FINANCIJSKA ANALIZA ZA MALA I SREDNJA PODUZEA

ELEKTROMETAL d.d. BJELOVAR

SADRAJ
1.

UVOD ............................................................................................................................................ 1

2.

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA ............................................................................... 3

3.

2.1.

Horizontalna analiza bilance ................................................................................................... 3

2.2.

Vertikalna analiza bilance..................................................................................................... 10

2.3.

Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka ........................................................................ 12

2.4.

Vertikalna analiza rauna dobiti i gubitka ............................................................................ 15

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU....................................................................................... 17

3.1.

4.

Horizontalna analiza novanog tijeka ................................................................................... 17

POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA ................................................ 20

4.1.

Pokazatelji likvidnosti .......................................................................................................... 20

4.1.1.

Koeficijent trenutne likvidnosti .................................................................................... 20

4.1.2.

Koeficijent ubrzane likvidnosti ..................................................................................... 20

4.1.3.

Koeficijent tekue likvidnosti ....................................................................................... 21

4.1.4.

Koeficijent financijske stabilnosti ................................................................................. 21

4.2.

Pokazatelji zaduenosti......................................................................................................... 22

4.2.1.

Koeficijent zaduenosti ................................................................................................ 22

4.2.2.

Koeficijent vlastitog financiranja .................................................................................. 22

4.2.3.

Koeficijent financiranja ................................................................................................ 23

4.2.4.

Faktor zaduenosti ........................................................................................................ 23

4.3.

Pokazatelji aktivnosti ............................................................................................................ 24

4.3.1.

Koeficijent obrta ukupne imovine................................................................................. 24

4.3.2.

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine ......................................................................... 24

4.3.3.

Koeficijent obrta potraivanja....................................................................................... 25

4.3.4.

Trajanje naplate potraivanja u danima ........................................................................ 25

4.4.

Pokazatelji ekonominosti .................................................................................................... 26

4.4.1.

Ekonominost ukupnog poslovanja .............................................................................. 26

4.4.2.

Ekonominost poslovanja prodaje ................................................................................ 26

4.4.3.

Ekonominost financiranja ........................................................................................... 27

4.5.

Pokazatelji profitabilnosti ..................................................................................................... 28

4.5.1.

Neto mara profita ........................................................................................................ 28

4.5.2.

Bruto mara profita ....................................................................................................... 28

4.5.3.

Stopa povrata imovine .................................................................................................. 28

4.5.4.

Stopa povrata kapitala................................................................................................... 29

4.6.

5.

4.6.1.

Dobit po dionici ............................................................................................................ 30

4.6.2.

Dividenda po dionici..................................................................................................... 30

4.6.3.

Odnos isplate dividendi ................................................................................................ 30

4.6.4.

Odnos cijene i dobiti po dionici .................................................................................... 31

4.6.5.

Ukupna rentabilnost dionice ......................................................................................... 31

POKAZATELJI ANALIZE NA TEMELJU NOVANOG TOKA ....................................... 32

5.1.

6.

Pokazatelji investiranja ......................................................................................................... 30

Pokazatelji ocjene solventnosti i likvidnosti ......................................................................... 32

5.1.1.

Novano pokrie tekuih obveza .................................................................................. 32

5.1.2.

Novano pokrie ukupnih obveza ................................................................................. 32

5.2.

Pokazatelji kvalitete dobiti ................................................................................................... 33

5.3.

Pokazatelji povrata novanog toka ....................................................................................... 33

5.3.1.

Pokazatelj povrata novca na glavnicu i obveze ............................................................. 33

5.3.2.

Povrat novca na glavnicu .............................................................................................. 34

SUSTAVNI POKAZATELJI .................................................................................................... 35

6.1.

Du Pont................................................................................................................................. 35

6.2.

Kraliekov DF pokazatelj ..................................................................................................... 37

7.

ZAKLJUAK ............................................................................................................................. 38

8.

LITERATURA ........................................................................................................................... 39

1. UVOD
Elektrometal d.d. je poduzee specijalizirano za izvoenje instalatersko-montaerskih radova,
proizvodnju vatrootpornih elemenata, distribuciju plina, te inenjering izgradnju investicijskih
objekata. Pripada grupi od 400 najveih poduzea u Hrvatskoj, a u njegovu vlasnitvu su i
Emgrad d.o.o. Daruvar, Metalna oprema d.d. Senj, Elektrometal BH d.o.o. Odak i
Emma d.o.o. Odak.
Povijesni razvoj Elektrometal-a d.d. zapoinje 1946. godine kada je osnovano poduzee pod
nazivom Struja s ciljem obnove i elektrifikacije zemlje. Do 1963. godine poduzeu Struja
pripojena su dva poduzea Elektrorad Koprivnica i Instalater Daruvar. Godine 1963.
poduzee Struja zapoljava 54 radnika, te mijenja naziv u Elektrometal, a naredne godine
pripaja mu se poduzee Metalac Bjelovar sa 58 radnika. Tokom godina irili su svoje
poslovanje, a danas drutvo ima 500 zaposlenih. Sjedite tvrtke je u Bjelovaru, a posjeduje
pogone u Daruvaru i Koprivnici.
Osnovna djelatnost Elektrometala obuhvaa:
- inenjering i izgradnju investicijskih objekata;
- izvoenje elektroinstalacija, termotehnikih i hidroinstalacija;
- proizvodnju i montau vatrootpornih elemenata;
- proizvodnju i montau aluminijske bravarije;
- organizaciju graenja;
- adaptacije, ureenje interijera i opremanje;
- rekonstrukcije;
- izradu fasadnih konstrukcija;
- visokogradnju;
- niskogradnju (magistralni vodovodi, plinovodi i kanalizacija);
- distribuciju plina;
- ugradnju i putanje u rad postrojenja za kogeneraciju.
Ostale djelatnosti obuhvaaju adaptacije, ureenje interijera i opremanje, rekonstrukcije,
izradu fasadnih konstrukcija, visokogradnju i niskogradnju.
Drutvo je upisano u registar Trgovakog suda u Bjelovaru. Ukupan broj izdanih dionica je
83.867 dionica, a nominalna vrijednost jedne dionice 380,00 kn. Elektrometal d.d. pripada
sektoru proizvodne industrije. Dionice unutar tog sektora, u posljednja tri mjeseca se u
prosjeku kreu loije od ostalih dionica na tritu. Tijekom tog razdoblja ova dionica je pala
za 7,69% to je loije od ostalih dionica u sektoru proizvodne industrije koje su prosjeku
narasla za 0,01%.1
Udjeliar
Grad Bjelovar
Matjai Vladimir
Bartolovi Milan
Raiffaisen bank Austria d.d.
Baji Milivoj
Lapa uro
Rajevi Marko

% 2009. godine
udjela
gl. prava
20.312
24,22%
9.066
10,81%
4.420
5,27%
0
0,00%
2.701
3,22%
2.591
3,09%
1.484
1,77%

www.investa.hr, 19.05.2012.

% 2010. godine
udjela
gl. prava
20.312
24,22%
10.231
12,20%
4.515
5,38%
2.731
3,26%
2.701
3,22%
2.589
3,09%
1.605
1,91%

akovec eljko
imek Juraj
pehar Ivanka
UKUPNO 10 najveih

1.500
2.591
1.243
45.908

1,79%
3,09%
1,48%
54,74%

1.500
1.482
1.243
48.909

1,79%
1,77%
1,48%
58,32%

Elektrometal d.d. Bjelovar posluje u skladu sa Sustavom upravljanja kvalitetom ISO

9001:2008 za inenjering i izgradnju objekata, izvoenje instalatersko montaerskih radova,
proizvodnju vatrootpornih elemenata i aluminijske bravarije i opskrbu prirodnim plinom.
Slika 1. Certifikat ISO 9001:2008

Izvor: http://www.elektrometal.hr/iso9001.pdf, 19.05.2012.

2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

2.1. Horizontalna analiza bilance
Tabela 1. Horizontalna analiza aktive
Naziv pozicije
1

AOP
oznaka
2

2008

2009

2010

2011

% 2009

% 2010

% 2011

AKTIVA
A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

002

76.517.410

78.902.496

77.958.406

86.348.834

3,12

1,88

12,85

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009)

003

662.303

678.945

691.621

827.364

2,51

4,43

24,92

1. Izdaci za razvoj

004

424.977

447.369

523.273

417.580

5,27

23,13

-1,74

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslune marke, softver i ost. pr.

005

237.326

231.576

168.348

409.784

-2,42

-29,06

72,67

010

60.724.582

62.860.406

62.179.025

41.856.960

3,52

2,40

-31,07

1. Zemljite

011

3.017.752

3.824.059

3.824.059

3.824.059

26,72

26,72

26,72

2. Graevinski objekti

012

43.367.056

45.011.324

45.187.830

22.688.615

3,79

4,20

-47,68

3. Postrojenja i oprema

013

8.640.667

9.835.774

8.453.697

7.896.026

13,83

-2,16

-8,62

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina

014

4.773.067

3.532.789

2.700.623

2.652.525

-25,98

-43,42

-44,43

6. Predujmovi za materijalnu imovinu

016

48

14.567

7. Materijalna imovina u pripremi

017

898.343

628.763

1.985.071

1.459.448

-30,01

120,97

62,46

8. Ostala materijalna imovina

018

27.697

27.697

27.697

27.697

0,00

0,00

0,00

9. Ulaganje u nekretnine

019

3.294.023

020

15.130.525

15.363.145

15.087.760

43.664.510

1,54

-0,28

188,59

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

021

9.469.970

9.469.970

9.469.970

9.469.970

0,00

0,00

0,00

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

022

4.107.318

4.368.275

-35,84

653,10

025

341.987

341.987

30932257
1.428.746

6,35

5. Ulaganja u vrijednosne papire

2635215
1.428.746

0,00

317,78

317,78

6. Dani zajmovi, depoziti i sl.

026

1.211.250

1.182.913

1.553.829

1.833.537

-2,34

28,28

51,38

IV. POTRAIVANJA (030 do 032)

029

030

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019)

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

1. Potraivanja od povezanih poduzetnika

V. ODGOENA POREZNA IMOVINA

033

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

034

138.044.647

124.119.941

142.661.339

167.921.076

-10,09

3,34

21,64

I. ZALIHE (036 do 042)

035

39.746.288

41.269.170

45.390.317

50.772.055

3,83

14,20

27,74

1. Sirovine i materijal

036

15.901.623

16.988.409

20.689.396

28.024.556

6,83

30,11

76,24

2. Proizvodnja u tijeku

037

15.815.708

16.722.473

16.490.141

16.753.452

5,73

4,26

5,93

3. Gotovi proizvodi

038

6.482.486

5.772.904

5.023.964

2.705.252

-10,95

-22,50

-58,27

4. Trgovaka roba

039

5. Predujmovi za zalihe

040

1.546.471

1.785.384

1.226.412

1.122.631

15,45

-20,70

-27,41

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

II. POTRAIVANJA (044 do 049)

041

1.960.404

2.166.164

043

80.888.850

80.187.703

85.547.284

105.497.256

-0,87

5,76

30,42

1. Potraivanja od povezanih poduzetnika

044

5.053.410

2.896.487

4.107.494

2.322.250

-42,68

-18,72

-54,05

2. Potraivanja od kupaca

045

73.778.590

73.328.065

78.170.881

98.463.363

-0,61

5,95

33,46

4. Potraivanja od zaposlenika i lanova poduzetnika

047

443.448

261.880

457.608

369.456

-40,94

3,19

-16,69

5. Potraivanja od drave i drugih institucija

048

1.371.477

1.919.605

1.832.897

842.765

39,97

33,64

-38,55

6. Ostala potraivanja

049

241.925

1.781.666

978.404

3.499.422

636,45

304,42

1346,49

050

3.925.560

980.931

3.993.966

11.378.039

-75,01

1,74

189,84

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

052

1.753.376

798.488

3.772.202

9.388.337

-54,46

115,14

435,44

5. Ulaganja u vrijednosne papire

055

7.595

1.710

72.710

619.710

-77,49

857,34

8059,45

6. Dani zajmovi, depoziti i slino

056

2.164.589

180.733

149.054

1.369.992

-91,65

-93,11

-36,71

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

058

13.483.949

1.682.137

7.729.772

273.726

-87,52

-42,67

-97,97

D) PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I OBRAUNATI PRIHODI

059

11.368.017

13.378.914

24.477.556

28.664.453

17,69

115,32

152,15

F) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059)

060

225.930.074

216.401.351

245.097.301

282.934.363

-4,22

8,48

25,23

G) IZVANBILANNI ZAPISI

061

856

856

856

856

0,00

0,00

0,00

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

Ukupnu aktivu Elektrometala d.d. ini dugotrajna i kratkotrajna imovina. dugotrajnu imovinu
ine nematerijalna imovina, koja se 2009.g poveala za 2,51% u odnosu na prethodnu godinu,
2010.g. se poveala za 4,48% u odnosu na baznu 2008.g, te se u 2011.g takoer poveala za
24,92% u odnosu na istu, i materijalna imovina gdje se biljei poveanje do 2011.g, a potom
smanjenje od 31,07% u odnosu na 2008. godinu.
Kod dugotrajne materijalne imovine najvei postotak promjene ima pozicija materijalna
imovina u pripremi koja 2010.g. biljei porast od 120,97% u odnosu na 2008.g, dok
graevinski objekti 2011.g biljei smanjenje od 47,68% u odnosu na 2008.g. Ukupna
materijalna imovina se 2011.g. smanjila za 31,07%, a najznaajniji utjecaj na to imala je
prodaja plinovoda povezanom drutvu Elektrometal distribucija plina d.o.o.
Dugotrajnu imovinu drutva takoer ini dugotrajna financijska imovina gdje najvei postotak
promjene ima stavka ulaganje u vrijednosne papire od 317,78% u 2010.g i 2011.g. u odnosu
na baznu 2008.godinu. Ovoliki postotak promjene objanjava kupnja dionica HPB d.d.,
Croatia osiguranje d.d., Metalprodukt d.d., Velebit d.d., i Ingra d.d. (Elektrometal d.d. je dio
svojih potraivanja prema Ingri d.d. pretvorilo u dionice). Dani zajmovi povezanim
poduzetnicima odnose se na odobrene dugorone kredite povezanim drutvima elektrometal
distribucija plina d.o.o., Elektrometal BH d.o.o. i Emma d.o.o. s postotkom promjene u
2011.g. od 653,10% u odnosu na baznu godinu.
Kratkotrajnu imovinu ine zalihe, potraivanja, kratkotrajna financijska imovina te novac u
banci i blagajni. Zalihe sve godine biljee poveanje i do 30%, a najvei postotak promjene
ima pozicija gotovi proizvodi koji su se smanjili 58,27% 2011.godine to se objanjava
prodajom stanova u Bjelovaru. Sirovine i materijal biljee poveanje od 76,24% 2011.g. zbog
pripajanja drutva Emgrad d.o.o. pa samim time i njihovih zaliha. Dugotrajna imovina
namijenjena prodaji odnosi se na nekretnine u Tukanovoj ulici u Zagrebi te stan u Biogradu
na moru kojime je naplaen dio potraivanja od kupca kao kompenzacija. Potraivanja se
sastoje od potraivanja od povezanih poduzetnika, potraivanja od kupaca, potraivanja od
zaposlenika, potraivanja od drave i drugih institucija koja 2009.g. biljee rast od 39,97% u
odnosu na 2008.g, u 2010.g. 33,64 % te u 2011.g. smanjenje od 38,55% u odnosu na istu, i od
ostalih potraivanja koja u svim godinama biljee poveanje od preko 300% zahvaljujui
dobivenim sudskim sporovima. Potraivanja od kupaca ne biljee znaajnije promjene, osim u
2011.g. kada se poveavaju za 33,46%. Najvei kupci tvrtke Elektrometal d.d. su P. B. Grad
d.o.o. Zagreb, Zagrebgradnja d.o.o., Radnik d.d. Krievci, Gradnja d.o.o. Osijek, Ingra d.d.
Zagreb, Zagrebaka banka d.d., Opina Novigrad Podravski, Protoma d.o.o., Podravka d.d.,
Megrad Graenje d.o.o., Emporion plus d.o.o. i drugi.
Kratkotrajnu financijsku imovinu u 2009.g. biljei smanjenje od 75,01% u odnosu na 2008.g,
2010.g. poveanje od 1,74% u odnosu na istu, te 2011.g. poveanje od 24,36% u odnosu na
2008.g. Najznaajnije promjene u 2011. godini su one od 435,44% poveanja danih zajmova
povezanim drutvima, te 8059,45% poveanja ulaganja u vrijednosne papire koje se odnose
prvenstveno na eskont mjenice u Erste banci i Prvi sektor d.o.o. te neto dionica drutva
Imperial d.d. Novac u banci i blagajni u 2009.g. biljei smanjenje od 87,52%, u 2010.g.
smanjenje od 42,67% te u 2011.g. smanjenje od 97,97% u odnosu na 2008.godinu.
Plaeni trokovi budueg razdoblja i obraunati prihodi poveali su se za 17,69% u 2009.g. u
odnosu na 2008.g., 2010.g. biljei se rast za ovu stavku od 115,32%, te u 2011.g. poveanje
od 154,86% u odnosu na 2008.g, a odnose se na pretplatu za strune asopise i pretplatu za
telefon, dok se obraunati prihodi odnose na radove koji su izvedeni do kraja tekue godine,
ali nisu mogli biti fakturirani.
Ukupna aktiva u 2009.g. biljei smanjenje od 4,22%, u 2010.g. poveanje od 8,48% te u
2011.g. poveanje od 25,23% u odnosu na baznu 2008.godinu.
5

154,86
115,32

17,69
3,12
-10,09

3,34
1,88

2009

2010

18,94
16,79

2011

DUGOTRAJNA IMOVINA
KRATKOTRAJNA IMOVINA
PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I OBRAUNATI PRIHODI
Grafikon 1. Kretanje pozicija aktive

Tabela 2. Horizontalna analiza pasive

PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

062

53.411.002

52.942.539

44.697.872

41.708.811

-0,88

-16,31

-21,91

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

063

31.869.460

31.869.460

31.869.460

31.869.460

0,00

0,00

0,00

II. KAPITALNE REZERVE

064

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

065

8.868.202

9.085.842

9.085.842

5.228.440

2,45

2,45

-41,04

1. Zakonske rezerve

066

1.210.222

1.316.562

1.316.562

1.339.105

8,79

8,79

10,65

2. Rezerve za vlastite dionice

067

111.300

-100,00

-100,00

-100,00

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

068

111.300

-100,00

-100,00

-100,00

4. Statutarne rezerve

069

5. Ostale rezerve

070

7.657.980

7.769.280

7.769.280

3.889.335

1,45

1,45

-49,21

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

071

V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

072

10.546.557

11.536.388

11.987.237

3.039.953

9,39

13,66

-71,18

1. Zadrana dobit

073

10.546.557

11.536.388

11.987.237

3.039.953

9,39

13,66

-71,18

2. Preneseni gubitak

074

075

450.849
450.849

-8.244.667
0

1.570.958
1.570.958

-78,80

-487,66

-26,13

-78,80

-100,00

-26,13

VII. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

1. Dobit poslovne godine

076

2.126.783
2.126.783

2. Gubitak poslovne godine

077

8.244.667

IX. MANJINSKI INTERES

078

B) REZERVIRANJA (080 do 082)

079

C) DUGORONE OBVEZE (084 do 092)

083

31.506.857

35.732.265

36.075.056

23.483.897

13,41

14,50

-25,46

086

31.506.857

35.732.265

36.075.056

23.483.897

13,41

14,50

-25,46

093

131.284.644

127.460.543

164.324.374

216.978.544

-2,91

25,17

65,27

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

094

4.174.216

2.186.829

2.736.947

4.259.195

-47,61

-34,43

2,04

2. Obveze za zajmove, depozite i slino

095

5.309.589

4.671.137

3.215.032

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

096

50.099.873

49.459.286

77.699.432

63.583.024

-1,28

55,09

26,91

4. Obveze za predujmove

097

1.463.017

663.576

3.401.681

12.441.730

-54,64

132,51

750,42

5. Obveze prema dobavljaima

098

46.125.067

51.018.789

63.899.578

103.618.093

10,61

38,54

124,65

6. Obveze po vrijednosnim papirima

099

15.121.116

10.569.578

5.979.992

13.191.684

-30,10

-60,45

-12,76

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

D) KRATKORONE OBVEZE (094 do 105)

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudj. Interesi

100

7. Obveze prema zaposlenicima

101

2.952.094

2.374.831

2.389.130

2.650.448

-19,55

-19,07

-10,22

8. Obveze za poreze, doprinose i slina davanja

102

10.161.443

5.365.699

3.321.082

13.809.169

-47,20

-67,32

35,90

9. Obveze s osnove udjela u rezultatu

103

458.943

398.887

97.651

97.651

-13,09

-78,72

-78,72

10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

104

11. Ostale kratkorone obveze

105

728.875

113.479

127.744

112.518

-84,43

-82,47

-84,56

E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

106

9.727.571

266.004

763.111

-97,27

-100,00

-92,16

F) UKUPNO PASIVA (062+077+081+090+102)

107

225.930.074

216.401.351

245.097.302

282.934.363

-4,22

8,48

25,23

G) IZVANBILANNI ZAPISI

108

856

856

856

856

0,00

0,00

0,00

Kretanje pozicija pasive

80,00
60,00
40,00
20,00
0,00
-20,00
-40,00
-60,00
-80,00
-100,00
-120,00

2009

2010

2011

KAPITAL I REZERVE

-0,88

-16,31

-22,07

DUGORONE OBVEZE

13,41

14,50

-25,46

KRATKORONE OBVEZE

-2,91

25,17

64,02

ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD

BUDUEG RAZOBLJA

-97,27

-100,00

-92,16

Grafikon 2. Kretanje pozicija pasive

Ukupnu pasivu drutva ine kapital i reverve koji se sastoji od temeljnog kapitala u iznosu od
31.869.460 kn kojeg ini 83.867 dionica nominalne vrijednosti 380,00 kn, a najvei dioniar
je Grad Bjelovar (24,22%) te ostali dioniari (75,78%), zatim rezerve iz dobiti,
revalorizacijske rezerve, zadrana dobit i dobit tekue godine. Od rezervi najvei postotak
promjene imaju rezerve za vlastite dionice te vlastite dionice i udjeli kojih od 2009.g. nema
jer drutvo ne posjeduje vlastite dionice, dok su se ukupne rezerve iz dobiti 2009.g. i 2010.g.
poveale za 2,45% te 2011.g. smanjile za 41,04%.
U 2011.g. veliki postotak promjene od -71,18% ima pozicija zadrana dobit jer se ona koristi
za pokrivanje gubitka iz prethodne godine te za pokrivanje kumuliranih gubitaka povezanog
drutva Emgrad d.o.o. koji su teretili zadranu dobit drutva. Dobit se od 2008.g. do 2010.g.
smanjivala, kad je drutvo imalo gubitak od 8.244.667 kn ime se objanjava veliki postotak
promjene. U 2011. godini Drutvo ponovo ostvaruje dobit u iznosu od 1.487.265 kn s
postotkom promjene od -26,13% u odnosu na 2008. godinu.
Dugorone obveze se tijekom 2009. godine poveavaju za 13,41%, 2010. godine za 14,50%
to se odnosi na dugorone kredite primljene od Zagrebake banke d.d. i Erste banke d.d., dok
se u 2011. godini vrijednost te pozicije smanjuje za 25,46%, a razlog tomu je otplata glavnice
kredita.
Kratkorone obveze sastoje se najveim dijelom od obveza prema povezanim poduzetnicima
(Elektrometal distribucija plina d.o.o., Metalna oprema d.d., Elektrometal BH d.o.o), obveza
prema dobavljaima i obveza prema bankama. U 2009.g. ukupne kratkorone obveze imaju
blagi pad od 2,91%, dok u 2010.g.. imaju tendenciju rasta od 25,17% i 2011.g. od 65,27%.
Postotkom promjene u kratkoronim obvezama istiu se obveze za predujmove s padom od
54,64% u 2009.g., te rastom od 132,51% u 2010.g. i 750,42% u 2011.g. Obveze prema
dobavljaima su se u 2010.g. poveale za 38,54%, a u 2011.g. za 124,65%, a najvei
dobavljai su Prirodni plin d.o.o. koji zauzima 24% ukupnih obveza prema dobavljaima, a u
2011. godini je isplaen u cijelosti, Brodomerkur d.d., Plinacro d.o.o. Zagreb, Schrack
Technik d.o.o., Pro-klima d.o.o., Siemens d.d. Zagreb i drugi. Takoer, vee poveanje biljei
i pozicija obveze prema bankama od 55,09% u 2010. godini koje proizlazi iz mnogih novih
kreditnih obveza na koje je Drutvo bilo primorano zbog iznimno male likvidnosti. Obveze po
vrijednosnim papirima biljee stalan pad, a one se odnose na izdane mjenice.
Odgoeno plaanje trokova odnosi se na radove koji su zaraunati kupcima do 31.12.2009., a
koji sukladno ugovorima o graenju nisu izvedeni u potpunosti, te su priznati kao odgoeni
prihodi.
Ukupna pasiva se od 2009. godine, kada ima pad od 4,42%, poveala u 2010.g. za 8,48%, te u
2011.g. za 25,23% u odnosu na baznu 2008. godinu.

2.2.Vertikalna analiza bilance

Tabela 3. Vertikalna analiza aktive
Naziv pozicije

2008

% 2008

2009

% 2009

2010

% 2010

2011

% 2011

AKTIVA
A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

0,00

0,00

0,00

0,00

76.517.410

33,87

78.902.496

36,46

77.958.406

31,81

86.348.834

30,52

138.044.647

61,10

124.119.941

57,36

142.661.339

58,21

167.921.076

59,35

11.368.017

5,03

13.378.914

6,18

24.477.556

9,99

28.664.453

10,13

0,00

0,00

0,00

0,00

225.930.074

100,00

216.401.351

100,00

245.097.301

100,00

282.934.363

100,00

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+028+032)

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (034+042+049+057)
D) PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I
OBRAUNATI PRIHODI
E) GUBITAK IZNAD KAPITALA
F) UKUPNO AKTIVA (001+002+033+058+059)

Vertikalna analiza nam pokazuje koliki dio predstavlja pojedina pozicija u cjelini. U 2008.
godini vidimo da najvei udio predstavlja kratkotrajna imovina sa 61,10%, zatim dugotrajna
imovina sa 33,87%, a ostatak su plaeni trokovi budueg razdbolja sa 5,03%.
U 2009. godini najvei udio u ukupnoj aktivi sa postotkom od 57,36% je kratkotrajna
imovina, a ostatak udjela od 42,64% zauzima dugotrajna imovina sa 36,46% i plaeni
trokovi budueg razdoblja za 6,18%.
U 2010. godini je postotak udjela pojedinih pozicija u ukupnoj aktivi je otprilike isti kao i
prethodnih godina, jedino plaeni trokovi budueg razdoblja biljee blagi rast i zauzimaju
9,99%.
U 2011. godini plaeni trokovi budueg razdoblja predstavljaju najmanji dio ukupne aktive
sa 10,30%, a najvei dio kratkotrajna imovina sa 59,35% i dugotrajna imovina sa 30,52%.

80,00
61,10

59,35

58,21

57,36

60,00
40,00

33,87

20,00
0,00

36,46

5,03
0,00 0,00

9,99
0,00

6,18
0,00 0,00

0,00
2008

30,52

31,81

2009

10,13
0,00

2010

0,00
2011

A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA
D) PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I OBRAUNATI PRIHODI
E) GUBITAK IZNAD KAPITALA
Grafikon 3. Vetikalna analiza aktive

10

Tabela 4. Vertikalna analiza pasive

Naziv pozicije

2008

% 2008

2009

% 2009

2010

% 2010

2011

% 2011

PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE

53.411.002

23,64

52.942.539

24,46

44.697.872

18,24

41.708.811

14,74

0,00

0,00

0,00

0,00

31.506.857

13,95

35.732.265

16,51

36.075.056

14,72

23.483.897

8,30

131.284.644

58,11

127.460.543

58,90

164.324.374

67,04

216.978.544

76,69

B) REZERVIRANJA (078 do 080)

C) DUGORONE OBVEZE (082 do 089)
D) KRATKORONE OBVEZE (091 do 101)
E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUEGA
RAZDOBLJA
F) UKUPNO PASIVA (062+077+081+090+102)

9.727.571

4,31

266.004

0,12

0,00

763.111

0,27

225.930.074

100,00

216.401.351

100,00

245.097.302

100,00

282.934.363

100,00

Kod vertikalne analize pasive u 2008. godini moe se vidjeti kako najvei udio zauzimaju
kratkorone obveze sa 58,11%, zatim kapital i rezerve sa 23,64% te dugorone obveze sa
13,95% i odgoeno plaanje trokova sa 4,31% dok rezerviranja uope nema.
U 2009. godini kratkorone obveze i dalje predstavljaju najvei dio ukupne pasive sa 58,90%
i imaju tendenciju blagog rasta, dok kapital i rezerve, iji je udio 24,46% ima tendenciju pada.
U 2010. godini nastavlja se tendencija rasta kratkoronih obveza na 67,04%, a kapital i
rezerve sa tendencijom pada imaju udio u ukupnoj pasivi od 18,24% te dugorone obveze sa
14,72%. rezerviranja i odgoenog plaanja trokova nema.
U 2011. godini kratkorone obveze su i dalje najvea stavka ukupne pasive sa 76,69%,
dugorone obveze 8,30% a kapital i rezerve sada imaju 14,74% udjela u ukupnoj pasivi.
Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja u sve etiri godine ima mali udio (0
4,31%).
76,69
67,04

80,00

40,00

24,46

23,64
20,00

58,90

58,11

60,00

0,00

18,24

16,51

13,95
4,31

0,00

0,12

0,00

0,00
2008

2009

14,74

14,72
0,00

2010

8,30
0,00
2011

A) KAPITAL I REZERVE
B) REZERVIRANJA (078 do 080)
C) DUGORONE OBVEZE (082 do 089)
D) KRATKORONE OBVEZE (091 do 101)
E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA
Grafikon 4. Vertikalna analiza pasive

11

0,27

2.3. Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka

Tabela 5. Horizontalna analiza rauna dobiti i gubitka

Naziv pozicije

AOP
oznaka
2

2008

2009

2010

2011

% 2009

% 2010

% 2011

10

11

12

107

268.577.699

253.510.226

230.665.325

281.471.287

-5,61

-14,12

4,80

1. Prihodi od prodaje

108

260.498.710

244.524.623

224.087.862

271.081.280

-6,13

-13,98

4,06

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga

109

4.997.882

5.749.915

15,05

-100,00

-100,00

3. Ostali poslovni prihodi

110

3.081.107

3.235.688

6.577.463

10.390.007

5,02

113,48

237,22

111

260.097.313

248.855.999

232.901.537

276.107.063

-4,32

-10,46

6,16

112

673.038

2.302.464

113

5.092.161

197.183

-96,13

-100,00

-100,00

114

201.725.318

186.221.875

180.258.085

218.224.391

-7,69

-10,64

8,18

a) Trokovi sirovina i materijala

115

187.822.836

169.391.009

160.442.005

200.898.584

-9,81

-14,58

6,96

b) Trokovi prodane robe

116

1.268.219

666.498

3.605.926

1.354.194

-47,45

184,33

6,78

c) Ostali vanjski trokovi

117

12.634.263

16.164.368

16.210.154

15.971.613

27,94

28,30

26,42

118

42.420.257

40.987.402

33.117.721

34.411.101

-3,38

-21,93

-18,88

a) Neto plae i nadnice

119

25.607.071

24.703.201

20.233.886

21.440.417

-3,53

-20,98

-16,27

b) Trokovi poreza i doprinosa iz plaa

120

10.584.450

10.330.828

8.039.320

8.004.035

-2,40

-24,05

-24,38

c) Doprinosi na plae

121

6.228.736

5.953.373

4.844.515

4.966.649

-4,42

-22,22

-20,26

5. Amortizacija

122

6.336.213

5.038.342

4.984.198

4.926.359

-20,48

-21,34

-22,25

6. Ostali trokovi

123

13.918.578

13.661.938

11.126.383

11.905.760

-1,84

-20,06

-14,46

7. Vrijednosno usklaivanje (125+126)

268,85

436,87

1056,79

268,85

436,87

1056,79

316,53

131,04

76,21

1
I. POSLOVNI PRIHODI (108 do 110)

II. POSLOVNI RASHODI (112-113+114+118+122+123+124+127+128)

1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje
i gotovih proizvoda
2. Poveanje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje
i gotovih proizvoda
3. Materijalni trokovi (115 do 117)

4. Trokovi osoblja (119 do 121)

124

300.485

1.108.348

1.613.207

3.475.975

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

125

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)

126

300.485

1.108.348

1.613.207

3.475.975

8. Rezerviranja

127

9. Ostali poslovni rashodi

128

488.623

2.035.277

1.128.905

861.013

12

III. FINANCIJSKI PRIHODI (130 do 134)

1. Kamate, teajne razlike, dividende i slini prihodi iz odnosa
s povezanim poduzetnicima
2. Kamate, teajne razlike, dividende, slini prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama
3. Dio prihoda od pridruenih poduzetnika i sudjelujuih interesa

129

2.312.277

2.995.560

5.032.004

8.493.736

29,55

117,62

267,33

130

1.032.929

903.063

224.269

3.894.292

-12,57

-78,29

277,01

131

1.276.870

2.090.654

4.805.956

4.597.452

63,73

276,39

260,06

132

4. Nerealizirani dobici (prihodi)

133

5. Ostali financijski prihodi

134

2.478

1.843

1.779

1.992

-25,63

-28,21

-19,61

135

8.096.143

6.934.245

11.040.457

12.287.001

-14,35

36,37

51,76

1. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim
poduzetnicima i drugim osobama
3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine

136

86.363

279.675

177.455

323.695

223,84

105,48

274,81

137

8.007.500

6.651.796

10.861.389

11.961.144

-16,93

35,64

-95,96

138

4. Ostali financijski rashodi

139

2.280

2.774

1.613

2.162

21,67

-29,25

-5,18

V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

140

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

141

VII. UKUPNI PRIHODI (107+129+140)

142

270.889.976

256.505.786

235.697.329

289.965.023

-5,31

-12,99

7,04

VIII. UKUPNI RASHODI (111+135+141)

143

268.193.456

255.790.244

243.941.994

288.394.064

-4,62

-9,04

7,53

IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (142-143)

144

2.696.520

715.542

1.570.959

-73,46

-100,00

-41,74

X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (143-142)

145

8.244.665

XI. POREZ NA DOBIT

146

569.736

264.693

-53,54

-100,00

-100,00

XII. DOBIT RAZDOBLJA (144-146)

147

2.126.784

450.849

1.570.959

-78,80

-100,00

-26,13

XIII. GUBITAK RAZDOBLJA (145+146) ili (146-144)

148

8.244.665

IV. FINANCIJSKI RASHODI (136 do 139)

13

Iz rauna dobiti i gubitka vidi se kako se Elektrometalu smanjuju prihodi u odnosu na 2008.
godinu sve do 2011.g. kada se poveavaju zbog znaajnog porasta obujma posla koji je
obiljeio tu godinu.
U 2008. godini ostvareno je 268.577.699 kn poslovnih prihoda od ega su prihodi od prodaje
260.498.710 kn koje ine prihodi od obavljanja redovne djelatnosti drutva koji se odnose na
za izvoenje instalatersko-montaerskih radova, proizvodnju vatrootpornih elemenata,
opskrbu plinom te inenjering i izgradnju investicijskih objekata. Tu jo ulaze prihodi od
prodaje sitnog inventara te prihodi od zakupnina, a oni ujedno i ine najvei dio ukupnih
prihoda. Mali dio predstavljaju prihodi na temelju uporabe vlastith proizvoda, roba i usluga od
4.997.882 kn i najmanji dio ostali prihodi sa 3.081.107 kn. Poslovni rashodi iznose
260.097.313 kn, od ega su najvee stavke materijalni trokovi (201.725.318 kn) te trokovi
osoblja (42.420.257 kn). Financijski prihodi iznose 2.312.277 kn koje se odnose na kamate,
teajne razlike, dividende i sline prihoda iz odnosa s povezanim poduzetnicima i odnosa s
nepovezanim poduzetnicima, dok su financijski rashodi 8.096.143 kn koji se takoer odnose
na kamate, teajne razlike i druge rashode. Izvanrednih prihoda i rashoda u 2008. godini nije
bilo. Na kraju godine Drutvo ostvaruje dobit od 2.696.520 kn, no porezna osnovica je neto
vea od knjigovodstvene osnovice poreza na dobit, to u konanici dovodi do neto dobiti od
2.126.784 kn.
U 2009. godini dolazi do smanjenja poslovnih prihoda za 5,61% , a ostali poslovni prihodi su
se poveali za 5,02% u koje su ukljueni prihodi od prodaje stalne imovine, od prodaje
materijala, prihodi od otpisanih obveza, od vikova materijala i ostali poslovni prihodi.
Poslovni rashodi su se smanjili za 4,32%, a najvee poveanje dogodilo se na trokovima
prodane robe sa smanjenjem od 47,45%, a najvee poveanje od 268,85% na vrijednosnom
usklaenju koje se odnosi na nenaplaena potraivanja od kupaca nad kojima je Drutvo
pokrenulo sudske postupke za naplatu. Financijski prihodi se poveavaju za 29,55%, a odnose
se na izglasanu dividendu od povezanog drutva Metalna oprema d.d. Senj u iznosu od
691.800 kn, te na kamate na depozite po vienju, na kamate na pozajmice povezanim i
nepovezanim drutvima, zatim na kamate kupcima te na financijska izravnanja. Financijski
rashodi koji se odnose na kamate po primljenim kreditima, rashode s osnove valutne klauzule
i teajne razlike smanjuju se za 14,35%. Izvanrednih prihoda i rashoda i nema. Ostvarena je
neto dobit od 450.849 kn.
U 2010. godini poslovni prihodi smanjuju se za 14,12% kao posljedica poremeaja na tritu i
recesije, a ostali poslovni prihodi se poveavaju za 113,48%, najvjerojatnije od naplaenih
otpisanih potraivanja, prihoda iz proteklih godina te naplaenih teta po tubama.
Najznaajniju promjenu kod poslovnih rashoda biljee trokovi prodane robe sa poveanjem
od 184,33%, no ona ne utjee na sveukupno smanjenje poslovnih rashoda od 10,46% u
odnosu na 2008. godinu. Financijski prihodi su se poveali za 117,62% , kao i rahodi za
36,37%. Iz RDiG vidi se da Drutvo ima vee rashode, pa sukladno tomu, ima gubitak od
8.244.667 kn.
U 2011. godini prihodi od prodaje se poveavaju za 4,06%, a ostali poslovni prihodi za
237,22% u to su ukljueni prihodi od prodaje stalne imovine, prihodi od prodaje materijala,
prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja, prihodi iz proteklih godina, naplaenih teta po
tubama i ostali poslovni prihodi pa ukupni poslovni prihodi iznose 281.471.287 kn. Poslovni
rashodi iznose 276.107.063 kn, a najvei postotak promjene biljei poveanje vrijednosnog
usklaenja od 1056,79% proizalih iz nenaplaenih potraivanja od kupaca nad kojima je
Drutvo pokrenulo sudske postupke za naplatu. Financijski prihodi biljee znatno poveanje
od 267,33% u odnosu na 2008.g., a odnose se na kamate i teajne razlike iz odnosa s
povezanim i nepovezanim poduzetnicima. Kamate i teajne razlike iz odnosa s povezanim
poduzetnicima poveavaju se za 274,81%, a koje se odnose na kamate po primljenim
14

kreditima, te smanjenje kamata i teajnih razika iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima od

95,96%. U konanici se financijski rashodi u ukupnom iznosu poveavaju za 51,76% .
Izvanrednih prihoda i rashoda nema.
POSLOVNI PRIHODI

POSLOVNI RASHODI

FINANCIJSKI RASHODI

FINANCIJSKI PRIHODI

IZVANREDNI RASHODI

IZVANREDNI PRIHODI

51,76

267,33

36,37

117,62
6,16

29,55
-5,61

4,80

-4,32
-14,35

-14,12
Grafikon 5. Kretanje prihoda

Grafikon 6. Kretanje rashoda

7,53
7,04

2011

-9,04

-10,46

UKUPNO RASHODI

2010

-12,99

UKUPNO PRIHODI
-4,62
2009
-5,31

-15,00 -10,00

-5,00

0,00

5,00

10,00

Grafikon 7. Kretanje prihoda i rashoda

2.4. Vertikalna analiza rauna dobiti i gubitka

Tabela 6. Vertikalna analiza prihoda
Naziv pozicije

2008

% 2008

2009

% 2009

2010

% 2010

2011

% 2011

I. POSLOVNI PRIHODI
II. FINANCIJSKI PRIHODI
III. IZVANREDNI PRIHODI
IV. UKUPNO PRIHODI

268.577.699

99,15

253.510.226

98,83

230.665.325

97,87

281.471.287

97,07

2.312.277

0,85

2.995.560

1,17

5.032.004

2,13

8.493.736

2,93

0,00

0,00

0,00

0,00

270.889.976

100

256.505.786

100

235.697.329

100

289.965.023

100

Iz vertikalne analizee prihoda moemo vidjeti da najvei udio u ukupnim prihodima

zauzimaju poslovni prihodi u sve etiri godine u postotku veem od 97% koji se uglavnom
sastoje od prihoda od prodaje prizvoda i usluga, prihodi od prodaje stanova i zemljita,
materijala sa skladita te zakupnina, no pirhodi imaju blagu tendenciju pada u sve etiri
godine. Ukupne prihode takoer ine i financijski prihodi u veoma malom postotku, no imaju
15

tendenciju rasta kroz sve etiri godine. Na grafikonu je vidljivo kako elektrometal ne
ostvaruje izvanredne prihode.

0,00
0,85

100%

0,00
1,17

0,00

0,00

2,13

99%

2,93

98%
99,15

97%

98,83

97,87

97,07

96%
95%
2008

2009

2010

I. POSLOVNI PRIHODI

2011

II. FINANCIJSKI PRIHODI

III. IZVANREDNI PRIHODI

Grafikon 8. Vertikalna analiza prihoda
Tabela 7. Vertikalna analiza rashoda
Naziv pozicije

2008

% 2008

2009

% 2009

2010

% 2010

2011

% 2011

V. POSLOVNI RASHODI
VI. FINANCIJSKI RASHODI

260.097.313

96,98

248.855.999

97,29

232.901.537

95,47

276.107.063

95,74

8.096.143

3,02

6.934.245

2,71

11.040.457

4,53

12.287.001

4,26

0,00

0,00

0,00

0,00

268.193.456

100

255.790.244

100

243.941.994

100

288.394.064

100

VII. IZVANREDNI RASHODI

VIII. UKUPNO RASHODI

Iz vertikalne analize rashoda moemo vidjeti kako najvei udio u ukupnim rashodima imaju
poslovni rashodi od preko 95% u sve etiri godine, a imaju blagu tendenciju pada. Tu su
takoer i financijski rashodi u malom postotku i imaju tendenciju rasta. Vidljivo je da
izvanrednih rashoda nema.

100%
98%

0,00
3,02

0,00
2,71

96,98

97,29

2008

2009

96%
94%

0,00

0,00

4,53

4,26

95,47

95,74

2010

2011

92%

V. POSLOVNI RASHODI

VI. FINANCIJSKI RASHODI

VII. IZVANREDNI RASHODI

Grafikon 9. Vertikalna analiza rashoda

16

3. IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

3.1. Horizontalna analiza novanog tijeka
Tabela 8. Horizontalna analiza izvjetaja o novanom toku

Naziv pozicije

AOP
oznaka

2008

2009

2010

2011

% 2009

% 2010

%2011

10

11

12

NOVANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza

001

2.126.783

450.849

-8.244.667

1.570.958

-78,80

-487,66

-26,13

2. Amortizacija

002

6.336.213

5.038.342

4.984.198

4.926.359

-20,48

-21,34

-22,25

3. Poveanje kratkoronih obveza

003

9.029.635

36.863.831

52.654.170

-100,00

308,25

483,13

4. Smanjenje kratkotrajnih potraivanja

004

701.147

5. Smanjenje zaliha

005

6. Ostalo poveanje novanog tijeka

006

2.006.684

-100,00

-100,00

-100,00

007

19.499.315

6.190.338

33.603.362

59.151.487

-68,25

72,33

203,35

1. Smanjenje kratkoronih obveza

008

3.824.100

2. Poveanje kratkotrajnih potraivanja

009

17.570.820

5.359.581

19.949.971

-100,00

-69,50

13,54

3. Poveanje zaliha

010

5.173.665

1.522.883

4.121.147

5.381.738

-70,56

-20,34

4,02

4. Ostalo smanjenje novanog tijeka

I. Ukupno poveanje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006)

011

12.878.597

42.458.849

69.347.159

11.090.297

229,69

438,47

-13,89

II. Ukupno smanjenje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011)

012

35.623.082

47.805.832

78.827.887

36.422.006

34,20

121,28

2,24

A1) NETO POVEANJE NOVANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

013

22.729.481

A2) NETO SMANJENJE NOVANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

014

16.123.767

41.615.494

45.224.525

158,10

180,48

-100,00

78,10

36,41

-39,59

NOVANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nemat. imovine

015

240.883

429.018

328.586

145.523

2. Novani primici od prodaje vlasnikih i dunikih instrumenata

016

3. Novani primici od kamata

017

407.102

441.852

583.207

520.974

8,54

43,26

27,97

4. Novani primici od dividendi

018

737.920

691.800

900

-6,25

-100,00

-99,88

5. Ostali novani primici od investicijskih aktivnosti

019

2.052.976

31.678

020

1.385.905

3.615.646

943.471

667.397

160,89

-31,92

-51,84

III. Ukupno novani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019)

17

1. Novani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nemat. imovine

021

7.655.091

7.932.081

4.071.633

1.881.349

2. Novani izdaci za stjecanje vlasnikih i dunikih fin. instrumenata

022

3. Ostali novani izdaci od investicijskih aktivnosti

023

2.352.648

2.769.330

IV. Ukupno novani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023)

024

10.007.739

7.932.081

6.840.963

B1) NETO POVEANJE NOVANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

025

B2) NETO SMANJENJE NOVANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

026

8.621.834

4.316.435

5.897.492

1.493.659

3,62

-46,81

-75,42

279.707

-100,00

17,71

-88,11

2.161.056

-20,74

-31,64

-78,41

-49,94

-31,60

-82,68

13,89

49,36

38,47

NOVANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novani primici od izdavanja vlasnikih i dunikih fin. instrumenata

027

2. Novani primici od glavnice kredita, zadunica, pozajmica i dr. posudbi

028

52.438.980

59.720.269

78.323.912

72.610.300

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

029

030

52.438.980

59.720.269

78.323.912

72.610.300

13,89

49,36

38,47

1. Novani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

031

13.687.890

24.499.484

20.853.024

101.302.169

78,99

52,35

640,09

2. Novani izdaci za isplatu dividendi

032

1.669.920

1.090.669

301.235

-34,69

-81,96

-100,00

3. Novani izdaci za financijski najam

033

4. Novani izdaci za otkup vlastitih dionica

034

0
0

0
0

5. Ostali novani izdaci od financijskih aktivnosti

035

435.052

-100,00

-100,00

-100,00

VI. Ukupno novani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035)

036

15.792.862

25.590.153

21.154.259

101.302.169

62,04

33,95

541,44

C1) NETO POVEANJE NOVANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

037

36.646.118

34.130.116

57.169.653

-6,87

56,00

-100,00

C2) NETO SMANJENJE NOVANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

038

28.691.869

Ukupno poveanje novanog tijeka (013 014 + 025 026 + 037 038)

039

11.900.517

6.047.636

-100,00

-49,18

-100,00

Ukupno smanjenje novanog tijeka (014 013 + 026 025 + 038 037)

040

11.801.813

7.456.047

Novac i novani ekvivalenti na poetku razdoblja

041

1.583.433

13.483.950

1.682.137

7.729.773

751,56

6,23

388,17

Poveanje novca i novanih ekvivalenata

042

11.900.517

6.047.636

-100,00

-49,18

-100,00

Smanjenje novca i novanih ekvivalenata

043

11.801.813

7.456.047

Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja

044

13.483.950

1.682.137

7.729.773

273.726

-87,52

-42,67

-97,97

V. Ukupno novani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029)

18

U 2008. godini ukupno poveanje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti iznosi 19.499.315
kn, dok smanjenje iznosi 35.623.082 kn iz ega proizlazi neto smanjenje novanog tijeka od
poslovnih aktivnosti u iznosu od 16.123.767 kn.ukupni novani primici od investicijskih
aktivnosti iznose 1.385.905 kn, dok izdaci iznose 10.007.739 kn to dovodi do neto smanjenja
novanog tijeka od investicijskih aktivnosti od 8.621.834 kn. Kod financijskih aktivnosti
primici su 52.438.980 kn, a izdaci su 15.792.862 kn. Od financijskih aktivnosti imamo neto
poveanje novanog tijeka u iznosu od 36.646.118 kn. U konanici, na kraju 2008. godine
dolazi do poveanja novca i novanih ekvivalenata u iznosu od 11.900.517 kn.
U 2009. godini dolazi do smanjenja primitaka od poslovnih aktivnosti za 68,25%, te
poveanje izdataka za 34,20% pa se neto smanjenje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti
povealo za 158,10%. Neto smanjenje novanog tijeka od investicijskih aktivnosti se
smanjilo za 49,94% , a do toga je dolo zbog poveanja primitaka od investicijskih aktivnosti
za 160,89% te smanjenja izdataka za 20,74% u odnosu na prethodnu godinu. Novani primici
od financijskih aktivnosti poveali su se za 13,89%, takoer su se poveali i izdaci za
financijske aktivnosti za 62,04%. Uzevi u obzir sva poveanja i smanjenja svih aktivnosti,
moemo vidjeti kako je u 2009.g. dolo do 100%-tnog smanjenja novca i novaanih
ekvivalenata u iznosu od 11.801.813 kn.
U 2010. godini dolazi do poveanja primitika novanog tijeka od poslovnih aktivnosti od
72,33%, ali i do poveanja izdataka za 121,28% to u konanici rezultira porastom neto
smanjenja novanog tijeka od poslovnih aktivnosti za 180,48%. Primici od investicijskih
aktivnosti smanjili su se za 31,92% kao i izdaci za 31,64%, pa na kraju dolazi do smanjenja
neto smanjenja novanog tijeka od 31,60%. Primici od financijskih aktivnosti poveali su se
za 49,36%, a izdaci su se poveali za 33,95% to dovodi do neto poveanja novanog tijeka
od financijskih aktivnosti za 56,00% u odnosu na 2008.g. Na kraju 2010. godine dolazi do
ponovnog poveanja novca i novanih ekvivalenata od 6.047.636 kn, to je smanjenje od
49,18% u odnosu na 2008. godinu.
U 2011. godini ponovno dolazi do poveanja primitaka od poslovnih aktivnosti od 203,35%,
dok se izdaci od poslovnih aktivnosti poveavaju za 2,24%, to je znaajna razlika pa na kraju
godine Drutvo ima neto poveanje novanog tijeka od poslovnih aktivnosti u iznosu
22.729.481 kn. Novani primici od investicijskih aktivnosti smanjuju se za 51,84% kao i
izdaci koji se smanjuju za 78,41%, pa nas to dovodi do smanjenja neto smanjenja novanog
tijeka od investicijskih aktivnosti za 82,68%. Novani primici od financijskih aktivnosti
poveali su se za 38,74%, a izdaci su se poveali za 541,44% te na kraju dolazi do neto
smanjenja novanog tijeka od financijskih aktivnosti za 28.691.869 kn. Uzevi u obzir sve
primitke i izdatke, u 2011.g. biljei se smanjenje novca i novanih ekvivalenata u 100%-tnom
iznosu od 7.456.047 kn.

19

4. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Pokazatelje obino promatramo kao nosioce informacija koje su potrebne za upravljanje
poslovanjem i razvojem poduzea. Dakle, formiraju se i raunaju upravo zbog toga da bi se
stvorila informacijska podloga potrebna za donoenje odreeneih odluka.2
Razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:
- Pokazatelji likvidnosti
- Pokazatelji zaduenosti
- Pokazatelji aktivnosti
- Pokazatelji ekonominosti
- Pokazatelji profitabilnosti
- Pokazatelji investiranja
4.1. Pokazatelji likvidnosti
4.1.1. Koeficijent trenutne likvidnosti
Izraunava se pomou formule:

Tabela 9. Koeficijent trenutne likvidnosti

STAVKA
Novac
Kratkorone obveze
Koeficijent trenutne likvidnosti

2008

2009

13.483.949
131.284.644
0,10

1.682.137
127.460.543
0,01

2010
7.729.772
164.324.374
0,05

2011
273.726
216.978.544
0,001

Ovaj koeficijent pokazuje kolika je pokrivenost kratkoronih obveza likvidnom kratkotrajnom

imovinom, tj. novanim sredstvima i ne bi trebao biti manji od 0,10, a iz priloenog se moe
vidjeti kako koeficijent nije zadovoljavajui, izuzev 2008.g. kada Elektrometal na 1 kunu
kratkoronih obveza ostvaruje 0,10 kuna novca, to se u sljedeim godinama smanjuje.
4.1.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti
Koeficijent ubrzane likidnosti pokazuje kolika je pokrivent kratkoronih obveza novcem i
potraivanjima, a izraunava se pomou formule

Tabela 10. Koeficijent ubrzane likvidnosti

STAVKA
Novac + potraivanja
Kratkorone obveze
Koeficijent ubrzane likvidnosti

2008

2009

92.256.867
131.284.644
0,70

81.869.840
127.460.543
0,64

2010
93.277.056
164.324.374
0,57

ager, K., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb 1999., str. 172

20

2011
105.770.982
216.978.544
0,49

Ovaj koeficijent nije zadovoljavajui u sve etiri godine jer na 1 kunu kratkoronih obveza
Drutvo ima 0,70 kuna novca i potraivanja i obeveze se ne mogu pokriti iz novca i
potraivanja,to se u sljedeim godinama smanjuje, a koeficijent ne bi trebao biti manji od 1.
4.1.3. Koeficijent tekue likvidnosti
Kratkotrajna imovina bi trebala biti barem dva puta vea od kratkotrajnih obveza jer po ovom
koeficijentu vidimo moe li drutvo podmiriti svoje obveze iz kratkotrajnom imovinom, to
znai da bi trebao biti vei od 2. Izraunava se formulom:

Tabela 11. Koeficijent tekue likvidnosti

STAVKA
Kratkotrajna imovina
Kratkorone obveze
Koeficijent tekue likvidnosti

2008

2009

138.044.647
131.284.644
1,05

124.119.941
127.460.543
0,97

2010
142.661.339
164.324.374
0,87

2011
167.921.076
216.978.544
0,77

Iz gore navedene tablice moemo zakljuiti da poduzee ne moe podmiriti svoje kratkorajne
obveze iz kratkotrajne imovine jer je u svim godinama koeficijent manji od 2 i ima tendenciju
pada, to ne znai nuno propast poduzea. U 2011. godini Drutvo na 1 kunu kratkotrajnih
obveza ima samo 0,77 kuna kratkotrajne imovine.
4.1.4. Koeficijent financijske stabilnosti
Koeficijent financijske stabilnosti izraunava se pomou formule:

Tabela 12. Koeficijent financijske stabilnosti

STAVKA
Dugotrajna imovina
Kapital + dugorone obveze
Koeficijent financijske stabilnosti

2008

2009

76.517.410
84.917.859
0,90

78.902.496
88.674.804
0,89

2010
77.958.406
80.772.928
0,97

2011
86.348.834
65.192.708
1,32

Koeficijent uvijek mora biti manji od 1 jer se iz dijela dugoronih izvora mora financirati kratkotrajna
imovina te je smanjenje ovog koeficijenta pozitivna tendencija. Iz tablice se moe vidjeti kako
Elektrometal ima zadovoljavajui koeficijent. U 2009.g. s 1 kunom kapitala i dugoronih obveza
financira se 0,89 kn dugotrajne imovine, a u 2011.g. je on vei on 1 pa se s 1 kunom kapitala i
dugoronih obveza financira 1,32 kune dugotrajne imovine to nije zadovoljavajue.

21

1,32
1,50
1,00

0,97
0,87

0,970,89

1,05
0,90
0,70

0,64

0,77

0,57

0,49

0,50
0,10

0,05

0,01

0,001

0,00
2008

2009

2010

2011

koeficijent trenutne likvidnosti

koeficijent ubrzane likvidnosti

koeficijent tekue likvidnosti

koeficijent financijske stabilnosti

Grafikon 10. Pokazatelji likvidnosti

4.2. Pokazatelji zaduenosti

4.2.1. Koeficijent zaduenosti
Izraunava se pomou formule:

Tabela 13. Koeficijent zaduenosti

STAVKA
Ukupne obveze
Ukupna imovina
Koeficijent zaduenosti

2008

2009

162.791.501
225.930.074
0,72

163.192.808
216.401.351
0,75

2010
200.399.430
245.097.301
0,82

2011
240.462.441
282.934.363
0,85

Ovaj koeficijent govori koliko se poduzee financira zaduivanjem. Smatra se da ovaj

koeficijent treba biti 0,5 ili manji, u suprotnom je poduzee prezadueno. Iz priloenog
vidimo kako Drutvo u sve etiri godine ima koeficijent vei od 0,5 te na 1 kunu uloenih
sredstava koristi 0,72 kune tuih sredstava u 2008. godini i te 0,85 kuna u 2011. godini.
4.2.2. Koeficijent vlastitog financiranja
Koeficijent vlastitog financiranja izraunava se formulom:

Ovaj koeficijent pokazuje koliko se ukupne imovine financira iz vlastitih izvora.

Tabela 14. Koeficijent vlastitog financiranja

STAVKA
Glavnica
Ukupna imovina
Koeficijent vlastitog financiranja

2008

2009

2010

2011

53.411.002

52.942.539

44.697.872

41.708.811

225.930.074
0,24

216.401.351
0,24

245.097.301
0,18

282.934.363
0,15

22

Smatra se kako koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,5, pa prema tome moemo zakljuiti
kako Elektrometal manji dio svoje imovine financira iz vlastitih izvora. U 2008. godini 1 kuna
imovine je financirana sa 0,24 kn glavnice, te sa tendencijom pada u 2011. godini 1 kuna
imovine je financirana sa 0,15 kuna glavnice.
4.2.3. Koeficijent financiranja
Pokazuje odnos tueg kapitala i vlastitog kapitala, a izraunava se pomou formule:

Tabela 15. Koeficijent financiranja

STAVKA

2008

Ukupne obveze
Glavnica

2009

162.791.501
53.411.002

Koeficijent financiranja

163.192.808
52.942.539

3,05

2010
200.399.430
44.697.872

3,08

4,48

2011
240.462.441
41.708.811
5,77

Ovaj pokazatelj ne bi trebao biti vei od 1, a poeljno je da bude to manji. Prema tome,
moemo vidjeti da koeficijent nije zadovoljavajui, dapae, tri do pet puta je vei nego to bi
trebao biti. Na 1 kunu glavnice dolazi 3,05 kuna obveza u 2008. godini, te u 2011. godini na 1
kunu glavnice dolazi 5,77 kuna obveza.
5,77
6,00
5,00
4,00
3,00

4,48

2,00
1,00

3,08

3,05

0,72
0,24

0,75
0,24

0,85

0,82
0,18

0,15

0,00
2008

2009

2010

koeficijent zaduenosti

2011

koeficijent vlastitog financiranja

koeficijent financiranja
Grafikon 11. Pokazatelji zaduenosti

4.2.4. Faktor zaduenosti

Izraunava se po formuli:

to je faktor manji, manja je i zaduenost poduzea. Faktor zaduenosti takoer pokazuje

koliko je godina potrebno da bi se iz ostvarene zadrane dobiti uveane za amortizaciju
podmirili ukupne obveze. Takoer se smatra i najboljim indikatorom za sklonost steaju.

23

Kontrolna mjera za ovaj pokazatelj je 5 godina. To znai, ako poduzee moe podmiriti svoje
obveze unutar 5 godina, ono je solventno i nije prezadueno.3
Tabela 16. Faktor zaduenosti

STAVKA
Ukupne obveze
Zadrana dobit + amortizacija

2008

2009

162.791.501
16.882.770

Faktor zaduenosti

9,64

163.192.808
16.574.730
9,85

2010
200.399.430
16.971.435
11,81

2011
240.462.441
7.966.312
30,18

Iz priloenog vidimo kako se faktor iz godine u godine poveava i Drutvu postaje

prezadueno, a vidimo i da bi Drutvu trebalo 30 godina kako bi podmirilo svoje obveze iz
zadrane dobiti i amortizacije.
4.3. Pokazatelji aktivnosti
4.3.1. Koeficijent obrta ukupne imovine
Izraunava se pomou formule:

Tabela 17. Koeficijent obrta ukupne imovine

STAVKA
Ukupni prihod
Ukupna imovina
Koeficijent obrta ukupne imovine

2008

2009

270.889.976
225.930.074
1,20

256.505.786
216.401.351
1,19

2010
235.697.329
245.097.301
0,96

2011
289.965.023
282.934.363
1,02

Koeficijent obrta ukupne imovine upuuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom

procesu. Poeljno je da je ovaj koeficijent to vei jer je onda poduzee uspjenije. Naalost,
taj koeficijent kod Elektrometala iznosi svega otprilike 1,20, to znai da svoju imovinu obrnu
jedanput na godinu, odnosno 1 kuna ukupne imovine ima pokrie u 1,20 kuna ukupnih
prihoda.
4.3.2. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine prikazuje uinkovitost upotrebe kratkotrajne imovine u
ostvarivanju prihoda. Poeljno je da bude to vei. Izraunava se pomou formule:

Tabela 18. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

STAVKA
Ukupni prihod
Kratkotrajna imovina
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

2008
270.889.976
138.044.647
1,96

2009
256.505.786
124.119.941
2,07

2010
235.697.329
142.661.339
1,65

2011
289.965.023
167.921.076
1,73

http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskihpokazatelja.pdf, 15.05.2012.

24

U 2008. godini kratkotrajna imovina se obrnula skoro dva put, dok se u 2009. godini neto
vie od dva puta. U 2010.g. koeficijent obrtaja se smanjio pa se kratkotrajna imovina obrnula
1,65 puta, te u 2011. godini 1,73 puta.
4.3.3. Koeficijent obrta potraivanja
Izraunava se pomou formule:

Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko puta godinje se potraivanja naplate, odnosno
pretvore u novac.
Tabela 19. Koeficijent obrta potraivanja

STAVKA

2008

Prihodi od prodaje
Potraivanja
Koeficijent obrta potraivanja

2009

268.577.699
80.888.850
3,32

2010

253.510.226
80.187.703
3,16

2011

230.665.325
85.547.284
2,70

281.471.287
105.497.256
2,67

Iz gore navedene tablice moe se vidjeti kako se potraivanja Elektrometala pretvore u novac
oko 3 puta godinje. Ovaj koeficijent ima opadajuu tendenciju, a trebao bi biti to vei.

4,00
3,00

3,16

3,32
1,96
1,20

2,00

2,07
1,19

2,67

2,70
1,73

1,65
1,02

0,96

1,00
0,00
2008

2009

2010

koeficijent obrta ukupne imovine

2011

koeficijent obrta kratkotrajne imovine

koeficijent obrta potraivanja

Grafikon 12. Pokazatelji aktivnosti

4.3.4. Trajanje naplate potraivanja u danima

Izraunava se formulom:

Tabela 20. Trajanje naplate potraivanja u danima

STAVKA
Broj dana u godini (365)
Koeficijent obrta potraivanja
Trajanje naplate u danima

2008

2009

2010

2011

366

365

365

365

3,320330293
110,23

3,161460131
115,45

2,696348899
135,37

2,668043679
136,80

25

Ovaj pokazatelj govori koliki je prosjean broj dana potreban za ostvarivanje naplate
potraivanja. Prema izraunima moe se vidjeti kako je Elektrometal u 2008. godini svoja
potraivanja naplaivao za 110 dana. Trajanje naplate se sljedeih godina poveava i u 2011.
godini potrebno je gotovo 137 dana za naplatu potraivanja. Ovaj pokazatelj bi trebao bi biti
to manji.

136,80

2011

135,37

2010

115,45

2009
2008

110,23

trajanje naplate u danima

Grafikon 13. Trajanje naplate potraivanja

4.4. Pokazatelji ekonominosti

4.4.1. Ekonominost ukupnog poslovanja
Ovaj koeficijent se izraunava formulom:

Tabela 21. Ekonominost ukupnog poslovanja

STAVKA
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Ekonominost ukupnog poslovanja

2008

2009

270.889.976
268.193.456
1,01

256.505.786
255.790.244
1,00

2010
235.697.329
243.941.994
0,97

2011
289.965.023
288.394.064
1,01

Pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja, kao odnos izmeu ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda, pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Standardna vrijednost za
koeficijent ekonominosti treba biti to vei broj, a u svakom sluaju vei od 1. Iz tablice se
moe vidjeti kako na 1 kunu ukupnih rashoda dolazi 1,01 kuna ukupnih prihoda u 2008.g. i
2011.g., dok je u 2010.g. koeficijent neto manji od 1 pa ukunpni prihodi ne pokrivaju ukupne
rashode.
4.4.2. Ekonominost poslovanja prodaje
Izraunava se formulom:

26

Tabela 22. Ekonominost poslovanja prodaje

STAVKA

2008

Prihodi od prodaje
Rashodi od prodaje
Ekonominost poslovanja (prodaje)

2009

268.577.699
260.097.313
1,03

2010

253.510.226
248.855.999
1,02

230.665.325
232.901.537
0,99

2011
281.471.287
276.107.063
1,02

Ekonominost poslovanja odraava ekonomsku djelotvornost i podrazumijeva da se iz

prihoda pokrivaju svi rashodi te da se ostvari dobit. Minimalan zahtjev za ekonominost
poslovanja jest jednakost poslovnih prihoda i rashoda, jer u suprotnom se ostvaruje gubitak u
poslovanju. Prema ovome moe se zakljuiti da je ekonominost poslovanja vrlo slina u sve
etiri promatrane godine jer na 1 kunu rashoda dolazi 1,02 kuna prihoda, izuzev 2010. godine
kada je koeficijent manji od 1.
4.4.3. Ekonominost financiranja
Formula za izraunavanje ovog koeficijenta glasi:

Tabela 23. Ekonominost financiranja

STAVKA

2008

2009

2010

2011

Financijski prihodi

2.312.277

2.995.560

5.032.004

8.493.736

Financijski rashodi
Ekonominost financiranja

8.096.143
0,29

6.934.245
0,43

11.040.457
0,46

12.287.001
0,69

Ovaj koeficijent pokazuje koliko jedinica financijskih prihoda dolazi na jednu jedinicu
financijskih rashoda. Iz gore navedene tablice vidi se da na koeficijent ima tendenciju rasta, a
na 1 kunu financijskih rashoda dolazi 0,69 kuna financijskih prihoda. Meutim, navedeni
podaci nisu relevantni na razini poslovanja cijelog subjekta, jer se radi o iznosima koji ne
utjeu znatno na rezultat poslovanja Drutva.

1,50
1,00

1,011,03

0,50

1,001,02

0,69
0,46

0,43

0,29

1,01 1,02

0,97 0,99

0,00
2008

2009

2010

ekonominost ukupnog poslovanja

ekonominost poslovanja (prodaje)

ekonominost financiranja
Grafikon 14. Pokazatelji ekonominosti

27

2011

4.5. Pokazatelji profitabilnosti

4.5.1. Neto mara profita
Izraunava se formulom:

Tabela 24. Neto mara profita

STAVKA
Neto dobit + kamate
Ukupni prihod
Neto mara profita

2008

2009

4.436.583
270.889.976
0,016

3.444.566
256.505.786
0,013

2010

2011

5.030.225
235.697.329
0,021

10.062.703
289.965.023
0,035

Mara profita se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka. Razlika u izraunu
bruto i neto profitne mare je u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja. Prema tome, moe se
vidjeti kako je u 2008.g. na 1 kunu prihoda ostvareno 0,02 kune neto dobiti, dok se do 2011.g.
neto mara profita poveala na 0,04 kune neto dobiti.
4.5.2. Bruto mara profita
Ovaj pokazatelj izraunava se formulom:

Tabela 25. Bruto mara profita

STAVKA
Dobit prije oporezivanja+ kamate
Ukupni prihod
Bruto mara profita

2008

2009

5.006.319
270.889.976
0,018

3.709.259
256.505.786
0,014

2010

2011

5.030.225
235.697.329
0,021

10.062.703
289.965.023
0,035

Bruto mara profita pokazuje koliko bruto dobiti poduzee ostvaruje po jedinici ukupnih
prihoda. Iz tablice se vidi da Drutvo u 2008.g. i 2009.g. na 1 kunu prihoda ostvaruje 0,02
kune bruto dobiti (i manje), te se bruto mara profita do 2011. godine poveala pa u toj godini
Drutvo na 1 kunu prihoda ostvaruje 0,04 kune bruto dobiti.
4.5.3. Stopa povrata imovine
Formula za izrauna ROA:

Tabela 26. Stopa povrata imovine

STAVKA
Neto dobit
Ukupna imovina
Stopa povrata imovine ROA

2008

2009

2010

2011

2.126.784

450.849

1.570.959

225.930.074
0,009

216.401.351
0,0021

245.097.301
0,000

282.934.363
0,006

28

Stopa povrata imovine (eng. return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u
stvaranju dobiti, a takoer govori kolika je intenzivnost imovine poduzea, odnosno koliko se
neto dobiti ostvaruje na 1 kunu imovine. Prema podacima iz tablice vidi se kako je ROA
veoma mala. U svim promatranim godinama Elektrometal na 1 kunu imovine ostvaruje manje
od 0,01 kune, osim u 2010. godini kada Drutvo biljei gubitak.
4.5.4. Stopa povrata kapitala
Formula za izraun stope povrata kapitala glasi:

Tabela 27. Stopa povrata kapitala

STAVKA

2008

Neto dobit
Vlastiti kapital
Stopa povrata kapitala ROE

2009

2.126.784
53.411.002
0,040

450.849
52.942.539
0,009

2010
0
44.697.872
0,000

2011
1.570.959
41.708.811
0,038

Stopa povrata kapitala (ROE) pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na
jednu jedinicu vlastitog kapitala. Iz tablice vidimo kako je u 2008. godini na 1 kunu kapitala
ostvareno 0,04 kune dobiti, u 2009. godini ostvareno je neto manje od 0,01 kune dok u 2010.
godini nije ostvareno nita dobiti jer je te godine zabiljeen gubitak. Tek u 2011. godini
Drutvu ostvaruje 0,04 kune dobiti na 1 kunu kapitala.
0,040
0,040
0,038
0,035
0,035
0,035
0,030
0,025
0,021
0,021
0,018
0,020
0,016
0,014
0,013
0,015
0,009
0,009
0,010
0,006
0,0021
0,005
0,0000,000
0,000
2008
2009
2010
2011
neto mara profita

bruto mara profita

stopa povrata imovine ROA

stopa povrata kapitala ROE

Grafikon 15. Pokazatelji profitabilnosti

29

4.6. Pokazatelji investiranja

4.6.1. Dobit po dionici
Dobit (zarada) po dionici (earnings per share) pokazuje profitabilnost drutva. Prikazuje
koliko je kuna neto profita drutvo zaradilo po jednoj dionici.
Tabela 28. Dobit po dionici

STAVKA
Dobit
Broj dionica
EPS (dobit po dionici)

2008.

2009

2010

2011

2.126.784
83.867
25,36

450.849
83.867
5,38

0
83.867
0,00

1.570.959
83.867
18,73

Iz navedenih podataka, moe se vidjeti da Drutvo 2008. Godine ostvaruje dobit od 25,36
kuna po jednoj dionici, dok je u 2009.g. dobit manja i iznosi 5,38 kuna po dionici. U 2010.
godini nema dobiti po dionici jer Drutvo te godine biljei gubitak, a u 2011. godini Drutvo
ponovno ostvaruje dobit od 18,73 kune po dionici.
4.6.2. Dividenda po dionici
Dividenda po dionici se izraunava na nain da se dio neto dobiti dobiti za dividende
(manjiski interesi) podijele se brojem dionica drutva. to je omjer vei to je investicija u tu
dionicu bolja.
Tabela 29. Dividenda po dionici

STAVKA
Manjinski interes
Broj dionica drutva
DPS (dividenda po dionici)

2008.

2009

2010

2011

1.677.340
83.867
20,00

838.670
83.867
10,00

0
83.867
0,00

838.670
83.867
10,00

Iz navedene tablice vidljivo je kako je u 2008. godini dividenda po dionici bila 20,00 kuna, a
u 2009. godini 10,00 kuna, dok je u 2010. godini nema zbog ostvarenog gubitka. U 2011.
godini dividenda po dionici je 10,00 kuna.
4.6.3. Odnos isplate dividendi
Pokazatelj odnosa isplate dividendi je postotak dobiti raspodjeljene u novane dividende, a
ostatak predstavlja dobit zadranu u firmi koja se koristi ili za smanjenje duga ili za
pribavljanje imovine.
Tabela 30. Odnos isplate dividendi

STAVKA
DPS
EPS
Odnos isplate dividendi (DPR)

2008.

2009

20,00
25,36
0,79

10,00
5,38
1,86

2010

2011
0,00
0,00

0,00

10,00
18,73
0,53

Moe se vidjeti kako pokazatelj za 2008. godinu iznosi 0,79, odnosno 79% dobiti je isplaeno
u obliku dividendi, a ostatak predstavlja zadranu dobit drutva. U 2009. godini se poveao na
1,86, odnosno 186%. U 2010. godini dividenda nije bila isplaena, dok u 2011. g. ovaj
pokazatelj iznosi 0,53.
30

4.6.4. Odnos cijene i dobiti po dionici

Odnos trine cijene dionice i dobiti po dionici (price / earnings ratio P/E) iskazuje koliko je
puta trina cijena dionice (price per share - PPS) vea od tekue dobiti po dionici (EPS).
Odnosno, ovaj pokazatelj iskazuje kolika je trina vrijednost dionice u odnosu na ostvareni
dobitak poduzea u promatranom razdoblju.4
Tabela 31. Odnos cijene dionice i dobiti po dionici

STAVKA
Cijena dionice
Dobit po dionici
P/E (cijena/zarada)

2008.

2009

2010

2011

300,00
25,36
11,83

315,06
5,38
58,61

170,00
0,00
0,00

140,54
18,73
7,50

Ako poduzee ima visoku zaradu po dionici u jednoj godini, za oekivati je da e cijena
dionice rasti shodno tome, to e utjecati na uravnoteenost cijene dionice prema dobiti po
dionici. Obratno od navedenog, ako vrijednost ovog pokazatelja pada, znai da cijena na
tritu kapitala pada usprkos ostvarenoj dobiti po dionici, odnosno da je trenutna pouzdanost
u tu dionicu na burzi niska, to je sluaj kod Elektrometala, a vidi se iz gore navedene tablice.
4.6.5. Ukupna rentabilnost dionice
Ukupna rentabilnost dionice u omjer stavlja dobit po dionice (EPS) i trinu cijenu dionice
(PPS). to je omjer vei to je investicija u tu dionicu bolja.
Tabela 32. Ukupna rentabilnost dionice

STAVKA
Dobit po dionici
Cijena dionice
Ukupna rentabilnost dionice

2008.

2009

2010

2011

25,36
300,00
0,085

5,38
315,06
0,017

0,00
170,00
0,000

18,73
140,54
0,133

Ovdje se moe vidjeti kako omjer dobiti po dionici i cijene dionice nije pretjerano velik,
dapae, mali je, pa ulaganje u ovu dionicu nosi uobiajeni rizik.
58,61

60,00

40,00
20,00

25,36
11,8310,00
0,08 1,865,38

0,00
2008

10,00
0,02
0,00
0,00 0,00
0,000,00 0,53

2009

18,73
7,50
0,13

2010

EPS (dobit po dionici)

P/E (cijena/zarada)

DPS (dividenda po dionici)

Odnos isplate dividendi (DPR)

2011
ukupna rentabilnost dionice

Grafikon 16. Pokazatelji investiranja

http://www.racunovodja.hr/33/omjer-trzisne-cijene-dionice-i-dobiti-po-dionici-i-ukupna-rentabilnostdionice-uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4pPbtHpsEkw/?copyright=1&PHPSESSID=cd1db0fad9e5e1f34db2b493f0963700, 16.05.2012.

31

5. POKAZATELJI ANALIZE NA TEMELJU NOVANOG TOKA

Financijski pokazatelji koji se temelje na novanom toku obino se svrstavaju u etiri
skupine:
- Pokazatelji ocjene solventnosti i likvidnosti
- Pokazatelji kvalitete dobiti
- Pokazatelji kapitalnih izdataka
- Pokazatelji povrata novanog toka
5.1. Pokazatelji ocjene solventnosti i likvidnosti
5.1.1. Novano pokrie tekuih obveza
Formula za iraunavanje ovog pokazatelja je:

Tabela 33. Novano pokrie tekuih obveza

STAVKA
Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Tekue obveze
Novano pokrie tekuih obveza

2008

2009

-16.123.767
131.284.644
-0,12

-41.615.494
127.460.543
-0,33

2010
-45.224.525
164.324.374
-0,28

2011
22.729.481
216.978.544
0,10

Ovaj pokazatelj govori koliko puta su kratkorone obveze pokrivene iz poslovnih aktivnosti.
Smatra se kako taj pokazatelj ne bi trebao biti manji od 0,40. Prema tablici se moe zakljuiti
da ovaj pokazatelj u sve etiri promatrane godine nije zadovoljavajui, dapae, u razdoblju od
2008. 2010. godine nije mogue pokriti kratkorone obveze iz poslovnih aktivnosti jer se
biljei neto smanjenje novanog toka od poslovnih aktivnosti, dok u 2011. godini iznosi samo
0,10.
5.1.2. Novano pokrie ukupnih obveza
Ovaj pokazatelj izraunava se pomou formule:

Tabela 34. Novano pokrie ukupnih obveza

STAVKA
Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Ukupne obveze
Novano pokrie ukupnih obveza

2008

2009

-16.123.767
162.791.501
-0,10

-41.615.494
163.192.808
-0,26

2010
-45.224.525
200.399.430
-0,23

2011
22.729.481
240.462.441
0,09

Povaj pokazatelj govori kolika je pokrivenost ukupnih obveza iz poslovnih aktivnosti. Iz

navedene tablice moe se vidjeti kako u razdoblju od 2008. 2010. godine nije mogue
izraunati ovaj pokazatelj jer se u tom razdoblju biljei neto smanjenje novanog toka od
poslovnih aktivnosti, a u 2011. godini 1 kuna ukupnih obveza pokrivena je sa 0,09 kuna
poslovnih aktivnosti, to nije zadovoljavajue.
32

0,10

0,20
0,10
0,00
-0,10

2010

2009

2008

0,09
2011

-0,12-0,10

-0,20
-0,30

-0,26

-0,28

-0,33

-0,40

novano pokrie tekuih obveza

-0,23

novano pokrie ukupnih obveza

Grafikon 17. Pokazatelji ocjene likvidnosti

5.2. Pokazatelji kvalitete dobiti

Kvaliteta dobiti izraunava se formulom:

Tabela 35. Kvaliteta dobiti

STAVKA
Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Dobit iz poslovnih aktivnosti (RdiG)
Kvaliteta dobiti

2008

2009

-16.123.767
8.480.386
-1,90

-41.615.494
4.654.227
-8,94

2010
-45.224.525
-2.236.212
20,22

2011
22.729.481
5.364.224
4,24

Ovaj pokazatelj govori kolika je pokrivenost dobiti iz poslovnih aktivnosti, pa se prema tome
moe zakljuiti da se ona ne moe izraunati u razdoblju od 2008. 2010. godine zbog neto
smanjenja novanog toka iz poslovnih aktivnosti, dok je u 2011. Godini 1 kuna dobiti iz
poslovnih aktivnosti iz RdiG pokrivena sa 4,24 kune iz novanog toka iz poslovnih aktivnosti.
5.3. Pokazatelji povrata novanog toka
5.3.1. Pokazatelj povrata novca na glavnicu i obveze
Formula za izraun ovog pokazatelja glasi:

Tabela 36. Povrat novca na glavnicu i obveze

STAVKA
Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Glavnica + ukupne obveze
Povrat novca na glavnicu i obveze

2008

2009

-16.123.767
216.202.503
-0,07

-41.645.494
216.135.347
-0,19

2010
-45.224.525
245.097.302
-0,18

2011
22.729.481
282.171.252
0,08

Ovaj pokazatelj govori koliki je povrat novca glavnice i obveza od poslovnih aktivnosti.
Razdoblje od 2008. 2010. godine biljei neto smanjenje novanog toka i pokazatelj je
33

negativan, odnosno, nema pokria, a u 2011. godini pokazatelj govori da na 1 kunu glavnice i
obveza dolazi 0,08 kuna povrata novca iz oslovnih aktivnosti.
5.3.2. Povrat novca na glavnicu
Izraunava se formulom:

Tabela 37. Povrat novca na glavnicu

STAVKA

2008

Novani tok iz poslovnih aktivnosti

Glavnica
Povrat novca na glavnicu

2009

-16.123.767
53.411.002
-0,30

2010

-41.645.494
52.942.539
-0,79

-45.224.525
44.697.872
-1,01

2011
22.729.481
41.708.811
0,54

Povrat novca na glavnicu pokazuje koliki je povrat novca glavnice od poslovnih aktivnosti. U
2011. Godini pokazatelj iznosi 0,54, to znai da je na 1 kunu glavnice povrat novca od
poslovnih aktivnosti 0,54 kune. U prethodnim godinama nema pokria jer je novani tok iz
poslovnih aktivnosti negativan.

0,54

1,00
0,08

0,50
0,00
-0,50
-1,00

2008
-0,07
-0,30

2010
-0,18

2009
-0,19
-0,79

2011

-1,01

-1,50
povrat novca na glavnicu i obveze

povrat novca na glavnicu

Grafikon 18. Pokazatelji povrata novanog tijeka

34

6. SUSTAVNI POKAZATELJI
6.1. Du Pont
Na lijevoj strani Du Ponta koriste se podaci iz RDiG kako bi se dobila bruto maru profita., a
za to se prvo zbrajaju materijalni trokovi, trokovi osoblja, amortizacija, te ostali poslovni
rashodi i time se dobiju ukupni poslovni rashodi s kojima se dijele ukupni poslovni prihodi.
Tako se dobiva dobit iz poslovnih aktivnosti koji se dijele s prihodima poslovnih aktivnosti
kako bi se dobila bruto mara profita. Na desnoj strani su podaci iz bilance koji slue za
izraun koeficijenta obrta ukupne imovine. Prvo se zbroje stvake dugotrajne, a zatim
kratkotrajne imovine kako bi se dobila ukupna imovina kojom se dijele prihodi poslovnih
aktivnosti i time se dobiva koeficijent obrta ukupne imovine. Tad dolazi do spajanja tih dviju
strana jer se mnoi bruto mara profita s koeficijentom obrta ukupne imovine kako bi se
dobila stopa povrata imovine (ROA). Potom se dijeli ukupna imovina s kapitalom te se
dobiveni rezultat mnoi sa stopom povrata imovine, a rezultat je stopa povrata glavnice
(ROE). Du Pontov pokazatelj govori kada bi se poduzee trebalo financirati zaduivanjem, a
kada koritenjem vlastitog kapitala. Ako poduzee uzima kredit kojemu je kamatna stopa
manja od stope povrata, poduzeu se vie isplati financirati zaduivanjem iz razloga to mu je
vlastiti kapital vrijedniji.
Pogledaju li se dobiveni podaci, moe se zakljuiti da u 2008. godini stopa povrata imovine
iznosi 16,72%, pa prema tome Drutvo se moe financirati iz tuih izvora sve dok je kamatna
stopa manja od stope povrata imovine, u protivnom bi bilo jeftinije koristiti vlastita sredstva.
U 2009. godini ROE iznosi 9,37%, u 2010. godini Drutvo biljei gubitak pa je samim time
pokazatelj negativan, dok si u 2011. godini Elektrometal d.d. moe dozvoliti financiranje iz
tuih izvora i podnijeti kamatnu stopu do 14%.

35

ROE
2008
2009
2010
2011

0,167188351
0,093704129
-0,055580222
0,143109948
Ukupna imovina / kapital

ROA
2008
2009
2010
2011

2008
2009
2010
2011

0,039524
0,022925
-0,01014
0,021097

Bruto mara profita

2008
2009
2010
2011
Dobit posl. aktivnosti
2008
2009
2010
2011

8.480.386
4.654.227
-2.236.212
5.364.224

Poslovni prihodi
2008
2009
2010
2011

268.577.699
253.510.226
230.665.325
281.471.287

Koef. obrta uk. imovine

2008
2009
2010
2011

0,031575168
0,018359129
-0,009694617
0,019057802
Prihod posl. aktivnosti
2008
2009
2010
2011

2008
2009
2010
2011

Poslovni rashodi
2008
2009

260.097.313
248.855.999

2010

232.901.537

2011

276.107.063

2008
2009
2010
2011

76.517.410
78.902.496
77.958.406
86.348.834

Ukupna imovina
2008
2009
2010
2011

196.633.157
186.024.692
180.931.123
220.526.855

2008
2009
2010
2011

2008

662.303

2008

39.746.288

2009
2010

678.945
691.621

2009

41.269.170

2010

45.390.317

2011

827.364

2011

50.772.055

2008
2009
2010
2011

Amortizacija

60.724.582
62.860.406
62.179.025
41.856.960

Financijska dug. imovina

6.336.213
5.038.342
4.984.198
4.926.359

2008
2009
2010
2011

15.130.525
15.363.145
15.087.760
43.664.510

Potraivanja
2008
2009
2010
2011

80.888.850
80.187.703
85.547.284
105.497.256

Financijska imovina
2008
2009
2010
2011

Ostali poslovni rashodi

2008
2009
2010
2011

138.044.647
124.119.941
142.661.339
167.921.076
Zalihe

Materijalna imovina

42.420.257
40.987.402
33.117.721
34.411.101

214.562.057
203.022.437
220.619.745
254.269.910

Kratkotrajna imovina

Nematerijalna imovina

Trokovi osoblja

2008
2009
2010
2011

268.577.699
253.510.226
230.665.325
281.471.287

Dugotrajna imovina

Materijalni trokovi

2008
2009
2010
2011

1,251748342
1,248680834
1,045533458
1,106978356

Prihod posl. aktivnosti

268.577.699
253.510.226
230.665.325
281.471.287

2008
2009
2010
2011

4,23002875
4,087475876
5,483422141
6,783563382

3.925.560
980.931
3.993.966
11.378.039
Novac

14.707.686
16.805.563
13.868.495
16.242.748

36

2008
2009
2010
2011

13.483.949
1.682.137
7.729.772
273.726

6.2. Kraliekov DF pokazatelj

Kraliekov DF pokazatelj slui kako bi se razlikovala dobra i loa poduzea, odnosno da bi se
mogla procijeniti stabilnost poduzea. Kraliek je razvio model za procjenu poslovne krize u
poduzeu na temelju njemakih, vicarskih i austrijskih poduzea.

Tabela 38. Formule za izraun Kraliekovog DF pokazatelja

NAZIV POKAZATELJA

BROJNIK

NAZIVNIK

X1

isti novani tok

ukupne obveze

X2

ukupna imovina

ukupne obveze

X3

dobit prije kamata i poreza

ukupna imovina

X4

dobit prije kamata i poreza

ukupni prihodi

X5

zalihe

ukupni prihodi

X6

poslovni prihodi

ukupna imovina

Tabela 39. Kraliekov DF pokazatelj

STAVKA

2008

isti novani tok

Ukupne obveze
X1
Ukupna imovina
Ukupne obveze
X2
Dobit prije kamata i poreza
Ukupna imovina
X3
Dobit prije kamata i poreza
Ukupni prihodi
X4
Zalihe
Ukupni prihodi
X5
Poslovni prihodi
Ukupna imovina
X6
Kraliekov DF pokazatelj

2009

11.900.517
162.791.501
0,073102815
225.930.074
162.791.501
1,3878493202
2.696.520
225.930.074
0,011935197
2.696.520
270.889.976
0,0099543
39.746.288
270.889.976
0,146724839
268.577.699
225.930.074
1,18876471
0,55

0
163.192.808
0,000000000
216.401.351
163.192.808
1,3260471074
715.542
216.401.351
0,003306551
715.542
256.505.786
0,002789575
41.269.170
256.505.786
0,160889821
253.510.226
216.401.351
1,171481716
0,32

2010
0
200.399.430
0,000000000
245.097.301
200.399.430
1,2230439029
0
245.097.301
0,000000000
0
235.697.329
0
45.390.317
235.697.329
0,192578835
230.665.325
245.097.301
0,941117361
0,25

2011
0
240.462.441
0,000000000
282.934.363
240.462.441
1,1766260120
1.570.959
282.934.363
0,005552380
1.570.959
289.965.023
0,005417753
50.772.055
289.965.023
0,17509717
281.471.287
282.934.363
0,994828921
0,33

Iz navedene tablice i prorauna, moe se vidjeti da je financijska stabilnost Elektrometala

dosta loa, na granici poetka insolventnosti.
Tabela 40. Vrijednost DF pokazatelja

VRIJEDNOST DF
POKAZATELJA
> 3,0
> 2,2
> 1,5
> 1,0
> 0,3

FINANCIJSKA STABILNOST
izvrsna
vrlo dobra
dobra
osrednja
loa

37

VRIJEDNOST DF
POKAZATELJA
0,3
0,0
-1,0

FINANCIJSKA STABILNOST
poetak insolventnosti
umjerena insolventnost
izrazita insolventost

7. ZAKLJUAK
Uzevi u obzir sve financijske izvjetaje, sve pokazatelje, ali i financijsku situaciju na tritu,
moe se zakljuiti da je Elektrometal d.d. proao krizne godinu i oporavlja se unato svim
problemima. Zahvaljujui zadranoj dobiti iz prethodnih deset godina, drutvo je uspijelo
pokriti gubitak u 2010. godini od preko 8 mil. kuna koji je uzrokovan ponajprije loom
situacijom na tritu i manjim obujmom prodaje. U 2011. Godini Drutvo ostvaruje dobit od
1.570.958 kuna, no budui da je Drutvo prethodne godine ostvarilo negativan poslovan
rezultat, obveze plaanja poreza na dobit nema, ali je Drutvo obvezno sastaviti poreznu
prijavu kako bi se izraunao iznos poreznog gubitka za prijenos u naredna razdoblja. U
posljednje dvije godine, revizori izraavaju miljenje s rezervom zbog razloga. Neki od njih
su vezani za poziciju zaliha za koje ne postoji izlaz tijekom tih godina, za potraivanja od
kupaca starija od godinu dana za koji nije utvren ispravak vrijednosti, zbog neukalkuriranih
neiskoritenih dana godinjeg odmora i sl.
Pogleda li se 2011. godina kao cijelina, da se zakljuiti kako se drutvo polako, ali uspjeno
oporavlja.

38

8. LITERATURA
1. ager, K., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedija, Zagreb, 1999. / 2008.
2. www.elektrometal.hr
3. www.investa.hr
4. www.racunovodja.hr

39