnost i znanje nastavnika koji treba profesionalno i korektno da odradi pedagoki postupak. Najvaniji detalj u realizovanju i izvoenju vjebi oblikovanja je procjena prostora i raspored uenika u odnosu na nastavnika. Korienje prostora najvie zavisi od veliine prostorije u kojoj se izvodi kretanje. Odabiranje formacije najvie zavisi od tipa nastavnika. Demokratski tip nastavnika tei slobodnoj formaciji, dok autoritaran nastavnik izabire vrste formacije (postrojavanje po dubini i irini). Bez obzira na formacije uenika mora se potivati osnovni princip svi uenici moraju biti ispred nastavnika, i to u njegovom vidnom polju. Osim ovih formacija koristi se i formacija kruga, kod koje je specifino to da nastavnik koji demonstrira vjebu mora biti u centru kruga da bi imao dobar pregled uenika koji izvode vjebovni zadatak. im uenici stanu u potrebnu formaciju, treba opisati i demonstriarati cijelu vjebu. Vjebu treba demonstrirati na suprotnu stranu s obzirom na uenike kako bi ju svi izvodili u istom smijeru. Vrlo je vano da se nastavnik za vrijeme demonstracije nalazi na takvom mjestu da ga vide svi u enici. Nakon demonstracije uenici zauzimaju poetni poloaj i nakon znaka za poetak poinju vjebati. Da bi dobio povratne informacije, ispravio pogrke treba povremeno obilaziti uenike. U toku vjebanja treba doi do izraaja i pohvala, to e uenika sigurno motivisati pa e bolje raditi i biti e manje pograka. Opepripremne vjebe trebalo bi izvoditi i uz muziku jer muzika vrlo pozitivno utjee na raspoloenje uenika. 5.DOZIRANJE Koliko puta emo jednu vjebu ponoviti, zavisi od dobi uenika, teini vjebe, vrsti vjebe, tempu rada, je li ve poznata ili nije, i o tome to se tom vjebom eli postii. Svaku vjebu treba ponoviti dovoljan broj puta, koliko puta odgovor treba traiti u reakciji uenika. Poputanje panje najbolji je znak da vjebu treba prekinuti. Orjentacije radi, tee vjebe moemo ponovoiti 5 8 puta, srednje 10 15 puta, lake do 15 puta ali i vie. Nije potrebno na svakom satu primjenjivati novi kompleks opepripremnih vjebi. Ako uenici jedno vrijeme ponavljaju odreene vjebe, bolje e ih savladati pa e i njihov utjecaj na organizam biti vei. Pri izvoenju ope pripremnih vjebi posebnu panju treba obratiti disanju. Kad se tijelo savija, skuplja, dakle kad mehaniki suavamo grudni ko, treba izdisati, a kad se tijelo uspravlja i kad se prsni ko iri, treba udisati. Da bi smo ostvarili potreban fizioloki napor u tom dijelu satu, uenici trebaju izvoditi najprije lake, pa postupno sve tee vjebe koje obino zavravaju skokovima ili posokocima. To e omoguiti da taj dio sata uistinu zavrimo tako da moemo lake prijei na glavnni dio sata, a to i jest cilj toga dijela sata. 6. ZAKLJUAK Da bi se dijete pravilno i zdravo razvijalo treba stalno stvarati uslove i raditi na jaanju djeijeg organizma, razvijati higijenske navike, kulturne navike itd. Tjelesni odgoj je sastavni dio cjelokupnog pedagokog procesa i ima veliki znaaj u razvijanju linosti djeteta. Nikada se zadaci i 51

sadraji tjelesnog odgoja ne ograniavaju samo na zdravstveno i bioloko podruje, nego obuhvataju i intelektualnu, zatim drutvenu, kao i moralnu stranu pedagokog djelovanja. Ne treba smetnuti sa uma da je to sloen proces. Znaaj tjelesnog odgoja upuuje na neophodnosti posveivanja odgovarajue panje pri izboru sadraja, metoda i oblika rada sa uenicima. Pri tome je vano voditi rauna o osnovnim uzrasnim karakteristikama uenika kako bi se sa uspjehom realizovali postavljeni ciljevi i zadaci. Jasno je da se u radu sa uenicima mora voditi rauna o uzrasnim karakteristikama, jer se samo tako moe napraviti pravi odabir vjebi i igara i jedino tako pravilno primjenuti tjelesne vjebe i pozitivno djelovati na organizam djece. 7. LITERATURA 1. Berkovi, L.(1987). Metodika fizikog vaspitanja. 2. Kos, B., Tepi, Z. (1980). Kondition durchgimnastik 1500 ubungen, Sportverlag, Berlin. 3. Leskoek, J. (1971). Teorija fizike kulture, Beograd. 4. Mati, M. (1987). as tjelesnog odgoja, Novinsko izdavako propagandna ustanova, Savez za fiziku kulturu Jugoslavije, Beograd. 5. Najteter, . (1998). Kinezioloka didaktika. Sarajevo: Federalno miistarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta 6. Poli, B. (1967). Humanizacija fizike kulture, Novinsko izdavako propagandno drutvo Partizan Beograd. 7. oe, H. (1998). Vodi za pisanje strunih i naunih radova u kineziologiji, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za fiziku kulturu, Sarajevo. 8. oe, H. (1997). Tjelesni i zdravstveni odgoj od I do IV razreda osnovne kole, Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta, Sarajevo Publishing 9. Wolf, B., Rao, I., Hadikaduni, M. (1999). Kompjuter u sportu, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za fiziku kulturu, Sarajevo. 10. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Prirunik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb.

52

Azer Korjeni Izudin Tanovi Salmir Kaplan ZNAAJ TJELESNOG VJEBANJA U SAVREMENIM USLOVIMA IVOTA Struni rad Saetak Tjelesna aktivnost ima nezamjenjivu instrumentalnu i pragmatinu vrijednost i kao takva predstavlja najbolje sredstvo za postizanje i odravanje zdravlja. Preko motorikih znanja omoguava samorealizaciju i usavravanje ovjeka ime postaje bitan faktor u izgradnji i ouvanju cjelovite linosti. Nedostatak kretanja u savremenim uslovima stvara i producira sjedeu generaciju, uprkos saznanju da su tjelesna aktivnost i tjelesno vjebanje biotika potreba ovjeka. Kljune rijei: tjelesna aktivnost, sport za sve, doivotno aktivan, razvoj, ljudske sposobnosti 1. UVOD Predmet kritikog razmatranja je nedovoljna tjelesna aktivnost ovjeka u dananjim uslovima ivljenja. S obzirom da je tjelesna aktivnost neophodna za ljudsko bie, posebno u dananjem nainu ivota ona se kao imperativ postavlja u procesu formiranja ovjekove bievitosti. Da bi opstao ovjek mora nauiti nain ivota i opstanka, odnosno obrasce ivota i norme ponaanja. Na taj nain kultura je djelo ljudi koji ive u drutvu a ovjek se upravlja pomou nauenih obrazaca ponaanja. Kultura izgraena sportom i tjelesnom aktivnou postaje civilizacijski standard preko navike stalne tjelesne aktivnosti- tjelovjebe u svim razdobljima ivota. Posebno treba naglasiti da je izraz kultura izgraena sportom i tjelovjebanjem, stil ivota koji podrazumijeva neovisnost o alkoholu, drogama, nepuenje, zdrav nain prehrane, otpornost prema stresu itd. 2. STAVOVI PREMA TJELESNOM VJEANJU Kultura sporta i tjelesno vjeanje je jedno od vrlo znaajnih ljudskih tvorevina, to nas upuuje na saznanje da ovjek tokom procesa razvoja i socijalizacije paralelno sa intelektualnim obrazovanjem mora brinuti i o svojoj tjelesnoj kondiciji i zdravlju to se postie tjelesnom aktivnou.Danas postoji mnotvo dokaza o odnosu izmeu uea u tjelesnim aktivnostima i smanjenog rizika od mnogih bolesti, odnosno da je stepen zdravlja ljudi osim nasljednog faktora i uticaja okoline, odraz naina ivota i odreene kulture ivljena. Procjena kvalitete ivota podrazumijeva kvalitetan nain ivljenja sa stilom ivota koji podrazumijeva tjelesno vjebanje kao vaan udio u stvaranju i odravanju zdravlja i zdravog ljudskog organizma. Tjelesna aktivnost koju definiramo kao pokret tijela koji je proizvela skeletna muskulatura i koji rezultira u znatnom poveanju potronje energije u odnosu na stanje mirovanja(Biberovi, Miki 2005), sada se javlja u punom svjetlu kao neophodna i bitna bioetika ideja i novovjekovna antropoloka i socijalna praksa. Sport je postao planetarna pojava i sportska dogaanja prate milioni ljudi, ali redovne tjelesne aktivnosti kod velikog broja pojedinaca ipak nisu prisutne. Uprkos brojnim kampanjama poput DOIVOTNO AKTIVNI ili SPORT ZA SVE, kao ko n c ep t ko j i mo e p o dtai s ljud e i ire slojeve stanovnitva a sve u cilju unapreenja zdravlja, uprkos saznanju o negativnim posljedicama nekretanja po zdravlje ovjeka, rezultati su slabi i este su blokade u primjeni tjelesnih aktivnosti jer pojedinac nije izgradio pozitivan i afirmirajui stav prema tjelesnom vjebanju. Tu je i nada za zaetak novog naina ivljenja to podrazumijeva promjenu stava i stvaranje novih navika. Naravno da rjeenje ovog kulturnog problema trai izgradnju i razvoj strategije za promociju tjelesnih aktivnosti u cilju poboljanja zdravlja to podrazumijeva da kampanja doivotno aktivni integrira direktno oglaavanje preko televizije sa nizom javnih odnosa, promotivnih inicijativa i podrkom u velikom broju raznih profesionalaca koji rade na promociji tjelesne aktivnosti (Biberovi, Miki 2005) Razvoj tehnike, tehnikih sredstava i tehnologije doveo je ovjeka u stanje nedovoljne tjelesne aktivnosti to je usko povezano sa zdravstvenim stanjem ljudi. Kao posljedica 53

razvoja tehnologije i tehnikih sredstava savremeni ovjek je smanjio obim kretanja i po podacima Svjetske zdravstvene organizacije WHO od nekretanja kao uzroka smrti svake godine umire 2 miliona ljudi. Ljudski organizam evolucijom je formiran za lokomociju tj. tjelesna aktivnost je neophodna za pravilno funkcioniranje i zdravlje ali savremeni ovjek ne uspijeva promijeniti statiki nain ivota to se esto opravdava nedostatkom vremena, i sva saznanja o negativnim posljedicama nekretanja po zdravlje ne nalaze primjenu. Tjelesna aktivnost i tjelovjeba utjeu na organizam u cjelini, prvenstveno na kardiovaskularni, respiratorni i miino- kotani sistem kao funkcionalne sposobnosti organizma. Ukupni utjecaj daleko je vei jer se poboljava metabolizam i iskoritavanje materija u organizmu to dovodi do optimalizacije funkcionalnih sposobnosti organizma. U tom smislu obrazovanje stanovnitva podrazumijeva shvaanje same sutine vanosti tjelesnih aktivnosti u odnosu spram zdravlja i ukupnog nivoa psihofizikih i funkcionalnih sposobnosti koje su osnovni pokazatelj stepena zdravlja ljudi. Oivljava se osobiti elan zasnovan na starogrkom principu - sklad duha i tijela, to je povratak sporta na antropoloke i agonalne osnove. To je i odgovor na sve vidove komercijalizacije sporta i njegovih kompetitivnih i produktivistikih obiljeja koja trae samo i jedino rekord. 3. POSLJEDICE PO LJUDSKO ZDRAVLJE Visoki nivo i sposobnost tjelesne aktivnosti predstavlja bitnu injenicu kriterija zdravlja koje se zasniva na tri aspekta: somatski, mentalni i socijalni, kada se istovremeno kroz tjelesnu aktivnost odvija proces razvoja linosti kroz realiziranje uroenih ili steenih sposobnosti. Tabela 1.- Procjena WHO (2005) o deset vodeih faktora povezanih s ukupnom smrtnou
Rizini faktori 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Povieni krvni tlak Puenje Poviena razina holesterola Povien indeks tjelesne mase Tjelesna neaktivnost Niski unos voa i povra u prehrani Alkohol Zagaenje zraka u okoliu Neodgovorno spolno ponaanje Profesonalna izraenost karcinogenima Udio 26,4 % 21, 3% 18,3% 11,9% 6,9% 5,2% 4,1% 0,6% 0,6% 0,6%

Tabela 2.- Podaci Slube za zdravstvenu statistiku Zavoda za javno zdravstvo FBiH o broju umrlih za FBiH od kardiovaskularnih oboljenja u 2009
Po Desetoj meunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti grupa (I00-I99), ukupno i po spolnoj strukturi broj umrlih od kardiovaskularnih oboljenja: Ukupno: 10 681 5 021- mukarci 5 660- ene

54

Ukoliko tjelesna aktivnost sa svim navedenim pozitivnim posljedicama ne doe do punog izraaja u procesu razvoja ljudskog bia ne moe se govoriti o cjelovitoj linosti i visokom nivou ukupne kulture ivljenja. Dakle, nije samo u pitanju najjai razlog- da se tjelesnim vjeanjem postie i odrava zdravlje, ve da ovjek svoje sposobnosti razvije ravnomjerno (intelektualno, emocionalno, drutveno i tjelesno). Uz moralne i intelektualne vrline ovjek treba razvijati i tjelesne vrline snage, brzine i izdrljivosti, jer zapostavljanje tjelesne aktivnosti znai zapostavljanje tjelesnog i zdravstvenog aspekta to naruava cjelovitost ljudskog bia. Moramo biti ipak svjesni da ivimo u vremenu kada sve vie dolaze do izraaja vrijednosni sudovi i kriteriji preko kojih smo izloeni manipulacijama, lanim vrijednostima i iluzijama. Medijska i informacijska scena najee su u funkciji moi profita koja sve druge vrijednosti podreuje svojim interesima, a pojedinac postaje nemoan u tom sukobu vrijednosti. Imajui u vidu afirmaciju i razvoj ovjekove iskonske prirode i prirodne potrebe za kretanjem kao biotike osnove, jasno je da se radi o realizaciji i usavravanju sposobnosti koje pripadaju ljudskoj prirodi. Kako je sport sociokulturni produkt, sve aktivnosti kao: -SPORT ZA SVE -SPORT NA SVAKOM MJESTU -SPORT U SVAKO VRIJEME pruaju radost, linu sreu, zadovoljstvo i osnova su za ovjekovo zdravlje pogotovo u uslovima rairene hipokinezije to potvruje da je iskonska ovjekova potreba za kretanjem sastavni dio ukupnih ljudskih potreba i aktivnosti. Promatranje sportskih dogaaja i ulaganja u vrhunski sport u cilju postizanja rezultata nee promijeniti poloaj i poziciju ovjeka u dananjem nainu proizvodnje i vremenu. Pogotovo je tetno stvarati iluziju da je tjelesno vjebanje koje ukljuuje iroke slojeve kroz ve navedene aktivnosti manje vrijedno od takmiarskih sportova kod kojih se naalost razvija nasilniki agonizam. Kada kod pojedinca uspijemo razviti pozitivan stav o potrebi redovne tjelesne aktivnosti i vjebe, i pone primjena u praksi moe se govoriti o procesu sistematskog izgraivanja i formiranja ovjeka kao cjelovite linosti koji se kroz proces rekreacije (lat. ponovno stvaranje) vraa svojoj bievitosti i iskonskoj ljudskoj prirodi. 4. ZAKLJUAK Kako je tjelesna aktivnost biotika potreba ovjeka jasno je da ima nezamjenjivu funkciju u cilju postizanja odranja zdravlja. Isto tako cjeloivotno tjelesno vjeanje prikladno starosnoj dobi, ima svoju svrhu u koliko je sastavni dio izgradnje cjelovite ovjekove linosti. Takav stav treba da zahvati iroke drutvene slojeve, jer ovjekova potreba za kretanjem je iskonska ovjekova potreba. Bitan uslov za to je izgradnja navika i stavova jo u ranoj mladosti to je prvenstveno zadaa nastavnog osoblja i svih koji provode tjelesne aktivnosti djece i omladine. Literatura: 1. Kinkela, D., onli,V.,Moretti, V. (2008). Cjeloivotno tjelesno vjebanje za odrivi razvoj, Zbornik radova Meunarodne konferencije: Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj. Plitvice. 2. ile, B. (1976). Povijest sporta. Zagreb. 3. Grupa autora. (1969). Teorija fizike kulture. Beograd. 4. Biberovi, M., Miki, B. (2005). Strategije i politika za promociju tjelesnih aktivnosti za poboljanje zdravlja, Sport, br 2, (str. 123-128), Tuzla 5. Kozaranin, A. (2005). Kinezioloka sociologija, Sarajevo 6. Martini, T. (1977). Slobodno vrijeme i suvremeno drutvo. Zagreb: Informator. 7. Huizinga, J. (1992). Homo ludens. Zagreb: Naprijed. 8. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M. (1994). Civilizacijski trendovi i biotiki opstanak ovjeka, Napredak, Vol. 135, br 4, (str.447-451), Zagreb 55

Izudin Tanovi, Azer Korjeni, Hajriz Beirovi MENADMENT ORGANIZACIJE I STRUKTURE RAZVOJA INVALIDNOG SPORTA U BiH Struni rad Kljune rijei: sport, invalidi, menadment, organizacija, struktura razvoja. 1. UVOD

organizovane radi postizanja sportskih dostignua, osoba sa tjelesnim invaliditetom, a koja se ostvaruju prema utvrenim takmiarskim pravilima (sportska takmienja), odnosno planiranom i programiranom radu sportskih aktivnosti. Takoer to je tjelesna aktivnost i igre invalida koje se organizovano izvode radi unapreivanja zdravlja, ili rekreacije, odnosno poboljanja sveukupnog psihofizikog stanja invalidnih osoba. Obzirom na sve predhodno izneene uslove moemo rei da je sportista invalid, osoba koja sudjeluje u invalidnim sportskim takmienjima ili sportskim priredbama kao lan sportskog invalidnog kluba ili sportskog drutva koja obavlja takmiarsku sportsku djelatnost ili kao osoba koja samostalnim radom obavlja sportsku takmiarsku djelatnost u okviru invalidnog sporta. 2. ORGANIZACIJA I STRATEGIJA INVALIDNOG SPORTA Pod sportskim i rekreativnim aktivnostima invalida smatraju se sve one, fizike aktivnosti invalida u sportu i rekreaciji koje imaju za cilj prije svega popraviti, ouvati i unaprijediti psihofiziki status invalidnih osoba. Dakle sport invalidnih osoba obuhvaa jednu iroku lepezu sportskih zanimanja i sportskih aktivnosti koju moemo svrstati u sljedee kategorije: sudjelovanje u sportskim takmienjima invalida, sportska rekreacija invalida, sportska edukacija (trening ili obuka) invalida, organizacija rada u okviru sportskog invalidnog kolektiva upravljanje i rukovoenje sportskim objektima za invalidni sport. Da bi smo to kvalitetnije osmislili i organizovali sportsko-rekreativne aktivnosti invalida, neophodno je da sportske i rekreativne aktivnosti, posmatramo i analiziramo kao dva zasebna 56

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u svojoj bliskoj prolosti doivjela jednu moemo slobodno rei, vjetaki izazvanu ljudsku kataklizmu iji je neeljni efekat bio enormno visok broj invalida svih zdravstvenih i uzrasnih kategorija kao i spola. Uzimajui u obzir i prirodni prirataj invalidnih osoba dolo se do jedne brojano veoma ozbiljne populacije, za koju je bilo neophodno u cilju zdravstvene rehabilitacije, socijalne resocijalizacije i ukljuivanja u normalne ivotne tokove obezbjediti programe edukacije i rada u svrhu ouvanja i unapreenja njihovog psihofizikog statusa. U prirodi svake bioloke jedinke lei potreba za kretanjem koja je kod zdravstveno hendikepiranih osoba jo znatno izraenija i poeljnija. Invalidne osobe imaju potrebu za bavljenjem trajnom i primjerenom tjelesnom aktivnou. Ukljuivanje osoba s invaliditetom u razliite kinezioloke aktivnosti je osnovna pretpostavka za njihovu adaptaciju na novonastale uslove ivota. Sudjelovanje u kineziolokim aktivnostima ublaava promjene u ponaanju koje se gotovo redovito javljaju nakon nastanka invaliditeta (Trkulja Petkovi 1996). Upravo ova populacija i njihov psihofiziki status bili su generator ubrzanog razvoja invalidnog sporta na prostoru nae drave kao i regiona. Invalidni sport, u pravom smislu rijei predstavlja tjelesne aktivnosti i igre

prostora tjelesnih aktivnosti, koja imaju zajedniki opti cilj i zadatak, ali takoer i dva zasebna prostora koja imaju razliite vrste pozitivnih uticaja na invalidna lica i razliite specifinosti same organizacije izvoenja ovih aktivnosti sa invalidnim osobama. Posebno treba istaknuti da se metode organizacije i izvedbe tjelesnih aktivnosti invalidnih osoba kao i specifini ciljevi i zadaci ovih aktivnosti znatno razlikuju u sporta i rekreaciji.

3. STRATEGIJA RAZVOJA INVALIDNOG SPORTA I REKREACIJE Radi promocije obavljanja sportskih djelatnosti i ostvarivanja drugih zajednikih interesa, a naroito radi sudjelovanja u sportskim takmienjima invalidnih osoba osnivaju se sportski savezi invalida, zajednice sportskih udruenja i saveza invalida i to: na nivou drave nacionalni sportski savezi invalida, na nivou entiteta entitetski sportski savezi invalida, na nivou kantona kantonalni sportski savezi invalida i na nivou grada gradski sportski savez invalida. Na svim ovim organizacijskim nivoima mogu se formirati i zajednice sportskih udruenja i saveza za invalidni sport. Specifinost drutveno politikog i regionalnog ustroja drave BiH, iziskuje i specifian ustroj organizacije i strategije razvoja invalidnog sporta u BiH. U emi br.2. prikazana je trenutna ema organizacije i strategije razvoja sporta i rekreacije invalidnih osoba u BiH.

Sportski savezi invalida, u svom djelokrugu na odgovarajuem nivou, naroito treba da podstiu i promoviu odgovarajuu granu invalidnog sporta, odnosno sportsku aktivnost invalida, usklauju aktivnosti svojih lanica, organizuju i provode sistem takmienja, ureuju pitanja koja se tiu registracije sportaa, statusa sportaa i drugih sportskih radnika u invalidnom sportu, te donose pravilnik disciplinske odgovornosti sportaa i sportskih radnika u invalidnom sportu, brinu o unapreenju strunog rada i osposobljavanju strunih radnika, brinu o unapreenju sportskih 57

dostignua, brinu o vrhunskim sportaima, te da obavljaju i druge poslove i zadatke ureene i odreene vaeim zakonskim i podzakonskim aktima. 4. MENADMENT LJUDSKIH RESURSA U ORGANIZACIJI INVALIDNOG SPORTA Invalidni sport obuhvata iroku lepezu poslova a samim tim i organizacijskih sposobnosti. Pored samih konzumenata sportskih invalidnih aktivnosti(sportisti i rekreativci invalidi), organizacija rada podrazumjeva i veliki broj osoba koje obuavaju (pripremaju i usavravaju) invalidne osobe za sudjelovanje u sportskim takmienjima ili sportskim priredbama ili planiraju, organiziraju i vode aktivnosti i igre iz domena invalidnog sporta (treneri, instruktori, sportski pedagozi, voditelji rekreacije i sl.). Radi promocije obavljanja sportskih djelatnosti iz domena invalidnog sporta i ostvarivanja drugih zajednikih interesa, a naroito radi sudjelovanja u sportskim takmienjima invalidnih osoba, neophodno je osnovati sportski savezi invalida i zajednice sportskih udruenja invalida i to: na nivou drave nacionalni sportski savezi invalida (Savez za sport i rekreaciju invalidnih osoba BiH), na nivou entiteta entitetski sportski savezi invalida( SS F BiH i SS RS), na nivou kantona (kantonalni sportski savezi invalida) i na nivou gradova (gradski sportski savez invalida). Na svim ovim organizacijskim nivoima mogu se formirati i zajednice sportskih udruenja i saveza za invalidni sport. U invalidni sport takoer ubrajamo poslove i aktivnosti osoba koje sudjeluju u organizovanju i voenju sportskih takmienja i sportskih priredbi za invalidne osobe (sudije, mjerioci vremena, organizatori, voditelji programa, slubeni predstavnici i sl.). Sportskom djelatnou u okviru invalidnog sporta, smatraju se i organizovane izvannastavne ili izvankolske uenike i studentske tjelesne aktivnosti i igre organizovane za osobe sa invaliditetom, usklaene prema radnim, tjelesnim i mentalnim sposobnostima. Od posebnog su interesa tjelesne aktivnosti i igre invalida, koje se organiziraju i provode radi unapreivanja zdravlja, socijalizacije i resocijalizacije, odnosno unapreenja opteg psihofizikog statusa invalidnih osoba poev od djece pa do osoba u poznim godinama. Ovaj interes obuhvata i rekreaciju invalidnih osoba kao i postizanje vrhunskih sportskih dostignua na svim nivoima takmienja (BIH, Evropi i Svijetu). Invalidne sportske djelatnosti su organizovane uglavnom kroz udruenja graana (sportski klubove invalida, drutva sportske rekreacije i sl.), ustanove, trgovaka drutva sportske i medicinsko- rekrativne opreme i fizike osobe kroz samostalni rad u okviru invalidnog sporta. Radi obavljanja sportskih djelatnosti i uestvovanja sudjelovanja u sportskim takmienjima invalida, sportske rekreacije invalida, sportske edukacije (obuke) i upravljanja sportskim objektima, neophodno je osnovati i udruenja pravnih i fizikih lica, ijim osnivanjem e se uz primjenu vaeih zakonskih propisa, invalidni sport znatno unaprijediti i materijalno osigurati, a samim tim i omasoviti to i jeste prevashodan zadatak sporta i rekreacije invalidnih osoba. Sportski klubovi, udruenja graana i fizike osobe moraju biti pravno i zakonski registrovane za obavljanje sportske djelatnosti sudjelovanja u takmienjima invalida, zatim moraju imati odgovarajuu infrastrukturu (sportske objekte), sportsku opremu i moraju ispunjavati uslov strunosti po pitanju ljudskih resursa koji se angauju u organizaciji i samom takmienju. 5. MENADMENT SPORTSKIH OBJEKATA U INVALIDNOM SPORTU Sportsko rekreativne aktivnosti invalidnih osoba, znatno se razlikuju od masovnog bavljenja sportom i rekreacijom zdravih osoba. Iz tih razloga i koncept razvoja menadmenta organizacije i strategije razvoja sporta i rekreacije invalidnih osoba, se zasniva na sasvim drugaijim osnovama u odnosu organizaciju i strategiju razvoja sporta i rekreacije zdravih osoba. Materijalnu podrku u smislu razvoja i unapreivanja pojedinih sportskih i rekreativnih aktivnosti invalidnih lica, mogue je realizovati uz pomo i podrku o poslovno-tehnikoj saradnji sa mnogim vodeim naunim i tehnolokim institucijama za razliliite oblasti koje su od znaaja za razvoj sporta invalidnih lica. Ovakve aktivnost predstavljaju provjereni model, s obzirom da na temelju ovakve saradnja u proteklmo periodu, obezbijeene su jako dobre polazne osnove za razvoj raznih grana sporta i sportsko - rekreativnih aktivnosti. Ukljuivanjem u aktivnu saradnju sa nauno obrazovnim sportskim institucijama, mogue je obezbijediti i uslove i objekte za praenje, testiranje i mjerenje invalidnih sportaa, kao i provesti edukaciju trenera u sportu invalida. Sve ove aktivnosti u okviru invalidnog sporta obavljaju se u specifinim prostornim i materijalnotehniki prilagoenim uslovima i propisima. Objekti za odravanje invalidnih takmienja moraju biti osmiljeni, planirani 58

i prilagoeni invalidnom sportu, te da su istovremeno usklaeni sa pravilima nacionalnih sportskih saveza za invalidni sport, ijom su regulativom ureeni sistemi sportskog takmienja invalida. Pod sportskim objektima za sportska takmienja i rekreaciju invalida smatraju se zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne ureene povrine koje zadovoljavaju uslovima za obavljanje ivalidne sportske djelatnosti. Sportskim objektima u invalidnom sportu nemoemo smatrati prostore koji slue za obavljanju drugih djelatnosti, a povremeno se koriste i za obavljanje sportskih djelatnosti, odnosno objekti koji po svojoj funkciji i infrastrukturi nezadovoljavaju standarde za odravanje sportskih takmienja invalida i sportsko-rekreativnih tjelesnih aktivnosti invalida. Radi planske izgradnje i obnove objekata te promocije invalidnog sporta na odreenom podruju, u postupku prostornog planiranja i ureivanja prostora, izrauje se sistem sportskih objekata. Prema dostupnim podacima Saveza za sport i rekreaciju invalida BiH, u Bosni i Hercegovini, procentualno izraeno postoji svega 3% sportskih objekata, koji su uglavnom infrastrukturalno u graevinsko-tehnikom smislu, renovirani i prestruktuirani za odravanje sportskih aktivnosti i sportskih takmienja invalidnih osoba. Na nivou entiteta i kantona, utvrena je zakonska regulativa kojom se svi novoizgraeni sportski objekti, kao i ve postojei moraju, prilagodit potrebama i mogunostima osoba sa invaliditetom bez obzira dali se radi o profesionalnom, amaterskom ili rekreativno - sportskim aktivnostima. 6. ZAKLJUAK Postojee stanje sistemskog ustroja invalidnog sporta u Bosni i Hercegovini, nije u skladu s organizacijom navedenih aktivnosti na meunarodnom nivou, to objektivno upuuje na potrebu prihvaanja meunarodnog modela menadmenta organizacije i strukture invalidnog sporta, pri emu se svakako treba voditi rauna o specifinostima drutveno politikog i nacionalnog ustroja Bosne i Hercegovine. Organizacija i menadment invalidnog sporta, mora obuhvatiti pored takmiarskog dijela i programe sportsko-rekreativnog individualnog vjebanja. Organizacija i oblici vjebanja za osobe s invaliditetom imaju mnoge tehniko - tehnoloke specifinosti same realizacije to se najbolje oituje u komparaciji sa sportsko-rekreativnim programima zdravih osoba. Dakle razvoj ovakvih programa invalidnog sporta i sportsko-rekreativnih aktivnosti, u naim uslovima iskljuivo zavisi od podrke ire drutvene zajednice i sa te strane neophodno je zakonski urediti i dati poseban znaaj i podrku projektima organizacije i razvoja invalidnog sporta i rekreacije. Bez takve sistemski ureene podrke, menadment organizacije i strukture razvoja invalidnog sporta ne moe doivjeti svoju ekspanziju razvoja. Sem toga ta podrka, istovremeno je klju uspjeha ne samo u cilju razvoja invalidnog sporta, ve uopte garancija bre integracije invalidnih osoba u svakodnevne ivotne i drutvene tokove. 7. LITERATURA 1. Ciliga, D. i Petrinovi, L. (2001). Sport osoba s invaliditetom. Zbornik radova, 10. Zagrebakog sajma sporta i nautike, 23.-24.02.2001. 2. Council of Europe (1987). European Charter for Sport for All: Disabled persons. Strasbourg: Council of Europe. 3. Malacko, J. i Rao, I. (2006). Menadment ljudskih resursa usportu. Sarajevo. Fakultet spota i tjelesnog odgoja, 4. Pavlek, Z. (1998). Promjena strukture u trinom komuniciranju. Zagreb Sveuilini udbenik, 5. Prulj, D., Stoiljkovi, S. (2000) Neka pitanja planinarenja, praenja i valorizacije rada u sportu. Ni . Osmi meunarodni nauni skup FIS komunikacije 2000. Ni; 6. Rai, A. (2008). Kompetencije sportskih menadera i evropski model njihovog obrazovanja. Zagreb. Kinezioloki fakultet. 7. Trkulja Petkovi, D. (1998). Znaaj programiranih aktivnih odmora za ouvanje i unapreenje zdravlja osoba s invalidnou i oteenim zdravljem. Sport za sve, 16(14):18-20

59

Tomislav Radi Almir Popo Vedran Ugljen


METODIKA RADA SA MLAIM KOLSKIM UZRASTOM U RUKOMETU Struni rad

Saetak
Kinezioloka metodika oznaava znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, sportu, sportskoj rekreaciji i kineziterapiji. Rukomet spada u grupu polistrukturalnih kompleksnih aktivnosti gdje dominiraju gibanja ciklino-aciklinog karaktera. Polazei od opih obrazovno odgojnih ciljeva rukometne igre, a sukladno sa temeljnim principima i specifinostima sadraja u radu sa mlaim skupinama u rukometu vano je naglasiti da temeljni uvjet da se sve radi u skladu s karakteristikama njihova rasta i razvoja. Radi boljeg razumijevanja pojedinog djela treninga objasniti emo ulogu i analizirati ciljeve, zadatke,sadraje i organizaciju uvodnog, pripremnog, glavnog i zavrnog dijela. Za uspjean rad sa mlaim kolskim uzrastom u rukometu potrebno je mnogo imbenika posebno vano mjesto zauzimaju organizacijski oblici rada. Kada govorimo o metodici rada sa mlaim kolskim uzrastom vano je da djeca tu ne ue samo rukometne vjetine, nego se oni kroz trening ujedno i obrazuju. Kljune rijei: Rukomet, mlai kolski uzrast, metodika rada 1. UVOD Kinezioloka metodika oznaava znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, sportu, sportskoj rekreaciji i kinezi terapiji (Findak, 1993). Ono to je poelo kao igra za gimnastiare i atletiare u Danskoj, evaluiralo je u svjetski pokret, u rekreacioni, kolski i takmiarski sport, i za mukarce i za ene. Rukomet spada u grupu polistrukturalnih kompleksnih aktivnosti gdje dominiraju gibanja ciklino-aciklinog karaktera, koja su obiljeena elementima tehnike, taktike i pravilima igre. Rukomet je sportska igra i vid rekreacije u kojoj igrai jedne ekipe meusobno dodaju loptom sa ciljem da je nastoje ubaciti u protivnika vrata. To je igra za oba spola i sve vrste uzrasnih kategorija. Svaka ekipa se sastoji od 16 igraa(7 aktivnih i 9 rezervnih).Igra se po dva poluvremena od po 30 minuta, i momad koja postigne vie golova je pobjednik. Kad govorimo o mlaem kolskom uzrastu u rukometu onda tu podrazumijevamo uzrast od 7 do 14 godina. Polazei od opih obrazovno odgojnih ciljeva rukometne igre, a sukladno sa temeljnim principima i specifinostima sadraja rukometne igre u radu sa mlaim dobnim skupinama u rukometu vano je naglasiti da temeljni uvjet da se sve radi u skladu s karakteristikama njihova rasta i razvoja, te osobinama i sposobnostima. Iako se smatra da su anatomsko fizioloke karakteristike kod svih dobnih skupina iste, ipak prisutne su razlike o kojima treba brinuti kad je rije o radu sa mladim dobnim skupinama. Jedan od osnovnih preduvjeta rada je kvalitetno i permanentno planiranje za realizaciju treninga, ispunjenje definiranog cilja i zadataka u radu sa mlaim dobnim skupinama u bilo kojoj sportskoj grani..Pored toga to svaki trener tei da napravi sto vie kvalitetnih rukometaa, potencijalnih kandidata za nacionalnu reprezentaciju, ipak glavi i osnovni cilj je stvaranje kompletni i zdravih osoba koje e se moi profilirati u drutvu. 2. STRUKTURA I ULOGA TRENINGA Iako rukometni trening predstavlja jednu cjelinu u sklopu tjednog, mjesenog ili godinjeg ciklusa on se moe podijeliti na vie zasebnih cjelina. Radi boljeg razumijevanja pojedinog djela treninga objasniti emo ulogu i analizirati ciljeve, zadatke, sadraje i organizaciju uvodnog, pripremnog, glavnog i zavrnog djela treninga.

60

Uvodni dio: Cilj uvodnog dijela treninga je da se djeca pripreme organizacijski, fizioloki, emotivno i intelektualno za daljnji napor koji slijedi u treningu. Uvodni dio traje izmeu 5 8 minuta, sadraji koje koristimo moraju biti takvi da jednostavno i adekvatno ispunimo zadatke uvodnog dijela treninga.ovdje veinom koristimo odreene igrice. .Sama injenica to igra automatski podrazumijeva simboliko sukobljavanje dvaju suprotstavljenih protivnika, ime se zadovoljava osnovna ljudska potreba za nadmetanjem i usporeivanjem, dovodi igru u prednost spram ostalih trenanih sadraja u radu sa djecom. Pripremni dio: sata ima za cilj da se primjenom ope pripremnih vjebi sporta pripremi za odgovarajui napor koji ce slijediti. Ovaj dio traje 8-15 minuta. Tu se koriste vjebe oblikovanja i istezanja muskulature, a svaka se vjeba se ponavlja od 18-10 ponavljanja. Posebna panja se treba posvetiti velikim miinim grupama(trbuh i lea), jer su oni veoma bitni za pravilno dranje tijela to je u ovom uzrastu od presudne vanosti. U ovom dijelu se mora odravati ugodna atmosfera za daljnji rad, razvijanje zajednitva i usvajanje radnih navika. Glavni dio: Cilj glavnog dijela treninga je da se pomou odreenih vjebi predvienih programom stvore najpovoljniji uvjeti za ostvarenje postavljenih zadaa za taj trening, a isto tako omoguiti utjecaj na antropoloki status treniranog sportaa. Ovaj dio treninga traje 35-65minuta. Odreeni problem koji elimo rijeiti obino dolazi iz predhodnog dijela utakmice ili neki od segmenata koji u prijanjem treningu nije dovoljno usvojen. Uloga trenera u ovom dijelu je najvanija jer treba organizirati rad, korigirati, izdavati upute i to je najvanije u samoj pripremi treninga brinuti da je trening u skladu sa nivoom odreene dobne skupine. Zavrni dio: Ovaj dio treninga za cilj ima da se fizioloke,emocionalne i psihike funkcije vrate na priblino onu razinu koja je bila prije poetka samog treninga.Tu trener ima zadatak da bira one sadraje u kojima prevladavaju mirnije aktivnosti Treba takoer brinuti i o odgojnim zadacima koji se oituju u razvijanju zdravstveni higijenskih navika i usvajanju radnih navika mladih sportaa Pored ciljeva i zadataka koji se trebaju ispuniti treba se pridravati iosnovnih metodikih naela i principa(odgoja, zdravlja,zornosti, raznovrsnosti, svjesnosti i aktivnosti). 3. ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA Za uspjean rad sa djecom predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta u rukometu potrebno je mnogo imbenika meu kojima vano mjesto zauzimaju organizacijsko oblici rada Frontalni oblik rada: je jedan od najkoritenijih oblika rada sa mlaim dobnim skupinama gdje ce trener e najprije vjebu objasniti, demonstrirati i tek onda je izvode djeca uz stalnu korekciju trenera. Ovaj oblik rada je jako poeljan u radu jer se moe koristiti u svakom dijelu treninga. Grupni oblik rada: je specifian jer su djeca prije izvoenja odreene radnje ve rasporeena u grupe.Zavisno od toga kako su djeca podijeljena postoje i ove odreeni oblici: rad u paru, trojke, etvorke ili nekoliko paralelnih odjeljenja.Za koji emo se oblik odluiti ovisi od onoga to elimo postii na treningu.Takoer bi bilo poeljno da trener igrae raspodjeli u homogene grupe na osnovu na osnovu antropolokog statusa treniranog djeteta, ali i pozicije koju pojedino dijete igra. Pored gore navedenih postoji i individualni oblik rada ali se on ne koristi mnogo u radu sa mladim kolskim uzrastom. 4. PROGRAM RADA Posebna panja u ovom dijelu e biti usmjerena na tehniku igre sa i bez lopte. Kretanja koje se vre bez lopte su lokomotorna i pomou njih se tijelo premjeta u prostoru zavisno od taktikih zadataka za vrijeme treninga ili utakmice(Andri,2006).U elemente tehnike bez lopte koje polaznik kole rukometa mora savladati ubrajaju se :povaljka u stranu i nazad, upija, pad rolanjem, blokiranje uta, oduzimanje lopte, osnovni rukometni stavovi (paralelni i dijagonalni), kretanja u stranu(dokorakom i unakrsnim korakom) i odbrana iz osnovnog stava.

61

U tehniku sa loptom se ubrajaju specifina kretanja igraa koja samom rukometu i daju karakteristian stil. U odnosu na nain kako se lopta hvata, baca, dri, gura u mjestu i prostoru u tehniku s loptom se ubrajaju: hvatanje, dodavanje, voenje lopte, fintiranje, utiranje, tehnika golmana. Jedino uzajamno koritenje obje tehnike omoguuje nam racionalnije koritenje psihofizikih osobina igraa i uspjeno provoenje tehnike igre.Prilikom izvoenja tehnikih elemenata rukometne igre treba najprije bezuvjetno inzistirati da se tehnika izvodi pravilno, tek nakon toga izvoditi je u situacijskim uvjetima sa naglaskom na to vei broj ponavljanja uz efikasno koritenje vremena , prostora i opreme koja nam je na raspolaganju. 5.ZAKLJUAK Kada govorimo o metodici rada sa mlaim kolskim uzrastom u rukometu vano je istai da djeca tu ne ue samo rukometne vjetine, nego se oni kroz trening ujedno i obrazuju u pravom smislu rijei. Rukomet spada u jednu od najrasprostranjenijih i najpopularnijih igara sa loptom i ona kao rijetko koja druga sportska igra sadri sve prirodne oblike kretanja koja su ravnomjerno rasprostranjena u rukometu. Rukomet takoer sudjeluje u razvoju funkcionalnih potencijala te omoguava svestrano i potpuno unapreenje svih motorikih sposobnosti.Mlai kolski uzrast je dob kada pokazuju veu panju i koncentraciju kao i vei interes za sport pa tako i za rukomet(Tomljanovi i sur.1982). Takoer su u ovom uzrasnoj kategoriji moe posebno utjecati na brzinu,preciznost i koordinaciju dok manje na eksplozivnost.,zbog ega treba ii na one elemente koji su djeci tog uzrasta dostupni. Stoga je od presudne vanosti da sa djecom mlae kolske dobi, koja ine populaciju kole rukometa, rade struno educirani kadrovi, koji posjeduju psiholoka i pedagoka znanja, te primjenjuju odgovarajue metode s obzirom na dobne specifinosti i razvojne znaajke mladih rukometaa. Od trenera se trai da bude paljiv, srdaan, strpljiv, susretljiv, da vjeruje u zajedniki uspjeh i rad, da bude mladoj osobi cijelo vrijeme provedeno na treningu pri ruci , u svim, pa i u tzv. kriznim situacijama te da zrai radnom energijom i optimizmom. Trener mora posjedovati sve karakteristike dobrog uitelja to podrazumijeva da mora biti dobar pedagog, komunikator, strunjak i odgajatelj kako bih djeci omoguili da vrijeme koje su proveli u rukometu zauvijek ostane u pozitivnom sjeanju.od sposobnosti osoba koje rade sa djecom ove uzrasne kategorije najvie ovisi ne samo kakve emo rukometae imati nego i ono najvanije kakve emo osobe iznjedriti. 6.LITERATURA 1. Andri.Z. (2006). Rukomet tehnika. Konjic: Vlastito izdanje. 2. Findak.V. (1993). Prirunik za sportske trenere. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu 3. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Prirunik za nastavnike tjelesne zdravstvene kulture, kolska knjiga, Zagreb. 4. Tomljanovi, Z., Mali, Z. (1982). Rukomet teorija i praksa. Zagreb: Sportska tribina. 5. oe, H., Meki, M., Rao, I. (1998). Vodi za pisanje strunih i naunih radova u kineziologiji Sarajevo: FFK. 6. oe, H. (1997). Tjelesni i zdravstveni odgoj od I do IV razreda osnovne kole, Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja nauke kulture i sporta, Sarajevo Publishing

62

ISSN 1512 - 875X

9 771512 875004