23.3.

2013

DEDDAL - NAJVEE ISKUENJE UMMETA

OPIS I OSOBINE, DEDDALOVA POJAVA, NJEGOVE SMUTNJE I ISKUENJA, ZATITA OD NJEGA I NJEGOVA PROPAST

Safet Suljic

ET-TAQWA www.et-taqwa.com

UVOD
Hvala Allahu, azze ve delle, koji je kazao: "On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena eljni smutnje i svog tumaenja slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!" A samo razumom obdareni shvaaju." (Prijevod znaenja sura Ali-Imran, ajet broj 7). Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: Od Huzejfe Ibn Jemana, radijjallahu anhu, se prenosi da je kazao, rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Srca e biti izloena smutnjama poput prostiraa koji se iri dio po dio, koje srce je upije ostavit e na njemu jednu crnu taku, a koje srce je odbije ostavit e na njemu jednu bijelu taku tako da e postat dva srca, bijelo koje e biti blistavo isto i njemu nee moi fitna da nateti sve dok je Nebesa i Zemlje; i drugo srce crno poput spaljena kolca. Takvo srce nee poznavati dobro niti e negirati grijeh osim onoga to upije, spozna iz okoline (strasti)." Neka je salavat i selam na asnu porodicu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na Njkegove drugove, i sve koji ga slijede do Sundjeg dana. Doista ivimo u vremenu fitne (smutnje) kada je Allah, azze ve delle, otvorio vrata dunjaluka pa su se ljudi poeli natjecati u prikupljanju ovodunjalukih prolazni dobara, a zaboravili su Ahiret i sve njegove ljepote i dobrote. Da stvar bude jo gora ovih smutnji nisu poteeni ni vjernici, daije, ueni ljudi... svi su postali predmetom iskuenja jedni drugima.

Teko je analizirati kako i preko ega ovjek da spozna da li je obuzelo fitna njega i njegovo srce, no imaju neki pokazatelji koji mogu da priblie traeni odgovor. Na prvom mjestu i moda ponajjai znak da je ovjek iskuan jeste slabljenje imana, odnosno da ovjek ne radi za Allahovu vjeru i trudi se kao to se prije trudio, i ovo je stvar koja je svima nama jasna. Na drugom mjestu, odnosno drugi znak koji je pokazuje da ovjek zapao u fitnu, a koji je moda presudan po ovoj temi jeste hadis odnosno ono to se prenosi od Huzejfe, radijjallahu anhu, da je kazao: "Ako neko od vas eli da zna da li ga je pogodila fitna ili ne, neka pogleda u slijedee: "Ako smatra da je Halal ono to je ranije smatrao Haramom pogodila ga je fitna, i ako smatra da je Haram ono to je ranije smatrao Halalom pogodila ga je fitna!" (Hadis je po artovima dvojice ejhova: Buharije i Muslima, a oni ga nisu zabiljeili). A u predaji od Ebu Neiima, radijjallahu anhu, stoji: "Fitne e pogaati ljudska srca koje srce je upije ostavit e na njemu jednu crnu taku, a koje srce je odbije ostat e na njemu jedna bijela taka. Ko od vas eli da zna da li ga je pogodila Fitna, ili ne, neka pogleda u slijedee: Ako Haramom smatra ono to je smatrao Halalom, ili Halalom smatra ono to je smatrao Faramom pogodila ga je Fitna (smutnja)." Dakle, ovo je najjasni pokazatelj da li je ovjek zapao u Fitnu ili ne, pa neka svako od nas sebe obrauna i pogleda da li je od onih koji su pali na ovom ispitu ili ne?!

NETO VIE O ISKUENJIMA

Iskuenja su jedan od Allahovih zakona meu Njegovim stvorenjima, koja On Uzvieni daje kako bi ih iskuao, oprostio im grijehe i razdvojio iskrene od neiskrenih. Kae Uzvieni: ''Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine. A ti obraduj izdrljive.'' (Prijevod znaenja sura El-Bekare, ajet broj 155.) Takoer, kae Uzvieni: Mi vas stavljamo na kunju i u zlu i u dobru i Nama ete se vratiti. (Prijevod znaenja sura El-Anbija, ajet broj 35)Elif-lam-mim. Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: 'Mi vjerujemo!' i da u iskuenje nee biti dovedeni? (Prijevod znaenja sura El-Ankebut, ajet broj1-2) A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: ''Zaista je veliina nagrade srazmjerna veliini iskuenja. Zato, kada Uzvieni Allah zavoli jedan narod, postavi ga na razne kunje, pa ko bude zadovoljan time, Allah e biti zadovoljan njime, a ko se srdi zbog toga, njemu pripada Allahova srdba. (Biljei ga Tirmizi i ocjenjuje dobrim). Ljudi sa najveim i najpotpunijim imanom su oni koji imaju najvea i najtea iskuenja. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Poslanici su imali najtea iskuenja, zatim dobri i poboni ljudi, a onda oni slini njima. ovjek biva iskuavan shodno jaini svoje vjere, pa ako je vrst u svojoj vjeri, teko e biti i njegovo iskuenje, a bude li njegova vjera slaba, bit e iskuan u onoj mjeri kolika je njegova vjera.

ovjeka e neprestano snalaziti iskuenja sve dok ne bude hodao po zemlji ist od grijeha.'' (Biljei ga imam Ahmed i drugi). Neke od koristi iskuenja: opratanje i brisanje grijeha i loih postupaka, poveanje dereda i ugleda na ahiretu, mogunost da se shvate i osjete propusti i zanemarivanja u pogledu Allahovih prava, korenje i osuivanje due (nefsa), otvaranje vrata pokajanja, poniznosti i skruenosti pred Uzvienim Allahom, jaanje veze izmeu roba i Gospodara, podsjeanje na kaznu i bol koju e, na onom svijetu, osjeati nesretnici kanjeni od Allaha zbog svojih grijeha, jaanje ubjeenja i vjerovanja u Allahovu odredbu i odreenje kader i to da samo Uzvieni Allah daje i korist i tetu, prisjeanje na smrt i uvianje prave sutine dunjaluka. Tri su vrste ljudi u iskuenjima: PRVI: Lieni i uskraeni dobra; ljute se zbog iskuenja i negoduju, loe misle o Allahu i optuuju sudbinu kader. DRUGI: Upueni; strpljivi su na iskuenjima i imaju lijepo miljenje o Allahu. TREI: Zadovoljni; zahvaljuju Allahu i zadovoljni su Njegovom odredbom, to je jo vei stepen od strpljivosti. Cjelokupan ivot vjernika je u znaku dobra: ta god da mu se desi, briu mu se grijesi i piu sevabi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''udan li je primjer

vjernika: to god ga zadesi, njemu je dobro, i to je svojstveno samo vjerniku. Ako doivi neto lijepo i radosno, on zahvali Allahu i to bude dobro po njega, a ako mu se desi neto loe, strpi se i opet bude dobro po njega.'' (Biljei Muslim). Od Allahove mudrosti je da vjernik doivljava iskuenja i nedae, koje su mu ili iskup za poinjene grijehe jo na ovom svijetu, ili poveanje dereda i mjesta na ahiretu; dok nevjernik i licemjer biva poteen i sauvan na dunjaluku, ali zato mu se kazna odgaa do preseljenja na drugi svijet. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Primjer vjernika slian je primjeru mlade stabljike koju vjetar neprestano povija i njie; tako i vjernika neprestano pogaaju iskuenja i nedae. A primjer licemjera slian je primjeru stabljike rie; ne njie se i ne trese sve dok ne doe vrijeme za etvu. (Biljei Muslim). Iskuenja i nedae mogu doi na razne naine: u porodici, imetku, djeci, vjeri, a najvee iskuenje za jednog Allahovog roba je iskuenje u vjeri. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doivio je mnoga iskuenja u porodici, imetku, djeci, vjeri, pa se strpio raunajui na nagradu, sauvao lijepo miljenje o svom Gospodaru, pomirio se i zadovoljio Njegovom odredbom, nastavio slijediti i sprovoditi Allahove propise ne krei Njegove granice, postajui tako istinski primjer na koji treba da se ugleda svako ko doivi kakvo iskuenje i nedau. Prilikom iskuenja, Allahov rob je duan da postupi na sljedei nain:

1. da bude ubijeen da je ono to ga je snalo od Allaha i da se pouzda u Njega, 2. da ustraje u slijeenju Allahovog zakona, ne krei Njegove propise; tako da se ne ljuti i ne srdi (zbog iskuenja), niti da proklinje sudbinu, 3. da poduzme sve to je korisno i svrsishodno u cilju odbijanja nedae, 4. da od Allaha zatrai oprost i pokaje se za uinjene grijehe. alosno je da jedan dio muslimana ija je vjera oslabila, kada ih zadesi kakvo iskuenje i nedaa, srde se i ljute, proklinju sudbinu i prigovaraju svome Stvoritelju na Njegovoj odredbi, gubei iz vida Njegovu mudrost u tome i obmanjujui se svojim dobrim djelima, pa tako upadaju u jo gore iskuenje i ine veliki grijeh. Ako Allahov rob u iskuenjima i nedaama bude razmiljao na jedan drugi nain, dajui im ljepi smisao i znaenje, osjetit e u njima lahkou, strpit e se i dati prednost lijepoj zavrnici na ovom svijetu, oekujui veliku nagradu i Allahovo obeanje, kao npr.: 1. da bude svjestan da mu je to iskuenje propisano i da se nije moglo izbjei, kao i to da je u mogunosti da se prilagodi datoj okolnosti i postupa u skladu sa mogunostima; 2. da ima na umu da su mnoga Allahova stvorenja iskuana na neki nain, svako sa onim to je u stanju da podnese i da gotovo niko od toga nije poteen; nevolje i nedae su stalne i neminovne, pa ko primijeti i vidi da su i drugi u iskuenjima, bit e mu lake u njegovom; 3. da se prisjeti najveeg iskuenja koje je zajednica muslimana doivjela smru Allahovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem; time je prekinuta objava, smutnje su se pojavile i rairile, a ashabi razjedinili. ''Svaka nesrea i nedaa nakon tvoje smrti je neznatna, Allahov Poslanie''; 4. da ima na umu Allahovo obeanje i veliku nagradu za onoga ko se strpi pri iskuenju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Strpljivost se pokazuje pri prvom udarcu''; 5. moda ga je Allah iskuao tom nedaom kako bi od njega otklonio zlo i jo veu nevolju; 6. Allah mu je na taj nain omoguio injenje velianstvenih djela, poput istrajavanja u strpljivosti, nadanja u Allahovu milost i nagradu i iekivanje pomoi i spasa; sve su to ibadeti dobra djela kojima robujemo Allahu i pribliavamo Mu se; 7. moda je ovjek imao dosta propusta i nedostataka i nije imao mnogo dobrih djela, pa je Allah htio da mu podigne mjesto i da to djelo bude jedno od onih zbog kojih e se najvie nadati Allahovoj milosti i ulasku u Dennet; 8. ovjek je moda bio u nemaru, obmanut ovosvjetskim arima i ukrasima, daleko od razmiljanja o Allahu i praktikovanju vjere, pa je Uzvieni Allah htio da se on osvijesti i probudi iz svog nemara, proe takvog naina ivota i vrati pravome putu. Pa ako Allahov rob bude ispunjen ovako lijepim i pozitivnim znaenjima i razmiljanjem, njegovo iskuenje i nedaa pretvorit e se u blagodat, pruit e mu se prilika da se osami sa svojim Gospodarom, osjeti slasti robovanja i skruenog obraanja Njemu, uvrsti vezu sa Njim, povea nadu u Njegovu milost, uljepa svoje miljenje o Njemu Uzvienom i uradi mnoga dobra djela koja se ne daju ni opisati. Vehb Ibn Munebbih, rahmetullahi alejhi, rekao je: ''ovjek nee u potpunosti shvatiti i razumjeti vjeru sve dok iskuenje

i nedau ne bude smatrao kao blagodat, a blagostanje i bezbrinost nedaom, tako da, kad je u nevolji, oekuje olakanje i razgalu, a kada uiva u blagostanju, oekuje nevolju. A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: ''Kada na Sudnjem danu budu dijeljene nagrade onima koji su bili u iskuenjima i nedaama, oni koji su na dunjaluku bili poteeni, poeljet e da su im koe bile cijepane i rezane makazama. (Biljei Tirmizi). Neke od stvari i postupaka koje olakavaju onome ko je u iskuenju i nedai, umiruju tugu, stimuliu moral i volju, okrepljuju srce i daju mu snagu: 1. Dova: Rekao je ejhul-islam Ibn Tejmijje: ''Dova je uzrok koji potiskuje i otklanja nevolju. Pa ako dova bude jaa od nevolje, otklonit e je, a ako uzrok nevolje bude jai, onda je nee otkloniti, ali e je umanjiti i oslabiti. Zato je pri pomraenju Sunca i drugim prirodnim udima i dogaajima nareeno da se klanja namaz, dovi, trai oprost i udjeljuje sadaka.'' 2. Namaz: Kada bi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, neto zadesilo i pogodilo, potraio bi utoite u namazu. 3. Sadaka: U jednoj predaji se navodi: ''Lijeite svoje bolesne sadakom.'' 4. Uenje Kur'ana: ''Mi objavljujemo u Kur'anu ono to je lijek i milost vjernicima.'' (Prijevod znaenja sura ElIsra', ajet broj 82.) 5. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove: ''A ti obraduj izdrljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kau: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti!''' (Prijevod znaenja sura El-Bekare, ajet broj 155-156).

''Nema ovjeka koji u nevolji i nedai kae: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti' a da Allah njegovu situaciju nee zamijeniti boljom.''

MESIH DEDDAL I NJEGOVE OSOBINE

Znaenje rijei El Mesih? Ebu Abdullah El-Kurtubi spominje dvadeset tri izvedenice ovog korjena rijei a autor El Kamusa pedest znaenja.( Et Tezkire, 679, Tertibul Kamus, 4/239). Ovaj izraz se upotrebljava za iskrenog, kao i za laljivog prevaranta. Tako Mesih Isa sin Merjemin je iskreni, dok je Mesih Deddal pokvareni laac. Allah, azze ve delle, je stvorio dva Mesiha, jedan nasuprot drugom: Tako je Isa, alejhi selam, Mesih upute, lijei slijepog i gubavog, oivljava mrtvog Allahovom, azze ve delle, dozvolom. A Deddal - Allah ga prokleo - je Mesih stranputice. Iskuae ljude onim to mu je dato od znakova kao to su: sputanje kie, rast rastinja i druge neprirodnosti. Nazvan je Deddal Mesihom jer mu je jedno oko memsuhatun pobrisano, ili zato to e zemlju pobrisati (prijei) za etrdeset dana.

Prvo miljenje je jae jer se u hadisu kae: Doista je Deddal pobrisanog oka. (Muslim, 18/16). Znaenje rijei Deddal? A rije Deddal je izvedena od: katranom namazati devu, kada je katranom prekriju. A osnova rijei je u znaenju: Mjeanje. Kae se dedele kada se pomijea i prikazuje. Dedal je: laac, smutljivac i nadnaravan, rije u augmentativu na oblik fe'aal, odnosno onaj ko puno lae i obmanjuje. U mnoini se kae deddalun, a Malik je rekao dedadile, u obliku nepravilne mnoine. Kurtubi spominje da rije Deddal ima deset upotreba u jeziku. (Et Tezkire, 658). Izraz Deddal je postao simbolom jednookog Mesiha laljivca, pa kad se izgovori Deddal iskljuivo se misli na to znaenje. Deddal je nazvan Deddalom jer on istinu prekriva neistinom, ili zato to ljudima prekriva svoje nevjerovanje, prikazivanje i pretvaranje, ili zato to se pokriva brojnou svoje skupine. (Lisanul Areb, 11/236-237). Osobine Deddala i zabiljeeni hadisi o njemu Deddal je ovjek, potomak Ademov.

10

Ima mnogo svojstava reenih u hadisima kako bi se ljudi upoznali i upozorili na njegovo zlo. Kada se pojavi prepoznae ga istinski vjernici, nee biti njime iskuani, nego e ga znati po opisu koji nam je prenio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ova svojstva ga razlikuju od drugih ljudi. Nee zavarati nikoga osim neznalicu (dahila) koji je jo prije stradao. Molim Allaha da nas sauva od njegovih lai. Od tih svojstava je: ovjek, mlad, crven, nizak, hodae primiui prste a odmiui pete, kovrdave kose, irokog ela, irokih prsa, pobrisanog desnog oka. To oko nit je istureno nit je udubljeno, poput je bobe koja pluta po povrini. A njegovo lijevo oko je prekriveno gustom koprenom. Izmeu oiju e mu pisati kaf, fa, ra- kefere nepovezanim slovima, to znai kafir (nevjernik). Proitae ih svako od vjernika, i ko zna i ko ne zna itati. Od njegovih svojstava je i neplodnost, nee imati djece. Spomenuu nekoliko vjerodostojnih hadisa u kojima se spominju neke od nabrojanih osobina. I oni su dokaz pojave Deddala: 1. Od Ibn Omera, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Zaspao sam obilazei Kabu...(pa je spomenuo kako je vidio Isa, alejhi selam, potom Deddala, pa je opisujui garekao): ...kad ono ogroman ovjek, crven, kovrave kose, orav, oko mu je poput bobe koja pluta po povrini, rekoe: To je Deddal, njemu najsliniji ovjek je Ibn Kutn, ovjek iz plemena Huza'a. (Buhari, 13/90).

11

2. Od Ibn Omera, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, spomenuo Deddala pa rekao: Doista Allah nije orav. Nije li Mesih Deddal orav u desno oko koje je poput plutajue bobe na povrini. (Buhari, 13/90). 3. U hadisu Nevas bin Sem'ana stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,opisao Deddala: On je mladi, jako kovrave kose, ugaenog oka, kao da ga poredim sa Abdulizzom Ibn Kutnom. (Muslim, 18/65) 4. Ubade bin Samit prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,rekao: Doista je Mesih Deddal ovjek, nizak, proelav, epav, orav, pobrisanog oka koje niti je istureno niti udubljeno. Ako vam se priini, znajte da va Gospodar nije orav. (Sunen Ebi Davud, 11/443). 5. Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: A to se tie Mesiha zablude on je orav u jedno oko, visokog ela, irokih prsa, gubav. (Nihaje fi garibil hadis, 2/126). 6. Huzejfe, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal je orav u lijevo oko, nakostrijeene kose. (Muslim, 18/60-61) 7. Enes, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Izmeu oiju e mu biti napisano kafir (nevjernik). (Buhari, 13/91) A u drugoj predaji stoji: Bie pravilno poredana slova: Ke, fe, re, proitae ih svaki musliman. (Muslim, 18/95)

12

A u predaji Huzejfinoj stoji: Proitae ih svaki mu'min, bio pismen ili nepismen. Ovaj natpis e biti stvaran i vidljiv. Nema nejasnoe u tome da ga neki ljudi vide a neki ne vide, niti da ga ita nepismen. To stoga to vizuelnu mo stvara Allah azze ve delle, kako hoe i kad hoe. Taj natpis e vidjeti vjernik svojim okom makar i ne znao itat, a nee ga vidjeti nevjernik makar znao itati, isto kao to vjernik vidi Allahove znakove koje nevjernik ne vidi. Tako e Allah azze ve delle, podariti mogunost ovjeku bez uenja jer e to biti u vrijeme natprirodnosti. (Fethul Bari, 13/100) Imam Nevevi, rahmetullahi alejhi, veli: Tano je ono na emu su uenjaci, a to je da e ovaj natpis biti stvaran i vidljiv. Allah ga je uinio znakom i jednim od nepobitnih dokaza o njegovom nevjerstvu, lai i pokvarenosti. Predoie ga svakom muslimanu, pismenom ili nepismenom, a sakrie ga od onog kome je htio nesreu i kunju, a u svemu tome nema oprenosti. (Nevevijev komentar na Muslimov Sahih, 18/60). 8. Od njegovih svojstava je i ono to se biljei u hadisu Fatime bint Kajs radijjallahu anha, u prii o Desasi u kojoj Temim, radijjallahu anhu, kae: Brzo smo krenuli dok nismo uli u kuu, kad u njoj najvei i najvri ovjek koga smo ikad vidjeli. (Muslim, 18/81)

13

9. Imran bin Husajn prenosi da je uo Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kae: Izmeu stvaranja Adema i Sudnjeg dana nije stvoren vei ovjek od Deddala. (Muslim, 18/86-87) 10. A to se tie Deddalove neplodnosti, biljei se od Ebu Seid El-Hudrija, radijjallahu anhu, da mu je rekao Ebu Sajjad: Zar nisi uo Allahov Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, kako kae: Doista nee imati potomaka? Naravno da sam uo - ree. (Muslim, 18/50) Primjetno je da u spomenutim predajama nekad lijevo a nekad desno oko je opisano oravou, a sve predaje su vjerodostojne, te tu postoji nejasnoa. Hafiz Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, smatra da je hadis Ibn Omera u dva Sahiha o oravosti desnog oka prioritetniji od predaje Muslima o oravosti lijevog oka, jer je usaglaenost o tanosti jaa od neusaglaenosti. (Fethul Bari, 13/97) Kadi 'Ijad, rahmetullahi alejhi, smatra kako su mu oba oka oteena. Sve predaje su vjerodostojne. Desno oko je slijepo i pobrisano kao to stoji u Hadisu Ibn Omera, radijjallahu anhu, a na lijevom oku je gusta koprena, tj. i ono je oteeno. Tako su oba oka orava, jedno je slijepo a drugo dobro oteeno. O ovom spoju predaja imam Nevevi, rahmetullahi alejhi, kae: Ovo je vrhunac ljepote. (Nevevijev komentar Muslima, 2/235).

14

I to je ono to Ebu Abdullah El-Kurtubi smatra ispravnim. (Et Tezkire, 663)

DA LI JE U KUR'ANU SPOMENUT DEDDAL?

Ulema se interesovala o mudrosti (hikmetu) nespominjanja Deddala u Kur'anu kad se zna za njegovu veliku smutnju, za upozoravanje svih poslanika na Deddala, za naredbu o traenju zatite od njega u namazu. Ponudili su neke od moguih odgovora: 1. Spomenut je u kontekstu ajeta u kojima se kae: Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou, nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio. (Prijevod znaenja sura Sura El Enam, ajet broj 158). Ovi predznaci su: Deddal, izlazak Sunca sa Zapada, ivotinja (dabbe) spomenuti u tefsirima ovog ajeta. Muslim i Tirmizi biljee od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Troje kad se pojavi nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao vjernik kakvo dobro uradio... izlazak sunca sa Istoka, Deddal, ivotinja iz zemlje. (Muslim, 2/195 , Damiu Ttirmizi, 8/449). 2. Kur'an spominje silazak Isa alejhi selam, a Isa alejhi selam, e ubiti Deddala. Zadovoljilo se spominjanjem Mesiha upute nad spominjanjem Mesiha zablude, a obiaj kod arapa je da se spomene jedna od suprotnosti a izostavi druga.

15

3. Spominje se u rijeima Uzvienog: Stvaranje nebesa i zemlje je sigurno vee nego stvaranje roda ljudskog. (Prijevod znaenja sura Gafir, ajet broj 57). Ljudskim rodom se misli na Deddala samo se openitou mislilo na djeliminost. Ebul Alije kae: ta ima vee od stvaranja Deddala kojeg veliaju idovi. (Kurtubijev Tefsir, 15/325). Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Ovo, ako je utemeljeno, je najbolji odgovor i dio je onog to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo u obavezu da pojasni, a apsolutno znanje pripada samo Allahu, azze ve delle, (Fethul Bari, 13/92). 4. Kur'an nije spomenuo Deddala omalovaavajui ga i podcjenjujui. Tvrdnjom kako je on boanstvo a ustvari je ovjek ije stanje je potpuno razliito stanju Gospodara Savrenog, Velianstvenog i Uzvienog od bilo kakve manjkavosti. Zbog toga je njegov sluaj bezvrijedan da bi ga On spomenuo, ali uz sve to poslanici su upozorili na njega, ukazavi na njegovu opasnost i iskuenje kao to smo ve spominjali. Ako bi se ovom neko suprotstavio tvrdnjom kako je Kur'an spomenuo Faraona koji je takoer tvrdio da je boanstvo, moe mu se rei: Sluaj Faraona je bio i nestao. Spomenut je kao opomena i pouka ljudima. A Deddal e se dogoditi na kraju vremena. Nije spomenut zbog ispita ljudima a i samo prizivanje boanstva za sebe je oita i jasna obmana.

16

Deddal je jasna manjkavost, oita prezrenost, manji i nebitan za mjesto koje poziva. Stoga Allah, azze ve delle, izostavlja njegovo spominjanje jer zna da Njegovim vjernim robovima nee to promai i da e ih samo pojaati imanom i predanou Allahu i Njegovom Poslaniku, ba kao to e mladi kojeg Deddal ubije rei: Tako mi Allaha, danas mi je jo jasnije ko si ti. (Buhari, 13/101) Ponekad se neto izostavi zbog oite jasnoe ba kao to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u samrtnikoj bolesti izostavio imenovati Ebu Bekra, radijjallahu anhu, halifom zbog oite veliine i vrijednosti Ebu Bekra kod ashaba i zbog hadisa: Allah i vjernici odbijaju bilo koga osim Ebu Bekra. (Muslim, 15/155) Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, spominje kako je pitanje o nespominjanju Deddala u Kur'anu i dalje aktuelno. Pogotovo zato to je Allah, azze ve delle, spomenuo Je'duda i Me'duda ije je iskuenje slino i srodno Deddalovom. (Fethul Bari, 13/91-92). Toliko o tome, moda je prvi odgovor najblii, a opet Allah azze ve delle, najbolje zna, tako bi Deddal indirektno bio spomenut u kontekstu odreenih predznaka Sudnjeg dana a tu indirektnost je pojasnio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

DA LI JE DEDDAL IV I KO JE IBN SAJJAD?

Prije nego li odgovorimo na ova dva pitanja neophodno je da upoznamo ko je Ibn Sajjad?

17

Je li on Deddal ili je to neko drugi? A ako je neko drugi mimo njega Deddal hoe li se pojaviti prije iskuenja Deddala ili ne? Prije nego odgovorimo na ova pitanja upoznajmo se sa Ibn Sajjadom. Ibn Sajjad Zove se Safi, a kau i Abdullah, sin Sajjadov ili Saidov. Bio je jedan od idova Medine, neki pak kau da je bio od Ensarija. Bio je mlad kad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doao u Medinu. Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, spominje da je primio islam i da je njegov sin Umara bio prvakom Tabi'ina od kojeg su prenosili hadise Imam Malik i drugi. (Fethul Bari, 3/220, 6/164). Njegovu biografiju biljei Zehebi u djelu Tedridu Esma'is Sahabe, u kojem kae: Abdullah Ibn Sajjad, spominje ga Ibn ahin i kae: On je sin Saidov, otac mu je bio idov, rodio mu se Abdullah slijep i osuneen, za njega se kae da je Deddal, potom je prihvatio islam i on je tabi'in, jedan od prenosilaca hadisa. (Tedridu esmais sahabe, 1/319, br.3366) Spominje ga i Hafiz Ibn Hader u djelu El Isabe, navodei ono to je rekao Zehebi kae: Od njegove djece je Umara Ibn Abdullah Ibn Sajjad. Bio je meu najboljim muslimanima, iz drutva Se'id Ibn Musejjiba. Od njega su prenosili hadise Imam Malik i drugi.

18

Zatim je spomenuo nekoliko hadisa o Ibn Sajjadu koje emo navesti kasnije. Potom veli: Openito govorei, neutemeljeno ga je ubrajati u ashabe, jer da je ashab sigurno ne bi bio Deddal zato to e Deddal umrijeti kao kafir. A ako je to neko drugi onda on nije bio musliman kad ga je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, sreo. (El Isabe fi temjizis sahabe, 3/133, br.6609). A ako je poslije toga primio islam, onda je on tabi'in prenosilac hadisa kako tvrdi Zehebi. Ibn Hader u djelu Tehzibut Tehzib o Umaru Ibn Sajjadu kae: Umara Ibn Abdullah Ibn Sajjad El Ensari Ebu Ejjub El Medeni prenosio je hadise od Dabir Ibn Abdullaha, Seid Ibn Musejjiba i Ata' Ibn Jesara, a od njega su prenosili hadise: Dahhak Ibn Usman El Huzami, Malik Ibn Enes i drugi. Ibn Me'in i Nesa'i kau: povjerljiv, a Ebu Hatem: dobrog hadisa. Ibn Se'ad kae: Bio je povjerljiv, malo je hadisa prenio. Imam Malik nikome nad njim nije davao prednost u hadisu. Govorili su: Mi smo potomci Uejhab Ibn Neddara pa su ih naslijedili Benu Neddar a danas su saveznici Benu Malik Ibn Neddara, a nije poznato njihovo porijeklo. Tehzibut tehzib, 7/418, br.681 Stanje Ibn Sajjada Ibn Sajjad je bio varalica. Ponekad je gatao pa pogaao i lagao. O njemu se prialo meu ljudima, prialo se da je Deddal o emu emo govoriti kada bude rije o tome

19

kako ga je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, iskuao. Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ispit za Ibn Sajjada Kad se meu ljudima prouo sluaj Ibn Sajjada, kako je upravo on Deddal, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je htio da se poblie upozna s tim, da objelodani njegovo stanje. Otiao je do njega sakriven kako ga Ibn Sajjad ne bi primjetio nadajui se da e uti neto od njega. Uputio mu je nekoliko pitanja koja su otkrila njegovu stvarnost. U hadisu Ibn Omera, radijjallahu anhu, stoji kako je Omer, radijjallahu anhu, u drutvu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i skupine sunarodnjaka se uputio Ibn Sajjadu. Nali su ga kako se igra sa djecom u blizini tvrave Ibn Mugale, a bio je blizu punoljetnosti. Nije ih primjetio dok ga Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne udari po ruci i ree mu: Svjedoi li da sam ja Allahov Poslanik? Ibn Sajjad ga je gledao pa ree: Svjedoim da si Poslanik nepismenim. Onda Ibn Sajjad ree Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Svjedoi li ti da sam ja Allahov Poslanik? Pa je odbio to posvjedoiti i ree: Ja vjerujem u Allaha i Njegovog Poslanika. Upita ga : ta vidi? Ibn Sajjad ree: Dolazi mi iskreni i laac. , Poslanik mu ree: Pomijealo ti se. Potom mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Neto sam sauvao, sakrio za tebe!? Ibn Sajjad ree: To je dim.

20

Poslanik ree: Odstupi, nee povratiti mo. Omer, radijjallahu anhu, ree: Dopusti mi Allahov Poslanie da ga udarim sabljom po vratu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: Ako je on taj ti nad njim moi nema (ne moe ga ubiti je e Dedala da ubije Isa, alejhi selam), a ako nije, emu onda njegovo ubistvo. Buhari, 3/318 U predaji se biljei kako ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: ta vidi? Vidim prijestolje (ar) na vodi - ree. To je ejtanovo prijestolje na moru, ree mu Poslanik. ta jo vidi? Vidim iskrene i laljive ili laljive i iskrene. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Ostavite ga, pomijealo mu se. Muslim, 18/49-50 Ibn Omer kae: Potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otiao sa Ubej Ibn Ka'bom do palmovika u kojem je boravio Ibn Sajjad. elio je uti neto od Ibn Sajjada prije nego li ga on primijeti. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga ugleda naslonjenog na pokriva, majka vidje Poslanika naslonjenog na palmu pa ree: Sa'fe, a tako se zvao Ibn Sajjad, eno Muhammeda, a Ibn Sajjad se uznemiri a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Da me nije otkrila, ja bi ga obznanio i razotkrijo. Buhari, 3/318 Ebu Zerr, radijjallahu anhu, pria: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, me poslao njegovoj majci da je pitam koliko ga je u trudnoi nosila? Pitao sam je i rekla je dvanaest mjeseci.

21

Potom me poslao da je pitam o njegovom prvom plau prilikom poroda. Pitao sam je i rekla je da je to bio pla kao pla djeteta od mjesec dana. Potom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Neto sam ti sklonuo, sakrio. Dio lobanje crvenkasto - bijele ovce i dim. Kae: Htjede rei duhan (dim) pa bi sprijeen ( nije mogao da izgvori) pa ree: Duh, duh (dim). Musned Ahmeda, 5/148 Tako ga ispita Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kako bi se upoznao sa stvarnou oko Ibn Sajjada. Ovdje se rijeju duhan (dim) aludira na Kur'anske rijei: Zato saekaj dan kada e im se initi da prema nebu vide vidljiv dim. (Sura Ed Duhan, ajet broj10). U predaji Ibn Omera, radijjallahu anhuma, kod Imam Ahmeda se spominje: Sakrio sam ti neto, a sakrio mu je: dan kada e vidjeti prema nebu vidljiv dim. Musned Ahmeda, 9/139 hadis 6360 Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Doista se Ibn Sajjad sluio metodom gatara, jezikom dina koji ralanjuju rijei zato je rekao: Duh odnosno duhan. Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otkrio istinu da je to ejtanskog posla pa mu ree: Propao si, nee prei svoju granicu. (Ibn Kesirov tefsir, 7/234). Njegova smrt Prenosi se od Ibn Dabira da je rekao: Izgubili smo Ibn Sajjada na dan Harre. Sunen Ebi Davud, 11/476.

22

Ibn Hader je verifikovao ovu predaju, a smatrao je slabim miljenje kako je on umro u Medini, kako su mu otkrili lice i klanjali mu denazu. Fethul bari, 13/328. Da li je Ibn Sajjad Veliki Daddal? Spomenuli smo govorei o stanju Ibn Sajjada i ispitu od strane Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ono to upuuje na suzdranost Boijeg Poslanika po pitanju Ibn Sajjada. Objava (vahj) nije potvrdila da se radi o Deddalu niti je ti opovrgla. Omer, radijjallahu anhu, se zaklinjao pred Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem ,kako je Ibn Sajjad Deddal a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to nije nijekao. Bilo je jo ashaba, neka je Allah njima zadovoljan, koji su se takoer zaklinjali kako je Ibn Sajjad Deddal, kao to se biljei od Dabira, Ibn Omera i Ebu Zerra. Muhammed Ibn El-Munkadir prenosi hadis i kae: Vidio sam Dabir Ibn Abdullaha kako se Allahom kune da je Ibn Sajjad Deddal. Upitao sam ga: Allahom se kune?! Odgovorio je: Zaista sam uo Omera kako se u isto kune pred Poslanikom a on mu to nije negirao. (Buhari, 13/223). Od Nafi'a se prenosi kako je Ibn Omer rekao: Ne sumnjam, tako mi Allaha da je Ibn Sajjad Deddal. (Sunen Ebi Davud, 11/483). Od Zejd Ibn Vehaba se prenosi da je Ebu Zerr rekao: Deset puta da se zakunem kako je Ubn Sajjad Deddaldrae mi je nego da se zakunem da nije.

23

Od Nafi'a se prenosi: Susreo se Ibn Omer sa Ibn Sajjadom na jednoj od medinskih ulica, pa mu Ibn Omer ree rijei koje ga estoko naljutie te se u srdbi napuha i napuni ulicu. Doe Ibn Omer kod Hafse koja je ve ula vijest pa mu ree: Allah ti se smilovao! ta si htio od Ibn Sajjada!? Zar ne zna da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Doista e se pojaviti iz srdbe koja e ga naljutiti. (Muslim, 18/57). Od Nafi'a se prenosi kako je Ibn Omer, radijjallahu anhu, rekao: Sreo sam ga dva puta. Prvi puta sam neke ljude upitao: Kaete da je ovo on? Rekoe: Ne tako nam Allaha. Rekao sam: Laete mi tako mi Allaha neki od vas su mi rekli da on nee umrijeti dok ne bude imao najvie imetka i djece, tako neto tvrdite i danas. Popriao je sa nama, potom smo se razili. Zatim sam ga sreo drugi puta a oko mu se ve bilo pomjerilo. Upitao sam ga: Kada ti se desilo to sa okom? Ne znam, ree. Rekao sam mu: Ne zna, a u tvojoj je glavi!? Da je Allah htio stvorio bi ga na ovom tvom tapu, ree. Potom je zarevao kao najei magarac kojeg sam uo. Neki od mojih prijatelja tvrde kako sam ga udarao tapom dok ga nisam polomio ali se ja, tako mi Allaha, toga ne sjeam. Otiao sam kod Majke pravovjernih (sestre Hafse, radijjallahu anhu,) ispriati joj ta se dogodilo a ona mi ree: ta si ti od njega htio? Zar ne zna da je reeno: Prvo sa ime e se pojaviti ljudima je srdba koja e ga naljutiti. (Muslim, 18/57-58).

24

Ibn Sajjad je uo ono to ljudi govore o njemu, to ga je jako uznemiravalo. Branio se govorei kako on nije Deddal. Pravdao se time kako su osobine Deddala koje je spomenuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne slau sa njegovim. U hadisu kojeg prenosi Ebu Seid El-Hudri se kae: Krenuli smo na had ili umru a sa nama i Ibn Said. Doli smo u jednu kuu ljudi se razioe a ja osta sam sa njim. Prestraio sam se od njega i od onog to ljudi govore o njemu. Donese i stavi svoj prtljag pored mog. Rekoh mu: Vruine su velike, kad bi svoje stvari stavio pod ono drvo. On to i uini. Potom pomuze ovcu donese mlijeko u velikom loncu i ree: Pij, Ebu Seid! Velika je vruina, a mlijeko je toplo - rekoh. A ustvari mrzio sam da pijem iz njegove ruke ili da uzmem iz njegove ruke. Pa mi ree: O Ebu Seide, poelim da uzmem ue, prebacim ga preko drveta i objesim se zbog onoga to ljudi govore o meni. O Ebu Seide, ako neki ljudi ne poznaju hadis Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vi Ensarije ga sigurno znate. Zar ti nisi meu najboljim poznavaocima hadisa Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem? Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: On je kafir? A ja sam musliman! Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: On nee imati djece? A ja ostavih dijete u Medini! Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: Nee ui ni u Meku ni u Medinu? A ja idem iz Medine prema Meki. Ebu Seid ree: Umalo da mu naem opravdanje.

25

Potom mi ree: Tako mi Allaha ja znam ko je Deddal i poznato mi je njegovo roenje, i znam gdje je on sad. Rekoh mu: Teko tebi ostatak dana! Muslim, 18/51-52 U drugoj predaji stoji da je Ibn Sajjad rekao: Tako mi Allaha znam gdje je Deddal sad. Znam mu oca i majku. Pitali su ga: Da li bi ti bilo drago da si ti taj ovjek (Deddal)? Kad bi mi se ponudilo na bih se bunio - odgovori. (Muslim, 18/51). Spominju se i druge predaje o Ibn Sajjadu, koje sam, plaei se preopirnosti izostavio, a i pojedini uenjaci kao to je Ibn Kesir, Ibn Hader i drugi ih odbacuju zbog slabosti lanca prenosilaca. (En Nihaje, 1/128, Fethul Bari, 13/326). Pojedina ulema je u nedoumici oko Ibn Sajjada, nejasan im je njegov sluaj. Jedni kau: On je Deddal. Potkrepljuju to zakletvama pojedinih ashaba, kao to smo spomenuli dogaaje Ibn Omera i Ebu Seida sa njim. Drugi smatraju kako on nije Deddal. Potvruju to rijeima Temim Ed-Darija. Prije nego navedem miljenja ovih dviju grupa spomenuu hadis Temima u njegovoj cjelosti: Muslim biljei od Amir Ibn erahil E-abija - a'ab Ibn Hemedana da je on pitao Fatimu bint Kajs - sestru Dahhak Ibn Kajsa - koja je bila od prvih muhadira, i rekao joj: Ispriaj mi hadis koji si ula od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nemoj ga prenositi ni od kog drugog osim direktno od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

26

Ako hoe uiniu to - ree. Naravno, ispriaj mi. Ispriala je priu o rastanku sa svojim muem, o boravku kod Ibn Ummi Mektuma a potom je rekla: Kad mi je istekao Iddet (ekanje) ula sam Poslanikovog glasnika kako poziva: Okupite se na zajednikom namazu! Otila sam u mesdid, klanjala sa Allahov Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u safu ena neposredno iza lea mukaraca. Kad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavrio namaz sjeo je na minber i smijeei se ree: Neka svako ostane na mjestu gdje je klanjao. Znate li zato sam vas okupio? Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju, rekoe. Tako mi Allaha nisam vas sakupio ni da vas obradujem ni da vas prepadnem. Okupio sam vas jer je Temim Ed-Dari bio kranin pa je dao prisegu (bej'at) i postao musliman. Ispriao mi je potpuno isto ono to sam vam kazao o Deddalu. Priao mi je da se ukrcao na brod sa trideset ljudi iz plemena Lahm i Duzame. Valovi su se poigravali sa njima mjesec dana, potom su pristali na jednom ostrvu pred zalazak sunca, tu ih doeka zvijer. Od gustine njene dlake se nije znalo gdje joj je glava a gdje stranji dio. Rekoe joj: - Teko tebi! ta si ti ?! -Ja sam Dessasa. - A ta je to Dessasa? - Narode, idite do one kue u njoj je ovjek koji vam silno eli rei vijesti. Kad nam je rekla ovjek otili smo od nje mislei kako je ona ejtan. Pourili smo do kue u kojoj zatekosmo najveeg ovjeka na svijetu.

27

Okovanog u lance, zavezanih ruku na vratu. Izmeu stopala i koljena mu je bilo eljezo. Rekli smo mu: - Teko tebi! ta si ti?! - Moete saznati o meni, ali kaite vi meni ko ste vi? - Mi smo Arapi, ukrcali smo se na lau, iznenadilo nas je uzburkano more, valovi se igrae sa nama mjesec dana, pristado smo na ovom ostrvu, doeka nas dlakava zvijer kojoj se ne zna gdje joj je glava a gdje rep. Rekosmo joj: Teko tebi! ta si ti? Dasasa, ree. Upitasmo a ta je to Dasasa? Idite onom ovjeku u onoj kui on vas silno oekuje, te smo pourili tebi, nismo sigurni da ono nije bio ejtan. - Obavijestite me o palmoviku? - O emu se ti raspituje? - Pitam vas za palme, da li imaju plodove? - Da. - Jo malo pa nee imati plodova. Kaite mi o jezeru Taberijje? - ta te o njemu zanima? - Ima li u njemu vode? - Mnogo je vode u njemu. - Jo malo pa e presuiti. Recite mi o izvoru Zuger. - ta te o njemu zanima? - Ima li vode na izvoru? Navodnjavanju li se biljke izvorskom vodom? - Da, ima mnogo vode i navodnjavanju njome biljke. - Kaite mi o Poslaniku nepismenih, ta radi? - Pojavio se u Mekki, doao u Medinu. - Jesu li se Arapi borili protiv njega? - Jesu. - I ta je uradio sa njima.

28

- Pobjedio ih je i pokorni su mu. - I tako je bilo, znai. - Da. - To je sigurno dobro za njih. Neka ga slijede. Rei u vam o sebi: Doista sam ja Mesih, jo malo pa e mi se dozvoliti da izaem pa u se pojaviti. Ii u zemljom, nee ostati nijedno selo a da ne stignem u njega za etrdeset noi osim u Mekku i Tajjibu. One su za mene zabranjene. Kad god pokuam da uem u jednu od njih doekae me melek sa otrom sabljom i otjerati. Na svakom prilazu e stajati meleki koji e ih uvati. Fatima kae: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao udarajui vrhom tapa: Ovo je Tajjiba, ovo je Tajjiba, ovo je Tajjiba - odnosno Medina. Zar vam nisam ovo ve ispriao? Jesi, rekoe ljudi. Doista me iznenadilo kazivanje Temimovo koje je identino onome to sam vam govorio o Deddalu, Mekki i Medini. Nije li on u morima ama ili Jemena, ne nego iz pravca istoka, iz pravca istoka, iz pravca istoka (pokazivao je rukom na istok Medine a to je prostor Iraka). Fatima ree: Ovo sam zapamtila od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim, 18/78-83). Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Nekima se ini da je hadis Fatime bint Kajs garib - usamljen, a nije tako. Pored Fatime bint Kajs prenose ga jo i Ebu Hurejre, Aia i Dabir, radijjallahu anhum. (Fethul Bari, 13/328). Miljenja uenjaka o Ibn Sajjadu Ebu Abdullah El-Kurtubi, rahmetullahi alejhi, kae: Ispravno je da je Ibn Sajjad Deddal, na osnovu spomenutog.

29

Nije iskljuena mogunost da bude na ostrvu u tom vremenu, a meu ashabima u drugom vremenu. (Et Tezkire, 702). A Nevevi, rahmetullahi alejhi, veli: Uenjaci kau kako je njegov sluaj diskutabilan, da li je on poznati Mesih Deddal ili nije, ali nema sumnje u to kako je on jedan od Deddala. Ulema kae: Iz hadisa je jasno da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije dobio vahj (objavu) o tome da li je on Deddal ili neko drugi. Obavijeten je samo o njegovim osobinama. Ibn Sajjad je posjedovao mogue slinosti, stoga Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije kategoriki tvrdio ili opovrgao Ibn Sajjada ili nekog drugog kao Deddala. Zato on kae Omeru, radijjallahu anhu: Ako je on taj ti ga nee moi unititi. A to se tie njegovih argumenata kako je on musliman a Deddal kafir, kako Deddal nee a on ima potomke, kako Deddal nee ui u Mekku i Medinu a on ide iz Medine u pravcu Mekke, to sve nije validan dokaz, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naglasio njegova svojstva u vremenu njegove smutnje i pojave na zemlji. Njegove slinosti sa jednim od Deddala je i u rijeima upuenim Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Svjedoi li ti da sam ja Allahov Poslanik? Njegove tvrdnje da mu dolazi iskreni i neiskreni, da vidi prijestolje na vodi, da mu ne bi bilo mrsko kad bi bio Deddal, da on poznaje mjesto Deddalovog boravka govorei: Znam ga, znam gdje e se roditi i gdje je on sad! Kao i njegova napuhanost kad je ispunio ulicu.

30

A to se tie njegovog islama, hadda, dihada, naputanja onog to je bio - to nije jasan dokaz kako on nije Deddal. (Nevevijev komentar Muslima, 18/46-47). Jasno je iz Nevevijevih rijei kako on Ibn Sajjada smatra Deddalom. A evkani, rahmetullahi alejhi, kae: Ljudi su se oko Ibn Sajjada estoko podvojili, nejasan im je, tako da je o njemu svata kazano. Iz hadisa se vidi kako se i sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dvoumio u tome je li ili nije on Deddal. Na to njegovo dvoumljenje se moe odgovoriti na dva naina: PRVI: Dvoumio se prije nego ga je Allah, azze ve delle, obavijestio kako je on Deddal, a kad je saznao nije zabranjivao Omeru, radijjallahu anhu, da se zaklinje. DRUGI: Arapi ponekad prenesu govor u formi sumnje iako sam govor ne podrazumijeva sumnju. Ono to takoer upuuje kako je upravo on Deddal je i ono to biljei Abdurrezzak Sahih predajom od Ibn Omera, radijjallahu anhu: Susreo sam se sa Ibn Sajjadom jednog dana, a sa njim je bio jedan idov. Oko mu je ve bilo pokrenuto kao u magarca. Kad sam ga ugledao rekao sam mu: Zaklinjem te Allahom kad ti je oko ugaeno? Ne znam Milostivog mi, ree. Lae, u tvojo je glavi. Potra ga i zareva tri puta. (Nejlul Evtar, 7/230-231). Slinu predaju smo ve spomenuli kod Muslima. Ono to mi izgleda oitim je i to da je i evkani sa onima koji smatraju Ibn Sajjada Velikim Deddalom.

31

Bejheki spominjui Temimovu predaju kae: U njoj se vidi da je Veliki Deddal koji e se pojaviti na kraju vremena neko drugi mimo Ibn Sajjada. A Ibn Sajjad je samo jedan u nizu laljivih Deddala o kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio i veina ih se ve pojavila. ini se kako oni koji odluno tvrde kako je Ibn Sajjad zapravo Deddal nisu uli Temimovu predaju. Objediniti to dvoje je jako teko, jer kako zamisliti djeaka pred punoljetstvom u doba Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa kojim se Poslanik sreo i pitao ga, starca, okovanoga u lancima na ostrvu koji se raspituje o Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je li se ili nije pojavio?! Stoga je pree pretpostaviti kako ipak nisu uli Temimovu predaju. A Omer radijjallahu anhu, mogue je da je to uinio prije nego je uo Temimovu priu, a nakon to je uo za nju, vie se nije zaklinjao pomenutom zakletvom. Dabir, radijjallahu anhu, je prisustvovao Omerovoj zakletvi kod Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je slijedio ono to je uo od Omera, radijjallahu anhu, u drutvu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Fethul Bari, 13/326-327). Smatram: Dabir je jedan od prenosilaca Temimove predaje, kao to to biljei Ebu Davud u prii o Dessasi i Deddalu kao i Temim, potom Ibn Ebi Seleme kae: U ovom hadisu ima neto to nisam zapamtio. Dabir je svjedoio kako je Deddal Ibn Sajjad. Rekao sam mu: On je umro, Iako je umro.

32

On je musliman, rekao sam, iako je primio Islam, ree. On je uao u Medinu. Neka je i u Medinu uao. (Sunen Ebi Davud, 11/476). Dabir je uporan u tvrdnji kako je Ibn Sajjad zapravo Deddal. ak i nakon konstatacije kako je on primio islam, uao u Medinu i umro. Spomenuli smo vjerodostojnu predaju od Dabira radijjallahu anhu: Umro je Ibn Sajjad na dan Harre (i ako nema nigdje predaje da su nali njegovo tijelo, naprotiv jae su predaje da je Ibn Sajjad nestao bez traga). Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Zabiljeio je Ebu Nuajm El-Asbehani u djelu Tarihul Asbehan ono to podrava Ibn Sajjada kao Deddala. Tako navodi od ubejl Ibn Urza a on od Hasan Ibn Abdurrahmana a on od svog oca da je rekao: Kad smo osvojili Asbehan izmeu nae vojske i idova je bile razdaljina koju smo mi prelazili. Doao sam do idova koji su se igrali i veselili. Upitao sam jednog poznanika meu njima o razlogu veselja. Ree: Na kralj sa kojim emo pobijediti Arape nam dolazi. Prespavao sam kod poznanika na krovu, klanjao sabah, a kad se razdanilo ugledah ovjeka kako tetura iz pravca vojnika. ovjeka sa ukrasom na glavi oko kojeg idovi igraju i vesele se. Pogledao sam bolje i vidio Ibn Sajjada. Uao je u Medinu i nije se pojavio do dana dananjeg. (Fethul Bari, 3/327-328). Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Ne moe se uskladiti Dabirova predaja po kojoj je Ibn Sajjad umro na dan

33

Harre sa predajom Hasan Ibn Abdurrahmana zato to je osvajanje Asbehana bilo u doba Omera, radijjallahu anhu, kao to to biljei Ebu Nuajm u svojoj Historiji, a izmeu ubistva Omera, radijjallahu anhu, i bitke na Harri je oko etrdeset godina. Mogue je spojiti ove predaje time kako je Hasanov otac priao o onome to je bilo poslije osvajanja Asbehana za ovaj vremenski period. Tako da odgovor: Kad smo osvojili Asbehan - bude preuen, odnosno: Bio sam i hodao po Asbehanu pa se desila pria o Ibn Sajjadu. Tako se osvajanje Asbehana i dolazak Ibn Sajjada nisu desili u isto vrijeme. (Fethul Bari, 13/328). ejhu-l-Islam Ibn Tejmije spominje kako je sluaj Ibn Sajjada bio nejasan pojedinim ashabima, kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio suzdran dok mu nije postalo jasno da on nije Deddal, nego jedan od gatara, sljedbenika ejtanovih. Zato mu je otiao da ga iskua. (El Furkanu bejne evlijaillahi ve bejne evlijaiejtan, 77). Ibn Kesir, rahmetullai alejhi, kae: Misli se na to kako Ibn Sajjad definitivno nije Deddal koji e se pojaviti na kraju vremena zbog hadisa Fatime bint Kajs koji je konaan sud o ovome. (En Nihaje, 1/70). Ovo su neka od miljenja uenih ljudi o Ibn Sajjadu. Ona su, kao to vidi cijenjeni brate uvaena sestro, meusobno oprena, i svako od njih je utemeljeno svojim dokazom. Stoga je Hafiz Ibn Hader trudei se da pomiri razliite hadise rekao: Najblia mogunost pomirenja izmeu

34

hadisa Temima i toga kako je Ibn Sajjad zapravo Deddal je ta da je stvarni Deddal onaj koga je Temim vidio okovanog. A Ibn Sajjad je ejtan u liku Deddala toga vremena koji se uputio prema Asbehanu tu se pritajio sa sebi slinim do vremena koje je Allah odredio da se u njemu pojavi. Zbog velike zbrke oko toga Buharija je slijedio metod pretenijeg miljenja, spomenuo samo Dabirov hadis od Ibn Omera o Ibn Sajjadu a preutio je i nije zabiljeio hadis Fatime bint Kajs u Temimovoj predaji. (Fethul Bari, 13/328). Ibn Sajjad je istina a ne iluzija (legenda) Ebu Ubejje tvdi kako je: Linost Ibn Sajjada iluzija nastala u pojedinim glavama, pria ivjela u pojedinim knjigama pripisana Poslaniku, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije radio niti govorio osim ono to je najbolje i sr istine. Sad je dolo vrijeme da se ozbiljno pozabavimo hadisom, njegovim znaenjem, svrhom i krajnjim ciljem. Takoer, moramo prenositi lanac prenosilaca kako bi se nae shvatanje islama spasilo nepravde i greaka. (En Nihaje,1/104). To je ono to ejh Ebu Ubejje kae u komentaru na spomenute hadis o Ibn Sajjadu! Odgovara mu se kako su spomenuti hadisi o Ibn Sajjadu vjerodostojno zabiljeeni u hadiskim zbirkama, dva Sahiha i drugim. U hadisima o Ibn Sajjadu nema onog to je suprotno duhu hadisa ili biti istine. Ibn Sajjad je, kao to je reeno, diskutabilan meu muslimanima, bio je jedan od Deddala (laljivaca).

35

Allah, azze ve delle, je njegovu la i neispravnost uinio jasnom Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i muslimanima. Ebu Ubejje pobija sam sebe u govoru. Ponekad u komentarima hadisa o Ibn Sajjadu kae: Istina je da je Ibn Sajjad izgovarao rijei bez znaenja kao to je obiaj gatara. Nita nije mislio tom rijeju. On je opaki gatar varalica. (En Nihaje, 1/88). Ovdje priznaje kako je Ibn Sajjad opaki gatar varalica! Kako jednom moe biti izmiljotina a drugi put gatar! Nema sumnje da Ebu Ubejje pobija sam sebe svojim govorom. Onaj ko pomno prati komentare Ebu Ubejje na knjigu: En Nihaje, El fitenu vel melahimu, od Hafiza Ibn Kesira, uoie uda. Ebu Ubejje je potpuni sud prepustio svom kratkom razumu o hadisima koje prenosi Ibn Kesir. Ono to on smatra ispravnim i prihvati to je istina, a sve drugo komentira suprotno hadisima ili sudi o vjerodostojnim hadisima kao apokrifnim - bez dokaza ili nepobitnog stava o tanosti. Ebu Ubejje o hadisima Ibn Sajjada kae: Da li je djeak odgovoran (mukellef) za svoja djela? I da li bi Poslanik ovim tvrdnjama poklanjao toliko panje da stane kod njega i pita ga ovo pitanje? Je li razumno da eka dok mu ovaj ne odgovori? Da li je prihvatljivo da mu dozvoli odgovor u kojem za sebe tvrdi poslanstvo i objavu? Je li to Allah slao djecu kao poslanike?

36

Pitanja su koja navodimo onim kojima je razum blokiran pred razboritim i zdravim razmiljanjem. (En Nihaje, 1/104). Odgovara mu se na ove rijei: Niko nije rekao da je maloljetnik mukellef (erijatski odgovoran), niti da je Allah, azze ve delle, slao djecu kao poslanike. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je samo elio provjeriti stanje Ibn Sajjada, je li on stvarni Deddal ili ne. Medinom se proulo kako je on Deddal na kojeg je upozorio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a o Ibn Sajjadu mu nije dola objava pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smatrao da ono to otkriva njegovu lanu linost - radilo se o djeaku koji je posjedovao mo raspoznavanja stvari - su rijei: Svjedoi li da sam ja Allahov poslanik... dok mu nije rekao: Ja sam neto za tebe sakrio. Kao i druga pitanja koja mu je postavio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Nije se ovim rijeima eljela djeakova odgovornost islamom nego stvarno stanje Ibn Sajjada. Ako je to to smo spomenuli bila namjera onda ne udi to je Allahov Poslanik stao da vidi njegov odgovor iz kojeg je postalo jasno kako je on jedan od Deddala. Osim toga, nema zapreke da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponudi islam maloljetniku. Buharija biljei priu Ibn Sajjada pod naslovom: Poglavlje kako ponuditi islam maloljetnoj osobi. (Buhari, 6/181). A to to Poslanik nije kaznio Ibn Sajjada iako je tvrdio za sebe poslanstvo je ustvari sumnja prisutna kod Ebu Ubejje rezultirana nepoznavanjem miljenja uleme koji su na nju odgovorili sa vie odgovora od kojih spominjemo:

37

1. Ibn Sajjad je bio jedan od medinskih idova ili jedan od njihovih saveznika. A izmeu njih i Poslanika je postojao ugovor o primirju nakon to je Poslanik stigao u Medinu, ugovor u kojem je potpisano meusobno nenapadanje i da oni ostanu u svojoj vjeri. U prilog tome je i ono to biljei Ahmed od Dabira u prii o dolasku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod Ibn Sajjada i rijeima Omera, radijjallahu anhu: Dozvoli mi da ga pogubim, Allahov Poslanie, a on mu odgovori: Ako je on taj, ti nisi njegov ubica (sahib), nego Isa sin Merjemin alejhi selam, a ako on nije taj nema pravo ubiti ovjeka sa kojim mi imamo ugovor. (El-Fethur Rebbanijj, 24/6465). Ovako su odgovorili Hattabij i Begavij. A Ibn Hader kae: To je tako (muteajjin). (Fethul Bari, 6/174) 2. Ibn Sajjad je tada bio mali, jo uvijek maloljetan, ovaj odgovor jaa predaja koju od Ibn Omera biljei Buharija o odlasku Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ibn Sajjadu u kojoj stoji: Dok ga ne nae kako se igra sa djecom kod tvrave Benu Megale, a Ibn Sajjad je tada bio blizu punoljetstva. (Buhari, 6/172). Kadija 'Ijad je izabrao ovaj odgovor. 3. Postoji trei odgovor koji je spomenuo Hafiz Ibn Hader: Ibn Sajjad nije jasno tvrdio da je on poslanik nego je zamislio kako tvrdi da ima objavu. Tvrditi da ima objavu ne znai tvrditi i da si poslanik. Allah, azze ve delle, kae: Zar ne vidi da mi nevjernike ejtanima preputamo da ih to vie na zlo navraaju. (Prjevod znaenja sura Merjem, ajet broj 83).

38

MJESTO POJAVLJIVANJA DEDDALA I NJEGOVI SLJEDBENICI

Doi e iz pravca isotka iz mjesta Horasan, od idova Asbahana, potom e hodati zemljom. Nee ostaviti niti jedno mjesto a da u njega ne ue, osim Mekke i Medine u njih nee moi ui jer e ih meleki uvati. U pomenutom hadisu Fatime bint Kajs Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o Deddalu kae: Nije li on u moru ama ili Jemena, ne nego je u pravcu istoka, on je u pravcu istoka (i pokaza rukom prema istoku). (Muslim, 18/83). Ebu Bekr Es-Siddik, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal e se pojaviti na istoku iz mjesta zvanog Horasan. Od Enesa, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal e se pojaviti iz asbehanskih idova, sa njim e biti sedamdeset hiljada idova. (El fethur rebbanijj, 24/73). Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: A to se tie mjesta iz kojeg e se pojaviti to e sigurno biti sa istoka. (Fethul Bari, 13/91). A Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Poetak pojavljivanja e biti iz Asbehana iz mjesta zvanog Jehudijje (idovsko). (En Nihaje, 1/128). Deddal nee ui u Mekku niti u Medinu Deddalu je zabranjen ulaz u Mekku i Medinu kad se pojavi na kraju vremena. O tome postoje vjerodostojni hadisi, dok u ostala mjesta e jedno po jedno ulaziti.

39

U hadisu Fatime bint Kajs stoji da je Deddal rekao: Izai u, hodau zemljom, nee ostati nijedno mjesto a da u njega ne uem u periodu od etrdeset noi, osim Mekke i Tajjibe, one su mi zabranjene. Kad god pokuam da uem u jednu od njih doekae me melek sa otrom sabljom i otjerati od njih. Na svakom prilazu e stajati melek koji e ih uvati. Pouzdano se zna da Deddal nee ui u etiri mesdida: Mesdidul Haram u Mekki, Mesdidun Nebevijj u Medini, Mesdidut Tur i Mesdidul Aksa. Biljei Imam Ahmed od Dunade Ibn Ebi Umejje El-Ezdija: Otili smo ja i jedan od ensarija kod jednog od Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i rekli mu: Kai nam ta si od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uo o Deddalu...(spomenuo je hadis i rekao): Zaista e on boraviti na zemlji etrdeset sabaha, doi e na svaki izvor, nee se pribliiti samo do etiri mesdida: Mesdidul Harem u Mekki, Mesdidun Nebevijj u Medini, Mesdidu Tur i Mesdidul Aksa. (El fethur rebbanijj, 26/76). Ato se tie predaje u dva sahiha po kojoj je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio kovravog, niskog ovjeka, oravog desnog oka, naslonjenog na ovjekovo rame kako tavafi oko Kabe, pa upita ko je on. Rekoe mu da je on Mesih Deddal. Odgovor je kako se radi o zabrani ulaska Deddala u Meku i Medinu onda kad se pojavi ne kraju vremena. A Allah najbolje zna. (Nevevijev komentar Muslima, 2/234, Fethul Bari, 6/488).

40

Deddalovi sljedbenici Veina Deddalovih sljedbenika su idovi, nearapi i tatari, mjeavina rasa. Najveim dijelom pustinjaci (seljaci) i ene. Biljei Muslim od Enes Ibn Malika, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Slijedie Deddala sedamdeset hiljada asbehanskih idova kao predvodnica. (Muslim, 18/85-86). A u Ahmedovoj predaji sedamdeset hiljada Tidanaca. (El fethur rebbanijj, 24/73). A u spomenutom hadisu Ebu Bekra, radijjallahu anhu: Slijedie ga narod lica poput iskovanih titova. Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Oito je, a Allah najbolje zna, da se misli na turke, Deddalove pomonike. (En Nihaje, 1/117). Smatram da se to odnosi na nearape (e'adem) opisane u hadisu Ebu Hurejre: Nee nastupiti Sudnji dan dok se ne sukobite sa Havzom i Keramom od nearapa: Crvenih lica, krivih noseva, sitnih oiju, lica poput iskovani titova, obue od dlake. (Buhari, 6/604). A to se tie toga da e najvei broj njegovih sljedbenika biti od beduina (seljaka) to je stoga to je neznanje uglavnom sa njima. Biljei se u poduem hadisu Ebu Umame u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Od smutnje Deddala e biti i njegove rijei obanima: Ako ti oivim oca i majku, hoe li posvjedoiti da sam ti ja Gospodar? Hou, rei e. Dva ejtana e se pojaviti u liku njegovog oca i majke i rei: Sine, slijedi ga, zaista je on tvoj Gospodar. (Sunen Ibn Made,2/1359-1363).

41

A ene, njihovo stanje je gore od stanja beduina zbog brzine potpadanja pod razne uticaje i zbog neznanja. U hadisu Ibn Omera, radijjallahu anhu, se kae: Doi e Deddal u dolinu abokraine zvanu Merkanat. (Dolina izmeu Medine i Taifa). Najvie e pred njega izai ena, ak e ovjek otii kod supruge, majke, kerke, sestre, tetke i svezati je konopcima plaei se da ne izau pred njega. (Musned Ahmeda, 7/190, hadis 5353).

DEDDALOVO ISKUENJE (FITEN)

Iskuenje zvano Deddal je najvee iskuenje od vremena kad je Allah, azze ve delle, stvorio Adema, alejhi selam, pa do dana Sudnjega. To stoga to e mu Allah dati velianstvenu mo nadnaravnosti koja e zapanjiti i zatei razum. Spominje se da e sa njim biti dennet i vatra. Njegov dennet je vatra a njegova vatra je dennet. Sa njim e biti rijeka vode, brdo hljeba, naredi e nebu kiu pa e pasti, a zemlji bilje pa e niknuti, slijedit e ga zemaljske riznice, putovat e zemljom strahovitom brzinom poput kinog oblaka noenog vjetrom... i druga neprirodna deavanja. O svemu tome govore vjerodostojni hadisi od kojih je i onaj koji biljei Muslim od Huzejfe, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal je orav u lijevo oko, kovrdave kose, sa njim je dennet i dehennem, njegova vatra je dennet a njegov dennet je vatra. (Muslim, 18/60-61).

42

Takoer, Muslim od Huzjfe biljei da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Znam ja ta e imati Deddal, imae dvije rijeke koje teku, jednu bijelu a drugu rasplamsanu od vatre. Ko ugleda jednu od njih neka ue u onu koju vidi kao vatru, neka se sagne, prodrma glavom i napije se, to je zaista hladna voda. (Muslim,18/61). U hadisu Nevvas Ibn Sem'ana u kojem se spominje Deddal, se prenosi da su ashabi rekli: Allahov Poslanie, koliko e boraviti na zemlji? etrdeset dana: Dan kao godina, dan kao mjesec, dan kao sedmica, a ostali dani poput naih dana. Rekoe: Kojom brzinom e se kretati zemljom? Poput kinog oblaka noenog vjetrom, odgovori on. Doi e meu narod, pozvati ih i oni e mu povjerovati i odazvati mu se, naredit e nebesima i kia e pasti, naredit e zemlji i niknut e bilje, vratie im se stoka sa ispae na kraju dana nahranjena i sa mnogo mlijeka. Potom e doi narodu i pozvati ih a oni e odbiti njegov poziv pa e on otii od njih. Postae siromani bez igdje iega. Proi e pored ruevine pa e joj rei: Izbaci svoju riznicu blaga pa e ga blago slijediti kao pele roj. Potom e pozvati mladia punog mladalake snage, udarit e ga sabljom i prepoloviti na dva dijela. Onda e ga ponovo pozvati a on e doi ozarena i nasmijana lica. (Muslim, 18/65-66). U Buharinoj predaji od Ebu Seid El-Hudrija, radijjallahu anhu, stoji da je ovaj ovjek kojeg e Deddal pogubiti od najboljih ili najbolji ovjek. Doi e pred Deddala iz Poslanikovog grada, Medine i rei mu: Svjedoim da si ti Deddal o kojem nas je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

43

Deddal e rei: Kad bih ubio a potom oivio ovog ovjeka da li biste sumnjali u mene? Ne bismo, rekoe. Pa e ga ubiti a potom oiviti a ovjek mu ree: Tako mi Allaha, sad mi je jo jasnije ko si ti. Deddal e htjeti da ga ponovo ubije, ali nee to moi uiniti. (Buhari, 13/101). Spomenuli smo predaju Ibn Made od Ebu Umame ElBahilija, radijjallahu anhu, u kojoj Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o Deddalu kae: Od njegove smutnje je i to da e rei beduinima (seljacima): Kada bih oivio tvog oca i majku bi li posvjedoio da sam ti ja gospodar? Svakako da bih, ree. Pa e dva ejtana u liku oca i majke progovoriti: O sinko moj, slijedi ga, zaista je on tvoj gospodar.

ZATITA OD DEDDALOVOG ISKUENJA

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je usmjerio Ummet onom to e ih sauvati od iskuenja Mesiha Deddala. Ostavio je svom Ummetu jasan i vidljiv put, put ija je no jasna kao dan i sa kojeg ne skrene niko osim onog ko je propao. Nije ostavio dobro a da nije na njega ukazao niti je ostavio zlo a da nas nije na njega upozorio. Od onoga na ta nas ja upozorio je i iskuenje Deddala jer je to najvea smutnja sa kojom e se sresti njegov Ummet do Sudnjeg dana. Svaki poslanik je upozoravao svoj Ummet na oravog Deddala a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je posebno poveao opomenu i upozorenje. Allah, azze ve delle, mu je pojasnio mnoga svojstva Deddala kako bi upozorio svoj Ummet.

44

On e se, bez ikakve sumnje, pojaviti ba u ovom Ummetu jer je on posljednji Ummet a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, peat poslanika. Ovo su samo neke od smjernica Poslanikovi kojima je Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, usmjeravao svoj Ummet kako bi se spasio od ovog stranog iskuenja od kojeg i mi molimo Uzvienog Allaha, azze ve delle, da nas sauva i podari nam utoite: 1. vrsto pridravanje islama, naoruavanje orujem imana poznavanjem Njegovih imena i svojstava u kojim nema Njemu slinih. Neka svako zna da je Deddal ovjek koji jede i pije a Allah je uzvien od toga, Deddal je orav a Allah, azze ve delle, nije i niko nee vidjeti svoga Gospodara dok ne umre a Deddala e vidjeti ljudi kad se pojavi, oni koji su mu povjerovali i oni koji su ga zanijekali. 2. Stalno traiti utoite od Deddalovog fitneluka a posebno to initi u namazu o emu postoje brojni vjerodostojni hadisi: Hadis kojeg biljee dva ejha i Nesa'i od Poslanikove supruge radijjallahu anhu: Zaista je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio dovu u namazu: Gospodaru moj, utjeem Ti se od kaburskih patnji i od iskuenja Mesiha Deddala... (Buhari, 2/317). Buhari biljei od Mus'aba koji kae da je Sa'ad nareivao pet stvari koje je uo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako ih nareuje, od tih pet stvari je... i od Tebe traim zatitu od kunje dunjaluka (misli se na kunju Deddala). (Buhari, 11/174). Rei dunjaluk a misliti na Deddala je jasan pokazatelj kako je Deddal najvee mogue iskuenje na dunjaluku. (Fethul Bari, 11/179).

45

Muslim biljei od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada neko od vas, uei Ettehijatu, proui ehadet neka trai zatitu od etvero, neka kae: Gospodaru, zaista kod Tebe traim utoite od dehennemske kazne, kaburske patnje, kunje oivljenja i smrti i od zla iskuenja Mesiha Deddala. (Muslim, 5/87). A imam Tavus je zahtijevao od svog sina da ponovi namaz ako ne bi prouio ovu dovu. (Muslim, 5/89) Ovo je dokaz velike elje prvih muslimana da svoju djecu naue ovoj vrijednoj dovi. Sefarini kae: Neophodno je da svaki alim usadi hadise o Deddalu u srca djece, ena, mukaraca... spominje se da e prethoditi njegovoj pojavi zaborav njegovog spominjanja sa minbera. (Medmeu zzevaid ve menbeul fevaid, 7/335) Do njegovih rijei: Posebno u ovom vremenu prepunom fitneluka, iskuenja, vremenu u kojem su iezli znakovi Sunneta, Sunnet je postao kao novotarija a novotarija erijat koji se slijedi, a mi snage ni moi nemamo osim kod Allaha Uzvienog. (Levamiul envaril behijje, 2/106-107) 3. Uiti napamet ajete iz sure Kehf. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio uenje sure Kehf pred Deddalom a u nekim predajama kraj sure Kehf, odnosno prvih i zadnjih deset ajeta. Od zabiljeenih hadisa o tome je i hadis Muslima od Nevvas Ibn Sem'ana: ...ko od vas doivi njegov dolazak neka mu proui poetak sure Kehf. (Muslim, 18/65) Muslim takoer biljei od Derda'a, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko

46

napamet naui prvih deset ajeta sure Kehf sauvao se Deddalovog iskuenja. Muslim veli: u'be kae: Sa kraja sure Kehf a Hemam kae: Sa poetka sure Kehf. (Muslim, 6/92-93) Nevevi kae: Razlog tome je mnotvo uda i znakova na poetku sure Kehf, pa ko dobro razmisli o njima nee biti zaveden Deddalom, a takoer i kraj sure Kehf kao npr. rijei Uzvienog: Zar nevjernici misle da pored Mene za bogove mogu uzimati robove moje. (Prijevod znaenja sura Sura El Kehf, ajet broj 101). Svakako je ovo posebnost sure Kehf u kojoj su preneseni hadisi u kojima se podstie na njeno uenje, posebno petkom. Hakim biljei od Ebu Seid El-Hudrija, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Zaista onaj ko petkom proui suru Kehf, ona mu osvijetli ono to je izmeu dva petka. (Mustedrekul Hakim, 2/368). Nema sumnje da je sura Kehf vrlo vana zbog velianstvenih ajeta o stanovnicima peine, razgovoru Musa alejhi selam, i Hidra, spomenu Zul Karnejna, gradnji ogromnog zida u zatiti od Je'duda i Me'duda potvrda proivljena i mahera, puhanje u sur, objanjenje o propalim djelima i onima koji su mislili da su na Uputi a ustvari su bili u zabludi i sljepilu. Svaki musliman bi trebao se dobro potruditi u uenju ove sure, njenom pamenju i ponavljanju a posebno u najboljem danu u kojem je sunce zasjalo - u danu dume namaza.

47

4. Bijeg od Deddala i udaljavanje od njega. Najbolje mjesto stanovanja su Mekka i Medina za koje smo rekli da Deddal nee u njih ui. Musliman bi trebao u vremenu pojavljivanja Deddala udaljiti se od njega i njegovih sumnji i velikih natprirodnosti koje e mu Allah, azze ve delle, dati kako bi njima ljude iskuao. Doi e ovjeku koji e misliti o sebi kako je on velikog i vrstog imana pa e ga prevariti i on e ga slijediti. Molimo Uzvienog Allaha, azze ve delle, da nas i sve muslimane sauva njegovih spletki. Ahmed, Ebu Davud i Hakim biljee od Ebu Dehma'a da je uo Imran Ibn Husajna kako kazuje hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko uje za Deddala neka bjei od njega. Tako mi Allaha ovjek e misliti o sebi da je mu'min ali e poeti slijediti Deddala zbog sumnji koje e on ubaciti. (El fethu rrebanijj, 24/74, Sunen Ebi Davud, 11/242, Mustedrekul Hakim, 4/531).

DEDDALOVA PROPAST
Deddalova smrt e biti rukama Mesiha Isa'a sina Merjemina alejhi selam, o tome govore vjerodostojni hadisi. Deddal e zavladati cijelom zemljom osim Mekke i Medine. Mnotvo svjetine e ga slijediti, njegovo iskuenje e biti sveope. Od njega se nee spasiti osim mala manjina vjernika. Tada e se pojaviti Isa alejhi selam, kod Istone munare u Damasku. Za njim e ii Allahovi robovi - mu'mini. Vodie ih prema laljivcu Deddalu.

48

U vremenu silaska Isa alejhi selam, Deddal e ii prema Bejtul Makdisu. Isa alejhi selam, e ga susresti na ulazu u mjesto zvano Ludd. Kad ga Deddal ugleda topit e se kao to se so topi a Isa alejhi selam, e mu rei: Imam za tebe udarac koji neu propustiti. Pratie ga, udariti ga kopljem i poraziti njegove sljedbenike. Pridruit e mu se vjernici i ubijati ih sve dok drvo i kamen ne progovore: O muslimanu, o Allahov robe, evo idova iza mene, doi i ubij ga, osim drveta Garkad, ono je doista drvo idova. (En Nihaje, 1/128-129) Spomenut u nekoliko hadisa o propasti deddala i njegovih sljedbenika: Muslim biljei od Abdullah Ibn Omera, radijjallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: U mom Ummetu e se pojaviti Deddal... pa e Allah poslati Isaa sina Merjeminog koji je poput Urve Ibn Mes'uda, traie ga i unititi. (Muslim,18/75-76) Ahmed i Tirmizi biljee od Medmea Ibn Darija ElEnsarija: uo sam Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad je rekao: Sin Merjemin e ubiti Deddala na ulazu u mjesto Ludd. Muslim biljei podui hadis od Nevas Ibn Sem'ana, radijjallahu anhu, o silasku Isaa alejhi selam, i ubistvu Deddala, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Svaki nevjernik koji osjeti miris Isaa alejhi selam, e na mjestu Umrijeti, traie Dedddala dok ga ne nae na ulazu u mjesto Ludd pa e ga tu i ubiti. (Muslim,18/67-68)

49

Imam Ahmed biljei od Dabir Ibn Abdullaha da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Pojavie se Deddal u vremenu odsutnosti vjere i odstupanja od znanja... potom e sii Isa sin Merjemin i u praskozorje pozvati ljude: O ljudi, ta vas sprijeava da izaete protiv poganog laca? Rei e: Ovaj ovjek je din. Krenue za njim pa e vidjeti da je to Isa alejhi selam, Zaue se Ikamet za namaz. Rei e mu: Naprijed! Neka proe va imam i neka vam klanja, rei e. Kad klanjaju sabah izai e protiv Deddala. Kad ih Laov ugleda istopie se poput soli u vodi. Doi e do njega i ubiti ga. ak e i drvo i kamen progovoriti: O duo od Allaha, evo idova! Niko od Deddalovih sljedbenika nee preivjeti. (El fethu rrebbanijj, 24/85-86) Sa njegovim ubistvom - Allah ga prokleo - zavrit e se i njegov stran fitnet. Allah azze ve delle, e one koje su vjerovali spasiti njegovog zla i zla njegovih sljedbenika uz pomo Nadahnutog od Allaha azze ve delle, i Njegove rijei Isaa sina Merjemina i njegovih pomagaa, mu'mina. A Allahu pripada svako dobro i hvala.

DA LI MUSLIMANI EKAJU MEHDIJA ILI MESIHA ISA'A ALEJHI SELAM?

Vjera koju je Allah objavio svim Vjerovjesnicima, krenuvi od Nuha, Ibrahima, Isa'a, Muhammeda (kao i svim drugim Vjerovjesnicima) je Islam, i ova vjera poiva na oboavanju (robovanju) samo Allaha, azze ve delle, koji nema sudruga, kao i vjeri u sve Poslanika koje je Allah, azze ve

50

delle, poslao ba kako kae Uzvieni: "Allahu je prava vjera jedino Islam. A podvojili su se oni kojima je data Knjiga ba onda kada im je dolo saznanje, i to iz meusobne zavisti. A sa onima koji u Allahove rijei ne budu vjerovali Allah e brzo obraunati." (Prijevod znaenja sura Ali-Imran, ajet broj 19). "A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena, i on e na onome svijetu nastradati." (Prijevod znaenja sura Ali-Imran, ajet broj 85). I rekao je Allah, azze ve delle, o Nuhu, alejhi selam: "A ako glave okrenete pa, ja od vas nikakvu nagradu ne traim, mene e Allah nagraditi, meni je nareeno da budem musliman." (Prijevod znaenja sura Yunus, ajet broj 72). A rekao je o Ibrahimu, alejhi selam: "Ibrahim nije bio ni jevrej ni kranin, ve pravi vjernik, vjerovao je u Boga jednoga i nije bio idolopoklonik." (Prijevod znaenja sura Ali-Imran, ajet broj 67). I rekao je Uzvieni: " On vas je izabrao i u vjeri vam nije nita teko propisao, u vjeri pretka vaeg Ibrahima. Allah vas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalih ljudi. Zato, molitvu obavljajte i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte; On je Gospodar va, i to kakav Gospodar i kakav zatitnik!" (Prijevod znaenja sura Hadd, ajet broj 78). I rekao je: "Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si Zatitnik moj i na ovome i na onome svijetu; daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (Prijevod znaenja sura Yusuf, ajet broj 100).

51

Dok je Kranstvo izmijenjena i "pokvarena" vjera koja je izala iz Tewhida u irk, pa su tako poeli da oboavaju Isa'a, alejhi selam, i njegovu majku Merjem a na drugu stranu zanevjerovali su u Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koga je Isa'a, alejhi selam, najavio u Indilu. Muslimani vjeruju da e pred kraj ovodunjalukog ivota pojaviti se dobar ovjek po imenu Mehdi, on e da ujedini muslimane i da ih vodi, dok e njegova pojava ustvari biti uvertira za silazak Isa'a, sina Merjemina, alejhi selam. Stoga ne treba da neto bude udno oko toga da muslimani ekaju dvije linosti: Dobrog ovjeka po imenu Mehdi koji je od loze Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i druga linost je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po imenu Isa'a. Rekao je Ibn Kajjim, rahmetullahi alejhi: "Sva tri Ummeta iekuju pojavu oekivanog koji e se pojaviti pred kraj svijeta i pojava oekivanog (Mesiha) je najavljena u svim vjerama. Muslimani oekuju pojavu i silazak Isa'a, alejhi selam, sa Nebesa i on e da slomi (uniti) krst, da ubije Svinje, da se bori i uniti svoje neprijatelje od Jevreja i Krana koji su ga oboavali, a takoer muslimani oekuju pojavu Mehdija koji je od loze Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i on e Zemlju da ispuni pravdom ba kako je prethodno bila ispunjena zlom i nepravdom. " (Pogledati Igase 2/338). Imami Buhari i Muslim zabiljeili su hadis od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, u kome stoji da je kazao, rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Tako mi onoga u ijoj ruci je moja dua, samo to se nije pojavio meu vama sin Merjemin (Isa'a) koji e biti pravedni sudija

52

(uspostavit e pravdu na Zemlji), on e da slomi krst, ubije svinje i da podigne (povue propis) Dizju, te e se u njegovu vremenu toliko umnoiti imetak da nee se moi nai osoba koja bi taj imetak primila." (Buhari 2222 i Muslim 155). Dok u hadisu od Dabira, radijjallahu anhu, prenosi se da je kazao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Doi e Isa sin Merjemin, njihov voa Mehdija e rei: De, klanjaj nam! Isa alejhi selam e rei: Ne, vi ste voe jedni drugima, time je Allah poastio ovaj Ummet." (El Menarul Munif, 147-148) Od Ebu Hurejre se biljei da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Kako li e vam biti kada meu vas sie Isa sin Merjemin a predvodnik va bude jedan od vas. (Buharija, 6/491) Od Dabira , radijallahu anhu se prenosi da je uo Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem: Neprestano e se skupina iz mog ummeta boriti za istinu do Sudnjeg dana. Pa ree: Sii e Isa sin Merjemin a njihov voa e rei: Doi, klanjaj nam. Pa e mu rei: Ne, zaista su jedni od vas voe drugima. To je Allahova poast prema ovom ummetu. (Muslim, 2/193-194) Od Dabira , radijallahu anhu, se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Bie na kraju mog ummeta ovjek koji e dijeliti nebrojeno blago. Dabir radijallahu anhu, jedan od prenosilaca hadisa veli: Rekao sam Ubu Nedri i Ebu Alau: ta mislite je li to Omer ibn Abdulaziz? Rekli su: Ne. (Muslim, 18/38-39)

53

Od Ebu Seid el Hudrija, radijallahu anhase prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Pojavie se na kraju mog ummeta Mehdija. Allah e ga napojiti kiom, zemlja e dati plodove a imetak samo dobro, umnoie se stoka, uzvisie se ummet, ivjee sedam ili osam (misli se na godine). (Mustedrekul Hakim, 4/557-558) Takoer, od Ebu Seid el Hudrija se prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Obradovae vas Mehdija. Bie poslan u vremenu velikih raskola i zemljotresa. Ispunie zemlju potenjem i pravdom kao to je bila ispunjena zlom i nepravdom. Sa njim e biti zadovoljni stanovnici i nebesa i zemlje. Imetak e pravo dijeliti. ovjek upita: Kako pravo? Jednako meu ljudima, odgovori.Ispunie Allah srca ummeta Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem bogatstvom, okruiti ih pravdom. Naredie glasniku da povie: Treba li kome ta od imetka!? Nee se javiti niko osim jednog ovjeka, pa e mu rei: Idi kod uvara blaga! Rei e uvaru: Mehdija ti nareuje da mi dadne blaga.uvar e mu rei: Pouri! Kad uzme isto zlato pokajae se i rei: Bio sam najpohlepniji iz ummeta Muhammeda , sallallahu alejhi ve sellem. Zar meni nije dovoljno ono to i njima!? Vratie blago ali ga niko nee htjeti i rei e mu sa: Mi nikad ne uzimamo ono to smo dali. Tako e biti sedam ili osam ili devet godina. Nakon toga u ivotu vie nee biti dobra. (Musned Ahmeda, 3/37) U reenom je dokaz da e se nakon smrti Mehdije pojaviti veliko zlo i iskuenje. Od Alije, radijallahu anhu se prenosi kako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Mehdija je iz nae porodice, Allah e mu dati boljitak u jednoj noi. (Musned Ahmeda, 2/58, hadis 645)

54

Ibn Kesir kae: Allah e mu oprostiti, pomoi ga, nadahnuti i voditi, nakon to nije bio takvim. (En Nihaje, 1/29) Prenosi se od Ebu Seid el Hudrija, radijallahu anhu, da je Resulullah , sallallahu alejhi ve sellem rekao: Mehdija je od mene, proelava ela, iskrivljenog nosa. Ispunie zemlju dobrom i pravdom kao to je bila puna zla i nepravde, vladae sedam godina. (Sunen Ebi Davud, 11/375, hadis 4265) Od Ummu Seleme se prenosi da je ula Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem kad je rekao: Mehdija je iz moje porodice, od djece Fatimine. (Sunen Ebi Davud, 11/373, Sunen Ibn Made, 2/1368) Iz navedeni hadisa se razumije da e se Mehdi pojaviti prije Isa'a, alejhi selam, odosno da e Isa'a klanjati iza Mehdija. Nakon toga uprava i vodstvo pripast e Isa'u, alejhi selam, i on e ubiti Dedala a to je ustvari oekivani Mesih zablude kod Jevreja. Tako da muslimani oekuju pojavu Mesiha Isa'a sina Merjemina koji je prava istina, dok Krani oekuju izmiljenu (zamiljenu) linost koja je ubijena, razapeta na krst a potom ukopana, dok Jevreji ekaju Mesiha Dedala kojeg e svojom rukom da ubije Isa'a, alejhi selam. Takoer, Sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nas je uputio da e Je'dud i Me'dud biti uniteni dovom Isa'a, alejhi selam, i nakon toga e Zemlja biti potpuno oienja od irka i Kufra i na Zemlji nee ostati osim Muwehidi (oni koji iskreno i na pravi nain oboavaju Allaha, azze ve delle).

55

U vjerodostojnoj zbirci hadisa od imama Muslima stoji: "Jedno jutro Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je o Deddalu. Sputao je i dizao svoj glas o njemu (pridajui tome vanost), tako da smo zamiljali da je Deddal u palmoviku nedaleko od Medine. Poto smo otili do njega, on je to primijetio pa ree: - ta je vama? Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, ti si govorio o Deddalu jutros, pa si dizao i sputao glas, tako da smo mi mislili da je on negdje nedaleko od Medine. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: - Od neega drugog se ja bojim za vas. Ako on izae a ja budem sa vama, ja u vas zatiti, a ako mene ne bude meu vama, onda je svaki ovjek sam sebi branitelj, a Allah je zastupnik moj i svakog muslimana. Deddal je mladi kovrdave kose, njegovo oko je prazno i mrtvo (slijep je u jedno oko). Kao da ga ja usporeujem s Abdul-Uzzom, sinom Katanovim. Ko ga od vas doeka, neka proui poetne ajete sure El-Kehf. On e izai na putu izmeu ama i Iraka, pa e odvraati desno i lijevo (od Pravog puta). O Allahovi robovi, budite vrsti! Mi tada rekosmo: - Allahov Poslanie, a koliko e on boraviti na Zemlji? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: - etrdeset dana! Jedan dan e biti kao godina, jedan kao mjesec, jedan kao hefta, ostali dani e biti obini, vai dani. Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, taj dan koji e biti kao godina, hoe li nam u njemu biti dovoljan namaz jednog obinog dana? Poslanik ree: - Ne, nego mu odredite vrijeme. Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, a kako brzo e se kretati po Zemlji? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: - Kao kia koju vjetar tjera. On e doi jednoj grupi ljudi, pa e ih pozvati, a oni e mu povjerovati i odazvati mu se. On e narediti nebu pa e kiu liti, a zemlja e plodove davati. Stada e se vie ugojiti i napasti i davat

56

e vie mlijeka. Zatim e doi narodu, pa e ih pozvati, a oni e ga odbiti i nee prihvatiti njegove rijei. On e se vratiti od njih, a oni e osvanuti ogoljeni i nee vie imati nita od svoje imovine. Zatim e naii pored razvalina, pa e im rei: - Izbacujte svoja blaga! Pa e za njim ii blago razvalina kao to pele prate maticu. A zatim e pozvati jednog ovjeka, mladia, pa e ga udariti sabljom tako da e ga rastaviti na dva dijela, a onda e ga pozvati, i ovaj e mu se odazvati, a lice e mu sijati od smijeha. Dok on bude tako radio, Allah e poslati Mesiha, sina Merjemina, (Isa'a alejhi selam), pa e sii na Bijelu munaru, na istonoj strani Damaska, izmeu dvije uto-bijele munare, a ruke e drati na krilima dva meleka. Kad pogne svoju glavu, kapi vode e mu kapati, a kad digne onda e mu tei kao zrna bisera. Koji god nevjernik osjeti njegov dah, nee ostati iv. Njegov e dah dosezati dokle dosee njegov pogled, pa e traiti Deddala sve dok ga ne stigne na vratima Ludda, gdje e ga ubiti. Poslije toga e doi Isa'a, alejhi selam, ljudima koje je Allah sauvao od Deddala, pa e im potrti njihova lica i saopiti im njihove stepene u Dennetu." (Muslim 2937). Nakon to smo podobono obrazloili ono to je bio glavni dio pitanja ostaje nekoliko stvari koje treba jo pojasniti, odnosno stvari koje se treba da kau, a u kojima se vi o pitaoe direktno treba da naete. Stvari koje su vanije da ovjek poznaje jeste da sagleda svoju trenutnu situaciju i stanje (to je bitnije od onoga ta e se desiti u budunosti) koje se ogleda u spoznaji istine i prave vjere koju e slijediti. Mi muslimani smo ubjeeni da je samo ispravna vjera Islam, i mi u svojoj vjeri ne pravimo razliku meu Allahovim

57

Vjerovjesnicima osim onoga to je dolo od ovoga erijata, a takoer nismo skrenuli sa pravoga puta pretjerujui u pogledu jednog od Allahovi Vjerovjesnika, takoer naa vjera je prirodna vjera (ar. Fitre) i u njoj nema kontradiktornosti da je troje ustvari jedno, a niti da se moe Tvorcu i Gospodaru svega pripisati neto od manjkavosti ili uopeno nekom od Allahovi Vjerovjesnika, kako to ine Jevreji. Dok vrline i vrijednosti Islama nije mogue opisati u ovom kratkom tekstu, naprotiv na tu temu su napisani tomovi i tomovi materijala i knjiga. I zadnja stvar koju bi vama preporuio od srca: 1. Da svoje srce i razum okrene ka svome tvorcu dovom da ti pokae ispravan put pravu vjeru, te da ti grudi proiri kako bi ova plemenita vjera ula u tvoje srce. 2. Da pronae prevod Kur'ana na svom jeziku i da pone sa razmiljanjem iitavati i poveati svoje znanje openito o Islamu kako bi uz Allahovu pomo spoznao put istine. Ono to ja mogu da kaem jeste da molim Allaha, azze ve delle, da ti proiri grudi i razum za ovu plemenitu vjeru i da se spasi na dan kada ni imetak a niti sinovi nee biti od koristi.
Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge, potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog lica i da njime okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti, Gospodaru moj, i hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe.Od Tebe oprosta traim i Tebi se kajem.

58

Sadraj
UVOD ...................................................................................................... 1 NETO VIE O ISKUENJIMA.............................................................. 3 Neke od koristi iskuenja:............................................................ 4 Tri su vrste ljudi u iskuenjima: ................................................. 4 MESIH DEDDAL I NJEGOVE OSOBINE ........................................ 9 Znaenje rijei El Mesih?................................................................. 9 Znaenje rijei Deddal?............................................................ 10 DA LI JE U KUR'ANU SPOMENUT DEDDAL? .............................. 15 DA LI JE DEDDAL IV I KO JE IBN SAJJAD? .............................. 17 Ibn Sajjad ...................................................................................... 18 Stanje Ibn Sajjada ....................................................................... 19 Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ispit za Ibn Sajjada ......................................................................................................... 20 Njegova smrt................................................................................ 22 Da li je Ibn Sajjad Veliki Daddal? ......................................... 23 Miljenja uenjaka o Ibn Sajjadu ............................................... 29 Ibn Sajjad je istina a ne iluzija (legenda) ............................. 35 MJESTO POJAVLJIVANJA DEDDALA I NJEGOVI SLJEDBENICI ............................................................................................................... 39 Deddal nee ui u Mekku niti u Medinu............................... 39 Deddalovi sljedbenici ............................................................... 41 DEDDALOVO ISKUENJE (FITNET) .............................................. 42 ZATITA OD DEDDALOVOG ISKUENJA.................................. 44 DEDDALOVA PROPAST................................................................. 48 DA LI MUSLIMANI EKAJU MEHDIJA ILI MESIHA ISA'A ALEJHI SELAM? ................................................................................................. 50

59