POGLAVLJE 2

CJEVARSKI RADOVI U BRODOGRADNJI

1. UVOD Brodski cjevovodi slue za provo enje razliitih medija brodskih slubi kao to su: gorivo, mazivo, morska i slatka voda, komprimirani zrak i razni drugi mediji (freon, inertni plin, hidrauliko ulje, itd.), ime se omoguuje normalno funkcioniranje glavnog i pomonih motora, pumpi, ventilatora, kompresora, izmjenjivaa topline i drugih strojnih ure aja na brodu. Pripadaju vrlo vanoj brodskoj opremi i s pravom ih se naziva "krvotokom broda". Primjenom parnih strojeva, a kasnije i motora s unutranjim izgaranjem, na brodovima se javila potreba za ugradnjom cjevovoda koji su bili od primarne vanosti za rad tih strojeva. Najprije su se ugra ivali cjevovodi napojne vode te cjevovodi pare i kondenzata, a zatim cjevovodi goriva, maziva, rashladne vode itd. Razvojem i ugradnjom brodskih strojeva i ure aja, brodovi postaju sve opremljeniji brodskim cjevovodima. S druge strane me unarodne konvencije zahtijevaju veu sigurnost na moru, to doprinosi daljnjem poveanju sloenosti brodskih cjevovoda. Sukladno tome razvijaju se brodske slube s pripadajuim cjevovodima, kao to su cjevovodi kaljue, cjevovodi balasta, protupoarni cjevovodi, cjevovodi pitke vode, cjevovodi tople i hladne vode, cjevovodi sanitarne vode, te izljevni cjevovodi. Nagli razvoj znanosti i tehnike, posebno nakon drugog svjetskog rata, odrazio se i na brodogradnju. Sve prisutnija automatizacija brodskog pogona i vea potreba prijevoza specijalnih tereta, utjecale su na potrebu razvoja cjevovoda hidraulike, cjevovoda rashladnih medija te raznih cjevovoda posebnih namjena (npr. cjevovoda za transport ukapljenih plinova). Razvoju tehnologije cjevarstva pridonijeli su i sve savreniji strojevi za izradu cijevi. Posebno se misli na strojeve za savijanje cijevi, strojeve za rezanje cijevi, aparate za zavarivanje, strojeve za narezivanje navoja itd. Suvremene cjevarske radionice u razvijenim brodogra evnim industrijama opremljene su modernom linijom za izradu cijevi, s numerikim upravljanim strojevima za rezanje cijevi, obiljeavanje cijevi, zavarivanje prirubnica, savijanje cijevi i rezanje prodora za cijevne ogranke.

Slika xxx. Moderna linije za izradu cijevi s vertikalnim skladitem

Slika xxx. Cjevarska radionica brodogradilita Oshima - Japan Svakako je za napomenuti da su vanu ulogu za razvoj cjevarstva imali i novi materijali za izradu brodskih cijevi, brtveni materijali, usavravanje tehnologije zavarivanja, pronalazak tehnologije za zavarivanje razliitih materijala u gotovo svim uvjetima, te iroka primjena raunala i specijaliziranih programskih aplikacija u cjevarstvu. 2. VRSTE CIJEVI U brodogradnji najvie se upotrebljavaju eline beavne cijevi u skladu sa standardom SB 1367, tj. prema HRN C.B5.221 odnosno DIN 2448. eline beavne cijevi proizvode se u valjaonicama, a tehnoloki postupak sastoji se od tri faze: - izrade upljeg tijela (ahure), - izrade cijevi iz ahure, - zavrne operacije. Najpoznatiji postupak dobivanja upljeg tijela je tzv. Mannesmannov postupak (slika xxx) pomou para dvostrukih konusnih valjaka (poz. 1) koji se rotiraju u istom smjeru. Izme u tih valjaka proputa se uareni elini ingot (poz. 2) koji, osim rotacijskog, dobiva i translatorno gibanje izazvano me usobno kosim poloajem valjaka. Zbog ta dva kretanja u sredini ingota dolazi do razdvajanja metala. U nastali otvor ulazi trn (poz. 3), tako da izme u trna i valjaka dolazi do valjanja stijenke ahure.

Slika xxx. Vrste cijevi u brodogradnji

Slika xxx. Valjanje upljeg tijela Mannesmannovim postupkom 1- dvostrano konusni valjci; 2 - ingot; 3 - trn; 4-ahura Ovako obra ene ahure se nakon ponovnog zagrijavanja valjaju u beavne cijevi, pri emu se stijenke stanjuju, a cijevi istodobno izduuju. Postupak se izvodi pomou kalibriranih valjaka i trna. Razmak izme u valjaka odre uje vanjski promjer cijevi, a promjer trna unutarnji.

Zavrne se operacije izvode na hladnim cijevima, a sastoje se od reduciranja cijevi valjanjem, kalibriranja, ravnanja, rezanja i pakiranja. eline avne cijevi izra uju se od valjanih elinih traka ija debljina odgovara debljini stijenke budue cijevi, a irina njezinu opsegu. Traka se po duini provlai kroz posebnu matricu koja joj daje oblik cijevi. Zatim slijedi uzduno zavarivanje cijevi, kalibriranje, rezanje na potrebnu duinu, normalizacija, sortiranje i pakiranje. Cijeli se postupak odvija automatski na automatiziranim proizvodnim trakama.

Slika xxx. Oblikovanje cijevi od eline trake prolaskom kroz matricu 1 - elina traka; 2 - matrica Cijevi se spajaju uzdunim sueljenim zavarivanjem. Cijevi velikog promjera, do 2020 mm, i male debljine stijenke, ovako spojene, primjenjuju se u brodogradnji za izradu ispunog cjevovoda motora unutranjim izgaranjem. vrstoa avnih cijevi manja je od vrstoe beavnih cijevi zbog spojnog mjesta, pa se na brodu upotrebljavaju uglavnom za izradu sporednih cjevovoda. Nisu prikladne za obradu savijanjem, jer postoji opasnost da pri tome popusti av. Jeftinije su od beavnih cijevi. Bakrene cijevi. Bakar je materijal male tvrdoe, vrlo dobre toplinske vodljivosti i vrlo otporan na utjecaj korozije. Ne podnosi visoke temperature, jer mu se tada vrstoa naglo smanjuje. Bakrene cijevi proizvode se kao avne ili beavne. avne bakrene cijevi izra uju se savijanjem bakrenog lima i lemljenjem, a beavne izvlaenjem. Debljina stijenke iznosi 1 do 10 mm. Izvlaenje bakrenih (i ne samo bakrenih) cijevi malog promjera i velikih duina izvodi se pomou tzv. leteeg trna (slika xxx) koji nema draa, ve slobodno stoji u otvoru matrice pridravan silama trenja. Takve se cijevi isporuuju u kolutima. Bakrene cijevi su skuplje od elinih, ali je njihova instalacija na brodu jednostavnija zbog njihove velike savitljivosti i time jednostavne prilagodbe oblika cijevi prostoru ugradnje.

Slika xxx. Izvlaenje cijevi leteim trnom 1-cijev, 2-matrica, 3-letei trn Mjedene cijevi. Mjed ili mesing je slitina bakra i cinka, vrlo otporna prema koroziji i boljih mehanikih svojstava od bakra. Kao i kod bakra, pri viim temperaturama mehanika 4

svojstva mjedenih cijevi znatno opadaju. Danas je na brodu primjena mjedenih cijevi ograniena zbog uporabe novih materijala boljih osobina (cunifer). Al-Ms slitina, je slitina od 76% Cu, 21,96% Zn, 2% Al i 0,04% As, poznata pod trgovakim nazivom yorcalbro. Yorcalbro cijevi su vrlo otporne prema koroziji, jer se ubrzo nakon putanja u rad, puput bakra, presvuku filmom oksida koji ih titi od daljnje korozije. Otporne su prema djelovanju morske vode, kao i prema djelovanju kiselina i svih naftnih derivata. Cu-Ni slitina, poznata je pod trgovakim nazivom cunifer. Najee se upotrebljava slitina sastavljena od 87,3% Cu, 10% Ni, 1,7% Fe i 1% Mn, a naziva se i cunifer 10. Osobine i mehanika svojstva tih cijevi sline su yorcalbro cijevima, ali im je cijena nia pa se sve vie upotrebljavaju u brodogradnji za slube cjevovoda gdje su izloene pojaanom djelovanju korozije (morska rashladna voda, grijanje tankova balasta, tekueg tereta kod tankera, tankova taloga u strojarnici, cjevovod kondenzata, izmjenjivai topline). Udjeli eljeza i mangana poveavaju otpornost cunifer cijevi prema eroziji i koroziji, a zahvaljujui visokom postotku bakra, cijevi koje su izloene djelovanju morske vode nisu jako obratene. Navedene osobine, mala masa i dobra obradivost ine primjenu ovih cijevi na brodu potpuno opravdanom. Cijevi od nehr ajueg elika (AISI cijevi). Pod nehr ajuim elikom podrazumijeva se elik ije troenje zbog korozije nije vee od 0,1 mm u godini dana, to omoguuje tanki film oksida kroma na povrini elika. Kod nehr ajuih elika javlja se nekoliko tipova korozije, od kojih su neki vrlo brzi u svom djelovanju tako da za vrlo kratko vrijeme moe doi do jakog razaranja materijala i velikih teta. Koriste se za izradu cjevovoda sistema tekueg tereta na tankerima za prijevoz kemikalija Dupleks cijevi. Dupleks elici su elici dvofazne strukture, tj. oni imaju podjednak udio austenita i ferita. Taj materijal otporan je na koroziju. U brodogradnji se koristi za izgadu cjevovoda radne hidraulike za pogon uronjenih pumpi tereta. Plastine cijevi. Zahvaljujui fizikalnim i kemijskim svojstvima, plastine mase pripadaju materijalima budunosti. U brodogradnji plastine cijevi teko nalaze primjenu. Propisi klasifikacijskih drutava doputaju njihovu primjenu, uz uvjet da se upotrebljavaju za niske tlakove i temperature. O njihovoj ugradnji na brod odluuje brodovlasnik. Za sada se na brodu PVC-cijevi uglavnom upotrebljavaju za izradu vakuum-izljeva i cjevovoda hladne sanitarne vode. Vrlo vano svojstvo plastinih cijevi jest njihova mala gustoa, pa je cjevovod od PVC-cijevi i do deset puta laki od npr. elinog cjevovoda. Veom primjenom tih cijevi poveala bi se korisna nosivost broda. Mala masa cijevi znatno utjee i na ekonominost proizvodnje, jer su trokovi transporta i uskladitenja mnogo nii, a montiranje tih cijevi mnogo je lake. Plastine cijevi otporne su prema morskoj i slatkoj vodi, kiselinama, luinama, uljima, detergentima itd., a neotporne prema benzolu, acetonu i nekim ugljikovodicima. Velika otpornost prema koroziji omoguuje njihovu oporabu gotovo u svim agresivnim sredinama, a da ih pri tome ne treba zatiivati nikakvim zatitnim premazima. Vijek trajanja cjevovoda od plastinih cijevi vrlo je dug. 3. OSNOVNI POJMOVI U CJEVARSTVU S namjerom da se u cjevarstvu upotrebljavaju isti nazivi koji vrijede za sva hrvatska brodogradilita, terminologija i definicije propisane su Standardom brodogradnje. Cijevi su uplja i na obje strane otvorena cilindrina tijela ija je duina mnogo vea od promjera. Najee slue za prijenos odnosno transport tekuina, pare, plinova, te sitnih vrstih tvari (ita, piljevine, pijeska, sitnog ugljena i sl.) a upotrebljavaju se i za izradu razliitih konstrukcija. Imaju irok spektar primjene: brodogradnja, strojogradnja, gra evinarstvo, industrija vozila itd.

Presjek cijevi je najee okrugli, ali moe biti i kvadratni, pravokutni, esterokutni, eliptini, itd. Svi navedeni presjeci, osim okruglog, rijetko se primjenjuju u brodogradnji i strojogradnji za protok medija. Obra ena cijev je potpuno ili djelomino obra ena u radionici. Pritom se misli na cijev obra enu savijanjem, rezanjem te zavarivanjem. Sastavni dijelovi obra ene cijevi jesu jedna ili kombinacija vie cijevi, koljena, prirubnica, cijevnih spojnica (kouljica), prikljuaka, redukcija, i sl.

Slika xxx. Obra ena cijev izra ena u radionici Mjerna skica obra ene cijevi je nacrt (skica) kojim se tehniki prikazuje obra ena cijev, ime se jednoznano odre uje njezin oblik i dimenzije. Mjerna skica cijevi izra uje se na posebnom obrascu koji se sastoji od etiri dijela: natpisnica (zaglavlje), prostor za mjernu skicu, prostor za trasersku crtu, sastavnice. Natpisnica (zaglavlje) je prostor s rubrikama za unoenje zajednikih podataka odre ene grupe obra ene cijevi (sluba, oznaavanje cijevi, broj nacrta izrade, broj lista, ispitni tlak, masa). Prostor za mjernu skicu je prostor za nacrt kojim se tehniki prikazuje i definira oblik i dimenzije obra ene cijevi. Traserska crta je crta na koju se nanose traserske kote i oznake za oblikovanje cijevi (rezanje, savijanje). Sastavnice definiraju potreban materijal za izradu obra ene po koliini, vrsti i kvaliteti. Mjerna skica obra ene cijevi slui za: - pripremu procesa izrade cijevi (pripremu materijala, odre ivanje tehnolokog postupka izrade cijevi, itd.), - izradu cijevi u radionici, - kontrolu izra ene cijevi, - praenje cijevi tijekom procesa izrade sve do skladita gotovih cijevi.

Slika xxx. Mjerna skica obra ene cijevi Traserska crta je crta na koju se nanose traserske kote i oznake zbog krojenja cijevi. Da bi se cijev izradila i oblikovala potrebno ju je iskrojiti iz ravne cijevi. S traserske crte prenose se na neobra enu ravnu cijev mjere potrebne za krojenje cijevi i njezino oblikovanje.

Slika xxx. Traserska crta na mjernoj skici obra ene cijevi

Slika xxx. Trasiranje cijevi na osnovi traserske crte s mjerne skice obra ene cijevi Ravni dio obra ene cijevi je ravni odsjeak cijevi izme u kraja cijevi i luka ili izme u dvaju lukova. 7

Slika xxx. Skica obra ene cijevi izra ena od ravnih cijevi i cijevnih lukova Savijena cijev je zakrivljena cijev koja se izra uje u cjevarskoj radionici na specijalnim strojevima za savijanje.

Slika xxx. Izrada savijene cijevi na stroju za savijanje Cijevni luk (koljeno) je predfabricirani zakrivljeni cijevni element koji se zavaruje na obra enu cijev.

Slika xxx. Skica cijevnog luka s-debljina stijenke, d- vanjski promjer cijevi, a-polumjer savijanja 8

Slika xxx. Cijevni luk privarene na obra enu cijev

Koljena su, kao i cijevi, standardizirana, a izra uju se za razliite promjere i debljine stijenke. Koljena se naruuju kao gotov proizvod s kutom savijanja 90. Prema potrebama danih u mjernoj skici cijevi, koljena se reu na zahtijevani kut. Kut zakrivljenosti je kut koji me usobno zatvaraju okomice susjednih simetrala. Kut zakrivljenosti uvijek se mjeri s vanjske strane cijevi.

Slika xxx. Prikaz kuta zakrivljenosti na zakrivljenoj cijevi =kut zakrivljenosti Ogranci su dijelovi cjevovoda zavareni na osnovnu cijev (kolektor). Slue za grananje cjevovoda od osnovne cijevne linije. Preporuuje se zavarivanje ogranaka izravno na osnovnu cijev s kutom ogranka () od najmanje 45.

ogranak

osnovna cijev Slika xxx. Skica ogranka (=kut ogranka) Slika xxx. Detalj ogranka na osnovnoj cijevi

Prikljuci su tako er dijelovi cjevovoda zavareni na osnovnu cijev. Slue za montau mjernih instrumenta (termometara, manometara, raznih temperaturnih osjetnika, i sl).

prikljuak osnovna cijev

Slika xxx. Skica prikljuka

Slika xxx. Detalj prikljuka na osnovnoj cijevi

Redukcija je konusno oblikovana cijev, a slui za prijelaz s cijevi veeg promjera na cijev manjeg promjera. Izra uju se iz beavnih cijevi, a izuzetno zavarivanjem iz lima. Omjer reduciranja iznosi maksimalno. 3 : 1. Za vee omjere reduciranja koristi se vie redukcija u nizu ili se one specijalno izra uju i naruuju.

Slika xxx. Skica redukcije

Slika xxx. Detalj redukcije na obra enoj cijevi

Kut zaokreta prirubnice je kut za koji je prirubnica zaokrenuta oko uzdune osi cijevi tako da se simetrale provrta ne podudaraju s okomitim simetralama cijevi. Kada to posebno nije naglaeno, rupe na prirubnici simetrino su raspodijeljene u odnosu na vertikalnu i horizontalnu os.

Slika xxx. Skica prikaza zaokrenute prirubnice =kut zaokreta prirubnice Slika xxx. Nain mjerenja kuta zaokreta prirubnice

10

Nazivni promjer je osnova za standardizaciju cijevi. To je u pravilu svijetli promjer cijevi odnosno cijevnih elemenata, a oznaava se s DN. Za lijevane cijevi, GRP cijevi i cijevi iz nehr ajueg elika uvijek je unutarnji promjer jednak nazivnom promjeru (Du = DN).

LEGENDA: DN - nazivni promjer Du - unutarnji promjer cijevi Dv - vanjski promjer cijevi s - debljina stijenke cijevi

Slika xxx. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izra ene iz elika Me utim, kod elinih beavnih cijevi to nije sluaj. eline beavne cijevi proizvode se zbog razliitih tlakova medija s tri odnosno kod veih promjera s dvije razliite debljine stijenke. Vanjski promjer je konstantan, jer je standardiziran otvorom alata kojim se cijev izra uje u valjaonici i samim nainom proizvodnje, a unutarnji promjer se smanjuje za dvije debljine stijenke, koje mogu biti razliite. Zato nazivni promjer elinih cijevi nije uvijek jednak unutranjem promjeru, ve se sama oznaka odnosi na neki prosjeni svijetli otvor.

LEGENDA: DN - nazivni promjer Du - unutarnji promjer cijevi Dv - vanjski promjer cijevi s - debljina stijenke cijevi

Slika xxx. Skica nazivnog promjera za eline cijevi Prirubnice, armatura, i cijevni pribor tako er su standardizirani prema nazivnom promjeru, ime je osigurana kompatibilnost u izradi i montai cijevnih linija na brodu. Budui da su se razni promjeri do kraja 1980. godine esto oznaavali i u inch-ima (1'' = 25,4 mm), te se s takvim oznakama mogu kao zaostatak pojaviti i nadalje, u tablici xxx prikazana je usporedna vrijednost nazivnog promjera u mm i inch-ima. 4. DOKUMENTACIJA ZA IZRADU I MONTAU CJEVOVODA Za izradu i montau cjevovoda potrebna je sljedea dokumentacija: 1. sheme cjevovoda 2. radionika dokumentacija cjevovoda koja se sastoji iz: a) montanog nacrta cjevovoda b) popisa materijala za montau cjevovoda

11

c) mjernih skica cijevi d) mjernih skica nosaa e) popisa materijala za izradu nosaa 4.1 Sheme cjevovoda Sheme cjevovoda su nacrti u kojima je pomou pojednostavljenih oznaka i simbola prikazana funkcionalnost nekog cjevovoda i predstavljaju osnovni dokument za prikazivanje funkcionalnosti nekog sistema cjevovoda. Ne izra uju se u mjerilu ve se cjevovodi prikazuju samo shematski. Bez obzira na zakrivljenost trase predouju se ravnim crtama, pa stoga ne odraavaju stvarne duinske veliine. Izra uju se za svaku slubu posebno (kaljua, balast, sonde, odunici, gorivo, mazivo, rashladna voda, slatka i topla voda, itd.). Na shemi se nalaze svi potrebni podaci o sistemu: - smjer strujanja medija, - materijal cijevi i potrebna armatura, - nazivni promjer i debljina stijenke cijevi, - nain spajanja, - armatura i ostala oprema (prikazana simbolima), - mjerni instrumenti potrebni za ugradnju u cjevovod, - sistemi koji podlijeu atestu klasifikacijskog drutva, - zahtijevana klasa cijevi, - ispitni i radni tlakovi cjevovoda. Sheme cjevovoda slue za: - odobrenje od strane klasifikacijskog drutva i brodovlasnika, - dimenzioniranje sistema, kao podloga za narudbu brodske opreme, - izradu radionike dokumentacije, - snimanje cjevovoda koji nije obuhvaen radionikom dokumentacijom direktno pri montai cjevovoda, - kontrolu montae cjevovoda na brodu, - inspekcijski pregled i prijem od strane klasifikacijskog drutva i brodovlasnika, - kao primopredajna dokumentacija kod isporuke broda.

12

Slika xxx. Detalj iz sheme cjevovoda ispusta vode i ulja iz uljnih prstenova i brtvenica glavnog motora

Slika xxx. Opi simboli u shemama instalacija cjevovoda prema SB 10008 4.2 Radionika dokumentacija cjevovoda

13

Slika xxx. Izrada radionike dokumentacije na crtaoj ploi Uporaba radionikih nacrta cjevovoda novijeg je datuma. Danas raunalo daje potpunu podrku u gradnji broda. CAD alati s mogunou 3D modeliranja opremljenog brodskog prostora, gotovo u potpunosti zamjenjuju klasian nain projektiranja i konstruiranja na crtaoj ploi. Time se postie: projektantu i konstruktoru bolja vizualizacija prostora, vea tonost i preciznost izrade dokumentacije, poveanje brzine rada i produktivnost, jednostavnija i bra obrada i protonost informacija, pojednostavljenje pripreme proizvodnje, smanjenje nesukladnosti i karta.

Slika xxx. Koritenje raunala u 3D modeliranju i izradi radionike dokumentacije U primjeni CAD tehnologije izrade radionike dokumentacije cjevovoda koristi se metodologija naslje ivanja opremljenih prostora, koja se sastoji iz naslje ivanja trodienzionalnih modela opremljenog prostora prema dinamici i fazama opremanja broda.

14

Na osnovi uskla enog trodimenzionalnog modela opremljenog brodskog prostora, izra uje se klasina radionika dokumentacija za izradu i montau cjevovoda, napravljena u skladu s pravilima za izradu radionike dokumentacije, tehnikog crtanja i nacrtne geometrije. Radionika dokumentacija cjevovoda sastoji se od: - smjetajnih (montanih) nacrta (slika xxx), - mjernih skica cijevi (slika xxx), - mjernih skica nosaa cijevi (slika xxx), - popisa materijala za montau / predmontau, - popisa materijala za izradu. 4.2.1 Smjetajni nacrt Smjetajni nacrti izra uju se u tlocrtima i dovoljnom broju presjeka i pogleda za sve cjevovode u teretnom prostoru, strojarnici, nadgra u, krmi i pramcu, u principu za nazivne promjere cijevi iznad DN 32 mm. Smjetajni nacrti izra uju se posebno za potrebe predmontae cijevi u sekcije, module sklopove i blokove, a posebno za potrebe montae cijevi na navoz i za zavrno opremanje u opremnom bazenu. Za potrebe predmontae u sekcije brodskog trupa uobiajeno je da jedna sekcija obuhvaa jedan smjetajni nacrt s pripadajuim mjernim skicama za izradu i popisima materijala. Nacrt sadri sve slube cjevovoda koje pripadaju toj sekciji. Za potrebe montae cjevovoda, smjetajni nacrti crtaju se po brodskim prostorima ili sekcijama i sadravaju sve sisteme koji pripadaju odre enom brodskom prostoru /sekciji. Smjetajni nacrti sadre: kotirane poloaje simetrala cjevovoda, kotirane poloaje prolaza cijevi kroz pregrade ili strukturne elemente, kotirane poloaje i razmjetaj nosaa cijevi, smjetaj opreme i armature cjevovoda, prikaz detalja drugih slubi koji nisu dio nacrta, ali pripadaju u isti prostor (kabelske staze, ventilacija, ispuni cjevovod).

15

Slika xxx. Detalj iz smjetajnog nacrta izra enog na osnovi 3D raunalskog modela okrenuti sliku da bude vea 4.2.2 Mjerne skice cijevi Mjerne skice cijevi (slika xxx) izra uju se prenoenjem iz montanog nacrta, a u novije vrijeme iz trodimenzionalnog modela cjevovoda na raunalu, na nain da se oblik cijevi i gabaritne mjere prenesu s nacrta ili modela na mjernu skicu cijevi. Izra uju se na posebnom obrascu i predstavljaju pojednostavljeni crte prilago en tehnologiji izrade svake pojedine cijevi. Svaka cijev ima svoju mjernu skicu izrade. 4.2.2.1 Cijevi za prilago avanje Cijevi za prilago avanje slue za kompenzaciju odstupanja u izradi i montai brodske strukture, cjevovoda, opreme, i sl. Izra uju se u radionici s privarenim spojevima (prirubnicama, spojnicama, i sl.), uz 100 mm dodatka (vika) cijevi od teoretske mjere. Uvijek se postavljaju na spojevima dviju sekcija ili spoju na fiksne elemente gdje nije mogue postii zahtijevanu tonost (nepropusni prolaz, spoj na pumpu, rashladnik i sl.). 4.2.2.2 CIP cijevi (cijevi izra ene praktiki) CIP cijevi tako er slue za kompenzaciju odstupanja u izradi i montai brodske strukture, cjevovoda, opreme, i sl. Koriste se na mjestima gdje se trai posebna preciznost, a nije se u stanju unaprijed predvidjeti i odrediti tone ugradbene mjere (fiksni elementi cjevovoda kao to su spojevi na pumpe, nepropusne prolaze i sl.). Za takve se cijevi ne izra uju detaljne mjerne skice, ve se u skicama definira samo karakteristini oblik cijevi bez kota s potrebnim materijalom za izradu cijevi. One se snimaju direktno na mjestu montae cjevovoda, a u montanom nacrtu i popisu materijala za montau posebno se oznae. 16

4.2.2.3 Cijevi snimljene direktno na brodu Ne crtaju se sve cijevi u radionikoj dokumentaciji, ve se odre eni cjevovodi snimaju direktno na brodu. Uglavnom su to cijevi nazivnog promjera manjeg od DN 32 mm. Cijevi se snimaju po brodskim slubama koristei sheme cjevovoda, popise armatura i radionike nacrte opremljenog brodskog prostora. Snimanje cijevi na brodu izvodi posebna radna grupa brodocjevara koja se naziva "brodski snimai". Brodski snimai za snimljene cijevi izra uju posebnu dokumentaciju koja se naziva "popis cijevi za izradu izvan mjernih skica", a sastoji se od skica za izradu cijevi i nacrta za montau snimljenih cijevi na brodu. Tendencija je da se to vie cijevi obuhvati standardnom radionikom dokumentacijom, ime se smanjuje potreba snimanja cjevovoda na samom brodu. irokom primjenom raunala i prikladnih programskih aplikacija 3D modeliranja omoguena je izrada radionike dokumentacije cjevovoda i za cijevi manjih promjera, zakljuno do nazivnog promjera DN 20 mm. Na taj nain na brodu za praktino snimanje i izradu ostaju sljedee cijevi: cijevi nazivnog promjera manjeg od DN 20 mm, CIP cijevi, cijevi koje je potrebno prilagoditi na licu mjesta zbog pogreaka u dokumentaciji, izradi ili montai te izostavljene cijevi iz radionike dokumentacije. 4.2.3 Mjerne skice nosaa cijevi Nosai cijevi slue za ovjeenje i ukruenje cijevi na brodu (slika xxx). Mjerne skice nosaa cijevi izra uju se prenoenjem iz montanog nacrta ili iz trodimenzionalnog modela cjevovoda na raunalu, na nain da se oblik nosaa cijevi i gabaritne mjere prenesu s montanog nacrta ili 3D modela na mjernu skicu nosaa cijevi. Izra uju se na posebnom obrascu i predstavljaju pojednostavljeni crte prilago en tehnologiji izrade svakog pojedinog nosaa. Svaki nosa ima svoju posebnu mjernu skicu za izradu.

Slika xxx. Detalj montae nosaa cijevi

17

Slika xxx. Mjerna skica nosaa cijevi

jasniji ispis

U novije vrijeme koriste se tzv. perforirani nosai cijevi za koje se ne izra uju mjerne skice nosaa cijevi, ve se oni direktno izra uju pri montai cjevovoda. Takvu tehnologiju rada omoguuju ovalne rupe na profilima. Profil s ovalnim rupama predstavlja poluproizvod za izradu nosaa cijevi, koji se zavrno oblikuje prilikom montae cjevovoda, ime nain montae nosaa postaje bri i uinkovitiji uz smanjenje karta kod izrade i montae.

Slika xxx. Detalj montae perforiranih nosaa cijevi Slika xxx. Privremeno skladite perforiranih nosaa na brodu

18

4.2.4 Popis materijala za montau / predmontau cijevi Popis materijala za montau / predmontau cijevi izra uje se na posebnom obrascu za svaki smjetajni nacrt posebno, upisivanjem svih pozicija ugradnje odre enih tim nacrtom (cijevi, nosai, armatura, brtve, vijci, matice, itd.). Tako izra en popis materijala slui za: - obradu i pripremu materijala, - odre ivanje izvritelja montae, - odre ivanje faza montae po montanim pozicijama. 4.2.5 Popis materijala za izradu Popis materijala za izradu izra uje se tako er na posebnom obrascu iz nacrta za izradu (mjernih skica), grupiranjem svih istovrsnih materijala definiranih nacrtom izrade u zbirnu koliinu (limovi, profili, obujmice, prirubnice, cijevi, vijci, matice, itd.). Tako izra en popis materijala slui za: - obradu i pripremu materijala, - odre ivanje izvritelja izrade, 5. OZNAAVANJE CIJEVI I CJEVOVODA Oznaavanjem cijevi i cjevovoda omoguuje se jednoznano prepoznavanje cijevi u procesu izrade i montae te funkcije na brodu. Postoje tri naina oznaavanja cijevi i cjevovoda: o Oznaavanje cijevi za montau o Oznaavanje cijevi za izradu o Oznaavanje slubi cjevovoda bojenjem na brodu 5.1 Oznaavanje cijevi za montau U montanim nacrtima svaka cijev obiljeava se slovnom i brojanom oznakom. Slovna oznaka predstavlja slubu cjevovoda, a brojana oznaka predstavlja rastui redni broj cijevi odre enog nacrta odnosno prostora. Rastui redni broj cijevi definira konstruktor cjevovoda, pratei liniju cjevovoda od poetne do krajnje toke. Taj broj ne predstavlja redoslijed montae cijevi. 5.2 Oznaavanje cijevi za izradu Oznaavanje cijevi izvodi se u radionici izrade cijevi ukucavanjem oznake s mjerne skice cijevi na obod prirubnice. Ukucavaju se podaci koji jednoznano definiraju cijev za montau: broj gradnje, broj nacrta odnosno prostora montae i pozicija ugradnje. Ako cijev nije izra ena s prirubnikim spojevima, oznaka se ukucava na plat cijevi ili se za cijev privee ploica s oznakom.

19

Slika xxx. Alat za ukucavanje oznaka na obra enu cijev

Slika xxx. Oznake ukucane na obod prirubnice 5.3 Oznaavanje slubi bojenjem cjevovoda na brodu Oznaavanje cjevovoda bojama na brodu provodi se na nain da se na montiran i zavrno obojen cjevovod na brodu, prugama u bojama obiljee cijevi prema brodskim slubama na rastojanju od 1 do 2 m, kako je to prikazano tablicom xxx. Ovakav nain obiljeavanja slui brodskoj posadi za lake snalaenje i lociranje slubi cjevovoda na brodu.

20

Tablica xxxx. Oznaavanje slubi cjevovoda bojama na brodu

Slika xxx. Primjer oznaavanja slubi cjevovoda bojenjem na brodu

21

6. SPAJANJE CIJEVI Spajanjem cijevi omoguuje se me usobno spajanje cijevi u cjevovode, spajanje cijevi s armaturom (ventili, filtri), spajanje cijevi sa strojevima i ure ajima (pumpe, rashladnici) i sl. Spajanje cijevi moe se izvesti kao rastavljiv i nerastavljiv spoj. Rastavljivi spojevi izvode se prirubnicama, naglavcima i navojnim spojevima, a nerastavljivi spojevi zavarivanjem i upreavanjem. Spajanje zavarivanjem primjenjuje se tamo gdje se treba osigurati potpuna nepropusnost cjevovoda ili gdje se posebno ne trai da cjevovod bude rastavljiv. 6.1 Spajanje cijevi prirubnicama Spajanje cijevi prirubnicama je najei i najjednostavniji nain spajanja cijevi. Prirubnice su diskovi izra eni iz materijala prikladnog za odre enu vrstu cijevi. Materijal prirubnice mora biti takav da se moe dobro zavarivati ili lemiti. Prirubnice za eline cijevi izra ene su iz konstrukcijskog elika .0461, prirubnice za cijevi iz nehr ajueg elika izra ene su iz nehr ajueg elika, dok se za cijevi iz PVC ili GRP materijala koriste prirubnice iz PVC ili GRP materijala. Prirubnice mogu biti privrene na cijev zavarivanjem, navojem, lemljenjem ili uvaljivanjem, a mogu biti i slobodno poloene na cijev koritenjem zavarenih naglavaka na rub cijevi. Tipovi prirubnikih spojeva prikazani su u tablici xxx. Prirubniki spoj je pogodan za visoke tlakove. Njime se lako postie nepropusnost i lako se demontira. Loa strana prirubnikog spoje je to poveava masu cjevovoda i to zahtijeva povremeno odravanje, kao to je kontrola spojnog mjesta, pritezanje vijaka, izmjena brtvi i sl. Nazivni promjer cijevi odgovara nazivnom promjeru prirubnice. Prirubnice se me usobno spajaju vijcima s glavom. Broj vijaka uvijek mora biti djeljiv s etiri i aksijalno simetrian, uz uvjet da nijedan provrt ne bude u vertikalnoj sredinjici prirubnice. Ravne prirubnice imaju na brtvenoj povrini istokarena dva do tri koncentrina lijeba, a povoljni su i grubi spiralni ljebovi koji ostaju nakon tokarenja. Zbog takve brtvene povrine na brtvi nastaju mjestimino jako stegnute zone, pa brtva poinje ranije brtviti. Da bi se postigla nepropusnost potrebne su manje pritezne sile. ljebovi tako er zadravaju brtvu da je unutarnji tlak ne bi izbacio.

Slika xxx. Detalj eline cijevi s ravnom prirubnicom

Slika xxx. Detalj spoja eline cijevi s ravnom prirubnicom 22

Dv vanjski promjer cijevi, Du unutarnji promjer cijevi, s debljina stijenke cijevi Prirubnice s utorima upotrebljavaju se za tlakove vee od 40 bara. Spoj ovim prirubnicama ostvaruje se tako da izdanak jedne prirubnice u e u odgovarajui utor druge i pritisne brtvu koja se prethodno tamo postavi. Visina izdanka je vea od dubine utora kako pritezanjem ne bi dolo do nalijeganja prirubnice po cijeloj povrini. To bi smanjilo elastinost prirubnica, a moda prouzroilo i njihov lom. Takva izvedba prirubnikog spoja sprjeava istiskivanje brtve, a izdanak ujedno slui za centriranje cijevi prilikom montae. Nedostatak ovog spoja je u tome to se prilikom demontae cjevovod mora uzduno (aksijalno) pomaknuti za visinu izdanka.

Slika xxx. Prirubniki spoj s prirubnicama s utorom odnosno izdankom prema SB 2471 1- prirubnica s utorom, 2- prirubnica s izdankom, 3- vijak, 4- matica, 5-brtva Prirubniki spojevi za cijevi iz obojenih metala. Bakrene i mjedene cijevi, kao i cunifer i yorcalbro cijevi spajaju se leteim prirubnicama. Letea prirubnica se ne privruje na cijev, ve se na nju slobodno navue. Zatim se na kraj cijevi zavari posebno oblikovani naglavak (slika xxx.). Naglavci su tvorniki oblikovani komadi koji se na cijev zaleme srebrnim lemom ili zavare u struji inertnog plina (TIG postupak). Materijal naglavka ovisi o materijalu cijevi, pri emu se za bakrene cijevi upotrebljavaju bronani i mjedeni naglavci, a za yorcalbro i cunifer cijevi naglavci od materijala od kojeg su i cijevi. Prednost uporabe leteih prirubnica je u tome to pri izradi cijevi nije potrebno paziti na poloaj rupa za vijke jer se pri montai prirubnice zaokrenu koliko je potrebno. 3 1 2

Slika xxx. Detalj spajanja cijevi s leteom prirubnicom i naglavkom 1-letea prirubnica, 2naglavak, 3-cijev Slika xxx. Detalj cijevi s leteom prirubnicom i naglavkom 23

Slika xxx. Prirubniki spoj kod bakrenih cijevi Kod spajanja cijevi prirubnicama treba voditi rauna o sljedeim detaljima: Prije spajanja potrebno je provjeriti spojne povrine. Spojna povrina ne smije imati neravnine, prljavtinu ili ogrebotine. Ako je potrebno, treba izvriti korekciju nepravilnosti bruenjem, popunjavanjem zavarom i ponovnim bruenjem. Potrebno je osigurati paralelnost spojnih povrina, npr. rotacijom cijevi ili na neki drugi nain. Osigurati toan izbor materijala i dimenzija vijaka. Uglavnom se za eline cijevi, cijevi iz cunifera, yorcalbra i PVC-a koriste pocinani vijci, a za cijevi iz nehr ajueg elika koriste se vijci iz nehr ajueg elika. Duljina vijka koja izlazi iz matice nakon pritezanja mora biti oko dva koraka navoja vijka, odnosno max. 5 mm. Sigurnosne dvostruke matice, podloke i elastine podloke ne upotrebljavaju se kod spajanja prirubnicama, osim u iznimnim sluajevima kada se trai sigurnost protiv otputanja vijka, kao to je to sluaj kod postavljanje cinkovih anoda i spajanja cjevovoda pare, gdje se spoj osigurava elastinim podlokama. Osigurati ispravno koritenje brtvi. Brtvu treba izabrati prema odgovarajuim dimenzijama cjevovoda, te zahtjevima i karakteristikama medija. Potivati redoslijed pritezanja vijaka Najprije se priteu vijci na suprotnim stranama, zatim poprijeko, a na kraju se pritegnutost provjerava po redu. Pritezanje se izvodi 2 3 puta. Za vijane spojeve u horizontalnoj ravnini (prirubnice, nosai cijevi, temelji, itd.) matica se postavlja na donjoj strani prirubnice.

24

Slika xxx. Detalj spajanja cijevi prirubnicama 6.2 Spajanje cijevi zavarivanjem U brodogradnji se eline cijevi esto spajaju zavarivanjem. Zavarivanje moe biti elektroluno, plinsko (autogeno) te MIG, MAG ili TIG postupkom. Spajanje zavarivanjem ima niz prednosti pred ostalim nainima spajanja: postupak je brz i jeftin, spoj je kvalitetan i ne zahtijeva nikakvo odravanje, nema raznih spojnih elemenata i brtvi, to ini cjevovod lakim, itd. Nedostatak ovog naina spajanja cijevi je u tome to je cjevovod krui, a za njegovu demontau potrebno je cijev rezati. Ovo je posebno opasno i nepraktino ako su medij, odnosno njegove pare u cjevovodu zapaljive. Ovaj nain spajanja uvijek se koristi za sve cijevi u prostorima gdje se zahtijeva vea sigurnost protiv proputanja cjevovoda, a spojevi su nepristupani, kao to su tankovi, skladita tereta, koferdami, suhi prostori, tuneli, spremita, prostori nastambi, i sl. Cijevi moraju biti struno zavarene, a spoj siguran i nepropustan. Zato cijevi smiju zavarivati samo kvalificirani zavarivai. Prije putanja u pogon obavezno se mora ispitati nepropusnost i vrstoa zavarenih cijevi. Krae cijevi spajaju se u radionici, a pri montai cjevovoda te se cijevi zavarivanjem spajaju u cjevovode. Zavarivanje cjevovoda u malim brodskim prostorima zahtijeva posebnu spretnost zavarivaa. Nerijetko zavarivai koriste zrcalo da bi vidjeli nepristupanu stranu spoja da bi je mogli lake i kvalitetnije zavariti. 6.2.1 Spajanje elinih cijevi sueljenim zavarivanjem Cijevi se me usobno najee zavaruju sueljenim zavarivanjem. Sueljeno zavareni spojevi cijevi moraju se izvesti punim provarom. Doputa se zavarivanje s podlonim prstenom, koji se kasnije uklanja. Primjena podlonih prstenova za sueljeni spoj koji se ne uklanjaju doputa se samo na mjestima gdje nee utjecati na koritenje cjevovoda. Sueljeni spojevi prirubnica s cijevima ne smiju se izra ivati s podlonim prstenima koji se kasnije ne uklanjaju. Zavareni sueljeni spojevi s posebnim postupkom koji osigurava visoku kakvou korijena zavara mogu se koristiti za sustave bilo koje klase cijevi i vanjskog promjera. 25

Zavareni sueljeni spojevi bez posebnog postupka koji osigurava visoku kakvou korijena zavara mogu se koristiti za sustave cjevovoda klase II i III bez obzira na vanjske promjere. Tablica xxx. Vrste sueljenih zavarenih spojeva sueljeni av

za cijevi debljine stijenke do 4 mm

ljebasti av

za cijevi do DN 150

ljebasti av s korijenskim zavarom

za cijevi od DN 175 do DN 350 za pristupane avove za cijevi od DN 400 za nepristupane avove Zavarivanje cjevovoda kod montae za cijevi koje se sueljeno zavaruju izvodi se na mjestu montae cjevovoda. Zato ovaj postupak nije pogodan za pocinane cijevi jer pri

26

zavarivanju na spoju dolazi do izgaranja sloja zatitnog cinka. U naelu, pocinavanje se obavlja nakon izrade cijevi u radionici, ali ako se zavarivanje izvodi nakon pocinavanja, vanjski dio oteenih dijelova popravlja se bojom cinkove otopine visoke istoe, tzv. postupak hladnog pocinavanja. Unutarnji dijelovi popravljaju se istom bojom, ali u mnogim sluajevima to je teko izvesti, pa spoj ostane nezatien. 6.2.2 Spajanje elinih cijevi cijevnim spojnicama (kouljice)

Slika xxx. Spajanje elinih cijevi s cijevnim spojnicama Spajanje cijevi cijevnim spojnicama izvodi se na nain da se na osnovnu cijev zavari umetak cijevi prvog veeg nazivnog promjera odgovarajue debljine stijenke, koja e osigurati zazor izme u cijevi i spojnice ne vei od 2 mm. Spajanje cjevovoda cijevnim spojnicama izvodi se na mjestu montae cjevovoda. Iz tog razloga ovakav tip spoja nije prikladan za pocinane cijevi, jer prilikom zavarivanja dolazi do izgaranja sloja zatitnog cinka. Da bi se to izbjeglo, mogu se koristiti dvostruke kouljice ime je izbjegnuta opasnost od izgaranja cinka na unutarnjoj stjenci cijevi koja je u kontaktu s medijem. Popravci zavarenih pocinanih spojeva izvana izvode se postupkom hladnog pocinavanja. Spajanje cijevi cijevnim spojnicama primjenjivo je za sve vrste cjevovoda klase III. 6.2.3 Spajanje cijevi iz obojenih metala zavarivanjem Nerastavljivi spojevi cijevi od obojenih metala ostvaruju se lemljenjem i zavarivanjem, a primjenjuju se uglavnom za cijevi manjih promjera izloenih niim tlakovima. Nain spajanja i izbor lema, odnosno elektrode, ovisi o materijalu cijevi i doputenim temperaturama kojima se cijev smije izlagati prilikom izrade i u eksploataciji te o potrebnoj vrstoi spoja. Sve se cijevi iz obojenih metala u brodogradnji leme tvrdim lemom. Spajanje bakrenih i mjedenih cijevi te spomenutih cijevi s elinim cijevima izvodi se tvrdim mjedenim ili srebrnim lemom. Yorcalbro i cunifer cijevi spajaju se srebrnim lemom. Tehnologiju spajanja, pripremu cijevi i vrstu lema najee propisuje proizvo a cijevi. Yorcalbro i cunifer cijevi tako er se mogu spajati zavarivanjem, primjenom TIG postupka , pri emu je dodatni materijal u obliku ipke slian osnovnom materijalu. 27

6.3 Spajanje cijevi s navojem Spajanje cijevi s navojem primjenjuje se za spajanje cijevi iji je nazivni promjer manji od 30 mm, a namijenjene su slubama vode. Na krajevima cijevi koje se spajaju izradi se vanjski navoj i uvije spojni komad. Zbog skidanja estica materijala cijevi moraju imati deblje stijenke da navoj ne bi oslabio stijenku cijevi. Spojni elementi koji se najee upotrebljavaju prikazani su u tablici xxx. Tablica xxx. Spojnice s navojem koljeno

rava

nazuvica

spoj s preklopnom maticom (holenderom)

28

Nepropusnost spoja postie se umetanjem brtve u obliku kudelje natopljene bojom li lanenim uljem, zatim pomou teflonske vrpce izme u navoja ili nepropusnim nalijeganjem navoja. U zadnjem sluaju navoji se premau raznim premazima da se spoj ne zapee. Pri rastavljanju spoja cijev se mora aksijalno pomicati to je jedan od veih nedostataka tih spojeva. To se moe izbjei tako da se jedna cijev naree dvostruko duim navojem od potrebnog za nazuvicu, pa se u sluaju demontae spoja nazuvica odvije po dodatnom navoju na toj cijevi i tako oslobodi spoj. Ako u pogonu pukne cijev spojena navojem, a ne postoji mogunost njezina aksijalnog pomicanja, izree se oteeni dio cijevi, a na krajevima prekinutog cjevovoda naree se navoj za dvije duine nazuvice. Nazuvice se navijaju na ovako obra ene krajeve cijevi, a izme u se postavi novi komad s narezom na oba kraja. Pritezanjem nazuvica ostvari se spoj i cjevovod moe preuzeti funkciju. Navojem se tako er spajaju cijevi malog promjera koje slue za provo enje medija visokih tlakova. Takav je, na primjer, cjevovod hidraulike koji se vrlo esto primjenjuje na suvremenim brodovima. Prema razliitim pogonskim potrebama postoji vie konstrukcija ovih spojnih elemenata. Na brodovima se esto primjenjuje konusni spoj. Jedna od izvedbi ovog spoja prikazana je na slici xxx.

Slika xxx. Cijevni konusni spoj s navojem d-vanjski promjer cijevi, d1, d2-navoj, 1- tijelo, 2, zaglavak, 3-preklopna matica Konusni spoj se primjenjuje za cijevi nazivnog promjera DN 10 do DN 25, iznimno do DN 32, a sastoji se od tijela s navojem (1), zaglavka (2) i preklopne matice (holender matica) (3). Zaglavak se zavari na cijev, a spoj se ostvari pritezanjem matice, tj. me usobnim nalijeganjem konusnog dijela tijela i zaglavka. Takav spoj podnosi tlakove do 40 bara.

29

Kod hidraulikih sistema brodskih cjevovoda s vrlo visokim tlakovima (do 250 bara) upotrebljavaju se uglavnom tzv. ERMETO spojevi (slika xxx).

Slika xxx. ERMETO spoj za spajanje cjevovoda pod vrlo visokim tlakovima 6.4 Ostali naini spajanja cjevovoda Cijevni spojevi sa zasjenim prstenima. Cijevni spojevi sa zasjenim prstenom se primjenjuje za cijevi nazivnog promjera DN 10 do DN 25, iznimno do DN 32, a sastoji se od tijela s navojem (1), dva zasjena prstena (2) i dvije preklopne matice (holender matica) (3). Preklopna matica i zasjeni prsten se navuku na cijev, a spoj se ostvari pritezanjem matice preko konusnog dijela tijela, ime se izvodi zasijecanje prstena u cijev.

Slika xxx. Spojnica s zasjenim prstenom 1-tijelo, 2-zasjeni prsten, 3-matica

30

Upreani spojevi - pressfitting sistem. Pressfitting sistem spada u upreane spojeve, gdje se posebnim alatom (slika xxx) izvodi upreavenje pressfitting spojnice i cijevi, ime se isti deformiraju i ostvaruje se vrsti spoj izme u upreanih elemenata (slika xxx).

Slika xxx. Nain ostvarivanja upreanog pressfitting spoja

Slika xxx. Alat za upreavanje spojeva pressfitting sistema Maksimalni radni tlak takvog spoja iznosi 16 bara. Prednosti koritenja pressfitting sistema su: - brza i jednostavna montaa (izvrena sigurno i pouzdano), - u radionikoj dokumentaciji nije potrebna izrada mjernih skica za izradu cijevi, - nije potrebna izrada cijevi u radionici, - brza i jednostavna preinaka cjevovoda na licu mjesta. 7. TEHNOLOGIJA IZRADE CIJEVI Zakrivljenja strukture i brodski skueni prostori, kod izvedbe brodskih cjevovoda, zahtijevaju primjenu velikog broja zakrivljenih cijevi (slika xxx).

31

Slika xxx. Detalj smjetaja cjevovoda u strojarnici Zakrivljene cijevi izra uju se savijanjem cijevi na stroju za savijanje ili zavarivanjem cijevnih lukova (koljena) na ravne cijevi. Cijevni lukovi koriste se i za sluajeve kada kapacitet snage postojeeg stroja nije dovoljan za savijanje cijevi ili kada je potreban manji polumjer savijanja da bi se olakao smjetaj cjevovoda. Strojevi za savijanje cijevi na hladno ukljuuju operaciju savijanja bez zavarenih prirubnica u rasponu od DN 20 do DN 100 (raspon promjera ovisi o karakteristikama strojeva za savijanje). Zakrivljene cijevi veih promjera izra uju se od ravnih cijevi i cijevnih lukova. elini cijevni lukovi naruuju se prema standardima brodogradnje SB 4319 i SB 51540. Nedostaci koritenja cijevnih lukova kod zakrivljenih cijevi su skuplja izvedba zbog nabavke koljena i zavarivanja spoja te due vrijeme izrade. Zakrivljenja na cijevima velikih promjera (ispuni cjevovod motora s unutranjim izgaranjem), formiraju se iz segmenata. Segmenti su posebno oblikovani dijelovi, koji se izreu od cijevi, iji je promjer isti kao i promjer osnovne cijevi. Slaganjem odre enog broja tih segmenata dobije se zadani kut zakrivljenja. Kut od 15 formira se s 2 segmenta, kut od 30 s 3, od 45 s 4, a kutovi 60, 75 i 90 od 5 segmenata. Oblik segmenta ucrta se na cijev pomou ablone koja se obavije oko cijevi. Oznaivaem se prenesu njezine konture. Autogenim plamenikom ili plazmom izreu se segmenti, a rubovi se pripreme za zavarivanje. Nakon paljivog slaganja i dobivanja zadanog kuta zakrivljenja, segmenti se elektroluno privare.

32

Slika xxx. Detalj ispunog cjevovod izra en iz cijevnih segmenata Standard brodogradnje opisuje nain izrade ablona. Zbog utede vremena radionica bravara moe imati spremne ablone, bar za one veliine koje se najee pojavljuju u praksi. Osnovne tehnoloke faze izrade cijevi su: 1. ulazno skladitenje cijevi, 2. trasiranje (obiljeavanje) cijevi, 3. rezanje cijevi, 4. savijanje cijevi 5. trasiranje i rezanje prodora za cijevne ogranke i prikljuke, 6. postavljanje i pripajanje prirubnica, 7. postavljanje i pripajanje prikljuaka, 8. postavljanje i pripajanje redukcija, 9. postavljanje i pripajanje cijevnih lukova, 10. zavarivanje cijevi, 11. bruenje cijevi 12. kontrola i tlaenje cijevi, 13. ienje cijevi, 14. antikorozivna zatita cijevi. Navedene tehnoloke faze nisu zajednike svim cijevima. Cijevi do DN 100 ili najvie do DN 150, ovisno o strojevima za savijanje kojima radionica raspolae, oblikuju se savijanjem, a cijev iji je promjer vei pomou cijevnih lukova ili segmenata. Ravne cijevi preskau fazu savijanja, ve odmah nakon rezanja idu na radni stol za oblikovanje cijevi. Ako se neka cijev spaja navojem, na njezinim je krajevima potrebno izraditi navoj. 7.1 Ulazno skladitenje cijevi Ulazno skladitenje cijevi izvodi se prema vrstama i promjerima, uglavnom u standardnim trgovakim duljinama cijevi od 6 m. Cijevi se prema potrebama dnevne ili tjedne proizvodnje, a prema specifikacijama iz tehniko-tehnoloko-planske dokumentacije, podiu s centralnog skladita, prevoze transporterom (eoni/boni) i slau na privremeno me uskladite smjeteno na ulazu u cjevarsku radionicu (Slika xxx). 7.2 Trasiranje (obiljeavanje) cijevi Nakon temeljitog upoznavanja s radionikom dokumentacijom (mjerna skica cijevi), radnik e prema specifikaciji, iz ulaznog me uskladita podignuti odgovarajue cijevi i

33

postaviti ih na stol za obiljeavanje, odnosno trasiranje. Ako je prema mjernoj skici potrebno izrezati neku krau cijev, najprije treba provjeriti moe li se iskoristiti odbaeni ostatak cijevi u radionici, i tek onda izvriti trasiranje i rezanje cijevi trgovake duljine 6 m. Obiljeavanje ili raskroj cijevi obavlja se na stolu za trasiranje. Metrom i traserskom kredom prenesu se sve duine s traserske crte na cijev. Mjesto na kojemu e se cijev odrezati oznai se posebnom oznakom. Traserske kote nalaze se na traserskoj crti. Na njoj su obiljeena mjesta rezanja cijevi s duljinom cijevi za rezanje, mjesta na kojima se nalaze hvatita za strojeve za savijanje sa razvijenom duljinom luka savijanja. Nakon obiljeavanja cijev se dalje obra uje rezanjem. 7.3 Rezanje cijevi Trgovaka duljina cijevi koja se obra uje u cjevarskoj radionici iznosi 6 m, a esto i vie, dok srednja duina ugra enih cijevi na brodu iznosi oko 3 m. To znai da je rezanje cijevi najea i vrlo vana tehnoloka faza koju ne mimoilazi nijedna cijev. Zato cjevarska radionica mora biti opskrbljena dovoljnim brojem strojeva za rezanje i openito tom problemu treba posvetiti posebnu pozornost. Cijevi se mogu rezati mehanikim ili toplinskim postupkom. Mehaniki postupak je piljenje ili rezanje brusnom ploom, dok je toplinski postupak plinsko (autogeno) rezanje. Prednost mehanikog rezanja pred toplinskim je u tome to se mehanikim postupkom, posebno piljenjem, dobiju ravne i glatke rezne povrine na kojima se moe kvalitetnije izvesti zavarivanje. Nadalje, piljenje je ekonominije, potronja materijala je manja, a uinak je relativno velik.

Slika xxx. Trana pila Ne preporua se nepotpuno rezanje, pa zatim lomljenje dijela cijevi koji bi se morao zapravo odrezati. Nain na koji e se odrezati neka cijev ovisi o njezinom promjeru, materijalu i namjeni. Kvaliteta zavara umnogome ovisi o pripremi povrina koje se zavaruju. Ti detalji moraju biti oieni od korozije, ulja, boje i drugih neistoa, a njihovi krajevi oblikovani prema zahtjevima tehnologije zavarivanja.

34

Priprema krajeva cijevi za zavarivanje ovisi o debljini stijenke cijevi i o pristupanosti drugoj strani zavara. Nain obrade krajeva cijevi odre en je standardom brodogradnje. Priprema krajeva cijevi moe se izvesti na CNC/NC stroju za plinsko rezanje cijevi, posebnom strojem za tokarenje krajeva cijevi ili pak bruenjem rubova cijevi, to je ujedno najtei i najskuplji nain.

Slika xxx. Priprema kraja cijevi za zavarivanje Krajevi cijevi predvi eni za spoj prirubnicama ne obra uju se posebno, osim to se brusilicom ili turpijom skinu neravnine zaostale od rezanja te izravna baza. Prirubnica se privrsti na kraj cijevi, pri emu se cijev uvue u prirubnicu za debljinu stijenke uveane za jedan milimetar kako bi se dobio prostor za zavar. 7.4 Savijanje cijevi U brodogradnji za savijanje cijevi primjenjuju se dva naina savijanja: savijanje na hladno i savijanje na toplo. Na koji e se nain cijev savinuti ovisi ponajprije o dimenzijama cijevi, materijalu cijevi i o mogunostima strojeva kojima radionica raspolae. 7.4.1 Deformacije pri savijanju cijevi Smanjenje debljine stijenke. Pri savijanju, materijal cijevi izloen je djelovanju sila i to na vanjskoj strani luka vlanim, a na unutranjoj strani tlanim silama. Ove sile izazivaju naprezanja u materijalu koja tetno djeluju na cijev. Vlana naprezanja dovode do stanjenja stijenke na vanjskom dijelu luka, a tlana do zadebljanja materijala na njegovom unutranjem tijelu, a time do mogunosti stvaranja nabora. Spomenute promjene ovise o polumjeru zakrivljenosti i s njim su u obratnom razmjeru: vei polumjer zakrivljenosti manje deformacije i obratno. Smanjenje debljine stijenke oslabljuje cijev na tom mjestu, pa zato ona ne smije iznositi vie od 15% do 18% debljine stijenke kako ne bi bila ugroena vrstoa cijevi.
T= t tr o 100 [%] t (1)

gdje je: t originalna debljina stijenke tr debljina stijenke nakon savijanja T vrijednost oslabljenja stijenke

35

Dozvoljeno smanjenje debljine stijenke iznosi T 15% do 18%

Valovitost. Nepaljivim i nestrunim savijanjem stvaraju se vei nabori na unutranjem dijelu luka, to moe uzrokovati pucanje cijevi. Napuklu cijev treba odbaciti. Doputena visina nabora iznosi 3% od vanjskog promjera cijevi. Stvaranje nabora je izraenije kod cijevi s tanjom stijenkom.

Slika xxx. Valovitost kod savijanja cijevi

Kv = gdje je: H visina nabora D - vanjski promjer cijevi Kv - koeficijent valovitosti Dozvoljeni koeficijent valovitosti iznosi Kv 3% H o 100 [%] D (2)

Ovalnost. Pri savijanju cijevi javlja se jo jedna nepovoljna pojava: po radijalnom presjeku cijev se spljoti, tj. okrugli profil cijevi postane eliptian. Najvea je deformacija u tjemenu luka, dok se prema periferiji ta eliptinost postupno gubi. Doputena odstupanja od okruglog presjeka cijevi iznose 8% vanjskog promjera cijevi.

Slika xxx. Ovalnost kod savijanja

36

Ko =

D f Ds D

o 100 [%]

gdje je: Df max vanjski promjer cijevi Ds min vanjski promjer cijevi D vanjski promjer cijevi (okruglog profila) Ko koeficijent ovalnosti Dozvoljeni koeficijent ovalnosti iznosi Ko 8 %, a izuzetno za manje polumjere savijanja R = 1,5 do 2 D taj koeficijent moe iznositi Ko 10%. Smanjenje debljine stijenke cijevi, nabori i eliptinost profila pojave su koje se tetno odraavaju na rad sistema cjevovoda jer uzrokuju smanjenje vrstoe cijevi, poveavaju hidrauliki otpor te izazivaju promjenu brzine medija. Prvenstveni je zadatak radnika da pri savijanju cijevi deformacije svede na najmanju moguu mjeru kako bi se smanjio njihov tetan utjecaj.

7.4.3 Savijanje cijevi na hladno

Savijanje cijevi na hladno obavlja se pomou posebnih strojeva za savijanje. Jednostavnije je i praktinije od toplog savijanja jer nema nabijanja cijevi pijeskom i zagrijavanja. Savijanje na hladno osigurava vrlo kvalitetan luk, a postupak savijanja je brz. Po nekim analizama taj postupak je za 3 do 6 puta jeftiniji od savijanja na toplo, to je razlog iroke primjene postupka savijanja cijevi na hladno u izradi cijevi. Za to slue snani hidraulini strojevi savijaice, kao i rune hidrauline naprave. U osnovi postoje tri naina savijanja na hladno, i to: savijanje cijevi na savijaici s unutarnjim trnom, savijanje cijevi na savijaici bez unutarnjeg trna, savijanje cijevi u kalupu.

7.4.3.1 Savijanje cijevi na savijaici s unutarnjim trnom

Osnovni dijelovi savijaice s unutarnjim trnom su: kuite s hidraulinim pogonom, upravljaki pult, okretni stol, stezne eljusti, kalup, vodilica i trn na ijem se vrhu nalazi kalibrirana glava. Za savijanje svake pojedine dimenzije cijevi potrebna je garnitura pribora, koji se sastoji od okretnog diska (kalupa), steznih eljusti, valjkastih vodilica cijevi i glave trna. Kalup u presjeku ima profil polucijevi, tako da zajedno sa steznom eljusti, koja ima isto takav profil, potpuno obujmi cijev koju treba saviti. Glava trna je kalibrirana, a njezin promjer mora biti neto manji od unutranjeg promjera cijevi. Funkcija je trna u tome da sprijei spljotenost cijevi, da smanji ili onemogui pojavu nabora i da podmazuje cijev iznutra.

4
37

3 2 Slika xxx. Dijelovi savijaice sa trnom 1 kalup, 2 glava trna, 3 trn, 4 stezne eljusti, 5 vodilice, 6 cijev 6
Strojno savijanje odvija se tako da se cijev navue na prethodno podmazan trn, a zatim uvrsti izme u okretnog diska i steznih eljusti. Polaganim zakretanjem okretnog stola za zadani kut, disk povlai cijev za sobom, pri emu se formira luk. Nakon prestanka savijanja, cijev se vraa za stanoviti kut zbog elastine deformacije. Zbog toga radnik na savijaici zadanom kutu dodaje i kut elastinih deformacija (tablica xxx), iju veliinu odredi prema vlastitom iskustvu. Taj dodatni kut ovisi o promjeru cijevi, kutu zakrivljenja i polumjeru zakrivljenosti. to su ove veliine vee, to je zbog elastinih deformacija, potrebno dodati vei kut. Veliina tog kuta ovisi i o materijalu cijevi, pa je za yorcalbro i cunifer cijevi taj kut neto vei nego za eline cijevi. Kao primjer u tablici xxx navedene pribline vrijednosti kutova koji se dodaju zadanom kutu zbog elastinih deformacija pri savijanju elinih cijevi ND 50. Tablica xxx. Kut elastinih deformacija za elinu cijev DN 50 za kut zakrivljenosti = 15 dodani kut 1 za kut zakrivljenosti = 60 dodani kut 2 za kut zakrivljenosti = 90 dodani kut 2 - 3 za kut zakrivljenosti = 180 dodani kut 5 Polumjeri savijanja cijevi su standardizirani i odre eni dimenzijama kalupa. Prije strojnog savijanja cijevi se moraju oistiti od naslaga korozije i ostalih neistoe izvana i iznutra. Pri savijanju cijev iznutra treba obilno podmazivati kroz trn, ali zato s vanjske strane ne smije biti tragova ulja. U brodogradnji nema veih serija cijevi istog promjera koje treba savijati, pa je potrebno esto mijenjati garniture pribora, to zahtijeva due pripremne radove. Zato je opravdana nabavka dva do tri stroja, to ovisi o veliini radionice i asortimanu cijevi, tako da su dva stroja podeena na promjere cijevi koje se najee savijaju, a trei se podeava prema potrebi. Povoljnije su izvedbe strojeva koji mogu savijati cijevi na kojima su prethodno zavarene prirubnice. Na taj nain znatno se skrauje vrijeme potrebno za obradu cijevi, jer je zavarivanje prirubnica na ravnu cijev lake i bre od zavarivanja na zakrivljenu cijev. Primjenom posebnog pribora na ovim se strojevima mogu savijati cijevne serpentine i spirale.

38

Suvremene cjevarske radionice opremljene su modernim CNC strojevima za savijanje (slika xxx).

Slika xxx. CNC stroj za savijanje cijevi

CNC stroj za savijanje cijevi opremljen je raunalom. Potrebni podaci za savijanje cijevi mogu se dobiti alfanumeriki putem iz centralnog raunala (transformiranjem informacija iz mjerne skice cijevi u numeriki kod stroja za savijanje), ili u runi reimu rada - unoenjem potrebnih informacija za savijanje cijevi na operativnom raunalu stroja za savijanje. Da bi stroj ispravno savio cijev, u program raunala moraju biti instalirani odre eni parametri cijevi (konstante), kao to su kut elastinih deformacija, produljenje cijevi kod savijanja, dodaci za savijanje na krajevima i u sredini, najvea duljina prostorno zakrivljene cijevi kod koje prilikom rotacije cijevi oko svoje osi prilikom prostornog savijanja nee doi do udaranja cijevi u pod. Program automatski uzima u obzir navedene konstante i interpolira ih u odnosu na zahtijevane podatke savijanja. Ako oblik ili karakteristike cijevi ne zadovoljavaju kriterije stroja, program e javiti greku i stroj nee izvriti savijanje. Cijevi na CNC strojevima za savijanje izra uju se s potpunom preciznou, te se ne zahtijeva dodatna kontrola dimenzija. CNC savijaica moe savijati eline cijevi i cijevi iz obojenih metala ako se za njih pripreme adekvatni alati za savijanje (kalup i trn).

7.4.3.2 Savijanje cijevi na savijaici bez unutarnjeg trna

Savijanje cijevi na savijaici bez unutarnjeg trna ima veliku primjenu na savijanju elinih cijevi i cijevi iz obojenih metala manjih promjera do DN 32. Ovaj nain savijanja vrlo je praktian i brz, jer ne trai dodatnu izmjenu alata (kalupa i trna), a sama konstrukcija i snaga savijaice omoguava kvalitetno izvo enje savijanja cijevi manjih promjera.

39

Savijanje cijevi savijaicom bez unutarnjeg trna 7.4.3.3 Savijanje cijevi u kalupu 3 2 4

1 Slika xxx. Savijaica za savijanje cijevi u kalupu 1- hidrauliki cilindar s klipom, 2-kalup, 3-cijev, 4-profilirani valjci
Savijanje cijevi u kalupu bez uporabe unutarnjeg trna moe se izvriti i prirunim savijaicama, kao to je to prikazano na slici xxx. Konstrukcija ovakve savijaice je jednostavna i sastoji se od rune ili elektromotorne hidrauline pumpe s klipom na koji se postavi kalup te od okvira po kojemu se u ovisnosti o polumjeru zakrivljenosti, pomiu profilirani valjci. Kalup i valjci su izmjenjivi i odabiru se prema veliini promjera cijevi. Ovi strojevi za savijanje cijevi su jeftini i praktini (iako im je vijek trajanja kratak), a savijanje se izvodi bez ikakve ranije pripreme. Prikladni su za rad izvan radionice, posebno pri izradi cijevi direktno na brodu. 40

7.5 Trasiranje i rezanje prodora za cijevne ogranke i prikljuke

Slika xxx. Skica prodora osnovne cijevi i ogranka

Spoj ogranka i osnovne cijevi predstavlja prodor dvaju valjaka. Oni mogu imati isti ili razliit promjer i biti pod razliitim kutovima u odnosu prema osnovnoj cijevi. Otvori za ogranak na osnovnoj cijevi trasiraju se prema pozicijama na mjernoj skici cijevi. Oblik i dimenzije otvora ucrtavaju se pomou ablona, ocrtavanjem krivulje prodora dvaju valjaka. Poeljno je da cjevarska radionica ima ve gotove ablone za nekoliko razliitih promjera i kutova nagiba, ime se umnogome tedi vrijeme. ablona se obavije oko cijevi, pa se pomou krede ili tokala njezine konture prenesu na cijev i po tim se oznakama plinskim plamenikom izree otvor. U mnogim sluajevima (pogotovo za cijevi manjeg promjera) radnik sam praktiki, na osnovi iskustva izree i prilagodi otvor na glavnoj cijevi i pripadajui ogranak. Suvremene cjevarske radionice opremljene su CNC ili NC strojevima za rezanje prodora. Ti strojevi potrebne ulazne podatke dobivaju putem centralnog ili lokalnog raunala. Programirani su i osposobljeni za izrezivanje otvora razliitih promjera cijevi i ogranaka pod razliitim kutovima, kao i pripremu rubova za zavarivanje. Time se znatno poveava produktivnost i preciznost izrade cijevi s cijevnim ograncima.

Slika xxx. NC stroj za rezanje otvora i prodora

41

Slika xxx. Unoenje podataka za rezanje prodora 7.6 Postavljanje i pripajanje prirubnica

Slika xxx. Rezanje prodora na NC stroju

Prirubnica se mora paljivo postaviti na cijev tako da zavar ne stri iznad eone strane prirubnice. ljaka i drugi ostaci zavarivanja prirubnice na cijev trebaju se odstraniti bruenjem tako da se kod spajanja cjevovoda ne oteuje brtveni spoj. Prirubnica se u odnosu na os cijevi mora postaviti pod pravim kutom, s tolerancijom odstupanja pravbg kuta od 0,5. U izuzetnim sluajevima, ako to zahtjevi montae cjevovoda trae, prirubnica se moe zavariti s odstupanjem do max. 2 od pravog kuta u odnosu na os cijevi.

7.7 Privarivanje i zavarivanje cijevi

Cijevi i cijevni elementi najee se spajaju zavarivanjem. Tehnika zavarivanja toliko se usavrila da se uspjeno mogu zavarivati gotovo svi metali i njihove slitine. Pritom je samo potrebno odabrati odgovarajui postupak, elektrodu, te vrstu i jakost struje. Nakon dobro izvedene pripreme i oblikovanja cijevi na radnom stolu za oblikovanje, moe se prii privarivanju, odnosno zavarivanju cijevi. Privarivanje cijevi na radnom stolu izvode cjevari, a konano zavarivanje cijevi iskljuivo kvalificirani i atestirani zavarivai na posebno za to pripremljenim radnim mjestima. Sueljavanje u pripremi spoja mora biti vrlo tono (0,5mm). Radi toga se cijevi tanjih stijenki kalibriraju, a deblje stijenke se obra uju strojno. Pri veim odstupanjima u sueljavanju, ne mogu se kvalitetno protaliti oba ruba. Tijekom zavarivanja, zavariva mora neprestano pratiti i kontrolirati stanje taline i stanje povrine formiranog zavara. Poslovo a i kontrolor zavarivanja tako er provode stalnu kontrolu propisane tehnologije zavarivanja. Cijevi koje su u horizontalnom poloaju zavaruju se odozdo prema gore. Redoslijed kod zavarivanja cijevi manjeg promjera nije bitan. Kod cijevi veeg promjera, naroito iz nehr ajueg elika, zavaruje se najprije jedna etvrtina opsega, a potom se prelazi na suprotnu etvrtinu, odnosno zavarivanje se izvodi na preskok.

7.7.1 Elektroluno privarivanje i zavarivanje

Elektroluno privarivanje sastoji se od nanoenja kratkih zavara ili privara na mjestu spoja. Time se tek uvruju dijelovi koji se zavaruju.

42

Iako cjevar u cjevarskoj radionici samo privaruje cijevi i cijevne spojeve, on mora dobro rukovati ure ajem za zavarivanje i mora bar donekle poznavati tehnologiju zavarivanja. Izbor elektrode ovisi o mehanikim i kemijskim svojstvima materijala cijevi, kao i o zahtijevanim osobinama zavarenog spoja. Dimenzije elektroda odabiru se prema debljini osnovnog materijala, prema tipu spoja i poloaju zavarivanja. Za privarivanje i zavarivanje cijevi u normalnim okolnostima najee se upotrebljava elektroda promjera 3,25 mm, a za zavarivanje korijena cijevi elektroda promjera 2 ili 2,5 mm. Cijevi se privaruju na radnoj platformi. Sve cijevi, a naroito one savijene i s ograncima, uvrste se i podupru pomou raznih naprava i stalaka koji se mogu podeavati prema obliku cijevi. Elektrini luk za privarivanje ne smije se uspostavljati na povrini osnovnog materijala izvan mjesta zavarivanja, ve u lijebu gdje e doi zavar. Luk se uspostavlja na kraju budueg pripoja, a zatim se elektroda povue na poetak pripoja i nastavi se s privarivanjem. Tijekom zavarivanja elektrodu treba drati pod pravilnim nagibom, koji iznosi 90 u odnosu prema cijevi i oko 8 u smjeru zavarivanja. Prirubnice se elektroluno privare na cijev obino s etiri pripoja koji se nanesu s vanjske strane i to na dijelu izme u provrta. Na cijevima za prilago avanje prirubnice se privare s jedan do dva pripoja na oko 150 mm od ruba cijevi. Ona e se konano privrstiti nakon tonog odre ivanja duine cijevi prilikom montae cjevovoda. Nakon privarivanja cijevi i svih potrebnih detalja, potrebno je obaviti kontrolu geometrije obra ene cijevi prema mjernoj skici i izvriti eventualnu doradu. Pripoje treba oistiti od troske i pregledati ih. Troska se odstranjuje ekiem ili elinom etkom, a greke na pripoju ispravljaju se bruenjem, odnosno naknadnim prevarivanjem. Pri zavarivanju prirubnica vaan je redoslijed zavarivanja. Najprije se zavaruju prirubnica i cijev s unutranje, a zatim s vanjske strane. Suprotan postupak izazvao bi mnogo vee deformacije, a prirubnica bi poprimila kalotasti oblik. Posljedica toga bilo bi smanjenje nalijegajue brtvene povrine.

7.7.2 Zavarivanje plinskim plamenom

Osim elektrolunog zavarivanja za zavarivanje tankih limova i cijevi primjenjuje se i zavarivanje plinskim plamenom (autogeno zavarivanje). Praktinost ove metode naroito dolazi do izraaja pri remontnim radovima ili pri spajanju cijevi na mjestu ugradnje. Zavarivanjem plinskim plamenom mogu se spajati niskougljini i niskolegirani elici, bakar, mjed, aluminijske slitine, olovo i ostali obojeni metali. Zavarivanje svakog od nabrojenih materijala ima svoje specifinosti, koje pripadaju tehnologiji zavarivanja i zavarivai ih moraju temeljito upoznati. Zavarivanje plinskim plamenom je jednostavan i praktian nain zavarivanja i u brodogradnji jo uvijek nailazi na iroku primjenu. Me utim, u svijetu se sve vie zamjenjuje TIG i MIG postupkom.

7.8 Bruenje cijevi

Sve zavarene cijevi i cijevne elemente potrebno je nakon zavarivanja izbrusiti, a cijevi od nehr ajueg elika i pasivizirati. Troska se odstranjuje ekiem ili etkom, a greke na pripojima ispravljaju se bruenjem, odnosno naknadnim prevarivanjem. Najprikladniji alat za bruenje cijevi je pneumatska brusilica s valjkastim ili stoastim brusovima.

43

Slika xxx. Bruenje zavarenog prirubnikog spoja

Slika xxx. Zavareni prirubniki spoj prije bruenja

Slika xxx. Bruenje zavarenog cijevnog luka

44

7.9 Kontrola cijevi Faznu kontrolu provodi sam radnik poslije svake operacije izrade cijevi (nakon savijanja, zavarivanje prirubnica, prikljuaka i ogranaka te oblikovanja cijevi). Kontrolom je obuhvaena provjera gabaritnih mjera i oblika cijevi zahtijevanih radionikom dokumentacijom, te kvaliteta i tonost faza izrade i oblikovanja cijevi (rezanje, zavarivanje, bruenje).

Slika xxx. Fazna kontrola izrade cijevi na stolu za oblikovanje Zavrnu kontrolu provode kontrolori. Provjerava se kvaliteta izrade (kvaliteta zavarivanja, bruenja i zavrne obrade) i dimenzionalna kontrola. Prvo se izvri vizualan pregled cijevi kojim se mogu ustanoviti vidljivi nedostaci na cijevi, kao to su deformacije i oteenja cijevi, nedostaci zavarenih spojeva, i sl. Prilikom zavarivanja moe doi do deformacija (kae se da zavar povue), a time i do odstupanja od zadanih dimenzija, pa sljedea kontrola obuhvaa provjeru geometrije obra ene cijevi. Cijev se postavi na vodoravnu povrinu, te se pomou viska, kutnika i metra uspore uju kote s onima na mjernoj skici. Posebna se pozornost poklanja prikljunim kotama, kutovima zavarenih ogranaka, kutovima zakrivljenja cijevi, kutu privrenja prirubnice u odnosu prema cijevi i dr. Nakon svega, pregleda se i unutranjost cijevi, pa ako nisu potrebne nikakve dorade cijev se smatra obra enom. Ispitivanje nepropusnosti. Kontrola zavarenog spoja mora pokazati koliko su bile efikasne mjere osiguranja kvalitete, te efikasnost provo enja propisane tehnologije. Najprije se provodi vizualna kontrola, a u skladu sa zahtjevima klasifikacijskih drutava daljnja ispitivanja kvalitete mogu se provoditi metodama bez razaranja kao to su radiografsko ispitivanje, ispitivanje ultrazvukom, ispitivanje magnetnim esticama i ispitivanje penetrantskim tekuinama.
Ispitivanje nepropusnosti cijevi izvodi se hidraulinim tlaenjem cjevovoda vodom na za to posebno pripremljenoj platformi u sklopu radionice izrade cijevi. Izra ene cijevi me usobno se spoje, bez obzira na redoslijed montae cjevovoda i podvrgnu hidraulinom tlaku ime se ispituje nepropusnost i vrstoa zavarenih spojeva cijevi. Na tim mjestima, dok se cijevi nalaze pod tlakom, ne smije doi do proputanja vode.

45

Slika xxx. ispitivanje tlaenja cjevovoda u radionici 1-platforma za ispitivanje, 2-tlana pumpa, 3-fleksibilna spojna cijev, A, B, C - razne cijevi
Cijevi cjevovoda klase I i II, kao i cjevovodi pare, napojne vode, stlaenog zraka i goriva s proraunskim tlakom veim od 0,35 MPa, moraju se nakon izrade i konane obrade prije bojenja, u prisutnosti predstavnika klasifikacijskog drutva podvrgnuti hidraulikom ispitnom tlaku koji je za 50% vei od proraunskog tlaka za odre eni cjevovod. Proraunski tlak predstavlja najvii radni tlak koji se moe pojaviti u sistemu cjevovoda, a koji ne moe biti manji od najvieg tlaka za koji je podeen bilo koji sigurnosni ventil, ili ventil za rastereenje. Cijevi klase III, koje nije potrebno tlaiti u radionici u prisustvu klasifikacijskog drutva, tlae se na brodu nakon montae cjevovoda. Zbog unutarnje kontrole, u radionici se mogu tlaiti i takve cijevi, ime se eliminira mogunost proputanja zavarenih spojeva cijevi kod njihove montae i putanja u pogon.

7.10 ienje cijevi

Za veliki dio brodskih cjevovoda potrebno je ugra ivati iste cijevi, kako ne bi dolo do oneienja ili kemijske reakcije s medijem ili oteenja ure aja, opreme i strojeva. To se naroito odnosi na cjevovode mazivog ulja, goriva, hidraulike, sanitarne, napojne i pitke vode, i sl. ienje se posebno odnosi na cijevi izra ene savijanjem. Pri savijanju na toplo, cijevi se pune i nabijaju pijeskom i zagrijane savijaju pa zbog toga u njima zaostanu zapeene estice pijeska i metala, koje se svakako moraju ukloniti. Cijevi savijene na hladno na savijaici, s unutranje se strane podmazuju strojnim uljem koje tako er ne smije dospjeti u neke cjevovode, kao to je cjevovod pitke i napojne vode, cjevovod kisika itd. ienje cijevi moe biti mehaniko i kemijsko.

7.10.1 Mehaniko ienje cijevi

Mehaniko ienje cijevi iznutra je sloen posao, naroito ako su cijevi dugake i savijene. Primjenjuje se za cijevi iji je promjer vei od 50 mm. Rezultati nisu uvijek zadovoljavajui, pogotovo kada je rije o uklanjaju ulja i napredovaloj koroziji. ienje se sastoji od mehanikog djelovanja pribora za ienje na unutranju stijenku cijevi. Pribor za ienje ine dugake motke na ijem kraju su uvrene eline etke ili kotaii koji se mogu udaljavati od sredita i pogonskog ure aja na elektromotorni ili pneumatski pogon. Zbog djelovanja centrifugalne sile pribor za ienje strue stijenku i tako

46

je isti. Aksijalnim pomicanjem motke oisti se cijela cijev, tj. njezin pristupani dio. Za ienje savijenih cijevi pribor se montira na savitljivo elino ue. Bolji rezultati se postiu samarenjem cijevi iznutra. Ure aj za samarenje sastoji se od komore, spremnika same, prikljuka na spremnik komprimiranog zraka i cijevnog voda koji se uvue duboko u spremnik. Na kraju tog cijevnog voda montiraju se posebne mlaznice. estice same u struji komprimiranog zraka izlijeu velikom brzinom iz mlaznice i erozivnim djelovanjem iste stijenku cijev. esto je potrebno odstraniti korozivne naslage, masnou, boje i drugo s vanjske stijenke cijevi, kako bi temeljna, a kasnije i zavrna boja, bolje prionule na podlogu. Vanjsko ienje cijevi obavlja se pneumatskom brusilicom na koju se montira elina etka. Za ienje veeg broja cijevi izvana najee se cijevi samare u posebnim komorama za samarenje.

Slika xxx. Komora za samarenje cijevi

U mehaniko ienje moe se ubrojiti i ienje cijevi ispiranjem na brodu. Ovim postupkom iste se unutranje stijenke montiranog cjevovoda od sitnih neistoa koje se mogu nai u cjevovodu tijekom njegove izrade i montae. Na taj se nain sprjeava oteenje osjetljivih strojeva i ure aja koje bi ove neistoe mogle uzrokovati. ienje ispiranjem daje vrlo dobre rezultate, a kvaliteta ienja ovisi o temperaturi i brzini medija. Nakon ispiranja, otvori cijevi zatite se plastinim folijama ili plastinim poklopcima. Nakon montae cjevovoda na brod cijevni sistemi ispiru se odgovarajuim sredstvima, prema tablici xxx.

47

7.10.2 Kemijsko ienje cijevi

Kemijsko ienje cijevi tako er daje dobre rezultate. Kemijsko ienje cijevi u radionici izvodi se na cijevima za sljedee sisteme: cjevovod hidraulike, cjevovod ulja za podmazivanje glavnog i pomonih motora, cjevovod ulja za prekretanje krila propelera, cjevovod plina i kisika i cjevovod ulja za podmazivanje statvene cijevi. Za takvo ienje koriste se prostrani bazeni u kojima se odjednom moe istiti veliki broj cijevi, bez obzira na njihov oblik i veliinu. Cijevi se najprije izloe djelovanju lunate otopine radi uklanjanja masnoa. Zatim se operu toplom vodom i podvrgnu djelovanju kiseline (klorovodina kiselina), pa se ponovo operu hladnom vodom i osue komprimiranim zrakom. Koje e se luine, odnosno kiseline upotrijebiti, u kojim koncentracijama, pri kojim temperaturama i za koje vrijeme e djelovati na cijev, ovisi o materijalu cijevi. Spomenuta sredstva su vrlo tetna za zdravlje, pa se postupak mora provoditi prema uputama i vrlo oprezno. Obavezna je uporaba zatitnih sredstava.

7.11 Antikorozivna zatita

Jedan od nedostataka primjene elinih cijevi na brodu jest njihovo brzo korodiranje, pogotovo ako su u dodiru s morskom vodom. Da bi se to sprijeilo, eline cijevi se moraju adekvatno zatititi protiv korozije. To se izvodi pocinavanjem i bojenjem cijevi.

7.11.1 Pocinavanje cijevi

Najbolja antikorozivna zatita elinih cijevi izvana i iznutra postie se njihovim pocinavanjem. To se posebno odnosi na cjevovode kaljue, balasta, cjevovode gaenja poara morskom vodom, brodskih izljeva, te sisteme pitke, tople i hladne vode (ako nisu izvedeni iz PVC ili nekih drugih nehr ajuih materijala). Otpornost pocinane cijevi prema koroziji ovisi o debljini sloja cinka. Me utim, na povrini cijevi moe biti i prekid cinkova sloja do 12 mm2 povrine, a da cink i dalje titi elinu cijev (kao galvanski lanak). Povrina pocinane cijevi je siva i nije sjajna. Na pocinanim cijevima nije poeljno obavljati nikakve naknadne radove (npr. rezanje, zavarivanje i sl.) koji bi mogli otetiti sloj cinka, osim turpijanja debljih i neravnomjernih naslaga cinka na dosjednim povrinama prirubnica. Pocinavanje se izvodi u cinkarnama koje mogu, ali i ne moraju biti sklopu cjevarske radionice. Postupak pocinavanja obavezno obuhvaa i prethodno ienje cijevi koje mora biti besprijekorno izvedeno, jer o tome umnogome ovisi kvaliteta zatitnog sloja cinka. Kod brodskih cjevovoda najee se upotrebljava vrue pocinavanje. Vrue pocinavanje sastoji se od uranjanja elinih cijevi u rastaljeni cink. Postupak pocinavanja cijevi sastoji se od sljedeih operacija: - kada to zahtijeva stanje povrine, cijevi je potrebno odmastiti sredstvima za odmaivanje ili visokotlanom pumpom toplom vodom ili detergentom, - skinuti staru boju (oznake, brojeve, grekom obojene cijevi i sl.) mehanikim putem rotacionom elinom etkom, brusnom ploom ili samarenjem, - osamariti sve zavare izvana i iznutra, te ostalu vanjsku i unutarnju povrinu cijevi, - otpraiti povrinu cijevi, - uroniti cijev 1 do 2 sata, uz konstantno mijeanje otopine, u klorovodinu kiselinu (koncentracije od 5% do 15%), kojoj je dodano 0,5% do 1% sredstva za istovremeno otklanjanje r e i odmaivanje (KEBOSOL 2000),

48

nakon toga cijev uroniti 1 do 16 sati, uz konstantno mijeanje otopine, u klorovodinu kiselinu (koncentracije od 5% do 15%), kojoj je dodano 1000 g/m3 inhibitora (ADACID 337). Vrijeme uranjanja ovisi o jaini kiseline i zaostalim produktima korozije r e na povrini cijevi. U sluaju da je koncentracija kiseline vea od 15%, vrijeme uronjenosti cijevi u kiselinu potrebno je skratiti, to se moe utvrditi na licu mjesta va enjem cijevi iz kiseline. zatim se cijev uranja 1 do 2 minute u otopinu elektrolita (amonij klorid NH4Cl + cink klorid ZnCl2), cijevi se osue pomou pare, toplog zraka i sl., ovako pripremljene cijevi uranjaju se u kadu s rastaljenim cinkom 1 do 4 minute, dok cink ne prestane kljuati.. Za to vrijeme cijev se prevue zatitnim slojem cinka debljine 100 120 m, to predstavlja vrlo dobru antikorozivnu zatitu. Vrijeme potrebno za pocinavanje ovisi o debljini stijenke. Duljim dranjem cijevi u kadi, sloj cinka se moe poveati na 250 300 m. Temperatura kade sa cinkom kree se od 450C do 465C, dok je radna temperatura otopine cinka 455C, nakon zavretka pocinavanja cijev se izvadi iz kade, nakon hla enja, cijevi se oiste, tj. otklanja se suvian cink grubom turpijom, brusnom ploom i sl.

Slika xxx. Kada s klorovodinom kiselinom za kemijsko tretiranje cijevi prije pocinavanja

Slika xxx. Kada za pocinavanje cijevi

Pri pocinavanju potreban je veliki oprez, jer pri uranjanju cijevi u kadu s cinkom dolazi do prskanja. Prilikom pocinavanja radnici se nalaze u zatitnoj kuici iz koje upravljaju dizalicom kojom se cijevi sputaju i diu iz kade s rastaljenim cinkom. Cijev se vadi u okomitom poloaju kako bi se preostali cink ocijedio.

7.11.2 Bojenje cijevi i cjevovoda

Bojenje se izvodi kistom, valjkom ili visokotlanim trcaljkama. Cijevi se mogu, u ovisnosti od sistema i zahtjeva medija u cjevovodu, bojiti izvana i iznutra. Iznutra se mogu bojiti cijevi DN 80 i vie. Bojenje cjevovoda izvode radnici specijalizirani za tu vrstu poslova i radnih zadataka. Poeljno je da se to vie cijevi zavrno oboji u radionici. No odre eni sistemi cjevovoda koji ne trae bojenje cjevovoda iznutra (sistemi mazivog ulja, goriva, pare, napojne vode, slatke rashladne vode, i dr.), a smjeteni su u strojarnici i suhim prostorima broda, ne boje se zavrno izvana u radionici, ve se isto izvodi na brodu nakon njihove montae. Takve cijevi se na mjesto montae isporuuju sa temeljnim premazom. Slino vrijedi i za pocinane 49

cijevi. Pocinane cijevi smjetene u suhim prostorima i strojarnici na mjesto montae isporuuju se pocinane, a zavrno bojenje cjevovoda izvana izvodi se na brodu. Za otvorene i nepristupane prostore te tankove balasta, pocinane cijevi se u radionici zavrno oboje izvana odgovarajuim sistemom boje prostora na brodu.

50