*** II.

NACIONALNI DIO ***

SKULPTURA
Antonio Canova (1757. - 1822.) Portreti obitelji Lavala Nugenta, 1822., HPM Rijeka Anton Dominik von Fernkorn (1813. - 1878.) koluje se u Mnchenu. Pod utjecajem Thorvaldsena. Klasicistiki ozbiljan do neobarokno slikovit i energian izraz. Njegov Lav u Aspernu, 1858. pokazuje odmak od klasicizma ka neobaroku. Nadvojvoda Karlo (koji je porazio Napoleona kod Asperna), 1859. Princ Eugen Savojski, 1865. Bista Lavala Nugenta i supruge, 1851., Pomorski muzej u Rijeci, AMZ Sveti Juraj, 1853. u Zg od 1867.
(Maksimir tj. Jurjaves Stross. trg / Zrinjevac Trg M. Tita)

Zmaj (bazilisk tj zmajo-pijetao) na Trsatu u Rijeci i u Bosiljevu, za obitelj Nugent, 1863. Jelai 1866. (Markoaurelijevski) - 1866. se Fernkorn razbolio i odlazi u senatorij. Merkur na Hotelu Dubrovnik, Zgb BDM s 4 anela na Bolleovu vodoskoku ispred Zg katedrale, 1873. Vatroslav Donegani (Rijeka 1836. akovo 1899.) Altarium fabricator Gamulin kolovao se na akademiji u Veneciji, gdje je 1856. nagraen. Konkurirao je za spomenik banu Jelaiu. Strossmayer mu plaa studij u Rimu, pa ga 1867. zove u akovo. Donegani postaje nadzornik izgradnje katedrale, za koju radi kipove i reljefe. Portretirao Strossmayera. Ivan Rendi (Imotski 1849. Split 1932.) Djetinjstvo je proveo u Supetru na Brau, gdje ga je kamenarska tradicija uputila ka kiparstvu. Ui kod transkog drvorezbara, pa odlazi u Firenzu kod Duprea, gdje se formira u smislu realizma. Strossmayer mu postaje mecena. Zamilja galeriju portreta hrvatskih velikana maa i pera, zapoevi je s portretom Ivana Gundulia 1877. nastanio se u zagrebu, gdje na Zrinjevcu izvodi Gundulia, Medulia, Klovia, Frankopana, Juriia, kao i nadgrobne spomenike na Mirogoju, i u Trstu Hercegovka (Trst), slino: Zora, 1874. Ne naavi u Zagrebu mogunosti za stalan rad, seli u Trst (1881. 1921.) i tu radi narudbe za cijelu Hrvatsku, pa i Srbiju u Crnu Goru. Izvodi spomenike: fra Andriji Kaiu Mioiu (1891.), Petru Preradoviu (1894.) Zagreb Ivanu Gunduliu Dubrovnik

Robert Frange Mihanovi (1872. 1940.) kolovao se na Obrtnoj koli u Zagrebu 1889. g., te je nastavio kolovanje u Beu, na Akademiji (1894. 5.) Usavravao se kod Rodina u Parizu 1900.-1. Tu upoznaje i Medarda Rossa. Nastavnik je na Obrtnoj koli, a od 1907. do 1940. na Akademiji. Sudjeluje u osnivanju Drutva hrvatskih umjetnika Lada 1897. i Umjetnike akademije, 1907., uz koju je utemeljio ljevaonicu i doveo prve ljevae. Jo za vrijeme studija u Beu, I. Krnjavi od njega naruuje reljefe u bronci za zgradu Odjela za bogotovlje i nastavu u Opatikoj 10. Teologija, 1893. Medicina, 1894. Justicija, 1895. Filozofija, 1896. Jesen 1895.: eki kojim je Franjo Josip uvrstio zaglavni kamen HNK. Reljefi 4 godinja doba: secesijska mekoa i dekorativnost Na svjetskoj izlobi u Parizu 1900. dobiva zlatnu medalju za gospodarski odjel izlobe na kojem je izloio modele 12 domaih ivotinja (konji, bikovi, ovce, svinje, krave, puran) (Prvi na znaajni animalist.) Sv. Trojstvo za lunetu katedrale, 1902. 1906. Spomenik Smrti varadinsko groblje, grobnica Leitner Graani Calasia iz 1889. estinanin, Mirogoj, 1913. Za vrijeme 1. svjetskog rata Straar na Soi, 1916. Ana Adamec: Hrvatsko kiparstvo na prijelazu stoljea, str. 280 Umirui vojnik, Osijek, 1897. 1926. - 38. Kralj Tomislav postavljen 1947. (?) U opusu mu se mijea realizam, secesijska alegotinost i dekorativnost, i rodinovski impresionizam. Rudolf Valdec (1872. 1929.) Studirao u Beu i Mnchenu. Skulpturalni ukrasi NSB (Juni zabat), Umjetnikog paviljona (Slikarstvo, 1897.), Etnografskog muzeja. Magdalena, 1897. Ljubav sestra smrti (literarni simbolizam), 1897. Sputani genij, 1911. Memento mori (Ana Adamec, 64-5) Portret Lunaeka cave criticum 1905. Poprsje Maurania i Kukuljevia, Zrinjevac Nedostatak osjeaja za puni kiparski oblik, sklonost slikarskim rjeenjima i secesijskom vegetabilnom ornamentu moda pod utjecajem B. C. Sessije. Uz Frangea Mihanovia, jedan je od prvih hrv. modernih medaljara.

Ivo Kerdi (1881. 1953.) Uio je na obrtnoj koli u Zagrebu. U Parizu 1901. radi u ljevaonici umjetnina. Pohaa obrtnu kolu u Beu, specijalizira medaljarstvo. Na poziv Frange Mihanovia dolazi u Zagreb 1913., i preuzima ljevaonicu umjetnina na Akademiji, predaje obradu metala do umirovljenja 1947. Najbolje rezultate postie u medaljarstvu. Zlatarovo zlato, 1934. S krizmanom, metroviem i slovenskim umjetnicima osnovao je 1904. u Beu hrvatskoslovensko udruenje Vesna. Toma Rosandi (1878. 1958.) Uio je klesarstvo kod oca, pa kod Bilinia u Splitu, pa u Rimu, Firenci i Veneciji, a u Metrovievu atelieru u Beu. Asket, 1916. (Adamec, 287) Krist, 1915. (Adamec, 283) 1924.-8. posve sam izrauje mauzolej u Supetru na Brau. Branislav Dekovi (1883. 1939.) Umjetniku akademiju je polazio u Veneciji. Boravi u Beu i Parizu. Izlae s drutvom Meduli u Splitu, Ljubljani i Zagrebu. Do 1910. oblikuje niz skulptura Pas na tragu, Nad plijenom, itd. Najizrazitiji animalist u nas. Ivan Metrovi (1883. Vrpolje, ali iz Otavica 1962., SAD, South Band, Indiana) 1899. Bosanac na konju. Prvo ui kod altarista Bilinia u Splitu 1900. 1901. 05. je na Akademiji u Beu. 1903. na izlobi beke secesije prvi put javno izlae 1905. Zdenac ivota Iste godine izlae na 1907. Reljef Seljaci na Kui Popovi 1907. 09. boravi u Parizu. Ve prije, 1903. na izlobi beke secesije upoznaje Rodinova djela. Pod Rodinovim uticajem npr: eznja za strau Od 1908. u Parizu nastaje Kosovski Ciklus: npr. Marko kraljevi. Milo Obili, Sra zlopoglea, Velika udovica Radovi mu pobuuju veliko zanimanje na svjetskoj izlobi u Rimu 1911. Uoi 1. svj. rata okree se vjerskim temama: reljefi: Polaganje u grob, 1913. Krist i Samarianka, 1913. Portret Rodina, 1914. Veliko raspelo (Sv. Marko) 1916. Grupa Meduli, 1908. Drutvo likovnih umjetnika osnovano 1908. u Splitu. Zahvaljujui E. Vidovou, iste godine je organizirana prva dalmatinska umjetnika izloba. Program: osloboenje hrvatske umjetnosti od stranih utjecaja i stvaranje nacionalne umjetnosti nadahnute narodnim pjesmama i sl. lanovi: Metrovi, Raki, Babi, Krizman

SLIKARSTVO
Nakon pada Venecije i Napoleona, hrvatska je trojedna kraljevina. Talijanski i austrijski kulturni krug. Ojaano graanstvo poinje voditi rauna o umjetnosti.

Razdoblje 1830. 1860.

Kasni klasicizam prelazi u svoju graansku bidermajersku varijantu. Austrija od 1771. osniva riasrske kole, radi razvijanja obrta, a polaze ih i budui slikari i javne linosti. Ferdinand Georg Waldmuller (1793. 1865.) Vidi ovu skriptu str. 12. U Zagrebu 1811. 14. kao uitelj crtanja dajce bana Gyulaya. Portreti djece i bana (Gamulin I, 50-3) Portret Maksimilijana Vrhovca Michael Stroy (1803. 1871.) Slovenac, u Hr boravi 12 godina. Ide od bidermajera ka romantizmu Stanko Vraz 3 brata Jelaia Matija Brodnik (1814. 1845.) Slovenac, bidermajerski stil Portret Ljubice Kukuljevi Albert Mose (1814. 1845.) Varadinac Poznati portret Ivana Kukuljevia Sakcinskog Franjo Mucke / Mike (1814. 1845.) Maar Dolazak Hrvata U HRVATSKU, 1867. PRVO HISTORIJSKO SLIKARSTVO u HR Portreti obitelji Eltz Suhoparni akademski realizam Ivan Zasche / Cae (1814. 1845.) eh? Dolazi u Zg na poziv biskupa Haulika. Izrauje mapu litografija Jurjaves Putuje Likom: akvareli krajolika i folklora. Brojne oltarne pale npr. Bisag

Vjekoslav Karas (1821. 1858.) Odrastao u Karlovcu u skromnim uvjetima. Prvi hrvatski slikar kolovan u inozemstvu! Njegovo prvo ulje zapaa pukovnik Franjo Kos i postaje mu, uz druge Karlovane i Zagrepane, mecena. koluje se u Firenci pa odlazi u Sienu i Rim. Rimljanka s lutnjom (mandolinom) Bidermajer + NAVJETAJ ROMANTIZMA U Rimu pod utjecajem slikarstva nazerenaca, osobito Fridricha Overbecka (AKOVO!!!) to oituje slika Majka polae mojsija u rijeku, 1843. Ana Krei, 1856. Mijo Krei, 1856. Autoportret Djeak, Djevojica s lutkom Slunjanka Portretirejui Irenu Turk navodno zapada u melankolinu zaljubljenost i zavrava u Korani.

Razdoblje 1860. 1890.

1868. Nagodba. Bidermajer i romantizam nestaju. Nastupa REALIZAM. Adolf Waldinger (1843. 1904.) Osjeanin, studira na akademiji u Beu. Uitelj je crtanja u Osjekoj gimnaziji i egrtskoj koli. Slikar je slavonskih uma. Hrast s dramatinim oblanim nebom = herojski pejza Ide od romantizma k realizmu, meu prvima u Hrvatskoj! 10 ulja i oko 200 crtea. 1871. izlae u Zagrebu. Ferdo Quiquerez (1845. 1893.) ZAOKRET OD ROMANTIZMA KA REALIZMU. Podrijetlom Francuz. Prvi na slikar koji opseno radi historijske kompzicije. U Zagrebu radi kod Muckea. Dobiva stipendiju za Munchen kod PILOTY-a (krug oko Leibla, Cezarova smrt, 1865.) Boravi u Veneciji, Firenci, Rimu. Poznanstvo s Krnjavim u Munchenu. 1875. stie u Crnu Goru kao slubeni ratni slikar. 1876. se vraa u Zagreb, i zapoljava na Obrtnoj koli.

Dolazak Hrvata na more Antemurale Christianitatis Autoportret Ofelija Porta Terraferma u Zadru Nikola Mai (1852. 1902.) Vie okrenut realizmu od svojih prethodnika. Prihvatio je utjecaj slikara Leiblova kruga. U posjeti rodnoj Lici osjea se utjecaj Courbetovog realizma. 1878. posjeuje Pariz u kojem ve odavno djeluje Manet, ali on bira Cabanela (Ro Venere 1863.) Vridba Stari Lianin Slikar u Bari Zid s vratima 1894. postaje upravitelj Strossmayerove galerije.
-------------------------------

Dalmacija: Juraj Pavlovi Autoportret na naslovnici knjige Splitskog knjievnog kruga Bratani, Petar Zeevi ------------------------------------------Izidor Krnjavi (1845. 1927.) Povjesniar umjetnosti i slikar. U Beu studirao povijest i povijest umjetnosti. Na Munchenskoj Akademiji studira 1870. 1877. dolazi definitivno u Zagreb. 1879. Pokree Drutvo umjetnosti. Na prepotruku Strossmayera postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije 1880. Osinva obrtnu kolu i muzej za umjetnost i obrt. 1883. postaje prvim ravnateljem Strossmayerove galerije slika. 1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i postaje maaronski zastupnik, te time i predstojnik Odjela za bogotovlje i nastavu. Sljedbenik historicizma Sempera i le Duca U Zagreb doveo, pa otjerao Bukovca i Medovia. Preveo i ilustrirao Santeovu Boanstvenu komediju.

Razdoblje 1890. 1914.

Realizam prelazi u plenerizam, pa u secesiju. Hrvatski salon njime 1898. otvoren paviljon. Izlau Frange Mihanovi, Valdec, Bukovac, Ivekovi, Kovaevi, iko Sessija, Crni, Auer, Slava Rakaj. Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. Prag, 1922.) Porijeklom Talijan: Biagio Faggioni. Kao djeak odlazi u Ameriku pa u Istambul i Odesu. Vraa se u Cavtat i tu ga otkriva dubroovaki pjesnik M. Puci i odvodi 1876. u Pariz. Studira na Ecole des Beaux Arts kod Cabanela (ro. Venere, 1863.) 1878. izlae na Salonu Crnogorka na obrani. Do 1893. prisutan na Salonu s temema iz Crnogorskog ivota, pa portretima. U Dalmaciji 1884. 5. nastaju: Mali gusla Obitelj Katali 1886. -8. boravi u Engleskoj gdje slika u pleneru i rasvjetljuje paletu. 1893. 8. je u Zagrebu na nagovor F. Rakog i narudbe I. Krnjavog. Radom u pleneru presudno djeluje na mladu generaciju hrv slikara (iko, Ivakovi, Medovi, Tiov, Kovaevi) radi ega se odnosi s Krnjavim zaotravaju. Nastaju antologijska djela: Gunduliev san Dubravka Opatika 10 Hvrateki narodni preporod za zastor HNK Portreti Zagrepana i japanka Izlaze na izlobama tzv. zagrebake arene kole (Peta, Kopenhagen, Petrograd, Pariz) Kao centralna linost likovnog i kulturnog ivota Zagreba, 1897. poziva mlade umjetnike (iko, Tiov, Frange, Valdec, Ivekovi, Auer) da istupe iz zastarjelog Drutva umjetnosti i osnuju Drutvo hrvatskih umjetnika, ine se postavlja temelj Hrvatske moderne. Nakon polemike oko izlobe Hrvatski salon 1898. povlai se u Cavtat, 1898. 1902. Istrauje mogunosti kolorita. 1900 izlae na svjetskoj izlobi u Parizu 1902. po drugi put na venecijanskom Biennalu 1902. odlazi u Be., prireuje samostalnu izlobu i anje velik uspjeh. 1903. odlazi u Prag do 1922. U Pragu se povlai izjavnog ivota i posveuje pedagokom radu. Nastaje slika Razvitak hrvatske knjievnosti za NSK, koju slika na poziv iz Praga.

Celestin Mato Medovi (Kuna, 1857. 1920.) 1868. u Dubrovniku poinje kolovanje za franjevca u samostanu male brae. General reda ga zapazivi talent alje da studira u Rim. Slika po franjevakim samostanima u Firenci. Vrae se u Dubrovnik, pa studij nastavlja u Munchenu KOD PYLOTY-a kao i Kikerec. Istodobno batini elemente Leiblovdkog realizma. Bakanal (1890. 1893.) Sv. Bonaventura, 1890. Portret starca, 1890. 1895. dolazi u Zagreb i pridruuje se Bukovevom krugu. U doticaju s Bukovevim plenerizmom mijenja nain rada: u zagrebakom razdoblju 1895. 1907. smeesivi tonovi se rasvjetljuju i aleta postaje otvorena. U tom stilu su njegovi radovi za Zlatnu dvoranu u Opatikoj 10.: Dolazak Hrvata na more Splitski sabor Zaruke kralja Zvonimira i kraljice jelene Krunjenje Ladislava Napuljskog 1907. naputa zagreb i ivi na Peljecu, slikajui u pleneru, u maniri crtkastog poentilizma Vris, Smilje Prvi je uoio i iskoristio vrijednosti primorskog krajolika! Menci Klement Crni (Kuna, 1865. 1930.) Prekida vojniku karijeru i pohaa Akademiju u Beu, 1882. 4. Studij nastavlja u Munchenu, 1889.-92. 1894. na preporuku Krnjavoga dobija stipendiju za studij grafika na Akademiji u Beu. 1903. otvara s ikoem privatnu slikarsku kolu, koja prerasta u Viu kolu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj je profesor 1907. 1930. Prvi slika marine (ulja) i osniva je moderne hrvatske grafike. Bonaca, 1906. (Istra, Primorje, okolica Novog Vinodolskog) Bura Kasnije radi slike i grafike s motivima Gornjeg grada i Kaptola Na Kaptolu Pod Zidom Bela Cikos Sesija (Kuna, 1865. 1931.) Roen u Osjeku. Napustio vojni poziv radi studija slikarstva. 1887. 91. studira u Beu. Od 1892. sudjeluje u dekoriranju interijera palae Odjela za bogotovlje i nastavu u Zagrebu Odisej ubija prosce Pokrtenje Hrvata (s noem) Walpurgina no Antonije nad leom Cezarovim Dante na vratima istilita

U simbolistikom i secesijskom duhu slika brojne slike na teme iz Homera, Dantea, Shakespearea 1903. otvara s Crniem privatnu slikarsku kolu, koja prerasta u Viu kolu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj predaje do smrti 1931. Oton Ivekovi (Kuna, 1869. 1939.) Uio je kod Kikereca u Zagrebu, pa od 1886. u beu, pa od 1892. u Munchenu. Uitelj je crtanja na Obrtnoj koli, pa na Umjetnikoj akademiji. Bio je predsjednik umj. drutva Lada, 1908. U I. sv ratu bio je vojni slikar. Mnoge njegove povijesne kompozicije bile su jako popularne i umnaane tehnikom oleografije. Osobito je slikao epizode iz ivota Zrinskih i Frankopana. Oprotaj Zrinskog Oprotaj Frankopana Zrinski i Frankopan ekaju pogubljenje Dolazak Hrvata na more Krunjenje kralja Tomislava Smrt Petra Svaia Nikola ubi zrinski Provala Nikole Zrinskog iz Sigeta Smaknue matije Gupca Pejzai Sve je to raeno akademskim nainom u kojem ima mnogo iskrenog, patriotskog romantiarskog zanosa i poentilizma Bukoveve arene palete. Najplodniji i najvaniji autor ranije faze povijesnog slikarstva u nas. Robert Auer (1873. 1952.) Veliku panju posveivao enskom aktu. Studirao u Beu i Munchenu. 1897. otvara privatnu slikarsku kolu, meu polaznicima je i T. Krizman. Izlagao u Munchenskoj secesiji 1896. Pomagao Bukovcu kod izvedbe Hr nar preporoda za HNK Kod crvenog svjetla, 1911. Ivan Tiov (1870. 1928.) kolovao se na Obrtnoj koli u Zagrebu. Studira u Beu i minhenu. Slika u duhu historicistikog shvaanja Krnjavog alegorije za Zlatnu dvoranu. Bogotovlje Umjetnost Nastava Znanost Mvsika privatno vlasnitvo.

Slava Rakaj (1877. 1906.) Iz Ozlja. Gluhonjema od roenja. Zapazio ju je iko Sesija, a pouavao ju kasnije i Bukovac. Izlagala na Prvom hrvatskom salonu 1898. U sutini je ostala svoja i samouk. Opus joj se sastoji od akvarela, neto pastela (slabije) ulja i crtea. Lopoi odaju utjecaj Jugendstila. Dva Autoportreta Mrtve prirode Proljee u Ozlju Drvo u snijegu, oko 1900. 1902. poludjela, mislila de je orijentalka, princeza i ptica (Vanja Radau: Panopticum Croaticum) Ferdo Kovaevi (1870. 1927.) U NSK oslikao vedute hrvatskih gradova: Dubrovnik, Zagreb, Jajce, akovo Izraziti pejsaist u doba kad se pejza jo smatrao podreenom vrstom slikarstva. Pod utjecajem je Bukovca. U poetku simbolist: slika sutone i groblja. Melankolini savski pejzai s uhvaenim odbljescima u vodi.

ZLATNA DVORANA Odjela za bogotovlje i nastavu, Opatika 10

Medovi: Splitski sabor 925 Dolazak Hrvata na more Zaruke kralja zvonimira Krunjenje Ladislava Napuljskog iko: Pokrtenje Hrvata

Ivakovi: Poljubac mira hrvatskih velmoa kralju Kolomanu Bukovac: ivio kralj! (Boravak Franje Josipa u Zagrebu, 1895.) Tiov: Alegorija Umjetnosti

Fr-Mihanovi: Teologija, Medicina, Justicija, Filozofija Tomislav Krizman (1870. 1927.) Slikar i grafiar. Grafiku uio kod Crnia a slikarstvo kod ikoa. Studira u Beu a usavrava se u Munchenu. Pejzai Portret Marije Delward U grafici kombinira narodne i secesijske ornamente.

Mirko Raki (1879. 1982.) Roen u Novom Marofu. kolovao se u Zagrebu, Beu kod Otta Wagnera, Pragu kod Bukovca. U poetku, dok boravi vani, vezan je za Krnjavog i krug oko Metrovia. Tada radi na tragu secesijskih kretanja Bea i Munchena. Simbolizam: ciklus na temu Dantea Grad Dis Vrag u crkvi Francesca da Rimini (naslovnica monografije) Pred vratima smrti Dobra i zla ena uma samoubojica Po Krnjavom dobiva narudbe za NSK Bio lan Grupe Meduli, nakon 2. rata ravnatelj Moderne galerije. Josip Rai (1885. 1908.) U pukoj koli mu je nastavnik crtanja bio Oton Ivekovi! 1903. polazi teaj crtanja kod ikoa i Crnia. Ui litografski zanat, pa odlazi u Munchen kod Abea i upisuje se na Akademiju. Hrv. vlada u Zg mu odbija stipendiju. U to vrijeme u Mnchenu traju realizam, postimpresionizam, simbolizam i Jugendstil. Od Abea preuzima arjitektoninost i voluminoznost oblika. Tu su i utjecaji Maneta, Velazqueza, Rembrandta i Leibla. 1905. upoznaje se u Munchenu s Beciem. 1906. u Zg crta za humoristini list Koprive. 1907. s Hermanom preko venezije i Padove dolazi u Zg. 1908. iz Munchena odlazi u Pariz, kopira u Louvreu, slika parkove, obale i kavane. Sprema se s prijateljima iz Munchena slikati na selu, u Normandiji. 20. 6. 1908. naen u hotelu mrtav (samoubojstvo?). Grob mu je nepoznat. Veliki sjedei enski akt, 1907. Gospoa (transvestit?) u crnom, 1907. Portret sestre Pepice, 1907. Sestra Jelka (god=?) Portret starog prijatelja, 1907. Djevojka u bijelom, 1907. Dama sa eirom, 1907. Bulevarska kavana, akvarel, 1908. Majka i dijete, 1908. Pred ogledalom, 1908. Pont des Artes, 1908. Autoportret, 1907, 1908. (staklast pogled) Miroslav Kraljevi (1885. 1913.) Iz ugledne slavonske obitelji. U Beu studira pravo, pa nap. studij i 1907. odlazi u Mnchen gdje je primljen na Akademiju. Prijateljuje s Raiem i Beciem zbog slinih afiniteta i indignacija zovu ih Hrvatska kola.

Zavrivi studij u Munchenu 1910. odlazi rodbini u Poegu i slika. 1911. - odlazi u Pariz i tu radi u Metrovievu pa u svojem atelieru. 1912. - vraa se u Zagreb. 1913. - umire od tuberkuloze. 1910. - Autoportret sa psom (manetovski) 1911. - Parc de Luxembourg 1912. - U gostionici Viva la joie, 1912. (expresionizam) 1912. - ene u prirodi 1912. 2 autoportreta maske 1912. - Bonvivant, 1912. Vladimir Beci (1886. 1954.) Studirao pravo u Zagrebu i polazio privatnu kolu M. Cl. Crnia i B. ikoa Sesije. 1905. - odlazi u Mnchen, gdje studirtaju sva 4 iz Munch. kruga: Beci, Kraljevi, Rai, Herman (1905-1910). (Minhenski akademizam + Leibl) 1909. - ide u Pariz (tu na njega djeluju Cezanne i Manet) 1910. - opet je u Zagrebu 1913. ide u Beograd i radi kao nastavnik u Bitlju povlai se sa srp. vojskom preko Albanije 1915. 1919 odlazi u Zg, profesor na ALU 1924. 47. S ostalom trojicom ini korpus Hrvatske moderne. Autoportret, (Cezanneovski), 1909. Akt pred ogledalom, 1908. Mrtva priroda, 1909. enski akt s novinama, 1907. Portret M. Kraljevia, 1908. Oskar Herman (1886. 1974.) Via trgovaka kola. 1904. ide na Akademiju u Mnchen. Neko vrijeme s raiem dijelio atelier. 1908. izlae u zagrebu. Osim kr. boravaka u Berlinu i Parizu, do 1933. ivi u Mnchenu do dolaska Hitlera na vlast. Kod vrela, 1912. Nagovaranje, 1921. (EKSPRESIONIZAM elementi) Djevojica, 1907. U poetku mu je kolor akademski, kasnije sve vie slobodan. Milan Steiner (1894. 1918.) Uzor mu je bio Kraljevi. Ne pripada Munchenskom krugu. 1916. Diplomirao na privremenoj Vioj koli za umjetnost i obrt Glavni motiv mu je grad i ljudski lik od realizma do ekspresionizma, uz jak doivljaj svjetla. Na kii (marka) U parku (marka) 1918. umro od panjolske groznice (gripe)

ARHITEKTURA - NACIONALNA
Padom Venecije i Napoleona, Hrvatska postaje trojedna kraljevina unutar Habzburkog Carstva. Tek u 2. pol. 19. st. jaa graanstvo, te time nastaju preduvjeti za iri razvoj umjetnosti. Neki od manjih dvoraca dobivaju trijem sa stupovljem na glavnom ulazu Beanec. Klasicistiki tlocrt ima etverokrilni Beanec s unutranjim dvoritem. Ima i U i L tlocrta Poznanovec, Odescalcji/Ilok. Dvorac Eltz u Vukovaru isto je klasicistiki. U veini hrv gradova u 19. st prevladavaju prizemnice. Veina graditelja stranog su porijekla. Bartol Felbinger (1785. 1871.) Roen u ekoj, u Beu radi kao zidarski pomonik. Tada postaje vrstan crta arhit. planova. U Zagreb dolazi 1809. i tu postaje zidarski majstor, koji je plodno irio KLASICIZAM. Njegove skromnije graanske kue ponekad imaju bidermajerske oblike. Stara ljekarna na Kamenitim vratima, 1823. Ilirska Dvorana u Opatikoj 18 Kua Keglevi na uglu Ilice i Frankopanske (Konzum + kiosk) Ljetnikovac u Maksimiru Varadinske toplice stara ljeilina zgrada Vijenica u Samoboru Antun Cragnolini (1785. 1871.) Zgrada Stare gradske vijenice u Zagrebu Staro kazalite (klasicistiko-bidermajersko) Franjo iht Park Maksimir (biskup Maksimilijan Vrhovac 178. odluio pretvoriti ume i livade u park franciskoga stila izvrio biskup Juraj Haulik, koji je parku Jurja ves dao oblik romantiarskog pejzanog perivoja. Nacrte za veinu objekata nainio je nacrte dvorski arhitekt iht: vicarska kua, vidikovac, paviljoni (Jeke i dr.) Aleksandar Brdari (1814. - 1872.) Palaa u Opatikoj 10 koju kasnije pregrauje Bolle (1892.) Vicko Andri (1793. - 1866.) kolovan u Rimu KOD CANOVE!!! Radi mnoge projekte koji nisu izvedeni. Sustipan klasicistiki paviljon (Glorijet) Stara sruena - zgrada Arheolokog muzeja Konzervator je Diokl. palae i Solina, nakon posjete cara Franje I. 1818., te vri arheol. Iskopavanja

Janko Jambriak (1834. - 1892.) Graditeljski zanat je zapoeo u Karlovcu i Gracu. Spaja KLASICIZAM s NEORENESANSNIM elementima tj. neorenesansni stil. Najplodniji je Zg arhitekt izm. 1860. i 1890.: stambeni objekti. Vila Okrugljak. Po projektu Helmera (a moda i Felnera) izveo HNK u Varadinu. Janko Grahor (1827. - 1906.) Ui graditeljski zanat u Petrinji, pa putuje po Aust, vic, Ital, Franc. 1868. osniva poduzee Grahor i Klein s F. Kleinom Ta firma radi najkvalitetnija klasicistika ostvarenja u Zagrebu. Hrvatski glazbeni zavod 1875. Po projektu Schmidta izveo palau JAZU. Janko Grahor ml. (1855. - 1918.) Prvi domai kolovani arhitekt Studira U Beu kod F. Schmidta (1878.-80.) Od 1880. radi u poduzeu Grahor i Klein. Stambene zgrade u donjem gradu. Poinje proizvodnju umjetnog kamena i armiranobetonskih greda.

!!! - VELIKI JAVNI PROJEKTI DJELO SU STRANACA - !!!

F. Paf (Pfaff): Glavni kolodvor, 1892. (klasicizam) Neobarokna Direkcija javnih eljeznica u Mihanovievoj

Ludwig i Hilsner Velika gimnazija / Muzej Mimara Vance - Prva Hrv. tedionica Oktogon Hoffer palaa Vranycany Moderna Galerija Ferdinand Felner i Hermann Helmer Poduzee 2 beka arhitekta djeluje 1873. 1912. u Beu. Uglavnom projektiraju historicistika reprezentativna kazalita. Koncertne dvorane i dvorce u oblicima visoke renesanse, baroka i rokokoa, u gradovima srednje i istone Europe.

HNK Ivan Zajc u Rijeci, 1883. HNK u Zagrebu, 1881 - 1895. Umjetniki paviljon, 1897. HNK u Varadinu, 1870-3. samostalno Helmer

HISTORICIZAM stil u arhitekturi 19. stoljea, izmeu klasicizma i secesije, na nain imitiranja historijskih stilova, tj. primjenom njihovih konstruktivnih i dekorativnih elemenata. (Neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok). Rezultat je romantiarskog odnosa spram prolosti. Zaetak ima u klasicistikom sjeanju na antiku. U tom stilu dograuju se velike srednjevjekovne katedrale: Koln, Zagreb, a veina europs. gradova dobiva svoj arhitektonski izgled i urbanizam. Historicizam nestaje koncem 19. st. dolaskom secesije. Najvei projekt u Zagrebu je u stilu neorenesanse Mirogoj. Neorenesansa (talijanska): palaa HAZU U neobaroknim formama je HNK, Velika gimnazija (Mimara), palaa Gavella. U neogotikom slogu su npr. Jelaievi Novi Dvori. Takoer i kapela u Jurjavesi (Maksimir). Neoromanika: akovaka katedrala: planovi Roesnera i Friedricha Schmida. Umaurskom stilu: Sinagoga: Klein. Nakon potresa 1880. jaka je graevinska aktivnost. Poticaj daje Isidor Krnjavi. U palai Paravi u Opatikoj 10 ureuje Pompejansku sobu i Zlatnu dvorenu. Nastaje sklop zagrebakih parkova i perivoja Zrinjevavc-kolodvor-Botaniki vrt-Maruliev tre-HNK po projektu Milana Lenucija. Kuno Waidmann (1845. - 1921.) Roen je 1845. u Njemakoj. Radi u Klagenfurtu gdje izvodi Zemaljsku bolnicu. Godine 1877. povjerena mu je Bolnica za umobolne u Stenjevcu. (Umrla Slava Rakaj 1906.) Zato seli u zagreb i tu djeluje 30 godina. Nikad nije nauio hrvatski. U njegovu atelieru je radio npr. i Deutsch i Viktor Kovai. U Zagreb istodobno dolazi i Herman Bolle: surauju na katedrali i evangelikoj crkvi, ali im je suradnja naglo prekinuta. Nakon dovretka bolnice, u Zgb realizira 50 stambenih objekata (ugl u duhu njem historicizma s nagnuem ka neorenesansi npr s upotrebom opeke u boji ) meu kojima se istiu: Kua Arnold, 1880. Palaa Gavella, 1889. (neobarok) Ostala vana djela. Palaa Narodnih novina (Leksikogrefski zavod), 1891. Bolnica sestara milosrdnica, 1892. Bolnice u ibeniku, Zadru, Dubrovniku, Ljubljani, Rimu, Berlinu, Trstu, Klagenfurtu. 1906. odlazi u mirovinu u Graz.

Friedrich Schmidt (1825. - 1891.) Roen je 1845. u Njemakoj. U duhu rajnske neogotike kole restaurirao je Kelnsku katedealu. Restaurura i San Ambroggio u Milanu. Od 1859. je profesor na bekoj Akademiji. 1863. preuzima obnovu katedrale sv. Stjepana. 1882. s Roesnerom dovrenje katedrale u akovu (neogotiki zavretci) 1876. restauracija sv. Marka i Katedrale, (izvodi Bolle) 1880. palaa HAZU (talijanska renesansa) mitovi aci u Beu su J. Grahor, J. Vance, M. Pilar Hermann Bolle (1845. - 1926.) Graditeljstvo uio i Kelnu i Beu. Od 1872. radi u Beu kod glasovitog F. von Schmidta i studira Arhit. na bekoj Akademiji U Italiji upoznaje Strossmayera i Krnjavog koji ga dovode u Hrvatsku Nekon smrti arhitekta Rosnera 1876. preuzima gradnju akovake katedrale. Od 1878. definitivno u Zagrebu. Kompleks Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne kole (neorenesansa) Mompleks Morogoja Franjevaka crkva Crkva u Remetama Crkva u Mariji Bistrici Proelje sv. Katarine Meteroloki stup na Zrinjevcu Sa Schmidtom Fontana na Kaptolu. Aktivan lan Drutva umjetnosti, te jedan od osnivaa Muzeja za umjetnost i obrt, prvi ravnatelj Obrtne kole, koju organizira po uzoru na one u njemakoj i Austriji. Bio je odgojen u Njemakoj u kojoj se gotika smatrala specifinim izrazom germanskoga duha (nacionalizam). Svojim (re)gotizacijama je unitio je vei broj graevina provincijskog baroka. Tako je npr. razorio Re BAR zvonik Zg katedrale Hansa Alberthala iz 1633. 41. Zbog njegovog porizma istoa stila uniteni su ambijenti kao Kaptol. U borbi protiv Bolleova preivjelog historicizma vani su: Viktor kovai Restauratori koji mu odbijaju radikalnu restauraciju Trsata u duhu Boletike. Franjo Klein (1828. - 1889.) Graditeljski zanat je izuio u Beu. Rani historicist: neorenesansa. Sinagoga u Prakoj 1867. 84. radi u poduzeu Grahor i Klein Hrvatski glazbeni zavod.

Martin Pilar (1861. - 1942.) Graditeljski zanat je izuio u Beu. Radi u Bolleovu atelieru na obnovi katedrale. Milan Lenuci (1849. 1924.) Urbanist. Zelena potkova: Zrinjevac Botaniki HNK. Janko Holjac (1865. - 1939.) Arhitekturu diplomirao u Beu, kod Schmidta. Prvi je arhitekt koji je postao gradonaelnik Zagreba. Isusovaka crkva u Palmotievoj, 1902. HONINBERG i DEUTSCH kasni neostilisti Najplodniji arhitekti neostilova u Zgb izmeu 1890. i 1900. Uiteljski dom na Kazalinom trgu, 1892. Stareviev dom, 1895. Palae Hotela Pallace,

***SECESIJA***
Stilski izraz koji se pojavljuje u Beu i Munchenu (Jugendstil) Valovite linije, plonost, stilizacija, dekorativnost, asimetrinost. 1900. - sa studija u inozemstvu u Zagreb dolaze Kovai, Baranjaj 1901. Bastl 1903. en 1905 Fier 1907. Kalda i Lubinsky 1909. Erlich i Sunko Aldar Baranjaj (1879. 1936.) 1905. u Zgb osniva s arhitektom Slavkom Benedikom poduzee Benedik i Baranjaj. 1907. Kua Popovi na Jelaievu trgu s Metrovievim reljefom Seljaci 1910. Srpska banka danas HPB Niz vila na Tukancu. Izmeu 2 rata reducira dekorativnost. Vjekoslav Bastl (1872. 1947.) Diplomirao u Beu kod Otta Wagnera. S Podhorskim, enom i Kovaiem 1906. osniva Klub hrv. arhitekata, uskoro tu su i modernisti Erlich, Sunko i Quiquerez. Etnografski muzej, 1903. Kua Kallina u Masarikovoj, 1903. (za tvorniara ploica, po Wagn. Majolikahaus u Beu)

Zgrada Elsa Fluid, 1905. Kasnije tei jednostavnijim i funkcionalnijim rjeenjima: PMF na Marulievu trgu, 1912. Trnica Dolac, 1927. Obnova Sv. Petra u Vlakoj, 1930. Stjepan Podhorski (1875. 1945.) Zavrio je Akademiju u Beu, kod historicista Luntza, a Kovai kod O. Wagnera. U poetku izraziti secesijski modernist, kasnije se posvetio sakralnoj arhitekturi u maniri predromanikih crkvica (varijanta historicizma). Duvanjsko polje Makarska, 1929.-31. Edo en (1875. 1945.) Blizak Kovaiu i Erlichu 1919. jedan od osnivaa tehnikog fakulteta. 1927. izdaje prvu monografiju o Viktoru Kovaiu (3 godine nakon smrti). 1910. Palaa CROATIA na uglu Masarykove i Preradovieve 1928. Kua Vasi, Varavska 6 1933 Studentski dom na trgu hrvatskih velikana Tehniki / Arhitektonski / fakultet Rudolf Lubinsky (1873. 1935.) Studirao u Karlsruheu. Suradnik na projektu sveuiline knjinice u Heidelbergu. U Zg osniva firmu Muller i Lubinsky (trgovac mjeovitom robom-tvorniar opeke i graditelj) 1910. ban Rauch donosi konanu odluku o poetku gradnje NSK. Sveeniki dom u Palmotievoj NSK, 1910. 13. Brojne stambene zgrade: vrlo plodan. Dionis Sunko (1873. 1935.) Studirao u Karlsruheu. Hotel Esplanade, 1922.-24. Hotel Dubrovnik, 1916.-29. Ignjat Fier (1870. 1948.) Senatorij u Klaievoj, 1908. Palaa gradske tedionice na Trgu B. Jelaia, 1926.

Hugo Erlich (1879. 1936.) 1908. povjereno mu je dovrenja uvene vile Kerme na enevskom jezeru koju je zapoeo Loos. U Zgb ima 1910. 15. atelier s Kovaiem. U oblikovanju kua primjenjuje Loosov bez-ornamentalni stil. Regulacija Strossmayerova etalita na gornjem gradu. Dovrava zgradu burze nakon Kovaieve smrti. Viktor Kovai (1874. 1924.) Roen je u seljakoj obitelji. Kao siroe odlazi stricu u Graz gdje zavrava puku i zidarsku obrtnu kolu. Vrativi se u zagreb radi kod Kune Waidmanna i Hermanna Bollea. 1896. u Beu se upisuje na Akademiju i studira kod Wagnera te upoznaje Loosa. Inspiriran Wagnerovom knjigom Moderna arhitektura u novinama objavljuje istoimeni tekst. U njemu zagovara funkcionalnost/praktinost, i odricanje od lane raskoi proelja (kao Loos)
U sukobu starih i mladih koji je poeo na salonu 1898. (slikati i knjievnici) kao arhitekt na strani mladih.

Regulacija kaptola, 1908.-10. (Premda je estoko kritizirao Bollea.) Regulacija Rokova perivoja, 1909. Crkva sv. Blaa, 1909.-13. Vila Frange, 1910. Kua Franck, 1912.-13.Palaa Burze, 1923. - 27.
Ljubo Babi svjedoi: Rijetki su ga voljeli. Dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, a najvie je bilo onih, koji su ga antipatijom susretali. A s njime je bilo doista teko: osjetljiv, tvrdoglav, prepotentan: prema slabijima grub i osoran, a prema jaima laskav, umiljat; indolentan, nelagodan. Kretao se meu ljudima kao kakav veliki gospodin... Izoliran postao je udak; bohem, koji je predstavljao aristokrata. Izidor Krnjavi: Talentiran ovjek. Ima dobrih ideja i ukusa, ali je lijenina, koji ne ui niti radi ustrajno, nego po kavanama pripovijeda koliko je vrijedan. Bohma. teta za njega.