Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Izlaz iz DEPRESIJE
Naslov originala: Depresion, the Way Out by Neil Nedley M.D. Copyright za Srbiju i Crnu Goru: CPS Izdava: Eden, Sremska Kamenica Prevod: Svetlana Stamenov-Raeta Struna recenzija teksta: Dr Jelena Lukovi Tehniko ureenje: CPS Dizajn korica: Vladimir Jajin, vladart@eunet.yu Distribucija: Eden, 021/527-992, 062/200-046
Sadraj
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1. udesni um i nevidljiva bolest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 2. Skrivene opasnosti depresije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3. ta izaziva depresiju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 4. Leenje depresije ishranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 5. Stil ivota kao lek protiv depresije . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 6. Lekovite biljke i lekovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 7. Stres i zabrinutost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 8. Stres bez potresa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 9. eoni reanj mozga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 10. Izleeni za 20 sedmica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188 Dodaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
O autoru
Dr Nil Nidli je specijalista interne medicine sa posebnim angamanom u kardiologiji, gastroenterologiji, hitnoj slubi i preventivnoj medicini. Diplomirao je na Univerzitetu Endrus (Andrews) u Miigenu, na smeru biohemija. Specijalizaciju je zavrio 1986. godine na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji, gde je bio rangiran meu prvih 10% najboljih studenata u svojoj klasi. Nastavio je sa svojim usavravanjem interne medicine u Ketering (Kettering) medicinskom centru na Vrajt (Wright) dravnom univerzitetu u Ohaju godine 1989, a iste godine je dobio sertifikat Amerike komisije za internu medicinu. lan je Amerikog medicinskog udruenja, Amerikog koleda lekara i Alfa-omega-alfa medicinskog udruenja, kao i brojnih drugih zdravstvenih i medicinskih udruenja. Postao je izuzetan strunjak u kardiologiji, gastroenterologiji i hitnoj slubi. Godine 1989. doao je u Ardmor (Ardmore), u Oklahomi, zbog izuzetne mogunosti da radi i sa akutnim sluajevima u internoj medicini sa naroitim angamanom na hitnoj slubi, kao i na polju poboljanja naina ivota i preventivnoj medicini na Ardmor institutu zdravlja. Dr Nidli radi od 1996. godine kao medicinski direktor na Ardmor institutu zdravlja i njegovom centru za promovisanje pravilnog naina ivota. Takoe je ef medicinskog odeljenja Mersi (Mercy) memorijalne bolnice i zdravstvenog centra, i predsednik je medicinskog tima. Dr Nidli je drao mnoga predavanja u Americi, Kanadi, Evropi i Rusiji na temu ishrane, naina ivota i zdravlja. Drao je brojne seminare o ishrani, kole kuvanja (sa svojom enom Erikom), seminare o stresu i programe za odvikavanje od puenja. Radio je u produkciji serije obrazovnih video materijala o zdravlju po pitanjima koja se obrauju u ovoj knjizi, i u drugoj njegovoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja, od kojih su neki emitovani na nacionalnoj satelitskoj televiziji. ivi u Oklahomi sa suprugom i tri sina.
Uvod
Zato knjiga o depresiji iz pera specijaliste interne medicine? Iskreno govorei, nisam mnogo znao o depresiji kad sam zavrio specijalizaciju iz interne. Da, imao sam psihijatriju kao predmet i tokom stairanja, kada sam i vodio psihijatrijske konsultacije pod nadzorom. uo sam i nekoliko predavanja od uvaenih autoriteta na tu temu. Morao sam da budem u toku sa delovanjem, uzgrednim efektima i moguim interakcijama lekova koji se koriste u leenju depresije iz prostog razloga to su ih koristili mnogi pacijenti koji su mi dolazili. Ipak sam ostao okiran kada sam nakon zavretka specijalistike prakse proitao lanak u asopisu Archives of Internal Medicine, koji prati najaktuelnija istraivanja iz moje oblasti, u kom je utvreno da jedan od 3-6 pacijenata koji se ambulantno lee kod interniste pati od depresije. Ako je ovo tano, razmiljao sam, onda je to najea bolest kod mojih pacijenata; a oseao sam se nedovoljno potkovanim da im pomognem da je prevaziu. Stoga sam naumio da saznam to je mogue vie o depresiji: ta je izaziva, kako se moe spreiti njen nastanak, kao i kako se najbolje lei. Poeo sam da nabavljam i itam najnovije naune lanke od najeminentnijih psihijatara koji su se bavili ovom tematikom. Veina ovih lanaka bavila se time kako najpreciznije dijagnostikovati ovu bolest ili je obraivala efekte najnovijih lekova. Oni lanci koji su doticali mogue uzroke, obino bi navodili genetike sklonosti i nekolicinu sociolokih faktora rizika. Kao internista praktiar, svake sedmice sam po nekoliko sati odvajao da pratim tek objavljene studije koje se bave internom medicinom. To je iroka oblast koja obuhvata dijagnostikovanje i leenje bolesti unutranjih organa kod odraslih. Jedan od tih unutranjih organa je i mozak. Oduvek sam gajio duboko interesovanje za prouavanje mozga iz vie razloga, a jedan od njih je moje nastojanje da funkcionisanje sopstvenog mozga dovedem na najvii mogui nivo. Mnogi od mojih svakodnevnih pacijenata upueni su mi od strane drugih lekara koji nisu uspeli da ustanove pravi uzrok koji izaziva njihove simptome. esto sam bivao zamoljen da dijagnostikujem i leim ove teke pacijente. Nakon otkria da su oni u veini zapravo depresivni, ne samo da sam nastavio da pratim najnovija istraivanja mozga, ve sam poeo da itam i lanke koji su se specifino bavili depresijom. Malo po malo, poeo sam da shvatam da su potencijalni uzroci depresije prilino brojni i mnogo ih je vie nego samo socijalni faktori i genetika. Kada su 90-te godine otvorile pred naunicima saznanja o kljunoj ulozi frontalnog (eonog) renja mozga u nastanku depresije, shvatio sam da veini ljudi koji pate od depresije nije reen pravi uzrok njihovog stanja. Skoro niko nije radio na dijagnostikovanju samog uzroka koji je doveo do depresije pacijenta. I ta je bio rezultat? Zavisnost od lekova i/ili psiholoko savetovanje kako bi se preivelo. To je esto znailo zameniti simptom neobjanjive tuge za itav niz fizikih i mentalnih sporednih efekata lekova. To je ponekad ak znailo ispoljavanje raznih drutvenih posledica neadekvatnog savetovanja. Ovim poraavajuim ishodima dodavana je injenica da je depresija postajala sve prisutnija u savremenom drutvu.
Imajui sva ova saznanja poeo sam sa novim pristupom mojim depresivnim pacijentima. Umesto da ih samo precizno dijagnostikujem i odmah stavim na najnovije lekove koji bi delovali protiv depresije, prvo bih istraio ta je dovelo do njihovog stanja. Zatim bismo osmislili terapijski plan koji bi se pozabavio ovim uzronicima. Rezultati su bili zaista fascinantni. Kroz svega 20 sedmica, velika veina mojih depresivnih pacijenata vie nije zavisila od lekova i savetovanja, pa ak nisu morali ni na internistike kontrole kod mene. Da, bili su zaista izleeni od ovog mranog stanja. Kako sam poeo da ova iskustva delim sa kolegama i javnou, esto sam bivao zamoljen da ove uzbudljive informacije sloim u knjigu, tako da i mnogi koji me nikad nee sresti mogu imati koristi od ovog pristupa depresiji. elja mi je da i vi, itaoe, uivate u ovoj knjizi i da je naete za korisnu, praktinu i motiviuu dok budete otkrivali PUT IZLASKA IZ DEPRESIJE.
1. poglavlje
IZLAZ IZ DEPRESIJE
okolnosti i pokrenuo Britaniju u jednom od njenih najteih perioda. Dravnik, Govornik, Motivator, Voa sve su to atributi koji se pripisuju nekome ko je mogao da se prepusti i preda oseanju potitenosti.
Funkcije zdravog mozga zavise od sposobnosti neurona da efikasno komuniciraju jedni sa drugima. U toku ovog procesa komuniciranja elektrini signali se prenose do drugih neurona u obliku hemijskih signala. Ove funkcije su detaljnije objanjene u Dodatku I. Mozak je sastavljen od delova koji se zovu renjevi. Renjevi mozga su prikazani na slici 1. Zadnji deo mozga, zvani okcipitalni (potiljani) reanj, nalazi se na sredini na desnoj strani i najmanji je od svih renjeva. Vezan je za ulo vida kao i za poetne faze vizuelne obrade objekata poput odreivanja njihove boje i oblika ili
njihovog poloaja u prostoru. Oteenja na potiljanom renju mogu izazvati vizuelne halucinacije, ogranieno vidno polje, nesposobnost prepoznavanja lica i mesta i razlikovanja boja ili nemogunost razumevanja znaenja onoga to se vidi.3
Slika 1. Renjevi mozga
eoni reanj Temeni reanj
Potiljani reanj
Slepooni reanj
Mali mozak
Odmah iza gornjeg centralnog dela mozga, nalazi se parijetalni (temeni) reanj. On tumai i integrie informacije iz senzornih oblasti, omoguavajui nam da odredimo ta ti objekti predstavljaju i gde se nalaze. Zaduen je za dodir i poetne faze obrade dodira, interpretirajui snagu pritiska i vrstu dodira. Neke od njegovih funkcija obuhvataju itanje, pisanje, matematike proraune, razumevanje rei i znaenje, razumevanje jezika i prostorne odnose.4 Na gornjoj levoj strani (slike 1) je prikazan frontalni (eoni) reanj, koji je zaduen za pokret. Frontalni reanj je najvei meu modanim renjevima zauzimajui jednu treinu ukupne povrine mozga.5 Prednji deo frontalnog renja, poznat kao prefrontalni korteks, zaduen je za najvanije funkcije mozga, ukljuujui sposobnost planiranja i integrisanja podataka, kako fizikih tako i emocionalnih, a uestvuje i u kontrolisanju ponaanja. Omoguava nam da tano procenimo nae ponaanje i pravilno odreagujemo na dogaaje i situacije. Ljudi koji imaju oteenje frontalnog (eonog) renja mogu uspeno reiti neke testove inteligencije, ali se moe desiti da
u stvarnim ivotnim situacijama koje zahtevaju mentalnu fleksibilnost i planiranje uopte ne umeju da se snau. Frontalni reanj obavlja razliite funkcije poput finih pokreta prstiju, kreativnog govora, muzike, pokreta oiju i apstraktnog miljenja.6 Temporalni (slepooni) reanj se nalazi na donjoj levoj strani (slike 1) i obuhvata hipokampus gde se zdruuju uspomene vezane za ljude, mesta i predmete. On kontrolie sluh i razumevanje zvukova, kao i instinktivne i osnovne motorne funkcije tela. Oteenje temporalnog renja moe izazvati gluvou, nesposobnost interpretiranja zvukova, auditivne halucinacije, slabljenje pamenja, konfuznost u govoru i slabije razumevanje jezika.7 Mali mozak, prikazan na donjoj desnoj strani (slike 1) uestvuje u finoj koordinaciji pokreta i atletskim vetinama. Nalazi se odmah iznad stabla mozga. On kontrolie pokrete tela, ravnoteu i pokrete oiju. Oteenje malog mozga moe izazvati loe dranje tela i poremeaje u hodu, pokretanju ruku, nogu i oiju. Iako predstavlja mali deo mozga u oblilku badema, amigdala igra znaajnu ulogu u emocionalnoj funkciji. Ona uestvuje u davanju emotivnog znaenja dogaajima i predmetima, a igra i posebnu ulogu u negativnim emocijama kao to je strah naroito reakcija borba ili bekstvo. Osim toga, on kontrolie i uzimanje hrane, seksualno ponaanje, agresivno ponaanje i elju.8 Centar za emocije u mozgu poznat je pod nazivom limbiki sistem. Dodatak II predstavlja kratak pregled sastavnih delova limbikog sistema mozga. On deluje kao posrednik kada doivljavamo razliite emocije, uestvuje u osnovnim reakcijama i skladitenju uspomena. Oteenje limbikog sistema moe dovesti do toga da osoba zapadne u stanje sanjarenja ili duboke depresije, da ima nisko miljenje o sopstvenoj linosti, da nepotrebno osea strah ili preterano zadovoljstvo i da izgubi pamenje.9
10
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Mozak nije statian organ; njegova struktura se neprestano menja. Te promene su objanjene u tabeli 2.
Tabela 2. Mozak se neprestano menja - U toku uenja struktura mozga se menja. - Formiraju se novi neuroni, stvarajui tako nove uspomene. - Alkohol, bolest i stres mogu unititi neurone. - Nain ishrane, stil ivota i odluke koje svakog dana donosimo menjaju strukturu mozga.
tome. Mozak se izgrauje i menja kroz iskustvo i pod uticajem sredine. Stoga nain ishrane, stil ivota i mnogobrojne odluke koje donosimo svakog dana u ogromnoj meri utiu na efikasnost funkcionisanja i ponaanja naeg mozga. Uputstvo dato u Bibliji pre skoro 2000 godina je ak i znaajnije u svetlu moderne nauke: I da se obnovite duhom uma svojega.12
Mentalni poremeaji
Uzimajui u obzir tako sloenu strukturu i funkciju ljudskog mozga, ne bi trebalo da nas iznenadi to u njemu ponekad doe i do nekih poremeaja. Postoje dve osnovne grupe mentalnih poremeaja. Poremeaji vezani za zavisnost, poput alkohola ili droga, nazivaju se bolesti zavisnosti Svi ostali se nazivaju mentalni poremeaji. Zato se pravi ta razlika? Sve bolesti zavisnosti imaju u sebi komponentu mentalnog, ali moda zahtevaju drugaiji pristup leenju od mentalnog poremeaja koji u sebi nema komponentu zavisnosti. injenica je da mentalni poremeaji i bolesti zavisnosti uzimaju veliki danak u savremenom drutvu. Skoro 82% stanovnika Menhetna u Njujorku pokazuje neke znake i simptome mentalne rastrojenosti. Meutim, kod veine njih ti znaci i simptomi nisu zastupljeni svi odjednom niti traju toliko dugo da bi se mogla postaviti dijagnoza mentalnog obolenja.13 Prema nedavno uraenim procenama, 28% stanovnitva SAD (44 miliona ljudi) ima neki mentalni poremeaj ili bolest zavisnosti u bilo kom periodu svog ivota kao to je prikazano u tabeli 3.14,15 Zapazite da oko 22% ima neki mentalni poremeaj, dok preostalih 6% pati od neke bolesti zavisnosti.16,17,18
Tabela 3. Zastupljenost mentalnih poremeaja u SAD
Ono to najvie zadivljuje i iznenauje kada je u pitanju mozak jeste da on nije statian, ni u fizikom ni u hemijskom smislu. Mozak se stalno menja. Svaki put kada osoba naui neto novo, bilo svesno ili podsvesno, to iskustvo menja strukturu mozga. Dakle, prenoenje putem nerava (neurotransmisija) ne samo to sadri najnovije informacije, ve e, ako se uenje odvija odgovarajuim intenzitetom i po odgovarajuoj emi, ono promeniti sledee prenoenje putem nerava. Ako je neko iskustvo dovoljno znaajno da bi se zadralo u memoriji, ono e dovesti do stvaranja novih sinaptikih veza, prekidanja starih i jaanja ili oslabljenja postojeih veza. Doivljaj stresa, bolest ili konzumiranje alkohola ili nekih drugih toksina mogu unititi neurone. Savremeni podaci pokazuju da se novi neuroni mogu razviti ak i u mozgu odraslih osoba,10 gde mogu doprineti stvaranju novih uspomena. Kao rezultat iskustva, informacija sada krui drugaijom putanjom. Mnoge od ovih promena mogu biti dugotrajne ili ak stalne. Na ovaj nain mogu da postoje razliita seanja na dogaaje koji su se desili pre 20, 30 ili ak 50 i vie godina, ukljuujui mnoga naa seanja iz detinjstva. Veina od naih 35,000 gena11 uestvuje u graenju ove zaista zadivljujue strukture koju mi zovemo mozak, ali svakako da nisu jedini koji uestvuju u
Poremeaj Stanovnitvo SAD Samo mentalni poremeaj 19% Samo poremeaj zavisnosti 6% Mentalni poremeaj uz zavisnost 3% Ukupno 28%
11
Mnogi ljudi koji zaista imaju neko mentalno obolenje nastavljaju da funkcioniu skoro potpuno normalno poto ili ne boluju od neke teke mentalne bolesti ili naue da dobro skrivaju svoje simptome i oseanja. Ipak, 9% stanovnitva SAD pati od veoma tekih mentalnih bolesti koje ozbiljno ometaju njihovo funkcionisanje,19 onemoguavajui redovan odlazak u kolu ili na posao ili dovodei ak do toga da ti ljudi moraju da odu u bolnicu.
simptoma koji su ukazivali na to da treba da poseti strunjaka za mentalno zdravlje. Tek kada je bila hiljadama kilometara daleko od kue, Seli se usudila da kae lekaru da je zabrinuta zbog simptoma koje je primetila kod sebe. ovek kome se poverila nije bio psihijatar, ve specijalista interne medicine. I on joj je zaista pomogao. Postavljena je dijagnoza za njen problem depresija. Ona se suvie dugo borila sa depresijom, a da toga nije bila ni svesna. Ona se udaljila od reenja zbog opteprihvaenog miljenja da je sramota imati neko mentalno obolenje i ii kod strunjaka za mentalno zdravlje. Zato se toliko mnogo ljudi pali dijagnoze mentalno obolenje? Da li ih sam taj izraz asocira na ljude koji lieni ljudskih kvaliteta besciljno lutaju po bolnicama na ijim vratima i prozorima se nalaze reetke? Da li mi to ne shvatamo da se veini izazova na polju mentalnog zdravlja moemo uspeno suprotstaviti ambulantnim leenjem bolesnika tj. bez njegovog zadravanja u bolnici?
12
IZLAZ IZ DEPRESIJE
vie vrsta depresija? Koji lekar se bavi njenim leenjem? Da li je ona iskljuivo psiholoke prirode? Moe li se postaviti tana dijagnoza i moe li se ona uspeno leiti? Moe li se izleiti? Da li je ona vezana za stil ivota? Ako zapadnem u depresiju, da li u morati da uzimam lekove i da li u morati da ih uzimam do kraja ivota? Ova knjiga je posveena onima koji ele da znaju odgovore na ova pitanja. Neke od injenica o depresiji navedene su u tabeli 4.
Tabela 4. Nekoliko injenica o depresiji - Duboka depresija je najei vid poremeaja raspoloenja. - Javlja se u svim kulturama i drutvenim slojevima, i meu bogatima i meu siromanima. - Veina ljudi nema pravilno miljenje o njoj. - Od depresije pati svaki trei pacijent koji odlazi kod interniste. - Pravilnim leenjem moe se u velikoj meri ublaiti ili potpuno izleiti. - U veini sluajeva pacijent ne mora da ostaje u bolnici.
Oblik depresije koji se naziva teka depresija je druga po zastupljenosti mentalna bolest u Sjedinjenim Dravama. Na prvom mestu su jednostavne fobije poput straha od mnotva ljudi ili zatvorenog prostora, itd. Teka depresija je daleko najei oblik poremeaja raspoloenja. ak 10% stanovnitva e u nekom periodu ivota doiveti neki vid depresije.20 Ona pogaa sve drutvene slojeve, sve materijalne kategorije i sve oblasti drutva. Veina ljudi ne razmilja o stanju depresije na pravilan nain. Potrebno je da shvatimo ta je depresija ne samo zato to je ona danas veoma esta pojava, ve zato to iz godine u godinu postaje sve ea. Ja, kao internista, u svojoj ordinaciji viam sve vie pacijenata koji pate od depresije. Internisti se bave fizikim obolenjima unutranjih organa kod odraslih kao to su bolesti srca, plua, eluca i creva koja ne
zahtevaju operaciju. To je oblast koju sam uvek najbolje znao. No, jednoga dana sam u jednom strunom medicinskom asopisu proitao lanak u kojem je pisalo da, kada se malo detaljnije analizira, otprilike svaki trei pacijent koji odlazi kod interniste pati od depresije.21 Poto je ova bolest tako esta pojava u mojoj oblasti, smatrao sam da je moja dunost da o njoj nauim to je vie mogue. Nisam eleo samo da prepoznam tu bolest, ve i da umem da na pravilan nain leim svoje pacijente koji od nje boluju. Ve sam znao za mnoge uobiajene lekove kojima se depresija uspeno lei, ali sam eleo da odem dalje od samo standardne dijagnoze i metode leenja. Kao i kod svake bolesti, mora postojati uzrok. Cenjeni i sada pokojni doktor medicine Albert Brast (Albert Brust) uio me je da mi se nikada ne desi da samo postavim dijagnozu da neko boluje, na primer, od kongestivne srane mane (CSM). Prvo je trebalo da odredim njen uzrok. Da li je to srani zalistak ili problem sprovoenja impulsa u srcu, ili je u pitanju moda obolenje koronarne arterije (najei uzrok) ili ak problem sa glavnim sranim miiem? Moda je u pitanju i problem sa hormonima nastao negde drugde u organizmu koji, meutim, utie na srce. Prvo to sam morao da uradim je da pronaem odgovore. Zato? Da bih na najuspeniji mogui nain leio pacijenta. No, zar se CSM ne lei na isti nain bez obzira na uzrok? Da i ne. Neki od standardnih metoda leenja se, bez obzira na to koji je uzrok, meusobno ne razlikuju, kao to su ishrana siromana natrijumom i medikamenti diuretici. No, ako elimo da pronaemo najbolji nain leenja, moramo ustanoviti uzrok. Osim toga, u zavisnosti od uzroka, mogue je izleiti pacijenta tako da on posle odreenog vremena moda nee morati da uzima nikakve lekove niti da se pridrava odreenog reima ishrane. Pitao sam se da li moemo razmiljati na isti nain i kada je u pitanju depresija. Tako sam poeo da prouavam ovu oblast,
13
to se kasnije pokazalo kao veoma korisno za moje pacijente koji su bili rtve ove bolesti. To se pokazalo korisnim i za one koje sam imao priliku da pouavam putem predavanja i seminara. Rezultati mog istraivanja ine osnovu ove knjige. Pristup koji ovde ukratko opisujem jedinstven je u ovom trenutku, no ne verujem da e dugo ostati takav, i to iz dva razloga: (1) Kod veine mojih pacijenata koji su bili depresivni rezultati su bili odlini, i (2) ima smisla sa naune i klinike take gledita. Otkad sam itao o depresiji u lanku posveenom internoj medicini i postao svesniji njenih simptoma, kod otprilike svakog etvrtog mog pacijenta vidim bar neke elemente depresije. Znai, depresivne pacijente viam svakodnevno, a esto i po nekoliko puta na dan. alosno je to vrlo mali broj depresivnih osoba trae medicinsku pomo. Za svaku osobu koja doe kod lekara sa ovom boleu postoji mnogo vie onih koji pate od njenih posledica, ali ne odlaze kod lekara, psihologa ili bilo kog drugog specijaliste. Mnogi ne trae pomo zato to ne shvataju da je njihova bolest nastala zbog mentalne traume.
otptilike oko 40. godine ivota (takozvana kriza srednjeg doba). Rizik obolevanja od ove bolesti se tokom godina takoe poveao. Povean rizik obolevanja od depresije je zapanjujua injenica kada se uzme u obzir drutvo u kojem ivimo, posebno u SAD i razvijenom svetu. Nema sumnje da ivimo u vremenu u kojem imamo vie onih koji se zabavljaju i vie zabave nego ikada ranije u ljudskoj istoriji. Imamo sve, od zabavnih parkova do bioskopa i sportskih dogaaja i bezbroj drugih oblika zabave i razonode, da ne spominjemo konstantno ukljuen televizor koji se nalazi u 99% amerikih domova. Ipak, sve je vie depresivnih i tunih ljudi. Da li moda postoji veza izmeu potrage za zabavom i nepronalaenja trajne sree? Ovo izuzetno zanimljivo pitanje razmotriemo u 9. poglavlju. Veliki broj ljudi koji pati od ove bolesti i tetne posledice posmatrane iz klinikog ugla su ogromne, kao to je prikazano u tabeli 6.26,27
Tabela 6. Uticaj depresije -Pogaa 200 miliona ljudi irom sveta - Od nje trenutno boluje vie od 19 miliona Amerikanaca - Njeno leenje, onesposobljenost obolelih i izgubljena produktivnost kota SAD 70 milijardi dolara godinje.
Zapazite da se glavne epizode depresije danas odigravaju u periodu do 25. godine ivota, dok se ranije javljala kod ljudi
Vidimo da ona pogaa 200 miliona ljudi irom sveta, to znai svaku 30. osobu na svetu. Ove godine e u SAD od nje oboleti 19 miliona Amerikanaca ili svaka 16. osoba. Trokovi leenja od ove bolesti samo u Americi iznose 70 milijardi dolara godinje.28 To je priblino sumi koja se troi na leenje sranih obolenja koja su prva na listi uzroka smrti u SAD. Prodaja antidepresiva porasla je za 800% na 10,2 milijarde dolara od 1990. godine.29 Broj osoba koje uzimaju lekove protiv depresije takoe se postepeno poveavao, kao to se vidi u tabeli 7.30 Mi se zaista suoavamo sa jednom ozbiljnom boleu.
14
Tabela 7. Stalni porast
IZLAZ IZ DEPRESIJE
25
Antidepresivi prepisivani Amerikancima starosti od 18 do 65 godina, izraeno u milionima.
20 15 10 5
1996 1997 1998 Godina 1999 2000
se initi kao uvreda. Ponekad su ovi loi dani posledica nekih stvarnih potekoa kao to je nesanica. Katkada dou bez upozorenja i bez ikakvog vidljivog razloga. Sreom, mogue je spreiti bar veinu tih loih dana, kao to emo objasniti u 5. poglavlju Leenje depresije stilom ivota. Meutim, povremeno loe raspoloenje oigledno ne predstavlja mentalno obolenje.
Simptomi depresije
Koji su to, onda, simptomi ozbiljne depresije kada se ona ve smatra boleu? Da li zahteva komplikovane lekarske provere? Videemo da esto nije potrebna formalna provera da bi se postavila dijagnoza, niti je potreban lekar ili psiholog, mada jedno od njih dvoje moe biti od velike pomoi kada treba potvrditi postojanje bolesti. Oni e svakako biti od pomoi u nastojanju da se pronae uzrok i najefikasniji metod leenja. Neki ljudi imaju problem kada depresiju treba nazvati boleu poto su je, svesno ili nesvesno, sami izazvali. Meutim, okarakterisati neko stanje kao bolest ne oslobaa dotinu osobu odgovornosti. Na primer, obolenje koronarne arterije prvi na listi uzroka sranih obolenja i prerane smrti u Americi ovek esto sam izazove konzumiranjem namirnica sa visokim sadrajem holesterola i/ili puenjem, pa je to ipak bolest koja moe da izazove smrt. Isto vai i za depresiju. Proglasiti je boleu ne mora da znai da je ovek nije sam prouzrokovao. Postoji devet simptoma koji se povezuju sa tekim oblikom depresije, kao to se vidi u tabeli 9.31 Kada nije u pitanju emocionalna trauma, depresija se moe dijagnostikovati tako to e se utvrditi koliko se od sledeih simptoma javlja kod dotine osobe: - Osoba kod koje je prisutno najmanje pet od ovih devet simptoma i to u trajanju od najmanje dve sedmice boluje od, kako je to kliniki definisano, tekog oblika depresije.
ta nije depresija?
Neke vrste depresije se ne smatraju boleu. U ivotu svih nas javie se oseanja depresije kao posledica nekih traumatinih dogaaja ili drugih situacija, no to su normalne reakcije koje se ne povezuju sa boleu. Neki od ovih uzroka tuge navedeni su u tabeli 8.
Tabela 8. Situacije koje izazivaju normalna oseanja depresije Gubitak posla Razvod braka Smrt voljene osobe Razoarenje u ljubavi Turobni ponedeljak
Oseanja depresije vezana za ove situacije popustie tokom vremena kada nauimo kako da nastavimo sa ivotom. Takva depresija se naziva situacionom depresijom. Iako mnoge od metoda leenja navedenih u ovoj knjizi uspeno deluju i u sluajevima situacione depresije, to nije glavni predmet naeg interesovanja. Pored traumatskih dogaaja, na ovoj listi se nalazi i Turobni ponedeljak. S vremena na vreme, skoro svako e doiveti jedan Turobni ponedeljak ak i kada nije ponedeljak. Tih dana energija vam nee biti na zavidnom nivou i nee vam biti lako da se na neto skoncentriete. Komentari koje biste obino shvatali kao alu mogu
15
- Osoba kod koje su prisutna dva od ova etiri simptoma u trajanju od najmanje dve sedmice pati od, klinikim jezikom reeno, blagog oblika depresije nazvanog subdeprsija.
Tabela 9. Glavni simptomi depresije 1. Duboka tuga 2. Apatija 3. Uznemirenost 4. Poremeaj sna 5. Promene u telesnoj teini ili apetitu 6. Nedostatak koncentracije 7. Oseaj bezvrednosti 8. Morbidne misli 9. Umor
Osoba koja boluje od teke depresije u retkim sluajevima e imati svih devet simptoma; meutim, video sam neke pacijente kod kojih je prisutno svih devet. Emocionalna trauma bi, naravno, mogla da prouzrokuje svih devet simptoma, no oni ne bi ukazivali na to da je u pitanju bolest depresije, kao to je to ranije objanjeno. Blai oblik depresije, nazvan subdepresija, moda i ne mora negativno da se odrazi na kvalitet ivota. Ipak, ne treba umanjiti vanost dijagnostikovanja bolesti zato to postoji veliki rizik od prelaska ovog blaeg oblika u oblik teke depresije. Pogledajmo sada svaki od ovih devet simptoma teke depresije kako su ukratko prikazani u tabeli 9.31 Duboka tuga je, kao prvi simptom, ono to veina ljudi poistoveuje sa oseanjem depresije. Ovaj simptom je prisutan ako osoba sama prizna da se skoro svakog dana i to tokom veeg dela dana osea tuno ili prazno ili ako neka pouzdana osoba primeti to isto. Na primer, neko moe da primeti da se dotina osoba rasplae bez nekog vidljivog razloga. esto se deava da moji pacijenti koji pate od depresije tokom naeg razgovora u ordinaciji odjednom izgube kontrolu i ponu da plau govorei da ne znaju zato to ine. Ako se postide zbog toga, to se
esto deava, ja ih uveravama da nemaju ega da se stide. Imam veliko pakovanje papirnih maramica u svakoj ordinaciji i uvek im ponudim maramicu uveravajui ih da nemaju ega da se stide. Ovaj simptom se javlja kod dece i adolescenata ak i ako nisu tuni, ve samo razdraljivi. Vano je zapaziti da ja esto viam depresivne ljude koji ne pokazuju simptom duboke tuge, te stoga ne ele da priznaju da su depresivni; za njih je depresija isto to i tuga, a poto ne oseaju tugu, misle da ne mogu biti depresivni. S druge strane, jednako je vano shvatiti i to da se ne moe rei da svako ko doivi stanje duboke tuge ili se ak lako rasplae ima mentalnu bolest. Ako se kod njih takav simptom ipak javi, on je esto posledica njihovog oseanja praznine, neispunjenosti. Treba napomenuti i to da oni koji ne pokazuju ovaj simptom ili simptom broj dva, apatiju, nemaju teak oblik depresije, bez obzira na to koliko mnogo simptoma je kod njih prisutno. Apatija se opisuje kao izraen nedostatak interesovanja za gotovo sve aktivnosti tokom veeg dela dana kao i nenalaenje zadovoljstva u njima, i to skoro svakodnevno. Apatina osoba ak vie ne uiva ni u zabavnim stvarima, i esto nema nikakvu motivaciju. Trei simptom, uznemirenost, predstavlja oseanje nemira bez nekog odreenog razloga koje se esto opisuje kao nespokojstvo. Osoba takoe pokazuje ovaj simptom ako je opta aktivnost organizma usporena u veoj meri. Takva osoba moda nee primetiti da sporije hoda osim ako ne bude posmatrala samu sebe na kunom videu. esto se i ostale uobiajene aktivnosti mnogo sporije obavljaju. etvrti simptom, poremeaj sna, moe se razlikovati od osobe do osobe. Neki imaju nesanicu gotovo svake noi, dok su drugi pospani ili moda skoro stalno spavaju, ak i u toku dana. Za ove ljude je karakteristino da ne ele ujutru da ustanu, ve moraju da se izvuku iz kreveta.
16
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Peti simptom, promene u telesnoj teini ili apetitu, takoe mogu da budu ekstremno razliite. Ako je u pitanju moj stalni pacijent, proveriu kolika je njegova teina bila na prethodnom pregledu. Ako osoba u toku mesec dana izgubi ili dobije vie od 5% svoje telesne teine ne ulaui nikakve napore u tom pravcu, u pitanju je ovaj simptom. Ovaj simptom je u pitanju i onda kada takve osobe skoro svakog dana primete kod sebe izrazito pojaan, odnosno slab apetit. Ovaj simptom je prisutan i kada deca ne dobijaju na teini koliko se oekuje u odreenom periodu ivota. esti simptom, nedostatak koncentracije, najvie se zapaa kod studenata ili umnih radnika. Oni koji imaju potekoa u donoenju odluka ili kau da je teko jasno i trezveno razmiljati svaki dan takoe pokazuju ovaj simptom. Sedmi simptom, oseaj bezvrednosti, ini da se osoba skoro svakog dana osea tako kao da nikome nije ni od kakve koristi. Preteran ili neprimeran oseaj krivice takoe ukazuje na ovaj simptom. Ako ovek sebi prebacuje zbog neega ili osea krivicu zato to se razboleo, ne moemo rei da je u pitanju ovaj simptom. Osmi simptom, morbidne misli, obuhvata esto razmiljanje o smrti ili samoubistvu, bilo da je dotina osoba smislila plan kako da to sprovede u delo ili ne. Oigledno je da osoba koja je ve pokuala da izvri samoubistvo pokazuje ovaj simptom. Deveti i poslednji simptom je onaj sa kojim se najee susreem u svojoj praksi umor i nedostatak energije skoro svakog dana. Mnogi ljudi dolaze u moju ordinaciju alei se na ovo. Obino im postavim pitanja vezana za ostale simptome da bih video da li je depresija osnovni uzrok. Iako uzrok umora kod veine mojih pacijenata koji se ale na njega nije depresija, kod mnogih jeste; kod onih kod kojih to jeste sluaj, primenjujem pristup opisan u 3. poglavlju da bih pronaao stvarni uzrok njihove depresije dok sastavljam profil njihovog stanja. Ako
simptom umora nije praen simptomom duboke tuge, esto je potrebno ubeivati takve pacijente da se kod njih ipak radi o depresiji. Pacijent to mora da shvati ako eli da bude izleen. To je onaj znaajan prvi korak koji treba nainiti kako bi se postigao cilj trajnog izleenja. Detaljnije objanjenje teke depresije nalazi se u Dodatku III. Za one koje moda zanimaju simptomi jo jednog blagog oblika depresije poznatog pod nazivom distimini poremeaj, nai ete ih u Dodatku IV.
Zakljuak
Ljudski mozak je udesan organ po svojoj strukturi i funkciji. Njegove neverovatne meukomunikacije koje povezuju elektrine i hemijske signale veiti su predmet naunih studija. Meutim, kao i svaki drugi telesni organ, i mozak moe da oboli, to se deava ljudima svih uzrasta u SAD i u svim delovima sveta. Depresija je jedna od tih bolesti. Broj stanovnika SAD koji pate od depresije u stalnom je porastu, a procenat je mnogo vei meu onima starim izmeu 15. i 25. godina. rtva depresije se, zbog takve vrste poremeaja funkcije mozga, osea neprijatno, pa ne eli da prizna da je u pitanju depresija ili skriva bolest, tako da se uopte i ne lei. Dobra vest je ta to su nedavna otkria vezana za dijagnostikovanje i leenje depresije u ogromnoj meri poveala mogunost ozdravljenja. Novina je u tome to se naputa metoda leenja ove bolesti uobiajenim lekovima. Taj novi pristup se pokazao kao veoma koristan i blagotvoran za moje pacijente, to bi trebalo da ohrabri sve one koji pate od depresije ili znaju nekog ko boluje od nje. Cilj ove knjige je da ukratko opie uspenost ove jedinstvene metode leenja.
2. poglavlje
18
IZLAZ IZ DEPRESIJE
je bila uporna: Sluaj, Ed, nita to si do sada uinio nije te oslobodilo glavobolje. Mislim da ovo to doktor predlae vredi makar pokuati! Edu i mnogim drugim depresivnim osobama teko je da poveruju da depresija nije prosto mentalna bolest sa mentalnim simptomima (ukratko izneseno u 1. poglavlju, tabela 9). Ovakvo gledite je delimino rezultat pogrenog, vekovima starog shvatanja kojem su nas uili starogrki filozofi, a to je da su um i telo odvojeni. Pojam mentalna bolest esto oteava iroj javnosti da pravilno razume o emu je re, kao to je to bilo u Edovom sluaju. Ako ovek ne shvati usku povezanost izmeu uma i tela, imae pogreno shvatanje o zdravlju i bolesti. Pogreno je miljenje da mentalna bolest nije povezana sa fizikim zdravljem i da fizika bolest nije povezana sa mentalnim zdravljem. U stvarnosti, mentalni i fiziki aspekt zdravlja i bolesti nerazdvojno su povezani.1 Budui da je depresija i uzrok i posledica, ona ume da iskomplikuje ostale bolesti. Da izaziva samo mentalne simptome, depresija bi bila dovoljno ozbiljna bolest. Meutim, depresija moe da bude i osnovni uzrok simptoma koji su opasni po ivot. Kada je osoba fiziki bolesna, depresija moe drastino da pojaa tu bolest, ak dotle da izazove smrt. Nekoliko ozbiljnih bolesti na koje depresija utie u velikoj meri navedene su u tabeli 1.2,3
Tabela 1. Uticaj depresije na smrtonosne bolesti
Najei fiziki faktor kod modanog udara je ateroskleroza ili stvaranje suenja plakova u arterijama koje snabdevaju mozak. Arterije se na kraju zaepe izazivajui smrt tkiva u mozgu koje se snabdeva krvlju putem ovih oteenih arterija. Zapazite da se kod ljudi koji pate od depresije za 50% poveava rizik od kobnog modanog udara.4 Zato? Depresija menja krvne ploice koje cirkuliu u krvotoku, na taj izazivajui njihovu hiperaktivnost, to, opet, poveava rizik od zaepljenja arterija u kojima postoje naslage holesterola. Verovatnoa dobijanja modanog udara poveava se i oslobaanjem hormona stresa iz adrenalnih lezda6 koje se nalaze iznad bubrega.
Istraivanja pokazuju da je kod pacijenata koji pate od umora, ali ne depresije, rizik od umiranja u roku od dve godine
19
nakon sranog udara za 50% vei nego kod zdravih ljudi.8 Kod pacijenata koji su imali srani udar, a pate od teke depresije verovatnoa da e umreti u roku od dve godine nakon udara vea je za 150% nego kod pacijenata koji su doiveli srani udar, ali ne pate od depresije.9 Ovaj alarmantni porast smrtnosti moe se delimino objasniti fizikim faktorima vezanim za depresiju. Depresija izaziva poremeaj sranog ritma, umanjujui sposobnost srca da kuca bre u toku neke aktivnosti odnosno da kuca sporije u stanju mirovanja.10,11 Ove pretee brojke govore da je pronalaenje adekvatne metode leenja depresije ili umora moda ak vanije od uzimanja pravog leka nakon sranog udara. Kada se dijagnostikuje zaepljenje koronarne arterije, pacijentu se obino operacijom ugradi bajpas kako bi se poboljao protok krvi do srca. Kada se oporave od operacije, pacijenti obino misle da je problem reen i da vie ne moraju da brinu za svoje srce. Kao to sam opisao u svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja, ako se ne koriguje nivo holesterola u krvi, krvni pritisak i zavisnost od duvana, bajpas e se zaepiti za 1-10 godina. Ono to nije bilo poznato u vreme kada sam pisao knjigu Zakoni zdravlja i izleenja jeste da postoji mnogo vaniji faktor od nivoa holesterola, krvnog pritiska i puenja raspoloenje pacijenta kojem je ugraen bajpas. Istraivanja pokazuju da je depresivnost nakon operacije ugradnje bajpasa dobar pokazatelj da e dotina osoba, za jednu do pet godina, ponovo osetiti bolove u grudima i dobiti zaepljenje koje ih je i izazvalo.12 Ta istraivanja pokazuju da je u sluaju ponovnog zaepljenja koronarne arterije depresija mnogo znaajniji faktor rizika od onih dobro poznatih faktora. Jedno drugo istraivanje pokazuje da depresija utrostruuje rizik od obolevanja od neke bolesti srca kod mukaraca koji nikada nisu imali sranih tegoba.13 Ovaj rizik je nezavisan od ostalih poznatih rizika od bolesti srca, ukljuujui puenje, nivo
holesterola u krvi, dijabetes i visok krvni pritisak. Kod starijih osoba, depresija poveava rizik dobijanja koronarnog sranog obolenja. Nedavno je zavreno opseno istraivanje vezano za depresivne mukarce i ene starije od 65 godina. Ovih 4.493 mukaraca i ena, koji nisu bolovali ni od jedne poznate bolesti srca, bilo je analizirano radi utvrivanja prisutnosti simptoma depresije. Neki od njih su pokazivali veliki broj simptoma depresije, dok drugi nisu imali nijedan. Za one koji su pokazivali veliki broj simptoma depresije rizik obolevanja od bolesti srca poveao se za 40%, a rizik umiranja za 60%. Autori ovog istraivanja su zakljuili da meu starijim Amerikancima simptomi depresije upuuju na dodatni rizik obolevanja od koronarne bolesti srca i umiranja od te bolesti.14 Kada su u pitanju dijabetiari, depresija u ogromnoj meri poveava rizik obolevanja od bolesti srca u sluaju ovisnika o insulinu,15 no izgleda da ne poveava rizik kod ena mlaih od 65 godina koje nemaju dijabetes.16
Depresija i rak
ta rei o uticaju depresije na rak, drugi po redu uzrok smrti u SAD? Kada se rak proiri sa prvobitno zahvaenog na ostale organe, u velikom broju sluajeva pacijent umire. Da li e pacijent umreti ili ne i koliko dugo e iveti nakon ulaska u terminalnu fazu bolesti zavisi od nekoliko faktora u koje spadaju: (1) tip raka, (2) mesto gde se proirio, (3) vrsta prepisane terapije i (4) mentalno zdravlje pacijenta.17,18,19 Istraivanja pokazuju da dobro mentalno zdravlje moe da povea anse za izleenje od raka kao to je pokazano u tabeli 3. Dobro mentalno zdravlje moe da sprei negativan uticaj depresije na imuni sistem.20 Jedno istraivanje koje je izvrio Nacionalni institut za starenje u Betezdi (Bethesda), u dravi Merilend, pokazuje da kod osoba starijih od 70 godina koje pate
20
Tabela 3. Depresija poveava rizik dobijanja raka - Dobro mentalno zdravlje moe poboljati anse za izleenje od raka - Depresija slabi imuni sistem u borbi protiv elija raka - Stariji ljudi koji imaju depresiju tokom 6 godina imaju vei rizik od dobijanja raka.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
ja koje mogu ili ne moraju da poveaju rizik od smrti, ali koje svakako umanjuju kvalitet ivota. Ukupno 11 moguih tetnih efekata koje depresija moe da ima na telesne funkcije navedeno je u tabeli 4. Hajde da malo detaljnije razmotrimo ovih 11 telesnih funkcija.
Tabela 4. Uticaj depresije
od hronine depresije najmanje est godina postoji dva puta vei rizik da e oboleti od raka nego kod njihovih mentalno zdravih vrnjaka.21 Ovaj vei rizik se odnosi na sve tipove raka.
- Smanjuje hipokampus - Poveava nivo hormona stresa - Osteoporoza - Hipertenzija (povien krvni pritisak) - Astma - Glavobolja - Fizika nesposobnost, malaksalost - Mogua vea uestanost napada (infarkt, epilepsija) - Neplodnost - Smanjuje nivo polnih hormona - Tekoe u kontrolisanju nivoa eera u krvi kod dijabetiara
Smrtnost
Kada je u pitanju smrt, depresija moe da bude faktor rizika u svim ivotnim dobima, ali to naroito vai za starije odrasle osobe. Jedno estogodinje istraivanje koje je obuhvatilo 5.200 Amerikanaca starih 65 godina i vie bavilo se ispitivanjem veze izmeu simptoma depresije i smrti.24 Rizik od umiranja bio je za 25 do 43% vei meu osobama koje su patile od teke depresije. Dalja istraivanja podataka pokazala su da ak i blai oblici depresije kod odraslih osoba poveavaju rizik od smrti.
21
no pamenje, glavnu funkciju hipokampusa. Ovo istraivanje je, takoe, otkrilo da je i amigdala, deo mozga vezan za emocije, bila manja kod ena koje su ee patile od depresije. Jedan od autora ovog istraivanja, doktor (medicinskih nauka), Ivet L. elin (Y. L. Sheline), izjavila je: Otkrie da depresija smanjuje veliinu pojedinih modanih struktura i da uestale depresivne epizode mogu jo vie smanjiti njihovu veliinu, govori koliko je vano leiti i spreiti depresiju. Adekvatno leenje moe spreiti patnju, obnoviti kvalitet ivota i ograniiti dugotrajno oteenje odreenih delova mozga.
zabrinutost, detaljnije emo razmotriti ovaj vaan hormon. Govoriemo i o tome kako smanjiti nivo kortizola. Ovo znaajno smanjenje (kortizola) takoe moe da u izvesnoj meri ublai efekat starenja mozga.32
Osteoporoza
Re osteoporoza (stanjivanje kostiju) potpuno se odomaila. Od ove bolesti oboli svaka trea ena na svetu starija od 50 godina.33 Iako ova bolest napada naroito belkinje u periodu nakon menopauzue, ona napada i mukarce i ene svih rasa. Prelom kuka predstavlja jednu od najeih i najopasnijih komplikacija osteoporoze, meutim, prelom kime i runih zglobova je takoe uobiajena pojava u ovom procesu stanjivanja kostiju. Verovatno znate jednu ili vie osoba koje su slomile neku kost usled obinog pada. U SAD se svake godine dogodi oko 1,3 miliona preloma povezanih sa osteoporozom. Vie od polovine ena koje su izale iz menopauze imae u toku svog ivota neki prelom nastao zbog osteoporoze. Ovi prelomi mogu umanjiti kvalitet ivota i pripremiti teren za preranu smrt kao posledicu neke komplikacije poput upale plua. Mediji prvenstveno istiu kalcijum kao oruje u borbi protiv stanjivanja kostiju, meutim, ovaj mineral je suvie pojednostavljen, imajui u vidu da zemlje sa najveom potronjom kalcijuma takoe imaju i najvei broj obolelih od osteoporoze na svetu.34 Potpunije informacije o ulozi ishrane i stila ivota na borbu sa ovom boleu nai ete u mojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja. Moda se pitate: Kakve veze ima depresija sa osteoporozom? Istraivanja pokazuju da su one usko povezane. U jednom istraivanju, 24 depresivne ene uporeene su sa 24 mentalno zdrave ene. Prosena starost 41 godina. Prosena gustina kotanog minerala kod depresivnih ena bila je za 6% manja u kimi i za 10 do 14% manja u kuku. Autori ovog istraivanja su zapazili da je doiv-
22
IZLAZ IZ DEPRESIJE
otni rizik od preloma vezanog za depresiju nepobitan.35 Ova zapaanja potvrdilo je jo jedno istraivanje koje je obuhvatilo i mukarce i ene, a bavilo se uporeivanjem onih koji pate od teke depresije sa mentalno zdravim osobama. Ovo istraivanje je pokazalo da je kod depresivnih pacijenata dolo do znaajnog gubitka kotane mase u toku dvogodinjeg perioda. Stepen gubitka kotane mase bio je vei kod depresivnih mukaraca nego kod depresivnih ena. Iako ovo novo istraivanje pokazuje prilino iznenaujuu vezu izmeu dva na prvi pogled nevezana sistema u naem telu mozga i kostiju ini se da je Solomunu jo pre vie od 2.500 godina bila otkrivena ova vezu. Tri od velikog broja njegovih izreka navedene su u tabeli 5.37
Tabela 5. Izreke o mozgu i kostima Vid oinji veseli srce, dobar glas goji kosti. Prie Solomunove 15,30 Ljubazne su rei sae meda, slast dui i zdravlje kostima. Prie Solomunove 16,24 Srce veselo pomae kao lek, a duh alostan sui kosti. Prie Solomunove 17,22 (Biblija, Stari zavet)
Tabela 6. Depresija moe da povisi va krvni pritisak Rizik od dobijanja hipertenzije kod 3,310 depresivnih i stalno zabrinutih osoba: Grupa
Mukarci ene (bela rasa) ene (crna rasa)
godine, bilo bi razumno oekivati razliite zdravstvene probleme, ukljuujui tu i stil ivota i faktore rizika. Otkrio sam da, ako elim da na pravilan nain leim nekog pacijenta od visokog krvnog pritiska, moram najpre da odredim uzrok njihove depresije i zabrinutosti pa tek onda da pokuam da im ponudim trajno reenje za njihov problem.
eer u krvi
Dalekosene posledice depresije mogu se videti i u borbi sa dijabetesom kod insulin zavisnih pacijenata. Istraivanja pokazuju da je eer u krvi tee kontrolisati kada je pacijent koji boluje od dijabetesa pored toga i depresivan, zabrinut ili se nalazi pod jakim stresom.39 Na primer, odreene terapije oputanja koje se prepisuju za svakodnevno praktikovanje u kui mogu da pomognu u sniavanju nivoa eera u krvi kod pacijenta koji nije depresivan. Meutim, terapija relaksacije ne utie na nivo eera u krvi dijabetiara koji pati od depresije ili se nalazi pod stresom. Depresija onemoguava delovanje ove terapije. Kao i u prethodno pomenutom istraivanju, ovo istraivanje potvruje da je najbolji pristup pronai i leiti uzrok depresije.
Hipertenzija
etvrta telesna funkcija u tabeli 4 na koju utie depresija jeste krvni pritisak. Od hipertenzije (visokog krvnog pritiska) pati svaki esti Amerikanac. Ona, vie od svega ostalog, doprinosi stvaranju naslaga i zaepljenju glavnih arterija u naem organizmu. Iako postoje mnogi drugi uzroci visokog krvnog pritiska, depresija i stres se najvie istiu meu njima. Mnogi depresivni pacijenti su stalno zabrinuti, a ta konstantna zabrinutost (anksioznost) je mentalni poremeaj povezan sa depresijom. Kombinacija depresije i zabrinutosti u velikoj meri poveava rizik od hipertenzije, kao to je prikazano u tabeli 6.38 U ovom istraivanju koje je obuhvatilo vie od 3.000 ljudi, starosti od 25 do 64
Astma
Astma je na estom mestu na listi bolesti koje se pogoravaju pod uticajem depresije. Depresivnije odrasle osobe i one koje su pod veim stresom imaju dva puta veu ansu da obole od astme.40 U stvari, ini se da depresija i zabrinutost u
23
najveoj meri doprinose pojavi astme, naroito kod nepuaa. Adekvatna kontrola stresa i leenje depresije mogu ne samo da spree nastanak astme, ve i da potpomognu kontrolisanje pogoranja kod onih koji ve imaju ovu bolest.
Glavobolja
Dva do tri procenta Amerikanaca ima hroninu glavobolju praenu napetou koja izaziva bol u obe strane glave i vratu, koji moe da traje od pola sata do nekoliko sedmica. Jedno istraivanje pokazuje da je skoro polovina onih koji se ale na hroninu glavobolju i napetost depresivna i stalno zabrinuta. Mnogi pacijenti koji imaju glavobolje ne pokazuju vidljive znake depresije i zabrinutosti i lekar ih uoi tek nakon razgovora i procene, kako kae vodei pisac dr. Lipik (G. Lipchik) sa univerziteta Ohajo (Ohio University).41 Mnoge od pacijenata obuhvaenih istraivanjem koje je sproveo dr. Lipik glavobolja je muila toliko dugo vremena da nisu mogli da se sete koji simptom im se prvi javio - glavobolja ili depresija. Stoga oni koji su sprovodili ovo istraivanje nisu mogli da odrede da li su se psiholoki problemi javili pre nego to su poele glavobolje ili su nastali kao posledica glavobolja. Ja sam u svojoj lekarskoj praksi otkrio da odgovarajui reim leenja esto doprinosi otpunom prestanku glavobolja. Upravo to sam rekao Edu Harisu, naem pacijentu sa poetka ovog poglavlja.
vremenskog perioda tokom kojeg stariji ljudi nee biti onesposobljeni.44 Dakle, leenje ak i blaeg oblika depresije kod starijih osoba moe spreiti njihovo propadanje, tako to e se prekinuti kruna iterakcija izmeu progresivne spirale depresije i fizikog propadanja. To da li je starijoj osobi potrebna kuna nega moda je vie vezano za mentalno nego za fiziko zdravlje. Rizici od onesposobljenosti sa kojima se suoavaju starije osobe prikazani su u tabeli 7.
Tabela 7. Depresija meu starijim osobama - Dovoljan je samo jedan simptom depresije da bi se rizik od onesposobljenosti poveao. - to je vie simptoma, vei je i rizik. - Leenjem simptoma rizik se smanjuje. - Leenjem ak i blagog oblika depresije taj rizik se moe smanjiti.
Napadi
Kao to je svima poznato, jo uvek nismo otkrili sve naine na koje depresija moe da utie na fiziko zdravlje. Osim toga, neke od bolesti koje smo naveli kao posledicu depresije mogu biti indirektna posledica neeg drugog. Na primer, kao to je ranije reeno, preterana koliina kortizola, kojeg lue adrenalne lezde kao odgovor na depresiju, moe da izazove osteoporozu i visok krvni pritisak. Meutim, jedna stvar je jasna depresija je usko povezana sa mnotvom fizikih bolesti i simptoma. Potrebno je jo detaljnije istraivati ove mnogobrojne ostale veze. Na primer, stariji odrasli ljudi koji su depresivni imaju est puta vee anse da dobiju epileptine napade od njihovih srenijih vrnjaka.45 Ovo otkrie ukazuje na to da, bar u nekim sluajevima, neki trei faktor moe da bude osnovni uzrok i depresije i epileptinih napada.
Fizika onesposobljenost
Oko 20% starijih osoba pokazuje neke znake depresije. Ako inae zdrave osobe starije od 70 godina pokazuju makar samo jedan simptom depresije, postoji vea verovatnoa da e u naredne etiri godine postati onesposobljene.42,43 to je vei broj simptoma (lista simptoma se nalazi u 1. poglavlju), vei je i rizik. Istraivanja pokazuju da je prevencija i leenje simptoma depresije moda jedan od najefikasnijih naina intervencije, iji je cilj smanjenje fizikog propadanja i produavanje
24
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Tabela 8. Oblici ponaanja pod uticajem depresije - Ometa uenje i izglede za zaposlenje - Poveava anse da ete imati problematinu decu - Ovisnost o nikotinu - Alkoholizam - Samoubistvo
Studentima nezavisno od uzrasta koji pate od depresije veoma je teko da pravilno funkcioniu u koli i drutvenom okruenju. Stariji studenti i odrasli ljudi koji pate od depresije, koja bi se mogla svrstati u onu izmeu srednjeg i jaeg intenziteta, obino izostaju iz kole, odnosno sa posla. Depresija moe da sprei studente da uspeno zavre kolovanje i da im otea da pronau i zadre posao u svetu odraslih. Ako se ipak zaposle, obino taj posao ne obavljaju kako treba. Konano, izostajanje sa posla i neadekvatno obavljanje istog pogubno utie na njihovo trenutno zaposlenje i izglede za neki budui posao. Na alost, depresija se danas mnogo ee javlja meu mladim ljudima u naem drutvu. to je osoba mlaa u trenutku kada zapadne u depresiju, to je vea verovatnoa da e ova bolest umanjiti njenu sposobnost uenja i na kraju krajeva izglede za zaposlenje. U jednom istraivanju koje je obuhvatilo 500 depresivnih 30ogodinjaka, 43% je bilo u depresiji pre svoje 22. godine ivota ili u ranoj mladosti. Kod mukaraca i ena koji su patili od depresije u ranoj mladosti postojala je
25
vea verovatnoa da e ostati neoenjeni, odnosno neudate i manja verovatnoa da e zavriti fakultet. Kod ena koje su patile od depresije u ranoj mladosti postojala je dva puta vea verovatnoa da e ostati bez fakultetske diplome nego kod onih ena koje su patile od depresije u kasnijem dobu. Ne samo da je ovo verovatno ograniilo izbor posla, ve je umanjilo i godinji prihod u periodu do 30. godine ivota. Oigledno je da je, kada se depresija javi u ranijim godinama, ak mnogo vanije pronai uzrok i adekvatno ga leiti.
Problematina deca
Depresivne majke imaju vee anse da imaju problematinu decu, kao to je opisano u tabeli 10.
Tabela 10. Deca depresivnih majki obino imaju: - Slabu vetinu govora - Drske stavove - Vie problema u ponaanju
bolje su prola na testu inteligencije i jezikih sposobnosti i vie su pomagala svojim mamama u sklanjanju igraaka. Negativan uticaj klinike depresije bio je, ini se, donekle oslabljen kada je depresivna majka usto i oseajna. Glavni autor ovog istraivanja upozorava: Jedna stvar na koju ono to smo otkrili ukazuje jeste da bi bilo dobro da se oni koji pokuavaju da pomognu depresivnim majkama sa malom decom, osim na samu depresiju, usredsrede i na neke druge faktore. Nedostatak majinske oseajnosti i lo odnos izmeu majke i deteta vre negativan uticaj, naroito u porodicama u kojima depresivna majka ne osea podrku drutvenog okruenja i pod stalnim je stresom zbog finansijskih potekoa.
Ovisnost o nikotinu
Jedna od moguih posledica depresije je ovisnost o nikotinu. Ljudi kod kojih je dijagnostikovan tei oblik depresije imaju tri puta vee anse da postanu puai.49 To (da depresivna osoba pone da pui) se obino deava u periodu adolescencije. Ipak, imamo dobru vest. Kada depresivni puai ree da odbace ovu tetnu naviku, nisu nita manje uspeni u tome od svojih vrnjaka koji ne pate od depresije.50 O tome kako uspeno proi kroz taj teak proces odvikavanja od puenja moete proitati u 16. poglavlju knjige Zakoni zdravlja i izleenja.51
U jednom istraivanju na Univerzitetu u Severnoj Karolini koje je obuhvatilo 1.215 majki i njihove dece,48 55% majki nikada nije patilo od depresije, 38% su ponekad bile depresivne, a 8% je patilo od klinikog oblika teke depresije. Trogodinja deca kliniki depresivnih majki nisu htela mnogo da sarauju i ispoljavala su vie problema u ponaanju od dece majki iz druge dve grupe. Ova deca su imala i loije rezultate na testu kojim se ocenjivao jezik izraavanja i verbalno razumevanje. Deca onih majki koje nikada nisu patile od depresije imala su najbolje rezultate, dok su rezultati dece ije su majke bile ponekad depresivne, ali nisu patile od tekog oblika depresije bili negde izmeu druge dve grupe. Na sreu, depresija kod majke nije bio jedini faktor koji odreuje rezultat kod deteta. Deca oseajnih mama koje potuju svoju decu, podravaju ono to ona rade i koje se ne meaju bez potrebe,
Ovisnost o alkoholu
Mnogi ljudi koji su u nekom periodu svog ivota mnogo puili ili pili moraju da izbegavaju sredinu koja podrava konzumiranje alkohola i cigareta. Veoma je vano da shvate da kada se odbaci bilo koja tetna navika koja izaziva zavisnost, uvek postoji mogunost da joj se ovek ponovo vrati. Da ne bi dolo do toga, bivi alkoholiar ne bi smeo sebi dozvoliti da popije u drutvu ak ni samo jedno pie, ve se mora potpuno uzdravati od alkohola.
26
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Depresija moe da oduzme oveku moralnu snagu koja mu je potrebna da bi pobedio bilo kakvu vrstu zavisnosti. Jedno istraivanje obavljeno na ljudima koji su leali u bolnici zbog ovisnosti o alkoholu pokazalo je da su se nakon leenja depresivni pacijenti tri puta bre vraali staroj looj navici od onih koji nisu patili od tekog oblika depresije.52 Ipak, neki pacijenti nisu ponovo poeli da piju. Ova injenica ohrabruje i ne prua mnogo mogunosti za izgovor onima koji se bore protiv zavisnosti. Lekovi protiv depresije nisu pomogli. Depresivni pacijenti koji su uzimali lekove protiv depresije vraali su se svojim loim navikama gotovo u isto vreme kada i depresivni pacijenti koji nisu pili lekove. Ova injenica ponovo istie potrebu da lekari u svom pristupu ovoj bolesti odu dalje od pukog prepisivanja lekova i pokuaju da pronau i lee uzrok depresije.
Danas je samoubistvo etvrti po redu uzrok smrti meu onima izmeu 10 i 15 godina, a trei po redu uzrok smrti meu mladima izmeu 15 i 25 godina.57 Broj mladih od 10 do 20 godina koji poine samoubistvo dramatino se poveao u poslednjih 50 godina.58,59 Iako se ovakve nesree deavaju u svim starosnim grupama, depresivni adolescenti i stariji ljudi izvre samoubistvo mnogo ee nego sve ostale starosne grupe. Ovo nije problem samo na Zapadu. Broj samoubistva je u nekim zemljama u razvoju poput ri Lanke naroito samoubistvo trovanjem pet puta vei nego na Zapadu.60 Istraivanja pokazuju da filmovi, odreene vrste muzike i vesti na televiziji esto izazivaju depresiju i podstiu elju za samoubistvom. Bolesti depresije (ukljuujui i oblik teke depresije) predstavljaju glavni uzrok samoubistva i prisutne su u oko 35% svih sluajeva samoubistva.61 Dalje, to je depresija tea, vei je i rizik od samoubistva. U sluajevima depresije koja je dovoljno ozbiljna da se pacijent smesti u bolnicu, ak 15% e na kraju uspeti da izvri samoubistvo.62 Rizik od samoubistva se poveava kada se depresija ne lei na odgovarajui nain. U istraivanju koje se bavilo ljudima koji su patili od tekog oblika depresije, a koji su izvrili samoubistvo u toku jedne kalendarske godine u Finskoj, 45% se leilo na psihijatriji u vreme kada se ta nesrea dogodila. Oigledno je da veina ovih pacijenata nije bila adekvatno leena od depresije. Vie od polovine samoubistava poinile su depresivne osobe koje se uopte nisu leile. Ovo zapaanje istie neophodnost pravilnog i pravovremenog leenja depresivnih osoba. Istraivanja pokazuju da postoji mnogo faktora koji utiu na poveanje rizika od samoubistva. Njih etrnaest prikazano je u tabeli 12.63,64,65,66,67,68,69 Prouavajui ovu listu, primetiete da se neki od ovih faktora rizika ne mogu promeniti, kao to su pol, sluajevi samoubistva u porodici i neki gubitak koji je iza-
27
Tabela 12. 14 faktora rizika od samoubistva - Muki pol - Razliite mentalne bolesti - Zloupotreba alkohola i droga - Prethodni pokuaji samoubistva - Sliajevi samoubistva u porodici - Odbijanje da se potrai pomo - Stresni dogaaj u ivotu - Ozbiljna fizika bolest - Godinjica gubitka neke drage osobe - Povlaenje - Homoseksualnost - Hevi metal muzika - Anomalije u fizikom izgledu - Pristup smrtonosnim sredstvima, kao to je oruje
podlonija samoubistvu nego osoba koja ne pati ni od kakve mentalne bolesti. Ova bolest je objanjena u Dodatku V.
zvao stres. Na sreu, neki se mogu promeniti, kao to su nespremnost da se trai pomo, izbor muzike, upotreba alkohola ili droge i poremeaj po pitanju spoljnog izgleda. Pravilno tretiranje ovih faktora predstavlja osnovu leenja i ozdravljenja. Ispitajmo neke od ovih faktora rizika.
Pol
Mukarci imaju etiri puta vee anse da izvre samoubistvo. ene imaju etiri puta vee anse da budu depresivne i etiri puta vee anse da pokuaju samoubistvo,70 to znai da mukarci koji pokuaju da oduzmu sebi ivot imaju 16 puta vee anse da u tome uspeju.71
28
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Mediji konstantno podstiu umereno konzumiraje alkohola. Naii ete na toliko izvetaja i istraivanja koja pokazuju da alkohol u manjim koliinama smanjuje rizik od sranog udara, no udno je to da kada se objave istraivanja poput ovoga koje je obavio dr. Kesler, mediji ute kao zaliveni. Oni ne objavljuju da umereno konzumiranje alkohola ne samo to poveava rizik od smrti samoubistvom, ve i ubistvom, nesrenim sluajem, izazvanu rakom, hepatitisom C i gomilom drugih uzroka. Rizik od samoubistva kod onih koji umereno konzumiraju alkohol objanjen je u tabeli 13.
Tabela 13. Osobe koje umereno konzumiraju alkohol imaju povean rizik od samoubistva
Kako mediji mogu da ute o ovim oiglednim tetnim posledicama, dok pokuavaju da ubede ljude u korisnost potencijalno smrtonosne supstance za koju postoje vrsti dokazi da predstavlja trei po redu uzrok smrti u Americi?76 Da nije po sredi novac koji se dobija od reklama? Detaljnije o opasnostima umerenog konzumiranja alkohola moete itati u knjizi Zakoni zdravlja i izleenja.77 Ovaj vaan podatak o alkoholu i samoubistvu naglaava znaaj zakonodavne politike. Mnoge drave su mudro postupile pomerivi starosnu granicu za legalno konzumiranje alkohola sa 18 na 21 godinu, ali neke grupe zahtevaju od savezne vlade da trai ponitenje ove odluke. Istraivanja pokazuju da bi, ako bi se ta odluka ponitila, godinje bilo oko 125 samoubistava vie meu mladima starim izmeu 18 i 20 godina, koji ne bi ni pokuali da oduzmu sebi ivot da im nije dozvoljeno da konzu-
miraju alkohol.78 Osim to alkohol odnosi mnoge ivote putem samoubistva, on to ini i putem ubistva i nesrenih sluaja u ovoj istoj starosnoj grupi. Moda se pitate: Ako alkohol nije dobar za jednog 20-ogodinjaka, zato je dobar za nekog ko ima 21 ili 40 ili ak 70 godina? Smatram da je vano pouavati svaku generaciju da objektivno ispita prednosti uzdravanja od alkohola. To znanje moe u mnogome doprineti smanjenju bede, bolesti i smrti irom sveta. Alkohol nije jedina supstanca koja menja stanje uma, a koja poveava rizik od samoubistva. U 6. poglavlju spominjemo da lekovi antidepresivi poput SSRI (select serotonin reuptake inhibitors, to je grupa antidepresivnih lekova ije se dejstvo sastoji na inhibiciji ponovnog preuzimanja serotonina, prim.red.) pa ak i biljka Kava-Kava poveavaju mogunost samoubistva, no nedavno obavljena istraivanja pokazuju da i neki stimulativne droge isto toliko poveavaju rizik od samoubistva.79 U 9. poglavlju emo istraivati ovu vezu u sluaju frontalnog renja mozga. Svima treba preporuiti uzdravanje od supstanci koje menjaju stanje uma, a naroito onima kod kojih su prisutni jo neki faktori rizika kada su u pitanju depresija i samoubistvo.
29
omoguava depresivnoj osobi da upravlja njima. Ja prvo utvrdim da li ove pacijente zanima budunost. Beznadenost je onaj element depresije koji se najee vezuje za suicidno ponaanje.80 Ja ne pokuavam da odvratim ove pacijente od njihovih suicidnih misli, ve ih razuveravam i nudim im nadu. Ova ponuda se zasniva na mogunosti da pronau i lee osnovni uzrok suicidnih misli i na efikasnosti prilagoenih programa leenja. Nakon razgovora sa pacijentom, ako sam uveren da postoji veliki rizik od samoubistva, ja interveniem idui ak dotle da, ako je potrebno, smestim pacijenta u bolnicu protiv njegove volje. esto je potrebno odmah reagovati kako bi se spreila smrt depresivne i suicidne osobe. Mnoge suicidne osobe nee svojevoljno potraiti pomo, ve e neko drugi morati da intervenie u njihovo ime. Njihovi razlozi mogu biti razni i kreu se od beznaa do straha. Neki mogu da pou od pogrene pretpostavke da se njihovo stanje ne moe leiti ili se moda plae da e im ljudi staviti etiketu na kojoj pie mentalno bolestan ili suicidan. Drugi se moda plae finansijskog kraha zbog trokova leenja. Neki drugi se, pak, nalaze u nekoj vrsti drutvene izolacije, bez prisnih prijatelja ili lanova porodice koji bi prepoznali promene u njihovom mentalnom stanju. Izolacija poveava rizik od samoubistva kod onih ljudi koji ive sami, koji nisu u braku ili se esto sele.81 Najvanije je da depresivne i suicidne osobe dobiju pomo koja im je potrebna. Njihovi prijatelji i lanovi porodice moraju sa ljubavlju i nenou insistirati da se ta pomo nae kako bi se spasao ivot.
su osetljivi na samoubistvo. Stopa samoubistva meu mukarcima bele rase starijih od 84 godine est puta je vea od stope samoubistva za celokupnu populaciju uopte.82 Starost i bolest se esto udrue sa depresijom, podstiui tako suicidne misli. Osobe kojima je dijagnostikovan rak, koje su preivele infarkt83 ili one koje su onesposobljene zbog neke bolesti suoavaju se sa veim rizikom od samoubistva.84 Ovakve osobe esto oseaju da za njih nema nade ili da su potpuno bezvredne. Njih treba leiti ne samo od fizike bolesti nego i od depresije. Duhovna sredstva su veoma znaajna za takve osobe. Naroito je vano da oni koji su pretrpeli neki gubitak ili su imali neku drugu stresnu situaciju u ivotu proitaju 7. poglavlje, Stres i zabrinutost.
Homoseksualnost
Homoseksualnost je faktor koji je prisutan u mnogim pokuajima samoubistva. Kod odraslih mukaraca koji su bili u vezi sa osobom istog pola (bilo da su biseksualci ili homoseksualci) postoji pet puta vea verovatnoa da e pokuati da izvre samoubistvo nego kod mukaraca heteroseksualaca.85 Srednjokolci koji su homoseksualci, biseksualci ili koji nisu sigurni kako su orjentisani imaju tri puta vee anse da pokuaju da izvre samoubistvo od svojih vrnjaka heterseksualaca.86
Muzika
Jedno istraivanje koje je obuhvatilo 121 srednjokolca sa srednjeg zapada pokazalo je da je 75% devojica koje su sluale hevi metal muziku razmiljalo o samoubistvu u poreenju sa 35% onih koje su sluale neku drugu vrstu muzike. Skoro 50% deaka koji su sluali hevi metal muziku razmiljalo je o samoubistvu u poreenju sa 15% onih koji su sluali muziku u kojoj nema elemenata hevi metal muzike.87 Nasuprot tome, pokazalo se da ozbiljna muzika poboljava raspoloenje, i iz sub-
30
IZLAZ IZ DEPRESIJE
jektivnog i iz objektivnog ugla. Ovu temu istraujem u 5. poglavlju koje govori o tome kako stil ivota moe da pomogne u leenju depresije.
Spoljanji izgled
Mi smo deo drutva koje ceni privlano lice i telo, a ismeva ono to smatra neprivlanim. Ovakav stav moe da objasni zato su ene sa prekomernom telesnom teinom i mukarci sa nedovoljnom telesnom teinom skloniji depresiji i suicidnim mislima. Ljudi koji se oseaju depresivno esto su impulsivni i jedu prevelike koliine kalorine hrane u nadi da e se oseati bolje.88 Jedno obimno istraivanje koje je obuhvatilo vie od 40.000 odraslih stanovnika SAD otkrilo je da gojazne ene imaju za 26% vee anse da razmiljaju o samoubistvu i da kod njih postoji za 55% vea verovatnoa da su u protekloj godini pokuale da izvre samoubistvo nego to je to sluaj sa enama normalne telesne teine.89 Kod mukaraca imamo obrnutu situaciju. Mravi mukarci imaju za 80% vee anse da razmiljaju o samoubistvu nego oni normalne telesne teine. Kod njih je, takoe, postojala za 77% vea verovatnoa da su ve pokuali da izvre samoubistvo. Autor ovog istraivanja, dr. Majls Fejt (Myles Faith), izjavio je da postoje mnoge predrasude usmerene protiv gojaznih ljudi, naroito ena, tako da po mom miljenju gojaznost (za ene) predstavlja veliki rizik kada je u pitanju depresij. S druge strane, on kae da zapadna kultura vie ceni izrazito muevne, miiave mukarce od onih sitnije telesne grae, te da, po njegovom miljenju, neki mravi mukarci mogu smatrati sebe goljavim ili slabiima, to moe umanjiti njihovo samopotovanje i poveati rizik od depresije. Kada osoba nije zadovoljna svojim fizikim izgledom i te svoje nedostatke smatra fizikim anomalijama, moemo govoriti o dismorfinom obolenju. Ovaj problem postaje sve uestaliji i poinje da mu se
pridaje sve vie panje. Iako moe biti zabrinjavaju i kod odraslih osoba, posebno je poguban za tinejdere i adolescente. U nekim ozbiljnijim sluajevima, ovaj problem moe prerasti u anksiozni ili stresni poremeaj, a to je ve mentalno obolenje. Ovako nezdrava i preterana opsednutost zapravo nepostojeim ili, pak, neznatnim fizikim nedostacima, kod tinejdera dovodi do depresije, izolacije pa ak i samoubistva.90 Osobe koje pate od ovog poremeaja gotovo neprestano razmiljaju o svom izgledu i stalno se gledaju u ogledalo. Tako se poveava rizik od poremeaja u ishrani, kao to su anoreksija (odbojnost prema hrani) ili bulimija (osoba jede, pa posle samu sebe tera na povraanje). Pokazalo se da ovi poremeaji poveavaju rizik od samoubistva.91
Zakljuak
Posle ovakvih informacija, svima bi trebalo da bude jasno da e pronalaenje i pravilno leenje uzroka depresije otkloniti ogroman teret tuge i bede i sauvati mnoge ivote. Milioni ljudi koji sada pate mogli bi ponovo da ive punim ivotom uspenim i produktivnim, bez patnje i bolesti. Meutim, oni prvo moraju da nau pomo koja im je potrebna i zaponu odgovarajui program leenja. Ima nade. Naalost, nema svaka pria srean zavretak. Da li ste se pitali ta se dogodilo sa Edom Harisom o kome sam vam priao na samom poetku ovog poglavlja? Doao je samo na jo jedan razgovor. Preporuio sam mu izuzetno uspean program leenja, ali je njemu bilo neprijatno i nije hteo da prihvati dijagnozu tekog oblika depresije. Posle toga, Ed vie nikada nije zakazao pregled kod mene da bih mogao da primenim taj program koji sam mu preporuio. Iz nekih drugih izvora sam saznao da on jo uvek ima jake glavobolje koje zahtevaju sve vee doze narkotinih lekova. Izgledi za Eda nisu ba dobri. On sada ivi jednim bednim ivotom ovisnika o narkoticima, ne znajui tano kakve jo tete
31
njegova depresija moe da mu nanese. I dalje ne eli da veruje da on, u stvari, pati od tekog oblika depresije koja ukljuuje oseaj neke praznine u ivotu i nie vrednosti samog oveka. Ova pria nema srean kraj. Ed ne moe da poveruje da bi preuzimanje line odgovornosti i primena odgovarajueg programa leenja otklonila ne samo nje-
gove mentalne simptome, ve i one fizike. On bi, uz malo (uloenog) napora, mogao da otkloni mnoge od simptoma koji komplikuju njegov ivot: umor, tekoe sa spavanjem i koncentracijom i glavobolje. Nastavite da itate da biste saznali ta Ed i toliko mnogo drugih ljudi treba da uini kako bi se oslobodili depresije i njenih tetnih posledica.
3. poglavlje
ta izaziva depresiju?
Kada je prvi put dola u moju ordinaciju, Tanja mi je rekla da je umorna od toga da bude umorna. Prola je ovakav rutinski pregled ve mnogo puta pre toga. Kada se nije oseala dobro, obino je odlagala odlazak kod lekara, nadajui se da e se problemi reiti sami od sebe. No, kada je na kraju neki simptom postao takav da je morala da obrati panju na njega, nerado je zakazala pregled kako bi pronala doktora koji bi mogao odmah da je primi. U poslednje dve godine, posetila je mnoge doktore zbog ovih simptoma, ali je zbog svog odlaganja bila primorana da prihvati bilo koji hitan pregled za koji je postojao slobodan termin. U veini sluajeva, pregled se nije razlikovao od prethodnih i zavrio bi se tako to bi joj doktor prepisao neki lek. Rekla mi je da je suvie zauzeta da bi unela sve te komplikovane promene u svoj ivot, kao to su promena naina ishrane, vie fizikih vebi i uzimanje odmora s vremena na vreme. Lake je uzeti lek. Kada dijagnostikuju depresiju, lekari danas gotovo automatski prepiu pacijentu neki lek. To je tipina praksa i moe da pomogne u leenju depresije. Ona, takoe, moe da povea rizik od samoubistva, ali ne mora nuno da bude i propusnica za ivot bez depresije. Jednostavno reeno, lekovi mogu da izlee simptome depresije, ali ne uspevaju da izlee njen osnovni uzrok. Tokom prve posete, Tanju je oito boleo stomak. Bila je povijena unapred i obema rukama je obuhvatala svoj struk. Budui da je bila novi pacijent, Tanja jo uvek nije poznavala moj metod leenja. Oigledno je oekivala da joj dam neto protiv bolova pre nego da je uim kako da dobije psihiki podstrek. Medicinska kola naglaava koliko je vano nikada ne dati nekome lek protiv bolova u stomaku bez obzira koliko je taj bol jak pre nego to se obave detaljna ispitivanja. Zato? Lek moe da zamaskira bol i u mnogome otea lekaru da odredi uzrok. Postoji itav niz razliitih uzroka za ovu uobiajenu bolest. Isto vai i za depresiju. Lekovi antidepresivi, poput lekova protiv bolova, mogu ukloniti simptome, ali oteavaju lekaru da odredi uzrok depresije. Ako se uzrok bola u stomaku ili depresije ne otkriju, bol u stomaku esto nee prestajati, ve e se ponovo javiti ili postati jo jai. Osim toga, bol nije uvek vezan za ono to se moe initi najoiglednijim uzrokom. Stoga mi prvo postavljamo pitanja da bismo shvatili o emu je re. Na kraju sam otkrio da Tanjin bol nije direktno vezan za deo tela koji je tako paljivo titila. Po definiciji, teak oblik depresije obuhvata kombinaciju simptoma, ali dijagnostikovanje simptoma ne odreuje uzrok bolesti. Da bi se pronalo dugotrajno reenje, neophodno je utvrditi uzroke depresije i sistematino leiti svaki od njih. Na alost, kao to je Tanja zapazila, taj proces obino nije tako jednostavan kao prepisati lek. Poput veine hroninih bolesti, depresija je jedna sloena bolest i predstavlja rezultat meusobnog delovanja vie razliitih faktora. Najefikasnije metode leenja na irokom frontu napadaju svaki uzrok koji se moe odrediti.
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
33
Tabela 2. Nepromenljivi faktori rizika za depresiju - Genetika - Godine ivota - Pol - Etnike razlike - Depresija preleana u periodu adolescencije - Istorija depresije u porodici
Postoji osam glavnih faktora koji mogu ili prouzrokovati depresiju ili u velikoj meri tome doprineti. Ovi faktori su klasifikovani u tabeli 1, koja nam daje okvir koji emo koristiti u istraivanju komplikovanih osobina depresije i njenog leenja.
Tabela 1. Faktori koji mogu uzrokovati ili poveati rizik od dobijanja depresije - Nepromenljivi faktori - Faktori povezani sa ishranom - Socijalni faktori - Drugi faktori vezani za nain ivota - Medicinski uslovi - Neizbalansirana elektrina aktivnost mozga - Neuobiajevi uzroci depresije - Nedokazani uzroci depresije
ove poznate, nepromenljive faktore, imajte na umu dve stvari. Prvo, moda ste nasledili sklonost ka depresiji koja nikada nije primeena ni kod jednog bliskog lana porodice. Drugo, u depresiju moe da zapadne svako ukljuujui i one koji nemaju nijedan od ovih nepromenljivih faktora. Ljudi ponekad zanemaruju injenicu da poznavanje sopstvenih faktora koji se ne mogu modifikovati moe da ih na vreme upozori i pomogne im da spree ovu bolest. Trideset grama prevencije vredi isto koliko i 450 grama leenja. Tanja je pronala mnogo trajnije reenje za mnoge od svojih simptoma i sada smatra da je zdravije opredeliti se za stil ivota koji smanjuje rizik od depresije i komplikacija koje ona moe izazvati nego ih privremeno izleiti lekovima.
Genetika
Vano je istai da nasleene sklonosti (nazvane genetika) mogu pripremiti teren za depresiju. Meutim, samo nasledni faktor, bez nekih drugih faktora, nije uvek dovoljan da bi izazvao depresiju. Ljudi koji imaju naslednu sklonost ka depresiji mogu izbei ovo stanje obraajui panju na druge faktore rizika. Jedna od primena genetike je da identifikuje posebne gene koji su vezani za svako postojee patoloko stanje. Naalost, izgleda da ne postoji nijedan jedini gen koji je odgovoran za sklonost ka depresiji.1 Vea je verovatnoa da viestruki geni igraju razliite uloge u pripre-
34
IZLAZ IZ DEPRESIJE
manju terena za depresiju, pri emu su stil ivota i drugi faktori glavni igrai. U irem smislu, genetika je odgovorna i vezana za nae etnike korene. Uprkos tome, iako postoji veza izmeu gena i ovih tzv. demografskih faktora kada su u pitanju drutveni faktori i pol vani drutveni faktori takoe imaju svoju ulogu. Pogledajmo u sledeem odseku ove faktore zajedno sa faktorom godina ivota.
injenice navedene na ovoj slici su zapanjujue. Poruka je jasna. Moramo jasno i glasno rei da omladina predstavlja visokorizinu grupu kada je u pitanju depresija, a posledice njihove depresije veoma su ozbiljne. Vidimo da ta brojka kod adolescenata dostie 20%, ukazujui na to da mladi odrasli ljudi pate od ovog poremeaja skoro isto koliko i stariji odrasli.2 Adolescenti koji su depresivni posebno su skloni neemu to predstavlja verovatno najtraginiju posledicu depresije samoubistvu. Broj pokuaja samoubistva najvei je u periodu adolescencije. Zaprepaujuih 14% adolescenata starih do 15
godina priznaje da je pokualo da izvri samoubistvo.3 Tinejderke i mlade ene su sklonije depresiji od mukaraca.4 Iako se ne moe rei da su tipini za celokupno stanovnitvo SAD, nedavno dobijeni podaci za Los Aneles veoma su zabrinjavajui. Istraivai su tokom pet uzastopnih godina prouavali 155 mladih ena izmeu 17 i 18 godina. Skoro 50% ovih ena imalo je bar jedan napad teke depresije u tom relativno kratkom vremenskom periodu.5 Izgleda da su tekoe u koli ili ljubavni problemi poveali rizik od depresije kod pripadnika ove visokorizine starosne grupe. U upravo navedenom istraivanju koje su obavili Emsli (Emslie) i kolege, ispostavilo se da su uenici afriko-amerike i juno-amerike etnike grupe mnogo depresivniji od uenika bele rase.6 To je u otroj suprotnosti sa statistikim podacima za starije odrasle kod kojih, ini se, rasna pripadnost nema nikakvog uticaja na depresiju.7 Pol je neto drugo. ak i u odraslom dobu, kod ena postoji vei rizik od depresije.8 Primeeno je da ene pate od teke depresije izmeu dva i tri puta ee od mukaraca.9 Istraivanja na internacionalnom nivou pokazuju da kod velikog broja ovih ena depresija nije posledica delovanja iskljuivo kulturnog faktora. Dok pol i kultura ne objanjavaju sve statistike podatke, cifre jasno ukazuju na injenicu da u mnogim narodima, uz neznatne izuzetke, ene pate od depresije ee nego mukarci.10
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
35
jednom istraivanju. Meu ljudima koje su prouavali, skoro dve treine onih koji su patili od depresije kao adolescenti bili su depresivni i u odraslom dobu.11
genetske ili metabolike sklonosti jedne osobe esto nisu poznate, treba da izaberemo najraznovrsniju moguu ishranu. Neke od oblasti vezanih za ishranu koje mogu izazvati ili poveati rizik od depresije nabrojane su u tabeli 4.
Tabela 4. Faktori ishrane koji utiu na mentalno zdravlje - Serotonin - Omega-3 masti - Folna kiselina - Vitamin B12 - Homocistein - Zastupljenost proteina u ishrani i rani pubertet
Ishrana
Ishrana ima tako dalekosean uticaj na ovekov metabolizam da uopte ne iznenauje to to postoje mnoge veze izmeu onoga to jedemo i rizika od obolevanja od depresije. Meutim, poto svi mi imamo razliito genetsko poreklo i ivimo u razliitim sredinama, naa osetljivost na uzroke depresije vezane za ishranu varira od osobe do osobe. Dakle, neke oblasti koje sam svrstao u kategoriju vezano za ishranu moda e zahtevati prisustvo odreenog genetskog ili drugih faktora da bi dolo do ovog poremeaja. Ovakvo razmiljanje ne umanjuje vanost ovih faktora ili njihovu povezanost sa ishranom. Naprotiv, budui da osnovne
36
IZLAZ IZ DEPRESIJE
depresija u potpunosti vratila. Istraivai su zapazili da je jedna ena doivela iznenadni napad tuge, oaja i nekontrolisanog plaa. Ovo istraivanje je bilo visoko cenjeno kao prvo koje je pokazalo da postoji direktna veza izmeu ishrane i raspoloenja. Jedna od mojih pacijentkinja je primetila da je dovoljno samo jedan dan uzimati hranu siromanu triptofanom da biste ponovo pali u depresiju i anoreksiju odsustvo elje za hranom to njoj slui kao veliki pokazatelj da je opet pala u depresiju. Poglavlje 4 objanjava kako da putem ishrane unesete dovoljno triptofana.
Prema podacima sa slike, oigledno je da omega-3 masne kiseline predstavljaju hranljivu materiju koja igra veoma vanu ulogu u smanjenju rizika od depresije. Veza izmeu omega-3 masti i IQ zasluuje da o njoj neto kaemo. Neki istraivai se posebno bave prouavanjem razvoja dejeg mozga. Jasno je da su omega-3 masti neophodne za optimalni razvoj mozga u toku kritinog formativnog stadijuma u ranom periodu ivota. Naalost, i kravlje mleko i uobiajena hrana za bebe sadri vrlo malo omega3 masnih kiselina. S druge strane, majino mleko sadri mnogo vee koliine. Zauujue je to to ak ni na poetku treeg milenijuma ove znaajne omega-3 masne kiseline nisu postale jedan od sastojaka hrane za bebe. Ove veze nisu samo teorijske. Istraivai su otkrili da, kada je u pitanju na mozak, nedostatak omega-3 masnih kiselina ostavlja trajne, doivotne posledice. Dananji odrasli ljudi koje su hranili kravljim mlekom i gotovom hranom za bebe imaju, u proseku, za 9 do 10 bodova nii IQ od onih koji su se hranili majinim mlekom. Ovo otkrie namee jo jedno pitanje. Da li, moda, osobe kojima nije davano majino mleko imaju vee anse da zapadnu u depresiju ak iako danas unose dovoljne koliine omega-3? Budui da nedostatak majinog mleka izaziva potekoe u uenju, moe li on smanjiti i otpornost na depresiju? Ako istraivai otkriju da nedostatak omega-3 ometa pravilan razvoj frontalnog renja mozga, moemo s pravom oekivati da e kod onih osoba koje se nisu hranile majinim mlekom tokom prve godine ivota postojati vei rizik od depresije. Kako se titimo od ishrane siromane omega-3 mastima? Riba nije jedini izvor. U stvari, ribu treba izbegavati zbog njenog tetnog uticaja na zdravlje. Taj tetni uticaj ukljuuje zagaenost vodenih basena tekim metalima i drugim zagaivaima. Opasnosti od zagaenosti tekim metalima
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
37
su objanjene kasnije u ovom poglavlju. Ostali tetni uticaji ribe navedeni su u 4. poglavlju.
Simptomi nedostatka ovog vitamina su slaba koordinacija, esta zaboravnost i depresija.21 Nedostatak vitamina B12 moe ak tetno uticati i na ovekovu linost. Kod mnogih pacijenata koji su imali nedostatak ovog vitamina postavljena je pogrena dijagnoza, naime mislilo se da imaju Alchajmerovu bolest. Informacije o ovoj vanoj hranljivoj materiji nalaze se u tabeli 7.
Tabela 7. injenice o vitaminu B12 - Nalazi se u obogaenoj biljnoj hrani i proizvodima ivotinjskog porekla. - Nedostatak se moe javiti kod vegetarijanaca i kod onih koji jedu meso. - Obolelima se savetuje uzimanje dodatnih koliina B12.
Lekovi prikazani na toj slici koji nee uspeti da izlee oveka od depresije nastale usled nedostatka folne kiseline su Prozac, Zoloft, Paxil, Elavil i Imipramin (ili potencijalno bilo koji trenutno dostupan antidepresiv).19 Uili smo da ispravno leenje bilo koje bolesti zavisi od pravilne dijagnoze uzroka. Kada osoba ne reaguje dobro na lantidepresiv, analiza krvi koncentracije folata u njoj moe da otkrije zato nema nikakvog poboljanja. Poveanje koncentracije folne kiseline kroz ishranu kao to je ukratko opisano u 4. poglavlju u najveem broju sluajeva e izleiti depresiju. Otkriveno je da nizak nivo folne kiseline u krvi ne samo to poveava rizik od depresije, ve i od Alchajmerove bolesti.20
Ovaj preko potreban vitamin se najpouzdanije moe nai u proizvodima ivotinjskog porekla i obogaenoj biljnoj hrani. Meutim, ak i ona ishrana koja sadri dovoljne koliine B12 ne obezbeuje dovoljnu koncentraciju ovog vitamina u krvi. Vitamina B12 ima jedan od najkomplikovanijih procesa apsorpcije meu svim hranljivim materijama. On zahteva odgovarajue interakcije u ustima i elucu pre nego to se uspeno apsorbuje u tankom crevu. Sasvim je normalno da mo apsorpcije digestivnog trakta sa godinama slabi. Stoga, ako se do svoje 80. godine oslonimo samo na hranu kao izvor vitamina B12, postoje jedna petina anse da emo imati ozbiljnih problema i veliki nedostatak ovog vitamina. U tom sluaju preporuljivo je uzimanti dodatke (u vidu tableta) vitamina B12, ali ih je bolje vakati nego cele progutati. Iako se nedostatak vitamina B12 esto povezuje sa potpunim vegetarijancima (veganima) ili vegetarijanskim nainom ishrane, samo mali procenat ljudi koji imaju nedostatak ovog vitamina ine vegetarijanci.
38
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Homocistein i depresija
Homocistein je aminokiselina (ili gradivni element proteina). Povien nivo ovog jedinjenja se pouzdano povezuje sa modanim udarom, infarktom i drugim problemima vezanim za zaepljenje krvnih sudova. ini se da osobe sa prekomernom koncentracijom homocisteina imaju i vee anse da obole od depresije.22,23 Meutim, veoma je teko rei da li je homocistein jedini krivac za to. Ova zbunjenost dolazi otuda to su mnogi poznati uzroci povienog nivoa homocisteina istovremeno i uzroci depresije. Kao to smo videli, nedovoljna koncentracija vitamina B grupe, ukljuujui vitamin B6, folnu kiselinu i B12, moe izazvati depresiju, a nii nivo ovih vitamina u krvi poveava, takoe, koncentraciju homocisteina. Ova injenica namee pitanje: Da li homocistein predstavlja problem kada doe do depresije ili je vea koncentracija homocisteina, jednostavno, indikator prisustva jo nekih drugih faktora rizika? Da bi ova stvar postala jo komplikovanija, kao to emo kasnije videti, modani udar ak i onaj koji ni ne prepoznate moe izazvati depresiju. Poto povien nivo homocisteina, izgleda, izaziva modani udar, imamo slino pitanje vezano za uee vitamina B grupe u svemu tome. Da li samo homocistein, bez nekih drugih faktora, izaziva depresiju ili su ti slabi modani udari koje on izaziva glavni krivci? Dakle, veza izmeu niskog nivoa homocisteina i depresije moda i nije samo prosta uzrono-posledina veza.
Poetak pubertetske faze vie nije misterija. Nama su danas poznati mnogi faktori koji utiu na to kada e devojice ui u reproduktivni period ivota. Informacije o ranom pubertetu kod devojica predstavljene su u tabeli 8.25
Tabela 8. Rani pubertet kod devojica - Japanke prvu menstruaciju dobiju u proseku u 17. godini ivota - U SAD, devojice prvu menstruaciju dobijaju u proseku u 12. godini - Ishrana u Japanu sadri manje proteina ivotinjskog porekla nego u SAD
Izgleda da manje koliine proteina ivotinjskog porekla u ishrani, naroito pre adolescencije, odlau poetak puberteta. Jedno nedavno obavljeno istraivanje pokazuje da je problem zaista u velikoj koliini proteina ivotinjskog porekla u ishrani SAD. Kao rezultat ispitivanja reima ishrane 67 ena bele rase u SAD, otkriveno je da to je vea zastupljenost proteina ivotinjskog porekla u ishrani u periodu od tree do pete godine ivota, to se i prva menstruacija ranije javlja. Za razliku od toga, devojice koje su unosile vee koliine proteina biljnog porekla u periodu izmeu svoje tree i pete godine, prvu menstruaciju su dobile znatno kasnije.26 Nagli rast karakteristian za adolescenciju javio se ranije kod devojica koje su unosile hranu bogatu mastima u periodu izmeu svoje prve i druge godine, a vee koliine proteina ivotinjskog porekla izmeu svoje este i osme godine. Rana menstruacija sa sobom, naravno, nosi i neke druge fizike i socijalne rizike, kao to je vei broj sluajeva trudnoe meu tinejderkama, a u velikoj meri poveava i rizik od raka dojke.27 Kod ovih devojica, takoe, postoji i vei rizik od pojave poremeaja u ishrani i paninog poremeaja. Ove vane injenice bi trebalo da podstaknu stanovnike zapadne hemisfere da preispitaju svoju ljubav prema hrani bogatoj proteinima ivotinjskog porekla. Ovaj, kao i mnogi drugi dokazi potvruju da
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
39
prosean Amerikanac unosi previe proteina kroz meso i mlene proizvode.28 Postoje neke pretpostavke, zasnovane na vrstim naunim dokazima, vezane za pitanje zato ishrana bogata proteinima moe da izazove simptome depresije ak i kod odraslih osoba. Kao to je reeno, triptofan je potreban u ishrani za stvaranje serotonina koji, sa svoje strane, moe da sprei pojavu depresije ili da je ak izlei. Tirozin, valin, izoleucin, leucin, fenilalanin, a takoe i velike neutralne aminokiseline takmie se sa triptofanom na svom putovanju kroz arterije do tkiva mozga.29 Ovo su aminokiseline koje su u velikim koliinama zastupljene u proteinima ivotinjskog porekla. Istraivai sa Univerziteta u Milanu (University of Milan) merili su i razmatrali proporcionalni odnos izmeu triptofana i ovih pet aminokiselina u krvi. Otkrili su da to je ta proporcija nia, to je vei rizik od depresije ili drugih mentalnih bolesti.30 U budunosti emo, moda, morati da razmatramo proporcionalni odnos ovih aminokiselina u hrani da bismo utvrdili na koji nain hrana moe da utie na nae respoloenje. Jedna slika u 4. poglavlju pokazuje proporcionalni odnos ovih aminokiselina u razliitim vrstama hrane. Osim to ubrzava nastupanje faze puberteta, preterano unoenje proteina moe na razliite naine indirektno uticati na depresiju. Ishrana bogata proteinima, bez bilo kojih drugih komplikovanih faktora, poveava rizik od raka dojke ak i ako pubertet nastupi kasnije.31 Druge hronine bolesti, kao to su rak prostate, kamen u bubregu i osteoporoza takoe su povezane sa poveanim unoenjem proteina ivotinjskog porekla.32 Ove i druge hronine fizike bolesti zapravo poveavaju rizik od depresije. Odravanje fizikog zdravlja zapravo smanjuje rizik od depresije, a izbegavanje hrane sa visokim sadrajem proteina moe viestruko koristiti celokupnom organizmu.
Otkriveno je da u nekim sredinama postoji opasnost od trovanja olovom, kao to je prikazano u tabeli 10.
Olovo
Trovanje olovom nalo se meu udarnim vestima irom sveta u oktobru 2000. godine kada je objavljeno da je izvrena
40
Tabela 10. Gde se krije opasnost od trovanja olovom Praina Prljavtina Voda za pie Dodaci kalcijuma (u vidu tableta) - Boje na bazi olova - Sredine sa razvijenom industrijom
IZLAZ IZ DEPRESIJE
analiza kose uvenog kompozitora Ludviga Van Betovena. U njegovoj kosi nalazila se tako visoka koncentracija olova da su strunjaci smatrali da je bolovao (verovatno izgubivi sluh) i umro od trovanja olovom. Olovo je bio jedan od najranije istraenih otrova koji deluju na nerve i mozak. Danas se koristi uglavnom u nekoliko industrijskih grana kao to je proizvodnja baterija, a rizinu grupu ine uglavnom oni radnici koji su najvie izloeni njegovom dejstvu. Olovo se vie ne koristi u proizvodnji boja, benzina, vodoinstalaterskih delova i drugih proizvoda. U nekim industrijskim granama, radnici su jo uvek u velikoj meri izloeni tetnom dejstvu ovog metala, tako da i dalje postoji veliki rizik od trovanja. Poto su sluajevi ozbiljnog trovanja postali rei, panja je preusmerena na suptilnije oblike toksine izloenosti olovu. Veliki broj istraivanja je otkrio da izloenost olovu moe izazvati mnoge poremeaje. Neki od njih su navedeni u tabeli 11. Kod onih koji su svakodnevno izloeni dejstvu olova, nivo olova u krvi se povezuTabela 11. Poremeaji izazvani olovom - Pojaana depresija - Apatija - Razdraljivost - Umor - Konfuznost - Smanjena sposobnost kontrolisanja besa - Oslabljena sposobnost mozga i negativne promene u ponaanju
je sa tim koliki umor ti ljudi oseaju toga dana.35 Kod ljudi sa vie od 40 mg olova po decilitru krvi primeena je pojaana depresija ba kao i konfuznost, umor i bes.36,37 Kod dece se izloenost olovu ne povezuje sa depresijom, ve sporijim reagovanjem, antisocijalnim ponaanjem i oslabljenom panjom.38 Kod dece izloene dejstvu olova moe doi i do sniavanja inteligencije i gubitka sluha. Upotreba olova u proizvodnji boja u SAD zabranjena je 1975. godine, to je dovelo do toga da je sve manje dece izloeno dejstvu olova. Sa olovom se moe doi u dodir i preko praine, prljavtine i vode za pie, naroito ako voda prolazi kroz olovne cevi. Jo jedan nain da se izloite dejstvu olova jeste da zapalite sveu sa metalnim jezgrom u fitilju, kao to je miriljava ili obredna svea. Dr. Derom Nriagu (Jerome Nriagu), profesor zdravstvene ekologije na Univerzitetu u Miigenu (University of Michigan), upozorava da se, kada odreene vrste svea napravljene i u Kini i u sad gore sat vremena u zatvorenoj prostoriji, koncentracija olova u vazduhu moe u ogromnoj meri poveati. Ta koncentracija moe biti 30 puta vea od one koju je Agencija za zatitu sredine Sjedinjenih Drava (Environmental Protection Agency (EPA)) proglasila nezdravom i nebezbednom. Ako fitilj svee sija, postoji mogunost da sadri olovo ili cink, pa je ne treba paliti u zatvorenim prostorijama. Zaini i vitamini iz Indije i verovatno iz nekih drugih zemalja mogu biti izvor veoma toksinih koncentracija olova.39 Jo jedan zastupljeniji izvor jesu dodaci kalcijuma u vidu tableta. Istraivai sa Univerziteta u Floridi (University of Florida) u Gejnsvilu nedavno su ispitali 22 vrste dodataka kalcijuma i otkrili da njih osam sadri previsoku koncentraciju ovog otrovnog metala, ukljuujui dodatak koji ljudi najvie koriste Tums kalcijum karbonat.40 Iako nijedan od tih dodataka nije imao toliko visoku koncentraciju da bi mo-
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
41
gao da izazove probleme u nervnom sistemu prilikom kratkotrajne upotrebe, olovo u dodacima kalcijuma jo uvek predstavlja problem zato to mnogi ljudi svakodnevno uzimaju te proizvode godinama. Deca u siromanijim porodicama imaju najvie anse da budu izloena dejstvu olova, a jedno istraivanje koje je obuhvatilo 296 predkolske dece, stare izmeu devet meseci i tri godine, pokazalo je da kod onih maliana u ijoj je ishrani bilo zastupljeno dosta masti postoji najvea verovatnoa da e imati opasne koncentracije olova u krvi.41 Deca izloena dejstvu olova e, u stvari, apsorbovati manje olova ako budu unosila manje masnoa. Koncentracija olova u krvi moe pomoi u odreivanju skorije ili hronine izloenosti olovu, ali ne i u odreivanju izloenosti olovu u daljoj prolosti. Dete za koje su roditelji nekada govorili da je pravi mali aneo, a koje je kasnije postalo agresivno, poelo da se tue, podmee poare, pokazuje vandalske oblike ponaanja i krade po prodavnicama, moda je bilo izloeno dejstvu olova. Naalost, jedino je skup rendgenski snimak koji moe da pokae naslage olova u kostima u stanju da ustanovi uzrok takve promene u ponaanju.42 Za sada se jedino visoke koncentracije olova u krvi mogu leiti (helativna terapija), dok se posledice izloenosti dejstvu olova u prolosti, jo ne mogu leiti. Ove injenice naglaavaju koliko je vano izbegavati izlaganje dejstvu olova, naroito u detinjstvu. Izlaganje olovu ne samo to moe tetno da utie i oteti mozak, ve i bubrege, a moe i da povea rizik od oteenja zubnih upljina.43
U emocionalne simptome spadaju poveana osetljivost u odnosima sa drugim ljudima, razdraljivost, povlaenje u sebe i izbegavanje drutva, depresija, umor i letargija.44 Klasian primer je osoba koja postaje nervozna i stidljiva, lako pocrveni i zbunjena je u drutvu. Takva osoba moe da se ali da je drugi posmatraju i nastoji da izbegava ljude ili moe da postane razdraljiva i svadljiva. Takva osoba na kraju moe da napusti posao. Letargija, strepnja, slaba koordinacija i oslabljena mo intelektualnog shvatanja makar u manjoj meri obino prate ove simptome.45 Gde se krije opasnost od ive? Odgovor se nalazi u tabeli 13.
Tabela 13. Izvori zagaenja ivom Uvozni zaini i vitamini Industrijska zona Odreene kreme za kou Odreene vakcine Riba Odreena vrsta govedine i druga mesa
iva
Istorija ve vekovima belei sluajeve trovanja ivom na radnom mestu, od kojih se najvie istiu sluajevi eirdija, koji su koristili jedno strogo uvano hemijsko jedinjenje ivin nitrat u ukruivanju klobuka eira. Od ove istorijske injenice potie onaj izraz lude eirdije. Postoje etiri
Trovanje ivom nije uvek posledica blizina industrijskih postrojenja. Ono moe biti posledica konzumiranja odreenih zaina i vitamina proizvedenih u Indiji i Kini.46 Prema Savezu potroaa Hong Konga, otkriveno je da dve varijante kineskog zaina Water Melon Frost sadre otrovnu koncentraciju ive. Krema za lice proizvedena u Meksiku nedavno je u Teksasu i Arizoni prouzrokovala trovanje ivom kod ljudi koji su je koristili i kod lanova njihovih porodica. Kontaminirana krema, Crema de Belleza Manning, podstakla je opsena zdravstvena ispitivanja u Arizoni,
42
IZLAZ IZ DEPRESIJE
istiui opasnost od kupovine odreenih proizvoda u inostranstvu. Od 89 ljudi za koje se otkrilo da su koristili ovu kremu, mnogi su imali rane simptome trovanja ivom, ukljuujui glavobole, slabost, promene raspoloenja i vrtoglavicu.47 Niska koncentracija ive otkrivena je u timerosalu (thimerosal), konzervansu koji se stavljao u neke vakcine u SAD pre 2001. godine.48
iva u ribi
Jedan od najveih izvora ive u lancu ishrane jeste riba. Godine 1996., Organizacija za zatitu ivotne sredine (Environmental Protection Agency (E.P.A.)) je izjavila da se koncentracija unete ive vea od 0,1 mikrograma po kilogramu telesne teine smatra opasnom, naroito ako se redovno unosi hranom. Ribe kao to su brancin, karpina, delfin, velika ploa, skua, tuka, sabljarka i tuna sadre 0,2 do 0,3 delova ive u milion (ppm) delova svoje telesne teine.49 Odrasla ena teka oko 60 kg dostigla bi prag bezbednosti za koncentraciju ive jedui 113 grama takve ribe jedanput sedmino. Prema E.P.A. (Environmental Protection Agency), bilo koja vea koliina ribe u ishrani bila bi opasna. Ova injenica istie znaaj unoenja omega-3 masnoa, koje spreavaju pojavu depresije, iz biljaka umesto iz ribe. Poglavlje 4 objanjava kako se to moe postii. U jednom izvetaju iz Francuske od 30. oktobra 2000. godine naglaeno je da je ve poznato da zagaena govedina i druga mesa takoe mogu sadrati otrovnu koncentraciju ive i drugih tekih metala. Francuski dnevni list Le Parisien izvetava da su krave unosile olovo, ivu, kadmijum, nikl, hrom, bakar i cink pijui vodu iz zagaenog kanala koji se stalno izlivao, plavei panjake na kojima su ove ivotinje pasle. Umesto da se rode crno-bela, neka telad su bila crvenkasto-braon bele boje, izjavio je za taj list vlasnik tog stada. U Le Parisien-u pie da je od 84 krave koliko ih je ivelo na tom panjaku izmeu 1998. i
2000. godine vie od 40 uginulo zbog zagaenosti. Veina ostalih krava, od kojih su neke poprimile braonkastu boju re zbog bakra koji su unosile, prodate su klanicama i postale govedina. Mnogi zubari smatraju da amalgamske plombe ne predstavljaju neku veliku opasnost za ljude. One su napravljene tako da se ne rastvaraju, ve da ostanu kompaktne. Drugi ortomolekularni naunici kau da treba koristiti samo cele plombe koje ne sadre ivu ili zlatne plombe zato to smatraju da makar i mali rizik predstavlja suvie veliki rizik. Ako je ena u trudnoi izloena dejstvu ive, postoji znatno vea verovatnoa da e novoroene imati malu telesnu teinu i visok krvni pritisak.50 Trovanje ivom koje se desilo u bliskoj prolosti lei se helatnom terapijom. Ako se smrtonosna koliina ive unese preko koe ili oralno, terapija ispiranjem (heliranjem) obino nee moi da sauva ivot pacijenta.51,52
Mangan
Za razliku od olova i ive, mangan predstavlja mineral u tragovima koji je potreban organizmu u malim koliinama. Mangan je u velikim koliinama otrovan i povezuje se sa impulsivnim, hiperaktivnim ponaanjem koje je slino maninim simptomima bipolarnog poremeaja.53 U ostale mogue simptome spadaju anoreksija, gubitak teine i nesanica. Tipina teka depresija obino nije posledica trovanja manganom. Meutim, dugotrajna izloenost dejstvu mangana ili bakra na radnom mestu moe prouzrokovati Parkinsonovu bolest.54 Trovanje manganom je uglavnom profesionalna bolest i mnogo je ree od trovanja olovom ili ivom.
Arsen
Arsen se ve dugo koristi u kriminalne svrhe. Do profesionalnog trovanja danas moe doi u farmaceutskoj i agrohemijskoj industriji, u preradi ruda, proizvodnji stakla i industriji krzna. Masovna trovanja su
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
43
se dogaala kada se arsen sluajno pomea sa hranom, kada je umirao vei broj ljudi. Neuroloke posledice hroninog trovanja arsenom su mnogobrojne, ukljuujui slabost, letargiju, povremene vrtoglavice, umor, sve veu zabrinutost, emocionalnu nestabilnost, nesanicu, depresiju i, u ozbiljnim sluajevima, psihozu koja se odlikuje paranoinim mislima i privienjima, naruenom sposobnou rasuivanja i brige o samom sebi.55 U ostale simptome spadaju dijareja i naleti vruine. Hronina izloenost dejstvu arsena moe biti posledica zagaene vode za pie i moe doprineti nastanku raka koe, beike, plua i prostate. Ona se, takoe, povezuje sa anemijom, dijabetesom i sranim obolenjima. Da li je voda koju pijete zagaena arsenom ili drugim tetnim materijama moete ustanoviti tako to ete poslati 12 dolara Institutu za kvalitet ivotne sredine (Environmental Quality Institute (EQI)) na univerzitetu Severne Karoline (University of North Carolina) u Evilu. Institut e vam poslati posude u kojima ete im poslati uzorke, a oni vama izvetaj o tome ta su pronali u vaoj vodi. Filtracioni sistemi poput reverzne osmoze, destilacije i filtera na principu razmene anjona uklonie arsen.
Organotin
Organotini se koriste u proizvodnji insekticida, rodenticida i sredstava za dezinfekciju. Kod radnika koji su bili izloeni dejstvu organotina zabeleen je jedinstven poremeaj raspoloenja uz naizmenine napade besa i teke depresije koji su trajali od nekoliko sati do nekoliko dana. Ove promene raspoloenja mogu trajati veoma dugo, budui da su bile prisutne na ponovnom ispitivanju izmeu 9 i 34 meseca nakon perioda izloenosti dejstvu organotina. Jo uvek nije jasno da li su ove promene direktna posledica organotina, post-traumatskog stresa nakon izloenosti ovim supstancama ili zavise od same linosti i naina na koje se njen organizam bori protiv tog tetnog dejstva.57
Trimetiltin-hlorid
Kod radnika u hemijskoj industriji izloenim dejstvu trimetiltin hlorida primeeni su simptomi zaboravnosti, umora, gubitka motivacije, periodine pojave glavobolje i poremeaja sna.58
Bizmut
Bizmut, kojeg ima u Pepto Bismol, koristi se kao lek protiv loeg varenja, dijareje i u leenju eludane infekcije izazvane bakterijom Helicobacter Pylori. Ako se koristi redovno ili u velikim koliinama, bizmut moe izazvati depresiju, zabrinutost, razdraljivost i podrhtavanje, koji mogu trajati od nekoliko sedmica do nekoliko meseci.56 Poznato je da do naglog pogoranja moe doi bez ikakvog upozorenja nekoliko godina nakon izlaganja, pri emu se javljaju simptomi koji lie na modani udar. Jedinstvena ema abnormalnosti na sivoj materiji moe se videti na CT ili NMR skener i magnetna rezonanca - dijagnostike metode.
44
IZLAZ IZ DEPRESIJE
veoma vani, mislim da mnogi pacijenti poinju da se usredsreuju na njih kao na jedine uzronike njihove depresije. Na primer, jasno je da kod jedne ene koja se razvela postoji vei rizik da e zapasti u depresiju. Ako ova ena zaista zapadne u depresiju, ja bih je podstakao da pored drutvene zbrke razmotri i neke druge faktore koji su mogli da izazovu njenu mentalnu bolest. Vano je zapaziti su drutveni faktori vaan, ali ne nuno i neminovan uzrok takve depresije. injenica da mnoge ene koje se razvedu ne zapadnu u depresiju pomae da se zauzme uravnoteen stav o uticaju drutvenih faktora na depresiju. Kako to, onda, dve osobe mogu da se suoe sa naoko istim sociolokim izazovom, a da ipak samo jedna od njih postane kliniki depresivna? Po mom miljenju, drutveni faktori nikada ne deluju u vakuumu. Prisutni su i mnogi drugi faktori koji utiu na rizik od depresije. Poruka ovog poglavlja koje je usredsreeno na veliki broj faktora glasi: Ne dajte se uhvatiti u uobiajenu zamku usredsreujui se samo na jedan uzrok depresije i smatrajui ga jedinim faktorom sa kojim morate da se uhvatite u kotac. Najbolji nain da se suoite sa depresijom (ili vaom zabrinutou pre nego to simptomi depresije postanu jasni i oigledni) jeste da sagledate irok dijapazon faktora. Kada u potpunosti razmotrite sve faktore koji, generalno, utiu na pojavu depresije, tada moete krenuti u uspean napad na one faktore koji se odnose ba na vas. Tabela 14 nabraja nekoliko drutvenih okolnosti za koje se zna da poveaju rizik od depresije. Razmotrimo svaku od ovih sedam drutvenih okolnosti koje mogu poveati rizik od depresije. Prva meu njima je razdvojenost roditelja.
Tabela 14. Drutveni faktori koji poveavaju rizik od depresije Baba i deda odgajaju decu Razdvojenost roditelja Seksualno zlostavljanje Zavisnost od drugih Nia drutvena klasa Odsustvo drutvene podrke Negativni, stresni dogaaji
Razdvojenost roditelja
Kao to smo videli, rizik od depresije ne zaobilazi ni adolescente. Naprotiv, oni predstavljaju visokorizinu grupu, pri emu ak mnogo vei rizik postoji kod onih adolescenata koji ne ive sa svojim biolokim roditeljima.60 Iz ovog i mnogih drugih razloga, za mentalno zdravlje je veoma vano da deca ive sa oba svoja bioloka roditelja. Meutim, kada u domu doe do sukoba i neslaganja, roditelji mogu da koriste opravdanja za svoju razdvojenost ili razvod koji ne odgovaraju injenicama. Njihove klasine izjave se tako lako pamte, poput one: Bolje je za nau decu da potiu iz podeljenog doma nego da ive u jednom takvom domu. No, kada je u pitanju mentalno zdravlje njihove dece, ova izjava ne mora uvek da bude tana. Pokuati sauvati ili tolerisati brak koji prolazi kroz teak period esto je ono bolje reenje.
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
45
posledice. esto se deava da jedine osobe koje su pouzdane i koje imaju vremena da se brinu o deci razvedenih roditelja nisu roditelji ve babe i dede. Izmeu 1980. i 1990. godine broj dece koja ive sa babom i dedom ili nekim drugim roacima poveao se za skoro 44%. Do 1997. godine, skoro 4 miliona dece u SAD, ivelo je, poput ejna, privremeno kod babe i dede. Statistika pokazuje da babe i dede koje odgajaju svoje unuke udvostruuju kod njih rizik od depresije.61 Takva deca su, takoe, nesigurnija od druge dece. Dok je lako spekulisati zato je to tako, istraivanje je ustanovilo da dede i babe kao iskljuivi staraoci nad svojim unucima poveavaju sopstveni rizik od depresije.
pokazala kao faktor rizika koji utie na depresiju i kod ivotinja. U Harloovim (Harlow) klasinim eksperimentima, majmuni koji su bili odvojeni od svojih majki pokazivali su simptome oaja.63 Vanost drutvene podrke prikazana je u tabeli 15.64
Tabela 15. Depresija i drutvena podrka - Postoji izuzetno tesna veza izmeu depresije i nedostatka drutvene podrke. - Osobe koje smatraju da nemaju dovoljnu drutvenu podrku suoavaju se sa veim rizikom od depresije.
Seksualno zlostavljanje
Danas psihoterapeuti podstiu svoje pacijente da sami sebi pomognu (engl. doit-yourself psychoterapy). Mnogi sluajevi sluajevi seksualnog zlostavljanja u prolosti mogu se smatrati uzrokom depresije. Ako se seksualno zlostvaljanje ponavlja, ono poveava rizik od depresije.62
Zapazite da je vano osetiti snanu drutvenu podrku. Da bi drutvena podrka mogla da pomogne depresivnoj osobi, ona se rtvi depresije mora otvoreno i jasno pokazati. Mnogi psiholozi teoretiari uvrtavaju nedostatak drutvene podrke u svoj model uzroka depresije i naina njenog leenja.65,66,67 Objasnio sam Lindi da ona, ba kao i njeno presaeno cvee, ima oteen koren. Kada je shvatila da je njen novi posao privremeno otetio korenje koje je ranije usadila, napravila je listu aktivnosti i ljudi koji bi joj mogli pomoi da ostvari nove kontakte. Potom je razmislila o vrstama stresa koji moda remete njeno mentalno zdravlje.
46
IZLAZ IZ DEPRESIJE
go prava da odluuje na poslu, a nosi veliki teret i odgovornost, poveava se uestanost onoga to se naziva pritisak na radnom mestu. Ustanovljeno je da pritisak na radnom mestu predstavlja veliki faktor rizika kada je u pitanju depresija, kao to je prikazano u tabeli 16.
Tabela 16. Pritisak na radnom mestu Radnici koji su izloeni velikom pritisku na radnom mestu imaju pet puta vee anse da zapadnu u depresiju nego oni koji nisu izloeni tolikom pritisku.
Ako ef ne slua ono ta mu govorite a posao se i dalje nagomilava, vrlo lako moete zapasti u depresiju. Ovo moe biti jedan od razloga zato se zabrinutost i depresija u velikoj meri poklapaju. Ovaj vaan razlog emo detaljnije razmotriti u poglavlju 7.
deteta.72 Ti roditelji su, moda, zlostavljali dete i/ili nisu mogli da odgovore na njegove emocionalne potrebe zbog alkoholizma, mentalne ili fizike bolesti.73 Svaki ovek ima onu Bogom danu potrebu da voli i bude voljen. Kada deca ne dobiju dovoljno ljubavi i panje od svojih roditelja, mogu postati nesigurna i, u sutini, provesti svoj ivot traei ljubav. Oni postaju bukvalno gladni ljubavi. U knjizi Love Is A Choice (Ljubav je izbor) Hemfelt, Minirt i Majer (Hemfelt, Minirth, Meier) tvrde da je zavisnost od drugih proizvod praznih rezervoara ljubavi.74 Ovim osobama nedostaje ona psihika sigurnost koja nastaje kao rezultat otvorenog pokazivanja ljubavi i nenosti od strane oba emocionalno stabilna roditelja. Nataa R. Lindli (Natasha R. Lindley) je nedavno analizirala kakvo miljenje o sebi imaju osobe koje zavise od nekog drugog. Nakon viestrukih ispitivanja, dola je do zakljuka da je nisko miljenje o sopstvenoj linosti glavni razlog zato neko ne moe da ostvari normalnu prijateljsku vezu.75 Nimalo ne iznenauje injenica da meu onima koji zavise od drugih ljudi ima mnogo sluajeva depresije.76 Mnogi psiholozi se usredsreuju samo na zavisnost od drugih ljudi kao na osnovni uzrok bilo koje zavisnosti ili svih nezdravih drutvenih odnosa. Oni, takoe, pretpostavljaju da bukvalno svaka depresivna osoba ima taj problem zavisnosti od drugih, bar u nekoj meri. Ovakvim stavom, oni krajnje pojednostavljuju uzrok depresije zbog ega pacijentima esto daju pogrene i pogubne psiholoke savete. Stvar je u tome to su mnoge vrste zavisnosti, kao i neki nezdravi drutveni odnosi, posledica loe procene, a ne nuno greaka roditelja ili njihovog estog odsustvovanja od kue. Meutim, tradicionalne terapije za leenje zavisnosti od drugih stavljaju u drugi plan lou procenu same osobe i pripisuju krivicu sredini u kojoj je osoba odrastala i, konano, roditeljima. Psiholog tada zahteva od svog pacijenta da se vrati u to vreme i izae na kraj sa ljudima
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
47
(starijim odraslim osobama) koji su prouzrokovali ovo stanje. To, kako se misli, doputa rtvi zavisnosti od drugih da nastavi dalje i prevazie to alosno stanje nezdravih drutvenih odnosa. Naalost, psiholoko savetovanje usmereno na hvatanje u kotac sa problemima iz prolosti u veini sluajeva se nije pokazalo kao uspeno. U 5. poglavlju emo govoriti o terapijama koje pomau u prevazilaenju zavisnosti od drugih.
Posebno rizinu grupu kada je u pitanju depresija ine oni koji su u skorijoj prolosti doiveli infarkt. U ovom sluaju, fizike vebe su od izuzetnog znaaja. Dr. Riard Milani i njegove kolege sa klinike Oksner (Ochsner Clinic) u Luizijani otkrili su da osnovne vebe kao sastavni deo oporavka posle infarkta uspeno suzbijaju depresiju meu onim pacijentima koji su nedavno imali srani udar (infarkt).78 Oni su prouavali vie od 300 osoba koje su se prijavile za program oporavka posle sranog udara. Rezultati tog istraivanja ukratko su prikazani u tabeli 18.
Tabela 18. Vebe kao sastavni deo oporavka nakon infarkta smanjuju rizik od depresije
Istraivanje koje je obuhvatilo 300 osoba koje su doivele srani udar, a iji je rehabilitacioni program ukljuivao fizike vebe pokazalo je:
- 20% je patilo od depresije kada su tek poele da rade fizike vebe. - Na zavretku tromesenog programa koji je ukljuivao 36 asova fizikih vebi, 2/3 osoba se potpuno oslobodilo depresije.
Kada se setimo da meu onima koji su u bliskoj prolosti doiveli infarkt depresija u velikoj meri poveava rizik od umiranja u narednih est meseci, dobijeni podaci ukratko prikazani na slici posebno nas ohrabruju.79
48
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Svi mi imamo nekakvo poimanje i uvaavanje cirkadijalnog ritma. Da li ste primetili da najefikasnije funkcioniete kada se stalno drite utvrenog rasporeda? Na primer, ako svakog dana ruate u podne, va organizam e oekivati obrok u to vreme i koordinirae vae telesne procese kako bi u to veoj meri olakale varenje tano u 12 sati. ta se deava kada preskoite ili samo odloite vae uobiajeno vreme za ruak? Ako obino redovno ruate u podne, vae telo e se pobuniti protiv ove promene, obavetavajui vas kranjem creva i slinim znacima. Poruka koju vam organizam na ovaj nain alje jeste da mu se ne dopada kada ignoriete va telesni asovnik. Meutim, preskakanje obroka ili odlazak na spavanje kasnije nego obino ne predstavljaju najvee zlo koje moete naneti vaem cirkadijalnom ritmu. Najvee zlo je, verovatno, totalno nepotovanje ovih prirodnih asovnika do koga dolazi u toku rada po smenama.81 Nedavno sam u sopstvenoj lekarskoj praksi video oigledan primer gore navedene situacije. Jedna velika fabrika u kraju u kojem ivim radi danju i nou bez prestanka. Novi vlasnici su nedavno preuzeli ovu fabriku i ustanovili rad po smenama. Umesto da stalno rade u istoj smeni, radnici su u obavezi da svake etiri nedelje potpuno ignoriu svoj bioritam prelazei iz dnevne u popodnevnu, a potom i u nonu smenu. Bez ikakvih naunih istraivanja o uticaju ovih promena, primetio sam zapanjujue poveanje broja sluajeva depresije meu zaposlenima. Pri takvom etvorosedminom programu smena, organizam ovih radnika nikada nije u stanju da se uklopi u jedan predvidljiv ritam. Posle tree sedmice rada u istoj smeni, oni poinju da se oseaju bolje, ali se dve sedmice kasnije njihov ciklus rada i odmora ponovo menja. Svako ko ima ovakvo radno vreme uskoro postaje svestan koliko je vano odlaziti na spavanje i ustajati svakog jutra u tano odreeno vreme, ukljuujui i vikend. Mi se od ponedeljka do petka
oseamo bolje ako ustajemo i leemo u isto vreme i tokom vikenda. Veina nas, ak i oni koji stalno rade u prvoj smeni, sklona je da odstupi od tog rasporeda za vreme vikenda. Uobiajena posledica toga je umanjena sposobnost funkcionisanja ponedeljkom ujutru. Neki od simptoma koji se javljaju usled nepotovanja telesnog bioritma navedeni su u tabeli 19.
Tabela 19. Simptomi naruavanja cirkadijalnog ritma Depresija Stomane tegobe Zabrinutost Lo apetit Poremeaj sna
ak i mentalno zdravi ljudi kod kojih ne postoji nijedan poznati faktor rizika od depresije mogu postati depresivni ako doe do veeg poremeaja cirkadijalnog ritma.82 Ova injenica ukazuje na to da poremeaj ovog ritma predstavlja jedan od osnovnih uzroka depresije. Zanimljivo je to da kod oko 50% depresivnih osoba mentalni simptomi depresije privremeno nestanu kada ostanu budni do kasno i ne spavaju. Simptomi depresije e se vratiti i biti jo jai kada se ove osobe probude, ak i ako je u pitanju samo kratak dreme. Upravo zato su neke depresivne osobe sklone da ostanu budne sve dok ne padnu od umora. One se oseaju normalno nakon ovih kasnih sati, ali esto ne ele da ustanu kada se probude poto im se tada simptomi depresije ponovo vraaju.83
Zimska depresija
Cirkadijalni ritam se moe poremetiti usled uobiajene promene godinjih doba. Depresiju mogu izazvati promene u ciklusu dnevne svetlosti i mraka u toku zimskih meseci, naroito u podrujima dalje od ekvatora.84 Depresija ovog tipa moe se leiti ili spreiti ili intervencijama koje podiu nivo serotonina u mozgu85 ili direktnim izlaganjem jakom vetakom osvetlenju.86
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
49
Povreda glave
Poslednji faktor stila ivota naveden u tabeli 17, a koji moe da pripremi teren za depresiju jeste povreda glave. Ozbiljna povreda glave koja oteuje mozak, to se vidi na NMR esto dovodi do pojave tekog oblika depresije. Nije opte poznato da ak i manje povrede glave koje se ne mogu videti na NMR mogu izazvati depresiju. Osobe koje se onesveste ili izgube pamenje usled povrede glave imaju velike anse da zapadnu u depresiju tokom oporavka. Rizik od tekog oblika depresije postoji ak i kod onih koji ne izgube svest ili pamenje, ve imaju samo glavobolje, vrtoglavice i tekoe u koncentraciji nekoliko dana nakon povrede.93,94 Video sam ovaj oblik depresije pre nekoliko godina kod jedne osobe sa kojom sam radio. Kada je kretala na posao, naa upravnica, koja je uvek bila pozitivnog i vedrog duha, uvek spremna da se uhvati u kotac sa problemima i novim radnim zadacima, okliznula se na tankom sloju leda na trotoaru ispred svoje kue. Pala je i povredila jednu stranu glave. Iako skener nije pokazao nikakve vidljive povrede mozga, ona je dugo vremena posle toga imala estoke glavobolje. Dve sedmice nakon pada, poela je da plae bez nekog vidljivog razloga dok je razgovarala sa pacijentima ili drugim zaposlenim osobljem. Detaljni pregledi su pokazali da je ona zaista zapala u teak oblik depresije. Na sreu, drei se programa koji je ukratko opisan u ovoj knjizi, ona se potpuno oporavila u roku od devet meseci.
Osoba koja ima bilo jedan ili drugi par problema prikazanih na ovoj slici zaista se nalazi u vrzinom kolu. Vano je zapaziti da se zabrinutost vezana za alkohol i depresiju ne svodi samo na povremene sluajeve zloupotrebe alkohola. ak i oni koji umereno piju imaju vee anse da postanu depresivni nego oni koji ne piju. Razlozi za to opisani su u 9. poglavlju. Poput upotrebe duvana i alkohola, ini se da i kofein poveava rizik od depresije. U uvenom istraivanju Tromzo srce (Tromso heart study), ene koje su pile kafu u veim koliinama u ogromnoj meri su poveale sopstveni rizik od depresije.90 ak i neki lekovi mogu izazvati depresiju. U uputstvu popularnog leka protiv akni, Accutane, sada se nalazi i upozorenje FDA u kojem pie da ovaj lek moe izazvati suicidne misli, emocionalnu nestabilnost i depresiju.91
50
IZLAZ IZ DEPRESIJE
koledu, veoma su velike otprilike jedan prema tri. Igrai koji su imali dva ili vie potresa mozga imaju loije rezultate na testovima koji proveravaju pamenje, sposobnost uenja i druge funkcije mozga, kao i brzinu obrade informacija.95 Sportovi koji su doveli do potresa mozga kod nekih igraa navedeni su u tabeli 21.96
Tabela 21. Sportovi u trauma mozga Odbojka Hokej Bejzbol Meki bejzbol Koarka (deaci) Koarka (devojice) Fudbal (deaci) Fudbal (devojice) Rvanje Ragbi 0,5% 1,1% 1,2% 2,1% 4,2% 5,2% 5,7% 6,2% 10,5% 63,4%
Trauma glave koju izaziva samo jedan potres mozga moe da pokrene itav niz biohemijskih dogaaja u mozgu, to e vremenom dovesti do degenerativnih promena na nervima slinim onima koje viamo kod pacijenata koji boluju od Alchajmerove bolesti.97,98 Postoji razlog zato je mozak sa svih strana opasan vrstom kotanom graevinom zvanom lobanja da bi ga ova zatitila od mehanikih povreda. To znai da treba da veemo pojas kada god se vozimo automobilom i izaberemo onaj vid rekreacije koji nee biti opasan za na mozak.
manjima imaju vee anse da zapadnu u depresiju kada su pod stresom zbog fizike bolesti.100 Razlike u zdravstvenom stanju kada se jave mogu se smatrati nepromenljivim faktorom rizika kada je u pitanju depresija. No, smatram da nema nikakve svrhe klasifikovati zdravstvene probleme na ovaj nain. Iskreno govorei, mnogi od ovih zdravstvenih problema mogu se potpuno spreiti (ili bar odloiti ili popraviti) ako ovek posveuje dovoljno panje zdravom nainu ivota. U stvari, to predstavlja osnovu moje knjige Zakoni zdravlja i izleenja. Svaki zdravstveni problem, naroito ako je hronian, moe poremetiti emocionalnu ravnoteu i gurnuti osobu u depresiju. Meutim, neki zdravstveni problemi predstavljaju naroito veliki rizik kada je u pitanju bolest depresije. Ovi zdravstveni problemi su prikazani u tabeli 22.
Tabela 22. Zdravstveni problemi koji mogu da izazovu depresiju Modani udar Infarkt Rak i teke bolesti SIDA Parkinsonova bolest Dijabetes Postporoajno stanje Predmenstrualni sindrom Poremeaj sna Poremej rada titne lezde Poremeaj rada adrenalne lezde Poremeaj rada paratiroidne lezde Lupus
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
51
izazvati depresiju. Izgleda da normalno funkcionisanje odreenih delova mozga ima kljunu ulogu u spreavanju ili leenju depresije. Jedan takav deo je prefrontalni korteks mozga. Jo jedan veoma vaan deo za mentalno zdravlje smeten je duboko u unutranjosti mozga i naziva se bazalna ganglija. Nedavna istraivanja koja su obavili dr. Dejvid S. Stefens (David C. Steffens) i njegove kolege sa univerziteta Djuk (Duke University) otkriva da kod depresivnih osoba postoji vea ansa da e se na NMR videti tragovi blaih modanih udara na bazalnoj gangliji.101 Kada su u pitanju osobe koje su imale prepoznatljive znake modanog udara, 40% e biti depresivno tri do etiri meseca nakon modanog udara.102
tekog oblika depresije.106 Meutim, kada su u pitanju najtee bolesti, lekar se tu, svakako, suoava sa velikim izazovima. Razmislite samo o raku. U tom sluaju, lekaru nije nimalo lako da odredi da li pacijent pati od depresije zato to sama bolest moe da izazove simptome koji spadaju u simptome depresije, ak i kada pacijent zapravo nije depresivan. Poremeaj sna, gubitak teine, umor, promene u nainu ishrane i esto razmiljanje o smrti mogu se javiti ak i kod onih pacijenata koji se psihiki uspeno nose sa svojom boleu. Shvatiti injenicu da takvi bolesnici mogu istovremeno patiti i od depresije i da depresiju treba leiti ne samo to u velikoj meri psihiki rastereuje ovakve bolesnike, ve moe doprineti tome da oni mnogo bolje reaguju na terapije leenja.107
52
Tabela 23. Tri faktora koja izazivaju depresiju kod pacijenata koji boluju od side - Posledice koje HIV virus ostavlja na centralni nervni sistem - Direktne posledice toksinosti samog virusa - Posledice koje ostavljaju lekovi koji se koriste u leenju ove bolesti
IZLAZ IZ DEPRESIJE
lei, u velikoj meri se smanjuje neizbean fiziki i emotivni bol povezan sa ovom tekom boleu. Biblijsko savetovanje je uvek znaajna opcija u sluajevima kada osobe donose neke line odluke koje mogu uticati na njihovu venu sudbinu.
depresije tokom ove dugotrajne bolesti.118,119 Strunjaci smatraju da se depresija javlja kao rezultat stvarnih promena u elektrinoj nadraljivosti mozga koje prate ovu bolest. Kasnije u ovom poglavlju govoriemo o odgovoru na Megino pitanje i o tome koliko je pravilno penoenje nadraaja u mozgu vano za sve nas bez obzira da li patimo od Parkinsonove bolesti, od depresije ili samo nastojimo da odrimo nae mentalno zdravlje u najboljem stanju. Mnoge druge bolesti mozga, ukljuujui tumore na mozgu, multipleks sklerozu, Alchajmerovu bolest i infekcije mozga mogu takoe izazvati depresiju.
Dijabetes i depresija
Istraivanja pokazuju da kod osoba koje imaju dijabetes bilo da primaju insulin ili ne postoji mnogo vei rizik od obolevanja od depresije. Taj rizik moe da bude i trostruko vei u odnosu na one koji nemaju poremeaj eera u krvi. Naalost, mnogi lekari ne povezuju ove dve bolesti, zbog ega se kod dijabetiara depresija gotovo uopte ni ne lei.120
Poroaj i depresija
Istraivanja pokazuju da odmah nakon poroaja kod ena postoji vei rizik od depresije. Nekim novim majkama je, izgleda, neprijatno da priznaju da su postale depresivne nakon poroaja. Napad bebi depresije nalon poroaja je toliko uobiajen i blag da ga veina smatra potpuno normalnom pojavom, tako da mu se ne pridaje mnogo panje. Depresija materinstva se javlja kod 50 do 80% majki i odlikuje se blago depresivnim raspoloenjem u toku prve dve sedmice nakon poroaja.121 Poto su se oigledno javili usled nagle promene u hormonalnoj ravnotei, ove napade nije potrebno leiti jer prou sami od sebe. Dok je izraz bebi depresija dobro poznat, to se ne bi ba moglo rei za injenicu da majke koje zapadnu u takvo stanje
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
53
imaju vee anse da doive jai napad depresije u mesecima koji dolaze. Takvo stanje, nazvano postporoajna depresija, smatra se psihijatrijskim poremeajem koji se javlja kod otprilike 7 do 14% odraslih ena. On se obino javlja izmeu druge i desete sedmice nakon poroaja, mada se to moe desiti i itave dve godine nakon poroaja.122,123 Odlika postporoajne depresije je i promena raspoloenja.124 Ako ena due vremena ne uspeva da se prilagodi novim zahtevima materinstva, takva situacija moe loe uticati i na nju i na bebu.125 Ako je ena ranije imala problema sa predmenstrualnim sindromom (PMS) i ako je ona sama ili neko u njenoj porodici ranije patio od depresije, naroito postporoajne depresije, ona ima vee anse da doivi ozbiljan napad depresije nakon poroaja. U vie od 50% sluajeva, napad postporoajne depresije kod ena predstavlja njihov prvi susret sa teim oblikom depresije. Logino je posumnjati da je uzrok prvenstveno hormonalne prirode; meutim, razliiti drutveni faktori i stil ivota takoe su svrstani u faktore rizika. ini se da su u najveem broju sluajeva uzronici brana tenzija, stresori vezani za brigu o detetu i nedostatak snane emocionalne i drutvene podrke.126,127 Osim toga, roditelji koji usvajaju dete takoe ee pate od depresije tokom ovog perioda prilagoavanja.128,129 Jo jedan dokaz da su psihosocijalni stresori glavni uzroni faktori kada je u pitanju depresija jeste to da itavih 26% majki tinederki pati od postporoajne depresije, to je mnogo vie nego u bilo kojoj drugoj grupi.130 Naalost, jedine opcije koje depresivnim porodiljama stoje na raspolaganju su savetovanje kod psihologa i uzimanje lekova. Uzdravanje od lekova u periodu dojenja, to je dobro i korisno, jo vie smanjuje broj opcija. Meutim, postoje i mnogi faktori naina ishrane i ivota koji zajedno sa poznatim drutvenim faktorima treba da smanje rizik od postporoajne
depresije i da je izlee ako do nje ipak doe. Majke koje su se tek porodile moda nee u potpunosti moi da izbegnu bebi depresiju. Faktori visokog rizika od depresije kod ovih ena prikazani su u tabeli 24.
Tabela 24. Faktori visokog rizika od depresije kod majki - Raniji sluajevi mentalnih poremeaja u porodici - Majka tinejderka - Brani problemi - Nedostatak sistema drutevene podrke
Ako je majka koja se tek porodila svesna ova etiri rizika navedena u tabeli 24 i dri se programa leenja koji su ukratko opisani u narednim poglavljima ove knjige, to e joj pomoi da se suoi sa izazovima koje joj upuuje depresija.
54
IZLAZ IZ DEPRESIJE
prvih par dana menstruacije. Ovaj tei oblik PMS se naziva predmenstrualni disforini poremeaj (PDP).131 Dok PMS zbog svoje uestanosti predstavlja jednu veoma zabrinjavajuu pojavu, PDP jo vie zabrinjava zbog svojih predvidljivih mesenih napada teke depresije pored mnotva drugih potencijalno opasnih simptoma. U te simptome spadaju stalna zabrinutost, migrene, manija (izraena hiperaktivnost), pa ak i psihoza. Dijagnostikovanje i leenje i PMS i PDP je veoma sloeno zato to priblino 50% ena koje imaju predmenstrualne tegobe zapadaju zapravo u jedno ranije uspostavljeno medicinsko i psihijatrijsko stanje koje se tokom menstrualnog ciklusa sve vie i vie pogorava. To ne ukljuuje samo teak oblik depresije ve i alergije, astmu, bulimiju, napade i genitalni herpes.132 ini se da su PMS i PDP povezani sa hormonskim promenama do kojih dolazi tokom menstrualnog ciklusa. Ispitani su razliiti socijalni faktori i faktor naina ivota koji bi mogli da utiu na predmenstrualni sindrom, ali nikakva povezanost nije ustanovljena. Ako je ena ranije patila od nekih mentalnih poremeaja, naroito od tekog oblika depresije, velika je verovatnoa da e patiti i od PDP. Jedno istraivanje je, takoe, pokazalo da kod ena koje su ranije patile od postporoajne depresije postoji vei rizik od PDP.132 Neke ene kau da su predmenstrualni simptomi poeli da im se javljaju ili pogoravaju nakon poroaja, zatim kada su poele ili prestale da uzimaju pilule za kontracepciju ili posle operacije u karlici poput tubularne (vanmaterine) trudnoe. Nisu obavljena nikakva istraivanja kojima bi se utvrdilo da li ove posebne varijable zaista predstavljaju faktore rizika kada je u pitanju PMS ili ne. Ustanovljeno je da postoji vea verovatnoa da e adolescentkinje imati PMS ako su ga imale i njihove majke.133 Iako se PMS danas najee lei antidepresivima, pokazalo se da i neki prirod-
ni naini mogu blagotvorno da deluju u takvim situacijama. Male koliine vitamina B6 ublaile su simptome PMS kod nekih ena.134 Neka istraivanja ukazuju na pozitivan efekat magnezijuma, vitamina B6 i vitamina E, mada se dodatak kalcijuma pokazao kao mnogo efikasniji u mnogim sluajevima.135 Istraivanja pokazuju da se poremeaj u regulaciji kalcijuma, koji izaziva predmenstrualne simptome, moe reiti uzimanjem 1.200 mg kalcijum-karbonata na dan. Kod ena koje su uzimale dodatne koliine kalcijuma, broj simptoma se smanjio za skoro 50% u odnosu na 30% kod onih koje su dobijale placebo (lani lek). Pria se da se simptomi PMS mogu ublaiti upotrebom ulja nourka (evening primrose oil) i ostalih proizvoda koji sadre dugolanane masne kiseline. Uprkos njegovoj popularnosti, istraivanja su pokazala da ono nije nita efikasnije od placeba.137 Nekim enama je bilo lake kada su uzimale lekovito bilje poput biljke Cimicifuga racemosa (blaeni kalj ili eng. black cohosh), enskog korena (blue cohosh), korena divljeg jama ili aj od lista maline, mada nisu izvrena nikakva istraivanja koja bi se bavila njihovom efikasnou. Paljivo osmiljen program koji se zasniva na pravilnoj ishrani i fizikim vebama moe biti veoma uspean u reavanju problema PMS. Promene raspoloenja se mogu ublaiti i umanjiti promenom stila ivota. Dr. Nil Barnard (Neal D. Barnard), predsednik Lekarske komisije za odgovornu medicinu sa seditem u Vaingtonu (Physicians Committee for Responsible Medicine), i odsek za akuerstvo i ginekologiju na Medicinskom fakultetu univerziteta Dordtaun (Georgetown University School of Medicine) obavili su jedno istraivanje. Rezultati tog istraivanja prikazani su u tabeli 25. Menstrualne greve mogu prouzrokovati prostaglandini koji se stvaraju pod uticajem polnih hormona poput estrogena.
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
55
Tabela 25. Promene u ishrani ublaavaju predmenstrualne simptome Vegetarijanska ishrana siromana mastima ublaava predmenstrualne simptome koji, osim toga, i krae traju.
Pokazalo se da vegetarijanska ishrana siromana mastima (sa oko 10% masti) smanjuje proizvodnju estrogena, a bogata je i biljnim vlaknima koja pomau telu da izbaci viak estrogena. Kada se stvaraju manje koliine estrogena, smanjena je i proizvodnja prostaglandina, a menstrualni grevi krae traju i nisu tako jaki. Iako se ovakav reim ishrane nije pokazao delotvornim kod svih ena, mnogima je u velikoj meri ublaio predmenstrualne simptome.138 Generalno gledano, osoba bolje podnosi fiziki i emocionalni bol kada je odmorna, kada je unela dovoljno tenosti u organizam i kada je u dobroj fizikoj kondiciji. Ove injenice kazuju da bi unoenje dovoljnih koliina vode, dosta odmora i odravanje fizike kondicije verovatno koristilo svim enama koje imaju fizike tegobe i emocionalno su osetljive u predmenstrualnom periodu.
hormonski status titne lezde, treba da ukljui analizu krvi na vrednosti TSH. Potpuniju listu bolesti unutranjih organa i nervnog sistema koje mogu biti posledica depresije nai ete u Dodatku VI. Kada pogledate koliko bolesti moe izazvati depresiju, nije ni udo to lekari internisti kao to sam ja imaju toliko pacijenata koji pate od depresije. U stvari, dobar internista je, moda, taj koji najbolje moe da odredi pravi uzrok depresije, dok psihijatar moe biti taj koji najbolje moe da se uhvati u kotac sa najotpornijim i najteim sluajevima depresije.
56
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pacijenta postoji mnogo vei rizik od depresije nego to je uobiajeno, verovatno mu neu prepisati lek koji e jo vie poveati rizik od depresije. S druge strane, ako vam je prepisan lek koji moe izazvati depresiju, nemojte oajavati. Va lekar moda misli da ne postoje nikakva druga reenja, ali ako obratite posebnu panju na ostale uzrone faktore o kojima se govori u ovom poglavlju, moete biti u prednosti i izbei depresiju. Lista uobiajenih lekova koji se povezuju sa napadom depresije nalazi se u tabeli 26.140 Ako elite da vidite celu listu lekova za koje se govori da mogu da izazovu depresiju, pogledajte Dodatak VII.
1. Lekovi za srce i krvni pritisak: - Klonidin (Clonidine) - Diuretici iz grupe tiazida - Digitalis npr. Digoxin i Lanoxin 2. Hormoni: - Kontraceptivne pilule za oralnu upotrebu - Kortizon i srodni lekovi - Anabolini steroidi 3. Lekovi koji se koriste za mentalno zdravlje: - Lekovi protiv zabrinutosti iz porodice Benzodijazepina (Benzodiazepine) npr. Valium, Ativan, Xanax 4. Lekovi protiv upalnih procesa - Uobiajeni lekovi koji se kupuju bez recepta i oni koji se izdaju na recept - NSAID-i (nesteroidni anti-inflamatorni agensi) 5. Anti-infektivni agensi: - Sulfa antibiotici - Etambutol (lek protiv tuberkuloze) - Interferon 6. Lekovi koji se koriste kod intestinalnih problema: - Lekovi koji pospeuju pokretljivost creva, Metoklopramid (Reglan) - Lekovi protiv eludane kiseline/ira - Cimetid (Tagamet) - Ranitidin (Zantac)
TA IZAZIVA DEPRESIJU?
57
bolesti. Na neke od ovih faktora vredi obratiti panju, a nalaze se u tabeli 27.
Tabela 27. Manje uobiajeni uzroci depresije - Sindrom bolesne zgrade (sick building) - Uzroci vezani za metabolizam - Infekcije: virus Borna, prioni, grip kod odojadi
odreenim vrstama mikroba. Drugo, ak i kada se izlaganje tim mikrobima ne moe izbei, na nain ivota moe u mnogome da utie na to da li emo podlei ozbiljnoj bolesti kada budemo izloeni klicama koje je izazivaju. Knjiga Zakoni zdravlja i izleenja objanjava na koje sve naine moemo da ojaamo na imuni sistem.144 Iako mnogi ljudi povezuju dobar imuni sistem samo sa prevencijom raka, bolesti od kojih depresivan ovek oboleva treba da nas podstaknu da i depresiju stavimo na listu bolesti koje se mogu izbei dobrim imunim mehanizmima.
Infekcija i depresija
Odreene infektivne bolesti se povezuju sa depresijom. Neki ljudi posmatraju te bolesti kao zmije u dvoritu ili otrovne pauke u ormaru. Ono to elim da kaem je da oni smatraju da se ti faktori vrlo retko javljaju (ako ne u svim, ono u veini sluajeva) i da ih, ako su oni ak i prisutni, nikada ne moete u potpunosti izbei. Ja infektivne bolesti drugaije posmatram. Kao prvo, mi esto moemo smanjiti ili potpuno eliminisati rizik od izlaganja
On, zapravo, moe izazvati depresiju i kod zaraene ivotinje. Mnogi veterinari sada znaju da promene u ponaanju kod konja mogu da ukazuju na depresiju povezanu sa boleu Borna. Kao to je prikazano u tabeli 28, virus Borna moe napasti mononuklearne krvne elije kod ljudi (vrsta belih krvnih zrnaca). Kada se useli u te elije, ovaj virus moe mirovati i vie godina. Iz tog razloga, kod oveka se simptomi ne moraju pokazati odmah nakon izlaganja virusu Borna. Na alost, ovaj virus moe kasnije da se probudi i izazove veoma teku depresiju kod ljudi.145 Kada je u pitanju ovaj neuobiajen uzrok depresije, dijagnoza je izuzetno vana. Kada se otkrije virus Borna, moe se
58
IZLAZ IZ DEPRESIJE
prepisati antivirusni agens (amantadin) koji e pomoi organizmu da se izbori sa ovom infekcijom. ovek prestaje da bude depresivan kada se ovaj virus ukloni iz organizma.
Zakljuak
Kada pogledamo ta sve moe da izazove depresiju, pravo je udo to ak i vie ljudi ne boluje od ovog veoma estog mentalnog poremeaja. Otkrio sam da je mozak, u veini sluajeva, izuzetno otporan. On se obino moe suoiti sa kombinacijom od tri faktora rizika i osnovna uzroka depresije, a ipak i dalje normalno funkcionisati bez pojave depresije. Meutim, kada se tu doda i etvrti faktor, depresija, ak e i najzdraviji mozak esto podlei tekom obliku depresije. Dugaka lista faktora koji mogu prouzrokovati ili doprineti pojavi depresije ukazuje na to koliko je vano paljivo razmotriti viestruke uzrone faktore. Ne morate biti lekar da biste bili u stanju da ustanovite da li patite od depresije, kao to je opisano u ovoj knjizi. Ipak, pomo lekara e vam biti potrebna u sledeoj fazi otkrivanja uzroka depresije i odreivanju odgovarajueg naina leenja. Izuzetno je vano potraiti strunu pomo kada je u pitanju depresija. Najbolje bi bilo postaviti pravilnu dijagnozu i odrediti pravi metod leenja, ali i paljivo traiti sve osnovne uzroke. Dijagnoza i leenje treba da ukljuuju jedan opsean program koji se bavi to je mogue veim brojem ovih osnovnih uzroka.
Prioni
O prionima se mnogo pisalo u tampi pre skoro deset godina kada su ovi tetni proteini povezivani ne samo sa boleu ludih krava, ve i sa neizleivom ljudskom boleu poznatom pod nazivom nova varijanta Krojcfeld-Jakobove bolesti (nvKJB). Ljudi mogu dobiti ovu bolest jedui meso zaraenih krava. Prvi znaci ove bolesti kod ljudi jesu promene u ponaanju i raspoloenju poput depresije. Dijagnostikovati ovu bolest ne predstavlja neku veliku utehu zato to nvKJB brzo napreduje i ovek umire obino u roku od dve godine od trenutka kada je postavljena dijagnoza.
4. poglavlje
60
IZLAZ IZ DEPRESIJE
tosti. Ja se nadam da e uskoro biti sprovedena opsena, kontrolisana klinika ispitivanja u vezi sa pristupom koji se zasniva na stilu ivota i da e taj pristup postati opti standard ako to istraivanja potvrde, a oekujem da e tako biti. Dok se to ne dogodi, ja se uopte neu ustezati da ukljuim pacijente u ovaj program zato to (1) se on zasniva na potvrenoj nauci o ishrani, (2) mnogo puta sam video da je delotvoran i (3) ne ostavlja nikakve tetne posledice po zdravlje. Kada sam sve ovo rekao, moram dodati i to da ovo ni u kom sluaju nije jedini metod leenja koji treba primeniti kod depresivnog pacijenta. Nadam se da sam do sada dovoljno jasno stavio do znanja da se depresija gotovo uvek javlja usled istovremenog delovanja vie faktora, to znai da tu postoji mnogo potencijalnih uzroka. Faktori ishrane obino su samo jedan od nekoliko uzroka koji zajednikim dejstvom izazivaju mentalnu bolest. Moramo istraiti i pozabaviti se to je mogue veim brojem uzroka kako bismo doveli do potpunog i trajnog izleenja. Naalost, pacijenti koje pate od depresije, zabrinutosti ili bipolarnog poremeaja skoro nikada ne dobijaju savete o ishrani. Smatram da se ovaj veliki propust u nainu leenja mentalnih bolesti i te kako oseti.
Tabela 1. Sadraj triptofana u namirnicama Neobrano mleko Pasulj Orasi Bademi Susamovo seme Glutensko brano Seme bundeve Tofu (sir od soje)
fana. Na sreu, postoje bolji izvori od kojih je tofu (sojin sir) prvi na listi. Kao to je reeno u prethodnom poglavlju, neki depresivni pacijenti su veoma osetljivi na ak vrlo malo, privremeno smanjenje koliine triptofana, a ako samo jedan dan ne bi uzeli umerenu ili veliku dozu triptofana, oni bi ponovo zapali u depresiju. Misti je jedan od mojih pacijenata koja je primetila da mora da uzima dovoljno triptofana da bi sauvala svoje mentalno zdravlje.
Znaaj serotonina
Serotonin predstavlja znaajan neurotransmiter u mozgu, naroito u frontalnom renju. To je deo mozga iju aktivnost treba naroito ojaati kod depresivnih pacijenata. Mozak uopte ne moe da stvara serotonin ako tu prvo nije prisutan triptofan. Veina depresivnih pacijenata pati od gubitka apetita (apetit se poveava samo u malom broju sluajeva).1 Stoga hrana koju unose treba da sadri velike koliine triptofana. Namirnice bogate triptofanom navedene su na Slici 1.2 Zapazite da neobrano mleko sadri najmanje triptofana od svih namirnica na listi iako mnogi ljudi smatraju da mleko predstavlja jedan od najbogatijih izvora tripto-
61
Tabela 2. Odnos izmeu triptofana i 5 aminokiselina Neobrano mleko Losos Govei but Pilea prsa Integralni pirina Pasulj Soja Orah Seme bundeve Tofu Bademi Susamovo seme 40% 40% 46% 46% 46% 48% 53% 55% 56% 63% 68% 81% / / / / / / / / / / / / 60% 60% 54% 54% 54% 52% 47% 45% 44% 37% 32% 19%
triptofana je sama po sebi, takoe, veoma mala, kao to je prikazano u tabeli 1. Ovi faktori pokazuju da mleko nije tako vredan izvor triptofana za mozak. Tofu je, meutim, suta suprotnost neobranom mleku. On sadri veliku koliinu triptofana u odnosu na koliinu tih pet aminokiselina, a i sadraj samog triptofana je izuzetno visok. Zbog toga je on odlina namirnica za snabdevanje mozga triptofanom, to opet poveava proizvodnju serotonina, koji, sa svoje strane, pomae u borbi protiv depresije. Kada mozak dobije dovoljnu koliinu triptofana, ostale stavke vezane za stil ivota postaju veoma znaajne za stvaranje serotonina. Leenje stilom ivota je ukratko izloeno u narednom poglavlju.
ee susreemo sa tetnim posledicama ishrane siromane njima. Obino se deava da ovek unosi male koliine triptofana kada unosi i mali broj kalorija, no, kada su u pitanju omega-3 masnoe, njih moe biti malo ak i kada ovek unese vie kalorija nego to mu je potrebno.6 ak i ishrana bogata mastima moe sadrati male koliine omega-3, naroito kada omega-3 u ishrani ima malo u odnosu na omega-6. Zanimljivo je to da je koliinski odnos ovih masnoa u krvi u direktnoj vezi sa koliinom depresije.7 to je koliina omega-3 manja u odnosu na omega-6, koliina depresije je vea. Nedavno obavljena istraivanja pokazuju da se bipolarni poremeaj (manijakalna depresija), ba kao i teak oblik depresije (unipolarni poremeaj) moe leiti pomou ishrane bogate omega-3 masnoama.8 Veina ljudi poveava unos omega-3 masti jedui ribu. Ipak, veina riba ne predstavlja dobar izvor omega-3 masti. Morska riba predstavlja dobar izvor, ali ne zato to njihov organizam stvara omega-3 masti, ve zato to one pojedu veliku koliinu morskog rastinja koje sadri veliku koncentraciju omega-3 masti. Vano je zapaziti da su prvobitni izvori omega-3 masnoa biljke, a kada ih unosimo jedui ribu, mi dobijamo hranljive materije iz druge ruke. Sadraj omega-3 u odreenim vrstama ribe nalazi se u tabeli 3.9
Tabela 3. Sadraj omega-3 u ribi Crnjelj (komad) Tunj (u vodi) Pastrmka (30 grama) Slatkovodni luben (100 grama) Losos (100 grama) Haringa (100 grama) Svoja (100 grama) Skua (100 grama)
Zapazite koliko sadraj omega-3 masti varira od jedne vrste ribe do druge. Na primer, sadraj omega-3 u crnjelju, gde je
62
IZLAZ IZ DEPRESIJE
on najmanji, predstavlja samo 25% ukupnih omega-3 u skui. Ishrana bogata omega-3 mastima viestruko je korisna, ali negativna strana svega toga je to te masti ljudi unose jedui ribu. U knjizi Zakoni zdravlja i izleenja navodim est glavnih zdravstvenih problema koji mogu nastati unoenjem omega-3 masnoe iz ribe.10 Da ne bih bio mnogo opiran, ovde u razmotriti samo jedan od njih.
Riba je zagaena
Ribe sakupljaju i nagomilavaju otrove u svom masnom tkivu. U te otrove spadaju pesticidi, hlorni ugljo-vodonici, dioksini i iva. Poevi od 1996, u 47 zemalja postojao je zvanini dokument u kojem se graani upozoravaju da ne jedu odreene vrste riba. Ta zvanina upozorenja pokrivaju 1.740 reka i jezera (ukljuujui sva jezera iz grupe Velikih jezera) i veliki deo priobalnog podruja.11 Najei razlog za izdavanje ovakvih upozorenja je iva, koja moe da izazove oteenja na mozgu i nervima, naroito kod jo neroene, a i kod male dece. Velike ribe poput tune, sabljarke i ajkule sadre najveu koncentraciju ive.12 Uprkos uvreenom miljenju da voe i povre predstavlja najveu opasnost kada je u pitanju trovanje pesticidima, istraivanja koja je sprovela FDA pokazuju da domai proizvodi od ribe sadre mnogo veu koncentraciju pesticida nego domae voe, itarice ili povre.13 Plava riba kao i jezerska pastrmka ulovljena u jezerima u unutranjosti imaju najvie anse da budu zagaene kancerogenim materijama kao to su dioksini ili PHB polihlorni bifenili.14
(Huff and Haseman) su pregledali oko 200 istraivanja koja su se bavila glodarima. Zakljuili su da postoje snani dokazi da izlaganje dejstvu odreenih pesticida zaista moe prouzrokovati rak kod ljudi.17 Kako ribe dolaze u dodir sa pesticidima? Jedan od glavnih razloga je spiranje tla sa obradivih povrina. Kada ratar prska svoje zasade, jedan deo hemijskih supstanci ode u susedne reice i potoke da bi na kraju dospeo u reke i okeane. Izlivanje kanalizacije, loi septiki sistemi, otpad sa brodova i otrovna oticanja sa gradskih ulica takoe doprinose zagaenosti voda. Ponekad se ove vode smatraju toliko opasnim da je na nekim plaama postavljen znak na kojem, kao na ovom prikazanom u tabeli 4, pie Zabranjeno plivanje.
Tabela 4. Zabranjeno plivanje, opasno po zdravlje
Gastroenteritis, dizenterija, hepatitis i druge bolesti nastaju kao posledica: - Izlivanja kanalizacije - Loih septikih sistema - Otpada sa brodova - Otrovnih oticanja sa gradskih ulica
Ako je plivanje u toj vodi opasno za ljude, prava je ironija to ljudi jo uvek odlaze na pecanje u ta podruja. Ti znaci nisu tu bez razloga. Bolesti kao to su gastroenteritis, dizenterija, hepatitis i mnoge druge posledica su plivanja u zagaenoj vodi.
63
Tabela 6. Broj prijavljenih uginulih riba prouzrokovan zagaenjem Alabama Arizona Arkanzas Konektiket Florida Dordija Ilinois Ajova Kanzas Kentaki Luizijana Mejn Merilend Masausets Miigen Minesota 24 1 16 3 50 40 8 6 42 17 52 2 35 7 9 2 Montana Nebraska Novi Meksiko Oklahoma Oregon Pensilvanija Rod Ajlend Juna Karolina Juna Dakota Teksas Juta Vermont Virdinija Zap. Virdinija Viskonsin 4 16 2 69 9 121 1 24 1 40 7 2 44 21 6
Komentariui ovo otkrie, nutricionista i pisac prof. dr. Vinston Kreig (Winston Craig), dodao je jo tri otrenjujue injenice: (1) Sluaj Velikih jezera nije jedistven u svetu ribe bolesne od raka pojavljuju se na celom podruju SAD, od Padet Saunda (Puget Sound) do Kalifornijskog zaliva i od reke Hadson do Floride; (2) Prema podacima Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute), sve vie ljudi umire od raka u onim podrujima gde ribe u ogromnom broju boluju od neke vrste tumora; (3) toksinost onoga to pronalazimo u nekim od naih vodenih tokova je prosto zapanjujua. Kada su sedimentima sa dna jezera Iri premazali kou mieva, ovi mievi su dobili rak koe.20 Iako ono to je Kreig zapazio kod mieva ne mora nuno da se odnosi i na ljude, ova njegova zapaanja svakako pruaju razlog za zabrinutost kada je u pitanju opasnost koju epidemija raka kod riba predstavlja za ljudsko zdravlje. Mogua veza izmeu raka i zagaene ribe ukratko je prikazana u tabeli 5.
Tabela 5. Dokazi koji ukazuju na vezu izmeu zagaenosti ribe i raka - U tkivu pacijentkinja koje boluju od raka dojke pronaena je poveana koncentracija nekih sastojaka pesticida. - Prema podacima Nacionalnog instituta za rak, sve vie ljudi umire od raka u onim podrujima gde ribe u ogromnom broju boluju od neke vrste tumora. - Danas ribe mnogo ee obolevaju od raka nego pre 50 godina. Primer: 30% ribe glavoa u jezeru Iri bolovalo je od raka jetre.
Svaka uginula riba na ovoj slici moe predstavljati bukvalno hiljade riba. E.P.A. priznaje da ovi statistiki podaci u ogromnoj meri umanjuju stvarni broj uginulih riba poto 15 drava nije prijavilo ili vodilo evidenciju o broju uginulih riba na njihovom podruju. Osim toga, za mnoge uginule ribe se ne moe sa sigurnou tvrditi da su uginule usled zagaenosti vode.22 Utvreno je da su u najveem broju sluajeva pesticidi bili ti otrovni zagaivai koji su izazvali pomor riba, a za njima slede nafta i naftni derivati, hlor, amonijak, teki metali i ostale otrovne supstance. Naalost, veinu tih riba obolelih usled dejstva ovih zagaivaa ribari ulove i odnesu na pijacu, a onda ih ljudi jedu mislei da se hrane zdravo.
Svake godine, itava jata riba irom SAD uginu zbog zagaenosti vode. Agencija za zatitu ivotne sredine (E.P.A. The Environmental Protection Agency) pri Vladi SAD pokuava da prati koliko ribe ugine zbog zagaenosti kao i iz nekih drugih razloga. Tabela 6 prikazuje broj uginulih riba po dravi usled zagaenosti vode u 1993. godini.21
64
IZLAZ IZ DEPRESIJE
toji potreba za pravilno ureenim sistemom za inspekciju ribe. Kada bismo mogli da pronaemo neki drugi izvor korisnih omega-3 masnoa, zar ne bi bilo pametnije da, nakon svega to smo saznali, u potpunosti izbacimo ribu iz naeg jelovnika? Taj drugi izvor ne bi predstavljao potencijalni uzrok raka, infektivnih i drugih bolesti. Takva hrana zaista postoji, kao to emo videti kasnije.
DDD (ppm)
0,02 5
Biljojedne ribe (jedu plankton) 40-300 Ribe mesoderi vie od 2.500 (jedu biljojedne ribe)
U delovima na milion (ppm) u jezeru Klir, u Kaliforniji
jezeru. Koncentracija DDD u fitoplanktonu iznosila je 5 ppm, to je 250 puta vie nego u samoj jezerskoj vodi. Idui ka viim stupnjevima lanca ishrane, koncentracija DDD se pribliila 2.500 ppm to je itavih 125.000 puta vie nego u samoj jezerskoj vodi. Jedno od najeih pitanja koja mi ljudi postavljaju nakon nekog mog javnog predavanja o zdravlju vezano je za kvalitet vode u naim domainstvima. Mnogi ljudi su veoma zabrinuti kada je u pitanju mogua zatrovanost vode koja tee iz njihovih esmi. Trebalo bi da ih mnogo vie brine kvalitet vode u rekama, jezerima, potocima i okeanima odakle potie riba koju jedu. Niska koncentracija otrova, kao u jezeru Klir u Kaliforniji, dovodi do visoke koncentracije otrova u tkivu ribe koju ljudi svakodnevno konzumiraju. Takvi primeri biomagnifikacije nisu izuzetak, ve pravilo. EPA dalje navodi da koncentracija zagaivaa ivotne sredine u tkivu riba moe biti milion puta vea nego koncentracija istih izmerena u samoj vodi ...26
65
jedinjenja za koje se zna da se biomagnifikuju (akumuliraju) kroz lanac ishrane. U ljudima se takoe bioakumuliraju halogeni ugljovodonici. U tkivu pacijenata koji su oboleli od raka dojke naene su poviene vrednosti ovih jedinjenja. Istraivai koji su indetifikovali ovu vezu sa rakom dojke zakljuili su da: Ovi rezultati, iako preliminarni, navode na zakljuak da u nastanku raka dojke izvesnu ulogu imaju karcinogeni koji potiu iz ivotnog okruenja. Meutim, rak nije jedini problem. Jedan istraiva je, u svom pregledu literature, utvrdio postojanje korelacije izmeu DDT i DDE (dva druga halogena ugljovodonika) u krvi osoba koje su se tokom narednih godina alile na hipertenziju, arteriosklerozu i dijabetes.28 Sa aspekta biomagnifikacije i bioakumulacije, riba predstavlja jedan od najveih razloga za zabrinutost. Ona nije zagaena samo PCB-om i razliitim tekim metalima poput ive, ve i naftnim ugljovodonicima i halogenim organskim jedinjenjima.29,30 U jednom poznatom medicinskom udbeniku o uticaju ivotne sredine na zdravlje, dr. Kenet Rozenman (Kenneth Rosenman) sa dravnog univerziteta u Miigenu (Michigan State University) kae: Glavni nain na koji stanovnitvo moe da doe u dodir sa PCB-om jeste konzumiranje ribe.31 Osim to se sumnja da izazivaju rak, postoje neki preliminarni dokazi koji povezuju i PCB i dioksine sa poveanim nivoom holesterola i triglicerida u krvi.32 Ostali podaci ukazuju na to da PCB mogu da utiu na broj spermatozoida kod mukaraca i sterilitet.33 Istraivanja koja pokazuju da ovi zagaivai mogu da otete fetus u razvoju samo jo vie proiruju listu tetnih posledica PCB-a. Dr. Teo Kolborn (Theo Colborn) istie da literatura nastala na osnovu istraivanja ukazuje da prisustvo PCB u materici moe tetno da utie na razvoj nervnog sistema embriona, fetusa i novoroeneta.34 Nedavno je na naslovnoj strani medicinskog asopisa New England
Journal of Medicine objavljena vest da su dr. Dozef i Sandra Jakobsen (Joseph i Sandra Jacobsen) pronali nove dokaze da izlaganje dejstvu PCB-a tetno utie na razvoj.35 Primeeno je da se deca ije su majke u periodu trudnoe bile izloene njihovom dejstvu, u jedanaestoj godini ivota, sporije intelektualno razvijaju od ostalih svojih vrnjaka. Iako ta deca nisu bila retardirana, ona koja su bila najvie izloena dejstvu PCB-a imala su tri puta vee anse da imaju nizak IQ i dva puta vee anse da budu najmanje dve godine u zaostatku kada je u pitanju sposobnost itanja.
66
IZLAZ IZ DEPRESIJE
tala jezera i reke u SAD nisu nita manje opasne od onih u Mejnu. Grupa za poboljanje istoe vode na nivou grada Bostona (Clean Water Action Group) je ak ila dalje i javno izjavila da 90% ribe ulovljene u vodama Nove Engleske ima previsok sadraj ive, olova, PCB-a ili dioksina koji su opasni po zdravlje kada se riba konzumira vie od jedanput sedmino. Iako je ova grupa sakupila mnogo manje podataka o morskoj ribi (tako da nije mogla da izda slinu kategorinu izjavu), ona je ipak upozorila na to da je morska riba koja je bila testirana sadravala visok nivo PCB-a i ive. Najverovatnije najpoznatiji sluaj trovanja tekim metalima putem konzumiranja ribe nije imao nikakve veze sa kiselim kiama. U pitanju je tragian sluaj trovanja ivom putem konzumiranja ribe iz japanskog zaliva Minamata. Problem je izazvalo isputanje metil ive iz japanske fabrike u ovaj zaliv. Usled biomagnifikacije do koje je dolo preko lanca ishrane, ljudi koji su jeli tu ribu izloili su se opasnoj koncentraciji ive.37
od raka dojke. Jedno istraivanje obavljeno 1994. godine otkrilo je da meu erkama koje su se hranile majinim mlekom postoji 25% manje sluajeva raka dojke. Dojenje ima i mnoge druge prednosti. Radi lake analize, kratak pregled prethodno pomenutih zagaivaa pronaenih u ribi prikazan je u tabeli 8.
Tabela 8. Kratak pregled zagaivaa ribe - Koncentracija otrova u ribi iz srednje zagaenih voda je ak vie od milion puta vea od koncentracije tih otrova u samoj vodi. - U otrove koji su naeni u masnom tkivu riba spadaju pesticidi, hlorni ugljo-vodonici, iva i dioksini. - Riba moe biti zagaena i PCB-om, razliitim tekim metalima, petroleum ugljovodonicima, halogenim organskim jedinjenjima i olovom.
67
Tabela 11. Biljne namirnice koje sadre omega-3 masne kiseline (linoleinsku kiselinu)
Namirnica Ulje semena lana Orasi, engleski Ulje kanole Crni orasi Ulje peninih klica Sojino ulje Zelena soja Spana, konzerviran Bademi Avokado Repa Ulje afranika Batata (krompir) Banana Jabuka Peeni krompir Krike krastavca Integralni hleb Koliina Omega-3 (mg) 7526 1703 1094 1034 938 927 637 353 136 99 74 55 38 38 25 17 12 11
1 supena kaika 1/4 olje 1 supena kaika 1/4 olje 1 supena kaika 1 supena kaika 1 olja 1 olja 1/4 olje 1/2 olje 1 olja 1 supena kaika 1 komad 1 komad 1 komad 1 komad 10 komada 1 komad
I mesojedi i vegetarijanci mogu da unose nedovoljne koliine omega-3 masnoa. Osobama koje pate od depresije ili bipolarnog poremeaja preporuujem svakodnevno konzumiranje njima bogate hrane. Osim toga, preporuujem jedan lek iz kune apoteke koji je mnogim pacijentima obolelim od neke mentalne bolesti pomogao da ozdrave. Jedan od omiljenih recepata nalazi se u tabeli 10.
Tabela 10. Recept od lana i oraha (Visok sadraj Omega-3) olje mlevenih oraha olje samlevenog lana 1 sup. kaika urminog eera ili urme 1/8 sup. kaike soli
ui ovo istraivanje, dr. Dozef Kalabrez (Joseph Calabrese) i njegove kolege sa univerziteta Case Western Reserve u Klivlendu u dravi Ohajo nazivaju ovo otkrie izuzetno vanim pokuajem u pravcu pronalaenja leka za bipolarni poremeaj. Slaem se da je ovo veoma znaajno istraivanje. Ipak, nisu korieni nikakvi lekovi, ve samo dodaci omega-3. Preporuujem da bar jedan obrok u toku dana ukljuuje namirnice bogate omega-3. Takoe preporuujem minimalan dodatak od 9 grama omega-3 masnih kiselina na dan najbolje iz namirnica biljnog porekla. Neki nutricionisti smatraju da nije vano samo to da u ishrani bude zastupljeno dovoljno omega-3 ve i da bude vie onih namirnica koje u sebi sadre vie omega-3 u odnosu na omega-6 masne kiseline. Ishrana prosenog Amerikanca sadri vie omega-6 masti nego omega-3. U Dodatku VIII nalazi se lista namirnica koje sadre vie omega-3 masti u odnosu na omega-6.
Zapazite visok sadraj omega-3 masti u ovom receptu. On je gotovo jednak dnevnoj koliini koju pacijenti sa bipolarnim poremeajem uzimaju putem ribljeg ulja, a koja je pokazala veoma pozitivan efekat u istraivanju koje je sproveo Medicinski fakultet na Harvardu (Harvard Medical School) (9,6 grama na dan).41 Komentari-
68
IZLAZ IZ DEPRESIJE
majinim mlekom.44 Vano je i to da su, kada govorimo o mentalnom zdravlju, prednosti koje se stiu dojenjem, izgleda, jo vanije za prevremeno roene bebe i/ili one bebe koje su pri roenju imale malu telesnu teinu nego za bebe roene na vreme i sa normalnom teinom. Deca koja nisu dojena mogu biti podlonija i socijalnim i emocionalnim problemima kasnije u ivotu. U jednom klasinom evropskom istraivanju, devojice koje su bile hranjene iskljuivo na flaicu i cuclu testirane su kada im je bilo 16 godina. One ne samo to su imale slabiju sposobnost uenja i postizale loije rezultate u koli, nego su imale potekoa i u prilagoavanju u drutvu.45 Iako takvo istraivanje ne potvruje postojanje veze izmeu hranjenja na cuclu (umesto dojenjem) i depresije u kasnijem ivotu, ono svakako daje povoda za sumnju da neka veza ipak postoji. Jo uvek nam nisu jasni svi razlozi zato je majino mleko bolje i korisnije za pravilno funkcionisanje mozga. Ipak, izgleda da je jedan od faktora sadraj masnoe u majinom mleku. Dr. Jokota (Yokota) iz Japana je pokazao da su tek roenim mladuncima pacova neophodne dovoljne koliine omega-3 masti. Bez tih masnoa oni slabije ue.46 Drugi meunarodni istraivaki timovi poput Boura (Bourre) i njegovih kolega iz Francuske47 doli su do slinih otkria prouavajui ivotinje. Sva ta istraivanja su pokazala da su omega-3 masti od presudnog znaaja za razvoj mozga kod sisara. Meu istraivaima je jako dobro poznato da tradicionalna formula za odojad ne prua dovoljnu koliinu omega-3 masnoa u poreenju sa majinim mlekom.48 Hrana koja se daje kao dodatak bebama pored ove formule ne moe nadoknaditi nedostatak omega-3 masti. Jedna grupa istraivaa je dola do zapanjujueg zakljuka: Doli smo do zakljuka da zaista ne postoji zdrava hrana koja nam je danas dostupna, a koja bi se mogla dodati ishrani bebama koje se ne doje sa ciljem
da se koliina polinezasienih masnih kiselina izjednai sa onom koju putem majinog mleka unesu dojene bebe.49
69
noe kao to su omega-3, mogu biti naroito znaajne i za proces uenja kod odraslih osoba. Sreom, odraslima na raspolaganju stoje i neki drugi izvori visokokvalitetnih masnoa osim majinog mleka. Mnogi itaoci e moda odmah pomisliti na ribu. Tano je da je riba hladnih mora bogata omega-3 mastima. Meutim, riba poseduje mnogo nepoeljnih osobina sa zdravstvene take gledita. U stvari, ja sam u knjizi Zakoni zdravlja i izleenja itavo jedno poglavlje posvetio temi Istina o ribi. Ja i dalje preporuujem isto, naime, da blagotvorno dejstvo omega-3 masti na organizam moe osetiti i unosom linoleinske kiseline biljnog porekla. Kada je u pitanju ishrana, unoenje polinezasienih masti nije jedini klju optimalnog funkcionisanja mozga. Izgleda da je unoenje adekvatnih koliina vitamina i minerala takoe od presudnog znaaja za funkcionisanje ljudskog mozga. Neki od mikroelemenata koji doprinose boljem funkcionisanju mozga su tijamin, riboflavin, nijacin, B6, B12, folna kiselina, antioksidantni vitamini A, C i E i gvoe.53,54,55 Sve dua lista takvih hranljivih materija jedan je od razloga zato treba prihvatiti pravilno izbalansiranu ishranu bogatu irokim spektrom ovih jedinjenja.
Vrsta namirnice Leblebije Soivo Crveni pasulj Okra mahune Pasulj Spana Kikiriki Sok pomorande Govei butoko
Koliina 1 olja 1 olja 1 olja 1 olja 1 olja 1 olja olje 1 olja 150 grama
Pacijenti koji su depresivni usled nedostatka folata uglavnom ne mogu da ozdrave primenom standardnih antidepresiva. Onaj pravi nain leenja je sasvim jednostavan ishrana bogata folnom kiselinom.
Vrsta namirnice
Koliina
B12 (g)
Cele itarice 85 g 6,00 posne nicle 85 g 2,85 Jaje 1 kom 1,00 Sojino mleko 200 g 1,00 Obrano mleko 200 g 0,38 Punomasno mleko 200 g 0,36 Pilea prsa 1 kom 0,32 Belance jajeta 1 kom 0,20 Spana 1 olja 0,02 Soja 1 olja 0,01 Voe, povre, oraasti plodovi, itarice 0,00
70
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Po mom miljenju, obogaene namirnice biljnog porekla predstavljaju najbolji izvor vitamina B12. Ako vegetarijanci ne mogu da dou do biljnih proizvoda obogaenih vitaminom B12, preporuujem im redovnu upotrebu obranog mleka.
Tabela 13. Promene u psiholokim tegobama zapaene u istraivanju uticaja stila ivota na srce
Nivo zabrinutosti, depresije, nesanice i anhedonije 30 25 20 15 10 5 0 Na poetku Godinu dana kasnije 27,2 23,9 19 Vegetarijanci Ne-vegetarijanci 24,1
koji pokazuju da vegetarijanci vie uivaju u ivotu i imaju ak bolji drutveni ivot nego pre nego to su postali vegetarijanci. Osim toga, pokazalo se da je pojava depresije i zabrinutosti mnogo rea kod vegetarijanaca nego kod onih koji jedu proizvode ivotinjskog porekla.62
Zakljuak
Pacijentkinja koja nam je posluila kao primer u ovom poglavlju, Misti Lamberton, shvatila je koliko je ishrana vaan faktor u savladavanju depresije. To joj je postalo jo jasnije kada je prestala da se pridrava programa ishrane koji je joj je bio prepisan i ponovo poela da zapada u depresiju. Na Mistinom primeru smo videli da depresija moe da izazove anoreksiju koja liava organizam potrebnih hranljivih sastojaka i pojaava taj krug depresije. Poput Misti, skoro svako ko pati od depresije moe popraviti svoje stanje drei se jednostavnih pravila ukratko izloenih u ovom poglavlju. Raznovrsna hrana biljnog porekla obezbeuje sve hranljive sastojke potrebne za normalno funkcionisanje mozga.
5. poglavlje
72
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pokuam da uklonim veinu lekova koje je neko godinama koristio u leenju mentalnih bolesti. Amanda je bila toga svesna, ali je sama reila da eksperimentie i prestala je da uzima lekove. Prolo je godinu dana, a Amanda i dalje ne uzima antidepresive i osea se bolje nego ikada u svom odraslom dobu. Svela je kilau skoro na normalu i vie ne osea potrebu za Advilom ili bilo kojim drugim lekom u slobodnoj prodaji protiv bolova u glavi i miiima. Jo uvek su joj potrebni blagi lekovi protiv ulceroznog kolitisa. Meutim, ona sada daje mnogo manje novca na lekove i lekarske preglede i presrena je to je mentalno zdrava bez lekova za koje je mislila da e ih morati uzimati do kraja ivota. Jedino joj je bilo krivo to nije ranije shvatila da se depresija, zapravo, moe leiti nainom ishrane i stilom ivota.
tabeli 1, a potom u opisati jo est metoda leenja depresije nainom ivota koje prepisujem u posebnim sluajevima.
Aerobne vebe:
- Zahteva ritmike pokrete velikih grupa miia - Primeri: etnja, tranje, plivanje, vonja bicikla - Najmanje po 30 minuta 3 puta sedmino - Bolje je vebati po 30 minuta 6 puta sedmino
73
Tabela 3. Aerobno vebanje pobeuje depresiju
umerenog vebanja (po 30 minuta tri puta sedmino) ublaio depresiju isto tako uspeno kao i lekovi protiv depresije. Lekovi su delovali bre od vebi, ali je nakon 16 sedmica, prema rezultatima istraivanja, uinak fizikih vebi sustigao uinak lekova. Ako ne potpuno, ono bar delimino objanjenje za pozitivno delovanje fizikih vebi na mentalno zdravlje jeste to da vebe podstiu mozak da proizvodi vie serotonina i norepinefrina, neurotransmitera u mozgu koji mogu da ublae depresiju.4 Pregledavi sve studije o fizikim vebama i mentalnom zdravlju objavljene od 1981. godine, kanadski istraivai su otkrili da fizike vebe bilo da su u pitanju treninzi snage, tranje, etnja ili neke druge forme aerobika mogu da ublae srednje teak (umeren) oblik depresije. One pomau i u leenju nekih drugih mentalnih poremeaja ukljuujui zabrinutost, poremeaje zavisnosti, poremeaje vezane za lini fiziki izgled, pa ak i poremeaj nedostatka panje i hipreaktivnosti (ADHD).5 Fizika rekreacija u ovim istraivanjima trajala je od 20 minuta do sat vremena i to najmanje tri puta sedmino. Fizike vebe donose mnogo bolje rezultate od veine pristupa zasnovanih na psiholokom savetovanju, a svakako su i mnogo jeftinije.6 Jedno drugo istraivanje je pokazalo da ak samo osam minuta intenzivnog iscrpljujueg vebanja na traci za tranje ublaava simptome depresije kao i napetost, srbu i umor.7 Pozitivan uinak aerobnih vebi u savladavanju mentalnih poremeaja prikazan je u tabeli 3. Izuzetno je vano da depresivni pacijenti shvate da se verovatno nee oseati ba mnogo bolje nakon samo prvih nekoliko treninga. To se, meutim, ne moe rei za one koji oseaju napetost, zabrinutost, srdbu ili umor. Kod njih se simptomi depresije ublaavaju ve nakon prvog treninga. To ne vai za osobe koje pate od tekog oblika depresije. Zbog toga depresivna osoba esto prestane da radi fizike vebe ve nakon prvih nekoliko treninga,
mislei da joj one uopte ne pomau. Po mom iskustvu, veina ljudi treba svakodnevno da radi fizike vebe najmanje sedam dana pre nego to osete neko poboljanje. To nije jedina dobra vest. Kada depresivna osoba oseti poboljanje, njeno stanje se obino i dalje postepeno poboljava u periodu od etiri do est meseci kada se postie i maksimalan efekat. Fizike vebe pozitivno utiu na mentalno zdravlje i na jo neke druge naine. Istraivai koji su otkrili da fizike vebe spreavaju pojavu depresije otkrili su i to da se nakon etiri meseca redovnih vebi aerobika poboljavaju memorija i ostale mentalne sposobnosti.8 Fizike vebe nisu korisne samo za mlade. Jedno istraivanje pratilo je vie od 900 starijih odraslih osoba (prosene starosti od 70 godina) 11 godina i pokazalo da oni koji su redovno vebali na poetku tog istraivanja, ali su kasnije prestali, imaju vie izgleda da zapadnu u depresiju nego oni koji su ostali aktivni do kraja. Ti koji su prestali da rade vebe i oni koji nisu nikada vebali imali su najvie poena na testu depresije na kraju ovog istraivanja.9 Raspoloenje se popravilo naroito kod onih koji su redovno i to intenzivno vebali. ak su i oni koji su radili bilo kakve vebe samo tri puta sedmino imali manje anse da budu depresivni i neraspoloeni. Zanimljivo je to da se starijim uesnicima
74
IZLAZ IZ DEPRESIJE
koji su poeli da vebaju tokom istraivanja raspoloenje popravilo na slian nain kao i onima koji su radili fizike vebe od poetka do kraja istraivanja. Drugim reima, bez obzira koliko ste stari, dobar prigram fizikih vebi e vam sigurno koristiti. Ja svojim depresivnim pacijentima govorim da fizike vebe moraju raditi redovno tokom celog svog ivota (a ne samo povremeno). Oni mogu da rade razliite vebe kako im ne bi bilo monotono. Na primer, jedan od mojih pacijenata se brzim hodanjem bavi utorkom, etvrtkom i subotom; tri ponedeljkom i petkom; pliva sredom i ide u teretanu nedeljom. Ako elite, moete da povedete sa sobom nekog prijatelja i vebate zajedno, ali vae vebanje ne treba da zavisi od toga da li je on tu ili ne; u protivnom ete na kraju prestati da vebate. Prijatno okruenje moe biti od velike pomoi. Na sreu, fizike vebe nisu korisne samo za mentalno zdravlje. U tabeli 4 videete zato je jo korisna fizika aktivnost.10,11,12,13
Tabela 4. Jo neke pozitivne strane fizikih vebi Poveava nivo HDL holesterola Sniava krvni pritisak Jaa kosti Pomae u spreavanju gojaznosti Smanjuje rizik od kamena u ui Pomae u spreavanju osteoartritisa Poboljava fibromijalgiju Smanjuje rizik od odreenih tipova raka
zdravlje. Ovaj odeljak se, meutim, bavi pozitivnim uticajem dubokog disanja nevezano za fizike vebe. Jednostavan test koji se moe uraditi u mnogim lekarskim ordinacijama je test zasienosti kiseonikom. Sonda se postavi na prst ili unu resicu i meri se zasienost krvi kiseonikom. Zasienost krvi kiseonikom manja od 95 povezuje se sa smanjenom sposobnou obavljanja sloenih mentalnih zadataka.15 Kada osoba sedi u uionici, restoranu ili samo na kauu u drutvu prijatelja ili gledajui televiziju, zasienost krvi kiseonikom esto pada na manje od 95%. To se moe dogoditi ak i ako oni moda imaju savreno zdrava plua. Zato se to deava? Zato to ljudi ne diu duboko, to se, opet, esto povezuje sa loim dranjem tela. Jedno istraivanje je pokazalo da nii nivo kiseonika tetno utie na raspoloenje, a ima i neke druge posledice kao to je ukratko prikazano u tabeli 5.16
Tabela 5. Posledice niskog nivoa kiseonika
Potpunije informacije o ovim i drugim pozitivnim stranama fizikih vebi nai ete u knjizi Zakoni zdravlja i izleenja.
Jedno drugo istraivanje bavilo se ispitivanjem nivoa kiseonika u krvi kod sranih pacijenata i zdravih osoba, i tokom spontanog disanja i u periodima kontrolisanog disanja da bi utvrdili kako intenzitet disanja utie na arterijsku zasienost kiseonikom.17 Kontrolisano disanje od 3 do 15 udisaja u minuti poveavalo je nivo kiseonika u krvi, ali je idealan nivo kiseonika u krvi dostignut jedino tokom dubokog disanja od 3 do 6 udisaja u minuti. Da ne bi dolo do kratkog daha kada se udahne samo tri puta u minuti, ti udisaji zaista moraju biti veoma duboki. Poto je, izgleda, nemogue odrati taj ritam od tri udisaja u minuti tokom uobia-
75
jenih dnevnih aktivnosti, dr. Bernardi, glavni autor ovog istraivanja, predloio je svojim pacijentima da diu sporo i duboko tako to e tokom jednog sata u danu disati u ritmu od est udisaja u minuti. To ne samo to je povealo nivo kiseonika u krvi tokom fizikih vebi, ve tokom itavog dana. Jo jedan propratni pozitivan efekat ovakvog naina disanja bila je i vea podnoljivost vebanja kod pacijenata sa sranim smetnjama kod pacijenata sa sranim tegobama. Ovo poboljanje bilo je dodatak drugim oblicima leenja. Interesantno je to to je vrednost i vanost dubokog disanja koje mu pripisuju moderni istraivai bilo konstatovano jo pre 100 godina: Oni koji sede i stoje ispravljenih lea mogu pravilno da diu za razliku od onih koji nemaju pravilno dranje tela. Meutim, nastavnik treba svojim uenicima da ukae na vanost dubokog disanja. Pokaite im kako pravilno funkcionisanje organa za disanje, koje pospeuje cirkulaciju krvi, osveava itav organizam. Ono poboljava apetit, potpomae varenje i daje sladak i miran san, okrepljujui na taj nain nae telo i umirujui na um. Dok im govorite o vanosti dubokog disanja, traite od njih da to praktino i provere. Dajte im da rade vebe koje e podstai duboko disanje i postarajte se da im to pree u naviku.18 Veoma je vano imati pravilno dranje tela, naroito za one koji su depresivni i ne umeju da se izbore sa stresom. Ja svoje pacijente podstiem da tokom fizikih vebi primenjuju tehnike dubokog disanja, a da tokom preostalog dela dana, kada svesno razmiljaju o svom disanju, pokuaju da diu duboko, ritmom od est udisaja u minuti. U poetku e im za to biti potreban sat pomou kojeg e meriti uzimanje vazduha svakih deset sekundi, no nakon nekog vremena, moi e to da rade i bez gledanja na sat. Ja preporuujem duboko disanje i tokom sprovoenja jo jedne mere vezane za stil ivota terapije klasinom muzikom.
Nee svaka vrsta muzike popraviti ovekovo raspoloenje. Svaka osoba ima neku svoju omiljenu vrstu muzike, no ta omiljena vrsta muzike nee moi uvek da im popravi raspoloenje. Muzika psihoterapija, u okviru koje se ljudima predlae da slike u svom umu poveu sa klasinom muzikom, moe da popravi raspoloenje i smanji stres. Nakon est seansi terapije usmerenih slika i muzike (USM) odranih u toku 12 sedmica, 14 zdravih odraslih dobrovoljaca, starosti izmeu 23 i 45 godina, pokazalo je bolje rezultate na testovima opteg raspoloenja i izjavilo da se osea manje umorno i
76
IZLAZ IZ DEPRESIJE
depresivno.21 To poboljanje nije bilo samo subjektivan oseaj. Kod ovih pacijenata je u velikoj meri opao i nivo steroidnog hormona kortizola u krvi ija koncentracija se, inae, poveava kada je osoba pod stresom. Na seansama USM terapije, dobrovoljci su sluali posebne, odabrane deonice klasine muzike, ukljuujui delove Respiijevih, Ravelovih, Bahovih i Bramsovih kompozicija. Da bi uesnici ozbiljnije preispitivali svoje misli za vreme sluanja muzike, od njih se trailo da odrede jednu, dve ili tri znaajne stvari u njihovom ivotu. Nakon toga su rekli psihoterapeutu koje slike iz ivota su im spontano dole na um tokom sluanja muzike i razgovarali o tome sa njim. Nakon dvanaest sedmica primenjivanja ove terapije, testovi su pokazali reu pojavu poremeaja raspoloenja i znatno smanjen oseaj umora i depresije u poreenju sa testovima iz perioda pre USM terapije. Te promene nisu bile kratkog veka, kao to je pokazao ponovljeni test est sedmica kasnije. Meutim, meu onih 14 dobrovoljaca (kontrolna grupa) koji nisu bili podvrgnuti klasinoj USM terapiji nisu zabeleene neke znaajne promene rezultata na testu ili u nivou kortizola. Ova studija nije dozvoljavala ljudima da sami biraju svoju omiljenu muziku. Veina ljudi u ovoj grupi izmeu 23 i 45 godina starosti nikada nije dovoljno sluala klasinu muziku da bi mogla da je izabere kao svoju omiljenu vrstu muzike. Ipak, do sada se pokazalo da je tradicionalna klasina muzika jedina vrsta muzike koja popravlja mentalno zdravlje, posmatrano i subjektivno i objektivno.22 Preporuujem ljudima da paljivo sluaju klasinu muziku najmanje sat vremena svake dve sedmice. Moete je sluati na koncertu uivo, na muzikom ureaju u vaoj kui ili u automobilu. Jedino to treba da radite je da tokom sluanja muzike razmiljate o vanim dogaajima i stvarima u vaem ivotu i ukljuite svoju imaginaciju.
Zapazite na slici da su mentalni poremeaji tesno povezani sa nesanicom. U ovom istraivanju, nesanicom se smatra problem sa spavanjem koji traje najmanje godinu dana. Rizik od novog tekog oblika depresije bio je izuzetno visok itavih 40 puta vei kod onih koji pate od hronine nesanice nego kod onih koji obino dobro spavaju. Meutim, zapazite da je i meu onima koji povremeno imaju nesanicu postojala za 60% vea verovatnoa da e dobiti napad depresije.23 ak vei procenat onih koji pate od hipersomnije (preterano spavanje) imalo je neki mentalni poremeaj u odnosu na 16% onih koji su normalno spavali.
77
Otkriveno je i to da ene pate od nesanice za 30% ee nego mukarci i da se taj problem pogorava sa godinama.24 Kod starijih odraslih osoba, nesanica ne samo to doprinosi pojavi depresije, ve tetno utie i na pamenje. Prema miljenju dr. Pitera Haurija (Peter Hauri) i njegovih kolega iz Centra za poremeaj sna Mejo (Mayo Sleep Disorder Center), dobra fizika kondicija moe spreiti pojavu neredovnog i isprekidanog sna. Ljudi koji rade fizike vebe lake zaspe, ree se bude tokom noi i bolje se odmore od onih koji ne vebaju.25 To se moe povezati sa onim to se naziva cirkadijalni (dnevno-noni) ritam, to je objanjeno u 3. poglavlju. Ubrzan metabolizam, bri puls i poviena telesna temperatura se povezuju sa nedostatkom sna.26 Fizike vebe u poetku ubrzaju metabolizam, ali nekoliko sati nakon vebanja telesna temperatura postane nia, a metabolizam sporiji nego da osoba uopte nije ni vebala. Upravo zato fizike vebe ne treba raditi pred odlazak na spavanje, naroito ako je mogue uraditi ih u kasnim poslepodnevnim ili ranim veernjim satima.27 Moete raditi sasvim jednostavne vebe, na primer, obii nekoliko krugova oko zgrade brzim hodom. Preporuljivo je vebati napolju po sunanom vremenu kada god je to mogue. Jedan od faktora koji utie na nesanicu jeste to to sa godinama na organizam proizvodi sve manje melatonina, hormona koji podstie spavanje.28 Nivo melatonina poinje da pada u 10. godini ivota i nastavlja u tom pravcu do 70. godine kada nivo ovog hormona predstavlja samo 2% koliine koja se stvara kod mladih. Koliina ovog hormona se smanjuje delimino zbog ivotnih navika koje ometaju stvaranje ove vane supstance koja potpomae spavanje. Neki ljudi prave greku kada ostaju budni do kasno mislei da e, kada postanu dovoljno umorni, lake zaspati, no izlaganje vetakom osvetljenju tokom nonog uenja ili obavljanja nekog drugog posla, zapravo, ometa proizvodnju
melatonina. Nedovoljno izlaganje sunevoj svetlosti tokom dana takoe moe smanjiti proizvodnju melatonina. Vie informacija o ovoj temi nai ete u poglavlju Melatonin u knjizi Zakoni zdravlja i izleenja.29 Mnogi koji prestanu da pue imaju problema sa nesanicom, meutim to bi trebalo da traje samo dve do tri sedmice nakon ostavljanja cigareta.30 Nepostojanje tano utvrenog vremena kada se lee i ustaje moe prouzrokovati nesanicu kod nekih ljudi. Drugi, opet, koriste stimulanse poput kafe da bi ostali budni tokom dana ili alkohol da bi zaspali kasnije, no pokazalo se da ova vetaka sredstva za stimulisanje budnosti ili sna samo dodatno komplikuju problem.31 Veliki broj lekova, takoe, moe da izazove nesanicu. Skoro svaki lek koji deluje na mozak moe da izazove ili pogora nesanicu kod nekih ljudi.32 Na toj listi lekova nalaze se lekovi protiv zabrinutosti, protiv napada, antidepresivi, stimulansi i antipsihotici. Mnogi drugi lekovi koji nisu specijalno namenjeni leenju mentalnih obolenja mogu da izazovu nesanicu. Na ovoj listi se nalaze odreeni antibiotici kao to su Cipro i Floksin, hormoni poput Prednizona, lekovi za disajne puteve kao to su teofilin, antihistamini i mnogi drugi lekovi. Veera pred spavanje ili obilan obrok u veernjim satima esto izaziva goruicu ili vraanje kiseline, to moe prouzrokovati nesanicu. Ako odete na spavanje punog stomaka, ujutru neete biti odmorni. Kada se veera zavri tri do etiri sata pred spavanje, ta hrana e se obino za to vreme svariti, i vi ete moi bolje i potpunije da se odmorite za sutranji dan. Problem nesanice e delimino biti reen kada obrnete redosled obroka, naime kada su vam doruak i ruak obilniji i kaloriniji dok se veera sastoji od manje kalorine i lako svarljive hrane. Jednostavan voni obrok je odlino reenje za trei obrok. Kod nekih osoba, izbacivanje veere se moe pokazati kao veoma korisno
78
IZLAZ IZ DEPRESIJE
sredstvo u reavanju problema nesanice. Ako uvee osetite glad, probajte da popijete od 2,5 do 3,5 decilitra vode. Kada se eludac odmara tokom noi, i um i telo e ujutru biti odmorniji. Kada je osoba pod stresom i pretrpana obavezama do pred sam odlazak na spavanje, teko je zaspati i imati zdrav, dobar san. esto se deava da ovek, iz oseaja nesigurnosti i manje vrednosti, sam sebi namee preveliki stres i pritisak.33 U tom sluaju, ono to treba uraditi je posmatrati stvari sa jednog zdravog duhovnog aspekta, iako to moda nee biti tako jednostavno poput onog poznatog saveta da ovek treba da razmilja o tome koliko je, u stvari, srean umesto o negativnim stvarima u svom ivotu. Ono to nas lino dotie, moda, treba sagledati u svetlu Boje ljubavi i brige za nas, to se moe postii i linim prouavanjem Biblije ili psiholokim savetovanjem. U 8. poglavlju emo se detaljnije baviti ovim pitanjem. Kada ljudi zauzmu jedan zdraviji stav prema ivotu, odrede ta prvo treba uraditi a koje dunosti mogu da saekaju, kada se opuste i osete unutranji mir, oni tada obino lake zaspe. Zanimljivo je da i oni koji puno rade i oni pasivni koji se dosauju imaju isti problem sa nesanicom. Tano je da hiperaktivne i stalno zabrinute osobe ne mogu lako da zaspe. Meutim, s druge strane, dokolica, koja se esto javlja kada osoba ode u penziju, takoe moe da izazove besane noi.34 Neki novi hobi, dobrovoljna sluba u nekoj organizaciji za pruanje razliitih usluga moe pomoi oveku da se ponovo osea vrednim i korisnim. Ispuniti dan zanimljivim i korisnim aktivnostima takoe moe pomoi u reavanju problema nesanice. Ponekad je, da bi se reio problem nesanice, dovoljno samo zamraiti sobu i leati koliko god je mogue mirno u krevetu. Lake se zaspi i kada iznesete budilnik iz spavae sobe da ne biste stalno mislili o tome koliko ve dugo ne moete da zaspite.35 To moda nije praktino za one ije
obaveze su striktno vezane za odreeno vreme, ali ako je izvodljivo, moe biti veoma korisno. Jo jedan nain da lake zaspite je da 15 do 30 minuta pre spavanja radite neto to vas umiruje, na primer da itate neku knjigu duhovnog sadraja ili sluate laganu, smirujuu muziku. Molitva, koja se, svakako, ne preporuuje samo u cilju reavanja problema nesanice, takoe moe imati umirujue dejstvo. Ove aktivnosti vas nee samo relaksirati, ve e vam pomoi da odvratite svoje misli od stalnih pokuaja da zaspite. Naini na koje moete reiti problem nesanice a koji su spomenuti u ovom odeljku navedeni su u tabeli 8.36
Tabela 8. Kako reiti problem nesanice? - Fizike vebe napolju po dnevnoj svetlosti, u poslepodnevnim ili ranim veernjim satima. - Ako uopte veerate, neka to bude lak obrok u ranim veernjim satima. - Izbegavajte kofein, alkohol i nikotin. - Izbegavajte uenje i obavljanje bilo kakvih aktivnosti do kasno u no. - Efikasno reavanje (upravljanje) stresom. - Nemojte se preopteretiti poslom. - Iznesite budilnik iz spavae sobe. - Spavajte u zamraenoj sobi daleko od bilo kakve buke. - Kada odete na spavanje, pokuajte da jedno vreme leite potpuno mirno. - Imajte ustaljeno vreme odlaska na spavanje i ustajanja. - Izbegavajte preterano besposlienje i pasivnost tokom dana. - Umirujua muzika, duhovna literatura, molitva.
Poremeaj sna moe biti ili uzrok ili posledica depresije. I u jednom i u drugom sluaju, leenje tog poremeaja je najbolji nain za spreavanje depresije. Neke ivotne navike koje omoguavaju oveku da se odmori tokom noi pozitivno utiu na zdravlje uopte, reguliui, na primer, telesnu teinu i udahnjujui organizmu novu
79
energiju. Pravilne navike u spavanju zajedno sa ovim ostalim faktorima koji pozitivno utii na zdravlje uopte mogle bi biti od velike pomoi u leenju depresije.
Terapija svetlou
Sezonska senzitivna bolest (eng. Seasonal Affective Disorder (SAD)) predstavlja sasvim uobiajenu pojavu na severnoj polulopti, na primer u skandinavskim zemljama i na Aljasci. Obino se javlja zimi kada, ak ni u podne, nema mnogo sunca. Ovo stanje ima potpuno iste simptome kao i depresija i oni nestaju kada se osoba izlae dejstvu jake svetlosti (2.000 do 10.000 luksa) najmanje pola sata na dan. Ova koliina svetlosti se u prostoriji moe postii tako to se osoba izlae posebnoj jarkoj svetlosti (poput Hap-E svetlosti)37 ili tako to, kada su u pitanju SAD, osoba boravi napolju najmanje 30 minuta nakon izlaska sunca i najmanje 30 minuta pre njegovog zalaska. Jedini deo ljudskog organizma koji, hteo ne hteo, mora da se izlae svetlosti jesu oi. Dnevna svetlost je neverovatno mnogo jaa napolju nego unutra, u prostorijama. Kada je dan izuzetno sunan, jaina dnevne svetlosti napolju moe dostii vrednost od 3.000 luksa.38 U izrazito svetlim prostorijama, ta vrednost iznosi samo 400 luksa, to je manje od 15% dnevne svetlosti napolju.39 Jarka svetlost, poput suneve svetlosti, poveava proizvodnju serotonina tokom dana, to, sa svoje strane, moe izleiti depresiju i umor.40 Izlaganje jarkoj svetlosti tokom dana moe, takoe, poveati nivo melatonina u krvi tokom noi, to moe uticati na vri i zdraviji san.41 Pomou terapije jarkom svetlou organizam moe da povrati i svoj uobiajeni dnevni ritam poznat kao cirkadijalni ritam. Ako se neko budi jako rano (izmeu 3 i 5 asova ujutru) a potrebno mu je jo sna, izlaganjem jarkoj svetlosti u trajanju od 30 minuta u ranim veernjim satima moe se ponovo uspostaviti normalan ritam spavanja. Mnogo ee se deava da
osoba ne moe da zaspi kada legne u krevet (nesanica) i da ujutru dugo spava; ovaj poremeaj normalnog ciklusa spavanja se, takoe, moe izleiti izlaganjem jarkoj jutarnjoj svetlosti (od 6 do 8 sati ujutru).42 Primena terapije jutarnjom svetlou u leenju depresije daje mnogo bolje rezultate od terapije veernjom svetlou, mada je bolje primenjivati i terapiju veernjom svetlou nego ne izlagati se nikakvoj svetlosti uopte.43 Ja obino preporuujem jutarnje vebe na suncu. Meutim, zimi, kada sunce kasnije izlazi, ne moe svako da se pridrava tog programa vebi. Tim osobama preporuujem brzu (po)podnevnu etnju u trajanju od 30 minuta. Oni koji imaju sree da im kancelarija gleda na jug i tako dobija dovoljnu koliinu svetlosti da im nije potrebno vetako osvetljenje esto ne moraju da preduzimaju prethodno pomenute mere predostronosti u vidu fizikih vebi na otvorenom. Meutim, treba uzeti u obzir jo jednu pozitivnu stranu vebanja na otvorenom negativne jone. Sve vazduh izvan gradskog podruja poseduje negativne jone za koje se pokazalo i da lee i da spreavaju pojavu depresije.44
80
IZLAZ IZ DEPRESIJE
nezavisno jedan od drugoga utiu i na one koji su pod stresom i na one koji nisu. Jedan od ovih faktora vri snaniji uticaj od onog drugog. Pesimizam je predskazao i predvideo na zabrinutost, stres i slabije fiziko zdravlje za narednu godinu, po samoproceni ispitanika. Optimistini stav nije predskazao nita. U tabeli 9 je prikazan zakljuak ovog istraivanja.45
Tabela 9. Izbegavajte pesimistiko razmiljanje Dok se pozitivno razmiljanje preporuuje kao nain za poboljanje fizikog zdravlja i stanja organizma uopte, ovo istraivanje pokazuje da je mnogo vanije izbegavati negativno razmiljanje.
jo jedan dan. Drugi bi uivali u velianstvenim planinama, dolini zaodenutoj u predivnu zelenu boju i prekrasnom cveu. Usput da kaemo, to bi mogao biti jedan od razloga zato kantri muzika (trenutno najsluanija vrsta muzike u SAD) nije ta koja najvie doprinosi popravljanju raspoloenja. Tekstovi ovih pesama, u pratnji melanholinih gitara, uglavnom govore o slupanom kamionetu, izgubljenom psu ili gubitku branog druga. Iako se moe rei da je ritam te muzike brz i veseo, ta muzika, u sutini, ne podstie pozitivno razmiljanje.
To zahteva potpunu promenu u nainu razmiljanja. Uvideo sam da su mnoge depresivne osobe sklone da posmatraju samo onu mraniju stranu ivota. Svi smo mi svesni da emo u ovom nesavrenom svetu uvek imati na ta da se alimo. Mnoge loe stvari i dogaaji u ovom ivotu ne zavise od nas i mi lino nita neemo moi da uradimo po tom pitanju. Za razliku od toga, ako usredsredimo svoje misli na uivanje u predivnim blagoslovima ivota, neemo biti samo boljeg raspoloenja ve emo biti i zdraviji. im postanete svesni da vam se javila neka nekorisna negativna misao, odmah je treba zameniti pozitivnom milju. To znai da osoba treba unapred da isplanira kojom e pozitivnom milju zameniti tu negativnu misao da ne bi bilo odlaganja u prelasku sa negativne na pozitivnu misao. Ljudski mozak moe i da se prilagoava i da se uvebava, tako da kada pozitivno razmiljanje pree u naviku, depresija e verovatno postati stvar prolosti. Jedan duhovni pisac je izjavio: Naa je dunost da se odupremo potitenosti i oseanju nezadovoljstva isto koliko i da se molimo.46 Kada bi ljudi koji su skloni negativnom razmiljanju posetili planinski predeo u vreme niske oblanosti u ranu jesen, oni bi rekli da tu ne bi mogli ostati
Istraivai sa Univerziteta Djuk (Duke University) u Severnoj Karolini su u periodu od nepunih godinu dana obavili razgovor sa 94 osobe starije od 60 godina sa ciljem postavljanja dijagnoze i utvrivanja njihovog emocionalnog stanja. Kod svih njih dijagnostikovana je depresija nakon izlaska iz bolnice.47 Neka njihova pitanja odnosila su se na nivo religioznosti uesnika ovog istraivanja. Da bi odredili koliko je svako od njih duboko u sebi religiozan, istraivai su koristili jedan test od deset pitanja koji su sastavili uz pomo hrianskih svetenika i jevrejskih rabina. Ustanovili su i nivo spo-
81
ljanje, formalne religioznosti svakog od uesnika koliko esto odlaze u crkvu i uestvuju u crkvenim aktivnostima. U toku ovog istraivanja, 54% uesnika se oporavilo od depresije. Religija im je pomogla da se oporave. Prema ovom istraivanju, depresivni pacijenti koji su imali vie poena na testu line religioznosti oporavljali su se bre od onih sa manje poena. U stvari, svakih 10 poena vie na testu line religioznosti znailo je 70% bri oporavak. Meutim, istraivai su otkrili da spoljanja verska aktivnost ima mnogo manje uticaja. Tim sa univerziteta Djuk podstie psihijatre da razgovaraju sa svojim pacijentima o njihovoj veri, naroito ako su pacijenti depressivni, zato to vera moe pruiti oveku utehu i pomoi mu da se izbori sa depresijom. Neka druga istraivanja su okrila da snana vera ne samo to pomae u leenju ve i u spreavanju depresije.48,49,50 Mnoga istraivanja ukazuju na to da potovanje verskih formi bez prave i iskrene vere moe vrlo malo, ako i uopte, pozitivno uticati na opte mentalno zdravlje oveka.51 Dakle, ja ne naglaavam povremeno povrno itanje Biblije, ve ozbiljno prouavanje biblijskih tema. itanje i razmiljanje o jednom poglavlju Pria Solomunovih svakog dana (ima 31 poglavlje po jedno za svaki dan u mesecu) pomoglo je mnogim mojim depresivnim pacijentima. Uenje napamet jednog biblijskog stiha na dan, stiha u kojem je saeto izraena neka lepa biblijska misao, takoe moe biti od velike pomoi. Jedan novi program koji je imao mnogo uspeha u postizanju ovih ciljeva irom sveta naziva se FAST.52 Sa ovim zavravamo predstavljanje sedam optih elemenata vezanih za stil ivota, prikazanih u tabeli 1. Sada emo pogledati nekoliko metoda leenja stilom ivota koje se ne primenjuju u svim sluajevima, ve pomau odreenim ljudima sa posebnim potrebama.
Jedno istraivanje je pokazalo da snana podrka porodice i prijatelja moe biti spasonosna. Njime je obuhvaeno 887
82
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pacijenata koji su preiveli srani udar, a njihovo stanje je praeno u periodu od godinu dana.54 Istraivai su testirali pacijente na depresiju odmah nakon to su ovi prebaeni sa odelenja za intenzivnu negu. Pacijentima su postavljena pitanja o tome koliku im podrku prua porodica, prijatelji ili neka posebna osoba. Otprilike jedna treina pacijenata je ubrzo nakon sranog udara zapala u blai ili srednji oblik depresije. Kod depresivnih pacijenata je postojala tri puta vea verovatnoa da e umreti u toku naredne godine. Meutim, uticaj depresije na preivljavenje varirao je u zavisnosti od drutvene podrke koju je osoba osetila. Verovatnoa da e umreti bila je najvea kod onih depresivnih osoba koje nisu osetile dovoljno podrke od strane svojih prijatelja, porodice i voljene osobe. Za razliku od toga, kod depresivnih pacijenata koji su osetili najsnaniju podrku od strane svojih prijatelja i porodice, verovatnoa da e umreti bila je ista kao kod osoba koje nisu patile od depresije. Osim toga, kod depresivnih pacijenata koji su oseali snanu podrku postojala je mnogo vea verovatnoa da e se simptomi depresije ublaiti. Jedno drugo istraivanje ukazuje na to da postoji neto to je ak vanije od oseaja drutvene podrke. Autori ovog istraivanja poslali su upitnik 31 pacijentu koji je bolovao od tekog oblika depresije i 379 studenata na lokalnom koledu u En Arboru u dravi Miigen.55 Pitanja su se odnosila na psiholoki oseaj pripadnosti, broj prijatelja i poznanika, intenzitet drutvenih aktivnosti i oseanja vezana za konflikte sa drugima i usamljenost. Ovo istraivanje je pokazalo da od svih navedenih drutvenih faktora, oseaj pripadnosti najbolje pokazuje koji simptomi depresije mogu da se jave kod odreene osobe.56 Sutina je u tome da osoba moe da ima veliki broj prijatelja i vodi aktivan drutveni ivot, a da i pored toga nema oseaj da nekome pripada ili da neko njoj pripada.
Preporuujem da se osobe koje nemaju bliske lanove porodice ili bliske prijatelje, naroito ako nemaju izraen oseaj da nekom pripadaju, ukljue u odreene lokalne i religijske projekte koji su u skladu sa njihovim linim ciljevima. Oni e esto uspostavljati bliske odnose sa drugim ljudima tokom tih aktivnosti pa e, zbog zajednikih ciljeva, uskoro oseati da zaista nekome pripadaju.
Kognitivno-bihejvioralna terapija
Ve dui niz godina, psihoterapija (psiholoko savetovanje), kako je primenjuje veina strunjaka za mentalno zdravlje, predstavljala je nestrukturisan proces bez definisanog zavretka, usmeren ka otkrivanju takozvanih nesvesnih razloga za pojavu depresije. Psihoterapeuti su mnogo vremena provodili ispitujui detinjstvo svojih pacijenata i druge dogaaje iz prolosti koji su mogli oblikovati oseanja i ponaanje date osobe. Ovaj dugaak proces se nikada nije pokazao naroito efikasnim u leenju depresije ili bilo kog drugog poremeaja raspoloenja. Iako se ovaj tip savetovanja nikada nije pokazao nita boljim od uzimanja placebo pilule protiv depresije, mnogi strunjaci za mentalno zdravlje ga i danas praktikuju. Sreom, pojavljuje se jedna relativno nova forma psihoterapije koja se pokazala mnogo boljom kognitivno-bihejvioralna terapija (saznajno-ponaajna terapija). Desetine kontrolisanih klinikih ogleda izvrenih u proteklih 20 godina utvrdili su efikasnost kognitivno-bihejvioralne terapije u leenju tekog oblika depresije i distimije.57,58,59,60,61 Ovaj poseban tip terapije je vremenski ogranien i usmeren na posebne potrebe date depresivne osobe. Njen cilj je da prepozna i ispravi pogreno tumaenje dogaaja i negativnih automatskih misli koje mogu izazvati ili produiti ve postojeu depresiju. U ii interesovanja je depresivna osoba i ono to ona moe promeniti a ne pronalaenje okolnosti ili osoba koje su krive za pojavu depresije.
83
Hronina depresija se sasvim opravdano smatra veoma tekom za leenje. Prema definiciji, depresija postaje hronina kada traje due od dve godine. esto se deava da ta depresivna osoba ne reaguje na lekove, savetovanje ili neku drugu terapiju. Jedno veoma znaajno, nedavno obavljeno istraivanje pokazalo je da kombinacija antidepresiva nefazodona (Serzone) i intenzivne psihoterapije uspeno ublaava ili u potpunosti lei hroninu depresiju kod rekordnih 85% pacijenata.62 Nikada do sada nijedno drugo istraivanje nije pokazalo tako drastinu reakciju pacijenata na ovu kombinaciju. Uopte nas ne iznenauje to je tip psihoterapije koji je korien u ovom istraivanju bio kognitivno-bihejvioralni sistem analize. Bili smo zapanjeni, rekao je voa istraivakog tima Martin Keler (Keller) sa univerziteta Braun (Brown University). Niko od nas nije oekivao da e ak 85% pacijenata pozitivno reagovati na ovu kombinaciju. Pacijenti koji su koristili i lek i ili na psiholoko savetovanje pokazali su mnogo bolje rezultate nego oni koji su uzimali samo lekove ili samo ili na psiholoko savetovanje. Ovo istraivanje istie znaaj primene kombinacije uspenih pristupa u cilju uspenije borbe protiv depresije. Zakljuci ovih istraivanja ukratko su izloeni u tabeli 13.
Tabela 13. Psiholoko savetovanje u kombinaciji sa lekovima - Tradicionalni tip savetovanja koji je usmeren na dogaaje iz ivota pacijenta nije se pokazao uspenim. - Tip savetovanja usmeren na ono ta pacijent moe da promeni ublaava ili u potpunosti lei depresiju.
ovog stanja oseaju nie vrednosti.63 Oseaj nie vrednosti je, po mom miljenju, prvenstveno duhovni problem ovek ne posmatra sebe onako kako ga posmatra njegov Stvoritelj.
Boja ljubav prema jednoj osobi je neiscrpna tema. Kada ovek prouava tu temu, on poinje da shvata da u Bojim oima jedna osoba vredi vie od celokupnog fizikog sveta. Onima koji su gladni ljubavi ili zavise od drugih ljudi preporuujem da svakoga dana pola sata razmiljaju i itaju o ivotu pobonih ljudi iz Biblije. Postoje i druge knjige koje mogu ljudima da pomognu u tom smeru.68
84
IZLAZ IZ DEPRESIJE
od miljenja drugih ljudi esto nemaju dovoljno samopotovanja,70,71 (kao ni naroito visoko miljenje o sebi). Zbog toga mnogi psihoterapeuti pokuavaju da podignu nivo samopotovanja kod svojih klijenata tako to im nabrajaju njihove dobre, pozitivne osobine, nakon ega njihovim pacijentima sasvim prirodno raste ego. Ponekad se ini da pacijentima to koristi jedno kratko vreme, ali ja sam otkrio da se time ne postie trajan efekat. Jedan autor koji je shvatao beskrajnu vrednost svakog oveka rekao je: Nita ne inite usprkos ili za praznu slavu; nego poniznou inite jedan drugoga veim od sebe.72
Uvideo sam da mnogi koji zavise od miljenja drugih donose pogrene odluke zasnovane na ponosu i onome ta bi drugi ljudi mogli misliti o njima umesto da pre donoenja odluke prvo odrede ta je ispravno. Osoba obino mora da shvati koncept beskrajne vrednosti oveka zasnovan na ljubavi venog Tvorca i onoga to je On uinio za nju i koncept poniznosti da bi izala iz beskonanog kruga pogrenih odluka koje esto proimaju ivot osobe koja zavisi od miljenja drugih ljudi. Psiholoka literatura ne grei kada samopotovanje izjednaava sa ponosom. Naalost, ona samopotovanje izjednaava i sa sveu o sopstvenoj vrednosti; ova dva izraza se koriste naizmenino. Jedini nain da u toj literaturi uoite razliku izmeu njih je da ih posmatrate u kontekstu ili onako kako je samopotovanje definisano u datom istraivanju.
85
na bolniko leenje na psihijatrijsko odeljenje zbog napada tekog oblika depresije primenilo je metod tople kupke u trajanju od pola sata (39 do 41 stepen Celzijusa) pred sam odlazak na spavanje. Do poboljanja je dolo kod onih koji su oseali napetost, zabrinutost, bes, neprijateljstvo, koji su bili konfuzni, zbunjeni i depresivni. Ova otkria vaila su i za mukarce i za ene.
Hidroterapija
Mentalne bolesti se ve vie od 100 godina lee kupanjem u toploj vodi prirodnih vrela ili iz drugih izvora. Pre 50-tih godina 20. veka, specijalno tuiranje, kupke, vlane obloge i drugi oblici hidroterapije koristili su se irom SAD i Evrope. Ove metode nisu primenjivane samo u leenju depresije, ve i sluaju bunila, uznemirenosti, nesanice, stomanih tegoba i bolnih sindroma. Nedavno obavljeno istraivanje sada potvruje da zdrave osobe koje se pasivno ugreju pred sam odlazak na spavanje imaju kvalitetniji san, kako pokazuje analiza modanih talasa (EEG). Poto ak 90% osoba koje pate od tekog oblika depresije ima problema sa nesanicom, da li tople kupke zaista mogu da pomognu u leenju depresije? Prema preliminarnom istraivanja koje je nedavno izvreno na dravnom univerzitetu u Miigenu (Michigan State University), tople kupke zaista mogu da pomognu.77 Vie od 40% pacijenata od 18 do 62 godine starosti koji su bili primljeni
Zakljuak
Osoba mora da unese neke promene u svoj stil ivota ako eli da se oslobodi depresije i komplikacija koje mogu nastati upotrebom lekova. Iskustvo srenog ivota Amande bez upotrebe lekova protiv depresije nije usamljen sluaj. Ogroman broj njih je naao put ka trajnoj srei i smislu ivota unoenjem pozitivnih promena u svoj dotadanji nain ivota. Tri koraka koja vode ka srenijem i zdravijem ivotu navedena su u tabeli 16.
Tabela 16. Tri koraka ka srenijem ivotu 1. Preispitivanje sopstvenog ivota 2. elja za promenom 3. Hrabrost da se okrene novi list u ivotu.
Iako se na poetku moe initi da je neke promene teko uneti u ivot, krajnji rezultat bie prijatniji ivot sa vie smisla i manje komplikacija.
6. poglavlje
87
Tabela 1. Porast upotrebe dodataka ishrani i lekovitog bilja - 40% Amerikanaca koristi dodatke ishrani. Upotreba se poveala za 380% u poslednjih nekoliko godina. - Na njih se potroi 1,5 milijarda dolara godinje. - Predvia se da e se u budunosti njihova prodaja poveavati za 15% godinje. - Upotreba lekovitog bilja u terapeutske svrhe poveala se za 400% u periodu od sedam godina.
ve i leenje lekovitim biljkama koje postaje sve popularnije. Ako je lek dobar, pa bilo da je u pitanju sintetiki lek ili lek na bazi lekovitog bilja, ja ljudima obino savetujem da ga ne uzimaju due od est meseci. Kada moji pacijenti zaponu leenje koje ukljuuje uzimanje lekova, ja preporuujem posebne terapije ishranom i stilom ivota iji je cilj da ih oslobodi zavisnosti od lekova u roku od pet do est meseci. Lekovite biljke i lekovi zaista imaju potencijalne nuspojave i skupi su; dakle, ja elim da izleim glavni uzrok depresije da bih postigao trajne rezultate i da ljudi ne bi morali da uzimaju lekove.
Kada je u pitanju leenje depresije, za mnoge lekovite biljke reeno je da popravljaju raspoloenje. Ni za jednu nije potreban lekarski recept. Nekoliko njih navedeno je u tabeli 2.
Tabela 2. Lekovite biljke koje mogu popraviti raspoloenje Matinjak (matoina) Pleva ovsa Kamilica Valerijana Brati Kava-kava (nije kafa) Boraina Kantarion SAMe 5-HTP Ulje jagorevine Lavanda Ginko biloba Plavi spori
Neke od ovih lekovitih biljaka mogu ublaiti komplikacije ili uzrone faktore depresije kao to su zabrinutost, nesanica i slabljenje memorije. Zabrinjavajua negativna strana svega toga je to nije izvreno gotovo nijedno istraivanje koje bi potvrdilo blagotvorno dejstvo koje se pripisuje mnogim lekovitim biljkama i preparatima koji se danas mogu kupiti ak i u samoposluzi. Naalost, te tvrdnje o leenju lekovitim biljkama se zasnivaju uglavnom na dokazima tipa rekla-kazala umesto na statistikim istraivanjima.
88
IZLAZ IZ DEPRESIJE
toga, neki tvrde da ta istraivanja nisu validna i fer zato to je preparat na bazi kantariona uporeen sa malom dozom nekog odreenog standardnog leka. Efikasnost kantariona ukratko je opisana u tabeli 4.
Tabela 4. Blagotvorno dejstvo kantariona - Pozitivni rezultati kod pacijenata koji pate od blaeg oblika depresije. - Nuspojave su retke i ne tako izraene. - U nekim sluajevima je efikasan isto koliko i Prozac i Imipramine. - Simptomi srednje teke depresije se ublae za oko 50%. - O njegovom blagotvornom dejstvu se jo uvek raspravlja; potrebno je izvriti vie statistikih istraivanja.
Iako je u Nemakoj kantarion ve godinama vodei antidepresiv, ova lekovita biljka je u SAD postala neverovatno popularna tek krajem 90-tih godina. U periodu izmeu 1995. i 1997. godine, godinja prodaja popela se sa 20 miliona na 200 miliona dolara.3 Brojna istraivanja pokazuju da se u sluaju srednje teke (umerene) depresije simptomi ublaavaju za ak 40 do 55%, u poreenju sa 15% koliko se postie placebom.4,5,6 Ostala istraivanja pokazuju da je kantarion isto toliko efikasan kao i sintetiki hemijski farmaceutski proizvodi kao to su Prozac i Imipramine.8 Iako se ini da rezultati ovih istraivanja mnogo obeavaju, upotreba ove lekovite biljke-antidepresiva ostaje kontroverzna. Glavni argument kritiara je da su istraivanja ove biljke trajala suvie kratko i da su kod farmaceutskih proizvoda korienih u tim istraivanjima postojale suvie velike razlike u doziranju. Osim
Jedna zapaena studija o kantarionu obuhvatila je 200 depresivnih pacijenata u 11 glavnih medicinskih centara.9 Ona je potpirila skeptinost prema ovoj samo izvikanoj lekovitoj biljci-antidepresivu kada su autori ove studije izjavili da Kantarion nije efikasan u leenju tekog oblika depresije. Meutim, promakla im je injenica da se remisija depresije (bolest dolazi u fazu kada se nalazi pod kontrolom) javlja skoro tri puta ee kod onih koji upotrebljavaju kantarion. Osim toga, ova lekovita biljka ima neverovatno malo nuspojava. Pored svega toga, ja sam lino video pozitivne rezultate kod nekih mojih pacijenata koji su patilli od blagog oblika depresije, a koristili su kantarion. Stoga verujem da o ovoj lekovitoj biljci jo uvek vredi paljivo razmisliti. Jo uvek nije jasno na koji nain kantarion pobeuje depresiju, mada neki istraivai smatraju da on inhibira MAO (monoamin oksidaza), to omoguava sakupljanje veih koncentracija serotonina i epinefrina u centralnom nervnom sistemu, to opet prua vei oseaj zadovoljstva. Kao i kod veine lekovitih biljaka, efekat kantariona je blai od sintetikih lekova, a i nuspojave su mnogo blae. Nuspo-
89
jave se retko pojavljuju, a u njih spadaju munina, osip, umor i nemir. Kada se uzmu prevelike doze, javlja se preosetljivost na svetlost ili se desi da koa bre izgori prilikom izlaganja ultraljubiastim zracima (suneva svetlost).10,11 Lekovi protiv depresije koji se uzimaju na recept mogu imati tetno dejstvo u kombinaciji sa mnogim drugim lekovima. Zbog toga je veoma vano da svaki pacijent koji se lei od depresije kae svom doktoru koje sve druge lekove uzima. ak i kantarion moe delovati tako u kombinaciji sa odreenim lekovima. Poto se on esto koristi bez konsultovanja lekara, vano je zapaziti neke od potencijalnih opasnosti upotrebe ove lekovite biljke u kombinaciji sa lekovima koji se uzimaju na recept.12 Studije raene na samom poetku ukazuju na to da kantarion, izgleda, deluje stimulativno na enzime u jetri koji spreavaju dejstvo lekova i potpomau njihovo izbacivanje iz organizma. U nekim sluajevima, to bi bilo poeljno. Nacionalni institut za zdravlje (The National Institute of Health) je izjavio da je, kada je osmoro ljudi i ena dat inhibitor proteaze pod nazivom indinavir (Crixivan), koji se koristi u borbi protiv HIV virusa, zajedno sa kantarionom, taj lek protiv HIV-a potpuno je izgubio efekat.13 Ostali lekovi iji efekat se umanjuje kada se koriste u kombinaciji sa ovom lekovitom biljkom su: ciklosporin (koji spreava organizam da odbaci presaeni organ), digoksin ili Lanoksin (koji se koristi u leenju stanja sranog udara), teofilin (koji se koristi u leenju astme) i varfarin (Coumadin), lek protiv zgruavanja krvi koji na taj nain spreava srani i modani udar.14 U lekove ije dejstvo slabi u kombinaciji sa kantarionom spadaju jo oralna kontraceptivna sredstva i lekovi koji se koriste u leenju epileptinih napada, odreeni lekovi protiv raka koji se koriste u okviru hemoterapije i antidepresivi.15 Kombinacija kantariona i antidepresiva moe imati razarajue posledice. Ona mo-
e izazvati ono to se naziva serotonin sindromom, a to je nagomilavanje prevelike koliine serotonina u neuronskim vezama. Jednostavnije reeno, serotonin se ne apsorbuje onako kako bi trebalo, pa neuroni postaju prezasieni. To dovodi do pojave ozbiljnih fizikih i mentalnih simptoma koji se mogu pojaviti sasvim iznenada, a u njih spadaju konfuznost, uznemirenost, tromost, groznica, ubrzan srani ritam, munina, povraanje, dijareja, proirene zenice pa ak i koma.16 Ako razmiljate o tome da leite depresiju kantarionom, pogledajte mere opreza navedene u tabeli 5. Uobiajena doza kantariona je 900 mg dva ili tri puta na dan.
Tabela 5. Mere opreznosti pri upotrebi kantariona - Moe oslabiti dejstvo nekih drugih lekova - Ne treba ga uzimati zajedno sa antidepresivima - Izlaganje suncu moe izazvati opekotine i osip - Moe delovati kao sedativ
90
IZLAZ IZ DEPRESIJE
SAMe ima nekoliko pozitivnih i negativnih strana. Mnogobrojni testovi su pokazali da SAMe efikasno smanjuje broj simptoma depresije, ali se u gotovo svim tim sluajevima davao putem injekcije.19 Rezultati vezani za oralnu primenu ovog proizvoda nisu pruili nikakve dokaze, moda zbog injenice da SAMe za oralnu primenu nema naroitu hemijsku stabilnost, to znai da je njegov rok trajanja prilino kratak. SAMe se, uopteno, veoma dobro podnosi, a samo u nekim sluajevima se javljaju munina, nadimanje, glavobolja i zabrinutost. Jo jedan razlog za zabrinutost je i injenica da se SAMe pretvara u homocistein, koji se povezuje sa sranim udarom.20 SAMe se ne preporuuje onima koji su nekada patili od manije ili bipolarnog poremeaja zato to moe izazvati maniju i uznemirenost kod nekih osoba. etiri eksperimenta su potvrdila ovakav efekat SAMe kod ak 30% pacijenata od kojih niko ranije nije patio od manije.21 SAMe se, ba kao i sve ostale prirodne lekovite supstance spomenute u ovom poglavlju, ne smatra lekom koji se izdaje na lekarski recept, tako da nije pokriven osiguranjem niti regulisan od strane FDA (Amerika agencija za hranu i lekove (U.S. Food and Drug Administration)). Naalost, otkriveno je da neki prodati preparati uopte nisu sadrali SAMe.22 Tri zasebna testa izvrena od strane Saveta potroaa (Consumer Reports, consumerlab.com, i Farmavite (Pharmavite) pokazala su da su samo etiri preparata prole sva tri testa, naime da sadre najmanje 90% sastojaka navedenih na pakovanju. Ta etiri preparata ovog proizvoda su GNC, Natrol, Nature Made i TwinLab.23 SAMe je ukratko opisan u tabeli 6. Imam mnogo depresivnih pacijenata ije stanje se neverovatno popravilo upotrebom SAMe. esto je potrebno uzimati samo 400 mg na dan da bi se postiglo ovo poboljanje. Po ceni od 50 dolara meseno (za 400 mg na dan), on je, svakako, mnogo skuplji od kantariona. SAMe se
Tabela 6. injenice o SAMe - Prirodni nain leenja depresije - Manje nuspojava nego kod sintetikih lekova. - U velikoj meri podie raspoloenje i podstie optimizam. Ne preporuuje se onima koji su ranije patili od manije ili bipolarnog poremeaja. - Moe povremeno izazvati maniju i bipolarni poremeaj.
uzima u dozama od 200 - 1.600 mg na dan. Kao i kod upotrebe lekova koji se izdaju na lekarski recept, otkrio sam da e, ako se ne otkriju i ne lee osnovni uzroci depresije, pacijent iznenada ponovo zapasti u depresiju kada bude prestao da uzima SAMe.
Kada je u pitanju njegova pozitivna strana, testovi koji su izvoeni pokazuju da je 5-HTP efikasan isto koliko i neki sintetiki antidepresivi. Nuspojave su minimalne, a pacijenti se najee ale na blai
91
poremeaj varenja. to se tie njegove negativne strane, ljudi koji pate od peptikog ulkusa (ira), poremeaja krvnih ploica ili obolenja bubrega ne bi trebalo da ga uzimaju. Njega, takoe, ne bi trebalo uzimati zajedno sa grupom antidepresiva, poznatom pod nazivom MAO inhibitori, zato to moe doi do toksinog efekta, budui da oba poveavaju nivo serotonina.25 Jo jedan razlog za zabrinutost predstavlja i injenica da neki od proizvoda na bazi 5-HTP sadre Peak X kao neistou, koja se povezuje sa vie od 1.500 sluajeva sindroma eozinofilija-mijalgije (jak bol u miiima) i 38 smrtnih sluajeva u 1991. godini. Sve u svemu, ja ne preporuujem uzimanje 5-HTP sve dok detaljnija istraivanja ne potvrde njegovu efikasnost i bezbednost i dok se ne rei pitanje vezano za ispravnost njegovih sastojaka.26 Pogledajmo neke od ostalih lekovitih biljaka navedenih u tabeli 2. Nijedna od njih nije bila podvrgnuta nekom detaljnijem istraivanju, ali ini se da neke od njih imaju lekovito dejstvo koje moe doprineti ublaavanju odreenih simptoma kod onih koji pate od srednje teke (umerene) depresije. Kamilica je blagotvorna za depresivno raspoloenje i gubitak apetita. Nije poznato da ima bilo kakve tetne posledice. Dnevna doza iznosi 4,5 grama.27 Biljka brati moe da pomogne u leenju migrene. Moe da reaguje sa aspirinom ili lekovima protiv artritisa. Njegova dnevna doza se kree od 50 mg do 1,2 grama.28 Za biljku Ginko biloba se tvrdi da deluje pozitivno u sluaju organske disfunkcije mozga, gubitka koncentracije i da poboljava pamenje.29 Primetio sam da se stanje kod mojih depresivnih pacijenata koji, osim toga, imaju potekoa i u donoenju obinih, svakodnevnih odluka moe popraviti upotrebom ovog leka. Kada su u pitanju negativne reakcije na ovaj lek, mogu se javiti blai problemi sa crevima poput munine i u reim sluajevima
alergija, grevi ili probadanje u stomaku. Moe se koristiti u kombinaciji sa lekovima protiv zgruavanja krvi, ali ga ne treba koristiti zajedno sa aspirinom. Njegova dnevna doza iznosi 120 mg. Biljka kava-kava (nije u pitanju kafa) moe da pomogne u sluaju nervoze, stresa i zabrinutosti.30 Nju ne bi trebalo da koriste ljudi kod kojih postoje bioloki razlozi za pojavu depresije i oni koji razmiljaju o samoubistvu zato to ona moe da povea rizik od samoubistva.31 Ne bi trebalo da je koriste trudnice i dojilje. Moe da izazove alergiju, utilo koe, stomane tegobe, razliite one poremeaje i jutarnji umor. Moe da doe do interakcije sa alkoholom, barbituratima i antidepresivima. Dnevna doza se kree od 60 do 100 mg. Preporuujem upotrebu kava-kava samo ako je depresija iskljuivo posledica stresa i zabrinutosti, i stoga je ja vrlo retko koristim u leenju depresije kod mojih pacijenata. ee je preporuujem onima koji pate od stresa i zabrinutosti, ali ne istovremeno i od depresije. Biljka lavanda se preporuuje u sluaju gubitka apetita, nervoze i nesanice. Dnevna doza iznosi 3 do 5 grama.32 Neke od mojih pacijentkinja su izjavile da miris lavande u velikoj meri popravlja njihovo raspoloenje. Biljka matinjak se preporuuje u sluaju nervoze, nesanice i problema sa elucem. Njegova doza iznosi 8 do 10 grama dnevno.33 Biljka valerijana moe pomoi u sluaju nervoze, nesanice, stresa i zabrinutosti. Ljudi se ree ale na intestinalne tegobe i alergiju. Dugotrajna upotreba moe izazvati glavobolje, nemir i nesanicu. Dnevna doza koja se preporuuje iznosi 15 grama.34 Ako razmiljate o bilo kojoj lekovitoj biljci ili leku kao sredstvu za ublaavanje simptoma srednje tekog (umerenog) oblika depresije, ja vas molim da imate u vidu da prvo ime treba da se borite protiv depresije uvek treba da bude va stil ivota. Vi moete podstai va organizam da
92
IZLAZ IZ DEPRESIJE
se prirodnim putem bori protiv depresije, stvarajui sopstvene lekovite supstance za popravljanje raspoloenja. To se moe postii pravilnim nainom ishrane, fizikim vebama, umerenim izlaganjem suncu, efikasnim upravljanjem stresom i ostalim merama u okviru stila ivota ija primena ne nosi sa sobom nikakav rizik, a koje su ukratko opisane u 4. i 5. poglavlju. Ovaj veoma vaan koncept je ukratko prikazan u tabeli 8.
Tabela 8. Osnovni princip borbe protiv umerenog oblika depresije - Stil ivota treba da bude vae glavno sredstvo u borbi protiv depresije. - Lekovite biljke i lekovi treba da budu sporedno sredstvo u borbi protiv depresije. - Preporuuje se kombinacija ova dva naina.
U ovom poglavlju smo do sada govorili o lekovitim biljkama, njihovoj efikasnosti, bezbednosti za upotrebu i sve veoj popularnosti meu irom populacijom. Sada emo ispitati razliite vrste lekova koji se izdaju na recept, a koji se danas upotrebljavaju, nain na koji deluju, njihove pozitivne i negativne strane.
efikasna u leenju depresije. Oni mogu biti od pomoi i u sluajevima paninog poremeaja, ostalih poremeaja vezanih za zabrinutost, poremeaja u ishrani i poremeaja vezanih za nedostatka panje. Neki od njih su se pokazali uspenima u leenju nekih vrsta fizikog bola.40,41,42 Pomau ak i u odvikavanju od puenja ako pua eli da ostavi cigarete. Neki noviji antidepresivi su se pokazali veoma uspenim u tom smislu.43 irok spektar pozitivnog delovanja antidepresiva u sluaju ovako velikog broja razliitih poremeaja ne potie od fizike ili mentalne povezanosti tih poremeaja. Preciznije reeno, on odraava veliki broj uloga koje ove hemijske supstance igraju u nervnom sistemu oveka. I dok istraivanja pokazuju da su odreeni lekovi efikasni u borbi protiv depresije, pacijenti esto prave onu visokorizinu greku prekidajui sa upotrebom odreenog leka ako odmah ne vide poboljanje ili ako oseaju njegovo neeljeno dejstvo.
93
Tabela 10. Neeljeni efekti triciklinih antidepresiva Poveanje telesne teine Pomuen vid Konstipacija (zatvor) Ubrzan ili nepravilan srani ritam Slaba beika Drhtanje Vrtoglavica Pospanost Suva usta
Ova klasifikacija se zasniva na hemijskoj strukturi kao i na vrsti efekta koji ove hemijske supstance imaju na mozak. Svaka od ove tri grupe zasluuje da bude detaljnije ispitana, to podrazumeva objektivno razmatranje nekih preparata ovih antidepresiva.
Triciklini antidepresivi
Triciklini antidepresivi poveavaju zalihe norepinefrina u mozgu. U lekove za koje ste verovatno uli spadaju Tofranil, Dezipramin, Doksepin i Elavil. Njihovi uobiajeni generiki nazivi su imipramin i amitriptilin. Ovi lekovi imaju veliki broj neeljenih efekata, koji su navedeni u tabeli 10.
Suva usta i pospanost se jave kod veine osoba kada ponu da uzimaju ove lekove. To je samo jedan od razloga zato uglavnom prepisujem uzimanje ovih lekova u veernjim satima pred spavanje. Mnogo ozbiljnije je, meutim, to to uzimanje triciklinih antidepresiva moe predstavljati faktor rizika kada je u pitanju neizleiva bolest plua zvana idiopatska pluna fibroza. Istraivanja pokazuju da se delovanjem ovog faktora rizik od dobijanja ove bolesti poveava dva do pet puta, u zavisnosti od toga koji se triciklini antidepresiv uzima.44 Imipramin se povezuje sa najveim rizikom (pet puta) od obolevanja od ove bolesti koja izaziva nedostatak daha i suv kaalj. Oni koji odlue da kombinuju puenje marihuane sa uzimanjem triciklinih antidepresiva mogu oekivati delirijum, ubrzan rad srca i nesposobnost razumnog rasuivanja.45 Od 60-tih do 90-tih godina 20-og veka, triciklini antidepresivi su predstavljali glavni farmaceutski proizvod u leenju tekog oblika depresije u SAD.46,47 Iako su oni u veini sluajeva zamenjeni sa SSRI jedno nedavno zavreno dvadesetogodinje istraivanje pokazalo je da su oni isto toliko efikasni u kratkom vremenskom periodu, ali da imaju vie neeljenih efekata od SSRI.48 Triciklini antidepresivi se uglavnom koriste kao druga ili tek trea opcija, u sluajevima gde noviji antidepresivi ne deluju. Razlog za to nije samo vei broj njihovih neeljenih efekata, ve i injenica da mogu biti smrtonosni ako se
94
IZLAZ IZ DEPRESIJE
uzmu u prevelikoj dozi. Zbog toga ovaj lek ne treba prodavati u velikim dozama kada su u pitanju pacijenti koji mogu imati suicidne misli.49 Postoje dokazi da u sluaju najozbiljnijih bolesnika (npr. hosptalizovanih) koji pate od depresije triciklini antidepresivi mogu biti efikasniji od SSRI.50,51,52,53 Zanimljivo je to to su se triciklini antidepresivi pokazali veoma efikasnim u odvikavanju od puenja (u sluaju Nortriptilina)54 i u leenju sindroma bola55 kao to je periferna neuropatija kod dijabetiara. Druge dve grupe antidepresiva nisu se pokazale efikasnima u ovim sluajevima.56 Pacijenti mogu pozitivno reagovati na tricikline antidepresive ve tokom prve sedmice uzimanja leka, ali u sluaju hronine depresije moe biti potrebno vie od est sedmica da bi se pojavila neka vidljiva reakcija.57 Pacijenti koji pre toga nisu patili od depresije mogu smanjiti dozu i u potpunosti prekinuti sa uzimanjem leka nakon etiri do devet meseci dranja bolesti pod punom kontrolom.58 Od ove vrste lekova se obino tee odvikava zbog mogunosti javljanja vie kriznih simptoma.
Tabela 12. Neeljeni efekti IMAO Drhtanje Edemi Vrtoglavica Konstipacija (zatvor) Pospanost Suva usta Zamagljen pogled Poveanje telesne teine Seksualne disfunkcije Povien krvni pritisak Ubrzan ili nepravilan srani ritam
u ranoj fazi i to u manjim dozama od onih koje mogu uspeno izleiti depresiju. One koji uzimaju IMAO treba upozoriti. U mozgu su prisutna dva tipa monoamin oksidaze A i B. Tip A se nalazi jo i u crevima i jetri, gde deluje tako to metabolie organske forme amonijaka, poput tiramina, koje su prisutne u namirnicama kao to su sir, jogurt, matoro i dimljeno meso, vino, avokado i kiseli kupus. Tri prethodno pomenuta IMAO inhibiraju MAO-A i MAO-B bez ikakve selekcije. Stoga je od presudnog znaaja uzimati namirnice koje ne sadre tiramin, budui da e MAO spreiti obradu tiramina, to moe izazvati hipertenziju opasnu po ivot, ubrzan rad srca, epileptine napade, modani udar, komu ili smrt.65 IMAO selegilin je izuzetak u tom smislu to, kada se daje u malim dozama u sluaju Parkinsonove bolesti, selektivno inhibira samo MAO-B, to znai da u tom sluaju pacijenti ne moraju da izbace iz ishrane namirnice koje sadre tiramin. Jo jedno upozorenje na kraju meanje IMAO leka sa SIRS (SSRI) moe prouzrokovati trovanje serotoninom, to moe izazvati hiperaktivnost centralnog nervnog sistema, delirijum, napade pa ak i smrt.66
95
najnoviju glavnu grupu antidepresiva. Oni postiu eljeni efekat tako to selektivno dozvoljavaju nagomilavanje serotonina u prostorima izmeu neurona mozga (sinapse) gde se pre mogu upotrebiti nego ponovo apsorbovati. Nedavno se dolo do saznanja da SSRI negativno utiu na novootkriveni prolaz u mozgu gde hemijske supstance neurosteroidi uestvuju u kontrolisanju zabrinutosti i depresije.67 Ova grupa ukljuuje popularni lek Prozac (fluoxetine), koji je prodat u vrednosti od 1,5 milijarde dolara u 1999. godini, dok je jedan slian lek, Zoloft (sertraline), prodat u vrednosti od skoro 1 milijarde dolara.68 Sve vie se upotrebljavaju Praxil (paroxetine) i Celexe (citalopram), najnoviji lekovi iz grupe SSRI. Sada se u prodaji moe nai i pakovanje jednosedmine doze Prozac koje je odobrila FDA.69 Preporuuje se pacijentima kod kojih su simptomi depresije uli u stabilnu fazu, ali i dalje zahtevaju leenje da se depresija ne bi ponovo javila. Neke injenice vezane za SSRI navedene su u tabeli 12.
Tabela 12. ta treba znati o SSRI - Najnoviji tip antidepresiva - Manje neeljenih efekata od IMAO ili triciklinih antidepresiva - Manje opasan u sluaju predoziranja - Poveanje telesne teine nije tako izraeno - Ne treba ga uzimati zajedno sa IMAO
Danas su najpopularniji antidepresivi iz grupe SSRI zbog manjeg broja neeljenih sporednih efekata, mada mogu izazvati nesanicu, agitaciju, glavobolju, muninu i dijareju (proliv).70 Osim toga, oni su daleko manje opasni od triciklinih antidepresiva u sluaju uzimanja prevelike doze. Prednost SSRI je i u tome to, za razliku od veine triciklinih antidepresiva, ne dovode do tolikog poveanja telesne teine.71 Antidepresivi iz grupe SSRI uspeno lee i opsesivno-kompulzivni poremeaj, neke tipove zabrinutosti i panini poremeaj.
S druge strane, jedna britanska studija je pokazala da oni koji uzimaju lekove iz grupe SSRI ee pokuavaju da izvre samoubistvo od pacijenata koji piju tricikline antidepresive, ali su u sluaju uzimanja prevelike doze antidepresivi iz grupe SSRI manje toksini.72 Veina pacijenata pokua da se ubije na neki drugi nain, budui da je samo 17% pacijenata koji su pokuali da oduzmu sebi ivot obuhvaenih ovom studijom pokualo to da uini uzimanjem prevelike doze antidepresiva.73 Meutim, postoje ozbiljni sporedni efekti kojih treba biti svestan, zbog ega morate rei svom lekaru koje sve lekove uzimate. Antidepresivi iz grupe SSRI ne smeju se uzimati zajedno sa bilo kojom drugom vrstom agenasa serotonina, poput lekova iz grupe MAOI, jer moe doi do trovanja serotoninom.74 Kada se lekovi iz grupe SSRI kombinuju sa drugim vrstama lekova, moe doi do njihove poveane koncentracije u krvi i veoma opasnih posledica.75 Kao to je to sluaj sa bukvalno svim antidepresivima, lekovi iz grupe SSRI mogu uzrokovati maniju kod osoba sklonih bipolarnom poremeaju. Jedna nedavno obavljena studija upozorava na trostruko vei rizik od krvarenja gornjih delova gastro-intestinalnog trakta prilikom uzimanja SSRI. Kada se SSRI uzimaju zajedno sa antipireticima, taj rizik je jo vei.76 to je jo ozbiljnije, Britanska uprava za kontrolu lekova zahteva da se u informativnoj brouri koja se daje pacijentima koji uzimaju ove lekove nalazi i upozorenje o samoubistvu. Studije pokazuju da su misli o samoubistvu i takvi oblici ponaanja uestaliji naroito u ranim stadijumima leenja.77 To se ne deava zbog pojaane depresije, ve zbog poveane impulsivnosti jo jednog neeljenog sporednog efekta antidepresiva iz grupe SSRI. Jo jedan zabrinjavajui sporedni efekat ove grupe lekova, vezan za mentalno stanje pacijenta, predstavlja i stav ba me briga. Taj efekat se moe pojaviti ak i onda kada bi osobu zaista trebalo da bude briga. Neki od mojih pacijenata koji
96
IZLAZ IZ DEPRESIJE
uzimaju lekove iz grupe SSRI kau da nisu mogli da plau na sahrani neke njima drage osobe zato to nisu imali onaj oseaj duboke tuge zbog njihove smrti. udni, ivopisni snovi takoe spadaju u mogue sporedne efekte SSRI. Predmet opsenih klinikih studija bile su jo dve negativne pojave vezane za ovu grupu antidepresiva sindrom seksualne disfunkcije i povlaenja u sebe. Iako depresija sama po sebi moe da umanji libido (seksualni nagon) i ometa seksualnu aktivnost, jasno je utvreno da lekovi iz grupe SSRI mogu da izazovu seksualnu disfunkciju i kod mukaraca i kod ena nezavisno od naina na koji se lee.78,79,80,81 U najee probleme, koji mogu da se jave kod vie od polovine odraslih osoba koje uzimaju antidepresive iz grupe SSRI, spadaju odloena ili reverzna ejakulacija kod mukaraca i odsustvo ili odloen orgazam kod ena. Iako prepisujem sve lekove iz grupe SSRI, generalno gledano, najvie volim Celeksu (Celexa), poto sam uvideo da ima manje sporednih neeljenih efekata, da se moe uzimati zajedno sa veinom lekova koji se izdaju na lekarski recept i da je bar isto toliko efikasan kao i ostali lekovi iz te grupe. Kada je pacijent i depresivan i izrazito anksiozan, ja obino prepisujem Paksil (Paxil).
puaima. Bupropion je efikasan i u leenju dece i odraslih koji boluju od hiperaktivnog sindroma praenog nedostatkom panje (ADHD).84 Bupropion, meutim, ne treba primenjivati kod pacijenata koji pate od anoreksije nervoze ili bulimije ili kod onih koji imaju povean rizik od epilepsije. Dobro se slae sa svim lekovima, osim to nije kompatibilan sa lekovima iz grupe IMAO. Jo jedna njegova prednost je u tome to se, za razliku od SSRI i triciklinih antidepresiva, ne povezuje sa seksualnom disfunkcijom. Neki moji pacijenti su mi rekli da im je ovaj lek zapravo poboljao seksualnu funkciju. Osim toga, bupropion se, za razliku od SSRI i triciklinih antidepresiva ee povezuje sa gubitkom nego sa poveanjem telesne teine.85 Neeljeni sporedni efekti se javljaju kada se ovaj lek uzima u velikim dozama, a u njih spadaju uzbuenost (agitacija), nemir, nesanica i zabrinutost. Jo jedan mogui neeljeni efekat je pad krvnog pritiska pri ustajanju iz leeeg ili sedeeg poloaja, to se moe povezati sa vrtoglavicom u stajaem poloaju ili vrtoglavicom. Otkrio sam da se ovi neeljeni efekti ree javljaju kada u poetku prepiem manju dozu 100 mg dva puta na dan a zatim je etvrtog dana poveam na 100 mg tri puta dnevno. Nakon dve do etiri sedmice, poveam dozu na 150 mg tri puta na dan ako je potrebno.
Ostali antidepresivi
Jo jedan lek u novoj grupi antidepresiva jester reboksetin (reboxetine) i spada u selektivne inhibitore reapsorpcije noradrenalina (SNRI). Dve studije obavljene pod pokroviteljstvom Amerikog udruenja psihijatara (American Psychiatric Association) pokazale su da su pacijenti koji su uzimali ovaj lek imali mnogo manje simptoma nego oni koji su pili lekove iz grupe SSRI, ali su imali vie neeljenih sporednih efekata zbog ega je vie njih prekinulo sa uzimanjem leka.86,87 ini se da je jo jedan SNRI, venlafaksin (Effexor) jednako
97
efikasan kao i triciklini antidepresivi, ali sa manje sporednih efekata nego SSRI. Trazodon (Desyrel) ne samo to inhibira reapsorpciju serotonina, ve preko nusprodukta koji proizvodi jetra tokom metabolisanja trazodona takoe stimulie delovanje samog serotonina. On, meutim, izaziva izraenu sedaciju i uglavnom se uzima pred spavanje. Osim toga, on moe da izazove i muninu i pad krvnog pritiska u stajaem poloaju. Kod jednog u 6.000 mukaraca, moe da izazove neprirodno dugu i bolnu erekciju koja ak moe da onemogui dovoljan dotok krvi u penis.88 U pokuaju da smanje broj neeljenih sporednih efekata trazodona, strunjaci su formulisali novi lek, nefazodon (Serzone).89 Nefazodon takoe inhibira reapsorpciju serotonina, ali usto blokira i jedan receptor u mozgu srodan receptoru serotonina (a zove se 5-hidroksitriptamin-2 receptor). Izaziva sedaciju u manjoj meri nego trazodon i manje je rizian kada su u pitanju bolne erekcije kod mukaraca. Jedan relativno novi antidepresiv, mirtazapin (Remeron), pospeuje i neurotransmisiju norepinefrina i serotonina, i to na prilino jedinstven nain. On blokira jedan specifian receptor (zvani presinaptiki 2adrenergiki autoreceptor) koji izaziva poveano luenje norepinefrina, koje, opet, pospeuje luenje serotonina. Budui da je ovo jedinstven mehanizam, profil neeljenih sporednih efekata mirtazapina je, takoe, jedinstven. Pacijenti se, u 50% sluajeva, najee ale na pospanost.90,91 Ostali izraeni neeljeni efekti su pojaan apetit i poveanje telesne teine. Na sreu, neeljeni sporedni efekti karakteristini za lekove iz grupe SSRI, poput munine, dijareje i seksualne disfunkcije, nisu esti prilikom upotrebe mirtazapina. Ja mirtazapin (Remeron) prepisujem pacijentima koji pate od nesanice i anoreksije, i to jedanput dnevno pred spavanje.
98
IZLAZ IZ DEPRESIJE
sivom, budui da u tom sluaju moe mnogo bre doi do poboljanja nego kada bi pacijent prekinuo da uzima jedan lek i poeo da pije drugi. Detaljne i paljivo obavljene studije i klinika praksa pokazale su da je litijum veoma efikasan.95 Uobiajene doze ovog leka kreu se od 600 do 800 miligrama na dan. Kada pacijent pone da uzima litijum, anse da e i dalje ostati depresivan smanjuju se za 56 do 96%.96 Kombinacija litijuma i antidepresiva nije naroito tetna, ali je izraenija kod starijih osoba.97 Uprkos njegovoj efikasnosti, litijum vremenom postaje sve manje popularan, verovatno zato to se nivo litijuma u krvi mora redovno proveravati da ne bi dolo do trovanja. Bupropion (velbutrin), o kojem smo ranije govorili, takoe se moe dodati lekovima iz grupe SSRI. Osim toga to pojaava dejstvo SSRI, on moe da ublai njihove neeljene efekte poput seksualne disfunkcije i apatije. Kada se bupropion koristi u kombinaciji sa SSRI, njegova koncentracija u krvi se mora redovno kontrolisati da bi se spreilo trovanje.
Ostatak ovog poglavlja govori o nekim specifinim grupama pacijenata koje zahtevaju posebne vrste terapija.
99
Tabela 13. Trudnice - oprez! - Izbegavajte sve lekove koji vam nisu neophodni. - Leenje psiholokim savetovanjem, ishranom i stilom ivota moe biti od velike pomoi. - Koji god da je lek u pitanju, uzimajte najmanju moguu dozu. - Lekove iz grupe IMAO treba u potpunosti izbegavati. - Izgleda da su lekovi iz grupe SSRI bezbedni za razvoj ploda.
ena moe da zapadne u depresiju i nakon poroaja. Iako je tzv. bejbi bluz (baby blues) uobiajena pojava nakon poroaja, prava postporoajna depresija predstavlja ozbiljan mentalni poremeaj koji zahteva aktivnu intervenciju.113 Jedan kontrolisani ogled je pokazao da je bihevioralna terapija isto toliko efikasna u leenju postporoajne depresije kao i ograniena upotreba lekova.114
100
IZLAZ IZ DEPRESIJE
terapije.117,118 Jedinstveni stresovi i gubici u ivotu starijih osoba se esto smatraju uzronicima blaih simptoma depresije, no kada se javi tei oblik depresije, leenje je neophodno i u velikom broju sluajeva uspeno. U jednoj studiji, kombinacija nortriptilina i bihevioralne terapije proizvela je stopu povlaenja bolesti od 69% kod starijih pacijenata koji boluju od tekog oblika depresije.119 Kod starijih pacijenata, epizode depresije mogu potpuno da onesposobe osobu ili ak da izazovu smrt. U njihovom sluaju, ba kao kad su u pitanju i mlai pacijenti, leenje depresije treba da traje najmanje etiri do est meseci. Standardna dugotrajna terapija lekovima delotvorna je kod starijih pacijenata ba kao i kod onih sredovenih.120,121,122 Komplikovane sluajeve gerijatrijske depresije mnogo je tee leiti. Depresija izazvana nedovoljnim dotokom krvi u odreene delove mozga ne moe se leiti samo antidepresivim, ve zahteva malo agresivniji pristup. I u ovom sluaju se smatra da ok-terapija moe da spase ivot starijim pacijentima, a kod onih koji pate od teke depresije smanjuje rizik od smrtnog ishoda.123 U nekoliko studija, upotreba antidepresiva meu stanovnicima starakih domova povezuje se sa poveanim brojem padova i frakture kuka.124,125,126 Ono to iznenauje je da lekovi iz grupe SSRI koji obino imaju manje neeljenih sporednih efekata nisu bili uspeniji od triciklinih antidepresiva u spreavanju pojave ovih komplikacija.127 Jo uvek nije poznato kako noviji antidepresivi utiu na ove visokorizine neeljene efekte.
meu mlaim i meu odraslim pacijentima. Lekari su mladim osobama pisali vie od milion recepata za ove lekove godinje, ime su ti lekovi zauzeli drugo mesto na listi medikamenata koji utiu na mozak, odmah nakon stimulansa.130 Podaci dobijeni putem kontrolisanih ispitivanja potvruju efikasnost drugih SSRI u leenju depresivne dece i adolescenata, ukljuujui fluoksetin, sertralin i paroksetin.131,132,133,134 Jedna studija je pokazala da se kod 40% dece i adolescenata kojima se stanje poboljalo upotrebom SSRI depresija vratila u veoma tekom obliku ve nakon godinu dana.135 Ovaj podatak jo jedanput istie koliko je vano pronai pravi uzrok depresije kod dece i usredsrediti se na promene u nainu ishrane i ivota uopte koje mogu trajno poboljati njihovo stanje.
Odvikavanje od antidepresiva
Kada se otkriju uzroci depresije, odmah treba poeti sa unoenjem odgovarajuih promena u nain ishrane i ivota uopte. Prepisivanje sintetikih lekova kupuje vreme, odnosno daje osobi dovoljno vremena da promeni svoj stil ivota. Te promene treba uvoditi postepeno, kao to u detaljnije opisati u 10. poglavlju. Kada pacijent primeni sve ono to sam mu predloio, ja obino ekam jo etiri sedmice pre nego to mu kaem da prekine uzimanje lekova. Ovaj metod daje promenama dovoljno vremena da postanu sastavni deo ivota i pozitivno utiu na mozak. Proces odvikavanja obino poinje izmeu etvrtog i estog meseca od poetka uzimanja antidepresiva, dok bi kod osoba kojima nije bilo lako da unesu promene u svoj nain ivota proces odvikavanja trebalo da ponje tek nakon godinu dana od poetka terapije. Na sreu, mnogo je lake i bezbednije odviknuti se od veine antidepresiva nego od lekova protiv zabrinutosti. Prilikom odvikavanja od SSRI i triciklinih antidepresiva nema udnje karakteristine za odvikavanje od narkotika, amfetamina, alkohola ili nikotina.
101
Simptomi odvikavanja se ee javljaju kod pacijenata koji su lekove uzimali u duem vremenskom periodu i u veim dozama. Naalost, neki pacijenti sami odlue da naglo prekinu da uzimaju lekove pre nego to se posavetuju sa svojim lekarom. To se obino deava kada pacijent vie ne eli da trpi neeljene sporedne efekte svog leka, kada se pojave veoma ozbiljni neeljeni efekti ili neka druga bolest, poput sranog napada ili poremeaja sranog ritma, kada osoba zatrudni ili joj lekar prepie neki lek koji nije dobar u kombinaciji sa ve postojeim lekom. Kada lek ne daje rezultate nakon mesec dana, pacijent esto pada u iskuenje da naglo prekine sa njegovom upotrebom bez ikakve prethodne pripreme. Danas postoji veliki broj izvetaja o simptomima odvikavanja (koji se u medicinskoj literaturi esto spominju kao reakcije prekida (discontinuation reactions) uzimanja triciklinih antidepresiva, SSRI i drugih antidepresiva poput efeksora (venlafaksina)). Simptomi odvikavanja se javljaju kod 30-50% pacijenata koji naglo prekinu da uzimaju tricikline antidepresive koje su uzimali u velikim dozama.136,137 Neki lekovi iz grupe SSRI izazivaju simptome odvikavanja, a neki ne. Jedna studija koja je obuhvatila 242 pacijenta bila je naglo prekinuta na pet do osam dana tokom kojih je ovim pacijentima davana placebo zamena kako bi se zamaskirao nagli prekid uzimanja lekova iz grupe SSRI.138 Pacijent i lekar su bili zaslepljeni, odnosno nisu znali da li e i kada placebo biti uveden. Simptomi odvikavanja su se pojavili u roku od 24 do 72 sata i to najvie kod pacijenata koji su uzimali Paksil (66%) i Zoloft (60%). Samo 14% pacijenata koji su uzimali Prozak imalo je simptome odvikavanja. Budui da Prozak i njegovi aktivni sporedni produkti koje stvara jetra traju sedmicama, osmosedmini prekid ne mora da proizvede simptome povlaenja. Meutim, nakon jednomesenog prekida, verovatnoa po-
jave simptoma povlaenja moe biti vea.139 Najsreniji razlog za prekid uzimanja antidepresiva je kada se depresija izlei nainom ishrane i ivota, tako da lekovi prestaju da budu neophodni. U takvim sluajevima, ja retko savetujem pacijentu da naglo prekine da uzima lek. Prvo postepeno smanjujem dozu dok ne doemo do one najmanje koja moe da deluje, za ta je uglavnom potrebno oko dve sedmice. Tada savetujem pacijentu da preskae svoju dozu svaki drugi dan i na kraju doemo do toga da, pre nego to u potpunosti izbaci lek, pacijent uzima najmanju delotvornu dozu samo dva puta sedmino. Ceo taj proces traje obino pet sedmica, mada postoji mnogo varijacija. to je vea doza, i period odvikavanja e trajati due; to su simptomi odvikavanja izraeniji ili brojniji, i proces odvikavanja e biti sporiji. Ako je pacijent zaista primenio sve savete o zdravom nainu ivota i pridrava se uputstava o postepenom smanjenju doze, simptomi odvikavanja nee se javljati esto. U stvari, video sam da se veina ovih pacijenata zapravo osea mnogo bolje kada prekine da uzima lek zato to vie ne mora da osea njihovo neeljeno dejstvo i na mentalno i na fiziko zdravlje. Ako se simptomi odvikavanja ipak pojave, to se obino dogodi u toku prvih 48 sati od smanjenja doze ili potpunog prestanka uzimanja leka. Kada se lek potpuno izbaci, simptomi odvikavanja e se obino izgubiti u roku od dve sedmice, mada su kod nekih pacijenata trajali i itav mesec.140 U tabeli 14 prikazani su mogui simptomi odvikavanja od lekova iz grupe SSRI.141,142,143 Ozbiljnije posledice se obino javljaju kada pacijent koji uzima velike doze leka naglo prekine da ga uzima bez konsultacije sa lekarom. Tabela 15 prikazuje mogue simptome odvikavanja od triciklinih antidepresiva.144,145 Mnogo je lake odviknuti se od SSRI i triciklinih antidepresiva nego od lekova iz grupe IMAO. U stvari, odvikavanje od ove
102
Tabela 14. Simptomi odvikavanja od SSRI Bol u stomaku Lupanje srca Zabrinutost Proliv Dezorjentisanost Apatija Suva usta Vrtoglavica Agresivnost Povean apetit Nervoza Impulsivnost Munina Povraanje Pogoran vid Gubitak ravnotee Drhtavica Bol u grudima Zujanje u glavi Konfuzija Jeza Halucinacije Glavobolja ivi snovi Panika Umor Nesanica Vraanje depresije marci ili ok Klecanje kolena
IZLAZ IZ DEPRESIJE
ta koji su prekinuli da uzimaju efeksor (venlafaksin). U ove simptome spadaju glavobolja, vrtoglavica, munina, dijareja i doivljaj nalik na ok.147,148 Izgleda da se neki antidepresivi, kao to je velbutrin (bupropion), ne povezuju sa negativnim simptomima prilikom naglog prekida uzimanja leka. Cilj je uzimati lek kao privremeno sredstvo dok se ne uvedu trajnije promene u nain ivota koje e izleiti bolest.
Tabela 15. Simptomi odvikavanja od triciklinih antidepresiva Bol u stomaku Glavobolja Poremeaji sna Proliv Znojenje Zabrinutost Gubitak apetita Lupanje srca Depresija - Povraanje - Vrtoglavica - Panika - Jeza - Drhtanje - Umor - Narune mentalne funkcije
grupe lekova je tako muno i naporno da se povezuje sa odvikavanjem od opijata i amfetamina. Ono jeste mogue, ali ne bez propratnih simptoma koji ponekad mogu biti veoma izraeni. Zato ih retko i prepisujem. Najei simptomi odvikavanja od MAOI navedeni su na Slici 16.146 Simptomi odvikavanja (ponekad veoma izraeni) su se takoe javili i kod pacijenaTabela 16. Simptomi odvikavanja od IMAO Glavobolja Zabrinutost Drhtanje Psihoza Slabost u miiima - Bunilo - Halucinacije - marci ili peckanje koe
Zakljuak
U ovom poglavlju sam izneo mnogo podataka o lekovima koje bi trebalo sagledati u perspektivi. Veoma je vano zapam-
103
Tabela 17. Devet kljunih taaka 1. Biljni i sintetiki lekovi imaju svoje mesto u leenju depresije. 2. Nabrojani su delotvorni biljni i sintetiki lekovi. 3. Takvi lekovi su u velikom broju sluajeva potrebni u poetnoj fazi leenja. 4. Cilj je prekinuti uzimanje lekova nakon est meseci ili najdue godinu dana. 5. Odvikavanje od veine lekova treba da bude postepeno. 6. Ishrana i stil ivota su najznaajniji deo terapije. 7. Bez pozitivnih promena u ishrani i nainu ivota, velika je verovatnoa da e pacijent ponovo zapasti u depresiju. 8. Sa promenama u ishrani i stilu ivota moete oekivati trajno reenje problema. 9. Opte poboljanje zdravstvenog stanja bie dodatni rezltat.
titi da bez obzira koliko ovi lekovi mogu biti efikasni, oni imaju mnogo neeljenih sporednih efekata, od kojih neki mogu biti ozbiljno ugroziti vae zdravlje. Ako ste ikada zajedno sa lekom dobili i onu listu podataka o njemu, sigurno ste videli da neeljeni sporedni efekti zauzimaju skoro itavu stranicu sitno tampanih slova. Pomisliti da je pilula najbolje reenje za brzo izleenje predstavlja zamku u koju je vrlo lako upasti. I dok lek moe da ukloniti simptome neke bolesti u ovom sluaju depresije on zapravo ne reava problem i esto izaziva itav niz neeljenih sporednih efekata. Veoma je vano otkriti pravi uzrok problema i leiti ga na nain koji donosi trajne rezultate. Ipak, lekovi imaju svoje mesto u leenju depresije ako se ne koriste kao krajnja solucija. Njih treba koristitiu sluaju umerene i teke depresije, a cilj i lekara i pacijenta bi trebalo da bude potpuni prekid uzimanja leka u roku od est meseci ili najdue godinu dana u veini sluajeva. Kada pratite stopu vraanja depresije kod pacijenata koji koriste antidepresive, neete dobiti ba ohrabrujuu sliku. Kod 77% onih koji su prekinuli da uzimaju lek nakon tri meseca depresija se ponovo vratila u naredne dve godine.150 Prema jednom drugom istraivanju, 40% pacijenata je ponovo zapalo u depresiju u narednih godinu dana. ak i kod onih koji uzimaju lekove, stopa ponovnog zapadanja u depresiju kree se izmeu 20 i 40%.151 Kratak pregled glavnih taaka ovog poglavlja prikazan je u tabeli 17.
Koliko god da vam ove injenice zvue nejasno, elim da znate da postoji dobra vest! Ako vi i va lekar budete prihvatili pristup koji sledi standarde kratko izloene u ovom poglavlju i standarde naina ivota opisane u preostalom delu knjige, stopa vraanja depresivnih epizoda smanjuje se za oko 10%. Reenje je u tome da se itav organizam vrati u prvobitnu ravnoteu koju je Bog namenio oveku, pravilnim nainom ishrane i stilom ivota, i, to je najvanije, prouavanjem Njegove Rei Biblije, i poverenjem u Njegovo vostvo.
7. poglavlje
Stres i zabrinutost
Pacijenti su se prosto reali jedan za drugim. Prvo je ula Dun, ena u svojim 60-tim koja je izgledala mnogo mlae za svoje godine. Ona je, izmeu ostalog, bila zabrinuta zbog svoje dugotrajne upotrebe Ksanaksa (Xanax), leka protiv zabrinutosti koji se izdaje na lekarski recept. Pre dvanaest godina, njen lekar je kod nje dijagnostikovao mentalno stanje pod nazivom panini poremeaj i od tada svakoga dana pije Ksanaks tri puta dnevno. Bezbroj puta je pokuala da se oslobodi zavisnosti od ovog leka. Svaki put deavala joj se ista stvar. Simptomi odvikavanja, ukljuujui izraenu zabrinutost, vraali su je ustaljenom reimu uzimanja leka. Dun je na kraju dola do zakljuka da se nikada nee moi osloboditi zavisnosti od tog leka. Potom je uao Ralf, mlad ovek od nekih 35 godina. Ralf je ve dugo imao psiholokih problema u koje je spadala i zabrinutost. Jedan od mnogih lekova koje je uzimao bio je Ativan, jo jedan lek za leenje zabrinutosti, veoma srodan Ksanaksu. Ralf je bio u nedoumici da li treba da uzima Ativan ili da se opredeli za neto blae moda ak i neki vid leenja koji ne podrazumeva upotrebu sintetikih lekova. Na kraju je doao Bob, aktivan poslovni ovek u svojim 50-tim. Bob je, izgleda, bio veoma zabrinut zbog stresa koji brz tempo njegovog naina ivota nosi sa sobom. Upitao me je: Doktore, koji lek preporuujete za stres? Ova tri pacijenta koja su prola kroz moju ordinaciju nisu usamljani sluajevi. Prie poput njihovih mogu se svakodnevno uti u lekarskim ordinacijama irom SAD. Zato je stres tako zabrinjavajua pojava? Zato su ljudi spremni da troe novac na lekove, prevaljuju dugaak put do lekarskih ordinacija i ak rizikuju da postanu zavisni od lekova protiv stresa ili zabrinutosti? Stres moe biti jednostavna, privremena reakcija na neki neoekivani dogaaj u ivotu. Na primer, voza koji vam je presekao put u saobraaju prole nedelje mogao je doprineti da u tom trenutku budete pod veim stresom. No, verovatno se zbog toga neete nervirati i sedmicu dana nakon tog dogaaja. Meutim, kod nekih ljudi, stres i zabrinutost mogu prerasti u trajan problem. Kada je u jesen 1996. godine vlada SAD zapoela jednu aktivnost pod nazivom Program edukacije o poremeajima usled zabrinutosti (Anxiety Disorders Education Program), Nacionalni institut za mentalno zdravlje (National Institute of Mental Health) je podsetio ameriku naciju da trenutno nekih 16% odraslih Amerikanaca ispod 54 godine starosti1,2,3 (ili vie od 19 miliona Amerikanaca) boluje od nekog oblika zabrinutosti. Postoji vie oblika ovog poremeaja. Kasnije u ovom poglavlju emo se pozabaviti razliitim vrstama poremeaja usled zabrinutosti i odrediti njihove karakteristike. Pre nego to obratimo panju na poremeaje usled zabrinutosti, pogledajmo prvo stres. To su dva razliita, ali kao to emo videti - meusobno povezana mentalna stanja.
STRES I ZABRINUTOST
105
ta je stres?
Stres je naa reakcija na probleme i brige na koje nailazimo u ivotu. Problemi vezani za ispunjavanje odreenih vremenskih rokova, finansijski ili porodini problemi mogu izazvati stres. Ovi problemi se nazivaju stresorima, a naa reakcija na njih se naziva stres. Jednostavnije reeno, stresor je akcija, a stres je vaa reakcija, kao to je prikazano u tabeli 1.
Tabela 1. Stresori i stres
Svi mi imamo nekakve stresore u naem ivotu. Uobiajeni stresori su prikazani u tabeli 2.
Tabela 2. Uobiajeni stresori Preoptereenost poslom Neija smrt Veliki preokreti u ivotu Finansije dugovi
Moda e vam situacija biti mnogo jasnija kada sami odredite stresore u sopstvenom ivotu. To moe biti prvi korak u reavanju problema stresa koji ste moda bezuspeno pokuavali da reite, bilo svesno ili podsvesno. Da biste bili uspean borac, morate dobro poznavati svog neprijatelja. Najuspenije strategije u borbi protiv stresa esto ukljuuju usredsreivanje na odreene stresore koji vas napadaju. Kada su u pitanju neki nedefinisani stresori, kasnije u vam objasniti mnogo korisnih tehnika kao to su duboko disanje, fizike vebe i meditacija.
feri, pogaajui sve starosne grupe u veini, ako ne i u svim razvijenim zemljama.5,6 Ironino je to to su se oni koji treba nama da pomau da reimo probleme vezane za stres i sami zapetljali u lepljivu mreu stresa. Jedno nedavno obavljeno istraivanje pokazalo je da su, u poreenju sa drugim strunjacima, zdravstveni radnici, izgleda, izloeni veem stresu, depresiji i zabrinutosti kako na radnom mestu tako i van njega.7 Veina ljudi na Zapadu je, zapravo, potpuno svesna da je optereena stresom, a ogroman broj naunih injenica samo potvruje da je stres sve uestalija pojava i da se neki od nas suoavaju sa veim teretom nego to su u stanju da ponesu. Svialo nam se to ili ne, za veinu nas stres i zabrinutost predstavljaju sastavni deo svakodnevnog ivota. I bez obzira da li se krae ili due borimo sa zabrinutou, ono to se naziva reakcija na stres odreuje kako e stres na kraju da utie na nas. Hajde da odvojimo malo vremena i pokuamo bolje da shvatimo kako stres moe da doprinese razvoju zabrinutosti kao i da izazove drastine fizike i mentalne promene.
Stres je optereenje
Kod veine mojih pacijenata, uopte nije potrebno da im ja kaem da bi shvatili neto to je tako oigledno, a to je da mnogima stres predstavlja sve vee optereenje. Nivo stresa je sve vei u veini drutvenih podgrupa u zapadnoj hemis-
106
IZLAZ IZ DEPRESIJE
ziti. Bila je umorna i morala je prosto da se bori sa snom. Nakon pola sata vonje, Selena je odahnula sa olakanjem kada se parkirala ispred kue. Dok je koraala ka ulaznim vratima, skoro da uopte nije ni primetila komijinu maku, no kada je ula duboko reanje, shvatila je da u pitanju nije obian kuni ljubimac. Poela je da razmilja brzinom munje. Setila se upozorenja koje je nedavno ula da besan rii ris smelo eta po okolini. Njeno srce je automatski poelo ubrzano da lupa i njen iscrpljeni organizam je iznenada oiveo i dobio novu snagu. Potrala je uza stepenice i utrala u kuu u deliu sekunde. Reakcija organizma na neku stresnu situaciju poput ove osmiljena je tako da bude intenzivna, ali privremena. U jednoj veoma napetoj situaciji kao to je ova, uticaj hormona stresa je generalno pozitivan, kada oni osposobljavaju organizam da se snae u vanrednim situacijama kada treba brzo reagovati. Pionir u oblasti stresa, Dr Hans Seli (Hand Selye), kae da naa prva reakcija na neki dogaaj poput ovog koji je Selena doivela predstavlja prvu fazu reakcije na dogaaj koji izaziva stres. On objanjava da naa reakcija ne zavisi od prirode stresora. Postoji jedna slina reakcija koja se javlja kao reakcija na sve tipove stresora.8 Reakcija jedne osobe na neki novi stresor predvidiva je i progresivna i prolazi kroz tri faze, kao to je prikazano u tabeli 3.9
Tabela 3. Reakcija na stresore Faza 1: Reakcija uzbune Faza 2: Pruanje otpora Faza 3: Stanje iscrpljenosti
bila reakcija tipa bori se ili bei. Ona je odluila da pobegne. Kada su u pitanju drugi uzroci stresa, kao to je stres na poslu, brani problemi, finansijske potekoe ili stotine drugih stresora, takav stres ne mora da bude kratkotrajno, privremeno iskustvo. Mi smo obino izloeni stresorima koji ostaju prisutni u naoj sredini danima, sedmicama, mesecima ili ak due. Kada se ovo dogodi, ona na kraju moe da pree u fazu 3 stadijum iscrpljenosti. Kada nastupi ova faza, ako stresori i dalje nastave da deluju, bolest ili ak smrt mogu biti neizbeni. Postoje klasini primeri kada su ljudi umirali od sranog udara prilikom suoavanja sa nekim ozbiljnim stresorom. Za one koji imaju slabo srce, ris ili neki drugi iznenadni stresor mogu biti dovoljno intenzivni da izazovu trenutnu smrt. Ipak, veina ljudi je sposobna da se uhvati u kotac sa stresorima bar u izvesnoj meri.
Prva faza je reakcija uzbune. Kada je Selena ula reanje risa, njen organizam se pripremio za odbranu, a to je bila reakcija uzbune. U drugoj fazi - fazi pruanja otpora - Selena je morala brzo da odlui kako e se zatititi. Morala je da odlui ili da se bori protiv risa ili da pobegne, to bi
Poveana miina snaga je oigledno u velikoj meri pomogla Seleni da brzo pobegne od risa. ta je dovelo do tog poveanja? Bilo je potrebno da se dogodi pet iznenadnih promena u njenim telesnim
STRES I ZABRINUTOST
107
Ovih pet faktora doprinose poveanju energije u krvi koja dospeva u aktivne miie. Koji telesni procesi su izazvali ova poveanja? Ona predstavljaju posledicu rada nekoliko lezda koje su pojaano luile hormone, koji se nazivaju hormoni stresa. Ova poveanja su, sa svoje strane, prouzrokovana signalima iz reakcije nervnog sistema na prisustvo stresora. Sve u svemu, vidimo da elektrini signali iz nervnog sistema podstiu odreene lezde da pojaano lue hormone, to opet poveava energiju u krvotoku, dajui miiima dodatnu snagu koja im je potrebna da bi ovek pobegao od opasnosti. Sve se to deava u roku od nekoliko sekundi. Jo jedna promena koja nastaje u krvi jeste poveana tendencija ka zgruavanju krvnih ploica. Da je Selena bila ranjena u borbi sa ivotinjom, ova promena bi pomogla da gubitak krvi bude minimalan. Ovaj sloeni sistem u ljudskom organizmu na udesan nain spasava ivot u takvim nepredvienim situacijama.
promene koje nas na kraju mogu unititi kada se suoimo sa trajnim i upornim stresom. Na sistem za stres je osmiljen tako da nam pomogne da se uhvatimo u kotac sa iznenadnim, kratkotrajnim situacijama. On nije stvoren da bude neprestano aktivan kada se suoi sa upornim stresorima. Ove injenice idu u prilog mudrim savetima koje nalazimo u Bibliji, poput onog: Sunce da ne zae u gnevu vaemu.11 Bilo da je u pitanju ljutnja ili neki drugi stresori, za nas je najbolje da se suoimo sa njima i reimo ih to je pre mogue. Stalan i uporan stres moe da nakodi naem organizmu na mnogo naina. Pogledajmo, na primer, dijabetes. Amerikanci se suoavaju sa pravom epidemijom dijabetesa 800.000 novih sluajeva svake godine! Cena koja se plaa u vidu amputacija, oteenja bubrega, sranih i modanih udara i slepila zapanjujue je visoka.12 Za one koji imaju dijabetes ili su izloeni dejstvu faktora rizika za ovu bolest, konstantna aktivnost hormona stresa moe biti pogubna zbog poveanja nivoa eera u krvi. Pogledajmo jo jedan primer bolest krvnih sudova. Stimulacija koju vri konstantan stres ne mora da bude praena i poveanim dotokom krvi zbog suenja arterija. Posledica toga moe biti srani ili modani udar. Osim toga, povien krvni pritisak izazvan konstantnim delovanjem stresora moe da ima veoma tetne pa ak i fatalne posledice. Poveana sklonost ka zgruavanju krvi svakako nije zdrava, a moe biti i veoma opasna kada osoba ima i bolesne arterije. Ne bi bilo poeljno da takvo stanje traje i nakon to proe stresna situacija.
108
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Narueno pamenje, pod rednim brojem 6, odnosi se na verbalnu deklrativnu memoriju (pamenje imena, telefonskih brojeva itd). Do slinog oteenja memorije moe doi kod osoba koje koriste lekove tipa Kortizona.20 Dobar primer za to su deca koja uzimaju Prednizon za astmu.21 Stavka broj 7, smanjenje povrine mozga, moe biti posledica dugotrajnog poveanja nivoa kortizola. Ovo je izuzetno vano za starije osobe, ili ak i one mlae koji moda primeuju da njihov um gubi otrinu. Efikasnije strategije za upravljanje stresom bez supstanci na bazi kortizola mogu da uspore proces slabljenja pamenja.22 Visok nivo kortizola tetan je za organizam i na neke druge naine. Neki od njih navedeni su u tabeli 7.23,24,25,26,27,28,29,30
Tabela 7. Jo neke negativne posledice visokog nivoa kortizola 1. irevi na organima za varenje 2. Visok krvni pritisak 3. Neuhranjenost 4. Hronini aktivni alkoholizam 5. Smanjen libido 6. Otpor prema odvikavanju od alkohola i narkotika 7. Naruen imuni sistem
utie na imuni sistem.31 Drugo, kortizol sam po sebi umanjuje sposobnost odreenih belih krvnih zrnaca da ubijaju bakterije. Jedno istraivanje vezano za imuni sistem pokazalo je da povien nivo kortizola u krvi smanjuje vreme preivljavanja enama sa poodmaklim stadijumom raka dojke. Ove ene su imale i manji broj, a i slabije prirodne elije-ubice u krvi, pa je i njihova odbrana protiv raka bila naruena.32 U jednom klasinom istraivanju koje je obuhvatilo studente medicine pokazalo se da je stres prilikom polaganja ispita donekle umanjio broj belih krvnih zrnaca u krvotoku.33 Kada je neki stresor prisutan danima ili sedmicama, kao kada je u pitanju smrt neke drage osobe, optereeni imuni sistem moe biti podloniji infektivnim bolestima ili raku. Jo jedno zanimljivo istraivanje vezano za imuni sistem obuhvatilo je dve grupe radnika koji su promenili radno mesto. Prva grupa je dobrovoljno napustila svoj dotadanji posao i nala novo zaposlenje. Oni u drugoj grupi su bili otputeni sa posla kao tehnoloki viak, pa su bili primorani da trae neki drugi posao, to je bilo veoma stresno iskustvo. Pokazalo se da je druga grupa bila izloena veem riziku od raka plua.34 Jedno je jasno konstantan stres ostavlja ozbiljne posledice po na imuni sistem. Rak je obino prisutan mesecima ili godinama pre nego to se postavi dijagnoza. Dakle, imuni sistem oslabljen konstantnim stresom poveava rizik od ozbiljnih problema mnogo pre nego to se rak dijagnostikuje.
Stavka broj 7 na gornjoj slici je naruen imuni sistem. Povien nivo kortizola u krvi ima tendenciju da oslabi imuni sistem na dva naina. Prvo, on poveava nivo eera u krvi, za ta se zna da negativno
STRES I ZABRINUTOST
109
ve boluju od danas poznatih bolesti srca. Dokazi ukazuju da stres ne samo to moe da povea rizik od sranog udara, ve i da neleeni stres moe dovesti do mnogo gorih posledica u periodu nakon sranog udara.35 Nekoliko studija koje pokazuju postojanje te veze navedena su u tabeli 8.36
Tabela 8. Stres i zaepljenje arterija
Studija Otkria Univerzitet Djuk Svakodnevne negativne emocije poveavaju rizik od smanjenog dotoka krvi u srani mii. Pozitivne emocije smanjuju taj rizik.
Univerzitet Djuk Poduavanjem sranih bolesnika da upravljaju stresom smanjuje se uestanost zaepljenja arterija. Holandski istraivai Poduavanjem sranih bolesnika da upravljaju stresom smanjilo je smrtnost od sranih oboljenja za 34%, a broj ponovljenih sranih udara za 29%. Poduavanjem sranih bolesnika da upravljaju stresom pozitivno je uticalo na krvni pritisak, holesterol, telesnu teinu, odvikavanje od puenja, fizike vebe i navike u ishrani. Najvee poveanje krvnog pritiska izazvanog stresom pokazalo je i najvei stepen zaepljenja karotidnih arterija.
Holandski istraivai
Dr T. Karmark
Istraivai sa univerziteta Djuk (Duke University) prouili su 132 pacijenta sa sranim udarom. Pokazalo se da uobiajene svakodnevne negativne emocije, kao to su napetost, tuga i frustriranost, udvostruuju ili utrostruuju rizik od prilino smanjenjog dotoka krvi u srani mii.
Isto tako, primeeno je da pozitivne emocije, poput sree i spokojstva, smanjuju rizik od smanjenog dotoka krvi u srani mii. Istraivai sa Djuk Univerziteta su pokazali da ak i uobiajeni, i ne tako veliki stresovi mogu smanjiti dotok krvi u srce. Kao to je prikazano u tabeli 8, programi koji ue srane bolesnike kako da upravljaju stresom mogu smanjiti uestanost zaepljenja arterija. Dr Dejms A. Blumental (Blumenthal) sa Univerziteta Djuk u Durhamu u Severnoj Karolini i njegove kolege sa univerziteta i drugih medicinskih ustanova prouavali su grupu pacijenata koji imaju oboljenje koronarne arterije ((CAD) engl. coronary artery disease) i beleili zaepljenje arterija tokom testiranja na stres. Pacijenti koji su bili poduavani kako da upravljaju stresom imali su daleko manje sranih tegoba nego oni koji nisu pratili taj program. Dr Blumental je doao do zakljuka da uputstva za upravljanje stresom predstavljaju veoma vaan deo oporavka od sranog udara, poboljavajui zdravstveno stanje pacijenata i produavajui njihov ivot. Holandski istraivai sa tabele 8 analizirali su 37 studija koje su se bavile ispitivanjem programa postinfarktne rehabilitacije koji su ukljuivali i uputstva za smanjenje stresa. Otkrili su da ovi programi pozitivno utiu na krvni pritisak, holesterol, telesnu teinu, odvikavanje od puenja, fizike vebe i navike u ishrani, da utiu na smanjenje smrtnosti od sranog udara za 34%, a na smanjenu uestanost ponovnog dobijanja infarkta za 29%. Kada je u pitanju modani udar, tok bolesti koji dovodi do udara veoma je slian sranom udaru. I u jednom i u drugom sluaju, imamo zaepljenje krvnih sudova koji dovode krv do vitalnih organa. Kao to se dalo i oekivati, stres poveava rizik od modanog udara.37 U jednoj grupi mukaraca finske nacionalnosti, od 42 do 60 godina, oni kojima je usled stresa najvie skoio krvni pritisak imali su i najvei stepen zaepljenja karotidnih arterija.38 Studije u kojima se stres povezuje sa zae-
110
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pljenjem vratnih arterija ukazuju na to da zaepljenje krvnih sudova ne poveava samo rizik od modanog udara, ve i od drugih bolesti. Smatra se da takvo zaepljenje pokazuje stepen zaepljenja u itavom organizmu, ukljuujui i arterije koje snabdevaju srce i ostale vitalne delove organizma. Jedno istraivanje obavljeno na Univerzitetu u Ohaju (Ohio State University) ukazuje na to da iznenadni stresori ne utiu na sve ljude podjednako. Istraivai su uesnike ovog istraivanja lano optuili za krau u prodavnici, a potom im dali pet minuta da kau neto u svoju odbranu.39 Stresor je bio istog intenziteta za sve uesnike. Svi su znali da se njihova odbrana snima video-kamerom i kasnije procenjuje. Kod onih uesnika u ijoj je porodici ve bilo sluajeva sranog napada dolo je do poveanja ukupnog i LDL holesterola (dva faktora rizika za srani udar) kao reakcije na ovo stresno iskustvo. Iznenadni mentalni stres ne samo to poveava broj faktora rizika za srani udar, kao to su krvni pritisak i holesterol, ve poveava i rizik od opasnih i ak smrtonosnih problema sa sranim ritmom. Istraivanje izvedeno na Univerzitetu Jejl (Yale University) pokazalo je da, meu predisponiranim osobama, stresne emocije mogu izazvati odreene potencijalno fatalne probleme sa sranim ritmom.40 Kada se uporedi uticaj iznenadnog mentalnog stresa sa posledicama koje ostavlja hronini ili konstantan stres, dolazi se do zakljuka da hronini stres pogubno deluje i na zdravlje vaeg srca. Kao to je ranije spomenuto u vezi sa rakom plua, mnoga istraivanja pokazuju da je ovek, kada ne moe da utie na svoje zaposlenje, izloen hroninom stresu. Ovaj predskazatelj hroninog stresa utie i na zdravlje srca. Jedno istraivanje koje je ukljuivalo zaposlene u Britanskoj vladi pokazalo je da je kod onih koji su oseali da ne mogu skoro nimalo da utiu na svoje zaposlenje smanjen nivo korisnog HDL holesterola koji titi srce. Neki istraivai
smatraju da hormoni poput adrenalina i kortizola moda direktno utiu na poremeaj u koncentraciji holesterola koji nastaje kao posledica stresa.41 Kao i u sluaju iznenadnog stresa, smanjen nivo HDL holesterola nije jedini poremeaj vezan za holesterol nastao kao posledica hroninog stresa. Pod uticajem konstantnih stresova dolazi i do poveanja ukupnog holesterola. Istraivai su pokazali da kod osoba u ijoj je porodici ve bilo sluajeva sranog udara postoji vea mogunost da e na stres reagovati poveanim nivoom holesterola. Ispitali smo neke od dokaza koji povezuju stres sa slabljenjem imunog sistema, rizikom od raka i sranim udarom. Meutim, postoje mnogi drugi zdravstveni problemi koji mogu nastati kao posledica stresa i njegovog negativnog uticaja na imuni sistem, to je prikazano u tabeli 9.
Tabela 9. Ostale bolesti i zdravstveni problemi izazvani stresom Herpes Astma HIV prerasta u sidu Ekcem Psorijaza Sindrom iritabilnih creva Reproduktivno zdravlje Lom kuka
Stres i herpes
Kada neko doe u dodir sa virusom herpesa, ovaj virus se zauvek nastani u nervnom sistemu dotine osobe. Dugotrajno izlaganje stresu moe poveati rizik od izbijanja ove bolne genitalne bolesti. U jednom estomesenom istraivanju, istraivai u San Francisku su prouavali 58 ena izmeu 20 i 44 godine starosti, pri emu se kod svih njih i ranije deavalo da im se javi genitalni herpes.42 Izraena zabrinutost i konstantan stres potpomau ponovno javljanje herpesa. Interesan-
STRES I ZABRINUTOST
111
tno je to da istraivai nisu pronali nikakvu vezu izmeu herpesa i kratkotrajnih stresnih iskustava.
Stres i astma
Druga bolest na listi je astma. Stres moe da podstakne napade astme; to nas nimalo ne iznenauje kada pogledamo poznate faktore rizika koji se vezuju za ovaj poremeaj. Oni koji ive u siromatvu nalaze se u veoj opasnosti da e dobiti astmu. Osim toga, oni koji imaju porodinih problema (ukljuujui skori gubitak posla ili smrt drage osobe), problema sa alkoholizmom, koji pate od depresije i nisu u stanju da izau na kraj sa finansijskim potekoama, takoe predstavljaju visokorizinu grupu.43 Jasno je da je astma neto vie od isto nasledne bolesti. Identini blizanci pruaju pravi primer za to. Kada jedan blizanac ima astmu, samo u oko 20% sluajeva i drugi blizanac ima ovu bolest. Stresni dogaaji koje prijave roditelji, potekoe vezane za roditeljstvo, kao i nezadovoljstvo u braku sve je to povezano sa razvojem astme u ranom detinjstvu.44 Pregled medicinskih istraivanja pokazao je da neki pacijenti mogu da pokrenu napad astme kada pokuavaju da zadre u sebi snane emocije poput agresivnosti i straha. U isto vreme, otkriveno je da se stanje kod nekih astmatiara popravlja kada se poprave i poremeeni drutveni odnosi.45 Sve u svemu, ovi i neki drugi dokazi jasno ukazuju na to da konstantno prisustvo stresora moe u velikoj meri da doprinese razvoju astme kao i da pogora stanje u sluaju da bolest ve postoji.
moemo a da ne spomenemo HIV (od engl. human imunodeficiency virus). Jedno nedavno obavljeno istraivanje bavilo se prouavanjem pacijenata zaraenih HIV virusom, od kojih su neki bili izloeni stresorima koji su bili jai od obinih svakodnevnih stresora sa kojim se svi suoavamo. Kod onih koji su bili izloeni najjaim stresorima zabeleeno je drastinije smanjenje broja belih krvnih zrnaca.46 Ovo istraivanje nam prua dokaze koji ukazuju na to da stres moe da povea rizik od razvoja HIV-a u sidu (AIDS). Dobra vest je da istraivai nisu pronali nikakvu vezu izmeu svakodnevnih stresora i razvoja side.
Stres i varenje
Britanski istraivai su nedavno izjavili da postoji veza izmeu stresa i estog stanja creva koje se naziva sindrom iritabilnih creva (iritabilni kolon). To stanje ukljuuje razliite smetnje kao to su bol u stomaku, naduvenost, dijareja ili zatvor. Neverovatni podaci do kojih su ovi istraivai doli pokazuju da je emocionalno rastrojstvo, izgleda, uzrok ovog poremeaja. Vie od 70% osoba sa ovim tegobama prethodno je prolo kroz stresne situacije kao to su smrt drage osobe ili raskid veze.48
Stres i reprodukcija
Sterilitet je vie nego ikada veoma zabrinjavajua pojava. Izgleda da stres na mnogo naina utie na reproduktivno zdravlje. Jedno istraivanje je pokazalo da stres moe da izazove pojaano luenje
112
IZLAZ IZ DEPRESIJE
odreene grupe hormona koji naruavaju plodnost kod mukaraca tako to umanjuju broj spermatozoida.49 U drugom istraivanju koje je obuhvatilo vie od 200 trudnica, neke su bile pod stresom izazvanim kombinacijom prevelikih zahteva na radnom mestu i velikog broja dunosti i poslova u domainstvu. Kod njih je postojao pet puta vei rizik od komplikacija u trudnoi nego kod onih ena koje nisu bile pod tolikim stresom.50 Detaljnija objanjenja ove veze data su u ranijim istraivanjima. Prethodno istraivanje je pokazalo da zaposlene ene koje imaju makar jedno dete kod kue imaju vei nivo kortizola u krvi. tetno dejstvo ovog hormona opisano je ranije u ovom poglavlju.51 U jednom zasebnom istraivanju koje je obuhvatilo vie od 100 ena koje su radile van kue, one koje nisu imale decu imale su nii nivo kortizola u krvi tokom celog dana. Moda nas je najvie iznenadila injenica da vie od jednog deteta ne znai i vii nivo kortizola u krvi. Kada je u pitanju oteenje ploda, savremena istraivanja ukazuju na to da stres naroito u vreme zaea i tokom prva tri meseca trudnoe u velikoj meri poveava verovatnou da e doi do takvih problema.52 ak i ako doe do zaea, a dete nema neko oteenje, stres moe da izazove neke druge komplikacije u trudnoi. Odreeni tipovi stresa, ukljuujui izrazito stresnu situaciju na poslu, povezuju se sa poveanim rizikom od prevremenog poroaja.53 Prevremeno roene bebe su izloene veem riziku i od kratkotrajnih i od dugotrajnih zdravstvenih problema. One, takoe, mogu zaostajati i u intelektualnom razvoju.
istraivanje koje je obuhvatilo nekih 18.000 Norveanki starosti najmanje 50 godina, pokazalo je da indikatori mentalnog rastrojstva kao to su usamljenost i nezadovoljstvo ukazuju na povean rizik od frakture kuka.54 Istraivai su smatrali da uzrok ne lei samo u povienom nivou kortizola. Ta povezanost se delimino moe objasniti povezanou izmeu mentalnog rastrojstva i nezdravog naina ivota u drugim aspektima. Na primer, ene koje su izuzetno optereene i rastrojene ee poinju da pue i da se loe hrane. Neke posledice stresa navedene u tabeli 9 ne moraju biti tako drastine kao neki drugi ozbiljni zdravstveni problemi koje smo opisali. Ipak, ako pogledamo i te druge naine na koje stres moe da utie na zdravlje, doi emo do veoma znaajnog zakljuka konstantan stres je veoma snaan faktor koji na vie naina nanosi ogromnu tetu ljudskom organizmu. Pogledajmo sada neke od drutvenih posledica stresa.
STRES I ZABRINUTOST
113
Stres i mozak
Stres pogaa sve aspekte ovekovog bia fiziki, drutveni, duhovni i mentalni. Poslednji od ova etiri aspekta aspekt mentalnog zdravlja jeste taj gde posledice stresa esto predstavljaju najvei razlog za zabrinutost. Nae mentalno zdravlje odreuje ko smo. Bez dobrog mentalnog zdravlja, kvalitet naeg ivota trpi u fizikom, drutvenom i duhovnom smislu. Stres se, takoe, povezuje sa odreenim vrstama disocijativnih stanja, kao kada, na primer, izgubite dodir sa svojom okolinom sanjarei o neemu, ili ak, zbog poremeaja pamenja, zaboravite itava poglavlja svog ivota. U stvari, jedan nedavno sainjen izvetaj ukazuje na mogunost da su vantelesna iskustva na samoj granici smrti manifestacije dramatinog disocijativnog stanja.55 Disocijativna stanja su obino posledica velikih stresova u ivotu. Dok je u takvom stanju, osoba primeuje da njen um deluje nezavisno od njenih emocija pa ak i tela.56 U disocijativno stanje moe zapasti svako kada se okolnosti nameste. To ne mora da znai da je osoba i mentalno nestabilna. Dokazi govore da vantelesna iskustva na granici izmeu ivota i smrti pre predstavljaju stanje izmenjene svesti nego neku vrstu duhovnog iskustva. Mozak moe doiveti zapanjujue promene pod uticajem ogromnog stresa, trauma ili nedostatka kiseonika. Razgovor o stresu i mentalnim procesima ne bi bio potpun kada ne bismo spomenuli zloupotrebu droga. Nema sumnje da droga uzima najvei danak kada su u pitanju mentalne sposobnosti. Iako je problem droge uglavnom vezan za odrasle osobe, ta pojava nije mnogo neuobiajena ni meu decom. Zaista, roditelji su sve vie zabrinuti za svoju decu kada je u pitanju ova pojava. Iako postoji mnogo programa za spreavanje narkomanije, medicinska istraivanja govore da se jedna veoma znaajna i korisna strategija esto
zanemaruje. Ako pomognemo deci da se bolje suoe sa stresorima, manja je verovatnoa da e ona kasnije imati problema sa zloupotrebom droge.57
114
IZLAZ IZ DEPRESIJE
stvar svako od nas bi trebalo da bude podstaknut da prihvati dvostruku strategiju. Prvo, da uinimo sve to moemo kako bismo mogli da kontroliemo stresore sa kojima se suoavamo. Drugo, kada naiemo na stresore koje ne moemo da kontroliemo, nauimo da upravljamo stresom na najkonstruktivniji mogui nain.
59
Do sada smo saznali da stres moe da izazove ozbiljne promene u naem organizmu, i na polju naeg fizikog, mentalnog, emocionalnog i duhovnog zdravlja. Sada emo panju preusmeriti ka poremeajima usled zabrinutosti, grupu mentalnih poremeaja izazvanih stresom. Kada su stresori konstantno prisutni, mogu izazvati zabrinutost (uznemirenost). Seate se da je jedna od trenutnih reakcija na iznenadni stresor pojaana mentalna aktivnost (navedena na listi u tabeli 4). Na mozak je programiran tako da ima sposobnost da, kada smo pod stresom, u deliu sekunde donese izuzetno vanu odluujuu odluku. Kada stresor vie nije prisutan, on, ipak, dugo nakon toga moe da se zadri u naem umu. Na primer, traumatino iskustvo poput silovanja, rata ili neke prirodne katastrofe moe negativno uticati na nae mentalno zdravlje i godinama nakon samog dogaaja. Kada su stresori konstantno prisutni u bilo kojoj meri oni mogu izazvati zabrinutost. U cilju pojanjenja zabrinutosti, pogledajte injenice saete u tabeli 10. Kada govorimo o prvoj injenici u tabeli 10, vano je zapaziti da nije svaki
Tabela 10. injenice o zabrinutosti - Konstantni stresori mogu izazvati zabrinutost. - Zabrinutost je najei mentalni poremeaj. - Pogaa vie od 19 miliona Amerikanaca. - Moe se leiti. - Kada sam postavlja dijagnozu, ovek u veini sluajeva pogrei.
stresor dovoljno jak da bi sam, bez nekih drugih stresora, mogao da prouzrokuje poremeaj usled zabrinutosti, ak i da je konstantno prisutan. Meutim, kod onih osoba kod kojih postoji genetska predispozicija ka takvom stanju, dugotrajan nerazreen stres moe biti veoma plodno tlo za razvoj poremeaja usled zabrinutosti. Poremeaji usled zabrinutosti su toliko vani, a njihov uticaj tako dalekosean (oni pogaaju vie od 19 miliona Amerikanaca) da zaista treba detaljnije da razmotrimo ovaj zdravstveni problem. Poremeaji usled zabrinutosti su u pravom smislu rei bolest. Kao to se vidi u tabeli 10, oni su najzastupljeniji od svih mentalnih poremeaja pri emu postoje velike varijacije u intenzitetu i ozbiljnosti. S jedne strane, osoba esto moe oseati zabrinutost a da, spolja gledano, to ne remeti u velikoj meri ivot te osobe. S druge strane, mogu se javiti periodi izraene zabrinutosti koji uasavaju dotinu osobu i onemoguavaju njeno normalno funkcionisanje. Ja ovde ne predstavljam neko opseno istraivanje o ovim poremeajima, ali mislim da odreene informacije zasluuju nau panju. Zapazite da se ovi poremeaji mogu leiti. esto se deava da lekari godinama kod svog pacijenta ne primeuju ovaj poremeaj tako da se on godinama ni ne lei. To je tragino, jer terapije lekovima koji se izdaju na recept i strategije koje ne ukljuuju upotrebu sintetikih lekova mogu biti veoma uspene. Zapazite i to da ovek, kada sam sebi postavlja dijagnozu, uglavnom pogrei. Mnogi gree kada kau za sebe da su malo pod stresom, a zapravo imaju mnogo ozbiljniji problem. Poremeaji zabrinutosti su stanja koja zahtevaju psihijatrijsko leenje. Najbolje ih moe reiti struni lekar. Na sreu, pojavljuje se itav niz novih informacija i saznanja vezanih za leenje zabrinutosti. Izloiu ovde mnogo njih kako bismo bolje shvatili osnovne uzroke ovih poremeaja i opcije njihovog leenja.
STRES I ZABRINUTOST
115
Jedna loa osobina poremeaja usled zabrinutosti je ta to se oni obino javljaju u kombinacijama. Otprilike polovina njih koji imaju generalizovani poremeaj usled zabrinutosti pati u isto vreme ili od nekog drugog poremeaja usled zabrinutosti ili depresije. Kada je osoba svesna da se mogu javiti dva poremeaja istovremeno, ona e biti spremnija da potrai kod sebe njegove simptome.
ozbiljan psihijatrijski problem. Na primer, moe se initi da je osoba sa generalizovanim poremeajem usled zabrinutosti jednostavno osoba koja samo previe brine. esto ta osoba uopte nije ni svesna da pati od mentanog poremeaja koji se moe dijagnostikovati i leiti. Osoba sa takvim poremeajem moe da kae: Oduvek sam mislila da samo previe brinem. esto sam se oseala napeto i nisam mogla da se opustim. Ponekad bi taj oseaj doao i proao, a ponekad bi trajao due, ak i danima. Brinula sam o tome ta u spremiti za porodinu zabavu ili ta da kupim nekome na poklon. Jednostavno nisam mogla da to propustim. Ponekad sam oseala slabost i vrtoglavicu. Srce bi mi ubrzano kucalo ili lupalo. A zbog toga sam samo vie brinula. Hajde da detaljnije razmotrimo svaki od ovih poremeaja usled zabrinutosti navedenih u tabeli 11.
I pored ovih osobina koje nam pomau da ustanovimo postojanje poremeaja, neupuenoj osobi se obino ne ini da ljudi sa poremeajem usled zabrinutosti imaju
116
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pogrean izbor. Prvo, moe proi i nekoliko nedelja pre nego to primena buspirona dovede do nekih pozitivnih rezultata. Drugo, ona moe izazvati itav niz neeljenih efekata ukljuujui vrtoglavicu, pospanost i muninu. Tree, postoji zabrinutost da se GAP pogorava kada se prekine upotreba lekova. Generalno gledano, velika veina pacijenata ne eli da uzima lekove do kraja ivota ako se njihov problem moe reiti nekim drugim vrstama terapije. Jo neke hemijske supstance igraju vanu ulogu kada je u pitanju zabrinutost. Dve najznaajnije su serotonin i GABA (Gama-amino-buterna-kiselina). Oba ova jedinjenja se nazivaju inhibirajuim transmiterima. Oni imaju sposobnost da umrtve (smire) puteve u mozgu koji su ukljueni u stres i zabrinutost. Postoji itav niz lekova koji mogu da poveaju nivo serotonina. U mnogim sluajevima, ovi lekovi ne samo to ublaavaju depresiju, ve mogu i da doprinesu ublaavanju tetnih efekata poremeaja usled zabrinutosti. Na sreu, lekovi nisu jedini nain na koji moemo poveati nivo ove veoma znaajne hemijske supstance u mozgu. U 4. i 5. poglavlju izlaem itav niz naina na koje moete poveati nivo serotonina u mozgu. Ono to treba da shvatimo je da, ak i ako nismo depresivni, pomou ovih metoda poveanja nivoa serotonina moemo nauiti da se uspenije borimo sa svakodnevnim stresovima i brigama u ivotu. Pojavljuju se neke nove metode leenja lekovima koje su usmerene na druge hemijske supstance koje prenose poruke u mozgu. Postoje neke nove terapije koje poveavaju nivo gama amino buterne kiseline (GABA) u cilju ublaavanja zabrinutosti i napada panike. Izgleda da jo jedna hemijska supstanca u mozgu pod nazivom supstanca-P igra neku ulogu u poremeaju raspoloenja. Preliminarni radovi ukazuju na to da lekovi koji blokiraju efekte ovog jedinjenja mogu doprineti ublaavanju i zabrinutosti i depresije.
Panika
Drugi oblik poremeaja usled zabrinutosti navedenih u tabeli 11 je panini poremeaj. ta je panini poremeaj? To je stanje u kojem osoba doivljava ono to se naziva napadom panike. Osoba osea kao da gubi kontrolu ili zdrav razum i moe da ima snaan oseaj da e joj se uskoro dogoditi neka nesrea. Fiziki simptomi panike navedeni su u tabeli 12.
Tabela 12. Fiziki simptomi panike Lupanje srca Bol u grudnom kou Znojenje Oamuenost ili vrtoglavica Drhtavica ili treenje Munina ili drugi stomani problemi Nedostatak vazduha Obamrlost ili marci koji prolaze kroz telo
U svom najblaem obliku, panini poremeaj izaziva veoma uznemiravajue simptome. Napadi panike se ne dogaaju samo onima koji pate od paninog poremeaja, ve se ponekad mogu javiti i kod onih ljudi koji ne pate ni od kakve mentalne bolesti. Ovakvi napadi su obino pratea pojava nekih drugih psihijatrijskih stanja kao to su socijalna fobija (strah od neprijatnosti u drutvu), opti poremeaj usled zabrinutosti i teak oblik depresije. Da bi se kod nekoga dijagnostikovao panini poremeaj, ta osoba bi morala prethodno doiveti najmanje dva neoekivana napada panike i brinuti zbog napada koji bi joj se mogli dogoditi u budunosti ili preduzimati mere predostronosti da bi takve napade izbegla. Kod osoba koje imaju ovakav poremeaj, izraena zabrinutost u periodu izmeu napada moe, zapravo, izazvati pravu fobiju. Na primer, ako neko doivi napad panike tokom vonje vozom, on moe dobiti strah od vozova. Istraivanja su pokazala da sklonost ka paninim poremeajima moe biti nasledna. Neki istraivai smatraju da od paninih poremeaja obolevaju osobe koje su
STRES I ZABRINUTOST
117
tome genetski sklone, a koje su konstantno pod velikim stresom. Jo uvek nije sasvim jasno kakvu ulogu igra stres u nastanku ovih poremeaja. Bez obzira na to kako on utie na razvoj ovih poremeaja, nedavno obavljena istraivanja ukazuju na to da osobe sa paninim poremeajem imaju snien prag za aktiviranje mehanizma za savladavanje stresne situacije. Osobe koje pate od ovog poremeaja sklone su da neke obine, bezopasne situacije podsvesno smatraju opasnima, aktivirajui na taj nain sistem uzbune u sluaju stresa. Uspena metoda leenja bez upotrebe lekova ukljuuje primenu kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), koja je objanjena u tabeli 13.
od 30 dana) kako bi se poboljalo stanje u sluaju ozbiljnog i po ivot opasnog paninog poremeaja, dok lekovi iz grupe SSRI i terapija nainom ivota ne dobiju ansu da pokau svoj pozitivan efekat. Veoma je vano da pacijenti koji pate od paninog poremeaja ne pomeaju napad panike sa sranim udarom (mada on esto lii na to), da shvate da e ti ozbiljni simptomi brzo proi i da nema potrebe da zovu hitnu pomo. To ubeenje samo po sebi moe delovati veoma lekovito.
Post-traumatski stres
Naziv treeg po redu poremeaja usled zabrinutosti navedenog u tabeli 11, Posttraumatski stresni poremeaj (PTSP), ukazuje na glavno obeleje ove bolesti. Ona se obino javlja kod osoba koje su doivele teku emocionalnu traumu. Tipini znaci PTSP su prikazani u tabeli 14.
Tabela 14. Tipini znaci post-traumatskog stresnog poremeaja (PTSP) - rtva je doivela teku emocionalnu traumu. - rtva ima zastraujue misli i seanja. - Takve misli pokreu svakodnevni dogaaji. - Ova bolest je prvi put primeena kod ratnih veterana koji su doiveli ok jer su u ratu bili izloeni snanoj artiljerijskoj paljbi.
Tabela 13. Poreenje kognitivne i tradicionalne bihevioralne terapije - Tradicionalna bihevioralna terapija: Pokuava da pomogne pacijentu da za svoj poremeaj okrivi neto ili nekog drugog. Do navodnog reenja problema u ponaanju dolazi kada se osoba nekako izbori sa utvrenim uzrokom. - Kognitivna bihevioralna terapija: Pokuava da pomogne pacijentu da odredi ta treba da uini ili izmeni u svom ponaanju da bi doprineo izleenju svog poremeaja.
Kada se u jednoj porodici jave panini poremeaji, tu se obino javljaju i fobije. Veoma je vano shvatiti da panini poremeaji mogu prerasti u fobije, koje su etvrte po redu na listi poremeaja usled zabrinutosti navedenih na Slici 11. Dakle, simptome panike treba odmah poeti leiti kako ovaj poremeaj ne bi prerastao u fobiju. Fobijama emo se pozabaviti u sledeem odseku. Odluku o tome da li se treba obratiti lekaru ili ne, ne treba olako shvatiti. Pokazalo se da neleeni panini poremeaj u velikoj meri poveava rizik od samoubistva. Lekovi iz grupe SSRI kao to je Paksil (Paxil) uspeno lee ovaj poremeaj. Ja prepisujem benzodijazepine kao to je Ksanaks na krai vremenski period (manje
Ovo stanje moe oslabiti celokupan organizam i naruiti bliske meuljudske odnose. Brojne reakcije koje se mogu javiti usled PTSP navedene su u tabeli 15.
Tabela 15. Reakcije rtava post-traumatskog stresnog poremeaja Komari Problemi sa spavanjem Strahovi tokom dana Depresija Povlaenje u sebe Nepoverljivost prema drugima Emocionalna neosetljivost Oseaj bespomonosti
118
IZLAZ IZ DEPRESIJE
rtva, takoe, obino izbegava situacije koje bude neprijatne uspomene. Nedavno obavljena istraivanja pokazuju da osobe koje pate od PTSP mogu imati vee anse da se kasnije upletu u neke kriminalne radnje, to predstavlja posledicu agresivnog ponaanja i nedostatka samokontrole.60 Neka druga istraivanja ukazuju na povezanost izmeu PTSP i poveanog rizika od hroninih bolesti kao to je infarkt.61 PTSP je u javnosti prvi put spomenut u veoma ogranienom kontekstu poznatog pod nazivom ok od artiljerijske paljbe kod ratnih veterana. Od ovog poremeaja oboli pet miliona Amerikanaca svake godine, a on moe biti posledica bilo kakvog traumatinog dogaaja, na primer ako postanete rtva (ili vidite druge koji su doiveli ok usled) silovanja ili seksualnog zlostavljanja, ili neke druge kriminalne radnje, elementarnih nepogoda poput uragana ili zemljotresa i tekih saobraajnih nesrea. Osoba izloena jakom stresu ne mora uvek da oboli od PTSP. ak i meu onima koji su doiveli izuzetno veliku traumu, samo 9% njih oboli od PTSP. Meutim, kada su u pitanju grupe poput veterana iz vijetnamskog rata, ak i nekih 20 godina nakon samog traumatskog iskustva, priblino 15% njih boluje od ovog poremeaja. injenica da od PTSP ne obole sve osobe koje su doivele neku traumu upuuje na vanost jednog od najznaajnijih aspekata teorije stresa. ini se da i genetski faktori, nain na koji se svaka osoba suoava sa stresom i drugi drutveni faktori utiu na to da li e doi do PTSP ili ne. Postoje neki novi dokazi koji ukazuju na to da osobe koje nakon traumatinog dogaaja dobiju snaniju drutvenu podrku ree obolevaju od PTSP.62 ak i kada osoba oboli od PTSP, kod nje se ne moraju nuno ispoljiti sve karakteristike ovog poremeaja; isto tako, neke osobe se oporave bre od drugih, a esto se deava i da se neke osobe oporave
bolje od drugih. Priblino 50% onih koji obole od ovog poremeaja potpuno se oporave u roku od est meseci. S druge strane, neki pacijenti se mue decenijama, pa ak i do kraja svog ivota. Opcije leenja zavise od prirode problema povezanih sa bilo kojim datim sluajem PTSP. Ako se jave depresija i problemi sa spavanjem, mogu se prepisati antidepresivi i/ili lekovi koji ublaavaju zabrinutost. PTSP je jo jedan poremeaj usled zabrinutosti gde kognitivno-bihevioralna terapija obino predstavlja veoma vaan deo leenja. Kao to je ranije istaknuto, snana drutvena podrka kao to je izgraivanje prisnijih odnosa sa porodicom, prijateljima i drutvenom zajednicom takoe moe da bude od velike pomoi u ublaavanju simptoma PTSP.63 Iako poremeaj koji se ne lei moe da traje veoma dugo, leenje moe dovesti do brzog poboljanja takvog stanja. Jedna studija o PTSP uzrokovanom silovanjem otkrila je da je kod veine pacijenata dovoljno odrati 12 seansi bihevioralne terapije (koja ne ukljuuje upotrebu lekova) da bi se ublaila veina simptoma PTSP.64 Veoma je vano istai da tip PTSP i njegovih simptoma varira od osobe do osobe. Na primer, nedavno obavljeno istraivanje pokazuje da neke aspekte ovakvih trauma vreme lei bre i bolje nego druge. Istraivai su prouavali ivot 78 Jermenaca koji su bili meu hiljadama onih koji su doiveli straan zemljotres i ekstremno politiko nasilje kasnih 80-tih godina 20. veka. Oni su doli do zakljuka da simptomi depresije koji su praeni sve do traumatinih dogaaja vremenom nestaju. Meutim, neki simptomi post-traumatskog stresa nisu se ublaili ni nakon tri godine.65 Iskustvo ovih Jermenaca je korisno, ali ne nuno i tipino za sve osobe koje pate od PTSP. Ovi Jermenci su konstantno bili okrueni neim to ih je podsealo na ranije traumatine dogaaje (zgrade sruene u zemljotresu, medijski izvetaji o poli-
STRES I ZABRINUTOST
119
tikom nasilju itd). U mnogim sluajevima PTSP, mnogobrojni dogaaji mogu pokrenuti te bolne uspomene, ali esto se deava da neke stvari koje direktno i jasno podseaju na doivljeni traumatini dogaaj nisu prisutne. Kada je u pitanju izleiv poremeaj usled zabrinutosti poput PTSP, jedna od najveih tragedija je to to pacijenti odlau odlazak kod lekara. Taj period odlaganja iznosi u proseku osam godina.66
Fobije
Za fobije je karakteristian ekstreman, iracionalan strah. Jedan od primera je neverovatan strah od pauka. Fobije od neke odreene stvari ili pojave poput ove su uobiajena pojava i javljaju se kod svakog desetog oveka. Poremeaj moe ili ne mora da oslabi ovekov organizam, to zavisi od toga koliko se lako moe izbei sam izvor odreene fobije. Meutim, ako se osoba esto susree sa predmetom kojeg se plai, ona moe u velikoj meri da izmeni ivot u pokuaju da izae na kraj sa tim svojim stanjem. Dodatnu komplikaciju predstavlja injenica da se samo oko 20% fobija kod odraslih osoba izlei bez terapije. Za razliku od mnogih poremeaja usled zabrinutosti, specifine fobije generalno gledano - ne mogu da budu posledica samo jednog stresnog dogaaja. Stresor je mnogo ee jedan stav koji prenose ostali lanovi porodice ili bliski prijatelji. Nije teko zamisliti da postoji verovatnoa da e majka koja se neobino mnogo plai pauka ili oluje taj isti strah preneti i na svoju decu. Nasuprot specifinim fobijama, postoje i drutvene fobije. Drutvene fobije se odlikuju neprimerenim strahom ili zbunjenou u odreenim drutvenim situacijama. Stanje se moe u velikoj meri pogorati ako se osoba zbunila ili doivela neki stres pred veim brojem ljudi. Na sreu, postoje efikasne terapije za leenje fobija, kao to smo videli u sluaju Kada se fobija dijagnostikuje, specifina kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) moe biti od velike pomoi. Jedna tehnika se sastoji iz postepenog izlaganja pacijenta fobinoj situaciji. Kognitivna bihevioralna terapija bez upotrebe sintetikih lekova moe sama ili uz neke lekove (kao to su antidepresivi ili lekovi protiv zabrinutosti poznati kao benzodijazepini) u potpunosti spreiti napade panike u 70-90% sluajeva.68 KBT i njoj srodne terapije obino dovode do znaajnog poboljanja u roku od osam sedmica. Jo se nisu pojavili lekovi za specifine fobije. Meutim, kada su u pitanju drutvene fobije, neki lekovi su se pokazali izuzetno efikasnima, ukljuujui tu antidepresive poznate pod nazivom inhibitori MAO.69 Osim toga, grupa lekova pod nazivom beta-blokatori pokazala se uspenom u sluaju specifinog oblika drutvene fobije koji se naziva fobija od javnog nastupa. Ovi lekovi su postali veoma popularni meu javnim izvoaima kao to su pevai koji uzimaju ove lekove pre nastupa. Jo jedan vid primene kognitivno-bihevioralne terapije jesu vebe disanja. Pravilno disanje ili disanje iz dijafragme podrazumeva polagano, duboko disanje koje se oslanja na dijafragmu, onaj veliki mii koji odvaja grudni ko od trbune duplje. Takvim dubokim disanjem moe se savladati bliski roak zabrinutosti brzo, povrno disanje. Brzo disanje samo po sebi predstavlja problem zato to moe u ogromnoj meri smanjiti nivo ugljen-dioksi-
120
IZLAZ IZ DEPRESIJE
da u krvi i izazvati vrtoglavicu ili nesvesticu, marce u ustima i prstima i greve u miiima. Stanje oko 75% pacijenata se u velikoj meri popravi ovakvom primenom KBT.
Kada su u pitanju sintetiki lekovi, lekovi koji poveavaju nivo serotonina u mozgu pokazali su se veoma efikasnim. Tu spadaju Anafranil, kao i grupa antidepresiva poznata kao selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina SSRI. U SSRI spadaju popularni lekovi kao to su Celexa, Prozac, Luvox, Paxil i Zoloft. U nedavno objavljenom izvetaju Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje nalaze se neka zanimljiva zapaanja vezana za metode leenja opsesivno-kompulsivnog poremeaja. Lekovi koji poveavaju nivo serotonina znatno poboljavaju stanje kod 75-80% pacijenata. Meutim, istraivai kau da ih prosto zadivljuje injenica da se, ako ne vee, ali bar isto poboljanje postie primenom bihevioralnih terapija koje ne ukljuuju upotrebu lekova.
Klasina bihevioralna terapija za OKP se naziva izlaganje i spreavanje reakcije. U okviru ove terapije, osoba koja pati od OKP se izlae situaciji koja se nalazi u samom sreditu opsesije, a potom joj se pomae da ne obavlja svoj uobiajeni ritual.
STRES I ZABRINUTOST
121
Iako je mnogo vie istraivanja obavljeno u oblasti leenja sintetikim lekovima nego na temu leenja nainom ivota, pokazalo se da su ove terapije koje ne ukljuuju upotrebu lekova veoma praktine i efikasne a ne nose ni neizbeni rizik od neeljenih efekata koje izazivaju lekovi. Dok se ne obavi vie kontrolisanih istraivanja, preporuio bih da oni koji se radije opredeljuju za terapiju leenja poremeaja usled zabrinutosti stilom ivota rade na tome sa lekarom strunjakom za tu oblast koji e paljivo nadgledati njihov napredak. Ako ve uzimate neki lek protiv poremeaja usled zabrinutosti, ni u kom sluaju nemojte naglo prekinuti da ga uzimate. ak i ako vam lek vie nije potreban kada su u pitanju lekovi koji utiu na hemijske supstance u mozgu dozu treba postepeno smanjivati. A taj proces treba da se odvija prema strunim savetima lekara. Sve to mi danas znamo a sve vie znamo o poremeajima usled zabrinutosti je to da ona mogu biti veoma ozbiljna obolenja, ali da se veoma esto mogu uspeno leiti. U terapije koje su se ve pokazale efikasnima spadaju i metode leenja sintetikim lekovima i bihevioralne tehnike koje ne ukljuuju upotrebu lekova. Uveren sam da mnoge metode leenja depresije stilom ivota koje su navedene u ovoj knjizi mogu biti delotvorne i u sluaju poremeaja usled zabrinutosti. I u jednom i u drugom sluaju, preporuujem odlazak kod kompetentnog lekara koji e u svoj program leenja ukljuiti i terapiju leenja stilom ivota.
ljuti, imaju oseaj krivice i finansijske probleme, a ponekad postaju i rtva fizikog zlostavljanja u svom pokuaju da ublae ili se izbore sa patnjama dotine depresivne osobe.70 Zabrinutost se obino javlja zajedno sa tekim oblikom depresije. Meu pacijentima kod kojih je dijagnostikovan teak oblik depresije, gotovo polovina njih pati u isto vreme i od izraene zabrinutosti. Zbog injenice da se zabrinutost i depresija tako esto javljaju zajedno, mnogi istraivai smatraju da ova dva stanja imaju iste uzrone faktore. Nivo serotonina u krvi je veoma vaan. Kao to smo videli, u sluaju mnogih poremeaja usled zabrinutosti stanje se poboljava upotrebom lekova koji poveavaju nivo hormona serotonina. Vanost serotonina je potpunije objanjena u 8. poglavlju. A ta je sa samoubistvom? Da li zabrinutost vodi ka samoubistvu? U 2. poglavlju smo saznali da je teak oblik depresije glavni faktor koji dovodi do samoubistva.71 Depresija moe da dovede do gubitka volje za ivotom, a moe i ne mora da dovede do samoubistva. Ipak, izvestan nivo zabrinutosti, frustracije ili stresa moe da prepuni au i navede depresivnu osobu da pokua ili izvri samoubistvo.
Zakljuak
U ovom poglavlju smo objasnili nekoliko mentalnih poremeaja. Saznali da stres, jedan uobiajeni poremeaj, moe izazvati zabrinutost, koja se javlja u obliku pet zasebnih, ali usko povezanih poremeaja. Videli smo da svaki od ovih poremeaja moe da nakodi mnogim delovima organizma, da pogora ili ak izazove itav niz razliitih bolesti i smanji kvalitet ivota miliona ljudi. Reeno je koliko je vano prepoznati postojanje poremeaja, navedene su karakteristike po kojima se moe odrediti tip poremeaja, kao i uspene metode leenja. U te metode spadaju terapije bez upotrebe lekova, razliite tehnike psiholokog savetovanja i leenje sintetikim lekovima.
122
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Poruka ovog poglavlja mogla bi ukratko da glasi: 1. Stres i zabrinutost su u naem drutvu mnogo ea pojava nego ranije i svake godine imamo sve vei broj sluajeva. 2. One su izuzetno tetne za ovekovo zdravlje, a ponekad mogu da izazovu i smrt. 3. Postoje nove metode koje mogu uspeno izleiti ove poremeaje bez preterane upotrebe sintetikih lekova u bilo kojoj fazi leenja.
U narednom poglavlju nastaviemo da se bavimo istom ovom temom. Videemo kako ovek sam sebi moe da pomogne u savladavanju stresa i zabrinutosti. Osim toga, istai emo zato treba biti oprezan kada su u pitanju odreeni popularni lekovi koji se koriste u leenju stresa i zabrinutosti. Govoriemo o faktorima stila ivota koji su neverovatno uspeni u leenju ovih mentalnih poremeaja.
8. poglavlje
124
IZLAZ IZ DEPRESIJE
lje jedno od drugoga i lepo emo se slagati. Izgovorivi to, zatvorio je vrata. Kada ste te veeri kao i obino oko ponoi legli u krevet, bili ste prilino uznemireni. Vae raspoloenje se nije popravilo kada vas je u 4 ujutro probudio ludi ritam rokenrol muzike. Bio je to novi komija. Iako vam je bivalo sve gore, reili ste da se suzdrite i posluate njegov savet da se drite podalje jedno od drugoga. Kada vas je i tri naredna jutra probudila glasna rok muzika u 4 sata, shvatili ste da imate veliki izvor stresa u svom ivotu. Kako se na konstruktivan nain moete izboriti sa njim?
Zdravo prilagoavanje
Zapamtite, postoje dve osnovne strategije. Prvo, moete izbei ili ukloniti izvor stresa ili se, pod broj dva, moete prilagoditi na jedan zdrav nain. Ako biste se opredelili za strategiju broj jedan, mogli biste da pozovete vlasnika zgrade i pokuate da naterate svog komiju da promeni svoje navike. Ili se moete lino suoiti sa svojim komijom. Ako se plaite osvete, jo jedan nain da izbegnete ili uklonite izvor stresa bio bi da se iselite iz svog stana. Svaka od ovih opcija moe ili ne mora da deluje mada bi svaka od njih povukla za sobom neke posledice koje bi mogle da izazovu nove stresove. Ako biste se opredelili za opciju zdravog prilagoavanja, vi reagujete tako da izvor stresa, u stvari, radi za vas. Recimo da ste razmiljali o tome kako nije dobro to tako kasno (u pono) odlazite na spavanje (dobro razmiljate!). Poto nemate nikakvih obaveza, odluili ste da legnete u 9 uvee. Reili ste da vam rokenrol muzika u 4 sata ujutru poslui kao budilnik, iako to nije vaa omiljena vrsta muzike. Kada ste se probudili, otili ste u mirniji deo stana i natenane itali neku duhovnu literaturu, molili se i razmiljali o onome to ste proitali. Potom ste uradili neke izuzetno korisne fizike vebe, istuirali se i pripremilli dobar doruak. Jo uvek vam je
ostalo dovoljno vremena da na vreme stignete na posao. Bez obzira da li buenje u 4 ujutru zvui kao strategija koja moe da zaivi u vaem ivotu ili ne, ono ilustruje ono to elim da istaknem. Do one mere do koje moete prihvatiti izvor stresa i iskoristiti ga na neki nain da radi za vas, vi sluite kao primer zdravog prilagoavanja. Zdravo prilagoavanje se u velikoj meri razlikuje od pukog ignorisanja izvora stresa. Ako zbog glasne rok muzike ne moete da zaspite, vi je zaista ne moete ignorisati. ak i ako spavate na prekide dok glasna muzika odzvanja u vaim uima, verovatno ete postati veoma isfrustrirani zbog naruenog sna. Zapazite da se ignorisanje stresora retko moe smatrati zdravom reakcijom. Ipak, kada se suoite sa naizgled suvie jakim izvorom stresa (naroito na drutvenom, mentalnom ili duhovnom nivou), ponekad bi najbolje bilo da ga ignoriete. Ako ste pod tolikim stresom da ne vidite nikakve konstruktivne opcije, ignorisanje prisutnog izvora stresa moglo bi da vam omogui da preete iz stanja uznemirenosti u stanje otpornosti. Tada ete moi da razmislite o nekim konstruktivnijim metodama prilagoavanja. Kada su u pitanju fiziki stresori poput buke, preglasne muzike ili bola kao posledice bolesti, ponekad ne postoji nain da ih ovek ignorie.
125
Meutim, kada se vratite kui, koncerti u 4 ujutru se nastavljaju nesmanjenom estinom i vi se polako vraate u realnost. Otputeni ste sa posla zbog neopravdanog odsustva, a stie vam raun sa kreditne kartice kojom ste platili putovanje na Tahiti. Za tren oka, va nivo sresa je vei nego to je ikada bio. Beanje od problema zaista nije ba najbolji nain reagovanja na izvor stresa. On moe uzeti vei danak kada je u pitanju vae zdravlje nego to je to bio sluaj sa prvobitnim izvorom stresa. Kada se suoite sa veoma tekom situacijom, lako je smatrati beanje od problema jedinom strategijom kojom se moe kupiti malo vremena, ali on na kraju ostavlja razorne posledice. Mnogi smatraju da je beanje od problema proirena verzija ignorisanja izvora stresa. Kada vi u umu mentalno ignoriete izvor stresa, vi ostajete u okruenju gde se i dalje suoavate sa njim, ali nita ne pokuavate da uradite po tom pitanju. Taj izvor stresa nastavlja da utie na va organizam ma koliko vi mislili da ga ignoriete. Kada fiziki pobegnete iz sredine gde se oseti uticaj tog stresora, va organizam moe malo da se odmori. Putovanje na Tahiti ilustruje ovu situaciju. Meutim, ako ste impulsivno odluili da pobegnete, to esto moe mnogo da vas kota. Beanje od problema se najee javlja samo na mentalnom nivou i predstavlja proirenu verziju ignorisanja izvora stresa. Osoba ostaje na podruju delovanja stresora, ali pribegava halucinogenom bekstvu kako bi lake zaboravila na prisustvo stresora. To mogu biti razliiti naini beanja, od gledanja televizije do uzimanja alkohola. Ovaj tip beanja od problema je gori od bezuspenog pokuaja da se ignorie izvor stresa. Poto i dalje boravite na podruju delovanja stresora, stres konstantno utie na va organizam, a naini beanja su sami po sebi loi za va um i telo i jo vie iscrpljuju va i onako oslabljen organizam. Da budem precizniji, alkohol oteuje frontalni reanj mozga u kojem se odvija
proces donoenja odluka i konstruktivnih reenja. Gledanje televizije, ak i onih dobrih emisija, oduzima vreme od korisnih aktivnosti kao to su fizike vebe koje vam mogu pomoi da ublaite stres ili ojaate u borbi protiv njega. O fizikim vebama emo vie govoriti kasnije. Ponekad je relativno lako izbei ili ukloniti izvor stresa, ali je to katkada teko ili nemogue. Uzmimo, na primer, sluaj zavisnika od nikotina. Nakon tri neuspela pokuaja da ostavi cigarete, Bil je shvatio da je uvek iznovao poinjao da pui kada je posle posla odlazio u bar na pie. On je shvatio da je konzumiranje alkohola u baru za njega veliki izvor stresa. Uostalom, to je slabilo i njegovu odlunost da ostavi puenje. Da Bil retko odlazi u bar, moda bi mu bilo relativno lako da donese odluku da u potpunosti izbegava to loe okruenje. Razmislite sada o Sju. Ona ima problema sa koleginicom na poslu. Iako ona i Reni zauzimaju isti poloaj na poslu, oigledno je da njih dve jedna drugu ne potuju. Retko se desi da, kada obe prisustvuju nekom sastanku, ne prave insinuacije kojima na suptilan nain pokuavaju da ponize jedna drugu. Oigledno je da je problem koji ima Sju tei od Bilovog problema sa puenjem zato to ona ne moe da izbegne ili ukloni svoj izvor stresa. Mogla bi da koristei se intrigama dovede do toga da Reni dobije otkaz, no taj proces obino zahteva i mnogo vremena i napora da ne spominjemo emocionalno troenje. esto je jedini brz nain za uklanjanje stresora na radnom mestu dati otkaz (iako je ponekad mogue promeniti smenu, prei u drugi sektor kompanije i slino). Kada treba da odlue da li da napuste posao ili trpe izvor stresa, mnogi ljudi izaberu ovo drugo. Takav izbor moe imati razarajue posledice po fiziko i emocionalno zdravlje. Ovi sluajevi jasno pokazuju da treba izabrati opciju broj dva zdravo prilagoavanje. Hajde da ispitamo kako moemo
126
IZLAZ IZ DEPRESIJE
naina ublaavanja stresa moe postati sastavni deo naih svakodnevnih ivotnih navika koje e delovati blagotvorno na sve aspekte naeg bia. Stres tetno utie na nas u svim ovim aspektima, kao to je prikazano u tabeli 1.
Tabela 1. etiri aspekta naeg bia Fiziki Mentalni Duhovni Drutveni
Strategije u borbi protiv stresa moraju obuhvatiti svaki od ova etiri aspekta navedena na slici. U ovom delu ovog poglavlja razmotriemo svaki od njih pojedinano. Prvi meu njima je fiziki aspekt.
Jedan od najvanijih elemenata zdravog naina ivota je pravilna ishrana. U svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja izuzetno opirno govorim o optimalnom nainu ishrane i hranljivim sastojcima.
127
Ukratko reeno, taj nain obuhvata devet najznaajnijih oblasti. One su prikazane u tabeli 3.
Tabela 3. Devet najznaajnijih taaka optimalne ishrane - Prihvatite vegetarijanski nain ishrane zasnovan na upotrebi biljaka. - Izbegavajte rafinisanu hranu tako to ete to je mogue vie namirnica uzimati u njihovom prirodnom obliku (npr. integralni hleb umesto belog hleba). - Unosite samo onoliko kalorija koliko vam je potrebno da biste odrali svoju idealnu teinu. - Izbegavajte stimulanse poput kofeina (kafa) i njemu srodne hemijske supstance (npr. teobromin u okoladi). - Neka vam doruak bude obilan. - Imajte dva ili najvie tri obroka na dan. - Izbegavajte grickanje izmeu obroka. - Neka vam veera bude lagana ili je sasvim preskoite. - Pijte velike koliine vode izmeu obroka (bar 8 aa na dan).
Ako vam se ini da je neke od ovih saveta teko prihvatiti, molim vas da zapazite hiljade medicinskih referenci u mojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja koje podravaju gore navedene savete. Ako ne vodite zdrav nain ivota i ne elite ni da pokuate, duni ste da zbog sebe samih pogledate neoborive dokaze o pozitivnim efektima gore pomenutih saveta o ishrani. Postoji itav niz snanih injenica. Istraivanja pokazuju da takav reim ishrane poveava nivo energije i poboljava otrinu uma. Poboljana mentalna funkcija i fizika snaga najvie pomau oveku da se izbori sa ivotnim stresorima. Dodatni plus ovakvog reima ishrane je taj to on pomae i u spreavanju nastanka hroninih bolesti kao to su srane bolesti, dijabetes, visok krvni pritisak i rak.
to da redovne fizike vebe spreavaju nastanak sranog i modanog udara i nekih tipova raka. Osim toga, one mogu delovati i kao zatita od tetnih posledica svakodnevnog ivotnog stresa na fiziko zdravlje. Medicinska literatura pokazuje da redovne fizike vebe mogu biti od izuzetno velike pomoi u odravanju mentalnog zdravlja i kontroli stresa.1,2 Izgleda da redovne umerene fizike vebe doprinose i jaanju imunog sistema, ime, verovatno, spreavaju pad imunog sistema usled stresa.3,4,5 Zanimljivo je da fizika aktivnost koja ukljuuje i razmiljanje moe biti izuzetno korisna. Na primer, neki naporan posao u dvoritu ili bati ili cepanje drva mogu se pokazati mnogo korisnijima od etnje. Uostalom, vi moete nesmotreno razmiljati o svom stresu dok etate. Praktian fiziki zadatak esto zahteva veu mentalnu koncentraciju od etnje ili vonje biciklom, tako da postoji manja verovatnoa da ete razmiljati o svom stresu dok radite vebe radi ublaavanje stresa. Jedna studija koja je obuhvatila 135 ispitanika pokazala je da su oni koji su redovno vebali imali vee anse da se smireno i oputeno suoe sa svakodnevnim ivotnim stresovima nego ispitanici koji nisu bili toliko fiziki aktivni. Uesnici ove studije su popunili jedan upitnik koji je trebalo da proceni svakodnevne tekoe sa kojima su se susreli tokom prethodne sedmice kao to su problemi sa kolima, kanjenje na sastanke ili nesuglasice sa kolegama na poslu. Popunjavali su i jedan drugi upitnik u kojem su bili navedeni najznaajniji dogaaji u njihovom ivotu, raspoloenje, fizika aktivnost i sveukupno zdravstveno stanje. Kod ispitanika koji su bili pod velikim stresom, a nisu bili mnogo fiziki aktivni bilo je za 21% vie sluajeva zabrinutosti nego meu onima koji su ee vebali. Fizika aktivnost im je pomogla da ne razmiljaju o svojim stresorima dajui im vremena da predahnu.6
128
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Vebe takoe mogu posluiti kao kratkotrajna strategija u poveanju sposobnosti vaeg organizma da se izbori sa stresom. Kada se moji pacijenti suoe sa velikim stresom, ja im savetujem da u trenutku kada osete pritisak rade aerobik ili neke sline vebe. Pola sata brzog hoda na sveem vazduhu, tranja ili vonje biciklom mogu vam udahnuti novi ivot. Redovne fizike vebe su korisne i u sluaju stanja zabrinutosti. Ljudi koji redovno rade fizike vebe manje su depresivni i zabrinuti.7 Oni koji su ve depresivni ili zabrinuti poboljae svoje psihofiziko stanje pomou redovnih fizikih vebi a postie se isto poboljanje kao i upotrebom lekova, samo bez neeljenih efekata.8 Kada su u pitanju fiziki simptomi, oni koji su izjavili da su ree radili fizike vebe imali su za 37% vie fizikih simptoma stresa od svojih kolega koji su ee vebali. Mnoge druge studije su pokazale da je situacija upravo obrnuta; to jest, da mentalni stres negativno utie na fiziko zdravlje. Primeri zdravstvenih problema izazvanih stresom navedeni su u prethodnom poglavlju. Jedna studija raena na laboratorijskim pacovima ispitivala je na koji nain fizika aktivnost utie na mozak. Pacovi su trali redovno (kao vid vebe) tokom vremenskog perioda od osam sedmica pre nego to su bili izloeni stresu u trajanju od 90 minuta, nakon ega su uporeeni sa pacovima koji nisu vebali pre nego to su bili izloeni stresu. Rezultati ove studije prikazani su u tabeli 4.9 Na osnovu injenica navedenih u tabeli 4, moete zakljuiti da e, ako budete
Tabela 4. Vebe ublaavaju stres u laboratoriji
redovno vebali, a budete izloeni stresu, va mozak biti spremniji da se izbori u datoj situaciji nego mozak osobe koja nije fiziki aktivna. Ako redovno vebate, a poseete prst, rana e vam bre zarasti nego kod osobe koja ne radi fizike vebe. Ako slomite nogu, kost e bre zarasti. Ako vas napadne neki virus, va imuni sistem e se uspenije izboriti sa boleu. Zapazite da nijedna od ovih strategija ne ukljuuje upotrebu sintetikih lekova.
Masaa
Postoje jasni dokazi da masaa pomae oveku da se izbori sa stresom. Mehanizmi putem kojih masaa deluje na organizam nisu sasvim jasni. Ono to nije potpuno jasno je da li ona otklanja stres tako to blagotvorno deluje na organizam u fizikom smislu, usled fizikog kontakta sa drugom osobom koja vam eli dobro, ili je u pitanju kombinacija oba ova faktora. Ne znajui tano da li ona deluje uglavnom na fizikom ili socijalnom nivou, ja sam je po nekom svom uverenju svrstao u fiziku kategoriju. U jednoj studiji koja baca novo svetlo, lanovi porodice su masirali decu koja su bolovala od juvenilnog reumatoidnog artrita. Decu koja su patila od blagog do srednje tekog oblika ove bolesti roditelji su masirali 15 minuta dnevno u periodu od 30 dana (dok je kontrolna grupa ila na terapiju oputanja). Nivo zabrinutosti i hormona stresa (kortizol) kod dece se smanjio odmah nakon masae. Prema izjavama same dece, njihovih roditelja, a i proceni njihovog lekara, tokom tog perioda od 30 dana, bol se smanjio (i u pogledu uestanosti i intenziteta). Pojaane su i aktivnosti kojima su inae bile ograniene bolom. Izgleda da masaa pomae i onim osobama koje pate od primarnih psihijatrijskih poremeaja. Pedeset dvoje hospitalizovane dece i adolescenata koji su imali probleme vezane za sopstvenu linost, a uz to su bili i depresivni, odlazilo je na 30minutnu masau lea svakoga dana u
129
periodu od pet dana. U poreenju sa kontrolnom grupom koja je gledala relaksirajui sadraj na video-trakama, ispitanici koji su odlazili na masau bili su manje depresivni, manje zabrinuti i imali su nii nivo kortizola u pljuvaki nakon masae. Osim toga, medicinske sestre su izjavile da su ispitanici bili manje zabrinuti i spremniji na saradnju poslednjeg dana ovog istraivanja i da su u periodu od tih pet dana sve bolje spavali tokom noi.11
Zavisnik od kofeina bi trebalo da oekuje simptome odvikavanja kao to su glavobolja, pospanost, lenjost i smanjena budnost. Ovi simptomi su izuzetno izraeni samo jedan ili dva dana. U narednih pet dana, oni obino jenjavaju i na kraju nestanu.13
Hormoni koji ublaavaju stres, a iji nivo se smanjuje usled konzumiranja alkohola
Serotonin GABA CRH
130
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Prva dva hormona u tabeli su korisna zato to tite organizam od zabrinutosti. Studije raene na ivotinjama pokazuju da konzumiranje velikih koliina alkohola moe smanjiti nivo znaajnih hormona kao to su serotonin i GABA koji pomau u kontrolisanju zabrinutosti.14 Iste ove hemijske supstance zajedno sa jo jednim prenosiocem poruka (neurotransmiterom) u mozgu, dopaminom kada ih ima u velikim koliinama pruaju oseaj nagrade i zadovoljstva. Znai, alkohol ne samo to moe da ometa nae pokuaje da se izborimo sa zabrinutou, ve moe jo vie da pokvari raspoloenje tako to poveava rizik od pojave simptoma depresije. Istraivanja raena na ivotinjama pokazala su da povean unos alkohola umanjuje sposobnost hipotalamusa da oslobaa glavni hormon koji aktivira stres, koji se naziva kortikotropni hormon (CRH, engl. corticotropin releasing hormone).15 Istraivanja raena na ljudima povezuju nizak nivo CRH sa problemom depresije. Ova istraivanja su raena u kontekstu prilino este pojave postporoajne depresije, kada ene zapadnu u depresiju nakon poroaja. Znaajnije smanjenje nivoa CRH nakon poroaja povealo je rizik od depresije kod novih majki.16 Mnogi, moda, u alkoholu trae olakanje od nekih kratkotrajnih stresova. Istina je, u stvari, da alkohol utie tetno bilo da je u pitanju neki kratkotrajni ili dugotrajni stres. On moe da pogora stanje u sluaju dugotrajnog stresa ili zabrinutosti, a kada je u pitanju kratkotrajni stres, on, zapravo, umanjuje sposobnost organizma da odreaguje na stres.
siji otkrio sam da kod veine bolesti, generalno gledano, sintetiki lekovi ne predstavljaju najbolje reenje. Ja izuzetno potujem fiziologe i farmakologe koji nam pomau da bolje razumemo fizioloke procese u mozgu. Cilj takvih istraivanja je u veini sluajeva razvoj novih sintetikih lekova za leenje mentalnih bolesti i drugih obolenja. Ipak, smatram da je vano pronai koje jo opcije postoje, a koje bi se svrstale u kategoriju neotrovnih metoda leenja stilom ivota. Serotonin i melatonin predstavljaju savrene primere. Ne moramo da uzimamo sintetike lekove da bismo poveali nivo ovih vitalnih hemijskih supstanci u mozgu. Izlaganje sunevoj svetlosti poveava nivo serotonina u mozgu.17 U knjizi Zakoni zdravlja i izleenja, itavo jedno poglavlje sam posvetio pitanju kako na prirodan nain poveati nivo melatonina.18
131
Tabela 7. Neeljeni efekti benzodijazepina Pospanost Umor Zavisnost Rizik od rebound simptoma Stomane i probavne tegobe Smanjen radni uinak Povean apetit Interreaguju sa drugim lekovima Nelorenacija sa alkoholom Povean rizik od povreda Oteenja ploda Disajni problemi
neeljene efekte. Moda ni noviji lekovi sa kraom listom neeljenih efekata nee bolje proi nakon 15 ili 20 godina kada se budu ustanovili svi njihovi neeljeni efekti. Najvanija stvar koju treba istai je da svaki lek ima neeljene efekte. Ja nisam istakao ove probleme sa benzodijazepinima zato to oni predstavljaju najlaku metu meu lekovima koji se koriste u leenju stresa i zabrinutosti. Benzodijazepini, zapravo, izgledaju prilino bezopasno u poreenju sa inhibitorima monoamin oksidaze (IMAO). U ovu grupu lekova spadaju Nardil) i Parnat (Parnate) koji se prepisuju u sluaju depresije, paninog poremeaja i opsesivno-kompulzivnog poremeaja. Poto mogu da imaju veoma ozbiljne neeljene efekte, ovi lekovi se obino prepisuju kada su se ostali lekovi pokazali nedelotvornima. Osobe koje su uzimale i lekove iz grupe IMAO i Prozac, lek koji blokira serotonin, imale su fatalne reakcije. Do ozbiljnih interakcija moe doi i kada se ovi lekovi uzimaju zajedno sa raznim lekovima koji se kupuju bez recepta i dekongestantima. Lista ostalih neeljenih efekata ovih lekova nalazi se u 6. poglavlju. Danas je sve popularnija jedna novija grupa lekova poznata pod nazivom selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI). Nema sumnje da ovu popularnost duguju delimino svojoj efi-
kasnosti u velikom broju sluajeva zabrinutosti, pri emu ne postoji opasnost od tako velikog broja ozbiljnih neeljenih efekata kao kod drugih lekova koji se koriste u leenju zabrinutosti i stresa. U ovu grupu lekova spadaju Prozac, Zoloft, Paxil, Celexa i Luvox. No, i pri upotrebi ovih lekova javljaju se odreeni problemi. Moe proi i etiri sedmice pre nego to se pokae njihov celokupan efekat. Za to vreme, pacijenti mogu, zapravo, postati zabrinutiji nego to su bili. Osim toga, sami SSRI imaju svoje neeljene efekte nevezane za neeljene efekte kada se uzimaju u kombinaciji sa drugim lekovima. Oni su navedeni u 6. poglavlju. Iako su SSRI prilino efikasni za neke tipove zabrinutih poremeaja, oni su potpuno nedelotvorni ili tek neto malo pomau kada su u pitanju neki drugi poremeaji. Na primer, kada su u pitanju socijalne fobije, SSRI mogu biti od pomoi, ali se bolest obino vraa ako se uz uzimanje lekova ne primenjuje i kognitivno-bihevioralna terapija. Mnogo pre nego to su se pojavili SSRI, triciklini antidepresivi (TCA) su bili glavno sredstvo u leenju depresije. Osim toga to se i dalje koriste u leenju razliitih depresivnih poremeaja, TCA se koriste i kod odreenih simptoma vezanih za stres (npr. nesanice) kao i u sluaju odreenih zabrinutih poremeaja. TCA imaju i neke neeljene efekte koji su navedeni u 6. poglavlju. Ja nisam naveo svaki pojedinaan lek koji se koristi u kontekstu zabrinutosti i ostalih disfunkcionalnih poremeaja u ponaanju vezanih za stres, ali sam pokuao da vam dam dovoljno informacija kako bih naglasio ono to je svima odavno poznato, a to je da svaki lek ima neeljene efekte. Zbog toga izbegavam da prepisujem pacijentima sintetike lekove kad god je to mogue. Zaista, u kontekstu ovog poglavlja, mogu da kaem da bi stil ivota trebalo da bude glavni nain kontrole stresa. Ovim zavravamo opis nae borbe protiv stresa koja ukljuuje nae fiziko zdrav-
132
IZLAZ IZ DEPRESIJE
lje. Setimo se da je ovo prva od one etiri take u borbi protiv stresa koje su navedene u tabeli 1. Sada emo pogledati drugu taku sa te tabele, taku koja ukljuuje nae socijalno (drutveno) zdravlje.
panje. Deca u rumunskim sirotitima koja su bila liena majinog dodira imala su velike anse da imaju povien nivo kortizola i loije reaguju na stres.21 Bliskost izmeu majke i deteta blagotvorna je i za majku. Izgleda da je to tano bar kada je u pitanju dojenje. Preliminarni podaci dobijeni na osnovu istraivanja na 59 ena ukazuju na to da su one majke koje su iskljuivo dojile svoje bebe najmanje bile pod stresom. ak i ako roditelji naprave neke greke u ranom periodu ivota svoje dece, nije sve izgubljeno. Postoje dokazi da pozitivne roditeljske vetine mogu pomoi deci kolskog uzrasta da se uspenije izbore sa stresnim ivotnim situacijama. Istraivai u Roesteru, u dravi Njujork, prouavali su grupu od preko 100 dece izmeu sedam i devet godina koja su rasla u centru velikih i bunih gradova uz velike stresove.22 Polovina njih je poticala iz porodica iji je godinji prihod iznosio manje od 15.000 dolara. Izvori stresa su bili nasilje u kraju u kojem su deca ivela, porodini problemi i rasturene porodice. Glavni faktor pomou kojeg se moglo predvideti koliko uspeno e dete izai na kraj sa stresom bila je dobra roditeljska vetina onih koji su se za njih starali. Dobri roditelji su obino vie uestvovali u podizanju i vaspitavanju svoje dece i tokom njihovog predkolskog i kolskog doba. Bili su dosledniji u disciplinovanju svoje dece, sami su imali dobro mentalno zdravlje i oekivali svetliju budunost za svoju decu. Jedno od najzanimljivijih otkria do kojih je doao tim iz Roestera bilo je to da dobri roditelji nisu uvek i sami poticali iz srenih i harmoninih domova. Veoma dobra i ohrabrujua vest je ta da ak i ako su neke osobe bile zlostavljane ili zanemarene u svom detinjstvu, one mogu prevazii te okolnosti i postati odlini roditelji.
133
od drugih potrae savet i utehu mogu suoiti sa jaim stresom i veim rizicima po sopstveno zdravlje. Nama je potrebna iskrena podrka drugih ljudi i oni koji to ne priznaju posrtae pod teretom ivota, izjavio je Dr Donatan edler (Schedler), psiholog sa Harvarda, u jednom lanku o stresu. Pravi uzrok stresa vezanog za ovekovu linost moe biti nepoverenje u ljude, nepoverenje koje ponekad vodi u izolaciju. itav niz dogaaja koji dovodi do pojaanog stresa prikazan je u tabeli 8.
Tabela 8. ta se deava kada se sami suoavate sa problemima?
Kao to je prikazano na slici, nepoverenje u druge moe na kraju dovesti do slabljenja imunog sistema. Istraivai su otkrili da imuni sistem slabi naroito kod onih osoba koje se oseaju usamljenima. edler kae da emocionalni stav koji nosimo sa sobom moe da diktira nivo stresa i bolesti. Stvar je u tome da li ljude u svom ivotu posmatrate kao dobronamerne [dobrodune] ili zlonamerne [zlobne] da li deluju pozitivno na vas ili izazivaju frustraciju, objasnio je on.23
jednom specijalnom testu pod nazivom Smisao ivota.24 Pomaui drugima, ovek osea da ivot ima smisla, to je od presudnog znaaja u savladavanju odreenih izvora stresa. Jedna studija raena na lekarima daje nam zanimljive i znaajne podatke. Naime, oni lekari koji su imali najsnaniji oseaj svrhovitosti i smisla u ivotu bili su najmanje zabrinuti po pitanju smrti a strah od smrti moe biti veliki izvor stresa.25 Pokazalo se da pomaganje drugima u njihovim problemima blagotvorno deluje na ovekovu psihu. Na primer, u jednoj studiji koja je obuhvatila pacijente koji su ne dugo pre toga bili podvrgnuti operaciji srca, vei nivo uea u drutvenom ivotu povezan je sa boljim zdravstvenim stanjem est meseci nakon operacije.26 Sve vei broj ovakvih dokaza u izvetajima istraivakih timova jasno ukazuje na to da je uestvovanje u onome to je ugodno i Bogu i ljudima blagotvorno i korisno za oveka i da ga oslobaa od stresa. Dobro je poznato da oni koji gledaju da ispune samo sopstvene elje, ne marei za potrebe drugih, zaparvo liavaju sebe blagotvornog dejstva samoportvovanosti, dobrote i ljubaznosti. Svako od nas treba lino da se ukljui u akcije koje su ugodne Bogu i korisne za ljude oko nas. Biblija nam prua jo dublje saznanje o povezanosti ovekovog zdravlja sa injenjem dobra drugima. Obratite panju na odlomak zapisan u tabeli 9.
Tabela 9. Ojaajte imuni sistem I ako otvori duu svoju gladnome, i nasiti duu nevoljnome, tada e zasjati u mraku videlo tvoje i tama e tvoja biti kao podne. Jer e te Gospod voditi vazda, i sitie duu tvoju na sui, i kosti tvoje krepie, i bie kao vrt zaliven i kao izvor kojemu voda ne Isaija 58,10.11 presie.
Pomaganje drugima
Jedan od dobrih i konstruktivnih naina na koji moete da kontroliete stres je da se posvetite nekoj plemenitoj stvari koja pomae drugima. Okvir za ovu temu daje nam medicinsko istraivanje o pozitivnim stranama volonterskog rada. Jedna studija raena na penzionerima pokazala je da su penzioneri koji su volontirali vie od 10 sati sedmino imali izraeniji oseaj svrhovitosti, to se videlo po boljim rezultatima na
obeanje da e, ako otvorimo gladnome i nasitimo duu nenaa tama biti kao podne. poseban Boji blagoslov i vo-
134
IZLAZ IZ DEPRESIJE
stvo. Kada prolazimo kroz neku linu krizu, moe izgledati da se nalazimo u periodu duhovne sue u potpunosti lieni duhovne i emocionalne hrane. ak i u takvim situacijama, Bog nam obeava da e zadovoljiti nae potrebe ako budemo pomagali drugima. Mi u ovom obeanju vidimo, u stvari, opis osobe koja se nalazi pod stresom i koja na kraju nalazi mir i olakanje pomaui drugima. Kada ovek pomae drugima u njihovim tekoama, mir i olakanje koje pritom osea predstavljaju sasvim prirodnu posledicu, jer je Bog to usadio u nas. Boje obeanje i kosti tvoje krepie moglo bi se prevesti i kao i kosti tvoje ojaae. Hebrejska re krepiti ili ojaati u Bibliji se esto koristi u izrazito vojnoj konotaciji. Na primer, u 4. Knjizi Mojsijevoj 31,5 Biblija govori o dvanaest hiljada ljudi koji se opremie na vojsku. Re prevedena sa opremie je ista ona hebrejska re prevedena sa okrepie u Isaiji 58. poglavlju Ova re onda ima konotaciju opremanja za borbu. Drugim reima, Boje obeanje da e okrepiti nae kosti znai da su nae kosti opremljene za boj, ba kao to je vojnik opremljen za rat. Kada razmislimo o ulozi imunog sistema, ove slike rata su veoma prikladne. Bela krvna zrnca su najznaajnije elije imunog sistema koje se formiraju u unutranjosti naih kostiju poznatoj pod nazivom kotana sr. Znai, ako je neiji imuni sistem oslabio, sasvim je normalno uzeti uzorak kotane sri da bi se videlo u emu je problem. Nae najznaajnije elije imunog sistema zavise od zdrave kotane sri. U kotanoj sre se formiraju i crvena krvna zrnca koja prenose ivotodavni kiseonik u sve delove organizma. Krvne ploice, koje spreavaju da ovek iskrvari i umre kada se povredi, takoe se formiraju u kotanoj sri. Nae kosti oito igraju vanu ulogu u zatiti zdravlja. Obeanje dato u Bibliji da e nae kosti biti ojaane nije prazno obeanje. U ovim reima vidimo uzvieno Boje uveravanje da e nas
jo vie ojaati u borbi protiv stresa i bolesti ako se budemo ukljuili u ono to je Njemu ugodno i korisno za nae blinje. Ovim zavravamo odeljak o drutvenom zdravlju i njegovoj povezanosti sa stresom i zabrinutou. Trei aspekt nae strategije u borbi protiv stresa ukljuuje nae mentalno zdravlje.
135
jedno istraivanje iji su rezultati objavljeni u The Journal of the National Cancer Institute pokazali su da umirujua muzika blagotvorno deluje na vie naina, kao to je prikazano u tabeli 10.
Tabela 10. Blagotorno dejstvo umirujue muzike - Ublaava zabrinutost - U velikoj meri utie na ritam i funkciju mozga - ini sluaoca oputenijim - Smanjuje potrebu za lekovima protiv bolova kod osoba koje boluju od raka i ena na poroaju - Podstie drutvenost - Ublaava simptome kod poremeenih i nepristupanih psihijatrijskih pacijenata
I duboko disanje i klasina muzika i zvuci iz prirode doprineli su oporavku od iznenadnog stresora.
Zdravlje frontalnog renja mozga je izuzetno vano u borbi protiv stresa i depresije. O ovome e vie biti rei u 9. poglavlju. Sada emo se pozabaviti samo jednim aspektom zdravlja frontalnog renja. On je vezan za ulogu frontalnog renja u kontrolisanju impulsivnih akcija. Ako otkrijete da su neki od stresora u vaem ivotu posledica agresivnog naina reavanja stresnih situacija, trebalo bi ozbiljno da razmotrite moj savet kako da ojaate va frontalni reanj. Nasilje i agresivnost se javljaju kada ovek ne uspe da se izbori sa stresorima. Istraivanja ukazuju na to da poboljavanje funkcije frontalnog renja moe biti od presudnog znaaja za ublaavanje sklonosti ka nasilnom i agresivnom reagovanju na stresore. Jedna od najboljih ilustracija vanosti funkcije frontalnog renja je studija o veteranima iz Vijetnamskog rata koji su bili zadobili povrede glave. Prouavano je skoro 300 veterana iz Vijetnamskog rata koji su imali prostrelne rane na razliitim delovima glave. Rezultati su pokazali da veterani sa povredama frontalnog renja uvek pokazuju veu sklonost ka agresivnosti i nasilju nego oni sa povredama na drugim delovima glave.28 Dakle, zdrav frontalni reanj je veoma bitan ako elimo da posedujemo dobru samokontrolu. Osim toga, otkriemo da zdrav frontalni reanj blagotvorno deluje i na mnoge druge naine. Kako to moemo postii? 9. poglavlje nam daje odgovor na ovo pitanje.
136
IZLAZ IZ DEPRESIJE
izvesnom dozom stresa koji moe da ima pozitivno dejstvo. Ovaj tip stresa bi trebalo da ga podstakne da ui i pripremi se za ispit. Meutim, ako ste se pripremili za test, brinuti i strepeti zbog toga samo bi vam donelo tetu. U stvari, briga umanjuje ovekovu sposobnost, dok zdrav stav prema izvoru stresa stav da je stresor samo izazov motivie. Plaei se da nema dovoljno znanja, ovaj student moe doi u iskuenje da kae: Zato uopte pokuavati? Neu uspeti da savladam gradivo do ispita. Konstruktivniji stav bi podrazumevao organizovanje i planiranje bez zabrinutosti. Ovaj student moe da kae: Ostalo mi je jo tri sata veeras; hajde da vidim ta jo mogu da nauim. I ovoga puta, Biblija nam u mnogome moe pomoi, kao to se vidi u tabeli 11.
Tabela 11. Ne brinite se za sutra ,,Ne brinite se dakle za sutra; jer sutra briMatej 6,34 nue se za se.
Isus ovde ne govori protiv planiranja. To bi bilo u suprotnosti sa jednom drugom Isusovom izjavom u Luci 14,28 koja jasno istie vanost planiranja. Ova biblijska izjava je zapisana u tabeli 12.
Tabela 12. Pravilno planiranje i organizacija I koji od vas kad hoe da zida kulu ne sedne najpre i ne prorauna koliko e ga kotati, da vidi ima li, i da li moe dovriti? Luka 14:28
moi tog dana. S druge strane, student koji marljivo ui ne treba da brine da e nastavnik moda dati suvie teak test, da mu uenje nee pomoi ili da e pasti na ispitu. Brinuti se i strepeti zbog stvari koje ne moemo izmeniti samo nanosi tetu. Niko ne moe danas da reava problem koji e se pojaviti sutra. Meutim, ako se problem pojavi danas i treba da se rei danas, onda danas treba da se uhvatimo u kotac sa njim. Potrebno je imati plan, organizaciju i motivaciju. Ne treba da brinemo zbog nekog problema pre nego to budemo u prilici da se uhvatimo u kotac sa njim. Isus nas poziva da uradimo sve to danas treba uraditi. On nas u isto vreme savetuje da prestanemo da se brinemo za sutra. Takva briga e uvek biti veliki izvor stresa i deluje kontraproduktivno. Kada ovek ne brine, on ne samo to savladava stres, ve i celokupan njegov organizam bolje funkcionie. Kao to sam istakao u 9. poglavlju o frontalnom renju, spontana regresija raka (SRC) se moe povezati sa mentalnim stavom osloboenim brige. U sluaju SRC, osoba koja boluje od neizleivog oblika raka uspeva da preivi nezavisno od bilo koje terapije.
Isus govori: Kada pravilno planirate i sprovedete taj plan u delo, ne brinite se za sutra. Drugim reima, sutra e doneti ono to ono bude htelo da donese. Ipak, kada je u pitanju naa ilustracija sa ispitom, bilo bi besmisleno kada bi student koji nita nije uio rekao: Ja sam miran. Ne elim da se brinem za ispit koji u imati sledee sedmice. Bog e mi po-
137
Dr Dejms Perl (James Perl) u svojoj knjizi Spavajte pravilno pet noi (Sleep Right in Five Nights) zapaa da je bes jedna od najuobiajenijih reakcija na stres uzrok nesanice u velikom broju sluajeva.30 Na ovim dvema stvarima, stresu i nesanici, zasniva se zaarani krug, kao to je prikazano u tabeli 13.
Tabela 13. Zaarani krug stresa i nesanice - Stres ometa normalan san. - Nedovljno sna izaziva vei stres. - Vei stres dovodi do jo ozbiljnije nesanice. - Ozbiljnija nesanica sada izaziva jo vei stres.
da on radi za nas, a ne protiv nas, moramo usmeriti svoje misli na uzviene teme. Naalost, veina nas je sklona da razmilja o negativnim stvarima. Lako je zaboraviti mnoge dobre stvari koje smo doiveli u prolosti i koje sada doivljavamo. Mi smo skloni da se usredsredimo na nevolje. Moramo nastojati da se usredsredimo na ono to imamo a ne na ono to nam nedostaje. Ne dozvolimo da ono loe zaseni ono dobro, ve, kao to kae ona pesma, Izbrojmo mnotvo blagoslova naih setimo se svakog od njih. Takav stav e ojaati na imuni sistem i poveati nae sposobnosti u savladavanju tekoa. Savet koji bi trebalo da pomogne svima koji ele da se na najbolji mogui nain izbore sa stresom naveden je u tabeli 15.31
Tabela 15. ta je najvanije za zdrav ivot? Nita ne moe tako da pobolja zdravlje i tela i uma kao duh zahvalnosti i slavljenja Boga.
Neke porodice formalno izraavaju zahvalnost i slavu Bogu u vreme obroka. To je dobar poetak, ali duh zahvalnosti je mnogo vie od par kratkih molitava izgovorenih svakog dana. Gajiti duh zahvalnosti znai biti stalno istinski zahvalan za sve dobre darove koje nam Bog daje. Kada postanemo svesni koliko Bojih blagoslova imamo, neemo biti toliko zabrinuti. Duh zahvalnosti i slavljenja Boga treba de se probudi u svima nama zbog mnotva blagoslova koje Gospod daje. Postoji otra suprotnost izmeu mnogih ugodnosti koje proseni ovek na Zapadu ima u ivotu i nedostatka istih u mnogim drugim delovima sveta. U poreenju sa tim, izvori stresa u ivotu jednog prosenog zapadnjaka uopte nisu tako ozbiljni.
Sveto pismo nam savetuje da usredsredimo misli na uzviene atribute kao to su istina, potenje, istota i ljubaznost. Ako elimo da savladamo stres i uinimo
138
IZLAZ IZ DEPRESIJE
od kritikovanja bilo ega i bilo koga najmanje dve sedmice. Glavna pravila su navedena u tabeli 16.
Tabela 16. Osnovna pravila za uzdravanje od kritikovanja - Dvosedmina veba - Nije doputeno izgovoriti nijednu jedinu re kritike. - Ako vaa deca uine neto dobro, pohvalite ih za to. - Ako urade neto loe, nemojte ih kritikovati. - Iste odredbe vae i u svim ostalim njihovim aktivnostima. - Obraajte se drugima samo pozitivno. - Ako negde zabrljate, ponite ovaj program ispoetka.
Osim toga, on podstie negativ stav kod ljudi oko nas. Jedan autor pretoio je sutinu ovog problema u jedan veoma koristan savet, koji je naveden u tabeli 17.32
Tabela 17. Savet za obuzdavanje kriticizma Kada doemo u iskuenje da gunamo ili se alimo na neto to je neka osoba uradila, pohvalimo neto kod te osobe. Recite: Ovoga puta sam odoleo iskuenjima. Gajite duh zahvalnosti. Uvek iznova hvalite Boga za Njegovu predivnu ljubav. Nikada se ne isplati razmiljati o nepravdama koje su vam uinjene u prolosti. Bog nas poziva da budemo isto tako milostivi i puni ljubavi kako bismo mogli biti ispunjeni duhom zahvalnosti.
Sreom, ovaj seminar traje osam sedmica zato to drugog dana bukvalno svi moraju da ponu program ispoetka. Nekima je moda potrebno tri ili ak etiri nova poetka. Prvih nekoliko dana predstavlja veoma stresan period. Ipak, nakon dve sedmice uspeno zavrenog programa, niko do sada jo nije izjavio da se kaje to je uestvovao u tom zadatku. Uesnici uglavnom smatraju da im je to bilo korisno iskustvo koje im je pomoglo da promene pogled na svet i podstaklo ih da se usredsrede na ono to je dobro. To ne znai da nikada ne treba uputiti neku kritiku. Ova veba je, jednostavno, osmiljena tako da pomogne ljudima da postanu svesniji svoje navike da trae greke kod drugih. Njen cilj je da pokae uesnicima da uz malo napora mogu kontrolisati svoju sklonost ka kritikovanju i da na taj nain i oni sami i ljudi oko njih mogu osetiti veliki blagoslov. Kritika svakako moe biti veoma korisna ako se uputi kada treba i na jedan konstruktivan i taktian nain. Meutim, nae kritike uglavnom potiu iz negativnog stava. to je jo gore, mi esto kritikujemo neto to apsolutno ne moemo da kontroliemo ili na ta ne moemo da utiemo. Takav kriticizam unitava i nas i druge.
Ne mogu a da ne razmiljam o tome koliko bi ovaj svet bio bolji kada bismo svi mi posluali savet naveden u tabeli 17.
Religijsko razmiljanje
Religijsko razmiljanje predstavlja jo jedan nain kontrolisanja stresa. Smatram da svakodnevna molitva i razmiljanje predstavljaju nau nasunu potrebu. Molitva i usredsreeno razmiljanje predstavljaju oblik odmora i obnavljanja koje malo ljudi ceni onoliko koliko bi trebalo. Ova tema se detaljnije objanjava u 9. poglavlju koje govori o frontalnom renju mozga, kao i u poslednjem poglavlju knjige. Meutim, vanost ove teme nalae nam da se njome pozabavimo i ovde. Usredsreeno razmiljanje i molitva najvie koriste kada prue oveku olakanje od stresnih misli i oseanja i mogunost da pronae nain da se uhvati u kotac sa najveim ivotnim stresorima. Da bi se to postiglo, mo rasuivanja naeg mozga mora biti aktivna tokom procesa meditacije. Nae najvie intelektualne moi, ukljuujui mo duhovnog rasuivanja, smetene su u delu mozga koji se naziva frontalni reanj.
139
Kao to je opisano u poglavlju o frontalnom renju, kada ovaj deo mozga prisno uestvuje u naem procesu razmiljanja, preovladava jedan tip modanog talasa koji se naziva beta talas. Ako bismo merili trenutne elektrine napone u mozgu putem elektroencefalograma (EEG) i on pokae beta talas, to bi znailo da se odvija proces rasuivanja i razmiljanja, koji se odlikuje dinaminom aktivnou frontalnog renja. Studije pokazuju da religijsko razmiljanje stimulie aktivnost beta talasa u frontalnom renju. To se i dalo oekivati. Uostalom, molitva iz biblijske perspektive predstavlja izuzetno aktivan proces. Bilo da razmiljamo o Bojoj dobroti, zahvaljujemo se to nam na poseban nain pomae ili traimo da prepoznamo Njegovu volju u nekim sloenim situacijama, religijsko razmiljanje i molitva aktiviraju frontalni reanj. Da bi smo stekli jasniju predstavu, odlike religijskog razmiljanja su ukratko opisane u tabeli 18.
Tabela 18. Odlike religijskog razmiljanja - Religijsko razmiljanje i molitva pruaju olakanje od stresnih misli i oseanja. - Mo rasuivanja ljudskog mozga mora biti aktivna tokom procesa razmiljanja. - Dominiraju beta modani talasi u frontalnom renju, to govori o aktivnom rasuivanju. - Nae najvie intelektualne moi, ukljuujui mo duhovnog rasuivanja, smetene su u frontalnom renju.
vide pomou mernih aparata koji se privrste na kou.33 Jedan od naina na koji se moe odrediti da li je ovek napet je merenje elektrine otpornosti koe.34 Kada je osoba emocionalno napeta, aparat e registrovati pad otpora. Koa bolje provodi elektrinu struju koja se moe izmeriti pomou elektrinog instrumenta.35 Poznati test detektorom lai funkcionie na ovom principu. Kao student medicine, jednom prilikom sam za potrebe asa nosio pokretni monitor bio-odgovora koji je merio bio-odgovor tokom mojih svakodnevnih aktivnosti. Bio sam impresioniran kada je monitor pokazao da sam bio najoputeniji dok sam se aktivno molio Bogu. Bio-odgovor za optu upotrebu objanjen je na kraju ovog poglavlja.
Iako religijsko razmiljanje i molitva ukljuuju visok stepen mentalne aktivnosti, one, pored toga, i oputaju oveka. Monitor bio-odgovora (biofidbeka) moe da pokae koliko takvo usredsreeno razmiljanje oputa itavo telo. Za one kojima ovaj proces nije poznat, bio-odgovor je, prosto, jedan nain koji omoguava da se procesi koji se odvijaju unutar organizma
140
IZLAZ IZ DEPRESIJE
nalik na trans. Istonjake religije koriste princip usredsreivanja na samo jednu stvar kako bi ovek dospeo u meditativno stanje, slino tehnici koju koristi hipnotizer. Kao to objanjava jedan autor, mentalni fokus kod transcedentalne meditacije moe se postii usredsreivanjem na jednu jedinu re (koja se naziva mantra), jedan jedini oblik ili na jedan jedini deo tela. On pominje da je u drevnim vremenima postojao jo jedan oblik meditacije kada se ovek usredsreivao na pupak, elo ili neki drugi deo tela.38 Ba kao to je hipnotizeru potrebno da usredsredi um na samo jednu jedinu stvar i da tom prilikom nema buke ili bilo kakvog ometanja u njegovom okruenju, tako je isto to potrebno i onome ko meditira. Odlike istonjake meditacije su ukratko opisane u tabeli 19.
Tabela 19. Istonjaka meditacija i hipnoza - Istonjaka meditacija je u otroj suprotnosti sa religijskim (biblijskim) razmiljanjem usredsreenim razmiljanjem. - Alfa modani ritam je prisutan umesto beta ritma. - To oznaava stanje nalik na trans u kojem informacije zaobilaze frontalni reanj. - Kao i kod hipnoze misli su potisnute, a mo rasuivanja nije prisutna. - Mogue je kontrolisati um osobe koja meditira.
Dr Herbert Benson, istraiva i lekar sa Harvarda, predstavio je ono to su neki nazvali sekularnom verzijom istonjake meditacije. Ipak, Benson koristi iste elemente kao oni koji se bave istonjakom meditacijom i hipnozom tiho okruenje i usredsreenost na jednu jedinu stvar (u njegovom sluaju, na jednu re ili frazu iz Hindu religije).39 Benson, takoe, spominje jo jedan vaan element u ovom procesu pasivan stav. U stvari, on kae da je to moda i najvaniji od svih elemenata.40 Rajs (Rice) zapaa da sve ove tehni-
ke oputanja u stilu istonjake meditacije naglaavaju pasivan stav.41 Upravo ovaj pasivan stav zajedno sa izraenim alfa modanim talasima predstavlja jedan od najveih problema vezanih za ovaj stil meditacije. Iako on moe doneti privremeno olakanje i oputanje tako to spreava osobu da stalno razmilja o odreenim stvarima koje kod nje izazivaju stres, izgleda da ovakva praksa ne moe da pomogne oveku da se sutinski izbori sa faktorima stresa na jedan konstruktivan nain. Ovaj stil je u otroj suprotnosti sa religijskim razmiljanjem. U sluaju biblijskog razmiljanja i molitve, naglaava se aktivno razmiljanje koje potpomae usredsreivanje frontalnog renja. Religijsko razmiljanje ne tei za postizanjem pasivnog stanja koje potiskuje misli, ve naglaava da je vano odravati zajednicu sa Bogom, razmiljati pozitivno - na nain na koji On razmilja, oseati Njegovo prisustvo u ivotu i poznavati Njegovu volju. Osim toga to oslobaa od stresa, ovaj tip razmiljanja omoguava oveku da dobije korisne odgovore i reenja za svoje probleme. Osim toga, postoji zabrinutost da pasivno stanje uma koje se postie istonjakim tehnikama meditacije moe da donese vie tete nego koristi. Odavno je poznato da istonjaka meditacija i sekularne vebe oputanja mogu tetno uticati na nervni sistem. Jedna klasina studija je pokazala da, u poreenju sa jednom amerikom kontrolnom grupom, joga izaziva vei stepen simpatetike aktivnosti i poveano luenje adrenalina. Dakle, joga je izazvala iste fizike reakcije kao i iznenadni stresor, to je objanjeno u prethodnom poglavlju. To se pokazalo tanim u veini testova raenih na onima koji upranjavaju istonjaku jogu.42 Jedna druga studija je pokazala da su osobe koje su pohaale kurseve transcedentalne meditacije imale vei kardiovaskularni stresni odgovor kada su savladale ovu tehniku.43
141
Vidimo da nastaju problemi kada se u borbi protiv stresa primenjuju eskapistike meditativne tehnike (tehnike beanja od problema) umesto konstruktivnih metoda. Ovakva hipoteza je u skladu sa radom koji je naveo Dr Leri Dosi (Dossey). Istraivanje koje se bavilo prouavanjem hormona stresa pre, odmah nakon i dva dana nakon hirurkih intervencija dalo je iznenaujui rezultat. Nivo hormona stresa koji slabe imuni sistem u velikoj meri se poveao samo kod onih osoba koje su radile formalne vebe oputanja. Kod osoba koje su pokuale da se oslobode zabrinutosti i strahova bez primene tehnika oputanja beanjem od problema nisu zabeleene poveane koncentracije hormona stresa.44
sreivanja na duhovne vrednosti. Ovo je, moda, najbolja terapija protiv stresa i zabrinutih poremeaja koja ne ukljuuje upotrebu lekova. Poto sam religiozan, ja u objasniti davno izgovorene rei Isusa Hrista zapisane u Bibliji kako bih dao, moda, novi smisao ulozi istinske duhovnosti u ovekovom ivotu.45 Bez obzira kojoj veri pripadate, mislim da ete, prouavajui ovaj odeljak, moi da shvatite opte principe duhovnosti. Terapija usredsreivanja na duhovne vrednosti ukratko je prikazana u tabeli 20.
Tabela 20. Terapija usredsreivanja na duhovne vrednosti Isus Hristos upuuje poziv svima onima koji su umorni i natovareni. Taj poziv glasi: - nauite se od Mene... - bacite svoje brige na Mene... i - uzmite Moj jaram na sebe. On obeava da e rezultat toga biti sledei: - Nai ete odmor... - Imaete savreni mir - Voleete da ispunjavate Njegovu volju - Biete upotrebljeni na blagoslov drugima
Kontrola uma
Trei problem vezan za istonjake metode odnosi se na potencijalnu opasnost koja se krije u grupnom upranjavanju istih. Ne zaboravimo da kod istonjake meditacije dominiraju alfa talasi i da frontalni reanj mozga u tom sluaju vie nema sposobnost rasuivanja. U takvom stanju koje podsea na hipnozu, osoba moe da zabelei informacije i sugestije koje frontalni reanj mozga nije protumaio i procenio. Neki su se zbog toga pitali da li istonjake religije iskoritavaju sledbenike koji zapadnu u meditativno stanje tokom grupnog upranjavanja tog tipa meditacije. Ti kritiari istiu da bi se mozak nalazio u takvom stanju kada ne bi mogao kritiki da analizira nijednu informaciju koju je primio. Um osobe koja upranjava meditaciju bi tada bio izuzetno podloan kontroli. Izgleda da ova zabrinutost itekako ima osnova. Takvu meditaciju u grupi, ili bilo kakvom drugom vidu, treba naroito izbegavati.
Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja u vas odmoriti.46 Ove rei utehe upuene su mnotvu ljudi koje je ilo za Isusom. On je o svojim uenicima priao kao o onima kojima je dato da poznaju nebeske stvari. Meutim, On nikoga nije ostavio sa gorkim oseajem u dui da oni nisu predmet Njegove brige i ljubavi. Svi koji su umorni i natovareni mogu doi k Njemu. Religijski fanatici, koji su strogo vodili rauna da do tanina ispune sve verske forme, oseali su da rituali i pokore nikada ne mogu zadovoljiti duu. Carinici i grenici se mogu pretvarati da ih ovozemaljska uivanja u potpunosti zadovoljavaju, ali duboko u njihovom srcu vladali su nepoverenje i strah. Isus je pogledao na siromahe i patnike, na one koji su izgubili svaku nadu i na one koji su ovozemaljskim uivanjima pokuavali da ugue enju svoje
142
IZLAZ IZ DEPRESIJE
due i sve njih je pozvao da nau odmor u Njemu. Neno je pozvao umorne i radom iscrpljene ljude: Uzmite jaram moj na sebe, i nauite se od mene; jer sam ja krotak i smeran u srcu, i nai ete odmor duama svojim.47 Ovim reima, Hristos se obraa svakom ljudskom biu. Znali to oni ili ne, svi su umorni i natovareni. Svi stenju pod teretom koji samo Bog moe da ukloni. On e uzeti teret sa naih nejakih ramena. On e nas odmoriti. On e poneti i teret brige i tuge. On nas poziva da sve svoje brige bacimo na Njega; jer se On brine za nas.48 Bog gleda na svaku duu koja u Njemu vidi svog Spasitelja. Psalmista David kae da Gospod izbraja mnotvo zvezda,49 a ipak On isceljuje one koji su skruena srca, i lei tuge njihove.50 Hodite k meni, glasi Njegov poziv. Kakve god brige i nevolje imali, iznesite svoj sluaj pred Boga.51 Va duh bie osnaen i moi ete da izdrite probu. Nai ete nain da reite problem i vie neete biti zbunjeni okolnostima. to ste vie svesni svoje slabosti i bespomonosti, to ete postati snaniji u Njegovoj sili. to je va teret tei, to e odmor biti blaeniji kada sve svoje brige bacite na Nosioca Tereta. Odmor koji Bog nudi nije bezuslovan, ali su ti uslovi tano odreeni i jasno izneti. Oni su takvi da ih svako moe ispuniti. On nam upravo govori kako se Njegov odmor moe nai. Uzmite jaram moj na sebe, kae Isus. Jaram je orue slube. Stoka se stavlja u jaram da bi mogla da radi, i to je jedini nain na koja ona moe efikasno da obavlja svoj posao. Ovom ilustracijom Isus nas ui da smo pozvani da sluimo dokle god smo ivi. Mi moramo uzeti na sebe Njegov jaram da bismo bili Njegovi saradnici. Jaram koji nas obavezuje na slubu je Boji zakon. Taj velianstveni zakon ljubavi otkriven u Edemu, objavljen na Sinaju, a u Novom zavetu zapisan u srcu je to to vezuje ljudsko orue da potuje Boju volju. Kada bismo bili preputeni sami
sebi, radei ta nam je volja i sledei sopstvene sklonosti, svrstali bismo se u Sotonine redove poprimajui njegove osobine. Stoga nas Bog vezuje za svoju volju, koja je uzviena i plemenita. On eli da mi sa strpljenjem i mudrou prihvatimo svoje dunosti i sluimo svojim blinjima. Sam Hristos je jaram slube poneo u ljudskom obliju. On je rekao: Hou initi volju tvoju, Boe moj, i zakon je tvoj meni u srcu.52 Jer sioh s neba ne da inim volju svoju, nego volju Oca koji me posla.53 Ljubav prema Bogu i blinjima je bila sila koja je upravljala Njegovim ivotom. On nas poziva da prihvatimo taj princip. Ima mnogo onih ija srca uzdiu pod teretom brige zato to pokuavaju da dostignu standarde ovoga sveta. Oni su izabrali njegovu slubu, prihvatili njegove tekoe i usvojili njegove obiaje. Stoga se njihov karakter iskvario, a njihov ivot postao teret. Da bi ostvarili svoje ambicije i ovozemaljske elje, oni povreuju svoju savest i dodatno optereuju sebe griom savesti. Neprestana briga iznuri ivotnu snagu. Na Gospod eli da oni skinu taj jaram koji ih vezuje i poziva ih da uzmu na sebe Njegov jaram. On kae: Jer je jaram moj blag, i breme je moje lako. On ih poziva da trae najpre carstvo Boje i pravdu Njegovu, a On obeava da e im se sve to je potrebno za ovaj ovozemaljski ivot dodati.54 Briga je slepa i ne moe razaznati budunost; ali Bog od poetka vidi kraj.55 On ima ve pripremljen nain za izlazak iz svake tekoe. Na nebeski Otac ima za nas hiljadu naina o kojima mi nismo ni sanjali. Oni koji prihvate taj jedan jedini princip uzdizanja Boje asti i slube Njemu videe kako u njihovom ivotu tekoe nestaju i kako njihov ivotni put postaje ist i prohodan. Nauite se od mene, kae Isus, jer sam ja krotak i smeran u srcu, i nai ete odmor duama svojim. Mi moramo ui u Hristovu kolu da bismo nauili od Njega kako da budemo krotki i smerni. Meutim, mnogi koji se izjanjavaju kao Njegovi sledbenici imaju brigu i nemir
143
u srcu zato to ih je strah da sve prepuste Bogu. Oni bee od posledica koje bi takvo predanje moglo da ukljuuje. Ako se u potpunosti ne predaju Bogu, oni nee moi da pronau pravi mir. Samoljublje je to koje donosi nemir. Poverenje u Boga uzdie i oplemenjuje um, tako da u strpljenju imamo vlast nad svojom duom. Jaram se stavlja na volove da bi im pomogao da vuku teret, da bi im teret bio laki. Tako je i sa Hristovim jarmom. Kada je naa volja u skladu sa Bojom voljom i kada svoje darove koristimo na blagoslov drugima, ivotni teret bie nam lak. Onaj ko hodi putem Bojih zapovesti u njegovom srcu vlada mir. Kada se Mojsije molio: Pokai mi put svoj, da te poznam, Gospod mu je odgovorio: Moje e lice ii napred, i dau ti odmor. Preko proroka upuena je poruka: Gospod ree ovako: stanite na putevima svojim i pogledajte, i pitajte za stare staze, koji je put dobar, pa idite po njemu, i nai ete mir dui svojoj.56,57 I kae: O, da si pazio na zapovesti moje! Mir bi tvoj bio kao reka, i pravda tvoja kao valovi morski.58 Oni koji Boga uzmu za re i prepuste Njemu da se stara o njihovoj dui i upravlja njihovim ivotom pronai e mir i spokoj. Nita na ovom svetu ih ne moe rastuiti kada osete radost Hristovog prisustva. U savrenom preputanju je savreni odmor. Biblija kae: Ko se Tebe dri, uva ga jednako u miru, jer se u Tebe uzda.59 Moda nam se ini da nam je ivot pun potekoa; meutim, kada se prepustimo mudrosti Svevinjega, On e nam pomoi da izgradimo karakter i ivimo ivotom koji e biti Njemu na slavu.
menjivati da bi vam pomogle tokom izrazito stresnog perioda u vaem ivotu (npr. kratkotrajna primena lekovite biljke Kavakava). One se mogu primeniti i u cilju poboljanja sposobnosti uopte da se izborite sa stresom (npr. u sluaju bioodgovora). Tabela 21 prikazuje neke od kratkotrajnih metoda za ublaavanje stresa. Zapaziete da se neke dugorone terapije leenja stilom ivota mogu upotrebiti i kao kratkotrajne metode.
Tabela 21. Kratkotrajni naini ublaavanja stresa 1. Terapije lekovitim biljem 2. Post 3. Bio-odgovor 4. Oputanje 5. Kalcijum uklanja predmenstrualni sindrom
144
IZLAZ IZ DEPRESIJE
proizvoda na bazi bilja. Guarana je izuzetno snaan stimulans centralnog nervnog sistema, najverovatnije zato to sadri kofein, teofilin i teobromin. U majskom broju (2000. god.) magazina Herb and Dietary Supplement Report priznati farmaceut Danijel Vagner (Daniel T. Wagner) ukazuje na znaajnu vezu izmeu depresije i upotrebe guarane. On upozorava da odreeni antidepresivi, naroito Velbutrin mogu teoretski biti opasni ako se uzimaju u kombinaciji sa guaranom.64
mu da iskoristi hranljive materije metaboliui masti umesto ugljenih hidrata. Osim toga, smatra se da smanjenje broja kalorija usporava proces starenja koji se povezuje sa reakcijama slobodnih kiseonikovih radikala.65
Bio-odgovor (fidbek)
Bio-odgovor je instrument tj. tehnika kojom se nadgledaju telesne funkcije kao to su srani ritam, elektrini otpor koe i slino, dok je pacijent izloen razliitim ivotnim situacijama. Merenja su uzajamno povezana sa reakcijama kao to su nivo oputenosti koji pacijent osea. Tehnike oputanja pomau pacijentu da naui kako da se opusti. Senzori se privrste za kou na razliitim mestima na telu i njima se meri miini tonus, otpor koe, puls, krvni pritisak itd. Osoba prikljuena na taj aparat moe na taj nain da vidi kako razliite metode utiu na izmerene indikatore stresa. Cilj je pomoi pacijentu da postane svestan ta izaziva stres, koji su njegovi simptomi i da naui kako da uspenije upravlja stresom. Pokazalo se da praenje bio-odgovora pomae kod velikog broja bolesti koje mogu biti povezane sa stresom.67 U njih spadaju glavobolje,68 visok krvni pritisak, poremeaj nedostatka panje (ADHD),69 urinarna inkontinencija70 (slabost beike) i Rejnodova bolest71 (bolno stanje ruku iza-
145
zvano prehladom). Jedan odlian pregled objavljen u asopisu The Integrative Medicine Consult ukazao je na znaaj ovog pozitivnog uticaja. Taj izvor takoe zapaa da u nizu od 18 studija na temu bio-odgovora u sluaju visokog krvnog pritiska postoji prosean pad od 7,8 gornjeg (sistolnog) i 5,6 donjeg (dijastolnog) pritiska. Istraivanje na temu Rejnodove bolesti i bio-odgovora je posebno zanimljivo zato to se odnosi na mehanizme hormona stresa. Bio-odgovor je naroito u stanju da utie na iste one hormonske sisteme vezane za adrenalin koji podstiu nau reakciju na stres.72 Postoje zanimljive veze i izmeu bioodgovora i zavisnosti. U kontekstu ovog poglavlja, najznaajniji je, moda, dokaz da moe da postoji veza izmeu hemijskih dogaanja u mozgu koja uestvuju u zabrinutosti i depresiji. ini se da metode bioodgovora koje su osmiljene tako da podravaju korisnu funkciju mozga kod alkoholiara ne samo to smanjuju zabrinutost, ve i depresiju i tendenciju ponovnog vraanja istih.73,74
tost, promene raspoloenja, nadutost, povlaenje od drutva, glavobolju i greve. Sadraj kalcijuma u namirnicama prikazan je u tabeli 22. Unoenje dovoljnih koliina kalcijuma ili uzimanje dodataka kalcijuma moe dopTabela 22. Kalcijum u uobiajenim namirnicama
Namirnica Ovsena kaa Soivo Kvinoa itarice uta repa Maslaak Slaica Peeni pasulj Seme susama Melasa od trske Kelj Repa Lenik (sueni) Soja Smokve (suene) Punomasno mleko tir (amarant) Nemasno mleko Lisnati kelj Brano od rogaa Divlji spana
Koliina Kalcijum (mg) 1 olja 19 1 olja 38 1 olja 102 1 olja 115 1 olja 147 1 olja 152 1 olja 154 2 sup. kaike 176 1 sup. kaika 176 1 olja 179 1 olja 249 1 olja 254 1 olja 261 10 komada 269 1 olja 290 1 olja 298 1 olja 301 1 olja 357 1 olja 358 1 olja 464
rineti ublaavanju simptoma ovog stanja u koji zapadaju ene, a koje se povezuje sa stresom. Zanimljivo je to to stres moe da povea broj PMS simptoma, dok PMS simptomi mogu da postanu snani faktori stresa jo jedno vrzino kolo.
Zakljuak
Ovo poglavlje predstavlja nastavak prethodnog. Oba govore o stresu i zabrinutosti, dva zasebna, ali ipak povezana mentalna poremeaja. Prethodno poglavlje definie stres i razliite oblike zabrinutosti i objanjava nam kako da ustanovimo njihovo prisustvo. Videli smo da ovi poremeaji mogu tetno uticati na mnoge delove tela i pogorati ili izazvati razne bolesti koje na prvi pogled nisu povezane sa men-
146
IZLAZ IZ DEPRESIJE
talnim poremeajima. Dat je itav niz metoda leenja. Ovo poglavlje predstavlja jo neke naine leenja stresa i zabrinutosti, od kojih mnogi ukljuuju ovekove line napore. Tu spadaju pozitivne promene u nainu ivota koje su veoma efikasne u leenju ovih mentalnih poremeaja. Upotreba sintetikih lekova se naglaava tamo gde je to neophodno. Navedene su i korisne lekovite biljke. Poruke ovog poglavlja bi mogle ukratko da glase: 1. Stres i zabrinutost se mogu ublaiti ili ak potpuno pobediti bez upotrebe sin-
tetikih lekova, a usvajanjem boljeg naina ivota i zdravijih ivotnih navika. 2. Poboljanje fizikog, socijalnog, mentalnog i duhovnog zdravlja dovodi do poboljanja stanja, a ak i do pobede nad stresom i zabrinutou 3. Metode pomou kojih moemo postii ove pozitivne promene navedene su i spadaju u kategoriju ovekovih linih napora. 4. Sintetiki lekovi mogu biti neophodni neko vreme, ali treba biti oprezan zbog njihovih neeljenih efekata. 5. Odreene lekovite biljke doprinose izleenju ovih poremeaja.
9. poglavlje
148
IZLAZ IZ DEPRESIJE
treba ispitati njihovu povezanost sa depresijom. Moe se initi da je osoba koja se ponaa neobuzdano i neprimereno bezbrina, spokojna pa ak i euforina, ali takvo ponaanje, zapravo, moe biti znak oteenja frontalnog renja. Ako je u pitanju oteenje, ono usled promene okolnosti u okruenju dotine osobe moe odmah izazvati depresiju.
Veliki broj ovih novih uzbudljivih informacija o povezanosti frontalnog renja i depresije rezultat je primene izuzetno savremenih metoda skeniranja mozga, ukljuujui PET skenere (tomografija emisijom pozitrona (engl. positron emission tomography)), SPECT skenere (kompjuterska tomografija emisije jednog jedinog fotona (engl. single photon emission computed
149
Tabela 2. Funkcije prefrontalnog korteksa Kontrolni centar mozga Planiranje u ponaanju Donoenje odluka Emocionalna kontrola Samosvest Nezavisnost od drugih
tomography)) i regionalni skener krvotoka (engl. regional blood flow scan).7 Ove tehnike za rasvetljavanje grae mozga predstavljaju tehnologiju koja se u mnogome razlikuje od konvencionalnog CT (kompjuterizovana aksijalna tomografija) skenera i NMR (nuklearna magnetna rezonanca (engl. magnetic resonance imaging)). CT skener i NMR pokazuju veoma detaljnu sliku strukture mozga. Za razliku od njih, PET, SPECT i regionalno skeniranje krvotoka mogu da ustanove da li mozak ispravno funkcionie. Ovi izuzetno savremeni aparati za skeniranje su veoma skupi i stoga ih ima veoma malo. Obino ih moete videti u univerzitetskim istraivakim centrima, ali ne i u najbliem domu zdravlja. Iako se ovi savremeni aparati retko mogu nai, istraivai na univerzitetima ih koriste i dolaze do izvanrednih rezultata. Oni su doli do novih saznanja o frontalnom renju.
ju. Jedan deo je zaduen za znanje, rasuivanje i procese percepcije.15 Ovaj deo je najblii bonoj strani mozga, a dalje od ela i naziva se dorsolateralni prefrontalni korteks. Drugi deo prefrontalnog korteksa je vezan za drutvene i emocionalne funkcije.16 Ovaj deo je blie elu, a u sredini predela iza oiju. On se naziva orbitomedijalni prefrontalni korteks. Sarazin i njegove kolege izjavili su da dorsolateralni prefrontalni korteks ima jo neke dodatne funkcije.17 Ovi francuski istraivai su pokazali da su izvrne funkcije takoe smetene uglavnom u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu. U takve izvrne funkcije spadaju konceptualna razrada, radna memorija, selektivna panja, verbalna fluentnost i priseanje. Veliki broj nenormalnosti u ponaanju povezivan je sa orbitomedijalnim prefrontalnim korteksom. U poremeaje u ponaanju povezane sa ovim delom prefrontalnog korteksa spadaju apatija, nemir, impulsivnost, nemarenje za pravila, opadanje panje, promene u linosti i oslabljena intelektualna i emocionalna kontrola. Vano je zapaziti i to da je orbitofrontalni deo prefrontalnog korteksa bio povezivan sa smanjenom sposobnou realnog i ispravnog planiranja i ostvarivanja tih planova. Veze u mozgu kako su ih odredili Sarazin i njegove kolege ilustrativno su prikazane u Dodatku 1.
150
IZLAZ IZ DEPRESIJE
voljnog dotoka krvi u mozak. Jedno korejsko istraivanje koje su obavili Kim i saradnici pokazalo je da su modani udari izazvani oteenjem frontalnog renja usko povezani sa depresijom.18 Mesto oteenja mozga kod 148 pacijenata koji su doiveli modani udar pokazalo je da 75% onih kod kojih se udar desio u medijalnom (centralnom) delu frontalnog renja pati od depresije. Jo je zanimljivije to to je 100% onih kod kojih se udar desio u medijalnom delu frontalnog renja pokazalo i emocionalnu neobuzdanost (neprimeren smeh ili pla, ili i jedno i drugo). Sve to su istraivai otkrili ukratko je prikazano u tabeli 3.
Tabela 3. Posledice modanog udara u medijalnom delu prefrontalnog renja - Depresija moe biti prouzrokovana modanim udarom u medijalnom delu frontalnog renja. - Posledica ovih modanih udara je emocionalna nestabilnost. - Generalno gledano, depresiju ne izazivaju modani udari u ostalim delovima mozga.
sivnim odraslim osobama i adolescentima koji nikada nisu imali strukturne povrede mozga. Ono to je iznenadilo istraivae je to to su obe sfere mozga bile povezane sa depresijom.20 Jedno drugo istraivanje koje je obuhvatilo grupu depresivnih adolescenata, a koje su izvrili istraivai sa medicinskog fakulteta na Harvardu na elu sa R.J. tajngardom (Steingard) pokazalo je izmenjeni metabolizam mozga u kritinim orbitofrontalnim delovima frontalnog renja.21 Postoji jo mnogo drugih dokaza o povezanosti struktura frontalnog renja smetenih u blizini sredinjeg dela mozga (koji se naziva medijal) sa emocijama uopte, a naroito sa depresijom. Lejn (R. D. Lane) i kolege sa Univerziteta u Arizoni (University of Arizona) koristili su PET skener kako bi odredili koji su delovi mozga povezani sa tri osnovne emocije sreom, tugom i gaenjem. Otkrili su da prilikom javljanja svake od ovih emocija dolazi do pojaane aktivnosti u medijalnom prefrontalnom korteksu.22
Kao to smo videli, oteenje mozga moe nastati kao posledica hirurkog odstranjivanja, povrede ili modanog udara. Ono moe biti i posledica Alchajmerove bolesti. Bez obzira na to koji proces oteti frontalni reanj, posledice su uglavnom iste. Hirono i njegove kolege su otkrili da su pacijenti koji pate od Alchajmerove bolesti a sa veim oteenjem frontalnog renja bili u velikoj meri depresivniji.19 Ova studija je otkrila neto jo zanimljivije sa aspekta naih ranijih istraivanja povezanosti frontalnog renja i ponaanja. Depresivniji pacijenti su imali mnogo vee anse da imaju i neke druge probleme u ponaanju kao to su zabrinutost, samoobmanjivanje (deluzije) i nedostatak samodiscipline. Do sada smo se bavili povezanou oteenja frontalnog renja i depresije kod odraslih. Uraena je jedna studija o depre-
151
prefrontalnog korteksa zapravo izaziva ozbiljnije poremeaje raspoloenja i usporavanje pokreta tela (psihomotorna retardacija) koji prate depresiju nego to to ine promene u drugim delovima mozga.23,24 Iako se razliite grupe strunjaka mogu prepirati oko toga koji deo frontalnog renja je najznaajniji u sluaju depresije, nema sumnje da u osnovi depresije lei oslabljena funkcija frontalnog renja. Njegova funkcija je povezana sa protokom krvi i neurohemijom. Ipak, veza izmeu oteenja frontalnog renja i depresije namee nam pitanje tipa: ta je starije, jaje ili kokoka? ta je zaista prvo nastalo? Da li depresija izaziva promene na frontalnom renju ili problemi sa frontalnim renjem pripremaju teren za depresiju?
Kratak pregled izjava datih na temu povezanosti depresije sa frontalnim renjem nalazi se u tabeli 4.
Tabela 4. Depresija prouzrokovana nepravilnim funkcionisanjem frontalnog renja - Gotovo sve depresivne osobe imaju prilino smanjen dotok krvi u frontalni reanj ija aktivnost je, takoe, smanjena. - Istraivanja pokazuju da je oslabljena funkcija frontalnog renja uzrok depresije, a ne njena posledica.
152
Tabela 5. Frontalni reanj u perspektivi - Frontalni reanj je najznaajniji kontrolni centar za sve svesne funkcije mozga, ukljuujui sposobnost odreivanja i primene strategija u cilju ublaavanja depresije. - Povezuje se i sa drugim simptomima, kao to je nasilje, koji mogu iskomplikovati depresiju. - Dokazi ukazuju da relativno jednostavne ivotne navike mogu poboljati rad frontalnog renja.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Kao to smo videli, osoba koja zadobije oteenje frontalnog renja ne mora se promeniti spolja, u fizikom izgledu, ali ete u kontaktu sa njom obino vrlo lako zapaziti da to vie nije ona ista osoba koju ste nekada poznavali. Biblija ukazuje na to koliko je frontalni reanj znaajan za poznavanje Boga. U poslednjoj knjizi u Bibliji zapisana je jedna interesantna izjava, prikazana u tabeli 7.
Tabela 7. Frontalni reanj i poznavanje Boga I gledae lice Njegovo, i ime Njegovo bie na elima njihovim. Otkrivenje 22,4
Delovi mozga
Da bismo bolje shvatili vanost frontalnog renja i njegove uloge u sluaju depresije, prvo moramo da se pozabavimo anatomijom mozga. Nakon toga emo detaljnije razmotriti neke od vitalnih funkcija koje obavlja ovaj najistaknutiji deo mozga.
Ovaj tekst govori da je Boji karakter (Njegovo ime) preslikan u naem karakteru (pokazan na primeru frontalnog renja, koji se nalazi odmah iza ela).
10 5 0 Make
3,5 %
7%
Psi
impanze
Ljudi
Odlike duhovnosti, volje i moralnosti odreuju nau jedinstvenu individualnost, a sve su smetene u frontalnom renju.
ivotinje sa najmanjim frontalnim renjem ograniene su samo na instiktivne aktivnosti. One sa veim frontalnim renjem sposobne su da obavljaju sloenije funkcije. Mo rasuivanja i procenjivanja
153
Slika 9. Posledice oteenog frontalnog renja - Narueni moralni principi - Narueni drutveni odnosi (gubitak ljubavi prema porodici) - Nesposobnost predvianja - Nesposobnost apstraktnog miljenja - Nesposobnost tumaenja poslovica - Smanjena sposobnost shvatanja matematikih operacija - Gubitak saoseanja - Nesposobnost suzdravanja (hvalisanje, neprijateljstvo, agresivnost)
kod maaka, iji frontalni reanj obuhvata samo 3,5% mozga, veoma je ograniena. One imaju veoma ogranienu sposobnost analiziranja informacija i donoenja zakljuaka na osnovu novih informacija, tako da se u osnovi oslanjaju na instinkt. Pse lake moete izdresirati, budui da njihov frontalni reanj obuhvata 7% mozga. Meu ivotinjama, impanze imaju najvei frontalni reanj koji obuhvata 17% mozga. S druge strane, frontalni reanj kod oveka obuhvata 33-38% celokupnog mozga. Kod ivotinja su neki delovi mozga razvijeniji nego kod ljudi. Na primer, u poreenju sa ljudima, impanze imaju mnogo vei cerebellum (mali mozak) deo mozga koji kontrolie koordinaciju. To je potpuno logino s obzirom da su impanzama potrebne dobra ravnotea i okretnost kako bi skakale sa drveta na drvo. Ptice takoe imaju veoma razvijen mali mozak da bi mogle da lete, sleu i love. Za sve ove aktivnosti potreban je visok stepen koordinacije. Druge ivotinje imaju moda mnogo vei potiljani (okcipitalni) reanj centar u mozgu odgovoran za vid. Stoga je, generalno gledano, i njihov vid mnogo bolji nego kod ljudi. Neke druge ivotinje, opet, imaju mnogo razvijeniju temeni (parijetalni) reanj. Ono to razlikuje ljude od ivotinja je svakako mnogo vei frontalni reanj koji ini oveka sposobnim za uzvieno duhovno razmiljanje i sposobnijim za uenje. To je najvei reanj ovekovog mozga.35
nosi. Kao ilustracija ovih posledica moe nam posluiti jedna istinita pria. Pre nego to se podvrgla hirurkom zahvatu frontalne lobotomije, jednoj eni je postavljeno pitanje: ta biste uradili kada biste izgubili sat koji ste pozajmili od nekoga? Ona je odgovorila: Morala bih da dam novac ili kupim novi sat i vratim ga vlasniku. Kada se oporavila od operacije, postavljeno joj je isto pitanje. Ovoga puta, njen odgovor je glasio: Morala bih da pozajmim drugi sat. Kada je u pitanju predvianje, razmislite o vrlo ogranienoj sposobnosti predvianja kod male dece. Kada dete odraste, posledice razvoja frontalnog renja postaju oigledne. U poetku, ono u jednom trenutku moe u svojoj glavici da stvori sliku samo jednog dana. Moete mu rei da e se neto dogoditi sutra, ali e ono to zapamtiti samo ako ga podsetite. Kada to dete malo poodraste, ono e poeti da dobija veu sposobnost predvianja. Kada upie drugi razred osnovne kole, ono shvata da e sledee godine biti u treem razredu. Kako bude dalje raslo, to dete e na kraju poeti da planira sopstvenu karijeru. Frontalni reanj nastavlja da se razvija itavih 30 godina.41 Ako bude pravilno vaspitavano, to dete e na kraju, kada potpuno odraste, shvatiti da ono to ono ini danas utie na budunost koja je pred njim i na itavu venost. To je najvii stepen razvijenosti frontalnog renja.
154
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Apstraktne ideje (na etvrtom i petom mestu u tabeli 9), poput tumaenja poslovica, ukljuuju specijalne procese koji se odvijaju u mozgu. Ako biste pitali nekoga iji frontalni reanj ne funkcionie u potpunosti da vam protumai poslovicu. Kada je u pitanju shvatanje matematikih operacija, raunanje se, zapravo, odvija u zadnjem delu temenog renja. Dakle, ak i kada vam frontalni reanj ne funkcionie, moete imati izraenu sposobnost sabiranja, oduzimanja i mnoenja. Meutim, kada je re o vioj matematici koja zahteva logino rasuivanje, kao to su algebra, geometrija i naroito integrali, frontalni reanj bi morao da funkcionie ako elimo da dobijemo tane rezultate. Savreno zdrav frontalni reanj je neophodan i ako elite da saoseate sa nekim ko ima neki problem. To naroito vai u sluaju kada dotina osoba prolazi kroz neto to vi lino nikada niste doiveli.
renja. Druga bolest, opsesivno-kompulzivni poremeaj, koji se odlikuje nekontrolisanim mislima kojih osoba ne moe da se oslobodi i ritualnim radnjama kao posledice toga, takoe moe biti posledica oteenja frontalnog renja. Poremeaj nedostatka panje i hiperaktivnosti (ADHD) je jo jedna posledica disfunkcije frontalnog renja.42 Izmeu 1990. i 1995. godine, broj ljudi u SAD kod kojih je dijagnostikovan ADHD popeo se sa 900.000 na vie od dva miliona, mada su ovi zvanini statistiki podaci verovatno malo naduvani.43
Prva meu njima, manija, predstavlja emocionalni poremeaj koji se odlikuje neverovatnom aktivnou, uzbuenjem, brzim smenjivanjem misli i ideja, nesanicom i nestabilnom panjom. Uzrok ovog obolenja moe biti oteenje frontalnog
Ovo je najvanija poruka ovog poglavlja. Odmah do nje je i poruka da se uvate od povreda frontalnog renja u saobraajnim (i nekim drugim) nesreama i sportskim aktivnostima.
155
Sluajevi navedeni u tabeli i jo mnogi drugi (sluajevi) svedoe o tome koliko ljudi imaju slabu volju. U stvari, dok sam pisao ovu knjigu, najvie sam bio zabrinut zbog toga to e mnogi itaoci ostati ravnoduni prema mnogim vanim saznanjima onima koja menjaju ivot koja iznosim u njoj. Razlog? Nedostatak volje.
156
IZLAZ IZ DEPRESIJE
oni koji su bili ranjeni u zadnji deo glave nisu imali naruenu mo volje.45 Moda ba zbog toga depresija esto predstavlja jedan surovi krug. Bolest tokom svog procesa oteuje upravo onaj deo mozga koji treba da igra aktivnu ulogu u usvajanju ivotnih navika koje isceljuju ovekov um frontalni reanj. U tesnoj vezi sa snagom volje je i naa sposobnost da uoimo ta nam to pomae da ne podlegnemo izazovu. Ako nam nije potpuno jasno koje nam to stvari pomau, verovatno neemo shvatiti ni to da je potrebno da upotrebimo snagu volje da bismo se oduprli tom izazovu. Da bi to ilustrovao, Dr Boldvin je naveo istraivanje ruskog naunika Lurije (A. R. Luria). Lurija je otkrio da su osobe sa normalnim frontalnim renjem sposobne da brzo donose zakljuke o znaenju paljivo iskonstruisanih slika. Osobe sa oteenim frontalnim renjem su, zapravo, mogle da opiu komponente slike, ali uglavnom nisu mogle da sagledaju sliku u celini da shvate ire znaenje koje se krije iza pojedinanih detalja. Ovo je veoma vano kada je u pitanju promena naina ivota. Ako je naa mo shvatanja naruena, neemo uspeti da shvatimo kako se najznaajniji koncepti vezani za stil ivota odnose na na lini ivot. S druge strane, ako nemamo dovoljno jaku volju, doiveemo neuspeh ak i u onim aspektima ivota za koje znamo da nam ne predstavljaju problem. Ukratko reeno, obe ove funkcije-bliznakinje frontalnog renja, shvatanje i volja, neophodne su da bi se uspeno primenio sav ovaj materijal o stilu ivota koji iznosim u ovoj knjizi. Naalost, osobe koje pate od depresije ili imaju neka druga oteenja frontalnog renja mogu potceniti vanost reenja koja ponuena na ovim stranicama. Osim toga, ak i ako te osobe uvide da treba da promene nain ivota, njihov prenapregnuti frontalni reanj im moe rei da su one nemone da to uine.
157
Bolest utie ba na one delove mozga koji su nam najpotrebniji da bismo pronali reenje. Kako onda prekinuti taj krug? Tako to emo odrediti koje to ivotne navike treba da usvojimo i potom traiti od naih blinjih da nam pomognu da ih dosledno sprovodimo kako bi nam se poboljala funkcija frontalnog renja. Uznemiravajue je to to mnogi lekari koji se bave leenjem mentalnih bolesti nisu svesni da ivotne navike njihovih pacijenata mogu doprineti razvoju psiholoke bolesti. Standardizovane metode leenja kao to su psiholoko savetovanje i bihejvioralna terapija danas su veoma popularne i ponekad mogu da pomognu u leenju depresije u njenim razliitim fazama. Meutim, kada bi oni koji oseaju da im je potrebno psiholoko savetovanje usvojili i jedan potpuno zdrav nain ivota prikazan u ovoj knjizi, njihovo mentalno zdravlje bi se poboljalo u veoj meri i za krae vreme.
frontalnog renja poveava rizik od agresivnog i nasilnog ponaanja. Poto su oteenja frontalnog renja povezana i sa depresijom i sa nasiljem, za oekivati je i da se depresija u kombinaciji sa nasilnim ponaanjem javi kod osoba kojima frontalni reanj nije nuno oteen putem rane ili povrede. I zaista, to je potpuno tano. Nekoliko psihijatrijskih studija pokazuju jasnu povezanost izmeu depresije i nasilja.48 Jedno istraivanje koje je obuhvatilo 600 mukaraca, a koje su obavili Teplin i kolege bavilo se odnosima izmeu onih koji su bili u zatvoru zbog nasilnog ponaanja i onih koji su bili depresivni. On je otkrio da postoji snana korelacija izmeu nasilja i depresije. Jedna druga studija koja je obuhvatila ene u pritvoru pokazala je slinu korelaciju. Dordan (Jordan) i kolege pokazali su slino poveanje broja problema vezanih za depresiju ovoga puta kod ena koje se nalaze u zatvoru nasuprot onima koje su u pritvoru.49 Ova povezanost je vana sa stanovita zdravstva uopte, ali ta veza izmeu nasilja i depresije predstavlja veliki rizik i za pacijente koji pate od depresije. Nedavno obavljena istraivanja pokazuju da disfunkcija ventralnog frontalnog renja ne samo to predstavlja predispoziciju za nasilno ponaanje prema drugima ve i prema samome sebi i to u vidu samoubistva.50 Najznaajnija injenica koju treba istai: frontalni reanj vri veliku kontrolu nad mentalnim zdravljem. Strategije za poboljanje stanja frontalnog renja ne samo to spreavaju pojavu depresije i pruaju olakanje, ve mogu da spree i neke od socijalno najpogubnijih posledica depresije kao to su nasilni i kriminalni oblici ponaanja.
158
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pitanje: Kako mogu zatititi i poboljati zdravlje frontalnog renja? Preostali deo ovog poglavlja dae nam odgovor. Razmotriemo dva pristupa. Prvi se odnosi na terapije koje zahtevaju prisustvo lekara, a drugi na terapije koje sam pacijent moe da primenjuje. U ove terapije spadaju stvari koje treba prihvatiti i stvari koje treba izbegavati.
Ovo otkrie se u potpunosti podudara sa ranijim radovima ove iste grupe istraivaa. Pre toga, oni su objavili podatke o promenama u vezivanju serotonina u ventralnom prefrontalnom korteksu u korelaciji sa samoubistvom.52 Ovi izvetaji su pruili dodatne dokaze o postojanju veze izmeu ovog lokalizovanog dela frontalnog renja, s jedne strane, i impulsivne agresivnosti i samoubistva sa druge.53 Mnogi lekari su koristili dokaze poput ovog da bi podstakli upotrebu sintetikih lekova ili drugih intervencija koje poveavaju nivo serotonina. Nivo serotonina se moe poveati lekovima i ishranom. 6. poglavlje obrauje pristup koji podrazumeva upotrebu lekova, a 4. poglavlje se bavi ishranom, kao drugim pristupom. 5. poglavlje nam pokazuje kako suneva svetlost i fizike vebe takoe mogu poveati nivo serotonina. Neto kasnije u ovom poglavlju, razmotriemo vezu izmeu ishrane i serotonina.
Elektro-ok terapija
Jo jedna terapija koja ima osnovu u razumevanju kljune uloge frontalnog renja je ok-terapija, koja se ee naziva elektro-ok terapija. Nekoliko depresivnih osoba je godinama leeno metodom elektro-ok terapije koja je primenjivana kao poslednja solucija nakon neuspelog leenja antidepresivima i psiholokim savetovanjem. Kod elektro-ok terapije, elektrode su postavljene na slepoonice. Elektrini impulsi, dovoljno snani da mogu da izazovu epileptini napad tipa grand-mal, alju se preko elektroda.54 Da pacijent tokom terapije ne bi osetio bol i zadobio fizike povrede od greva, obino mu se daje opta anestezija. Ova terapija se daje obino dva ili tri puta sedmino u periodu od nekoliko sedmica. Ova terapija je delotvorna u oko 90% sluajeva to je, zapravo, mnogo bolje od lekova koji pomau u samo 60 do 70% sluajeva.55 Dokazi pokazuju da elektro-ok terapija deluje zato to menja
Terapija serotoninom
Izgleda da lekovi koji poveavaju nivo serotonina tretiraju uzrok problema za odravanje vitalnog prednjeg renja. Istraivai sa Njujorkog instituta za psihijatriju (New York State Psychiatric Institute) i Univerziteta Kolumbija (Columbia University) izvrili su jedno istraivanje koje se bavilo obdukcijom vie od 200 osoba. Oni su otkrili da mozak pacijenata koji su ranije bolovali od tekog oblika depresije ima smanjenu sposobnost iskoritavanja serotonina u poreenju sa osobama koje nikada nisu bolovale od teke depresije.51 Kada su u pitanju depresivne osobe, oni koji su izvrili samoubistvo imali su jo manju sposobnost iskoritavanja serotonina. Smanjeno iskoritavanje serotonina posledica je promena u vezivanju serotonina u mozgu.
159
Tabela 14. Kratak opis ok terapije
funkciju mozga u izuzetno vanom predelu prefrontalnog korteksa.56 Prema nekim procenama, elektro-ok terapiju - zbog njene delotvornosti - svake godine u SAD primi oko 65.000 pacijenata. Ako uzmemo da se obavi 8 tretmana meseno, odnosno 500.000 tretmana godinje, godinji prihod od toga iznosi oko 200 miliona dolara.57 Osim toga to je veoma skupa, elektro-ok terapija ima i neke druge negativne strane, kao to su konfuznost i problemi sa pamenjem. U probleme sa pamenjem spadaju tekoe pri stvaranju novih uspomena i gubitak predhodnih.58 Ovaj drugi problem je obino najozbiljniji dugorono gledano. On iz memorije brie one dogaaje koji su se desili nedugo pre elektro-ok terapije. Ipak, ta amnezija moe da see i do onih dogaaja koji su se desili mesecima pa ak i godinama pre toga.59,60 Iako se stanje pacijenta moe poboljati, ozdravljenje obino nikada nije potpuno, pri emu se pacijent i dalje uopte ne sea nekih dogaaja.61,62 Mnogi pacijenti mogu nai vrlo malo utehe itajui rezultate istraivanja prema kojima lina memorija (memorija o njima samima) manje trpi negativan uticaj od takozvane nepersonalne memorije (znanje o svetu i drugim dogaajima koje nisu lino iskusili).63 Iako se to veoma retko deava, pacijent moe umreti od elektro-ok terapije, obino usled prestanka rada srca.64 Osim toga, blagotvorno dejstvo ovih tretmana, kao to je poboljanje raspoloenja kod pacijenta, moe trajati samo tri do est meseci. Probleme sa pamenjem nastale primenom ok-terapije ne treba tek tako zanemariti. Ova povezanost ak jo vie zabrinjava zato to se depresija sama po sebi ak i bez ok-terapije moe negativno odraziti na pamenje. Elektro-ok terapija je ukratko opisana u tabeli 14.
ok-terapija: - ve decenijama se primenjuje - predstavlja poslednju soluciju - esto se koristi nakon bezuspenog leenja lekovima i psiholokim savetovanjem - primenjuje se samo kod veoma depresivnih pacijenata - zahteva totalnu anesteziju - provodi jaku elektrinu struju kroz mozak - struja izaziva epileptini napad po grandmal tipu - skupa je - moe ozbiljno naruiti pamenje - blagotvorno dejstvo se oseti samo tri do est meseci
Magnetna terapija
Sada se pojavljuju i druge terapije u leenju depresije jer strunjaci sve vie uviaju vanost uloge frontalnog renja. Jedna od onih terapija koje najvie obeavaju je magnetna terapija. Putem ove tehnike, istraivai mozga su mogli da otkriju jo jedan nain da trgnu mozak iz depresije bez tetnih posledica svojstvenih elektro-ok terapiji. Iako magnetna terapija nije tako mona kao elektrook terapija, ona zaista ima daleko manje neeljenih efekata. Ovde nije u pitanju elektrina struja, ve magnetno polje koje prolazi kroz lobanju i ulazi u mozak. Magnetna terapija se oslanja na jedan stari princip fizike princip elektromagneta. Ako se elektrina struja propusti kroz namotaj ica, magnetno polje se stvara vertikalno u odnosu na protok elektriciteta kroz namotaj. Osim toga, ako to stvoreno magnetno polje deluje na provodljivi medijum (neto to, sa svoje strane, moe da provodi elektricitet), elektrina struja e se stvoriti u medijumu (u paralelnom ali suprotnom pravcu od onog kojim tee struja u namotaju). Generator u vaem automobilu radi na ovom principu. Magnetna terapija se izvodi zako to se namotaj ice stavi na eljeni deo poglavine (koe glave), na primer na frontalni reanj.
160
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Struja se potom neprekidno puta kroz namotaj, stvarajui tako snano magnetno polje. Potom ovo magnetno polje sa svoje strane stvara elektrinu struju u mozgu. Ova struja je dovoljno snana da zapravo stimulie nervne elije, usled ega se one depolarizuju.65 Interesantno je to to se depolarizacija nervnih elija zasniva na istom principu kao i elektro-ok terapija.
tome to je, u poreenju sa desnim, funkcija levog frontalnog renja naruena u mnogo veoj meri. Dr Mark Dord (George) je nedavno, u pregledu o magnetnoj terapiji iz 1999. godine iji je, inae, koautor, jo jednom potvrdio postojanje ove veze. Dr Dord je izjavio da je u jednom ranijem neobjavljenom radu njegova grupa otkrila da se primenom repetitivne magnetne terapije brze frekvencije od koje se oekivalo da stimulie desni frontalni reanj depresija depresivnih pacijenata pogorava.76 U tom pogledu, magnetna terapija, kojom se moe tretirati tano odreeni deo mozga, zapravo moe biti mnogo blagotvornija od sintetikih lekova koji utiu na sve delove mozga, ili ak od elektrook terapije koja takoe ne moe biti precizno usmerena.77 Neka preliminarna istraivanja pokazuju da magnetna terapija moe biti isto toliko dobra ili ak bolja od bilo koje konvencionalne terapije koju lekari danas primenjuju.78,79,80,81 Ipak, zaista je suvie rano da se magnetna terapija proglasi ampionom meu terapijama za leenje depresije. Poloaj koji magnetna terapija trenutno zauzima ukratko je prikazan u tabeli 15. Ima jo mnogo toga to treba nauiti o ovoj vrsti terapije.
Tabela 15. Poloaj magnetne terapije meu terapijama za poboljanje funkcije frontalnog renja - Ova terapija je relativno nov nain leenja frontalnog renja - Indukuje magnetno polje kroz frontalni reanj - Rezultati su veoma ohrabrujui kada je u pitanju leenje depresije - Moe biti usmerena na tano odreeni deo frontalnog renja - Moe da stimulie ili inhibira razliite delove frontalnog renja - Izgleda da ima vrlo malo neeljenih efekata - Nije potrebna nikakva anestezija - Nije mnogo skupa
161
kod zdravih dobrovoljnih uesnika ove studije.90,91 Jedno drugo istraivanje je pokazalo da se nakon magnetne terapije pojaano lue hormoni koji stimuliu rad tiroidne lezde.92
162
IZLAZ IZ DEPRESIJE
da primenjuje. Razmotriemo ove metode leenja stilom ivota tako to emo se usredsrediti na dve kategorije. Prvo emo pogledati tetne faktore vezane za stil ivota koje treba izbegavati, zato to oni ometaju optimalno funkcionisanje frontalnog renja. Zatim emo otkriti koji su to poeljni faktori vezani za stil ivota koje treba usvojiti zato to oni podstiu funkcionisanje ovog znaajnog dela mozga. Postoji itav niz faktora vezanih za stil ivota koji ometaju funkcionisanje frontalnog renja. Upotreba nekih lekova oteuje frontalni reanj. Ti lekovi su navedeni u tabeli 16.
Tabela 16. Lekovi koji oteuju na frontalni reanj - Zabranjeni lekovi - Izvesni lekovi koji se uzimaju na recept Ostale legalne droge: - alkohol - kofein - nikotin
moe imati oslabljenu funkciju frontalnog renja iako to ne mora biti vidljivo spolja. Takvo oteenje navodi osobu da se uputa u rizine oblike ponaanja to moe dovesti do automobilske nesree, zaraenosti HIV virusom ili nekog drugog dogaaja koji menja ili okonava ovekov ivot. Ne moraju samo nezakonite droge naruiti funkciju frontalnog renja. Mnogi se oseaju prevarenima kada plate lekarski pregled, a izau iz ordinacije bez ijednog recepta za lek. Televizija, radio i oglasi u asopisima stalno nam govore kako treba da uzimamo lekove u slobodnoj prodaji i one na recept. Kofein i alkohol su u svim kulturama prihvaene droge. Upotrebu nikotina drutvo smatra neim loim i neprihvatljivim, ali se jo uvek smatra da je puenje stvar linog izbora i da nikotin nije jaka droga koja izaziva visok stepen zavisnosti i menja stanje uma to on u stvari jeste. Ipak, ovi agensi uzimaju svoj danak kada je re o funkciji frontalnog renja.
Pogledajmo kako svaka od tih droga utie na frontalni reanj. Poeemo sa ulinim drogama.
163
mozak fetusa u razvoju. Majka koja koristi marihuanu ostavlja svom detetu u nasledstvo doivotna oteenj mozga.96 Da bi va frontalni reanj optimalno funkcionisao, nemojte uopte koristiti nelegalne droge.
Pre nekoliko godina obavljeno je jedno prouavanje alkoholiara i ne-alkoholiara pomou NMR i PET skenera. Meu alkoholiarima, NMR je pokazao neverovatno velik gubitak sive mase frontalnog renja, gde su koncentrisane nervne elije mozga. To je u suprotnosti sa belom masom koja je smetena dublje u mozgu, a gde preovlauju nervna vlakna koja naputaju nervne elije. Ovaj gubitak sive materije ukazuje, zapravo, na gubitak modanih elija koje uestvuju u najvanijim funkcijama frontalnog renja. PET skeniranje je pokazalo odgovarajue promene u funkciji mozga. Kod alkoholiara je zabeleen snien metabolizam glukoze to ukazuje na smanjenu aktivnost frontalnog renja.97
Ove negativne posledice po frontalni reanj ne trpe samo osobe koje konzumiraju alkohol u veim koliinama. Istraivai su otkrili prilino oslabljenu sposobnost apstraktnog miljenja meu 1.300 mukaraca i ena koji su pili samo u drutvu. Ove osobe su konzumirale samo jedno alkoholno pie sedmino. Mukarci obuhvaeni ovom studijom su se dva puta sedmino nalazili u drutvu koje je pilo i tom prilikom konzumirali dva do tri alkoholna pia. ene su pile jo manje. One su, u proseku, pile svakog petog dana i konzumirale dva alkoholna pia. ak i pri tako slaboj upotrebi alkoholnih pia, pokazalo se da je njihovo mentalno funkcionisanje narueno. U stvari, kako se konzumiranje alkohola poveavalo, tako se njihova sposobnost apstraktnog razmiljanja (smetena u frontalnom renju) jo vie smanjivala.98 Akutne posledice konzumiranja alkohola ili intoksikacija nisu mogle biti odgovorne za ove promene poto su sve procene mentalne funkcije obavljene najmanje 24 asa nakon poslednjeg konzumiranja alkohola. Mnogi ljudi smatraju da se automobilske nesree najee deavaju osobama koje piju prvenstveno zbog negativnog uticaja alkohola na koordinaciju, rasuivanje i budnost koji se moe videti kod pijanaca i ostalih osoba kod kojih se po nekim spoljnim manifestacijama vidi da su koristili alkohol. Ipak, u mnogim sluajevima ovaj problem se, zapravo, moe odnositi na suptilnije nedostatke u rasuivanju koji se javljaju kod naizgled potpuno zdravih osoba koje piju samo u drutvu. Takvi vozai ne moraju uopte imati problema sa koordinacijom. Njihov govor se moe initi normalnim. Ipak, nekoliko trenutaka kasnije, oni mogu skrenuti sa puta ili se sudariti sa drugim vozilom. Zato? Naruena mo rasuivanja nije uspela da na odgovarajui nain upozori vozaa da mora da smanji brzinu kako bi uspeno savladao krivinu ili da se na vreme zaustavi kako bi spreio saobraaj-
164
IZLAZ IZ DEPRESIJE
nu nesreu. Osobe sa 0,05 - 0,09% alkohola u krvi, to je manje od zakonom dozvoljene granice u mnogim dravama, imaju najmanje devet puta vee anse da izazovu saobraajnu nesreu sa smrtnim ishodom nego osobe sa 0% alkohola u krvi.99 To se deava uglavnom zbog toga to alkohol oteuje frontalni reanj mnogo pre nego to oteuje ostale delove mozga poput centra za koordinaciju.
e nam sve ovo biti jasnije kada pogledamo jednu analogiju: vanost dobrih konica u automobilu. Vi ne ulazite u svoj auto da biste stali vi ulazite u njega da biste otili negde. Ipak, ne biste se ugodno oseali vozei auto koji ne moe da se zaustavi. Dobre konice su ono najvanije naroito u vozilu koje je napravljeno da se kree. Slino tome, hemijski glasnici poput adenozina, koji igraju vanu ulogu u koenju, veoma su znaajni za ravnoteu u mozgu. Psihijatri u svojoj strunoj literaturi izraavaju veliku zabrinutost zbog uloge koju kofein igra u remeenju ravnotee uma. Kofein se povezuje sa zabrinutou, neurozom usled zabrinutoti, psihozom (stanje u kojem osoba gubi dodir sa realnou) i izofrenijom, takozvanim poremeajem podvojene linosti.100 Drugi istraivai ovoj listi dodaju i delirijum izazvan kofeinom i anoreksiju nervozu (odbojnost prema hrani).101 Pri konzumiranju napitaka koji sadre kofein poveava se nivo jo jednog hemijskog glasnika, dopamina.102,103 Ova injenica je veoma zabrinjavajua. Izgleda da neka psihijatrijska oboljenja poput izofrenije nastaju delimino usled prevelike koncentracije dopamina. U stvari, standardna medikamentozna terapija za ove ozbiljne mentalne poremeaje ukljuuje upotrebu agenasa koji blokiraju dopamin.104 Shodno tome, uopte nas ne iznenauje to to kofein agens koji poveava nivo dopamina poveava rizik od odreenih mentalnih obolenja, iako se spolja moe initi da je potpuno bezopasan. Druge psihijatrijske bolesti koje u velikoj meri utiu na frontalni reanj mogu nastati usled poremeene ravnotee metabolizma u mozgu izazvane kofeinom. Ovo je naroito tano u sluaju depresije. Kao to smo ve videli, izgleda da su oslabljena funkcija frontalnog renja i smanjen dotok krvi karakteristini za depresiju.105,106 Istraivanja ukazuju na to da kofein moda igra veliku ulogu u svemu
165
tome. Istraivai ve godinama znaju da kofein moe u velikoj meri smanjiti dotok krvi u frontalni reanj.107,108 Potvreno je i zabeleeno da kofein smanjuje dotok krvi u mozak uopte za itavih 30%.109 Sasvim je logino da se na osnovu svih ovih dokaza o naruenom dotoku krvi u mozak namee pitanje: postoji li ikakva potvrena i dokazana veza izmeu upotrebe kofeina i depresije? Meunarodno priznat norveki istraivaki projekat poznat pod nazivom Tromso Heart Study daje nam delimian odgovor. Skandinavski istraivai su testirali 143.000 mukaraca i ena i otkrili ogromno poveanje broja sluajeva depresije meu enama koje su pile mnogo kafe (ali ne i meu mukarcima koji su konzumirali slinu koliinu kafe). Rezultati ovih istraivanja prikazani su u tabeli 18.110
Tabela 18. Korienje kafe i mentalni problemi
Procenat osoba koje se ale (ene) 16 14 12 10 8 6 4 2 0 Depresija Psihiki problemi Nesanica Korienje kafe (olja/dan)
Vie od 8 8 ili manje
ju rezultati dobijeni na osnovu Tromso Heart Study, mislim da je zakljuak jasan. Ako elite da izleite ili izbegnete depresiju, treba potpuno da izbacite kofein iz svoje ishrane.
Osim to se kofein povezuje sa depresijom, ene koje su pile velike koliine kafe imale su i veih potekoa da se izbore sa stresom. Razlog zato se ovakvi rezultati nisu pokazali i kod mukaraca nije sasvim jasan. To moe da pokazuje da su ene osetljivije na kofein ili da kofein koristi to to su ene sklonije depresiji. Veza izmeu naruenog dotoka krvi u frontalni reanj i depresije udruena sa sposobnou kofeina da umanji dotok krvi u mozak jednostavno se ne moe ignorisati. Kada se itavoj ovoj zagonetki doda-
166
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pokuavajui da se suprotstavi konkurenciji. Kada se kofein odstrani, ovaj povean broj receptora se ipak zadri jo neko kratko vreme. Ova aktivnost adenozina kojoj sada nita ne stoji na putu izaziva znatno irenje krvnih sudova. Kada su krvni sudovi koji vode do mozga proireni, povean dotok krvi do kojeg tom prilikom dolazi izaziva nagomilavanje kvi u mozgu. Mnogi glavobolju koja se javlja pri odvikavanju od kofeina pripisuju ovom mehanizmu. Zanimljivo je da pokuaj mozga da se izbori sa promenama u acetilholinu izazvanim dejstvom kofeina takoe moe da izazove sklonost ka glavoboljama koje se javljaju pri odvikavanju od kofeina. Lek koji brzo deluje u sluaju glavobolja koje se javljaju pri odvikavanju od kofeina je kafa, neko gazirano pie koje sadri kofein ili neke od mnogih pilula protiv glavobolje koje sadre kofein, a kupuju se bez recepta, kao to je Excedrin. Nita od ovoga nije tako dobro kao kada ovek istrpi taj proces odvikavanja. Mozak se obino za dva dana prilagodi normalnom unutranjem okruenju bez kofeina, glavobolje e nestati i mozak e biti na dobrom putu da ponovo uspostavi hemijsku ravnoteu. Naalost, nekoliko mojih pacijenata koji su prestali da unose kofein imalo je jaku glavobolju itave dve sedmice. U ovim sluajevima je moda ve postojala sklonost ka glavobolji koja je sada bila pokrenuta odvikavanjem od kofeina. Praktino, poremeaj hemije mozga izazvan dejstvom kofeina priprema teren i za neke druge probleme osim onih nasatlih pri odvikavanju od kofeina i za oigledne psihijatrijske bolesti koje smo ve spomenuli. Osobe koje redovno piju kafu mogu imati smanjene fizike i mentalne sposobnosti ak i ako ne pokazuju nikakve psihijatrijske simptome i nisu poeli da se odvikavaju od kofeina. Prema istraivanjima, ova droga zaista pomae ljudima da obave bre neke jednostavne zadatke, ali ometa obavljanje sloenijih zadataka, usporavajui vreme reakcije i fine motorne koordinacije.113
Smanjena proizvodnja acetilholina izazvana redovnim unoenjem kofeina takoe igra ulogu u svemu ovome.114 Istraivai stalno dolaze do zakljuka da je smanjena koncentracija acetilholina u mozgu povezana sa naruenim mentalnim funkcionisanjem.115,116 Osim toga, uprkos uobiajenom shvatanju, autori opirnog medicinskog istraivanja o kofeinu nisu pronali nijedan dokaz da ova droga doprinosi poboljanju intelektualnih sposobnosti.117 Kratak pregled nekih od naina na koje kofein utie na mozak nalazi se u tabeli 19.
Tabela 19. Kofein oteuje mozak na sedam naina - Izaziva zavisnost. - Moe da izazove reakcije svojstvene odvikavanju od droga. - Moe da izazove ili pogora psihijatrijske bolesti. - Umanjuje fizike i mentalne sposobnosti. - Remeti san. - Moe da povea rizik od drugih bolesti koje sa svoje strane vre uticaj na frontalni reanj putem fizikog ili mentalnog stresa. - Moe da izazove posledice koje utiu na duhovnu i drutvenu dimenziju ovekove linosti.
Uopte nas ne iznenauje to to kofein remeti san. Osoba koja unese kofein ak i est sati pre spavanja tee e zaspati, nee spavati koliko treba, a i kvalitet njenog sna bie pogoran.118 Kofein skrauje one najdublje faze sna kada se ovekvo telo i um najvie odmaraju i obnavljaju. Ono to vie iznenauje je to to prevelike koliine kofeina mogu izazvati ozbiljne probleme u mozgu, ukljuujui i epileptine napade.119 Postoje ak i opisi smrtnih sluajeva meu ljudima izazvanih kofeinom.120 Toliko o tetnom dejstvu kofeina. Sada emo se pozabaviti dejstvom jo jedne esto upotrebljavane droge, nikotina.
167
ova tetna droga deluje stimulativno na nervni sistem i treba je izbegavati. Puenje umanjuje kvalitet sna, ometa normalno obavljanje zadataka, pa ak naruava i ovekovu sposobnost da kontrolie stres. Puai su manje sposobni da obavljaju sloene mentalne zadatke nego nepuai.121 To je zaista ironino, budui da mnogi puai smatraju da puenje zapravo poboljava mentalnu funkciju. Stvar je u tome to, kada oni prestanu da pue, ovi problemi postanu jo gori pre nego to se stanje na kraju pobolja. Dakle, neki puai, ubrzo nakon to ostave cigarete, stiu pogrean utisak da im je puenje pomagalo na mentalnom planu pa se vraaju ovoj svojoj navici nakon samo nekoliko dana uzdravanja. Osim to izaziva kratkotrajne tetne posledice po mentalno zdravlje, puenje oteuje funkciju mozga i na due staze. U poreenju sa nepuaima, puai kod sebe samih u velikoj meri poveavaju rizik od modanih udara koji oteuju mozak.122 Prvi izvetaji koji su ukazivali na to da puenje moe da smanji rizik od Alchajmerove bolesti nisu izdrali detaljnije ispitivanje.123,124 Ukratko reeno, nikotin je glavni uzronik prestanka mentalne funkcije (modanog udara) i nema nikakvo dugotrajno blagotvorno dejstvo na zdravlje mozga. Viestruka teta koju nikotin nanosi frontalnom renju prikazana je u tabeli 20. Vano je istai i uticaj nikotina u prenatalnom periodu. Kada trudnica pui, niTabela 20. Nikotin tetno utie na frontalni reanj
kotin oteuje funkciju mozga njenog jo neroenog deteta, moda i za itav ivot. Istraivanja pokazuju da deca puaa imaju mentalne nedostatke koji se jedino mogu objasniti dejstvom nikotina. Jedna studija je uporedila mentalnu funkciju trogodinje dece ije su majke puile sve vreme tokom trudnoe sa mentalnom funkcijom dece onih majki koje su prestale da pue u trudnoi. Rezultati testova bili su mnogo bolji kod one dece ije su majke ostavile puenje tokom trudnoe.125
Puenje: - Umanjuje kvalitet sna - Smanjuje sposobnost obavljanja sloenih mentalnih zadataka - Umanjuje sposobnost kontrolisanja stresa - Poveava rizik od modanih udara koji oteuju mozak - Oteuje funkciju mozga kod jo neroenih beba - Povezano je sa depresijom
168
IZLAZ IZ DEPRESIJE
dominaciju desnog frontalnog renja izazvanu dejstvom nikotina a to su promene koje mogu da da stvore predispoziciju za nastanak depresije. Ipak, neki drugi istraivai tvrde da puenje verovatno ne poveava rizik od depresije. Oni tvrde da se depresija javlja uporedo sa upotrebom nikotina zato to osobe sklone depresiji uglavnom pokuavaju da se izlee pomou nikotina. Nikotin moe da povea nivo hemijskih supstanci u mozgu koje podiu raspoloenje.133 Iako diskusija o ovoj temi moe da ide as u jednom as u drugom pravcu, neke injenice su nepobitne. Prvo, istraivai se slau da postoji veza izmeu puenja i depresije. Drugo, nijedan lekar ne preporuuje nikotin kao prihvatljivo sredstvo u leenju depresije. Dakle, i sa stanovita depresije i ostalih tetnih uticaja nikotina na mozak, najbolje je potpuno izbaciti ovu hemijsku supstancu koja izaziva zavisnost.
laran metod reavanja mnogih problema vezanih za mnoge stvari, od uobiajenih loih navika do emocionalnih trauma iz detinjstva. Taj metod je hipnoza. Uprkos bezopasnim prizorima koje viate u cirkusima, na televiziji, u kominim scenama i programima za odvikavanje od puenja, hipnoza izaziva ozbiljne tetne posledice. Jedna od tetnih posledica ovog popularnog metoda leenja je oteenje frontalnog renja. Veza izmeu hipnoze i frontalnog renja ne predstavlja nikakvo iznenaenje za one koji shvataju ovu tehniku. Hipnoza namerno zaobilazi frontalni reanj dok pomae osobi da zapadne u stanje nalik na trans. Dr Freda Moris (Morris), bivi profesor medicinske psihologije na UCLA, napisala je nekoliko knjiga o hipnozi. Prema njenim reima, hipnoza predstavlja stanje kada se osoba usredsredi na samo jednu stvar kao kada ptica posmatra zmiju.134 Dok je pod hipnozom, osoba nije svesna niega to se u njenom okruenju deava. Kako hipnotizer dovodi osobu u ovakvo stanje? Tipini hipnotizer e prvo pomoi svom pacijentu da ostane smiren osloboen svih ometajuih faktora iz njegove okoline. Nakon toga, hipnotizer e mu pomoi da se usredsredi na jednu odreenu stvar. Na primer, kada osoba usmeri svoj pogled na trepue svetlo, ona se usredsreuje na jedno mesto i tako zapada u hipnotiko stanje. Kada je u hipnotikom stanju, ona se povinuje svim zahtevima hipnotizera i radi sve to ovaj predloi. Kada se modani talasi mere EEG-om tokom ovog procesa, vidimo da kod hipnotisane osobe prestaje aktivnost beta talasa. Aktivnost beta talasa oznaava logino razmiljanje i ukljuuje dinaminu aktivnost frontalnog renja. U stanju hipnoze imamo obrnutu situaciju aktivni su alfa talasi,135 a to je stanje kada osoba nije sposobna da kritiki analizira informacije koje prima.136 Alfa talasi su nie frekvencije od beta talasa. U ovom stanju, osoba e
169
registrovati informacije i sugestije, ali ih nee protumaiti niti e one proi kroz filter frontalnog renja.
Hipnotisana osoba:
- Ne moe da razmilja (slabi beta modani talasi) - Nema aktivan frontalni reanj (tj. on se potpuno zaobilazi) - Nema sposobnost rasuivanja - Sklona je depresiji - Stavlja svoj um pod kontrolu hipnotizera
Postoji dobar razlog zato je ljudima dat velik frontalni reanj. Ugroziti ovaj kontrolni centar mozga, ak i privremeno, veoma je opasno. to je jo gore, hipnoza ne menja samo funkciju frontalnog renja. Ovaj zakljuak nas dovodi do saznanja koja e otkriti najmraniju stranu hipnoze kada je u pitanju depresija.
sklonost ka depresiji. Shodno tome, ini se da hipnoza pogorava depresiju koja ve postoji ili priprema teren za neku buduu depresiju tako to smanjuje ukupnu aktivnost frontalnog renja ili time to remeti ravnoteu izmeu desnog i levog frontalnog renja. Hipnoza moe da povea rizik od depresije tako to menja hemiju mozga ak i kada osoba vie nije pod hipnozom. Da biste potpuno shvatili kolika je mo hipnoze, moram vas podsetiti da je u stanju depresije poremeena ravnotea i ostalih delova mozga. Jedan od tih delova se nalazi odmah do frontalnog renja i naziva se parijetalni reanj. Interesantno je da su istraivanja pokazala da depresija izaziva disbalans parijetalne funkcije izmeu desne i leve strane. Kao i u sluaju frontalnog renja, kod depresivnih osoba je desna strana parijetalnog renja aktivnija od leve. Izuzetno je vano rei i to da je kod osoba koje je lako hipnotisati pojaana aktivnost desne strane parijetalnog renja.140 Ono na ta elimo da ukaemo je da osobe koje je lake hipnotisati mogu biti izloene veem riziku od depresije. Novi dokazi o toj povezanosti pronaeni su 1998. godine kada su istraivai iz Rima otkrili da su osobe koje je veoma lako hipnotisati same izjavile da imaju snanija emocionalna iskustva od onih osoba koje nije ba tako lako hipnotisati, naroito u smislu negativnih emocija.141 Prema reima istraivaa, pokazalo se i to da su osobe koje je lako hipnotisati kod sebe samih lake izazivale emocije tuge nego emocije sree. Kada su u pitanju emocije tuge, kod tih osoba su se kako se i oekivalo aktivirale strukture desne strane mozga. Ovo ukazuje na to da su osobe koje je izuzetno lako hipnotisati izloene veem riziku od depresije. Hipnoza ne samo to negativno utie na funkciju frontalnog renja, ve moe i trajno promeniti modane procese tako da se osobi lako javljaju depresivne misli.
170
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Uprkos ovim realnim razlozima za zabrinutost, hipnoza je prilino popularna. Ono to mnogi ljudi ne znaju je to da postoje razliiti oblici hipnoze. Hipnoza se prilino direktno primenjuje u medicini. Medicinska literatura je puna primera primene hipnoze u psihijatrijskim problemima i/ili problemima u ponaanju, od traumatinih dogaaja iz detinjstva do trenutnih problema sa prekomernim unoenjem hrane ili puenjem. Hipnoza se pojavljuje i u mnogo suptilnijim oblicima. Istonjaka meditacija, ili joga, preporuuje se u kontroli stresa. Dr Freda Moris (Morris) istie da u mnogim sluajevima ovek, zapravo, samog sebe hipnotie.142 Iz tog razloga, ovakva hipnoza moe biti veoma opasna. Paralele izmeu istonjake meditacije i hipnoze, i razlike izmeu istonjake i religijskog razmiljanja mogu se nai u 8. poglavlju koje nosi naslov Stres bez potresa.
Ljudi gledaju programe raznih TV stanica, kablovsku televiziju, satelitski program, video i DVD. Programi su veoma raznovrsni filmovi, dokumentarne emisije, situacione komedije, sport, muzika, obrazovanje, priroda, vesti i tako u beskonano. Da li ono to gledate utie na va um i karakter? Svakako da utie. Ono to nas najvie zabrinjava, i kada je u pitanju depresija i kada je re o frontalnom renju, jeste prava eksplozija seksualnog sadraja i nasilja na malim ekranima.
Kuni hipnotizer
U vaem domu se moda nalazi neki predmet kojem vi nesmotreno dozvoljavate da vas dovede u neku vrstu hipnotikog transa. Ako se ne razlikujete od jednog prosenog Amerikanca, u nekoliko prostorija u vaem stanu nalazi se jedan predmet za koji su prikovane vae oi. On treperi svakih nekoliko sekundi i moe dovesti oveka u trans nalik na hipnozu. To je jedan od najpopularnijih aparata naeg vremena televizor. U preko 96% domova u Americi postoji najmanje jedan televizor.143 Deri Mender (Jerry Mander) je otkrio da je, iako ovek moe biti hipnotisan na mnogo razliitih naina, veliki broj strunjaka na takav nain opisalo hipnozu da se televizija delimino uklapa u taj opis. Klasino okruenje tokom gledanja televizije slino je okruenju koje je potrebno za postizanje hipnotikog transa zamraena soba, trepue svetlo (televizor) kao neto na ta ete da se usredsredite i odsustvo ometajuih faktora iz spoljanje sredine.144
171
biste eleli da stimuliete ako elite da izleite ili spreite depresiju, zato to se depresija odlikuje relativno veom aktivnou u desnom frontalnom renju u odnosu na levi. Trostruka veza izmeu gledanja televizije, drutveno neprihvatljivog seksualnog uzbuenja i depresije prikazana je u tabeli 22.
Tabela 22. TV, seks i depresija - Deca koja gledaju televiziju ranije ponu da stupaju u seksualne odnose. - to se TV vie gleda, to je nia starosna granica za prvi seksualni odnos. - Mladi kau da ih TV podstie na seksualnu aktivnost u ranom periodu ivota. - Seksualno uzbuenje stimulie desni frontalni reanj. - Stimulisani desni frontalni reanj karakteristian je za depresiju.
Ne elim da odem u krajnost istiui vezu izmeu seksualnog uzbuenja i depresije. Ja se ne zalaem za to da se mu i ena razdvoje na neko vreme dok se jedno od njih lei od depresije. Smatram da bi u takvim sluajevima drutvena i emocionalna tenzija u odnosu izmeu suprunika verovatno bila pogubnija po emocionalni oporavak od seksualnog uzbuenja koji je ogranien samo na brani odnos. Ja sam zaista ozbiljno zabrinut zbog nemarnosti koju pokazuje veina graana kada je u pitanju iznoenje seksualnog materijala. Nisam zabrinut samo zbog obnaenosti. Izgleda da je mnogo toga to se smatra prihvatljivim odevanjem i prihvatljivim ponaanjem u udarnim emisijama (i na reklamama) sraunato da izazove seksualno uzbuenje kod gledalaca. Istraivanja jasno pokazuju u emu je osnovni problem to je seksualno uzbuenje. Svaka osoba moe za sebe da odredi kada je mera prevrena. Ja pretpostavljam da se, ako je veina mojih pacijenata iskrena, ta mera prevri vie puta tokom jednog uobiajenog veernjeg gledanja televizije. Nedavno obavljena istraivanja sa UCLA pokazala su da mlade ene koje su
u detinjstvu doivele jednu ili vie teih nesrea imaju vee anse da zapadnu u depresiju kada su izloene stresorima. Nesree u detinjstvu obuhvatale su nasilje u porodici, psihike probleme kod roditelja ili alkoholizam.149 To nije jedina studija na tu temu. Postoji sve vie istraivanja koja povezuju stresna iskustva iz ranog perioda ivota sa poveanim rizikom od depresije.150 Meutim, neka druga istraivanja ukazuju na to da da stresovi u detinjstvu mogu da se jave gledajui stresne dogadjaje na televiziji. Godine 1994., u asopisu British Medical Journal predstavljen je itav niz sluajeva. U prvom lanku i dva pisma na istu temu opisano je sedmoro razliite dece koja su doivela veliku psiholoku traumu nakon to su odgledala samo jednu uznemiravajuu televizijsku emisiju pod neobinim nazivom uvar duhova (Ghostwatch).151,152,153 Ovaj 90-minutni pseudodokumentarac bio je uraen kao pozorini komad koji je prikazivao jednu porodicu koju su muili i proganjali duhovi. Na kraju emisije gledalac stie utisak da se nalazi u slinoj opasnosti. Kod ovo sedmoro dece opisane u asopisu British Medical Journal kasnije se javio itav niz psiholokih problema koji su ozbiljno poremetili njihov ivot i ivot njihovih porodica. Ti problemi su navedeni u tabeli 23. Meu opisanim simptomima i znacima bili su depresivno raspoloenje, none more, strah od mraka i od toga da spavaju sami, tekoe u koncentraciji, narueno pamenje, uporne misli i slike o traumatinom dogaaju [TV emisija] kojih ne moete da se oslobodite, poveana zabrinutost, napadi panike i razdraljivost. Ne bi me iznenadilo kada bi neka od ovih mladih osoba kasnije zapala u teku depresiju nakon ovog stresnog dogaaja. Jo uvek nemamo vrste dokaze o povezanosti gledanja nasilja na televiziji i depresije. Mnogo je posrednih inilaca koji na to ukazuju, ali tek treba obaviti jedno konkretno istraivanje da bismo dobili na
172
Tabela 23. Samo jedna TV emisija moe da nanese deci veliku tetu - uvari duhova je bila zastraujua TV pria u kojoj je bilo mnogo nasilja. - Ta emisija je u velikoj meri negativno uticala na sedmoro dece koja su je gledala. - ivot te dece i njihovih porodica bio je ozbiljno poremeen. - Njihova deca su imala: - depresivno raspoloenje - none more - strah od mraka - strah od toga da spavaju sama - tekoe u koncentraciji - narueno pamenje - poveanu zabrinutost - napade panike - razdraljivost
IZLAZ IZ DEPRESIJE
kraju jednu celovitu sliku. Postojei dokazi o vezi izmeu ivotnih stresova i depresije i injenica da gledanje nasilja na televiziji moe biti veliki izvor stresa svakako ukazuje na to da postoji veza izmeu nasilja na televiziji i depresije.
nosti sa nainom na koji mi obino posmatramo svet oko sebe. Mi vidimo stvarne ivotne scene iz jedne prespektive (gde smo prisutni u vreme nekog dogaaja). Moemo promeniti perspektivu samo tako to emo, ako to elimo, promeniti mesto, a tada je transport ograniavajui faktor. Dr Moris navodi da brza promena kadrova u televiziji doprinosi stvaranju hipnotikog efekta.154 Dr Tomas Malholand (Mulholland) je posmatrao deje EEG (modane talase) dok su ona gledala svoje omiljene televizijske emisije. Istraivai su pretpostavili da e deca, budui da su to njihove omiljene emisije, biti mentalno ukljuena u ono to gledaju i da e alfa i beta modani talasi biti konstantno naizmenino aktivni. Umesto toga, samo dvetri minute nakon poetka tog dejeg programa oslabila je aktivnost beta talasa i gotovo tokom cele emisije aktivni su bili samo alfa modani talasi. To znai da deca tokom gledanja emisije nisu reagovala, nisu se orijentisala, niti su bila usredsreena, ve samo preneta u neki drugi prostor.155 Danas ima veoma malo (manje od 1%) pravih obrazovnih televizijskih emisija. Samo jedan minut gledanja bilo kog televizijskog programa dovoljan vam je da biste uvideli da li e taj program ometati ili pojaati aktivnost frontalnog renja. Pravo obrazovanje nee samo preneti informacije, ve e i pojaati aktivnost naroito prednje-srednjeg i levog prefrontalnog korteksa frontalnog renja. Ako scena tj. kadar ostane isti 30 sekundi ili jedan minut, moete biti sigurni da je taj program edukativnog karaktera. Veina C-Span programa i neke emisije na kanalu Discovery predstavljaju primere informativnih programa koji se prenose putem sporih promena kadrova, a moda se scene uopte ni ne menjaju. To omoguava gledaocu da upotrebi sve svoje analitike sposobnosti dok prima informacije. Dodatna prednost ovakvih programa je u tome to tokom primanja ovakvih informacija gledalac uglavnom ne mora dugo da
173
posmatra neki predmet ili scenu to je karakteristino za hipnozu. Poto nema brze promene kadra, ovek ne mora neprirodno da zuri u televizor, ve moe da skine pogled sa njega i posmatra neto drugo u sobi jo uvek primajui i analizirajui informacije. Dr Herbert Krugman, istraiva modanih talasa, javno je izjavio: Televizija je medijum komunikacije koji gledaocu lako prenosi ogromne koliine informacija o kojima ovek ne razmilja tokom samog gledanja programa.156 Dr Erik Peper, jo jedan uticajan istraiva modanih talasa i pisac, jednom prilikom je rekao: Uas televizije je u tome to informacije ulaze, ali mi ne reagujemo na njih. One odlaze pravo u nau memoriju i mi, moda, kasnije reagujemo na njih, ali ne znamo na ta tano reagujemo. Kada gledate televiziju, vi se vebate da ne reagujete, tako da kasnije radite stvari ne znajui ni zato niti odakle vam je dolo da to uradite.157 Pod uticajem televizije, frontalni reanj ne moe da funkcionie punim kapacitetom. Mozak belei informacije: i vid i pamenje i emocije dobro funkcioniu. Uprkos tome, mozak vie nije u stanju da kritiki analizira primljene informacije. Pred gledaocem se mogu reati uasne scene, ali se on uglavnom ili smeje ili je ravnoduan. Kada bi se neto takvo dogodilo u stvarnom ivotu, ovek bi, normalno, bio uasnut. ak se i ovo menja kada ljudi, gledanjem takvih prizora na televiziji, postanu manje osetljivi. Uprkos tome kako neko reaguje bez obzira da li se smeje, ravnoduno zuri u ekran, sklanja pogled sa gaenjem ili na stotine drugih naina prizori se neizbrisivo utiskuju u um. Kada vidite reprizu, vi odmah znate da ste to ve videli. Vi je se seate, iako poslednji put kada ste je gledali va frontalni reanj nije bio nimalo aktivniji nego sada. Alvin Tofler (Toffler), pisac najprodavanije knjige 70-tih Budui ok (Future Shock), dao je izuzetno lucidan opis posledica vetake stimulacije. Njegove
rei mi se jo uvek ine kao prikladan opis suptilnog uticaja televizije. Njegova izjava je zapisana u tabeli 24.158
Tabela 24. Posledice konstantne stimulacije ula
Pre vie od deset godina bilo je vie od 3000 objavljenih naunih studija o uticaju televizije na ovekov um.159 Ova meusobna veza je i dalje predmet istraivanja. Napisano je vie od 500 knjiga na tu temu. Iako je to jedna od najbolje obraenih tema u naoj kulturi, veina ljudi ipak nije svesna koliko su ozbiljne posledice gledanja televizije. Vesti na televiziji esto daju publicitet naunim studijama vezanim za stil ivota, ali se malo govori o studijama koje obrauju uticaj televizije na um. Ne moemo oekivati da e televizijska industrija otkriti istinu o sebi, ali ne moramo da ostanemo neobaveteni. Reference koje su ve citirane pruaju nam itav niz izvora u kojima se govori o televiziji. Veina biblioteka poseduje knjige koje objanjavaju kako televizija utie na um, a univerzitetske biblioteke su obino povezane sa izvorima naunih podataka koji vas mogu povezati sa stotinama lanaka napisanih na ovu temu. Zahvaljujui internetu, veina ljudi moe sama da istrauje sedei u svojim domovima. Na primer, u decembru 2000. godine, Lycos istraivanje je, upotrebljavajui izraze televizija i mentalno zdravlje, dalo vie od 10.000 pogodaka. est decenija nakon to je Dejvid Sarnof (David Sarnoff), predsednik RCA, pokazao prvi televizor na Svetskom vaaru 1939. godine, vreme je da se
174
IZLAZ IZ DEPRESIJE
televizije, na ameriki sistem vrednosti najvie su uticale tri stvari porodica, crkva i kola. Ako koliina vremena koje provedemo u nekoj aktivnosti odgovara njenoj sposobnosti da oblikuje na sistem vrednosti, onda je 50-tih godina 20. veka televizija istisnula crkvu. 60-tih godina, televizija je istisnula kolu. Kada zavri srednju kolu, prosean Amerikanac je proveo vie vremena pred televizorom nego u uionici.160,161 Sve u svemu, deca u SAD provode oko 20% vremena tokom dana gledajui televiziju.162 Ako se bilo ko jo uvek dvoumi oko toga da li treba manje gledati televiziju ili ne, pogledajte listu 17 tetnih efekata televizije u Dodatku 6.
Koliko mnogo i esto jedan prosean Amerikanac gleda televiziju? Ako posmatramo samo sa aspekta vremena, na gledanje televizije se esto potroi nekoliko sati slobodnog vremena u toku dana. Pre
175
nanika i njihovom veom depresijom i usamljenou.164 U ostale tetne posledice korienja interneta spadaju razoreni brakovi, drutvena izolacija, nesloga u porodici, neuspeh u koli odnosno na studijama, gubitak posla i sudski sporovi i sve to zbog ovisnosti koju izaziva korienje interneta.165
siji one poboljavaju funkciju levog frontalnog renja u odnosu na desni. Istraivai Petrucelo i Landers (Petruzzelo i Landers) sa univerziteta u Ilinoisu (University of Illinois) otkrili su da tranje na pokretnoj traci trenutno deluje podstiui aktivnost levog frontalnog renja u odnosu na desni.168 U isto vreme, oni su pokazali da su osobe koje su vebale bile manje zabrinute. Oni su izjavili da bi pojaana stimulacija levog frontalnog renja koja je pozitivno delovala u sluaju depresije mogla biti odgovorna i za smanjenje zabrinutosti.
176
IZLAZ IZ DEPRESIJE
kolege sa univerziteta u Majamiju (University of Miami) otkrili su da 15-minutna masaa dva puta sedmino u periodu od pet sedmica ne samo to umanjuje zabrinutost, ve sniava i nivo kortizola, tetnog hormona stresa.170 Fildova grupa je dokazala da ovaj kratak tretman masae blagotvorno utie na funkcionisanje mozga i na neke druge naine, ukljuujui tu poveanu budnost i veu brzinu i tanost u matematikim proraunima. Viestruko pozitivno dejstvo masae ukratko je opisano u tabeli 26.
Tabela 26. Blagotvorno dejstvo masae - Smanjuje broj simptoma zabrinutosti - Poveava budnost - Sniava nivo kortizola - Dovodi u ravnoteu aktivnost desnog frontalnog renja sa levim - Pomae u leenju depresije
potrebna mu je krv sa stabilnim i odgovarajuim nivoom glukoze. Pre mnogo godina, kada su naunici tek otkrili da su ugljeni hidrati najbolje pogonsko gorivo za mozak, neki ljudi su poeli da nazivaju slatkie hranom za mozak. Na kraju smo saznali da ako govorimo o optimalnom funkcionisanju rafinisani eer uopte ne hrani mozak. Dolo se do upravo obrnutog zakljuka, kao to je prikazano u tabeli 27.
Tabela 27. eer i frontalni reanj Pokazalo se da velike koliine eera u ishrani oteuju funkcije frontalnog renja kod dece kolskog uzrasta.
Reenica navedena u ovoj tabeli govori da smanjena kolina rafinisanog eera u ishrani jaa aktivnost frontalnog renja. Istraivanja su potvrdila istinitost ove tvrdnje. ini se da se unoenje velikih koliina eera naroito negativno odraava na proces razmiljanja i intelektualne funkcije kod dece. ak i ona deca koja ue i dobro se pripreme za test mogu dobiti manje ocene ako izaberu lou hranu za mozak. Jedna studija koja je obuhvatila vie od 40 petogodinjih deaka bila je naroito znaajna.173 Deaci koji su unosili hranu sa manje eera bili su due paljivi i koncentrisani na asu i davali su tanije odgovore od svojih vrnjaka koji su unosili vie eera. Ova razlika se nije mogla objasniti koeficijentom inteligencije (IQ) ili drutvenim ili obrazovnim statusom roditelja. Deaci u ijoj ishrani nije bilo zastupljeno mnogo eera na testu su dobili itavu ocenu vie. Ova provokativna studija govori da kvalitetnija ishrana moe od vrlo dobrog uenika da napravi odlikaa.
177
Na organizam je stvoren da se hrani namirnicama poput voa i itarica u prirodnom, nerafinisanom obliku. Ove namirnice potpomau odravanje nivoa eera u krvi na prilino konstantnom nivou. Meutim, kada namirnice bogate rafinisanim eerom uu u sistem za varenje, nivo eera u krvi se drastino poveava i organizam reaguje kao da je upravo bio izloen ogromnoj koliini prirodne hrane. Pankreas reaguje tako to proizvodi veliku koliinu insulina. Meutim, rapidno poveanje nivoa eera u krvi navodi na pogrean zakljuak. Za razliku od prirodnih biljnih namirnica, namirnice bogate rafinisanim eerom se brzo apsorbuju i nivo eera u krvi koji je rapidno porastao ubrzo prestaje da se poveava. Kada je insulin jo uvek prisutan, a ne pristie novi eer iz digestivnog trakta, nivo eera u krvi pada. Nije nita neobino da koncentracija eera u krvi padne mnogo nie ispod nivoa na kojem je bila pre nego to je hrana sa visokim sadrajem rafinisanog eera uneta u organizam. Kada nivo eera u krvi dovoljno padne, neadekvatne zalihe pogonskog goriva negativno utiu na funkcije frontalnog renja. Da bi stvar bila jo gora, najea reakcija na hipoglikemiju (nizak nivo eera u krvi) je unoenje novih koliina slatkia. Iako e to ponovo poveati nivo eera u krvi, istraivanja pokazuju da je, kada se nivo eera u krvi vrati u normalu, mozgu potrebno jo 45 do 75 minuta da ponovo pone normalno da funkcionie.174,175
U knjizi Zakoni zdravlja i izleenja upuujem na jednu klasinu studiju koja prilino podrava prethodno izneto objanjenje. Dr Herbert i kolege su ispitale efekat unoenja jabuka u tri oblika cele, sos od jabuke i sok.176 Iako je broj kalorija bio jednak u sva tri oblika, cele jabuke su najvie doprinosile odravanju konstantnog nivoa eera u krvi. U roku od 60 minuta, sok od jabuke je doveo do pada nivoa eera u krvi. Nakon unoenja celih jabuka, nivo eera u krvi je bio skoro isti kao i pre toga. Promene u nivou eera u krvi nakon unoenja sosa od jabuka nalaze se negde na sredini, izmeu promena nastalih nakon unoenja celih jabuka i onih nakon unoenja soka. Jedan od kljunih faktora u svemu ovome je ogromna koliina biljnih vlakana u sveim namirnicama kao to su neobraene jabuke. Biljna vlakna, naroito ona rastvorljiva poput pektina i gume, usporavaju izlazak hrane iz eluca177 i apsorpciju prostih eera od strane tankog creva.178 Neka od najozbiljnijih istraivanja o ishrani, frontalnom renju i depresiji ukazuju na jo neke popularne namirnice u Americi koje su bogate mastima i proteinima. Dijete u kojima se naglaavaju takve namirnice bogate mastima i proteinima uglavnom su veoma popularne. Veina italaca je najverovatnije ula za reime ishrane kao to su Etkinsonova (Atkins) dijeta, Zounova (Zone) dijeta ili neke druge reime u kojima se izbegava unoenje ugljenih hidrata. Kada dovoljan broj ljudi iskusi negativne posledice takvih dijeta, one neminovno izgube popularnost. Onda doe nova generacija i ponovo prigrli te iste reime ishrane (koji, sluajno, u poetku esto dovedu do gubitka telesne teine).
178
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Unoenje velikih koliina ugljenih hidrata poveava nivo serotonina i smanjuje koncentraciju kortizola
Problem dijeta koje predviaju unoenje malih koliina ugljenih hidrata je u tome to ometaju pravilno funkcionisanje frontalnog renja. Danas je dobro poznato da se nivo serotonina, koji popravlja raspoloenje, poveava u mozgu, izmeu ostalog, tako to se povea unoenje ugljenih hidrata.179,180,181 Mnogi pacijenti znaju da se emocionalno stanje popravlja unoenjem ugljenih hidrata.182 Kada je ishrana siromana proteinima, obilne koliine ugljenih hidrata poveavaju u mozgu nivo triptofana, izuzetno znaajne aminokiseline koju mozak koristi da bi proizveo serotonin. Kratkotrajna smanjenja nivoa triptofana mogu zapravo dovesti do ponovnog obolevanja od depresije. U stvari, pokazalo se da je pri niskom nivou triptofana u krvi oslabljena funkcija najznaajnijeg dela frontalnog renja (orbitofrontalni korteks) koji se povezuje sa depresijom.183 Ironija je u tome to, u krajnjoj instanci, ishrana siromana ugljenim hidratima moe ne samo da predisponira depresiju, ve i poveanje telesne teine. Do prvih saznanja na ovu temu dolo se zahvaljujui fascinantnim studijama koje je vodio Dr C. R. Markus u Holandiji.184,185 Ovi evropski istraivai su pokazali da se stanje osoba kod kojih se simptomi depresije pogoravaju usled stresa u velikoj meri popravi ako im se daje hrana siromana proteinima, a bogata ugljenim hidratima. Njihovo istraivanje potvruje injenicu da su osobe koje su sklone stresu izloene veem riziku od nedostatka serotonina u mozgu i da ugljeni hidrati mogu spreiti nedostatak serotonina tokom stresnih situacija. Zanimljivo je i to to su otkrili da ishrana bogata ugljenim hidratima ne samo to zaustavlja dublje zapadanje u depresiju usled stresa, ve spreava i poveanje nivoa kortizola. Nasuprot tome, te iste osobe su bile depresivnije i imale mnogo vei nivo kortizola kada su unosile
velike koliine proteina, a male koliine ugljenih hidrata pre nego to su bile izloene stresu. Do ostalih saznanja o povezanosti ishrane bogate mastima i proteinima sa dugotrajnim rizikom od poveanja telesne teine doli su istraivai sa Univerziteta u Kaliforniji (University of California) u San Francisku. Dr Epel i kolege izjavili su da postoji veza izmeu poveanja nivoa kortizola usled stresa i poveanog unoenja hrane.186 Dolazimo do zakljuka da izbegavanje ugljenih hidrata moe biti tetno naroito za one osobe koje unose prekomerne koliine hrane kada su pod stresom. Kada ne unose dovoljno ugljenih hidrata, takve osobe su izloene ne samo veem riziku od depresije, ve i od poveanog nivoa kortizola vezanog za prekomerno unoenje hrane. Viestruko blagotvorno dejstvo ishrane bogate ugljenim hidratima, a siromane proteinima prikazano je u tabeli 29.
Tabela 29. Blagotvorno dejstvo ishrane bogate ugljenim hidratima, a siromane proteinima
Unoenje velikih koliina ugljenih hidrata: - Smanjuje nivo kortizola - Stimulie mentalnu efikasnost - Smanjuje sklonost ka prejedanju i poveanju telesne teine - Poveava nivo triptofana u mozgu
(visok nivo triptofana je neophodan da bi mozak proizvodio serotonin.)
Pouka koju sam ja izvukao iz ovog istraivanja je da odrasli, ba kao i deca kolskog uzrasta, moraju da unose namirnice bogate ugljenim hidratima ako ele da, u mentalnom smislu, funkcioniu najbolje to mogu i smanje rizik od depresije i kontraproduktivnih reakcija povezanih sa stresom. Sada kada smo ustanovili blagotvorno dejstvo ishrane bogate ugljenim hidratima, a siromane proteinima u borbi protiv depresije i optem poboljanju funkcionisanja naeg mozga, postavlja se pitanje:
179
Koje namirnice bi trebalo da unosimo da bismo osetili to blagotvorno dejstvo? Koje promene treba da unesemo u nain ishrane? Odgovor na ovo pitanje je veoma jednostavan: Obilne koliine voa, povra i itarica, i sve to u nerafinisanom obliku, predstavljaju najbolju hranu za frontalni reanj. Sve ove namirnice sadre uravnoteenu koliinu ugljenih hidrata i pune su hranljivih materija (ukljuujui vlakna) i eera u njihovom prirodnom obliku.
menskom periodu. Meutim, ako istrajete u tim promenama, vremenom ete osetiti njihovo blagotvorno dejstvo. Poruka glasi: bez obzira koliko vam moe biti teko u kratkom vremenskom periodu, usvojte nove ivotne navike i istrajte u njima.188
180
IZLAZ IZ DEPRESIJE
neumerenost) moe da oteti ceo mozak, pa time i frontalni reanj. Kada govorimo o tome kako pravilno negovan frontalni reanj utie na puniji i bogatiji ivot, moemo biti ohrabreni. Ne moramo da budemo samo jo jedan primer loeg mentalnog stanja. Svi mi moemo da ivimo kvalitetnim ivotom i doivimo duboku starost. Nain ishrane i ivota uopte zasluuju najozbiljnije napore sa nae strane. Rezultate emo oseati iz dana u dan i iz godine u godinu.
Zapazite kako razliite vrste muzike utiu na mozak. Neke vrste izazivaju reakciju frontalnog renja, dok neke druge vrste izazivaju emocionalnu reakciju. U zavis-
nosti od vrste muzike, njen ukupni uticaj moe biti ili blagotvoran ili tetan. Lekari koji preporuuju terapiju muzikom govore nam da odreene vrste muzike, kao to je rok muzika sa svojim ritmom koji izaziva gubljenje svesti, zaobilazi frontalni reanj i nau sposobnost da donesemo bilo kakve zakljuke o toj muzici. Dokazi nam govore da muzika, ba kao i televizija, moe da proizvede hipnotiki efekat.195 Neki ve godinama tvrde da rok muzika kvari omladinu. Pre nekoliko godina, istraivai rekenberg (Shreckenberg) (neurobiolog) i Bird (Bird) (fiziar) reili su da zajedno testiraju ovu tvrdnju. Osmislili su studiju koja je trebalo da oceni neuroloku reakciju mieva na razliite muzike ritmove.196 Oni su u periodu od osam sedmica izlagali svaku od tri grupe mieva razliitim vrstama muzike. Jedna grupa je sluala tiho disharmonino udaranje bubnjeva nalik roku, druga grupa klasinu muziku, a trea grupa uopte nije sluala muziku. Svi mievi su proli kroz standardni test sa lavirintom (traili su hranu koja se nalazila na kraju lavirinta). Prvog dana, sve tri grupe su bile jednako uspene u traenju hrane. Na kraju tog 8-sedminog perioda, druga i trea grupa je nauila da doe direktno do hrane. Meutim, grupa koja je sluala rok muziku i dalje je tumarala po lavirintu i bilo joj je potrebno mnogo vie vremena da pronae hranu nego drugim dvema grupama. Nakon toga je usledila pauza u njihovom treningu od tri sedmice kada nisu sluali nikakvu muziku. Zatim su mievi (iz grupe koja je ranije sluala rok muziku) ponovo proli kroz lavirint-test da bi se procenilo koliko su zapamtili ono to su bili nauili i da bi se videlo da li je efekat ritma rok muzike oslabio. Njima je i dalje bilo teko da zapamte put do hrane, dok su druge dve grupe i dalje brzo pronalazile hranu. inilo se da grupa koja je sluala rok muziku poinje gotovo od poetka, lutajui po lavirintu bez oseaja za orijentaciju. S druge strane, mievi iz kon-
181
Tabela 31. Uticaj muzike na laboratorijske mieve - Osam sedmica sluanja mekeg rok ritma dovelo je do trajnog oteenja pamenja. - Tri sedmice nakon prestanka sluanja muzike, njihovo pamenje se nije povratilo. - Mogue je trajno oteenje mozga. - Osam sedmica sluanja klasine muzike nije tetno uticalo na drugu grupu mieva.
trolne i harmonine grupe su mogli da tre kroz lavirint mnogo bre, pokazujui time da su zapamtili ono to su nauili. Rok grupa je imala trajno oslabljenu sposobnost uenja. Da bi utvrdili zato su mievi iz rok grupe imali toliko potekoa, istraivai su ispitali njihov mozak, traei promene u hipokampusu. Ne zaboravite, hipokampus je smeten duboko u mozgu i utie na emocije, pamenje i uenje. rekenberg i Bird su pronali vidljive dokaze o abnormalnom umnoavanju nervnih elija, kao i o poremeaju normalne koliine mRNK (informaciona ili mesinder RNK), hemijske supstance koja je od presudnog znaaja za ouvanje memorije. Istraivai su zakljuili da je krivac za probleme sa pamenjem i uenjem ritam muzike, a ne njena harmonina ili melodina struktura. Smatra se da odreeni muziki ritmovi potpomau sinhronizovanje prirodnih biolokih ritmova, podstiui na taj nain telesne funkcije, dok se drugi ritmovi suprotstavljaju ili remete unutranje ritmove. To nas uopte ne iznenauje. Svi sistemi u naem organizmu funkcioniu u ritmu. Autori ove studije su postavili teoriju da, ako neka vrsta disharmonije poremeti ove prirodne ritmove, dolazi do tetnih posledica, ukljuujui tu i trajne tekoe u uenju. To bi moglo da objasni zato su osobe koje sluaju rok muziku sklonije upotrebi droga i upranjavanju vanbranog seksa i zato ljubitelji hevi-metal muzike ee razmiljaju o samoubistvu.197 Jo jedno saznanje do kojeg smo doli zahvaljujui rekenbergovom i Birdovom istraivanju u potpunom je skladu sa temom nae diskusije. Ne samo to je disharmonina rok muzika prouzrokovala oteenje hipokampusa, ve i smanjenje frontalnog renja. To bi, kako se oekuje, negativno uticalo na moralne vrednosti, uenje i mo rasuivanja. Kratak pregled ovog istraivanja prikazan je u tabeli 31. S druge strane, harmonine vrste himni i simfonija mogu da imaju veoma blago-
tvorno dejstvo na frontalni reanj. To je ona vrsta muzike uz koju bi naa deca trebalo da rastu muzika koja moe da proizvede pozitivan, a ne negativan efekat. Pokazalo se da klasina muzika pomae studentima da shvate prostorne odnose u geometriji.198 Jedna studija je pokazala da sluanje Mocartovih klavirskih sonata u velikoj meri poboljava razumevanje prostorno-vremenskih odnosa.199 Zanimljivo je da je Mocart poeo da komponuje muziku kada mu je bilo etiri godine. Nakon studije o Mocartu uraena je jo jedna studija u kojoj je jedna grupa dece starosti od tri do pet godina osam meseci ila na grupne asove pevanja i sviranja na sintisajzeru. Druga grupa dece iz iste predkolske ustanove nije imala asove muzikog. Muzika grupa je imala mnogo bolje rezultate na jednom grupnom zadatku koji je zahtevao aktivnost frontalnog renja. Deca su imala zadatak da poslau delove slagalice tako da dobiju jednu smislenu i organizovanu celinu.200 Jedna druga studija je pokazala da su muziari koji imaju savreni sluh bili izloeni kvalitetnoj vrsti muzike u ranom periodu svog ivota (do svoje sedme godine).201 Da muzika utie na oblikovanje karaktera (a otuda i na frontalni reanj) ustanovljeno je pre najmanje 23 veka. Aristotel, grki filozof iz 4. veka p.n.e, uvideo je da muzika moe da utie ili pozitivno ili negativno na na karakter, u zavisnosti od vrste muzike koju sluamo. On je pisao: Muzika direktno predstavlja strasti ili stanja due nenost, srdbu, hrabrost,
182
IZLAZ IZ DEPRESIJE
umerenost i njihove suprotnosti, ali i druge osobine. Otuda, kada ovek slua muziku koja oponaa odreenu strast, njega obuzme ta ista strast. Ako on due vremena stalno slua muziku koja podstie niske [sramne ili vulgarne] strasti, ceo njegav karakter e postati takav. Ukratko, ako neko slua lou vrstu muzike, on e postati loa osoba; obrnuto, ako neko slua dobru vrstu muzike, on e postati dobra osoba. 202 Aristotel je, ne znajui ni sam, govorio o frontalnom renju, za koji mi danas znamo da predstavlja sedite naeg karaktera. Ove izjave su tako duboke i primenjive na nae savremene drutvene boljke da zasluuju detaljnije objanjenje. Zapisane su u tabeli 32, a odnose se na frontalni reanj za koji Aristotel tada nije mogao znati.
Tabela 32. Muzika moe da popravi ili iskvari karakter Ako neko slua lou vrstu muzike, on e postati loa osoba; obrnuto, ako neko slua dobru vrstu vrstu muzike, on e postati dobra osoba. Aristotel
Iz studija o kojima smo govorili zakljuujemo da se veina televizijskih emisija i rok-muzike uklapa u Aristotelovu kategoriju muzike koja daje naem karakteru onaj niski, sramni oblik. Kada bi nai mladi mogli da odrastaju u pozitivnoj sredini koja bi im pruala podrku i razumevanje, zamislite samo koliko bi njih izraslo u zdrave, moralne osobe koje bi se mogle ubrojati u najvee ljude naeg vremena.
Dalasu. Dr Dosi je vaspitavan u religioznom duhu. Dok je bio na studijama, izjanjavao se kao agnostik.203 Nekoliko godina kasnije zainteresovao se za istonjaka filozofska uenja poput budizma i taoizma i poeo da se bavi meditacijom. Njegova duhovna gledita uzdrmalo je otkrie da postoji veliki broj naunih studija koje pokazuju da molitva za pacijente zaista moe da pobolja njihovo zdravstveno stanje. Prva njegova reakcija na ove snane dokaze i podatke bila je, kako je sam opisao, da uopte ne eli da razgovara sa Bogom. Na kraju je doao do suprotnog zakljuka: Zakljuio sam da je odbijanje da se molim za svoje pacijente isto to i odbijanje da im dam dobar lek ili uradim neophodnu hirurku intervenciju. 204 Uveren u mo molitve, Dosi vie nije mogao da se zadovolji istonjakom meditacijom. Poeo je svakoga dana da razgovara sa biblijskim Bogom. Dosijevo iskustvo ne govori o uticaju molitve na frontalni reanj. Ono ipak pokazuje da iz naune perspektive molitva poseduje blagotvorno dejstvo koje prevazilazi ono koje se postie upranjavanjem meditacije. Meutim, Dosi govori o tesnoj povezanosti molitve i frontalnog renja u svojoj knjizi Rei koje isceljuju: Mo molitve i medicinska praksa (Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine). Tema ove knjige je neverovatna poto Dosi nije neki verski fanatik koji pokuava da promovie odreenu versku grupaciju. On istupa kao iskreni naunik koji je morao da prizna mo molitve uprkos svojim unapred stvorenim predrasudama. Iako se moje shvatanje molitve razlikuje od Dosijevog, smatram da je on sakupio i objavio neka dragocena saznanja koja su znaajna za ovo poglavlje. Dosi iznosi na videlo jednu od zanimljivih veza izmeu molitve i frontalnog renja kada povezuje molitvu sa jednom od najzagonetnijih pojava za sekularno orijentisanog lekara spontanu regresiju (povlaenje) raka SRC. U sluaju SRC,
183
osoba koja se nalazi u terminalnoj fazi raka preivljava bez ikakvih terapija. Dotina osoba se zapravo moe izleiti i potpuno osloboditi raka ili se kod nje i dalje mogu videti znaci prisustva raka koji, meutim, toj osobi uopte ne moe da naudi. Dosi navodi jedno istraivanje o povlaenju raka koje je obavio Jijiro Ikemi (Yujiro Ikemi) u Japanu i iznosi sledea zapaanja. esto se deavalo da stav posveenosti i prihvatanja koji je nalik na molitvu ne navalentne, agresivne molitve sa odreenim ciljem, ukljuujui i uklanjanje raka prethodi izleenju.205 Zanimljivo je da je povezanost frontalnog renja sa Bogom u inu molitve i posledino prihvatanje bolesti ili tekih situacija - ono to priprema put za ozdravljenje. Na jednom drugom mestu u svojoj knjizi, kada se ponovo osvre na Ikemijevo istraivanje, Dosi istie da su svi pacijenti [koji su doiveli SRC] imali u potpunosti poverenje u Boga kada su su saznali da imaju rak.206 Ispitivanja na temu uticaja molitve na oporavak od bolesti ukratko su opisana u tabeli 33.
Tabela 33. Uticaj na oporavak od bolesti - Molitva za pacijente moe poboljati njihovo zdravlje. - U molitvi je najvanije imati u potpunosti poverenje u Boga.
poveanja nivoa hormona stresa.207 Cilj molitve nije poricanje ili uklanjanje simptoma, ve dovoenje onoga koji se moli u vezu sa Bogom. Ponekad molitva moe biti prvenstveno receptivna ovek se miri sa Bojom voljom. Meutim, nekada je ona krajnje aktivna. Primeri za to su borba sa Bogom u potrazi za odgovorima na neka teka pitanja ili elja za poznanjem Njegove volje u nekoj zamrenoj situaciji. U ovom drugom kontekstu, molitva se moe posmatrati kao jedna od osnovnih aktivnosti frontalnog renja. Moe se zakljuiti da bez zdravog i neoteenog frontalnog renja ne moemo upuivati tako aktivne, duboke molitve.
Postoje dokazi da tipina meditacija ili vebe oputanja mogu zaobii ovaj proces i ostaviti tetne posledice. ini se da studija o hormonima stresa kod pacijenata na odelenju za hirurgiju pre, odmah nakon i dva dana posle operacije podrava ove tvrdnje. Dosi istie da su britanski istraivai otkrili da se nivo hormona stresa koji slabe imuni sistem u velikoj meri poveao samo kod onih pacijenata koji su radili formalne vebe oputanja. Kod onih koji su se bavili svojim brigama i strahovima bez primene tehnika oputanja nije dolo do
184
IZLAZ IZ DEPRESIJE
gurnost u okrilju svoje palate. Koji je vei dokaz Boje sile i prisustva Ilija mogao doiveti i sve to u jednom danu? Meutim, te iste noi, on je dobio upozorenje da je Jezavelja poslala poteru za njim u nameri da ga ubije. Ilija je oigledno zaboravio na veliku Boju silu i na to kako ga je Bog pre samo par sati zatitio od 450 Valovih svetenika i otpalog izrailjskog cara. Uspaniio se zbog pretnje jedne neznabokinje. Nakon napornog dana Ilija je skoio i trao itav dan po pustom i divljem predelu, pao od iscrpljenosti, seo pod smreku i molio Boga da mu oduzme ivot. Dosta je ve, Gospode, primi duu moju, jer nisam bolji od otaca svojih. 208 Tada je Bog poslao anela da nahrani Iliju. Da li je Boja naklonost mogla biti pokazana jasnije od ovoga? Ilija je ipak nastavio da bei jo itavih mesec dana dok nije doao do jedne peine gde se sklonio oajavajui nad sobom. Bog ga je pitao ta radi tu, i Ilija mu je odgovorio: Revnovah veoma za Gospoda Boga nad vojskama; jer sinovi Izrailjevi ostavie zavet tvoj, tvoje oltare razvalie, i proroke tvoje pobie maem; a ja ostah sam, pa trae moju duu da mi je uzmu.209 Ilija je dopustio da oaj kontrolie njegov um, to ga je, opet, obeshrabrilo do te mere da je izgubio veru i poverenje u Boga koji je na tako velianstven nain otkrio svoje prisustvo. Umesto da i dalje vrsto i nepokolebljivo brani Boje ime pred jednim ljudskim biem (caricom), Ilijin um bio je obuzet negativnim mislima kojima je dozvolio da ga nadvladaju. Boji plan je bio da Ilija predvodi veliko duhovno probuenje u Izrailju. Umesto toga, Ilija se suprotstavio Bojoj volji prepustivi se depresiji. Da li ste se ikada suprotstavili Bojoj volji, ogluivi se o planove koje On ima za va ivot? Da li to sada inite? Moete li da se izloite riziku da vam se oteti centar za moralnost suprotstavljajui se onome za ta znate da je ispravno? Moete li da se izloite riziku da morate svakoga dana da donosite odluke mozgom koji vie nije u
zajednici sa Bogom? Va frontalni reanj je vaa veza sa Bogom. Odravajte tu vezu tako to ete initi Njegovu volju.
1. Zatitite va frontalni reanj od fizikih povreda Fizike povrede mogu izazvati trajno oteenje mozga. Boks, fudbal i vonja motorom predstavljaju visokorizine aktivnosti. Udarci u glavu pri boksovanju esto oteuju one tanane krvne sudove, naroito u frontalnom renju. Za boksera sa ovakvim povredama se ponekad kae da je smuen. I u ostalim sportovima se mogu zadobiti sline povrede. Oni koji ele da im frontalni reanj dobro funkcionie najbolje bi bilo da izbegavaju sve takve aktivnosti. Fizike povrede frontalnog renja nisu ograniene samo na sportske povrede. Povrede glave zadobijene u sudaru automobila takoe oteuju frontalni reanj. Iz tog razloga je vezivanje pojasa apsolutno neophodno. Osim toga, fizike povrede se mogu zadobiti i na poslu. Zato, preduzmite
185
sve mere bezbednosti na vaem radnom mestu. 2. Spreite bolesti koje mogu otetiti va frontalni reanj Pravilna primena principa preventivne medicine takoe vam moe pomoi da sauvate frontalni reanj. Veliki broj bolesti moe oslabiti kapacitet vaeg frontalnog renja. Mnoge od ovih bolesti se mogu spreiti. Modani udar je jedna od onih koje ljudima zadaju najvie brige; na sreu, kontrolisanje faktora rizika kao to je visok krvni pritisak esto ga mogu spreiti. U nezavisne faktore rizika za modani udar kod osoba izmeu 16 i 60 godina starosti spadaju visok krvni pritisak, dijabetes, puenje (ako osoba trenutno pui), srane bolesti i konzumiranje alkohola (do 24 sata pre modanog udara).210 Ovoj listi faktora rizika za modani udar ene mogu da dodaju i oralna kontraceptivna sredstva.211 Visok krvni pritisak i modani udar nisu jedina stanja koja mogu da ugroze frontalni reanj. Fiziko stanje esto utie na rad mozga. Bolesti srca mogu prouzrokovati probleme koji kasnije negativno utiu na mozak. Razliiti poremeaji nervnog sistema naruavaju funkciju mozga. U stvari, svaka ozbiljnija bolest ostavlja znaajne posledice na mozak. Najvanije je voditi zdrav nain ivota koji zadovoljava sve potrebe vaeg organizma. 3. Izbegavajte droge i otrove koji mogu naruiti normalno funkcionisanje mozga Kada govorimo o uzrocima disfunkcije frontalnog renja, ponovo moram da naglasim vezu sa drogama i otrovima. Ako elimo uspeno da spreimo i/ili izleimo depresiju kao i da poboljamo funkciju frontalnog renja u celini jasno je da emo izbegavati sve one supstance koje utiu na um ili menjaju stanje uma. Na taj spisak ulaze i legalne droge kao to su kofein, nikotin i alkohol, kao i narkotici.
4. Poboljajte kvalitet krvi koja dospeva u va mozak Veoma je vano poboljati kvalitet krvi koja dospeva u mozak. I u ovom sluaju se poboljava stanje mozga u celini, a ne samo frontalnog renja. ta moete uiniti? Udiite ist i sve vazduh sa puno kiseonika. U svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja naveo sam veliki broj istraivanja koja govore da negativno naelektrisani joni u sveem vazduhu poboljavaju mentalne funkcije. Osim kvaliteta vazduha, vano je i to kako diemo. U uionici ili kancelariji, veina nas ne primeuje koliko, u stvari, plitko diemo. To moe biti jedan od razloga zato nam je teko da odrimo koncentraciju due od 30 minuta. Plitko disanje negativno utie tako to doputa da nivo kiseonika u krvi (koji se naziva zasienost kiseonikom) padne ispod nivoa koji je neophodan za optimalno funkcionisanje frontalnog renja.212 Periodino svesno uzimanje dubokih udisaja moe delovati kao protivtea ovoj naoj sklonosti. Udiui duboko, naroito sve vazduh, moi emo da poveamo zasienost kiseonikom dovoljno da se pobolja funkcija frontalnog renja. Osim dubokog disanja dok sedimo, redovne fizike vebe (bolje napolju) pomoi e srcu da pumpa zdravu krv bogatu kiseonikom i dostavi je mozgu. 5. Usvojte zdrave navike u ishrani Veliki deo ovog poglavlja posvetio sam ulozi pravilne ishrane u optimalnom funkcionisanju frontalnog renja. Obilato uzimanje voa, povra, integralnih itarica i oraastih plodova uz izbegavanje mesa i sira predstavlja najbolji reim ishrane kojim se poboljava sposobnost frontalnih delova naeg mozga. Odojad bi trebalo dojiti. 6. Izlaite se sunevoj svetlosti Suneva svetlost blagotvorno utie na raspoloenje uopte, a posebno na frontalni reanj. Ona, izmeu ostalog, moe da pospei proizvodnju serotonina tokom dana (dnevne svetlosti), to, sa svoje strane,
186
IZLAZ IZ DEPRESIJE
pomae u spreavanju depresije i umora.213 Pored toga, istraivanja raena na ivotinjama pokazuju da se izlaganjem dnevnoj svetlosti postie mnogo vii nivo melatonina u veernjim satima nego izlaganjem vetakoj svetlosti u istom trajanju.214 Melatonin, sa svoje strane, pospeuje zdrav san i moe da doprinese boljem funkcionisanju frontalnog renja narednog dana. to je jo vanije, obdukcioni nalazi velikog broja rtava samoubistva pokazali su da je u mozgu ovih osoba bilo mnogo manje melatonina nego u mozgu onih koji su umrli prirodnom smru, u istim godinama i u isto doba dana.215 Povezanost sa samoubistvom se moe delimino objasniti time to melatonin gubi svoj efekat u ublaavanju stresa. Rad Dorda Maestronija (Maestroni) i njegovih saradnika iz vajcarske daje nam dokaze da melatonin u velikoj meri umanjuje tetan uticaj stresa na ljudski organizam.216 7. Vebajte i telo i um Govorili smo o tome koliko su fizike vebe vane i za poboljanje i za balansiranje funkcije frontalnog renja. Fizike vebe predstavljaju prilino zanemarenu strategiju za odravanje mentalnog zdravlja i leenje depresije. Mentalne vebe su, takoe, veoma vane! Ba kao to se miii neupotrebom skupljaju, tako je i sa frontalnim renjem. Izazov koji upuuju mentalni zadaci odrava otrinu uma tako to stimulie frontalni reanj. Udubljeno itanje, izuavanje prirode, postavljanje pitanja o nepreglednom svetu koji nas okruuje i ostali primereni naini na koje koristimo nae mentalne kapacitete stimuliu frontalni reanj. Jedno nedavno obavljeno istraivanje otkrilo je da zamiljanje odreene aktivnosti stimulie 80% modane aktivnosti koji bi bili upotrebljeni za fiziko izvoenje istog tog zadatka koji ste zamislili.217 Takva mentalna veba uvruje veze meu nervnim elijama i, kada doe vreme da se izvede dotina aktivnost, ovek je bolje pripremljen za nju.
Za decu i mlade je naroito vano da budu mentalno aktivna kako bi mogla bolje da ue. Naunici su sada otkrili prvi snaan dokaz za to da stimulacija intelektualne aktivnosti moe u velikoj meri poveati broj modanih elija u najznaajnijem delu mozga. Pre toga se smatralo da broj aktivnih modanih elija biva manje ili vie odreen u ranom detinjstvu. Ova veoma vana studija obavljena je na Solk institutu za bioloke studije (Salk Institute for Biological Studies).218 Tamo je mladim mievima dato vie igraaka i igara, i vie prostora za trkaranje u izuzetno velikim kavezima. Obraeni rezultati su pokazali da se kod ovih mieva razvilo za 15% vie modanih elija u najvanijem delu mozga odgovornom za pamenje i uenje nego kod genetski identinih mieva koji su boravili u manjem i oskudnije opremljenom prostoru. Te dodatne modane elije su im omoguile da bre i efikasnije savladaju sloenije lavirinte. Istraivai kau da ne postoji razlog zato isto ne bi vailo i za ljude. Vaan zakljuak je taj da sredina u kojoj naa deca i tinejderi (naom odlukom) odrastaju moe, zapravo, da utie na broj njihovih modanih elija i njihovu sposobnost uenja. Citat u kojem jedan autor govori o tome koliko je mentalna aktivnost vana nalazimo u tabeli 35.219
Tabela 35. Vebajmo svoje intelektualne sposobnosti Um se iri odnosno skuplja prema dimenzijama predmeta kojim se bavi. Ako se bavi samo trivijalnim, obinim temama, a nikada se ne napree da shvati velike i vene istine, na um e zakrljati i oslabiti. Zbog toga je Biblija veoma vano sredstvo intelektualnog razvoja.
8. Pazimo ta gledamo, sluamo i doivljavamo Poslednja taka na listi vezana je za prethodnu. Razmiljanje o radosnim, pozitivnim temama i izlaganje uma velian-
187
stvenim i inspirativnim predmetima pomae u savladavanju depresije kao i proirivanju naeg uma i jaanju intelekta. A nemojte zaboraviti ni pozitivan uticaj dobre masae na uspostavljanje ravnotee frontalnog renja! Zbog svoje sve vee popularnosti, leenje masaom je danas dostupno strunjacima svuda u svetu. Negativno je to to mnogi sadraji koje primamo putem ula mogu da narue funkciju prednjeg dela naeg mozga. To vai i za situacije kada svesno dopustimo nekome da zaobie na frontalni reanj (kao prilikom hipnoze) ili nesvesno naruavamo funkciju i ravnoteu frontalnog renja (gledajui, na primer, neozbiljan program na televiziji ili sluajui rok muziku). Poto je frontalni reanj centar za duhovnost, moralnost i volju, ini se da su najbolji izbor za unos inspirativnog materijala stvari namenjene da uzdigne nau duhovnu i moralnu prirodu. Iz iskustva mogu da kaem da nita ne moe tako da ispuni ovu potrebu kao itanje Biblije. Izjava jednog autora o uticaju itanja Biblije na um, duu i intelekt nalazi se u tabeli 36.220
Tabela 36. itajte Bibliju i jaajte intelekt Biblija, ba onako kako je napisana, treba da bude va vodi. Nita ne moe tako da proiri um i ojaa intelekt kao itanje Biblije. Nijedno drugo prouavanje nee tako uzdii duu i unaprediti sposobnosti kao prouavanje ivih proroanstava Biblije... Kada se um bavi prouavanjem Boje Rei, ovek postaje mudriji i sposobniji da shvati uzviene i plemenite istine.
kcionisanje frontalnog renja. Potpuno je jasno da ispravne mentalne navike podstiu i izotravaju intelekt. Istovremeno, ispravne fizike navike podstiu i poboljavaju mentalnu aktivnost.221 To su prirodni zakoni, zakoni koje je Stvoritelj ugradio u na organizam. Intelektualna mo, fizika snaga i dugovenost zavise od nepromenljivih zakona. Kada su ove stvari u pitanju, ne postoji sluajnost. Bog se nee umeati da sauva oveka od posledica krenja prirodnih zakona.222
Zakljuak
Bog je svakome od nas dao silu da slobodno izabere kako e iveti. On se obino ne mea ak i kada napravimo pogrean izbor. Zaista je u mnogome tano da je svaka osoba graditelj sopstvene sree.223 Kada govorimo o ovoj izvanrednoj sili koja nam je data da sami oblikujemo svoju budunost, molim vas da ve danas ponete ozbiljno da razmiljate o svom nainu ivota. Ja vam upuujem izazov da razmiljate o vaim sadanjim ivotnim navikama i postavite sebi pitanje da li moete da prihvatite ono to ste saznali iz ovog poglavlja i popravite ih. Odredite neke konkretne korake koje ete preduzeti u narednoj sedmici da biste zatitili i poboljali svoj frontalni reanj a time i ceo svoj organizam. Zdrav stil ivota je zaista razuman izbor. Nemojte jednostavno nastaviti sa svojim starim navikama samo zato to vam tako odgovara ili zato to svi tako rade. Kao to pie u Bibliji: I ne vladajte se prema ovome veku, nego se promenite obnovljenjem uma svojega, da biste mogli kuati koje je dobra i ugodna i savrena volja Boija. (Rimljanima 12,2)
U ovom poglavlju sam se zaista trudio da istaknem koliko su pravilne fizike i mentalne navike vane za optimalno fun-
10. poglavlje
Izleeni za 20 sedmica
Ne elim da ovo poglavlje zaponem jo jednom predivnom priom o uspenom izleenju depresivnog pacijenta, ve da ga posvetim vama, itaocima. Moda ste ovu knjigu nabavili zato to vi ili neko ko vam je drag pati od depresije. Vi (ili osoba koju volite) niste sami. Najmanje jedna treina ukupnog svetskog stanovnitva e tokom ivota verovatno doiveti epizodu depresije.1 Naalost, veina njih ili nee prepoznati stanje u kojem se nalazi ili nee pobediti svoju depresiju usled nedostatka prave strategije leenja.2,3 Oni koji shvate da su zapali u depresiju mogu da pomisle da e do kraja ivota morati da uzimaju lekove.4 Oni moda pokuavaju da se skinu sa lekova, ali se pri svakom pokuaju njihovo mentalno stanje drastino pogorava, pri emu esto oseaju neobjanjivu tugu ili prazninu. Na kraju ponovo poinju da uzimaju svoju dnevnu dozu antidepresiva kao da je u pitanju dnevna doza neophodnih vitamina. Oni se ak i dok uzimaju lekove esto ne oseaju sasvim dobro.5 Oni moda mogu normalno da funkcioniu u porodici i na poslu. Oni moda ne razmiljaju aktivno o samoubistvu ali se i dalje ne oseaju ispunjeno i sreno niti imaju neki cilj. Ja za takve osobe imam veoma dobre vesti! Ostavio sam najbolje za kraj! Verovatno vas samo dvadeset dana deli od potpunog izleenja od depresije ako se budete pridravali strategije koja je ovde ukratko opisana!
IZLEENI ZA 20 SEDMICA
189
tate i ono to sam u tom istom poglavlju rekao o pojedinim lekovima. Preporuujem vam da dok itate ta poglavlja zabeleite principe, uzroke i metode leenja koje se mogu primeniti u vaem sluaju (ili u sluaju osobe koju volite). To e vam kasnije pomoi da osmislite poseban reim leenja. Sada moete da se vratite ovom poglavlju i primenite te informacije.
Dok posmatrate ovu listu, moete uoiti nekoliko kategorija za koje mislite da se mogu odnositi na vas. Kao to sam izjavio u Zakljuku 3. poglavlja, mozak esto moe da podnese tri uzroka iz tri kategorije i da jo uvek dobro funkcionie. Kada se pojavi i etvrta kategorija, osoba e najverovatnije oboleti od depresije ili nekog drugog mentalnog poremeaja. Veoma je vano da prepoznate koliko god je mogue vie uzroka vaeg stanja. To e vam omoguiti da osmislite efikasniji program leenja. Pre nego to vas zamolim da odredite koje se kategorije uzroka odnose na vas, svaka od njih je podeljena na jedan ili vie uzroka depresije, kao to je prikazano u tabeli 2 (strana 190). Da bismo ilustrovali kako se koristi tabela 2, pogledajmo jedan primer. Zapa-
zite da se u kategoriji Genetika (prva na listi u tabeli 2) nalazi jedan specifian uzrok, a to je Raniji sluajevi depresije ili samoubistva u porodici. Ako se ovaj uzrok odnosi na vas, raunajte ga kao jedan poen. Druga kategorija, Razvoj, ima etiri uzroka. Ako se nijedan od njih ne odnosi na vas, preite na sledeu kategoriju. Ako se bilo koji od uzroka odnosi na vas, imate jo jedan poen. Dok budete radili ovu vebu, moi ete da odredite veinu kategorija koje se odnose na vas. Meutim, da biste odredili neke uzroke, potrebno je doi do odreenih informacija putem analize krvi ili nekih drugih specijalnih medicinskih testova. Ovi testovi e vam pomoi da prepoznate uzroke u kategorijama ishrane, otrova i zdravstvenog stanja. Ipak, moete imati jo etiri ili pet poena, a da ne morate da nabavljate te informacije. Vano je shvatiti da tabela 2 ne predstavlja konanu listu uzroka depresije. Na njoj su navedene samo oni ei uzroci depresije. Neki ne ba tako esti uzroci spomenuti u poglavlju 3 ne nalaze se u tabeli (kao to je virus Borna ili sindrom bolesnih zgrada u kategoriji Zdravstveno stanje). Nije neophodno troiti vreme i novac traei tako neuobiajene uzroke ako ste na listi pronali dovoljno uzroka koji se odnose na vas. Tokom rutinskog pregleda, ja ne traim ni koncentraciju otrova kao mogui uzrok depresije, osim ako se pacijentu tako neto ve nije dogodilo ili ako pokazuje simptome trovanja. Izuzetno to inim u sluaju kada se kod osobe koja boluje od tekog oblika depresije identifikuju samo dve kategorije uzroka. To obino znai da treba identifikovati jo najmanje jednu ili najverovatnije dve kategorije uzroka. Tada bi testiranje na otrove (slanje uzoraka krvi, kose i moda nokta) i proveravanje nedijagnostikovanih bolesti (kao to su lupus, dijabetes ili modani udar u predelu frontalnog renja) bilo od velike pomoi.
190
Tabela 2. Uzroci depresije u svakoj od 10 kategorija
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Genetika - Raniji sluajevi depresije ili samoubistva u porodici Razvoj - Rani pubertet kod devojcica (poetak menstrualnog ciklusa u 11. godini ili ranije) - Depresija u periodu adolescencije - Odrastanje uz samo jednog biolokog roditelja - rtva seksualnog zlostavljanja Ishrana - Nedovoljno unoenje triptofana - Nedovoljno unoenje omega-3 - Nedovoljno unoenje folne kiseline - Nedovoljno unoenje vitamina B - Ishrana bogata holesterolom, zasienim mastima i eerom - Izraen gubitak apetita i telesne teine Drutveni faktor - Nedostatak drutvene podrke - Negativni, stresni dogadaji u ivotu - Dete raste sa dedom i babom - lan ue porodice je alkoholicar ili zavisnik o drogama Otrovi - Visok nivo olova - Visok nivo ive - Visok nivo arsena, bizmuta ili drugih otrova Cirkadijalni ritam - Redovna nesanica - Osoba redovno spava vie od 9 sati dnevno - Osoba redovno spava manje od 6 sati dnevno - Neredovno spavanje i jedenje Zavisnost - alkohol - puenje - kofein u velikim dozama - upotreba nelegalnih droga (poput marihuane) Stil ivota - neredovne fizicke vebe - neredovno izlaganje suncu bar 30 minuta dnevno - retko boravljenje na sveem vazduhu
Zdravstveno stanje - Hepatitis C - Povreda glave u bliskoj prolosti - Modani udar - Srani udar - Rak - Parkinsonova bolest - Nekontrolisani dijabetes - Jak postporoajni stres - Predmenstrualni sindrom - Nepravilno leeno obolenje tiroidne lezde - Lupus - Nepravilno leeno obolenje adrenalne lezde Frontalni reanj - Ishrana siromana ugljenim hidratima - Ishrana bogata mesom i sirom - Redovno gledanje televizije i odlazak u bioskop - Seksualni odnosi van braka - Gledalanje i sluanje MTV-a (ili druge rok/ kantri muzike) - Podvrgavanje hipnozi ili istonjackoj meditaciji - Neredovno prouavanje Biblije i neredovno razmiljanje o duhovnim temama - Protivljenje sopstvenoj savesti
UKUPAN BROJ UZROKA=51
IZLEENI ZA 20 SEDMICA
191
Alkoholiar koji je due vremena pio velike koliine alkohola treba se ukljui u program detoksikacije ili program leenja promenom stila ivota. Tokom tog perioda, on treba da obznani i to da namerava da ostavi i duvan i kofein. Strunim osobama koje nadgledaju njegov napredak verovatno e biti drago da mogu da mu pomognu i u tom pogledu shvatajui da e tada imati vee anse da uspeju u svom programu odvikavanja od alkohola. Usredsreujui se na jednu odreenu kategoriju (kao to je zavisnost), depresivna osoba ne bi trebalo u potpunosti da zanemari ostale kategorije ve bi trebalo da vidi sa kojim uzrokom iz neke druge kategorije bi se mogla lako uhvatiti u kotac u toku tog meseca kao to je uvoenje brze etnje tokom dana itd. Neki uzroci, kao to je ishrana bogata mesom, mogu biti tako duboko ukorenjeni da pokuaj ostavljanja takve navike u isto vreme kada osoba pokuava da ostavi duvan i kofein moda ne bi bio izvodljiv.
192
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Depresivna osoba bi u tom sluaju lako mogla da se razoara. Dakle, sa nekim (i moda mnogim) stvarima u okviru jedne kategorije trebalo bi se uhvatiti u kotac tokom narednog meseca. Promene u nainu ishrane U okviru programa postepenog suoavanja sa uzrocima depresije, promene u nainu ishrane esto ostavljam za drugi ili trei mesec. Izuzetak pravim u sluaju kada depresivni pacijent pati od gubitka apetita kada odmah treba obratiti panju na kategoriju ishrane. Za svaki sluaj, pogledajte ponovo odlomke o ishrani u 3., 4. i 9. poglavlju. Da biste lake uneli pozitivne promene u va nain ishrane, u Dodatku 10 ete pronai recepte koji reavaju problem nedostatka omega-3 masnoa, triptofana i folne kiseline u vaoj ishrani. Tokom meseca kada se budete bavili ishranom, bilo bi dobro pozabaviti se i stavkama iz nekih drugih kategorija vezanih za ishranu, kao to je kategorija Frontalni reanj prikazana u tabeli 2. Smanjujui ili u potpunosti izbacujui meso, a u isto vreme poveavajui koliinu prirodnih ugljenih hidrata, moete lake uneti i neke druge pozitivne promene u vau ishranu. Hranljiva jela bez mesa mogu popraviti raspoloenje.
moe biti pravo reenje. ovek moe iskreno da pristupi i proba ove predloge i da im da vremena da se pokae njihova delotvornost a da ipak ne nae bliske prijatelje. Sledei korak moe biti kognitivno-bihevioralna terapija kod iskusnog psiholokog savetnika, koji vam moe pomoi da otkrijete ta moete promeniti kod sebe kako biste savladali drutvenu izolaciju.
Cirkadijalni ritam
Stavke iz ove kategorije se najuspenije mogu savladati kada se u isto vreme osoba uhvati u kotac sa stavkama iz kategorije stila ivota. Tokom ovog meseca, osoba mora da se pridrava odreenog rasporeda kada je u pitanju spavanje. To znai da osoba mora esto da gleda na sat, naroito tokom prve dve nedelje u toku tog meseca, sve dok redovno spavanje ne postane stvar navike. Da li treba da koristite budilnike tokom ovih mesec dana? Svakako, ali kada vas svakog jutra budilnik bude budio u isto vreme, uskoro vam taj budilnik nee vie biti potreban. Topla kupka pre spavanja opisana u 5. poglavlju pomoi e vam da zaspite, zajedno sa nekim drugim merama koje su tamo spomenute. Redovna gimnastika, naroito ako vebe radite ujutru ili tokom dana na sveem vazduhu, blagotvorno e uticati na cirkadijalni ritam. Reenje za problem sa dnevo-nonim ritmom ukratko je prikazano u tabeli 5.
Tabela 5. Reite problem cirkadijalnog ritma - Napravite sebi raspored spavanja. - Neophodan vam je budilnik. - Topla kupka pre spavanja od velike je pomoi. - Radite redovno fizike vebe.
Drutveni faktor
Neke stavke u okviru kategorije Drutveni faktor podlonije su promenama od nekih drugih stavki. Na primer, veina deda i baba podie svoje unuke samo zato to roditelji nisu sposobni za to ili nisu na raspolaganju. Ove okolnosti se ne mogu promeniti. Drutvena izolacija je stavka koja se lake moe promeniti. Sklapanje novih prijateljstava ili zbliavanje sa starim prijateljima moe biti od velike pomoi. To se esto moe najbolje postii ukljuivanjem u neki volonterski projekat koristan za sredinu u kojoj osoba ivi. Blisko prijateljstvo se obino razvije kada sa drugima saraujete sa zajednikim ciljem. Odlaenje u lokalnu crkvu koja podstie projekte korisne za zajednicu
IZLEENI ZA 20 SEDMICA
193
nja datih od strane strunog lekara. Ipak, postoji neto to treba sami da preduzmete kako biste sami sebi pomogli. Na primer, ako imate visok nivo ive u krvi, svakako ete morati da promenite nain ishrane tako to ete izbaciti ribu i morske plodove iz jelovnika. Ako analize pokazuju da imate dijabetes, moraete da preete na ishranu koja ne samo to e kontrolisati va nivo eera u krvi, ve e spreiti i dalje komplikacije vezane za ovu bolest. U svojoj knjizi Zakoni zdravlja i izleenja, posvetio sam celo jedno poglavlje nainu na koji se dijabetes kontrolie nainom ishrane i stilom ivota uopte.
Frontalni reanj
Stavke u okviru kategorije Frontalni reanj predstavljaju danas najei problem kod depresivnih pacijenata. Ja obino svojim pacijentima dajem zadatak da ove probleme savladaju tokom drugog ili treeg meseca. Mnogi ljudi koji ovise o zabavnom televizijskom programu, bioskopu, internetu, MTV-u ili stalnim seksualnim vanbranim odnosima zapravo misle da im ivot vie nee biti zabavan ako se odreknu tih svojih navika. Nakon jednomesenog uzdravanja od svega onoga to spada u kategoriju frontalnog renja mozga, svaka osoba koju znam, a koja je uspela da prebrodi krizu rekla mi je da sada u stvari mnogo vie uiva u ivotu nego ranije. Ako se pitate kako ivot moe da bude zabavan bez svega toga, moda bi trebalo da nabavite knjigu Zakoni zdravlja i izleenja. U njoj, u 13. poglavlju, u odeljku ta raditi posle izvlaenja utikaa, govorim o 30 razliitih rekreativnih aktivnosti koje mogu da poboljaju funkciju levog i srednjeg frontalnog renja. ak i ako izbacite samo veernji dnevnik, vae stanje e se u velikoj meri poboljati. Veina ljudi ne uvia da veernji dnevnik, zapravo, daje samo par glavnih vesti, ali vrlo malo korisnih informacija. Kada bi vam neko pokazao transkript 30minutnog dnevnika, videli biste manje od est stranica pisanog teksta. Dnevne no-
vine ili asopis e vam pruiti mnogo vie informacija u istom vremenskom periodu, a dodatna prednost je ta to neete morati da sluate informacije koje vam nisu zanimljive ili korisne. Moete da proitate naslov i da, ako vas ta tema ne zanima, nastavite dalje. Za 30 minuta ete o onome to vas lino zanima saznati mnogo vie itajui novine nego gledajui dnevnik za dnevnikom. Aktivnost koja e podstai funkciju frontalnog renja jeste ozbiljno svakodnevno itanje Biblije. Proitajte jedno poglavlje Pria Solomunovih ili prouavajte neku duhovnu temu iz Biblije, na primer veru, i poboljaete zdravlje svog frontalnog renja.
194
IZLAZ IZ DEPRESIJE
jo vie ne smanje broj aktivnih kategorija uzroka depresije. Stoga preporuujem da se sve promenljive aktivne kategorije uklone kako bi pacijent imao to vee anse da postigne trajno izleenje bez upotrebe sintetikih lekova. Neki depresivni pacijenti na kraju ne uspevaju da smanje broj svojih aktivnih kategorija. Tada je neophodno da se, ako eli da postigne uspeh, pacijent podvrgne kognitivno-bihevioralnoj terapiji kod iskusnog psihoterapeuta. Veoma je vano da precizno kaemo psihoterapeutu koje kategorije elimo da promenimo da bi nai razgovori bili efikasni i doneli trajne rezultate. Neke osobe koje ranije nisu uspevale da smanje broj kategorija postii e trajan uspeh ako odu u neki centar (poput sanatorijuma-hotela) gde se ljudima pomae da promene svoj nain ivota. U jednoj takvoj ustanovi sve aktivne promenljive kategorije se reavaju istovremeno, tako da ete za tri sedmice ili ak krae postaviti dobar temelj za va uspeh! Trajni uspeh se postie kada pacijent taj novi stil ivota pone da primenjuje kod kue, u mestu u kom ivi.
kata. Oni se u potpunosti slau sa izjavom biblijskog pisca zapisanom u tabeli 7.8
Tabela 7. Mir rod pravednosti Jer svako karanje kad biva ne ini se da je radost, nego alost; ali posle dae miran rod pravde onima koji su naueni njime. Zato oslabljene ruke i oslabljena kolena ispravite, i staze poravnite nogama svojim, da ne svrne to je hromo, nego jo da se isceli. Jevrejima 12,11-13
Oni koji prebrode depresiju esto kau da se oseaju mnogo bolje nego pre nego to su bili zapali u depresiju. Tano je da su tokom depresije bili tuni, ali ta tuga ih je navela da pronau uzrok depresije i promene nain ishrane i ivota uopte (staze poravnite nogama svojim) i budu isceljeni. Oni sada doivljavaju takvu radost, ispunjenje i mir kakve nikada ranije nisu doiveli.
Trajno izleenje
Otkrio sam da je u veini sluajeva za trajno izleenje od depresije dovoljno jednostavno znati uzroke svog stanja i uneti promene u nain ivota koje e otkloniti te uzroke. Motivacija depresivnih pacijenata potie od njihove elje da se oseaju bolje, funkcioniu bolje i njihove elje da budu korisniji za one koje vole, kao to je naglaeno u tabeli 6.
Tabela 6. Motivacija za trajno izleenje Bolje u se oseati Bolje u razmiljati Bolje u funkcionisati Biu korisniji za one koje volim
Takvi pacijenti arko ele da ponu da ive novim ivotom naroito ivotom bez upotrebe lekova i njihovih neeljenih efe-
IZLEENI ZA 20 SEDMICA
195
da je veoma korisno upitati pacijenta ta on/ona misli da dobija time to nastavlja da ivi nainom ivota za koji se zna da izaziva depresiju. Kada doemo do tog razloga, ja mogu da pomognem pacijentu da otkrije svoje lane i svoje prave potrebe i mogu da mu pomognem da uvidi koje su njegove ideje i misli iracionalne te ih stoga treba prevazii. Takav proces esto zahteva psihoterapeuta koji ima iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji. Kada osoba prestane da razmilja iracionalno, ta promena pozitivno deluje na oseanja i ponaanje, a posledica toga je trajno izleenje pacijenta.
jer je zbog njegove popustljivosti mogla da radi ta hoe. Na svu sreu, Viktorija nije bila ovisnik ni o alkoholu ni o drogama i nije u njima potraila reenje za svoju depresiju. Radila je u kui i nije radila fizike vebe godinu dana. Redovno je gledala zabavni program na televiziji i poela da se dopisuje preko interneta kako se ne bi oseala drutveno izolovanom. Sreom, nije imala nikakvu bolest, a analiza krvi je pokazala da je sve u redu. Kategorije koje je ona obeleila bile su razvoj, ishrana, drutveni faktor, cirkadijalni ritam, stil ivota i frontalni reanj. Zbog teke depresije i gubitka apetita, preporuio sam joj da pone da uzima Remeron (sintetiki antidepresiv) svake veeri dok se budemo bavili jednom kategorijom uzroka meseno. Ranije je loe reagovala na taj lek, pa me je zamolila da ponemo sa promenom ishrane i naina ivota nadajui se da e moi da izbegne lekove. Pristao sam na ovaj pristup samo pod uslovom da pristane da uzima lek ako do kraja sedmice ne doe do vidnog poboljanja. Prepisao sam joj dijetu bogatu triptofanom i omega-3 mastima (laneno seme i orasi), sa dosta folne kiseline i bez holesterola. Trebalo je da veba (brzo hodanje ili plivanje) pola sata dnevno po dnevnom svetlu, oko podneva. Trebalo je da lee pre devet sati uvee i bude pola sata u toploj kupki pre spavanja. Morala je odmah da prekine sa zabavnim televizijskim programima i krstarenjem po internetu. Jedina preostala potencijalno promenljiva kategorija bila je njena drutvena situacija. Nisam imao na umu nikakav nain na koji bih mogao da vratim njenog mua i erke. Ranije je imala bliske prijatelje u crkvi u koju je nekada odlazila. Mogla je da obnovi kontakt sa nekim njoj dragim ljudima iz te crkve ja sam joj rekao da bi to bilo veoma dobro, kao i da svakodnevno ita Bibliju i upuuje molitve Bogu. Budui da je elela da primenimo metod leenja bez upotrebe sintetikih leko-
196
IZLAZ IZ DEPRESIJE
va, rekao sam joj da e najbolje rezultate ostvariti ako sve promene u svoj nain ivota unese u isto vreme. Mislim da mogu to da postignem i elim da pokuam, rekla je ona. Ona je zaista pokuala i uspela da odjednom unese sve pozitivne promene u svoj ivot. Za sedam dana je dobila jedan kilogram, poboljao joj se apetit, spavala je 7 do 8 sati svake noi i u prethodna etiri dana nijedanput nije zaplakala. Ona je u potpunosti uivala u svom obnovljenom duhovnom ivotu - u molitvi i prouavanju Biblije sa svojim starim prijateljima. Lekovi joj oigledno nisu bili potrebni. Sedmicama nakon toga, njena depresija se nije vraala i ona se sada osea bolje nego ikada sprovodei i dalje iste pozitivne promene u ishrani i stilu ivota. Da, i dalje joj nedostaju mu i erke, ali veruje da Bog vodi njen ivot. Ona osea da joj je data predivna prilika da se prepusti Njegovom brigovodstvu. Ovim skraenim izvetajem ja ne elim da kaem da metod koji je delovao u Viktorijinom sluaju odgovara svakome. Kao to je ranije reeno, program leenja treba planirati prema specifinim uzrocima i potrebama svakog pojedinanog pacijenta. Da je ovaj pacijent bio ovisnik (o alkoholu, drogama, kofeinu, duvanu), verovatno bi se taj problem reavao tokom prve etiri sedmice, pre nego to se primeni preostali deo ovog programa to bi moglo da podrazumeva obaveznu upotrebu antidepresiva (u zavisnosti od vrste zavisnosti). Ovaj sluaj jo jedno pokazuje koliko su ishrana i stil ivota tesno povezani sa mentalnim zdravljem.
esto i dalje depresivni, to se odraava i na njihovo fiziko zdravlje. Ja obino ekam da oni prevaziu probleme koji spadaju u promenljive kategorije uzroka, zatim ekam jo mesec dana da bih se uverio da su zaista postigli uspeh u tim oblastima, pa tek onda zapoinjem proces odvikavanja od lekova. Proces odvikavanja je opisan u 6. poglavlju. Taj proces se u 90% sluajeva uspeno zavri u roku od mesec dana. Pacijent vie nije depresivan i vie nije zavistan od lekova.
Zakljuak
Ovo poglavlje bi trebalo da poslui kao vodi svima onima koji ele da pobede depresiju. Kratak pregled ovog poglavlja prikazan je u tabeli 8.
Tabela 8. Kratak pregled 10. poglavlja - Ne postoji standardan sluaj depresije. - Svaka rtva depresije ima svoj poseban i jedinstven splet okolnosti i uzroka. - U veini sluajeva, postoji vie od jednog uzroka depresije. U mnogim sluajevima ima ih i vie od etiri. - Pre iznalaenja strategije za borbu protiv depresije, mora se odrediti svaki pojedinani uzrok depresije. - Veoma esto, depresivna osoba moe sama da odredi uzroke svoje depresije na listi od 51 mogunosti.
Odvikavanje od lekova
Budui da se depresija esto vraa, depresivnim pacijentima se obino savetuje da nastave da uzimaju antidepresive devet do dvanaest meseci pre nego to im se da savet da ostave lekove.9 Veina osoba koje dou kod mene sa simptomima depresije ve uzima antidepresive. Iako im ti lekovi obino pomognu u nekoj meri, oni su
ovek ne bi trebalo da prihvati svoju depresiju kao jedno doivotno stanje sa svim njegovim tetnim posledicama. Savetujem vam da zaponete ovaj proces koji e vam doneti trajno izleenje od depresije. Pronaite uzrok ili uzroke svoje depresije. Uklonite to je mogue vie promenljivih uzroka novim nainom ishrane i ivota, zdravim drutvenim i obnovljenim duhovnim ivotom. Va um, duh i telo mogu biti istinski zdravi i snani.
Dodatak 1
Komunikacije u mozgu i hemija mozga
Struktura neurona je prikazana na Slici 1.
Slika 1. Struktura neurona
nervni zavretak akson dendrit jedro u telu elije sinaptiki zavretci molekuli neurotransmitera
sinapsa
Neuron ima telo elije koje sadri genetski materijal i veliki deo mehanizma za proizvodnju energije neurona. Iz tela elije polaze kratki granati nastavci, dendriti, koji su najvanije prijemnike povrine neurona pri komunikaciji. Ovi dendriti, u zavisnosti od tipa i lokacije neurona, imaju mnotvo oblika i veliina. Izlazni signal neurona obino koristi jedinstveni ogranak zvani akson, koji se obino grana na mnotvo sinaptikih zavretaka na njegovom kraju, to se moe videti na slici 1. Uveani prikaz zavretka neurona i njegovog komunikacionog sistema vidi se na slici 2. Komunikacije u mozgu odigravaju se na malim, specijalizovanim membranskim strukturama zvanim sinapse, koje su locirane izmeu neurona, kao to je pokazano na slici. Neuronska komunikacija obino se sastoji od elektrinih signala koji putuju du neurona, a koji zatim izazivaju hemijski signal koji prelazi preko sinaptike pukotine. Kad dospe do neurona sa druge strane sinapse, ovaj hemijski signal biva transformisan u novi elektrini signal u jednom ili vie neurona koji tu imaju svoja vorita. Svaki neuron ima u proseku 1000
nerv primalac
veza sa drugim neuronima, putem sinapsi. Procenjuje se da u mozgu ima minimum 100 triliona sinapsi, a moe ih biti i desetostruko vie.1 Ove sinapse nisu nasumino rasporeene, ve po emama koje emo nazvati kola (krugovi). Ako se kolo stimulie pomou neurohirurke sonde, moe nastati seanje, misao, ili pak pokret ruke, ake ili kaiprsta, u zavisnosti od toga gde se sonda postavi u mozgu. Kompleksnost se dodatno uveava injenicom da pojedinani neuroni mogu biti deo vie od jednog kola. Kompleksnost fizike strukture mozga najblae reeno je zapanjujua. Njoj je nadreena hemija mozga, koja nije nita manje zadivljujua. Dok elektrini signal putuje du aksona, na njegovom kraju se pretvara u hemijski signal. Hemijski glasnici su molekuli poznati kao neurotransmiteri i prikazani su na slici 2. U mozgu postoji vie od sto razliitih neurotransmitera.2 Neki od njih su mali molekuli, poput serotonina, dopamina, acetilholina i norepine-
198
IZLAZ IZ DEPRESIJE
frina. Drugi su pak veliki molekuli sastavljeni od proteinskih lanaca. Razmotrimo tri vrste neurotransmitera: 1. Ekscitatorni izazivaju elektrinu ekscitaciju u neuronu 2. Inhibitorni spreavaju produkciju elektrinog signala u neuronu 3. Moduliui moduliraju postojei elektrini signal neurona Primer ekscitatornog neurotransmitera je hemijska supstanca glutamat. Jedinjenja glicin i gama amino buterna kiselina (GABA) su primeri inhibitornih neurotransmitera. Veina neurotransmitera nisu ni ekscitatorni ni inhibitorni, ve deluju tako to dovode do kompleksne modulacije elektrinog signala. Serotonin, dopamin i lanci proteina spadaju u ovu grupu neurotransmitera. Da bi ilustrovali kako ovi transmiteri zajedniki deluju, razmotrimo primer muzikog instrumenta, recimo flaute. Da bismo dobili muziku flaute, prvo traba da imamo na raspolaganju instrument, zatim tok vazduha koji bi zvuk proizveo, a potom su tu dirke da kontroliu ili moduliraju zvuk. Neuron je flauta, ekscitatorni neurotransmiter je struja vazduha, a moduliui neurotransmiter je itav niz dirki koji oblikuje i menja melodiju. Svaki modulatorni neurotransmiter se proizvodi od strane relativno malog broja neurona grupisanih u ogranienom broju
zona mozga. Dopamin se, na primer, proizvodi u samo 500.000 neurona, to e rei: jedna od 200.000 nervnih elija. Dopaminski neuroni grupisani su samo u podrujima smetenim duboko u mozgu. Svaki od ovih neurona alje svoj granajui akson kroz ceo mozak, tako da kad doe do impulsa u malom broju ovih neurona, ceo mozak biva obaveten. Jedna vrsta neurona, zvana Purkinjeove elije, (ematizovane na slici 3) mogu da ostvare i do 200.000 veza sa drugim neuronima.
Literatura:
1. Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health & Human Services, National Institutes of Health, Nation Institutes of Mental Health. 1999, p. 33. 2. Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health & Human Services, National Institutes of Health, Nation Institutes of Mental Health. 1999, p. 36.
DODACI
199
Dodatak 2
Limbiki sistem: Emocionalno sredite mozga
Cingulatni girus (zavoj) Forniks
Mirisna kvrica
uljevito telo
Stria terminalis
Ovaj dijagram predstavlja presek mozga nainjen podelom mozga na hemisfere, kako bi se omoguio uvid u komponente limbikog sistema.
200
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 3
Zvanini psihijatrijski simptomi depresije
A. Pet (ili vie) od dole navedenih simptoma bilo je prisutno tokom istog perioda od dve sedmice i predstavljaju promenu u odnosu na prethodno funkcionisanje; bar jedan od ovih simptoma je ili (1) depresivno raspoloenje ili (2) gubitak zanimanja ili zadovoljstva. NAPOMENA: Nemojte ubrajati simptome koji su posledica opteg zdravstvenog stanja, loeg raspoloenja ili halucinacija. (1) depresivno raspoloenje tokom veeg dela dana, gotovo svakog dana, kao to pokazuje bilo subjektivna izjava (npr. osea se tuno ili prazno) ili zapaanje drugih (npr. primetite da je neko plakao). Napomena: Kod dece i adolescenata mogua razdraljivost. (2) izrazito smanjeno interesovanje ili uivanje u svim, ili skoro svim, aktivnostima tokom veeg dela dana (bilo da osoba sama izjavi kako se osea ili da drugi to primete). (3) primetan gubitak teine kada se ne dri dijeta ili poveanje telesne teine (npr. promena od vie od 5% meseno) ili smanjenje ili poveanje apetita skoro svakog dana. Napomena: Kod dece treba obratiti panju na nemogunost dostizanja oekivane telesne teine za odreenu starosnu dob. (4) nesanica ili preterano spavanje skoro svakog dana. (5) psihomotorna agitacija ili retardacija skoro svakog dana (drugi to mogu da primete, to nisu samo subjektivna oseanja; nemir ili usporenost). (6) umor ili gubitak energije skoro svakog dana. (7) oseanje bezvrednosti ili preterane ili neprimerene krivice (to moe biti varka) skoro svakog dana (ne puki samoprekor ili krivica zbog bolesti). (8) smanjena sposobnost razmiljanja ili usredsreivanja na neto, ili neodlunost, skoro svakog dana (bilo da to osoba sama primeuje ili drugi ljudi). (9) konstantno razmiljanje o smrti, ne samo strah od umiranja; konstantno razmiljanje o samoubistvu bez odreenog plana ili pokuaj samoubistva ili poseban plan za samoubistvo. B. Ovi simptomi ne zadovoljavaju kriterijume za vie razliitih situacija. C. Ovi simptomi izazivaju kliniki znaajan potres ili potekoe u drutvenom, profesionalnom ili drugim znaajnim aspektima ivota. D. Ovi simptomi nisu posledica direktnih psiholokih efekata neke supstance (npr. upotrebe droga ili lekova) ili opteg zdravstvenog stanja (npr. hipotiroidizam). E. Ovi simptomi se deavaju nakon velike alosti, tj. nakon gubitka voljene osobe; simptomi traju ne due od 2 meseca; za njih su karakteristini smetnje u funkcionisanju organizma, morbidna preokupiranost bezvrednou, suicidne misli, psihotini simptomi ili psihomotorna retardacija.
American Psychiatric Association) (1994). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (4th ed). Washington D.C.
DODACI
201
Dodatak 4
Zvanini psihijatrijski simptomi distimije
A. Depresivno raspoloenje tokom veeg dela dana, i to skoro svakog dana, to osoba moe sama da primeti ili to drugi mogu da primete kod nje; takvo stanje traje najmanje 2 godine. NAPOMENA: Deca i adolescenti mogu biti razdraljivi, a takvo stanje moe da traje najmanje godinu dana. B. Prisustvo tokom depresije dve (ili vie) stvari od dole navedenog: (1) slab apetit ili prejedanje (2) nesanica ili preterano spavanje (3) nedostatak energije ili umor (4) nedostatak samopotovanja (5) slaba koncentracija ili neodlunost (6) oseanje bespomonosti C. Tokom 2 godine (godinu dana kod dece ili adolescenata) ovakvog stanja osoba je imala simptome iz Kriterijuma A i B due od 2 meseca u jednom navratu. D. Nije zabeleen nijedan napad tekog oblika depresije tokom prve 2 godine poremeaja (godinu dana kada su u pitanju deca ili adolescenti); tj. poremeaji su povezani sa hroninim poremeajem tekog oblika depresije ili poremeajem tekog oblika depresije sa deliminim poputanjima. NAPOMENA: Moe biti da je ovakvom stanju prethodio napad tekog oblika depresije pod uslovom da je dolo do potpune remisije (bez znaajnijih znakova ili simptoma u periodu od 2 meseca) pre nego to je dolo do distiminog poremeaja/distimije. Osim toga, nakon prve 2 godine (godinu dana kada su u pitanju deca ili adolescenti) distiminog poremeaja, moe doi do napada tekog oblika depresije, i u tom sluaju mogu se postaviti obe dijagnoze kada se dostignu kriterijumi za napad tekog oblika depresije. E. Nikada nije bilo manijakih napada, meovitog napada ili velikih manijakih napada, a nikada nisu dostignuti kriterijumi za ciklotimini poremeaj. F. Ovaj poremeaj se ne javlja samo tokom hroninih psihosomatskih bolesti, kao to su izofrenija ili poremeaj usled alosti. G. Ovi simptomi nisu posledica direktnog fiziolokog uticaja neke materije (npr. upotreba droge ili lekova) ili opteg zdravstvenog stanja (npr. hipotiroidizam (oslabljena funkcija tiroidne lezde)). H. Ovi simptomi izazivaju kliniki znaajan potres ili ometaju funkcionisanje ovekovog organizma u drutvenom, profesionalnom ili nekim drugim vanim aspektima ivota.
American Psychiatric Association) (1994). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (4th ed). Washington D.C.
202
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 5
Bipolarni poremeaj
Bipolarni poremeaj je ne tako davno bio poznatiji pod nazivom manina depresija. Ovaj poremeaj se odlikuje drastinom promenom raspoloenja, od teke depresije do preterane ushienosti. Meutim, detaljnija istraivanja pokazuju da kod nekih ljudi moe postojati mnogo razliitih nivoa i stupnjeva promene raspoloenja. Ovaj problem se ne moe tako lako definisati kao to se nekad mislilo. Hipokrat je bio jedan od prvih koji su zapazili da melanholija (depresivno stanje) i manina stanja nastaju kao posledica biolokih procesa koji se odvijaju u ovekovom telu i umu,1 a ne delovanja natprirodnih sila. U 19. veku, strunjaci su pokuali da suze definiciju manije i melanholije, i tako je nastao termin depresija. Medicina je smatrala da ove poremeaje izazivaju poremeaje u linosti a ne u intelektu. Nemaki psihijatar Emil Kreplin (Kraeplin) je detaljno istraivao ove poremeaje i doao do zakljuka da su ovi poremeaji, iako predstavljaju dva ekstrema u spektru ponaanja, dve naizmenine manifestacije jedne iste bolesti.2 Kreplin je maniju opisao kao stanje ekstremnog beanja od ideja, ushienosti i preterane aktivnosti. Depresiju je smatrao stanjem mrzovolje, tuge i zabrinutosti i usporenog razmiljanja i delovanja. On je ovu bolest posmatrao kao neprekidan niz promena raspoloenja, od blaih do onih izraenijih, i to na oba kraja bihevioralnog spektra. U zavisnosti od intenziteta, ove promene mogu i da uopte ne ometaju normalno funkcionisanje, ali i da, u sluaju izrazito intenzivne manije i depresije, postepeno oslabe ovekov organizam. Osoba koja dobije maninu epizodu moe biti u stanju prave euforije ili krajnje
razdraljivosti. Njihov nain razmiljanja moe biti da misle da su najbolji ta god da rade, ili paranoian, kada oni zamiljaju da vanzemaljci nadziru svaki njihov pokret. I dok se njihove misli niu brzinom munje, a ideje smenjuju brzinom svetlosti, oni se lako zbune i gube koncentraciju. U ostale simptome spadaju loe rasuivanje, uvredljivo agresivno ponaanje, promiskuitetnost, rasipnitvo, nepromiljenost, poveana energija i aktivnost i smanjena potreba za snom. Da bi se kod nekoga postavila dijagnoza poremeaj podvojene linosti, ta osoba mora biti zateena u napadu manije (ili ga je imala u bliskoj prolosti), morala je prethodno doiveti napad tekog oblika depresije, manije ili i jednog i drugog koji se ne moe objasniti prisustvom nekog drugog izoidnog, psihotinog ili poremeaja usled alosti.3 Kriterijumi za dijagnostikovanje napada manije prikazani su u tabeli 1.4 Ispitivanja ukazuju na to da postoji mogunost da otprilike 30% depresivnih pacijenata koji se nalaze pod nekom terapijom ima bipolarni poremeaj.5,6 Skoro 2% ukupnog broja odraslih osoba u SAD pati od ove bolesti.7 Pregled mnogih studija pokazuje da 25 do 50% pacijenata koji boluju od bipolarnog poremeaja bar jedanput pokua da izvri samoubistvo.8 Nastavak tog istraivanja pokazao je da 15% njih uspe u tome, to je 30 puta vea brojka nego kada se posmatra stopa samoubistava u celokupnom stanovnitvu.9 Postoji mogunost da su u bipolarni poremeaj ukljueni mnogi delovi mozga. Ja neu ulaziti u tehnike detalje, ve u rei da u njih spadaju amigdala, hipokampus, talamus, mali mozak, prefrontalni
DODACI
203
Tabela 1. Kriterijumi za napad manije A. Nastaje period konstantnog nenormalno ushienog, ekspanzivnog ili razdraljivog raspoloenja koji traje najmanje sedmicu dana (neophodna hospitalizacija na bilo koji period). B. Tokom tog perioda poremeaja raspoloenja, konstantno su prisutna i veoma izraena tri (ili vie) od dole navedenih simptoma (etiri ako je osoba samo razdraljiva): - Visoko miljenje o sebi ili preterano isticanje sebe - Smanjena potreba za snom (npr. osoba se osea odmornom nakon 3 sata spavanja) - Neuobiajena priljivost ili potreba za prianjem - pritisak da mora da nastavi da pria. - Nerealne i nepraktine ideje ili subjektivni doivljaj da misli prosto lete. - Panja lako poputa (tj. preusmerava se na nevane ili besmislene spoljanje stimuluse) - Preterana usredsreenost na neke ciljeve i pojaana aktivnost u tom pravcu (u drutvu, na poslu ili u koli, ili na seksualnom planu) kao psihomotorna agitacija - Preterano bavljenje prijatnim aktivnostima koje pruaju zadovoljstvo, a na kraju mogu imati bolne posledice (npr. nekontrolisano kupovanje i rasipanje novca, nepromiljeni seksualni odnosi ili riskantna ulaganja na poslovnom planu). C. Ovi simptomi ne ispunjavaju kriterijume meovitog napada. D. Ovaj poremeaj raspoloenja je dovoljno ozbiljan da moe da izazove velike smetnje u funkcionisanju na poslovnom planu ili u uobiajenim drutvenim aktivnostima ili odnosima sa drugim ljudima ili da dovede do toga da bolniko leenje postane neophodno kako pacijent ne bi povredio sebe ili druge, ili su prisutne psihotine osobine. E. Ovi simptomi nisu posledica direktnih psiholokih efekata neke supstance (npr. droge, lekova ili nekih drugih vidova leenja) ili opteg zdravstvenog stanja (npr. hipotiroidizam).
korteks, strijatum i palidus. (Vidi 1. poglavlje, struktura mozga.) Postoje dva glavna toka za koje smatra da su ukljueni u poremeaje raspoloenja. Poremeaji ponaanja poput manije i depresije mogu biti posledica disfunkcije veza u ovim delovima meu njenim razliitim tokovima.10 Istraivai poinju da prouavaju fiziku strukturu mozga kako bi ustanovili da li postoje razlike izmeu normalnog mozga i mozga osobe sa poremeajem podvojene linosti. Prve studije raene na MRI ukazuju na to da moda postoje neke abnormalnosti u strukturi i protoku krvi u ovim posebnim delovima mozga, ali jo nije uraeno dovoljno studija uz odgovarajuu kontrolu da bi se dolo do konanog zakljuka.11,12,13,14 Ono to sigurno znamo je da serotonin i dopamin igraju kljunu ulogu u ovim mreama, a svaka smetnja moe doprineti nastanku nekog poremeaja raspoloenja. Ova bolest se najverovatnije lei doivotnim uzimanjem lekova i navodi nas da poverujemo u to da postoji, moda, neka trajna promena ili razlika u strukturi i grai mozga osobe sa poremeajem podvojenog ponaanja. Vrste lekova koje se trenutno smatraju najefikasnijima jesu antidepresivi bupropion (Wellbutrin) i lekovi iz grupe SSRI. IMAO (inhibitori monoamin oksidaze) se, takoe, mogu koristiti, ali se triciklici retko upotrebljavaju i nisu mnogo prouavani u vezi sa ovim poremeajem. Pri upotrebi antidepresiva u leenju depresije treba biti veoma paljiv zato to oni, zapravo, mogu izazvati maniju kod odreenih osoba. Stoga je pri leenju osobe koja pati od poremeaja podvojene linosti esto potrebno koristiti stabilizator raspoloenja litijum je standardni lek u ovoj grupi u kombinaciji sa antidepresivom da depresija ne bi prerasla maniju.15 Maniju izaziva preterana aktivnost ili zastoj sistema neurotransmitera u gore pomenutim delovima mozga. Izgleda da stabilizatori raspoloenja inhibiraju prevelik broj neuronskih signala, a pomau i u sprea-
204
IZLAZ IZ DEPRESIJE
vanju pokretanja nepotrebnih signala.16,17,18,19 Nedavno je otkriveno da i neki drugi lekovi mogu uspeno zamenjivati litijum u stabilizaciji raspoloenja. To su antikonvulzanti i sa njima se mora biti veoma oprezan. U njih spadaju valproat (Depakote), lamotrigin (Lamictal), gabapentin (Neurontin), topiramat (Topamax) i olanzapin (Zyprexa). Svi ovi lekovi mogu prouzrokovati dobitak telesne teine (pored mnogih drugih ozbiljnijih neeljenih efekata), osim leka Topamax koji, zapravo, moe izazvati gubtak teine. Nedavno je u oblasti ishrane otkriveno i to da omega-3 mogu doprineti ublaavanju simptoma kod bipolarnih pacijenata i uspeno zameniti litijum u stabilizaciji raspoloenja tako to inhibiraju neuronske signale.20 U poreenju sa periodom pre industrijske revolucije i sa dravama poput Japana,21,22 u ishrani stanovnika SAD i Zapadne Evrope omega-3 masne kiseline danas gotovo da nisu ni zastupljene, to predstavlja indirektan dokaz da takva ishrana moe biti delimino kriva za sve vei broj sluajeva depresije. Broj obolelih od teke depresije je porastao, a starosna granica se poslednjih decenija prolog veka sve vie smanjivala.23 Tokom poslednjih 100 godina, omega-3 su skoro u potpunosti zamenjene omega-6 masnim kiselinama, to moe da utie na poveanje broja onih koji pate od bolesti koronarnih arterija. U 4. poglavlju se detaljnije opisuju omega-3 i njihova nutritivna vrednost. Iako je riblje ulje trenutno najpopularniji izvor omega-3, znamo da ulje lanenog semena moe biti mnogo bolji izvor, a prvi testovi pokazuju da ono moe uspeno zameniti riblje ulje. Na primer, na testovima raenim sa bipolarnim pacijentima, sadraj omega-3 u ribljem ulju zahtevao je da ti pacijenti piju 30 kapsula dnevno da bi uneli dovoljnu koliinu ovih masnih kiselina, to se pokazalo kao veoma naporan zadatak. Ulje lanenog semena je dovoljno koncentrovano da je potrebno uzeti samo nekoliko kapsula
dnevno. Pokazalo se da, osim toga to pacijente zastrauje ogroman broj kapsula koje moraju da uzimaju, mnogima od njih ne prija ni ukus ribljeg ulja. Rezultati testova raenih sa kapsulama ribljeg ulja pokazali su da je 64% pacijenata koji su uzimali omega-3 pozitivno reagovalo na tu terapiju i ostalo je uravnoteeno mnogo due nakon prestanka uzimanja ovog dodatka od onih koji su bili u kontrolnoj grupi.24 Studije o ulju lanenog semena tek su u povoju, ali se ve sada moe dokazati da ono predstavlja mnogo bolji izvor omega-3 u leenju poremeaja podvojene linosti. Na kraju dolazimo do elektrokonvulzivne terapije (ECT). Ona se naroito koristi kod teko bolesnih pacijenata, najbre postie efekat i verovatno je najuspenija od svih terapija.25 Ona je, moda, najbolja terapija kojom treba zapoeti leenje onih koji su oaloeni ili koji spadaju u visokorizinu grupu kada je u pitanju samoubistvo.26 Negativna strana ove terapije je relativno visoka stopa vraanja bolesti. Naalost, bipolarni poremeaj zahteva doivotno leenje lekovima u ovo vreme. Ipak, odgovarajuom ishranom u kojoj su zastupljene omega-3, ova se bolest moe lake i uspenije drati pod kontrolom.
Literatura:
1 Georgotas A, Cancro R, eds. Depression and Mania. New York, NY:Elsevier Science Inc;1988:4-6. 2 Kraeplin E, ed. Manic-Depressive Insanity and Paranoia. Edinburgh, Scotland: ES Livingstone; 1921. 3 American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4 th ed. Washington, DC. American Psychiatric Association; 1994: p. 356. 4 American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4 th ed. Washington, DC. American Psychiatric Association; 1994: p. 332. 5 Cassano G, Akiskal H, et al. Proposed subtypes of Bipolar II a related disorder: With hypomanic episodes (or cyclothymia) and with hyperthymic temperment. J Affect Dis 1992;26:127-140. 6 Rao A, Nammalvar N. The course and outcome in depressive illness: A follow-up study of 122 cases in Mandurai, India. Br J Psychiatry 1977;130:392-396. 7 U.S. Department of Health and Human Services. Mental Health: A Report of the Surgeon General. Rockville, MD:
DODACI
U.S Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Insti-tute of Mental Health, 1999. 8 Compton M, Nemeroff C. The treatment of bipolar depression. J Clin Psychiatry 2000;61(suppl 9):57-67. 9 Goodwin F, Jamison K. Manic-Depressive Illness. New York, NY: Oxford University Press: 1990. 10 Soares J, Mann JJ. The functional neuroanatomy of mood disorders. J Psychiat Res 1997; 31(4) : 393-432. 11 Soares J, Mann J. The functional neuroanatomy of mood dis-orders. J Psychiat Res 1997; 31(4) : 393-432. 12 Norris S, Krishnan R, Ahearn E. Structrual changes in the brain of patients with bipolar affective disorder by MRI: A re-view of the literature. Prog NeuroPsychopharmacol & Biol Psychiat 1997 Sep;21:13231337. 13 Strakowski S, DelBello, M, et al. Brain magnetic resonance imaging of structural abnormalities in bipolar disorder. Arch Gen Psychiatry 1999 Mar; 56:254-259. 14 Pearlson, G. Structural and functional brain changes in bipo-lar disorder: A selective review. Schizophrenia Research 1999;39:133-140. 15 Frances A, Kahn D, et al. The expert consensus guidelines for treating depression in bipolar disorder. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 4):73-79. 16 Stoll A, Severus E. Mood stabilizers: shared mechanisms of action at post-synaptic signal transduction and kindling processes. Harvard Review of Psychiatry 1996;4:77-89.
205
17 Leviel V, Naquet R. A study of the action of valproic acid on the kindling effect. Epilepsia 1977; 18: 229-234. 18 Wurpel J, Iyer S. Calcium channel blockers verapamil and nimodipine inhibit kindling in adult and immature rats. Epilepsia 1994;35:443-449. 19 ODonnel R, Miller A. The effect of lamotrigine upon development of cortical kindled seizures in the rat. Neuropharmacology 1991;30:253-258. 20 Stoll A, Locke C, et al. Omega-3 fatty acids and bipolar disorder: A review. Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids 1999; 60 (5&6): 330-331. 21 Leaf A, Weber P. A new era for science in nutrition. Am J Clin Nutr 1987;43:1048-1053. 22 Hibbeln J. Fish consumption and major depression. Lancet 1998;351:1213. 23 Weissman M, Bland R, et al. Cross-national epidemilogy of major depression and bipolar disorder. JAMA 1996;276:293-299. 24 Stoll A, Locke C, et al. Omega-3 fatty acids and bipolar disorder: A review. Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids 1999; 60(5&6):334. 25 Frances A, Kahn D, et al. The expert consensus guidelines for treating depression in bipolar disorder. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 4):73-79. 26 Goodwin F, Jamison K. Manic-Depressive Illness. New York, NY:Oxford University Press; 1990.
206
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Dodatak 6
Zdravstveni problemi povezani sa depresijom
Sindrom
Neuroloki
Poremeaj
Demencija, hidrocefalus, Hantingtonova chorea, infektivne (ukljuujui HIV, neurosifilis), migrene, multipla skleroza, myasthenia gravis, Parkinsonova bolest, epileptini poremeaji, modani udar, trauma, tumori, vaskulitis, Vilsonova bolest Adisonova bolest, Kuingov sindrom, dijabetes, hiperparatiroidizam, hipertiroidizam, hipoparatiroidizam, hipotiroidizam, depresija povezana sa menstrualnim ciklusom, postporoajna depresija Nedostatak folata, hiperkalcemija, hipokalcemija, hiponatremija, palegra, porfirija, uremija, nedostatak vitamina B12 Influenca, hepatitis, mononukleoza, upala plua, reumatoidni artritis, Sjorgrenova bolest, systemic lupus erythematosus, tuberkuloza Anemija, kardiopulmonarna bolest, neoplazma (ukljuujui gastrointestinalne, plune, pankreasne), zastoji u disanju pri spavanju
Endokrini
Metaboliki/ishrana
Infektivni/upalni
Ostalo
DODACI
207
Dodatak 7
Lekovi koji se povezuju sa depresijom
*Zvezdica oznaava da se najmanje 3% pacijenata koji koriste taj lek izjasnilo da pati od depresije
Accupril (Quinapril Hydrochloride) Accuretic (Hydrochlorothiazide, Quinapril Hydrochloride) Accutane (Isotretinoin) Aceon (Perindopril Erbumine) Aciphex (Rabeprazole Sodium) *Actimmune (Interferon Gamma-1B) Activella (Estradiol, Norethindrone Acetate) *Actonel (Risedronate Sodium) Adalat (Nifedipine) Aerobid (Flunisolide) *Agenerase (Amprenavir) Agrylin (Anagrelide Hydrochloride) Aldoclor (Chlorothiazide, Methyldopa) Aldomet (Methyldopate Hydrochloride) Aldoril (Hydrochlorothiazide, Methyldopa) Alesse- (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Alferon (Interferon alfa-N3 (Human Leukocyte Derived)) Alphagan (Brimonidine Tartrate) Altace (Ramipril) Ambien (Zolpidem Tartrate) AmBisome (Amphotericin B) Amerge (Naratriptan Hydrochloride) *Androderm (Testosterone) Andro (Testosterone) *Android (Methyltestosterone) Arava (Leflunomide) *Aricept (Donepezil Hydrochloride) *Arimidex (Anastrozole) *Aromasin (Exemestane) Arthrotec (Diclofenac Sodium, Misoprostol) Asacol (Mesalamine) Atacand (Candesartan Cilexetil) Ativan (Lorazepam) Avalide (Hydrochlorothiazide, Irbesartan) Avapro (Irbesartan) Avelox (Moxifloxacin Hydrochloride) Avonex (Interferon Beta-1a) Aygestin (Norethindrone Acetate) Azmacort (Triamcinolone Acetonide) Azulfidine (Sulfasalazine) Bactrim (Sulfamethoxazole, Trimethoprim) Baycol (Cerivastatin Sodium) Beclovent (Beclomethasone Dipropionate) Beconase (Beclomethasone Dipropionate Monohydrate) Betagan (Levobunolol Hydrochloride) Betaseron (Interferon Beta-1b) Betoptic (Betaxolol Hydrochloride) Blocadren (Timolol Maleate) Brevibloc (Esmolol Hydrochloride) Brevicon (Ethinyl Estradiol, Norethindrone) Captopril (Captopril) Betapace (Sotalol Hydrochloride) Carbatrol (Carbamazepine) Cardizem (Diltiazem Hydrochloride) *Carnitor (Levocarnitine) Carteolol Hydrochloride (Carteolol Hydrochloride) Cartrol (Carteolol Hydrochloride) *Casodex (Bicalutamide) Cataflam (Diclofenac Potassium) Catapres (Clonidine Hydrochloride) Celebrex (Celecoxib) Celestone (Betamethasone Acetate, Betamethasone Sodium Phosphate) Celexa (Citalopram Hydrobromide) *CellCept (Mycophenolate Mofetil) Celontin (Methsuximide) *Cenestin (Estrogens, Conjugated, Synthetic A) Cerebyx (Fosphenytoin Sodium) Chibroxin (Norfloxacin) Cipro (Ciprofloxacin) Claritin (Loratadine, Pseudoephedrine Sulfate) Climara (Estradiol) Clinoril (Sulindac) Clomid (Clomiphene Citrate) Clorpres (Chlorthalidone, Clonidine Hydrochloride) Clozaril (Clozapine) Cogentin (Benztropine Mesylate) *Cognex (Tacrine Hydrochloride) Colazal (Balsalazide Disodium) Colocort (Hydrocortisone) Combipres (Chlorthalidone, Clonidine Hydrochloride) Concerta (Methylphenidate Hydrochloride) Copaxone (Glatiramer Acetate) Coreg (Carvedilol) Cortenema (Hydrocortisone) Cortone Acetate (Cortisone Acetate) Corzide (Bendroflumethiazide, Nadolol) Cosopt (Dorzolamide Hydrochloride, Timolol Maleate) Cozaar (Losartan Potassium) *Crinone (Progesterone) Crixivan (Indinavir Sulfate) Cylert (Pemoline) Cytovene (Ganciclovir) Danocrine (Danazol) Dantrium (Dantrolene Sodium) Daranide (Dichlorphenamide) *DaunoXome (Daunorubicin Citrate) Daypro (Oxaprozin)
208
DDAVP (Desmopressin Acetate) Decadron (Dexamethasone) Delatestryl (Testosterone Enanthate) Demser (Metyrosine) Demulen (Ethinyl Estradiol, Ethynodiol Diacetate) *Depacon (Valproate Sodium) *Depakene (Valproic Acid) *Depakote (Divalproex Sodium) Depo-Provera (Medroxyprogesterone Acetate) Desmopressin Acetate (Desmopressin Acetate) Desogen (Desogestrel, Ethinyl Estradiol) Diastat (Diazepam) Didronel (Etidronate Disodium) Dilaudid Ampules (Hydromorphone Hydrochloride) Diovan (Valsartan) Dipentum (Olsalazine Sodium) Diprivan Injectable Emulsion (Propofol) Dolobid (Diflunisal) *Dostinex (Cabergoline) Doxil (Doxorubicin Hydrochloride) Duraclon (Clonidine Hydrochloride) *Duragesic (Fentanyl) Duranest (Etidocaine Hydrochloride) Dynabac (Dirithromycin) *Effexor (Venlafaxine Hydrochloride) 8-MOP (Methoxsalen) Eldepryl (Selegiline Hydrochloride) Elmiron (Pentosan Polysulfate Sodium) Elspar Asparaginase) Enbrel (Etanercept) Ergamisol (Levamisole Hydrochloride) Esclim (Estradiol) Estinyl (Ethinyl Estradiol) Estrace (Estradiol) Estratab (Estrogens, Esterified) Estratest (Estrogens, Esterified, Methyltestosterone) Estring (Estradiol) Estrostep (Ethinyl Estradiol, Norethindrone Acetate) Eulexin (Flutamide) *Evista (Raloxifene Hydrochloride) Evoxac (Cevimeline Hydrochloride) *Exelon (Rivastigmine Tartrate) Fareston (Toremifene Citrate) *Felbatol Oral Suspension (Felbamate) Feldene (Piroxicam) Femara (Letrozole) *Femhrt (Ethinyl Estradiol, Norethindrone Acetate) Flagyl (Metronidazole) Flexeril (Cyclobenzaprine Hydrochloride) *Flolan (Epoprostenol Sodium) Flovent (Fluticasone Propionate) Floxin (Ofloxacin) Fludara (Fludarabine Phosphate) Flumadine (Rimantadine Hydrochloride) Fortovase (Saquinavir) *Foscavir (Foscarnet Sodium) *Gabitril (Tiagabine Hydrochloride) Gastrocrom (Cromolyn Sodium) Gengraf (Cyclosporine) *Gliadel (Carmustine (BCNU)) Glucotrol (Glipizide) Halcion (Triazolam) Haldol Decanoate (Haloperidol Decanoate)
IZLAZ IZ DEPRESIJE
*Herceptin (Trastuzumab) Hivid (Zalcitabine) Hydrocortone Acetate (Hydrocortisone Acetate) Hytrin (Terazosin Hydrochloride) Hyzaar (Hydrochlorothiazide, Losartan Potassium) Imdur (Isosorbide Mononitrate) Imitrex (Sumatriptan Succinate) Indapamide (Indapamide) Inderal (Propranolol Hydrochloride) Inderide (Hydrochlorothiazide, Propranolol Hydrochloride) Indocin (Indomethacin) *Infergen (Interferon Alfacon-1) *Intron (Interferon alfa-2B, Recombinant) Invirase (Saquinavir Mesylate) Iopidine (Apraclonidine Hydrochloride) Kadian (Morphine Sulfate) *Keppra (Levetiracetam) Kerlone (Betaxolol Hydrochloride) *Klonopin (Clonazepam) *Lamictal (Lamotrigine) Lanoxicaps (Digoxin) Lanoxin (Digoxin) Lariam (Mefloquine Hydrochloride) Lescol (Fluvastatin Sodium) Levaquin (Levofloxacin) Levlen (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Levo-Dromoran (Levorphanol Tartrate) Levora (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Lexxel (Enalapril Maleate, Felodipine) Lidoderm (Lidocaine) Lipitor (Atorvastatin Calcium) Lodine (Etodolac) Loestrin (Ethinyl Estradiol, Norethindrone Acetate) Lomotil (Atropine Sulfate, Diphenoxylate Hydrochloride) Lo/Ovral (Ethinyl Estradiol, Norgestrel) Lopid (Gemfibrozil) Lotronex (Alosetron Hydrochloride) Low-Ogestrel (Ethinyl Estradiol, Norgestrel) *Lupron Depot (Leuprolide Acetate) Luvox (Fluvoxamine Maleate) LYMErix (Lyme Disease Vaccine (Recombinant OspA)) Macrobid (Nitrofurantoin Monohydrate) Macrodantin (Nitrofurantoin) Marinol (Dronabinol) Matulane (Procarbazine Hydrochloride) Maxair (Pirbuterol Acetate) Maxalt-MLT (Rizatriptan Benzoate) Maxaquin (Lomefloxacin Hydrochloride) Maxzide (Hydrochlorothiazide, Triamterene) Mebaral (Mephobarbital) Megace (Megestrol Acetate) Menest (Estrogens, Esterified) *Meridia (Sibutramine Hydrochloride Monohydrate) Merrem (Meropenem) Metadate (Methylphenidate Hydrochloride) Methylin (Methylphenidate Hydrochloride) Metro (Metronidazole) Mevacor (Lovastatin) Mexitil (Mexiletine Hydrochloride) Miacalcin (Calcitonin-Salmon) Micardis (Telmisartan) Midamor (Amiloride Hydrochloride) Migranal (Dihydroergotamine Mesylate)
DODACI
Minipress (Prazosin Hydrochloride) Minizide (Polythiazide, Prazosin Hydrochloride) Mintezol (Thiabendazole) Mirapex (Pramipexole Dihydrochloride) Mithracin (Plicamycin) Moban (Molindone Hydrochloride) Mobic (Meloxicam) Modicon (Ethinyl Estradiol, Norethindrone) Moduretic (Amiloride Hydrochloride, Hydrochlorothiazide) Monopril (Fosinopril Sodium) Motofen (Atropine Sulfate, Difenoxin Hydrochloride) Motrin (Ibuprofen, Pseudoephedrine Hydrochloride) MS Contin (Morphine Sulfate) MSIR (Morphine Sulfate) Mykrox (Metolazone) *Mylotarg (Gemtuzumab ozogamicin) Nadolol (Nadolol) Nalfon (Fenoprofen Calcium) Naprelan (Naproxen Sodium) Naropin (Ropivacaine Hydrochloride) Nasacort (Triamcinolone Acetonide) Necon (Ethinyl Estradiol, Norethindrone) Neoral (Cyclosporine) Nesacaine (Chloroprocaine Hydrochloride) Neurontin (Gabapentin) Nicotrol (Nicotine) *Nilandron (Nilutamide) Nimotop (Nimodipine) *Nipent (Pentostatin) Nizoral (Ketoconazole) Nolvadex (Tamoxifen Citrate) Nordette (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Norinyl 1 + 35 (Ethinyl Estradiol, Norethidrone) Norinyl 1 + 50 (Mestranol, Norethindrone) Normodyne (Labetalol Hydrochloride) Noroxin (Norfloxacin) Norvasc (Amlodipine Besylate) Norvir (Ritonavir) Novarel (Chorionic Gonadotropin) Nubain (Nalbuphine Hydrochloride) Numorphan (Oxymorphone Hydrochloride) Ocupress (Carteolol Hydrochloride) Ogen (Estropipate) Ogestrel (Ethinyl Estradiol, Norgestrel) OptiPranolol (Metipranolol) Oramorph (Morphine Sulfate) *Orap (Pimozide) Orlaam (Levomethadyl Acetate Hydrochloride) Ortho Tri-Cyclen (Ethinyl Estradiol, Norgestimate) Ortho-Cept (Desogestrel, Ethinyl Estradiol) Ortho-Cyclen (Ethinyl Estradiol, Norgestimate) Ortho-Est (Estropipate) Ortho-Novum (Ethinyl Estradiol, Norethindrone) *Ortho-Prefest (Estradiol, Norgestimate) Orudis (Ketoprofen) Oruvail (Ketoprofen) Ovcon (Ethinyl Estradiol, Norethindrone) Ovral (Ethinyl Estradiol, Norgestrel) Ovrette (Norgestrel) Oxandrin (Oxandrolone) Oxsoralen (Methoxsalen) OxyContin (Oxycodone Hydrochoride) Paxil (Paroxetine Hydrochloride)
209
Pediazole (Erythromycin Ethylsuccinate, Sulfisoxazole Acetyl) Penetrex (Enoxacin) Pentasa (Mesalamine) Pepcid (Famotidine) *Permax (Pergolide Mesylate) *Plavix (Clopidogrel Bisulfate) Plendil (Felodipine) Ponstel (Mefenamic Acid) Pravachol (Pravastatin Sodium) Pregnyl (Chorionic Gonadotropin) Prelone (Prednisolone) Premarin (Estrogens, Conjugated) Premphase (Estrogens, Conjugated, Medroxyprogesterone Acetate) *Prempro (Estrogens, Conjugated, Medroxyprogesterone Acetate) Prevacid (Lansoprazole) PREVPAC (Amoxicillin, Clarithromycin, Lansoprazole) Prilosec (Omeprazole) Prinivil (Lisinopril) Prinzide (Hydrochlorothiazide, Lisinopril) Procanbid (Procainamide Hydrochloride) Procardia (Nifedipine) Profasi (Chorionic Gonadotropin) *Prograf (Tacrolimus) Proleukin (Aldesleukin) *Prometrium (Progesterone) ProSom (Estazolam) Protonix (Pantoprazole Sodium) Proventil (Albuterol Sulfate) Provera (Medroxyprogesterone Acetate) *Provigil (Modafinil) Prozac (Fluoxetine Hydrochloride) Pulmicort (Budesonide) Quinaglute (Quinidine Gluconate) Quinidex (Quinidine Sulfate) Quinidine Gluconate (Quinidine Gluconate) *Rapamune (Sirolimus) *Rebetron (Interferon alfa-2B, Recombinant, Ribavirin) Reglan (Metoclopramide Hydrochloride) Relafen (Nabumetone) Remeron (Mirtazapine) Remicade (Infliximab) Requip (Ropinirole Hydrochloride) Retrovir (Zidovudine) *ReVia (Naltrexone Hydrochloride) Rhinocort (Budesonide) Rilutek (Riluzole) Risperdal (Risperidone) Ritalin (Methylphenidate Hydrochloride) *Rituxan (Rituximab) *Roferon (Interferon alfa-2A, Recombinant) Romazicon (Flumazenil) Rythmol (Propafenone Hydrochloride) Salagen (Pilocarpine Hydrochloride) Sandimmune (Cyclosporine) *Sandostatin (Octreotide Acetate) Sectral (Acebutolol Hydrochloride) Sedapap (Acetaminophen, Butalbital) Sensorcaine-MPF with Epinephrine (Bupivacaine Hydrochloride, Epinephrine Bitartrate) Sensorcaine-MPF (Bupivacaine Hydrochloride)
210
Septra (Sulfamethoxazole, Trimethoprim) Serophene (Clomiphene Citrate) *Serostim (Somatropin) Serzone (Nefazodone Hydrochloride) *Simulect (Basiliximab) Sinemet (Carbidopa, Levodopa) Solu-Medrol (Methylprednisolone Sodium Succinate) Sonata (Zaleplon) *Soriatane (Acitretin) Sporanox (Itraconazole) Stadol (Butorphanol Tartrate) Sular (Nisoldipine) Sustiva (Efavirenz) Symmetrel (Amantadine Hydrochloride) *Synarel (Nafarelin Acetate) Tagamet (Cimetidine) Talacen (Pentazocine Hydrochloride) Talwin (Aspirin, Pentazocine Hydrochloride) Talwin Nx (Naloxone Hydrochloride, Pentazocine Hydrochloride) Tambocor (Flecainide Acetate) Targretin (Bexarotene) Tasmar (Tolcapone) Tegretol (Carbamazepine) *Temodar (Temozolomide) Tenex (Guanfacine Hydrochloride) *Tenoretic (Atenolol, Chlorthalidone) *Tenormin (Atenolol) Tequin (Gatifloxacin) Testoderm (Testosterone) Testred (Methyltestosterone) Teveten (Eprosartan Mesylate) Thalomid (Thalidomide) Tiazac (Diltiazem Hydrochloride) Tigan (Trimethobenzamide Hydrochloride) Timolide (Hydrochlorothiazide, Timolol Maleate) Timoptic (Timolol Maleate) Tolectin (Tolmetin Sodium) Tonocard (Tocainide Hydrochloride) *Topamax (Topiramate) Toprol (Metoprolol Succinate) Toradol (Ketorolac Tromethamine) Tranxene (Clorazepate Dipotassium) Trecator (Ethionamide) Trental (Pentoxifylline) Tricor Micronized (Fenofibrate)
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Tri-Levlen (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Triphasil (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Trivora (Ethinyl Estradiol, Levonorgestrel) Trovan (Trovafloxacin Mesylate) Ultram (Tramadol Hydrochloride) Uniretic (Hydrochlorothiazide, Moexipril Hydrochloride) Valium (Diazepam) Valtrex (Valacyclovir Hydrochloride) Vanceril (Beclomethasone Dipropionate) Vascor (Bepridil Hydrochloride) Vaseretic (Enalapril Maleate, Hydrochlorothiazide) Vasotec (Enalaprilat) Velban (Vinblastine Sulfate) *Vesanoid (Tretinoin) Viagra (Sildenafil Citrate) Vicoprofen (Hydrocodone Bitartrate, Ibuprofen) Vioxx (Rofecoxib) Viracept (Nelfinavir Mesylate) Vistide (Cidofovir) Vivelle (Estradiol) Voltaren (Diclofenac Sodium) Wellbutrin (Bupropion Hydrochloride) Winstrol (Stanozolol) *Xanax (Alprazolam) Xenical (Orlistat) Zagam (Sparfloxacin) Zanaflex (Tizanidine Hydrochloride) Zantac (Ranitidine Hydrochloride) Zarontin (Ethosuximide) Zaroxolyn (Metolazone) Zebeta (Bisoprolol Fumarate) *Zenapax (Daclizumab) Zestoretic (Hydrochlorothiazide, Lisinopril) Zestril (Lisinopril) Ziac (Bisoprolol Fumarate, Hydrochlorothiazide) Zocor (Simvastatin) *Zoladex (Goserelin Acetate) Zoloft (Sertraline Hydrochloride) Zomig (Zolmitriptan) *Zonegran (Zonisamide) Zosyn (Piperacillin Sodium, Tazobactam Sodium) Zovia (Ethinyl Estradiol, Ethynodiol Diacetate) Zyban (Bupropion Hydrochloride) Zyprexa (Olanzapine) Zyrtec (Cetirizine Hydrochloride)
DODACI
211
Dodatak 8
Poreenje omega-3 sa omega-6
Namirnica
Skua Spana (konzerva) Ulje lanenog semena Ulje kanola Orasi, engleski Orasi, crni
Koliina
1 olja 1 olja 1 sup. ka. 1 sup. ka. olje olje
Omega-3 Omega-6
8,0 5,3 4,1 0,4 0,2 0,1
Omega-3
2.639 353 7.540 1.266 2.043 1.031
Omega-6
329 66 1.822 2.776 9.540 10.468
Dodatak 9
Pregled 17 tetnih posledica gledanja televizije
1. Izaziva hipnotiki efekat, zaobilazei procenu od strane frontalnog renja mozga 2. esto podstie seksualnu elju 3. Poveava sklonost ka agresivnom i nasilnikom ponaanju 4. Remeti ravnoteu mozga, doprinosei pojavi depresije i putem svog sadraja i hipnotikog efekta 5. Moe biti ozbiljan faktor stresa 6. Smanjuje interesovanje za itanje i uenje 7. Slabi mo mozga 8. Podstie loe ivotne navike 9. Podstie neumerenost 10. Poveava sanjarenje u negativnom smislu 11. Umanjuje kreativnost 12. Moe umanjiti nau sposobnost da razlikujemo dobro od loeg 13. Navikava na nereagovanje 14. Izaziva zavisnost 15. Oduzima vreme koje se moe upotrebiti za postizanje neeg korisnog 16. Oduzima vreme koje treba provesti u razgovoru sa lanovima porodice 17. Negativno utie na duhovna ubeenja Ovi tetni efekti svi zajedno pozivaju na hitno delovanje danas. Jasno je da televizija ne utie negativno samo na taj nain to pojaava sklonost ka depresiji. Sama moralna svest, bilo vaa ili lanova vae porodice smetena u frontalnom renju vaeg mozga moda je na klackalici.
Literatura: Nedley N. Proof Positive: How to Reliablz Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Admore, OK: Nedley Publishing, 1999 pp. 280-287.
212
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Literatura
1. poglavlje
1 Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 32. 2 Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 32. 3 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2036,2037. 4 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2036. 5 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2034. 6 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2035. 7 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2037. 8 Goetz C, Pappert E, Textbook of Clinical Neurology, 1st Ed., 1999:34. 9 Simon R, Sunseri M, Goldman:Cecil Textbook of Medicine, 21st Ed., 2000:2037,2038. 10 Gould E, Reeves AJ, et al. Neurogenesis in the neocortex of adult primates. Science 1999 Oct;286:548-552. 11 Frances Collins, director of the human genome project, quoted at a speech to the National Institutes of Health, January 18, 2001. Previous numbers of genes were estimated to be 80,000 but new research puts the number at about 35,000. Published work on this due soon. 12 Ephesians 4:23. The Holy Bible. KJV. 13 Srole L. Mental health in the metropolis: the Midtown Manhattan study. 1962 New York:Mcgraw-Hill. 14 Epidemiologic Catchment Area (ECA) Program of the national institute of mental health, division of biometry and epidemiology. 1981, 82. 15 Kessler RC, McGonagle KA, et.al., Lifetime and 12 month prevalence of DSM-III-R psychiatric disorders in the United States. Results from the National Comorbidity Survey. Arch Gen Psychiatry 1994 Jan;51(1):8-19. 16 Regier DA, Narrow WE, et.al., Community estimates of medical necessity. G.Andrews & S. Henderson, Unmet needs in mental health service delivery. Cambridge, England: Cambridge University Press 2000. 17 Kessler RC, Berglund PA, et.al., The 12 month prevalence and correlates of serious mental illness. Manderscheid, R., & Sonnenschein MA, Mental health, United States, 1996. p. 59-70 Washington D.C. U.S. Government Printing Office. 18 Kessler RC, McGonagle KA, et.al., Lifetime and 12 month prevalence of DSM-III-R psychiatric disorders in the United States. Results from the National Comorbidity Survey. Arch Gen Psychiatry 1994 Jan;51(1):8-19. 19 National Advisory Mental Health Council 1993. 20 Kessler RC. Comorbidity of DSM-III-R major depressive disorder in the general population: results from the US National Comorbidity Survey. Br J Psychiatry Suppl 1996 Jun;(30):17-30. 21 Rucker L. Feasibility and usefulness of depression screening in medical outpatients. Arch Intern Med 1986 Apr;146(4):729-731. 22 Birmaher B, Ryan ND, et al. Childhood and adolescent depression: a review of the past 10 years. Part I. J Am Acad Child Adoles Psychiatry 1996;35(11):1427-1439. 23 Klerman, GL, Weissman, MM. Increasing rates of depression. JAMA 1989;261:2229-2235. 24 Cross-National Collaborative Group The changing rate of major depression: cross-national comparisons. JAMA 1992;268:3098-3105. 25 Kessler RC, McGonagle KA, Nelson CB, Hughes M, Swartz M, and Blazer DG. Sex and depression in the National Comorbidity Survey. II: cohort effects. J Aff Disord 1994;30:15-26. 26 Narrow WE. One-year prevalence of depressive disorders among adults 18 and over in the U.S.: NIMH ECA prospective data. Population estimates based on U.S. Census estimated residential population age 18 and over on July 1, 1998. Unpublished but cited by the National Institute of Mental Health in a paper entitled "The Invisible Disease: Depression" found at www.nimh.nih.gov/publicat/invisible.cfm. 27 Regier DA, Narrow WE, et al. The de facto mental and addictive disorders service system. Epidemiologic Catchment Area prospective 1-year prevalence rates of disorders and services. Arch Gen Psychiatry 1993; 50(2):85-94. 28 Mental Illness: A Rising Workplace Loss. Wall Street Journal June 13, 2001. 29 IMS Health as quoted by Wall Street Journal June 13, 2001. Mental Illness A Rising Workplace Loss. 30 IMS Health as quoted by Wall Street Journal June 13, 2001. Mental Illness A Rising Workplace Loss. 31 Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 247.
2. poglavlje
1 Mental Health: A Report of the Surgeon General. Executive Summary. Department of Health and Human Services. National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, 1999, p 5,6.
LITERATURA
2 Takeida K, Nishi M, Miyake H. Mental depression and death in elderly persons. J Epidemiol 1997 Dec;7(4):210213. 3 Hippisley-Cox J, Fielding K, Pringle M. Depression as a risk factor for ischaemic heart disease in men: population based case-control study. BMJ 1998;316:1714-1719. 4 Everson SA, et al. Depressive symptoms and increased risk of stroke mortality over a 29-year period. Arch Intern Med 1998 May 25;158(10):1133-1138. 5 Roose SP. Treatment of depression in patients with heart disease. J Clin Psychiatry 1999; 60 Suppl 20: 34-37. 6 Harbuz MS. Stress, hormones and your brain. J Neuroendocrinology 2000;2(5):381-382. 7 Murray CJ, Lopez AD. Mortality by cause for eight regions of the world: Global Burden of Disease Study. Lancet 1997 May 3;349(9061):1269-1276. 8 Irvine J. Depression and risk of sudden cardiac death after acute myocardial infarction: testing for the confounding effects of fatigue. Psychosom Med 1999 NovDec;61(6):729-737. 9 Irvine J. Depression and risk of sudden cardiac death after acute myocardial infarction: testing for the confounding effects of fatigue. Psychosom Med 1999 NovDec;61(6):729-737. 10 Carney RM, Freedland KE, et al. Major depression, heart rate, and plasma norepinephrine in patients with coronary heart disease. Biol Psychiatry 1999 Feb 15;45(4):458-463. 11 Watkins LL, Grossman P. Association of depressive symptoms with reduced baroreflex cardiac control in coronary artery disease. Am Heart J 1999 Mar;137(3):453457. 12 McKhann GM, Borowicz LM, et al. Depression and cognitive decline after coronary artery bypass grafting. Lancet 1997 May 3;349(9061):1282-1284. 13 Hippisley-Cox, J. Depression as a risk factor for ischaemic heart disease in men: population-based casecontrol study. BMJ 1998;316:1714-1719. 14 Ariyo AA, Haan M, et al. Depressive Symptoms and Risks of Coronary Heart Disease and Mortality in Elderly Americans Circulation 2000;102:1773-1779. 15 Forrest KY, Becker DJ, et al. Are predictors of coronary heart disease and lower-extremity arterial disease in type 1 diabetes the same? A prospective study. Atherosclerosis 2000 Jan;148(1):159-169. 16 Hippisley-Cox, J. Depression as a risk factor for ischemic heart disease in men: population-based casecontrol study. BMJ 1998;316:1714-1719. 17 Fawzy FI, Cousins N, et al. A structured psychiatric intervention for cancer patients. Changes over time in methods of coping and affective disturbance. Arch Gen Psychiatry 1990;47:720. 18 Fawzy FI, Fawzy NW, et al. Malignant melanoma: Effects of an early structured psychiatric intervention, coping, and affective state on recurrence and survival 6 years later. Arch Gen Psychiatry 1993;50:681. 19 Spiegel D, Bloom JR, et al: Effects of psychosocial treatment on survival of patients with metastatic breast cancer. Lancet 1989;2:888. 20 Stein M, Miller AH, Trestman RL. Depression, the immune system, and health and illness. Arch Gen Psychiatry 1991;48:171.
213
21 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Chronically depressed mood and cancer risk in older persons. J Natl Cancer Inst 1998 Dec 16;90(24):1888-1893. 22 Preliminary data on births and deaths-United States, 1995. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 1996 Oct 25;45(42):914-919. 23 Takeida K, Nishi M, Miyake H. Mental depression and death in elderly persons. J Epidemiol 1997 Dec;7(4):210213. 24 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depression and mortality in older adults: the cardiovascular health study. Arch Intern29 Med 2000;160:1761-1768. 25 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depression and mortality in older adults: the cardiovascular health study. Arch Intern Med 2000;160:1766. 26 Schulz R, Beach SR, et al. Association between depression and mortality in older adults: the cardiovascular health study. Arch Intern Med 2000;160:1766-1767. 27 Sheline YI, Sanghavi M, et al. Depression duration but not age predicts hippocampal volume loss in medically healthy women with recurrent major depression. J Neuroscience 1999 June 15:19(12):5034-5043. 28 Tasman: Psychiatry, 1 st ed. W. B. Saunders Company. 1997, p 998-999. 29 OToole SM, Sekula LK, Rubin RT. Pituitary-adrenal cortical axis measures as predictors of sustained remission in major depression. Biol Psychiatry 1997;42:85. 30 Lupien SJ, de Leon M, et al. Cortisol levels during human aging predict hippocampal atrophy and memory deficits. Nat Neurosci 1998 May;1(1):69-73. 31 Porter NM, Landfield PW. Stress hormones and brain aging: adding injury to insult? Nat Neurosci 1998 May;1(1):3-4. 32 Cameron HA, McKay RD. Restoring production of hippocampal neurons in old age. Nat Neurosci 1999 Oct;2(10):894-897. 33 World Health Organization (WHO). The World Health Report 1995: Bridging the Gaps. Geneva, Switzerland: World Health Organization, 1995. 34 Abelow BJ, Holford TR, Insogna KL. Cross-cultural association between dietary animal protein and hip fracture: a hypothesis. Calcif Tissue Int 1992 Jan;50(1):1418. 35 Michelson D, Stratakis C, et al. Bone mineral density in women with depression. NEJM 1996 Oct 17; 335(16): 1176. 36 Schweiger U. Weber B. et al. Lumbar bone mineral density in patients with major depression: evidence of increased bone loss at follow-up. Am J Psychiatry 2000 Jan;157(1):118-120. 37 Proverbs 15:30, 16:24, 17:22. The Holy Bible. KJV 38 Jonas BS, Lando JF. Negative affect as a prospective risk factor for hypertension. Psychosom Med 2000 MarApr;62(2):188-196. 39 McGrady A. Horner J. Role of mood in outcome of biofeedback assisted relaxation therapy in insulin dependent diabetes mellitus. Appl Psychophysiology Biofeedback 1999 Mar 24;(1):79-88. 40 Jonas BS, Wagener DK, et al. Symptoms of Anxiety and Depression as Risk Factors for Development of Asthma. J Appl Biobehav Research 1999;4:91-110.
214
41 Lipchik GL, Rains JC, et al. Recurrent headache: a neglected womens health problem. Womens Health Issues 1998 Jan-Feb;8(1):60-64. 42 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Depressive symptoms and physical decline in community-dwelling older persons. JAMA 1998 Jun 3;279(21):1720-1726. 43 Penninx BW, Leveille S, et al. Exploring the effect of depression on physical disability: longitudinal evidence from the established populations for epidemiologic studies of the elderly. Am J Public Health 1999 Sep; 89(9): 1346-1352. 44 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Depressive symptoms and physical decline in community-dwelling older persons. JAMA 1998 Jun 3;279(21):1720-1726. 45 Hesdorffer DC, Hauser WA, et al. Major depression is a risk factor for seizures in older adults. Ann Neurology 2000 Feb 47(2):246-249. 46 Domar AD. Distress and conception in infertile women: a complementary approach. J Am Med Womens Assoc 1999 Fall;54(4):196-198. 47 Schweiger U. Deuschle M., et.al. Testosterone, gonadotropin, and cortisol secretion in male patients with major depression. Psychosom Med 1999;61(3):292-296. 48 Berndt ER, Koran LM, et al. Lost human capital from early-onset chronic depression. Am J Psychiatry. 2000 Jun;157(6):940-947. 49 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166. 50 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166. 51 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, pages 408-412. 52 Greenfield SF, Weiss RD, et al. The effect of depression on return to drinking: a prospective study. Arch Gen Psychiatry 1998 Mar;55(3):259-265. 53 Angst J, Angst F, Stassen HH. Suicide risk in patients with major depressive disorder. J Clinical Psychiatry 1999;60 Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116. 54 U.S. Department of Health and Human Services: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 1999, p. 245. 55 U.S. Department of Health and Human Services: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 1999 p 245. 56 Wintemute GJ, Parham CA, et al. Mortality among recent purchasers of handguns. NE M 1999;341:1583. 57 Potter LB. Suicide in youth: a public health framework. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1998 May; 37(5):484487. 58 Public Health Advisory Board Report, May 1999.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
59 U.S. Department of Health and Human Services: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 1999, pp 150-152. 60 Eddleston, Sheriff MH, Hawton K. Deliberate self harm in Sri Lanka: an overlooked tragedy in the developing world. BMJ 1998 Jul 11;317(7151):133-135. 61 Angst J. Angst F. Stassen HH. Suicide risk in patients with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999;60 Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116. 62 Angst J. Angst F. Stassen HH. Suicide risk in patients with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999;60 Suppl 2:57-62;discussion 75-76,113-116. 63 U.S. Department of Health and Human Services: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 1999, p. 245. 64 Cornelius JR, Salloum IM, et al. Disproportionate suicidality in patients with comorbid major depression and alcoholism. Am J Psychiatry 1995;152:358. 65 Weiss RD, Hufford MR. Substance abuse and suicide. The Harvard Medical School Guide to Suicide Assessment and Intervention. Jacobs DG, Ed. Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 1999, p 300. 66 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar Mood Disorders. Scientific American May 2000. 67 Garofalo R, Wolf RC, et al. Sexual Orientation and Risk of Suicide Attempts Among a Representative Sample of Youth Arch Ped Adolesc Med 1999 May;153(5):487-493. 68 Cochran SD, Mays VM. Lifetime prevalence of suicide symptoms and affective disorders among men reporting same-sex sexual partners. Am J Public Health 2000 Apr;90(4):573-578. 69 Scheel KR, Westefeld JS. Heavy metal music and adolescent suicidality: an empirical investigation. Adolesc 1999 Sum-mer;34(134):253-273. 70 Blumenthal SJ. Suicide: A guide to risk factors, assessment, and treatment of suicidal patients. Med Clin N Amer 1988;72:937-971. 71 U.S. Department of Health and Human Services: Mental Health: A Report of the Surgeon General. U.S. Department of Health and Human Services, Substance Abuse and Mental Health Services Administration, Center for Mental Health Services, National Institutes of Health, National Institute of Mental Health, Rockville, Maryland, 1999, p 244. 72 Tasman: Psychiatry, 1 st ed. W. B. Saunders Company. 1997, p 995. 73 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of substance use, abuse, and dependence with subsequent suicidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781789. 74 Smith GS, Branas CC, Miller TR. Fatal nontraffic injuries involving alcohol: A metaanalysis. Ann Emer Med 1999 Jun;33(6):659-668. 75 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of substance use, abuse, and dependence with subsequent sui-
LITERATURA
cidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781789. 76 McGinnis JM, Foege WH. Actual causes of death in the United States. JAMA 1993 Nov 10;270(18);2207-2212. 77 Nedley N. Proof Positive: How to reliably combat disease and achieve optimal health through nutrition and lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, p. 425. 78 Birckmayer J, Hemenway D. Minimum-age drinking laws and youth suicide, 1970-1990. Am J Public Health 1999 Sep;89(9):1365-1368. 79 Borges G, Walters EE, Kessler RC. Associations of substance use, abuse, and dependence with subsequent suicidal behavior. Am J Epidemiol. 2000 Apr 15;151(8):781789. 80 Beck AT, Kovacs M, Weissman A. Hopelessness and suicidal behavior: an overview. JAMA 1975;234:1146. 81 Whitley E, Gunnell D, et al. Ecological study of social fragmentation, poverty, and suicide. BMJ 1999 Oct 16;319(7216):1034-1037. 82 Cole MG, Bellavance F, Mansour A. Prognosis of depression in elderly community and primary care populations: a systematic review and meta-analysis. Am J Psychiatry 1999;156:1182. 83 Stenager EN, Madsen C, et al. Suicide in patients with stroke: epidemiological study. BMJ 1998 April 18;316: 1206-1210. 84 Cassem EH. Depressive disorders in the medically ill. An overview. Psychosom 1995 Mar-Apr;36(2):S2-10. 85 Cochran SD, Mays VM. Lifetime prevalence of suicide symptoms and affective disorders among men reporting same-sex sexual partners: results from NHANES III. Am J Public Health 2000 Apr;90(4):573-578. 86 Garofalo R, Wolf RC, et al. Sexual Orientation and Risk of Suicide Attempts Among a Representative Sample of Youth Arch Ped Adolesc Med 1999 May;153(5):487-493. 87 Scheel KR, Westefeld JS. Heavy metal music and adolescent suicidality: an empirical investigation. Adolesc 1999;34(134):253-273. 88 Tice DM, Bratslavsky E. Emotional Distress Regulation Takes Precedence Over Impulse Control: If You Feel Bad! J Pers Soc Psych 2001;80:53-67. 89 Carpenter KM, Hasin DS, et al. Relationships between obesity and DSM-IV major depressive disorder, suicide ideation, and suicide attempts: results from a general population study. Am J Pub Health 2000 Feb;90(2):251257. 90 Albertini RS, Phillips KA. Thirty-three cases of body dysmorphic disorder in children and adolescents J Am Acad Child Adolesc Psych-iatry 1999 Apr;38(4):453-459. 91 Herzog DB. Mortality in eating disorders: a descriptive study. Int J Eat Disord 2000 Jul;28(1):20-26.
215
Office, 1991 (cited in Post D, Carr C, Weigand J. Teenagers: mental health and psychological issues. Prim Care 1998 Mar;25(1):181-192). 4 Emslie GE, Weinberg WA, et al. Depressive symptoms by self-report in adolescence: Phase I of the development of a questionnaire for de-pression by self-report. J Child Neurol 1990;5:114-121. 5 Rao U, Hammen C, Daley S. Continuity of depression during the transition to adulthood: a 5-year longitudinal study of young women. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1999 Jul;38(7):908-915. 6 Emslie GE, Weinberg WA, et al. Depressive symptoms by self-report in adolescence: Phase I of the development of a questionnaire for de-pression by self-report. J Child Neurol 1990;5:114-121. 7 Weissman MM, Bruce ML, et al. Affective disorders. Robins LN, Regier DA (eds): Psychiatric Disorders in America. New York: Free Press, 1991:53-80. 8 Weissman MM, Bruce ML, et al. Affective disorders. Robins LN, Regier DA (eds): Psychiatric Disorders in America. New York: Free Press, 1991:53-80. 9 Depression Guideline Panel: Depression in Primary Care, Volume 1, Detection and Diagnosis. Clinical Practice Guideline, Number 5. Rockville, MD: U.S. Department of Health and Human Services, Agency for Health Care Policy and Research, 1993. AHCPR publica-tion 93-0550. 10 Weissman MM, Bland RC, et al. Cross-national epidemiology of major depression and bipolar disorder. JAMA 1996;276:293. 11 Weissman MM, Wolk S, et al, Depressed adolescents grown up. JAMA 1999 May 12;281(18):1707-1713. 12 Warner V, Weissman MM, et al. Grandparents, parents, and grand-children at high risk for depression: a threegeneration study. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1999 Mar;38(3):289-296. 13 Weissman MM, Kidd KK, Prusoff BA: Variability in rates of affec-tive disorders in relatives of depressed and normal probands. Arch Gen Psychiatry 1982;39:1397. 14 Biederman J, et al. Patterns of psychopathology and dysfunction in high-risk children of parents with panic disorder and major depression. Am J Psychiatry 2001;158:49-57. 15 Smith KA. Relapse of depression after rapid depletion of tryptophan. Lancet 1997 Mar 29;349(9056):915-919. 17 Hibbeln JR. Fish consumption and major depression. Lancet 1998 Apr 18;351(9110):1213. 18 Hibbeln JR, Umhau JC, et al. Do plasma polyunsaturates predict hostility and depression? World Rev Nutr Diet 1997;82:175-186. 19 Fava M, Borus JS, et al. Folate, vitamin B 12 , and homocysteine in major depressive disorder. Am J Psychiatry 1997 Mar;154(3):426-428. 20 Snowdon DA, Tully CL, et al. Serum folate and the severity of atrophy of the neocortex in Alzheimer disease: findings from the Nun study. Am J Clin Nutr 2000 Apr;71(4):993-998. 21 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Vitamin B 12 deficiency and depression in physically disabled older women: epidemiologic evidence from the Womens Health and Aging Study. Am J Psychiatry 2000 May;157(5):715-721. 22 Coppen A, Bailey J. Enhancement of the antidepressant action of fluoxetine by folic acid: a randomised,
3. poglavlje
1 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). 1997 W. B. Saunders Com-pany; P. 996. 2 Kessler RC, McConagle KA, et al. Lifetime and 12-month prevalence of DSM IIIR psychiatric disorders in the United States. Arch Gen Psy-chiatry 1994;51:8-19. 3 US Congress, Office of Technology Assessment: Adolescent Health. Washington, US Government Printing
216
placebo controlled trial. J Affect Disord 2000 Nov;60(2):121-130. 23 Bottiglieri T, Laundy M, et al. Homocysteine, folate, methylation, and monoamine metabolism in depression. J Neurol Neurosurg Psychia-try 2000 Aug; 69(2):228-232. 24 Hayward C, Killen JD, et al. Psychiatric risk associated with early puberty in adolescent girls. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1997 Feb;36(2):255-262. 25 Herman-Giddens ME, Slora EJ, et al. Secondary sexual characteristics and menses in young girls seen in office practice: a study from the Pediatric Research in Office Settings network. Pediatrics 1997 Apr;99(4):505-512. 26 Berkey CS. Relation of childhood diet and body size to menarche and adolescent growth in girls. Am J Epidemiol 2000;152:446-452. 27 Azzena A, Zen T, et al. Risk factors for breast cancer. Case-control study results. Eur J Gynaecol Oncol 1994;15(5):386-392. 28 Campbell TC. Muscling out the meat myth. New Century Nutrition 1996 Jul;2(7):1-2. 29 Lucca A. Neutral amino acid availability in two major psychiatric disorders. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 1995 Jul;9(4):615-626. 30 Lucca A. Plasma tryptophan levels and plasma tryptophan/neutral amino acids ratio in patients with mood disorder, patients with obsessive-compulsive disorder, and normal subjects. Psychiatry Res 1992 Nov;44(2):85-91. 31 Armstrong B, Doll R. Environmental factors and cancer incidence and mortality in different countries, with special reference to dietary practices. Int J Cancer 1975 Apr 15;15(4):617-631. 32 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 147. 33 Christensen L, Somers S. Adequacy of the dietary intake of depressed individuals. J Am Coll Nutr 1994 Dec;13(6):597-600. 34 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 35 White RF, Feldman RG, Proctor SP. Behavioral Syndromes in Neurotoxicology in Fogel BS, Schiffer RB, Rao SM (eds): Neuropsy-chiatry. Baltimore, Williams and Wilkins, 1996, pp. 959-969. 36 Baker EL, Feldman RG, et al. Occupational lead neurotoxicity: A behavioral and electrophysiological evaluation. Study design and one year results. Br J Indust Med 1984;41:352-361. 37 Baker EL, White RF, et al. Occupational lead neurotoxicity: Im-provement in behavioral effects following exposure reduction. Br J Indust Med 1985;42:507-516. 38 Needleman HL. The neurobehavioral consequences of low lead ex-posure in childhood. Neurobehav Toxicol Teratol 1982;4:729-732. 39 Adler R, Moore C. Herbal vitamins: lead toxicity and developmental delay. Pediatrics 2000 Sep;106(3):600602. 40 Ross EA. Lead content of calcium supplements. JAMA 2000 Sep 20;284(11):1425-1429. 41 Lucas SR, Sexton M, et al. Relationship between blood lead and nutritional factors in preschool children: a crosssectional study. Pedi-atrics 1996 Jan;97(1):74-78.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
42 Ambrose TM, Al-Lozi M, Scott MG. Bone lead concentrations assessed by in-vivo X-ray fluorescence. Clin Chem 2000 Aug; 46(8 Pt 1):1171-1178. 43 Schwartz B. Associations of Blood Lead, Dimercaptosuccinic Acid-Chelatable Lead, and Tibia Lead with Polymorphisms in the Vitamin D Receptor and Aminolevulinic Acid Dehydratase Genes. Environ-mental Health Perspectives 2000 Oct;108(10):949-954. 44 Hanninen H: The behavioral effects of occupational exposure to mercury and lead. Acta Neurol Scand 66(suppl 92):167-175, 1982. 45 Lishman WA: Organic Psychiatry, 3rd ed. Blackwell Scientific as quoted by Trimble MR, In: The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 46 Adler R, Moore C. Herbal vitamins: lead toxicity and developmental delay. Pediatrics 2000 Sep;106(3):600602. 47 McRill C, Boyer LV, et al. Mercury toxicity due to use of a cosmetic cream. J Occup Environ Med 2000 Jan;42(1): 4-7. 48 Summary of the joint statement on thimerosal in vaccines. American Academy of Family Physicians, American Academy of Pediatrics, Advisory Committee on Immunization Practices, Public Health Ser-vice. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2000 Jul 14;49(27):622,631. 49 Egeland GM, Middaugh JP. Balancing fish consumption benefits with mercury exposure. Science 1997 Dec 12;278(5345):1904-1905. 50 Sorensen N, Murata K, et al. Prenatal methylmercury exposure as a cardiovascular risk factor at seven years of age. Epidemiol 1999;10:370-375. 51 Nierenberg DW, Nordgren RE, et al. Delayed cerebellar disease and death after accidental exposure to dimethylmercury. N Eng J Med 1998;338(23):1672-1676. 52 Kulig K. A tragic reminder about organic mercury. N Eng J Med 1998;338(23):1692-1693. 53 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 54 Gorell JM, Johnson CC. Occupational exposures to metals as risk factors for Parkinsons disease. Neurol 1997 Mar;48(3):650-658. 55 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 56 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 57 Hartmann DE: Neuropsychological Toxicology: Identification and assessment of human neurotoxic syndromes. New York, Plenum Press, 1995, pp. 79-148. As quoted by Trimble MR, In: The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 58 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 59 Trimble MR. The role of toxins in disorders of mood and affect. Neurol Clin 2000 Aug;18(3):649-664. 60 Kendler KS, Kessler RC, et al. The prediction of major depression in women: Toward an integrated etiologic model. Am J Psychiatry 1993;150:1139-1147. 61 Minkler M, Fuller-Thomson E. The health of grandparents raising grandchildren: results of a national study. Am J Public Health 1999 Sep;89(9):1384-1389.
LITERATURA
62 Cheasty M. Relation between sexual abuse in childhood and adult depression: case-control study. BMJ 1998 Jan 17;316(7126):198-201. 63 Harlow HF, Harlow MK. Social deprivation in monkeys. Sci Am 1962;207:136-146. 64 Peirce RS, Frone MR, et al. A longitudinal model of social contact, social support, depression, and alcohol use. Health Psychol 2000 Jan;19(1):28-38. 65 Sullivan HS. The Interpersonal Theory of Psychiatry. New York: Norton, 1953. 66 Lewinsohn PM. A behavioral approach to depression. In: Friedman RJ, Katz MM (eds): The Psychology of Depression: Contemporary Theory and Research. New York: John Wiley & Sons, 1974 p. 157-178. 67 Klerman GL, Weissman MM, et al. Interpersonal Psychotherapy of Depression. New York: Basic Books, 1984. 68 Post RM. Transduction of psychosocial stress into the neurobiology of recurrent affective disorder. Am J Psychiatry 1992;149:999-1010. 69 Kendler KS, Kessler RC, et al. The prediction of major depression in women: Toward an integrated etiologic model. Am J Psychiatry 1993;150:1139-1147. 70 Mausner-Dorsch H, Eaton WW. Psychosocial Work Environment and Depression: Epidemiologic Assessment of the Demand-Control Model. Am J Pub Health 2000;90(11):1765-1770. 71 Genesis 2:18. The Holy Bible. New American Standard Version. 72 Hemfelt R, Minirth F, Meier P. Love Is A Choice, copyright 1989, Thomas Nelson Publishers, Nashville, TN, p. 13. 73 Fuller JA. Family stressors as predictors of codependency. Genet Soc Gen Psychol Monogr, 2000 Feb;126(1): 5-22. 74 Hemfelt R, Minirth F, Meier P. Love Is A Choice, copyright 1989, Thomas Nelson Publishers, Nashville, TN, p. 13. 75 Lindley NR. Codependency: predictors and psychometric issues. J Clin Psychol, 1999 Jan;55(1):59-64. 76 Martsolf DS. Codependency and related health variables. Arch Psychiatr Nurs, 2000 Jun;14(3):150-158. 77 Scientific American Medicine May 2000 78 Milani RV, Lavie CJ, Cassidy MM. Effects of cardiac rehabilitation and exercise training programs on depression in patients after major coronary events. Am Heart J 1996;132(4):726-732. 79 Frasure-Smith N, Lesperance F, Talajic M. Depression following myocardial infarction. JAMA 1993;270:18191825. 80 Czeisler CA: Human circadian physiology: Internal organization of temperature, sleep-wake and neuroendocrine rhythms monitored in an environment free of time cues (dissertation). Stanford, CA, Stanford University, 1978. 81 Harrington JM. Shift work and health: A critical review of the literature on working hours. Ann Acad Med Singapore 1994 Sep;23(5):699-705. 82 Boivin DB, Czeisler CA, et al. Complex interaction of the sleep-wake cycle and circadian phase modulates mood in healthy subjects. Arch Gen Psychiatry 1997 Feb;54(2):145-152.
217
83 Riemann D, Hohagen F. Advanced vs. normal sleep timing: effects on depressed mood after response to sleep deprivation in patients with a major depressive disorder. J Affect Disord 1996 Apr 12;37(2-3):121-128. 84 Faedda GL, Tondo L, et al. Seasonal mood disorders: patterns of seasonal recurrence in mania and depression. Arch Gen Psychiatry 1993;50:17. 85 Lam RW, Gorman CP, et al. Multicenter, placebo-controlled study of fluoxetine in seasonal affective disorder. Am J Psychiatry 1995;152:1765. 86 Terman M, Terman JS, Ross DC. A controlled trial of timed bright light and negative air ionization for treatment of winter depression. Arch Gen Psychiatry 1998;55:875. 87 Breslau N, Peterson EL, et al. Major depression and stages of smoking. A longitudinal investigation. Arch Gen Psychiatry 1998 Feb;55(2):161-166. 88 Brown RA, Lewinsohn PM, et al. Cigarette smoking, major depression, and other psychiatric disorders among adolescents. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1996 Dec;35(12):1602-1610. 89 Harlow BL, Cohen LS, et al. Prevalence and predictors of depressive symptoms in older premenopausal women: the Harvard Study of Moods and Cycles. Arch Gen Psychiatry 1999 May;56(5):418-424. 90 Jacobsen BK, Hansen V. Caffeine and health. BMJ (Clinical Res Ed) 1988 Jan 23;296(6617)291. 91 Physicians Desk Reference, 55th edition. Montvale, NJ: Medical Economics Company, Inc., 2001, p. 2721. 92 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). 1997 W. B. Saunders Com-pany; p. 994. 93 Binder LM. Persisting symptoms after mild head injury: A review of the post concussive syndrome. J Clin Exp Neuropsychol 1988;8:323. 94 Evans RW. The post concussion syndrome and the sequelae of mild head injury. Neurol Clin 1992;10:815. 95 Collins MW, Grindel SH, et al. Relationship between concussion and neuropsychological performance in college football players. JAMA 1999 Sep 8;282(10):964-970. 96 Powell J, Barber-Foss K. Traumatic brain injury in high school athletes. JAMA 1999 Sep 8;282(10):958-963. 97 DH Smith, Chen X-H, et al. Accumulation of amyloid B and tau and the formation of neurofilament inclusions following diffuse brain injury in the pig. J Neuropathol Experim Neurol 1999;58(9):982-992. 98 Plassman BL, Harlik RJ, et al. Documented head injury in early adulthood and risk of Alzheimers disease and other dementias. Neurol 2000 Oct;55(8):1158-1166. 99 Depression Guideline Panel: Depression in Primary Care, Volume 1, Detection and Diagnosis. Clinical Practice Guideline, Number 5. Rockville, MD: U.S. Department of Health and Human Services, Agency for Health Care Policy and Research, 1993. AHCPR publica-tion 93-0550. 100 Kessler RC, McGonagle KA, et al. Lifetime and 12month prevalence of DSM-III-R psychiatric disorders in the United States. Arch Gen Psychiatry 1994;51:8-19. 101 Steffens DC, Helms MJ, et al. Cerebrovascular disease and depression symptoms in the cardiovascular health study. Stroke 1999 Oct;30(10):2159-2166. 102 Pohjasvaara T, Leppavuori A, et al. Frequency and Clinical Determinants of Poststroke Depression (Helsinki Univ Central Hosp; Univ of Helsinki). Stroke 1998;29: 2311-2317.
218
103 Gonzalez MB, Snyderman TB, et al. Depression in patients with coronary artery disease. Depression 1996;4(2):57-62. 104 Frasure-Smith N, Lesperance F, et al. Gender, depression, and one-year prognosis after myocardial infarction. Psychosom Med 1999;61:26. 105 Nedley N, Chapter 3 through Chapter 6, Chapter 16 In: Proof Posi-tive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999. 106 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar Mood Disorders; Depression in the Medically Ill. Scientific American May 2000. 107 Hyman SE, Rudorfer MV. Depressive and Bipolar Mood Disorders; Depression in the Medically Ill. Scientific American May 2000. 108 Singer EJ. Headache in ambulatory HIV-1-infected men enrolled in a longitudinal study. Neurol 1996 Aug; 47(2): 487-494. 109 Cote TR, Biggar RJ, Dannenberg AL. Risk of suicide among persons with AIDS. A national assessment. JAMA 1992 Oct 21;268(15):2066-2068. 110 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 347-368. 111 Pezzoli G. Hydrocarbon exposure and Parkinsons disease. Neurology 2000 Sep 12;55(5):667-673. 112 Racette, BA, et al. Welding-related parkinsonism: Clinical features, treatment, and pathophysiology. Neurology 2001 Jan 9;56(1):8-13. 113 Betarbet R, et al. Chronic systemic pesticide exposure reproduces features of Parkinsons disease. Nat Neurosci 2000 Dec;3(12):1301-1306. 114 Gorell JM, et al. Occupational exposures to metals as risk factors for Parkinsons disease. Neurology 1997 Mar;48(3):650-658. 115 Prusiner S, Nobel Prize winner addressing the annual meeting of the American Neurological Association. 116 LaVaute T, Smith S, et al. Targeted deletion of the gene encoding iron regulatory protein-2 causes misregulation of iron metabolism and neurodegenerative disease in mice. Nature Genetics 2001;27(2):209-214. 117 Sveinbjornsdottir, S, et al. Familial aggregation of parkinsons disease in Iceland. N Engl J Med 2000 Dec 14;343(24):1765-1770. 118 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). W. B. Saunders Company, 1997 p. 993. 119 Cummings JL. Depression and Parkinsons disease: a review. Am J Psychiatry 1992;149:443-454. 120 Sclar DA, Robison LM, et al. Depression in diabetes mellitus: a national survey of office-based encounters, 1990-1995. Diabetes Educ 1999 May-Jun;25(3): 331,332, 335,340. 121 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639645. 122 Kendell RE, Chalmers JD, Platz C. Epidemiology of puerperal purposes. Br J Psychiatry 1987;150:662-673. 123 Pop VJ. Prevalence of postpartum depressionor is it post-puerpe-rium depression? Acta Obstet Gynecol Scand 1993 Jul;72(5):354-358.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
124 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639645. 125 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639645. 126 Stern G. Multi-disciplinary perspectives on postpartum depression: an anthropological critique. Soc Sci Med 1983;17(15):1027-1041. 127 Rees WD, Lutkins SG. Parental depression before and after child-birth: An assessment with the Beck Depression Inventory. J R Coll Gen Practice 1971;21:26-31. 128 Stowe AN. Women at risk for postpartum-onset major depression. Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):639645. 129 Pearlstein TB. SymposiumWomen and Depression: Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):646-653. 130 Pearlstein TB. SymposiumWomen and Depression: Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2): 646-653. 131 Pearlstein TB, Frank E, et al. Prevalence of axis I and axis II disorders in women with late luteal phase dysphoric disorder. J Affective Disord 1990;20:129-134. 132 Pearlstein TB. SymposiumWomen and Depression: Who is at risk? Am J Obstet Gynecol 1995 Aug;173(2):646-653. 133 Wilson CA, Turner CW, Keye WR Jr. Firstborn adolescent daughters and mothers with and without premenstrual syndrome: a comparison. J Adolesc Health 1991; 12: 130-137. 134 Wyatt KM. Efficacy of vitamin B-6 in the treatment of pre-menstrual syndrome: systematic review. Br Med J 1999 May 22;318(7195):1375-1381. 135 Bendich A. The potential for dietary supplements to reduce pre-menstrual syndrome (PMS) symptoms. J Am Coll Nutr 2000 Feb;19(1):3-12. 136 Thys-Jacobs S. Calcium carbonate and the premenstrual syndrome: effects on premenstrual and menstrual symptoms. Am J Obstet Gynecol 1998 Aug;179(2)444452. 137 Bendich A. The potential for dietary supplements to reduce pre-menstrual syndrome (PMS) symptoms. J Am Coll Nutr 2000 Feb;19(1):3-12. 138 Barnard ND. Diet and sex-hormone binding globulin, dysmenorrhea, and premenstrual symptoms. Obstet Gynecol 2000 Feb;95(2):245-250. 139 Leigh H, Kramer SI. The psychiatric manifestation of endocrine disorders. Adv Intern Med 1984;29:413-445. 140 Gruenberg AM, Goldstein RD. Chapter 54: Depressive Disorders. In: Psychiatry, 1st ed. (Tasman A, editor). W. B. Saunders Company, 1997 p. 994. 141 Cummings JL. Frontal-subcortical circuits and human behavior. Arch Neurol 1993 Aug;50(8):873-880. 142 Burbeau J, Brisson C, Allaire S. Pevalence of the sick building syndrome symptoms in office workers before and six months and three years after being exposed to a building with an improved ventilation system. Occup Environ Med 1997 Jan;54(1):49-53. 143 Menzies D, Pasztor J, et al. Germicidal ultraviolet irradiation in air conditioning systems: effect on office worker health and wellbeing: a pilot study. Occup Environ Med 1999 Jun;56(6):397-402.
LITERATURA
144 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 33,34,226,243,250,251,383,540,542. 145 Chen CH. High seroprevalence of Borna virus infection in schizophrenic patients, family members and mental health workers in Taiwan. Mol Psych 1999 Jan;4(1):3338. 146 Machon RA, Mednick SA, Huttunen MO. Adult major affective disorder after prenatal exposure to an influenza epidemic. Arch Gen Psych 1997 Apr;54(4):322-328.
219
19 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 Jul/ Aug;14(4):40-43. 20 Craig WJ. Fishing for Trouble. In: Nutrition For The Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 76-84. 21 Environmental Protection Agency (EPA). National Water Quality Inventory. 1994 Report to Congress. p. 141. 22 Environmental Protection Agency (EPA). National Water Quality Inventory. 1994 Report to Congress. p. 143. 23 Craig WJ. Fishing for trouble. In: Nutrition for the Nineties. Eau Claire, MI: Golden Harvest Books, 1992 p. 76-84. 24 Nadakavukaren A. Pests and pesticides. In: Man and Environment, A Health Perspective, Third Edition. Prospect Heights, IL: Waveland 25 Nadakavukaren A. Pests and pesticides. In: Man and Environment, A Health Perspective, Third Edition. Prospect Heights, IL: Waveland Press, 1990. 26 U.S. EPA. Office of Science and Technology. Office of Water. Guidance for assessing chemical contaminant data for use in fish advisories. Volume 1: Fish Sampling and Analysis-Second Edition. September 1995; EPA 823-R-95007; p. 1. 27 Falck F Jr, Ricci A Jr, et al. Pesticides and polychlorinated biphenyl residues in human breast lipids and their relation to breast cancer. Arch Environ Health 1992 MarApr;47(2):143-146. 28 Igbedioh SO. Effects of agricultural pesticides on humans, animals and higher plants in developing countries. Arch Environ Health 1991 Jul-Aug;46(4):218-224. 29 Nicola RM, Branchflower R, Pierce D. Chemical contaminants in bottomfish. J Environ Health 1987;49(6): 342-347. 30 Hovinga ME, Sowers M, Humphrey HE. Environmental exposure and lifestyle predictors of lead, cadmium, PCB, and DDT levels in Great Lakes fish eaters. Arch Environ Health 1993 Mar-Apr;48(2):98-104. 31 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and dibenzofurans in Environmental and Occupational Medicine-2nd edition (editor: WN Rom). Boston MA: Little Brown and Co, 1992 p. 927-933. 32 Rosenman KD. Dioxin, polychlorinated biphenyls, and dibenzofurans in Environmental and Occupational Medicine-2nd edition (editor: WN Rom). Boston MA: Little Brown and Co., 1992 p. 927-933. 33 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings of the US Environmental Protection Agencys National Technical Workshop PCBs in Fish Tissue. September 1993. EPA/823-R-93-003; p. 2-27 to 2-30. 34 Colborn T. Animal/Health Connection. In: Proceedings of the US Environmental Protection Agencys National Technical Workshop PCBs in Fish Tissue. September 1993. EPA/823-R-93-003; p. 2-27 to 2-30. 35 Jacobson JL, Jacobson SW. Intellectual impairment in children exposed to polychlorinated biphenyls in utero. NEJM 1996 Sept 12;335(11):783-789. 36 Maine issues mercury warning reported June 29, 1994. 37 Rosenman KD. Chemical Contamination Episodes in Environmental and Occupational Medicine-2nd edition (editor: WN Rom). Boston, MA: Little Brown and Co., 1992 p. 935-940.
4. poglavlje
1 Hyman S, Rudorfer M. Depressive and bipolar mood disorders. Scientific American Medicine May 2000. 2 ESHA Research. 2nd edition. 1990. 3 Lucca A. Plasma tryptophan levels and plasma tryptophan/neutral amino acids ratio in patients with mood disorder, patients with obsessive-compulsive disorder, and normal subjects. Psychiatry Res 1992 Nov;44(2):85-91. 4 ESHA Research. 2nd edition. 1990. 5 Hibbeln JR, Fish consumption and major depression. Lancet April 18;351:1213. 6 Edwards R, Peet M, et al. Omega-3 polyunsaturated fatty acid levels in the diet and in red blood cell membranes of depressed patients. J Affect Disord. 1998 Mar;48(2-3):149-155. 7 Adams PB, Lawson S, et al. Arachidonic to eicosapentaenoic acid ratio in blood correlates positively with clinical symptoms of depression. Lipids 1996;31:S-167-176. 8 Stoll AL, Severus WE, et al. Omega 3 fatty acids in bipolar disorder: a preliminary double-blind, placebo-controlled trial. Arch Gen Psychiatry 1999 May;56(5):407412. 9 ESHA Research. 2nd edition. 1990. 10 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 116. 11 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. 12 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. 13 Food and Drug Administration Pesticide Program. Residue Monitoring 1992. J Assoc Off Anal Chemists. 1993 Sep/Oct;76. 14 Schardt D, Schmidt S. fishing for safe seafood. Nutrition Action Health Letter 1996 Nov;23(9):1,3-5. 15 Waxman MF. When pest control gets out of control. Occ Health Safety May 1993:81-87. 16 Schneider K. New pesticide plan puts safety first. The New York Times 143:49,461 (September, 21, 1993), p. A19. 17 Huff JE, Haseman JK. News Forum. Risk assessment of pesticides. Exposure to certain pesticides may pose real carcinogenic risk. Engineering News 1991;69(1):33-36. 18 Morell V. Fishing for trouble. A cancer epidemic in fish is warning us: You may be next. Intl Wildlife 1984 Jul/Aug;14(4):40-43.
220
38 Swain WR. Effects of organochlorine chemicals on the reproductive outcome of humans who consumed contaminated Great Lakes fish: an epidemiologic consideration. J Toxicol Environ Health 1991 Aug;33(4):587-639. 39 Freudenheim JL, Marshall JR, et al. Exposure to breast milk in in-fancy and the risk of breast cancer. Epidemiology 1994 May;5(3):324-331. 40 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 115. 41 Stoll AL, Severus WE, et al. Omega-3 fatty acids in bipolar disorder: a preliminary double-blind, placebo-controlled trial. Arch Gen Psychia-try 1999 May;56(5):407412. 42 Rogan WJ, Gladen BC. Breast-feeding and cognitive development. Early Hum Dev 1993 Jan;31(3):181-193. 43 Lucas A, Morley R, et al. Breast milk and subsequent intelligence quotient in children born preterm. Lancet 1992 Feb 1;339(8788):261-264. 44 Anderson JW, Johnstone BM, Remley DT. Breast-feeding and cognitive development: a meta-analysis. Am J Clin Nutr 1999 Oct;70(4):525-35. 45 Dorner G, Grychtolik H. Long-lasting ill-effects of neonatal qualitative and/or quantitative dysnutrition in the human. Endokrinologie 1978 Feb;71(1):81-88. 46 Yokota A. Relationship between polyunsaturated fatty acid (PUFA) and learning ability in the brain of rat fetus and newborn. Nippon Sanka Fujinka Gakkai Zasshi 1993 Jan;45(1):15-22. 47 Bourre JM, Bonneil M, et al. Function of dietary polyunsaturated fatty acids in the nervous system. Prostaglandins Leukot Essent Fatty Acids 1993 Jan;48(1): 5-15. 48 Makrides M, Neumann MA, et al. Erythrocyte fatty acids of term infants fed either breast milk, standard formula, or formula supplemented with long-chain polyunsaturates. Lipids 1995 Oct;30(10):941-948. 49 Jackson KA, Gibson RA. Weaning foods cannot replace breast milk as sources of long-chain polyunsaturated fatty acids. Am J Clin Nutr 1989 Nov;50(5):980-982. 50 Coscina DV, Yehuda S. Learning is improved by a soybean oil diet in rats. Life Sci 1986 May 12;38(19):17891794. 51 Yehuda S, Carasso RL. Modulation of learning, pain thresholds, and thermoregulation in the rat by preparations of free purified alpha-lino-lenic and linoleic acids: determination of the optimal omega-3-to-omega-6 ratio. Proc Natl Acad Sci USA 1993 Nov 1;90(21):10345-10349. 52 Baldwin BE. Diet and the brain. Ministry Magazine 1990 Mar:25-27. 53 Rosenberg IH, Miller JW. Nutritional factors in physical and cognitive functions of elderly people. Am J Clin Nutr 1992 Jun;55(6 Suppl):1237S-1243S. 54 Tucker DM, Penland JG, et al. Nutrition status and brain function in aging. Am J Clin Nutr 1990 Jul;52(1):93102. 55 La Rue A, Koehler KM, et al. Nutritional status and cognitive functioning in a normally aging sample: a 6-yr reassessment. Am J Clin Nutr 1997 Jan;65(1):20-29. 56 Fava, Maurizio. Folate, vitamin B12, and homocysteine in major depressive disorder. Am J Psychiatry 1997;154:426-428. 57 ESHA Research. 2nd edition. 1990.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
58 Penninx BW, Guralnik JM, et al. Vitamin B12 deficiency and depression in physically disabled older women: epidemiologic evidence from the Womens Health and Aging Study. Am J Psychiatry 2000 May;157(5):715-721. 59 Mozafar A. Enrichment of some B-vitamins in plants with application of organic fertilizers. Plant and Soil 1994;167:305-311. 60 ESHA Research. 2nd edition. 1990. 61 Ornish D, Brown SE et al. 1990. Can lifestyle changes reverse coronary heart disease? The lifestyle heart trial. Lancet Jul21,336(8707):129-133. 62 Rodriguez Jiminez J, Rodriguez JR, Gonzalez MJ. [indicators of anxiety and depression in subjects with different kinds of diet: vegetarian and omnivores] Bol Assoc Med PR 1998 Apr-Jun; 90(4-6):58-68.
5. poglavlje
1 Farmer ME, Locke BZ, et al. Physical activity and depressive symptoms: the NHANES I Epidemiologic follow-up study. Am J Epidemiol 1988 Dec;128(6):1340-1351. 2 Paluska SA, Schwenk TL. Physical activity and mental health: current concepts. Sports Med 2000 Mar;29(3): 167-180. 3 Blumenthal JA, et al. Effects of exercise training on older patients with major depression. Arch Intern Med 1999 Oct 25;159(19) 2349-56. 4 Blumenthal JA, Babyak MA, et al. Effects of exercise training on older patients with major depression. Arch Intern Med 1999 Oct 25;159(19):2349-2356. 5 Tkachuk GA, Martin GL. Professional Psychology: Research and Practice 1999;30:275-282. 6 Tkachuk GA, Martin GL. Professional Psychology: Research and Practice 1999;30:275-282. 7 Moore KA, presented by Duke University at the Society of Behavioral Medicine, San Francisco, California, April 17, 1997. 8 Blumenthal J, et al. J of Aging and Physical Activity 2001;9. 9 Kritz-Silverstein D, Barrett-Connor E, Corbeau C. Crosssectional and prospective ptudy of exercise and depressed mood in the elderly: the rancho bernardo study. Am J Epidemiol 2001 Mar 15;153:596-603. 10 Physical activity and cardiovascular health. NIH Consensus Development Panel on Physical Activity and Cardiovascular Health. JAMA 1996 Jul 17;276(3):241-246. 11 Surgeon Generals report on physical activity and health. From the Centers for Disease Control and Prevention. JAMA 1996 Aug 21;276(7):522. 12 Leitzmann MF, Rimm EB, et al. Recreational physical activity and the risk of cholecystectomy in women. N Engl J Med 1999 Sep 9;341(11):777-784. 13 Nedley N. Chapter 20 Beyond the leading causes of death, In: Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1998, p. 492496. 14 Bernardi L, Spadacini G, Bellwon J, Hajric R, Roskamm H, Frey AW. Effect of breathing rate on oxygen saturation and exercise performance in chronic heart failure. Lancet 1998 May 2;351 (9112):1309-11.
LITERATURA
15 Authors Clinical Experience. 16 Munger MA, Stanek E, et al. Arterial oxygen saturation in chronic congestive heart failure. Am J Cardiol 1994;73:180-185. 17 Bernardi L. Effect of breathing rate on oxygen saturation and exercise performance in chronic heart failure. Lancet 1998 May;35:1308-1311. 18 Smith JM. Child Guidance. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1954, p. 364-365. 19 1 Samuel 16:15. The Holy Bible. KJV. 20 1 Samuel 16:23. The Holy Bible. KJV. 21 McKinney CH, Antoni MH, et al. Effects of guided imagery and music (GIM) therapy on mood and cortisol in healthy adults. Health Psychology 1997; 16:390-400. 22 McCabe P, et al. Effects of guided imagery and music (GIM) therapy on mood and cortisol in healthy adults. Lancet 1998:351:1308-1311. 23 Ford DE, Kamerow DB. Epidemiologic study of sleep disturbances and psychiatric disorders. An opportunity for prevention? JAMA 1989 Sept 15;262(11):1479-1484. 24 Mellinger G, Balter M, Uhlenhuth E. Insomnia and its treatment: Prevalence and correlates. Arch Gen Psychiatry 1985;42:225-232. 25 Edinger JD, Morey MC, et al. Aerobic fitness, acute exercise and sleep in older men. Sleep 1993;16:351-359. 26 Bonnet MH, Arand DL. Twenty-four-hour metabolic rate in insomniacs and matched normal sleepers. Sleep 1995;18:581-588. 27 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):157. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 28 Reiter RJ, Robinson J. The best antioxidant. In: Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books, 1995 p. 20. 29 Nedley N. Chapter 9. Melatonin. In: Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999, p. 193. 30 Glynn TJ, Manley MW. How to Help Your Patients Stop Smoking: A National Cancer Institute Manual for Physicians. National Institutes of Health Publication Number 92-3064. Revised Nov. 1991 p. 37. 31 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):157. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 32 Nakajima T, Nippon Drug-induced sleep disorders. Rinsho Hyoka 1998 Feb;56(2):469-74. 33 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 34 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 35 Hauri, P. Sleep disorders, insomnia. From the Mayo Sleep Disorders Center, Mayo Clinic, Rochester, Minnesota. Clinics in Chest Med 1998 Mar;10(1):163. Copyright 1998 W. B. Saunders Company. 36 Harrington ME, Rusak B, et al. Anatomy and physiology of the mammalian circadian system. In Kryger MH,
221
Roth T, Dement WC (eds): principles and practice of sleep medicine, ed 2. Philadelphia, WB Saunders Company, 1994, pp. 286-300. 37 Terman M: Light treatment. In Kryger MH, Roth T, Dement WC (eds): principles and practice of sleep medicine, ed 2. Philadelphia, WB Saunders Company, 1994, pp. 1012-1029. 38 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books, 1995 p. 161. 39 Reiter RJ, Robinson J. Back in Sync. In: Melatonin: Your Bodys Natural Wonder Drug. New York, NY: Bantam Books, 1995 p 161. 40 Rao ML, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence of photo-therapy on serotonin and melatonin in non-seasonal depression. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3):155-158. 41 Laakso ML, Porkka-Heiskanen T, et al. Twenty-fourhour patterns of pineal melatonin and pituitary and plasma prolactin in male rats under natural and artificial lighting conditions. Neuroendocrinology 1988 Sep;48(3): 308-313. 42 Wagner DR. Sleep disorders; disorders of the circadian sleep-wake cycle. Neurologic Clinics 1996 Aug;14(3):651. 43 Terman M. A controlled trial of timed bright light and negative air ionization for treatment of winter depression. Arch Gen Psychiatry 1998 Oct;55(10):875-882. 44 Terman M. A controlled trial of timed bright light and negative air ionization for treatment of winter depression. Arch Gen Psychiatry 1998 Oct;55(10):875-882. 45 Robinson-Whelen S. J Personality and Social Psychology 1997;73:1345-1353. 46 Smith, JM. Ministry of Healing, Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1905, p. 251. 47 Koenig HG, George LK, et al. Religiosity and remission of depression in medically ill older patients. Am J Psychiatry 1998 Apr;155(4):536-542. 48 Miller L, Warner V, et al. Religiosity and depression: ten-year follow-up of depressed mothers and offspring. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1997 Oct;36(10):14161425. 49 McCullough ME, Larson DB. Religion and depression: a review of the literature. Twin Res 1999 Jun;(2):126-136. 50 Koening HG, Smiley M, Gonzales JA: Religion, health and aging: a review and theoretical integration. New York, Greenwood Press, 1988. 51 McCullough ME, Larson DB. Religion and depression: a review of the literature. Twin Res 1999 Jun;(2):126-136. 52 www.fast.st based in Ann Arbor, Michigan. 53 Kaufman IC, Stynes AJ. Depression can be induced in a bonnet macaque infant. Psychosom Med 1978 Feb;40(1):71-75. 54 Frasure-Smith N. Circulation. J Am Heart Association 2000;101:1919-1924. 55 Hagerty BM, Williams RA. The effects of sense of belonging, social support, conflict, and loneliness on depression. Nurs Res 1999 Jul-Aug; 48(4):215-219. 56 Hyman S, Rudorfer M. Depressive and bipolar mood disorders. Scientific American Medicine May 2000. 57 Thase ME, Greenhouse JB, et al. Treatment of major depression with psychotherapy-pharmacotherapy combinations. Arch Gen Psychiatry 1997;54:1009.
222
58 Gloaguen V, Cottraux J, et al. A meta-analysis of the effects of cognitive therapy in depressed patients. J Affect Disord 1998;49:59. 59 Schulberg HC, Pilkonis PA, Houck P. The severity of major depression and choice of treatment in primary care practice. J Consult Clin Psychol 1998;66:932. 60 DeRubeis RJ, Gelfand LA, et al. Medications versus cognitive behavior therapy for severely depressed outpatients: mega-analysis of four randomized comparisons. Am J Psychiatry 1999;156:1007. 61 Katon W, Robinson P, et al. A multifaceted intervention to improve treatment of depression in primary care. Arch Gen Psychiatry 1996;53:924. 62 Keller MB, McCullough JP, et al. A comparison of nefazodone, the cognitive behavioral-analysis system of psychotherapy, and their combination for the treatment of chronic depression. N Engl J Med 2000 May 18;342(20): 1462-1470. 63 Lindley NR. Codependency: predictors and psychometric issues. J Clin Psychol, 1999 Jan;55(1):59-64. 64 Rimljanima 5,8. 65 Smith, JM. Ministry of Healing, p. 135. (1905). 66 Rom 8:35. The Holy Bible. KJV. 67 Rom 8:38-39. The Holy Bible. KJV. 68 Smith JM. Desire of Ages. Public domain book. 1898. Smith JM. The Story of Redemption. 1947. 69 Websters New World Dictionary, 2 nd College edition, 1984. 70 Lindley NR. Codependency: predictors and psychometric issues. J Clin Psychol 1999 Jan;55(1):59-64. 71 Cook DL. Relationship between social support, selfesteem and codependency in the African American female. J Cult Divers 1997 Spring;4(1):32-38. 72 Phil 2:3 The Holy Bible. KJV. 73 Deut 6:5 and Matthew 22:37-40. The Holy Bible. KJV. 74 John 14:15. The Holy Bible. KJV. 75 Raina P, Waltner-Toews D, et al. Influence of companion animals on the physical and psychological health of older people: an analysis of a one-year longitudinal study. J Am Ger Soc 1999 Mar;47(3):323. 76 Siegel JM, Angulo FJ, et al. AIDS diagnosis and depression in the Multicenter AIDS cohort study: the ameliorating impact of pet ownership. AIDS Care 1999 Apr;11(2): 157-170. 77 Meyers JA. Depression may respond to a warm bath. Internal Medicine World Report 1996 Jul;11(13):32. 78 Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 253. 79 Mental Health: A Report of the Surgeon General Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 252,253.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
156. 3 Gaster B, Holroyd J. St. Johns wort for depression: A systematic review. Arch Intern Med 2000 Jan;160(2):152156. 4 Meier B, Liske E, Rosinus V. Efficacy and safety of St. Johns wort whole extract in patients with depressive symptomatology of different degrees. Forsch Komplimentarmed 1997 April;4(2):87-93. 5 Vorbach EU, Arnoldt KH, Wolpert E. St Johns wort: a potential therapy for elderly depressed patients? Drugs Aging. 2000 Mar;16(3):189-197. 6 Schrader E, et al. Hypericum treatment of mild-moderate depression in a placebo-controlled study. A prospective, double-blind, random-ized, placebo-controlled, multicentre study. Human Psychopharmacology 1998;13:163169. 7 Harrer G, et al. Comparison of equivalence between the St. Johns wort extract LoHyp-57 and fluoxetine. Arzneimittelforschung 1999 Apr; 49(4):289-296. 8 Philipp M, et al. Hypericum extract versus imipramine or placebo in patients with moderate depression: Randomised multicentre study of treatment for eight weeks. Br Med J 1999;319:1534-1539. 9 Shelton RC, et al. Effectiveness of St. Johns wort in major depression: A randomized controlled trial. JAMA 2001 Apr 18; 285 (15): 1978-86. 10 Lieberman S. Nutriceutical review of St. Johns wort (Hypericum perforatum) for the treatment of depression. J Womens Health 1998;7:177-182. 11 Miller AL. St. Johns wort (Hypericum perforatum): clinical effects on depression and other conditions. Altern Med Rev 1998;3:18-26. 12 Doraiswamy M. Public Health Nutr 2001;3:18-26. 13 Piscitelli SC, Burstein AH, et al. Indinavir concentrations and St Johns wort. Lancet 2000;355(9203):547548. 14 Schardt D. St. Johns Worts and all. Nutrition Action Healthletter 2000 Sep;27(7):7-9. 15 Food and Drug Administration. 16 Mason PF, Morris VA, Balcezak, TJ. Serotonin syndrome, presentation of 2 cases and review of the literature. Medicine July 2000;79(4). 17 Gaster B. S-adenosylmethionine (SAMe) for treatment of depression. Alternative Med Alert 1999 Dec;2(12):133135. 18 Rosenbaum JF, Fava M, et al. The antidepressant potential of oral S-adenosyl-l-methionine. Acta Psychiatr Scand 1990 May;81(5):432-436. 19 Bressa GM. S-adenosyl-l-methionine (SAMe) as antidepressant: Meta-analysis of clinical studies. Acta Neurol Scand Suppl 1994;154(3):7-14. 20 Eikelboom JW, et al. Homocysteine and cardiovascular disease: A critical review of the epidemiologic evidence. Ann Intern Med 1999 Sep 7;131(5):363-375. 21 Kagan BL, et al. Oral S-adenosylmethionine in depression: A randomized, double-blind, placebo-controlled trial. Am J Psychiatry 1990 May;147(5):591-595. 22 Schardt D. SAMe SO-SO. Nutrition Action Healthletter. 2001 March;28(2):10. 23 Schardt D. SAMe SO-SO. Nutrition Action Healthletter. 2001 March;28(2):11. 24 Klepser T, Nisly N 5-Hydroxytryptophan (5-HTP) for treatment of depression. Alternative Med Alert 2000
6. poglavlje
1 Gyllenhaal C, Merritt SL, et al. Efficacy and safety of herbal stimulants and sedatives in sleep disorders. Sleep Med Rev June 2000;4(3):229-251. 2 Gaster B, Holroyd J. St. Johns wort for depression: A systematic review. Arch Intern Med 2000 Jan;160(2):152-
LITERATURA
Nov;3(11):123. 25 Klepser T, Nisly N 5-Hydroxytryptophan (5-HTP) for treatment of depression. Alternative Med Alert 2000 Nov;3(11):122,123. 26 Klepser T, Nisly N 5-Hydroxytryptophan (5-HTP) for treatment of depression. Alternative Med Alert 2000 Nov;3(11):123. 27 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition;1998:961-963. 28 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition; 1998:1171-1173. 29 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition;1998:871-873. 30 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edi-tion; 1998:1043-1045. 31 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edi-tion; 1998:1043. 32 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition;1998:929-930. 33 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition;1998:967-969. 34 Physicians Desk Reference for Herbal Medicines, First Edi-tion; 1998:1204-1207. 35 Elkin I, Shea MT, Watkins JT, et al. National Institute of Mental Health Treatment of Depression Collaborative Research Program: general effectiveness of treatment. Arch Gen Psychiatry 1989;46:971. 36 Practice guideline for major depressive disorder in adults. Am J Psychiatry 1993;150(suppl):1. 37 Schulberg HC, Katon W, Simon GE, et al. Treating major depression in primary care practice: an update of the Agency for Health Care Policy and Research practice guidelines. Arch Gen Psychiatry 1998;55:1121. 38 Practice guideline for major depressive disorder in adults. Am J Psychiatry 1993;150(suppl):1. 39 Potter WZ, Rudorfer MV, Manji HK. The pharmacologic treatment of depression. N Engl J Med 1991;325:633. 40 Potter WZ, Rudorfer MV, Manji HK. The pharmacologic treatment of depression. N Engl J Med 1991;325:633. 41 Rudorfer MV, Potter WZ. Antidepressants: A comparative review of the clinical pharmacology and therapeutic use of the newer versus the older drugs. Drugs 1989;37:713. 42 Potter WZ, Manji HK, Rudorfer MV. Tricyclics and tetracyclics. Text-book of Psychopharmacology, 2nd ed. Schatzberg AF, Nemeroff CB, Eds. American Psychiatric Press, Washington, DC, 1998, p 199. 43 Glassman AH. Psychiatry and cigarettes. Arch Gen Psychiatry 1998;55:692. 44 Hubbard R. Exposure to commonly prescribed drugs and the etiology of cryptogenic fibrosing alveolitis: a casecontrol study. Am J Respiratory and Critical Care Med 1998;157(3 Pt 1):743-747. 45 Wilens TE, Biederman J, Spencer TJ. Case study: Adverse effects of smoking marijuana while receiving tricyclic antidepressants. J AM Acad Child Adolesc Psychiatry 1996;36(1):45-48. 46 Potter WZ, Rudorfer MV, Manji HK. The pharmacologic treatment of depression. N Engl J Med 1991;325:633. 47 Rudorfer MV, Potter WZ. Antidepressants: A comparative review of the clinical pharmacology and therapeutic use of the newer versus the older drugs. Drugs 1989;37:713.
223
48 Mulrow CD, Williams JW Jr, Trivedi M, et al. Treatment of depres-sion: Newer pharmacotherapies. Evidencebased Practice Center/University of Texas Health Science Center at San Antonio, Agency for Health Care Policy and Research, Evidence Report/Technology Assessment No 7, 1999. Psychopharmacol Bull (in press). 49 Schatzberg AF. Antidepressant effectiveness in severe depression and melancholia. J Clin Psychiatry 1999; 60 (suppl 4):14. 50 Schatzberg AF. Antidepressant effectiveness in severe depression and melancholia. J Clin Psychiatry 1999;60(suppl 4):14. 51 Danish University Antidepressant Group: Citalopram: Clinical effect profile in comparison with clomipramine: a controlled multicenter study. Psychopharmacology 1986;90:131. 52 Danish University Antidepressant Group: Paroxetine: A selective serotonin reuptake inhibitor showing better tolerance, but weaker anti-depressant effect than clomipramine in a controlled multicenter study. J Affect Disord 1990;18:289. 53 Roose SP, Glassman AH, Attia E, et al. Comparative efficacy of selective serotonin reuptake inhibitors and tricyclics in the treatment of melancholia. Am J Psychiatry 1994;151:1735. 54 Hall SM, Reus VI, Munoz RF, et al: Nortriptyline and cognitive-behavioral therapy in the treatment of cigarette smoking. Arch Gen Psychiatry 1998;55:683. 55 Smith AJ. The analgesic effects of selective serotonin reuptake inhibitors. J Psychopharmacol 1998;12:407. 56 Potter WZ, Manji HK, Rudorfer MV. Tricyclics and tetracyclics. Text-book of Psychopharmacology, 2nd ed. Schatzberg AF, Nemeroff CB, Eds. American Psychiatric Press, Washington, DC, 1998, p. 199. 57 Keller MB, Kocsis JH, Thase ME, et al. Maintenance phase efficacy of sertraline for chronic depression: A randomized controlled trial. JAMA 1998;280:1665. 58 Smith AJ. The analgesic effects of selective serotonin reuptake inhibitors. J Psychopharmacol 1998;12:407. 59 Physicians Desk Reference 55th Edition 2001 published by Medical Economics Company, Inc. Montavale, NJ 07645-1742. 60 Rudorfer MV: Monoamine oxidase inhibitors: Reversible and irreversible. Psychopharmacol Bull 1992;28:45. 61 Thase ME, Trivedi MH, Rush AJ. MAOIs in the contemporary treatment of depression. Neuropsychopharmacology 1995;12:185. 62 Nierenberg AA, Alpert JE, et al. Course and treatment of atypical depression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 18):5. 63 Stewart JW, Garfinkel R, Nunes EV, et al. Atypical features and treatment response in the National Institute of Mental Health Treatment of Depression Collaborative Research Program. J Clin Psychopharmacol 1998;18:429. 64 Jarrett RB, Schaffer M, et al. Treatment of atypical depression with cognitive therapy or phenelzine: A double-blind, placebo-controlled trial. Arch Gen Psychiatry 1999;56:431. 65 Rudorfer MV. Monoamine oxidase inhibitors: Reversible and irreversible. Psychopharmacol Bull 1992;28:45. 66 Rudorfer MV, Manji HK, Potter WZ. Comparative tolerability profiles of the newer versus older antidepressants. Drug Saf 1994;10:18.
224
67 Griffin L, Mellon S. Proceedings of the National Academy of Sciences 1999;96:13512-13517. 68 Foster S. Herbs for Your Health. Loveland, Colorado: Interweave Press, 1996. 69 2001 Mosbys Genrx: A Comprehensive Reference For Generic and Brand Prescription Drugs, 11 th Edition. St.Louis, MO:Mosby (Harcourt Health Sciences), 2001. 70 Rudorfer MV, Manji HK, Potter WZ. Comparative tolerability profiles of the newer versus older antidepressants. Drug Saf 1994;10:18. 71 Michelson D, Amsterdam JD, et al. Changes in weight during a 1-year trial of fluoxetine. Am J Psychiatry 1999;156:1170. 72 Donovan S, et al. Deliberate self-harm and antidepressant drugs: Investigation of a possible link. Fr J Psychiatry 2000:177(6):551-556 Lane R, Baldwin D. Selective serotonin reuptake inhibitor-induced serotonin syndrome: review. J Clin Psychopharmacol 1997;17:208. 73 Moscicki EK Identification of suicide risk factors using epidemio-logic studies. Psychiatr Clin North Am 1997 Sep; 20(3): 499-517 74 Lane R, Baldwin D. Selective serotonin reuptake inhibitor-induced serotonin syndrome: review. J Clin Psychopharmacol 1997;17:208. 75 Nemeroff CB, DeVane CL, Pollock BG. Newer antidepressants and the cytochrome P450 system. Am J Psychiatry 1996;153:311. 76 De Abajo FJ, Rodriguez LA, Montero D. Association between selective serotonin reuptake inhibitors and upper gastrointestinal bleeding: Population based case-control study. BMJ 1999 Oct 23;319(7217):1106-1109. 77 Donovan S, et al. Deliberate self-harm and antidepressant drugs: Investigation of a possible link. Br J Psychiatry 2000;177(6):551-556. 78 Zajecka J, Mitchell S, Fawcett J: Treatment-emergent changes in sexual function with selective serotonin reuptake inhibitors as measured with Rush Sexual Inventory. Psychopharmacol Bull 1997;33:755. 79 Waldinger MD, Hengeveld MW, Zwinderman AH, et al. Effect of SSRI antidepressants on ejaculation: A doubleblind, randomized, placebo-controlled study with fluoxetine, fluvoxamine, paroxetine, and sertraline. J Clin Psychopharmacol 1998;8:274. 80 Rosen RC, Lane RM, Menza M: Effects of SSRIs on sexual function; a critical review. J Clin Psychopharmacol 1999;19:67. 81 Landn M, Eriksson E, gren H, et al. Effect of busiprone on sexual dysfunction in depressed patients treated with selective serotonin reuptake inhibitors. J Clin Psychopharmcol 1999;19:268. 82 Golden RN, et al. Trazodone, nefazodone, bupropion, and mirtazapine. Textbook of Psychopharmacology, 2nd ed. Schartzberg AF, Nemeroff CB, Eds. American Psychiatric Press, Washington, DC, 1998, p. 251. 83 Bupropion to aid smoking cessation. Drug Ther Bull 2000 Oct;38(10):73-75. 84 Wilens TE, et al. A Controlled Clinical Trial of Bupropion for Attention Deficit Hyperactivity Disorder in Adults. Am J of Psychiatry 2001;158:282-288. 85 Scientific American Medicine May 2000. 86 Kasper S, el Giamal N, Hilger E. Reboxetine: the first selective noradrenaline re-uptake inhibitor. Expert opin Pharmacother 200 May; 1(4):771-782.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
87 Mucci M. Reboxetine: a review of antidepressant tolerability. J Psychopharmacol 1997;11(4 suppl):S33-7. 88 Scientific American Medicine May 2000. 89 Golden RN, Dawkins K, Nicholas L, et al: Trazodone, nefazodone, bupropion, and mirtazapine. Textbook of Psychopharmacology, 2nd ed. Schatzberg AF, Nemeroff CB, Eds. American Psychiatric Press, Washington, DC, 1998, p. 251. 90 Davis JM: Is mirtazapine a better antidepressant than the SSRIs? Essent Psychopharmacol 2:309, 1998. 91 Carpenter LL, Jocic Z, Hal JM, et al: Mirtazapine augmentation in the treatment of refractgory depression. J Clin Psychiatry 60:45,1999. 92 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific American Medicine 2000 May:9. 93 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific American Medicine 2000 May:9. 94 Depressive and bipolar mood disorders. Scientific American Medicine 2000 May:9. 95 Heit S, Nemeroff CB. Lithium augmentation of antidepressants in treatment-refractory depression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 6):28. 96 Austin PPV, Souza FGM, et al. Lithium augmentation in antidepres-sant-resistant patients: A quantitative analysis. Br J Psychiatry 1991;159:510-514. 97 Nemeroff CB. Augmentation strategies in patients with refractory depression. Depress Anxiety 1996;4:169-181. 98 Regier DA, Farmer ME, et al. Comorbidity of mental disorders with alcohol and other drug abuse: Results from the epidemiologic catch-ment area (ECA) Study. JAMA 1990;264:2511. 99 Wu LT, Kouzis AC, Leaf PJ. Influence of comorbid alcohol and psychiatric disorders on utilization mental health services in the National Comorbidity Survey. Am J Psychiatry 1999;156:1230. 100 Panzarino PJ Jr. The costs of depression: Direct and indirect; treatment versus nontreatment. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 20):11. 101 Thompson D, Hylan TR, et al. Predictors of a medicaloffset effect among patients receiving antidepressant therapy. Am J Psychiatry 1998;155:824. 102 Rudorfer MV, Manji HK, Potter WZ. Comparative tolerability profiles of the newer versus older antidepressants. Drug Saf 1994;10:18. 103 Rudorfer MV, Potter WZ. The role of metabolites of antidepressants in the treatment of depression. CNS Drugs 1997;7:273. 104 Rudorfer MV, Potter WZ. Metabolism of tricyclic antidepressants. Cell Mol Neurobiol 1999;19:373. 105 Sternbach H, State R: Antibiotics: Neuropsychiatric effects and psychotropic interactions. Harv Rev Psychiatry 1997;5:214. 106 Brown ES, Suppes T. Mood symptoms during corticosteroid therapy: A review. Harv Rev Psychiatry 1998;5:239. 107 Cohen LS, Rosenbaum JF. Psychotropic drug use during pregnancy: Weighing the risks. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 2):18. 108 Cohen LS, Rosenbaum JF. Psychotropic drug use during pregnancy: Weighing the risks. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 2):18. 109 Altshuler LL, Cohen L, et al. Pharmacologic management of psychi-atric illness during pregnancy: dilemmas
LITERATURA
and guidelines. Am J Psychiatry 1996;153:592. 110 Wisner KL, Perel JM, Findling RL. Antidepressant treatment during breast-feeding. Am J Psychiatry 1996; 153: 1132. 111 Kulin N. JAMA 1998;279:609-610. 112 Therapeutic Research Center. Preganancy. Prescribers Letter 2000 Nov;7(11):65,66. 113 Nonacs R, Cohen LS. Postpartum mood disorders: Diagnosis and treatment guidelines. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 2):34. 114 Appleby L, Warner R, et al. A controlled study of fluoxetine and cognitive-behavioural counseling in the treatment of postnatal depression. BMJ 1997;314:932. 115 Little JT, Reynolds CF III, Dew MA, et al. How common is resistance to treatment in recurrent, nonpsychotic geriatric depression? Am J Psychiatry 1998;155:1035. 116 Roose SP, Suthers KM: Antidepressant response in late-lifedepression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 10):4. 117 Mulrow CD, Williams JW Jr, et al. Treatment of depression: Newer pharmacotherapies. Evidence-based Practice Center/University of Texas Health Science Center at San Antonio, Agency for Health Care Policy and Research, Evidence Report/Technology Assessment No 7, 1999. Psychopharmacol Bull (in press). 118 Roose SP, Suthers KM. Antidepressant response in late-lifedepression. J Clin Psychiatry 1998;59(suppl 10):4. 119 Reynolds CF III, Miller MD, et al. Treatment of bereavement-re-lated major depressive episodes in later life: A controlled study of acute and continuation treatment with nortriptyline and interpersonal psy-chotherapy. Am J Psychiatry 1999;156:202. 120 Lebowitz BD, Pearson JL, et al. Diagnosis and treatment of depression in late life: Consensus statement update. JAMA 1997;278:1186. 121 Potter WZ, Rudorfer MV, Manji HK. The pharmacologic treatment of depression. N Engl J Med 1991;325:633. 122 Reynolds CF III, Buysse DJ, et al. Maintenance nortriptyline effects on electroencephalographic sleep in elderly patients with recurrent major depression: Doubleblind, placebo- and plasma-level-controlled evalu-ation. Biol Psychiatry 1997;42:560. 123 Rudorfer MV, Henry ME, Sackeim HA. Electroconvulsive therapy. Psychiatry. Tasman A, Kay J, Lieberman JA, Eds. WB Saunders Co, Philadelphia, 1997, p. 1535. 124 Ruthazer R, Lipsitz LA. Antidepressants and falls among elderly people in long-term care. Am J Public Health 1993;83:746. 125 Liu B, Anderson G, Mittmann N, et al. Use of selective serotonin-reuptake inhibitors or tricyclic antidepressants and risk of hip fractures in elderly people. Lancet 1998;351:1303. 126 Thapa PB, Gideon P, et al. Antidepressants and the risk of falls among nursing home residents. N Engl J Med 1998;339:875. 127 Leipzig RM, Cumming RG, Tinetti ME: Drugs and falls in older people: a systematic review and meta-analysis: I. Psychotropic drugs. J Am Geriatr Soc 1999;47:30. 128 Birmaher B. Should we use antidepressant medications for children and adolescents with depressive disorders? Psychopharmacol Bull 1998;34:35. 129 Safer DJ. Changing patterns of psychotropic medica-
225
tions prescribed by child psychiatrists in the 1990s. J Child Adolesc Psychopharmacol 1997;7:267. 130 Jensen PS, Bhatara VS, et al. Psychoactive medication prescribing practices for U.S. children: Gaps between research and clinical practice. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1999;38:557. 131 Strober M, DeAntonio M, et al. The pharmacotherapy of depressive illness in adolescents: An open-label comparison of fluoxetine with imi-pramine-treated historical controls. J Clin Psychiatry 1999;60:164. 132 Emslie GJ, Rush AJ, et al. A double-blind, randomized, placebo-controlled trial of fluoxetine in children and adolescents with depression. Arch Gen Psychiatry 1997; 54: 1031. 136 Dilsaver SC, Greden JF. Antidepressant withdrawal phenomina. Biol Psychiatry 1984;19:237-256. 137 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am Family Phy 1997 Aug ;56(2):457. 138 Zajecka J, et al. Discontinuation symptoms after treatment with serotonin reuptake inhibitors: A literature review. J Clin Psychiatry 1997 July;58(7):291-297. 139 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am Family Phy 1997 Aug;56(2):456. 140 Wolfe RM. Antidepressant withdrawal reactions. Am Family Phy 1997 Aug;56(2):458. 133 Alderman J, Wolkow R, et al. Sertraline treatment of children and adolescents with obsessive-compulsive disorder or depression: Pharmacokinetics, tolerability, and efficacy. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1998;37:38. 134 Ryan ND, Varma D. Child and adolescent mood disorders-experience with serotonin-based therapies. Biol Psychiatry1998;44:336. 135 Emslie GJ, Rush AJ, et al. Fluocetine in child and adolescent depression: Acute and maintenance treatment. Depress Anxiety 1998;7:32. 141 Physicians Desk Reference 55th Edition 2001 published by Medical Economics Company, Inc. Montavale, NJ 07645-1742. 142 National Depressive and Manic-Depressive Assoc. 2000 Nov 29. 143 Melfi CA, Chawla AJ, et al. The effects of adherence to antidepressant treatment guidelines on relapse and recurrence of depression. Arch Gen Psychiatry 1998; 55:1128. 144 Viguera AC, Baldessarini RJ, Friedberg J. Discontinuing antidepressant treatment in major depression. Harv Rev Psychiatry 1998;5:293. 145 Haddad P. Newer antidepressants and the discontinuation syndrome. J Clin Psychiatry 1997; 58 (suppl 7): 1722. 146 Dilsaver SC. Withdrawal phenomena associated with antidepressant and antipsychotic agents. Drug Safety 1994; 10: 103-104. 147 Haddad P. Newer antidepressants and the discontinuation syndrome. J Clin Psychiatry 1997; 58 (suppl 7): 1722. 148 Rosenbaum JF, Fava M, et. al, Selective serotonin reuptake inhibitor discontinuation syndrome: A randomized clinical trial. Biol Psychiatry 1998; 44: 77-87. 149 National Depressive and Manic-Depressive Association. Most patients report troublesome side effects, modest inprovement using current anti-depression treatments: New survey also shows satisfaction with
226
treatment and care among people with depression. Press Release. Nov 30, 1999. http://www.ndmda.org/deptreat.htm. 150 National Depressive and Manic-Depressive Assoc. 2000 Nov 29. 151 Byrne SE, Rothschild AJ. Loss of antidepressant efficacy during maintenance therapy: Possible mechanisms and treatments. J Clin Psychiatry 1998; 59: 279-288.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
of Successful Aging. J Clin Endocrinol Metab 1997;82: 2458-2465. 18 Lupien SJ. Stress-induced declarative memory impairment in healthy elderly subjects: relationship to cortisol reactivity. J Clin Endocrinol Metab 1997 Jul;82(7):20702075. 19 Lupien SJ. Cortisol levels during human aging predict hippocampal atrophy and memory deficits. Nat Neurosci 1998 May 1(1):69-73. 20 Lupien SJ. Stress-induced declarative memory impairment in healthy elderly subjects: Relationship to cortisol reactivity. J Clin Endocrinol Metab 1997 Jul;82(7):20702075. 21 Bender BG, Lerner JA, Poland JE. Association between corticoster-oids and psychologic change in hospitalized asthmatic children. Ann Allergy 1991;66:414-419. 22 Lupien SJ. Cortisol levels during human aging predict hippocampal atrophy and memory deficit. Nat Neurosci 1998 May 1(1): 69-73. 23 Chrousos GP, Gold PW. The concepts of stress and stress system disorders, overview of physical and behavioral homeostasis. JAMA 1992 Mar;267(9):1244-1252. 24 Chrousos GP. A healthy body in a healthy mindand vice versathe damaging power of uncontrollable stress. J Clin Endocrinol Metab 1998 Jun;83(6):18421845. 25 Malazowaki S, Muzzo S, et al. The hypothalamic-pituitary-adrenal axis in infantile malnutrition. Clin Endocrinol 1990;32:461-465. 26 Risher-Flowers D, Adinoff B, et al. Circadian rhythms of cortisol during alcohol withdrawal. Adv Alcohol Subst Abuse 1988;7(3-4):37-41. 27 Von Bardeleben U, Heuser I, et al. CRH stimulation response during acute withdrawal and after medium-term abstention from alcohol abuse. Psychoneuroendocrinology 1989;14(6):441-449. 28 Wand GS, Dobs AS. Alterations in the hypothalamicpituitary-adrenal axis in actively drinking alcoholics. J Clin Endocrinol Metab 1991 Jun;72(6):1290-1295. 29 Chrousos GP, Gold PW. The concepts of stress and stress system disorders, overview of physical and behavioral homeostasis. JAMA 1992 Mar;267(9):1244-1252. 30 Sephton SE. Diurnal cortisol rhythm as a predictor of breast cancer survival. J Natl Cancer Inst 2000 Jun 21;92(12):994-1000. 31 Nedley N, Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 pp. 171,183,184. 32 Sephton SE. Diurnal cortisol rhythm as a predictor of breast cancer survival. J Natl Cancer Inst 2000 Jun 21;92(12):994-1000. 33 Kiecolt-Glaser JK, Glaser R, Strain EC, et al. Modulation of cellular immunity in medical students. J Behav Med 1986;9(1):5-21. 34 Jahn I, Becker U, Jockel KH, Pohlabeln H. Occupational life course and lung cancer risk in men. Findings from a socio-epidemiological analysis of job-changing histories in a case-control study. Soc Sci Med 1995 Apr;40(7):961-75. 35 Blumenthal JA, et al. Stress management and exercise training in cardiac patients with myocardial ischemia. Effects on prognosis and evaluation of mechanisms. Arch Intern Med 1997 Oct 27;157(19):2213-2223.
7. poglavlje
1 Goldberg DP, Lecrubier Y. (1995). Form and frequency of mental disorders across centres. In T. B. Ustun & N. Sartorius (Eds.), Mental illness in general health care: An international study. (pp. 323334). New York: John Wiley & Sons. 2 Magee WJ, Eaton WW, et al. (1996). Agoraphobia, simple phobia, and social phobia in the National Comorbidity Survey. Archives of General Psychiatry, 53, 159168. 3 Regier DA, Farmer M E. (1990). Comorbidity of mental disorders with alcohol and other drug abuse. Results from the Epidemiologic Catchment Area (ECA) Study. Journal of the American Medical Association, 264, 25112518. 4 National Institute of Mental Health. Facts about anxiety disorders. 2000 Dec 7. 5 Sax LJ. The 34th annual survey of over 360,000 US college freshmen. University of California, Los Angeles (UCLA). Reuters Limited 1999 Jan 24. 6 Crystal DS. Psychological maladjustment and academic achievement: A cross-cultural study of Japanese, Chinese, and American high school students. Child Dev 1994 Jun; 65(3):738-53. 7 Weinberg A, Creed F. Stress and psychiatric disorder in healthcare professionals and hospital staff. Lancet 2000 Feb 12;355(9203):533-537. 8 Selye H. The evolution of the stress concept. Am Sci 1973 Nov-Dec; 61(6):692-699. 9 Selye H. The evolution of the stress concept. Am Sci 1973 Nov-Dec; 61(6):692-699. 10 Guyton AC. The autonomic nervous system: the adrenal medulla. In: Textbook of Medical Physiology8th edition. Philadelphia, PA:WB Saunders, Co., 1991 p. 672676. 11 Ephesians 4:26. The Holy Bible. Authorized King James Version. 12 National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease. National Diabetis Clearinghouse. NIH Publication No. 99-3892, March 1999. 13 Maeda K, Tanimoto K, et al. Neurobiol Aging 1991;12:161-163. 14 Inael TR, Kalla NH, et al. The dexamethasone suppression test in obsessive-compulsive disorder. Psychiatr Res 1982;6:152-160. 15 Roy-Byrns PP,Uhda TW, et al. The CRH stimulation test in patients with panic disorder. Am J Psychiatry 1986;143:396-399. 16 Gold PW, Gwirtsman H, et al. Abnormal hypothalamicpituitary-adrenal function in anorexia nervosa: pathophysiologic mechanisms in underweight and weight-corrected patients. N Engl J Med 986;314:1335-1342. 17 Seeman TE, McEwen BS, et al. Increase in urinary cortisol excretion and memory declines: MacArthur Studies
LITERATURA
36 Gullette EC, et al. Effects of mental stress on myocardial ischemia during daily life. JAMA 1997 May 21;277(19):1521-1526. 37 Matthews KA, et al. Stress-induced pulse pressure change predicts womens carotid atherosclerosis. Stroke 1998 Aug;29(8): 1525-1530. 38 Kamack TW, et al. Exaggerated blood pressure responses during mental stress are associated with enhanced carotid atherosclerosis in middle-aged Finnish men: Findings from the Kuopio Ischemic Heart Disease Study. Circulation 1997 Dec 2; 96(11):3842-3848. 39 Stoney CM, Hughes JW. Lipid reactivity among men with a parental history of myocardial infarction. Psychophysiology 1999 Jul;36(4):484-490. 40 Lampert R, et al. Destabilizing effects of mental stress on ventricular arrhythmias in patients with implantable cardioverter-defibrillators. Circulation 2000 Jan 18; 101(2): 158-164. 41 Everson SA, Lynch JW. Interaction of workplace demands and cardiovascular reactivity in progression of carotid atherosclerosis: Population based study. BMJ 1997 February 22;314:553. 42 Cohen F, Kemeny ME, Kearney KA, Zegans LS, Neuhaus JM, Conant MA. Persistent stress as a predictor of genital herpes recurrence. Arch Intern Med 1999;159 (20): 2430-2436. 43 Gordon GH, Bernstein MJ. Psychiatric mimics of allergic airway disease. Immun and Aller Cl of North Am 1996 February;16(1):199-214. 44 Klinnert MD, Mrazek PJ, Mrazek DA. Early asthma onset: The interaction between family stressors and adaptive parenting. Psychiatry 1994 Feb;57(1):51-61. 45 Geoffrey GH, Bernstein MJ. Psychiatric mimics of allergic airway disease. Immun and Aller Cl of North Am 1996February;16(1):199-214. 46 Evans DL, Leserman J. Severe life stress as a predictor of early disease progression in HIV infection Am J Psychiatry 1997;154(5):630-634. 47 Theoharides TC, Singh LK, et al. Corticotropin-releasing hormone induces skin mast cell degranulation and increased vascular permeability, a possible explanation for its proinflammatory effects. Endocrinology 1998 Jan; 139(1): 403-413. 48 Chassany O, Marquis P. Validation of a specific quality of life questionnaire for functional digestive disorders. Gut1999 Apr;44(4):527-533. 49 Ge RS, Hardy DO. Developmental changes in glucocorticoid receptor and 11beta-hydroxysteroid dehydrogenase oxidative and reductive activities in rat Leydig cells. Endocrinology 1997 Dec;138(12):5089-5095. 50 Luke B, Avni M. Work and pregnancy: The role of fatigue and the second shift on antenatal morbidity. Am J Obstet Gynecol 1999 Nov;181(5 Pt 1):1172-1179. 51 Light KC. Stress in employed women: A womans work is never done if shes a working mom. Psychosom Med 1997 Jul-Aug;59(4):360-361. 52 Carmichael SL, Shaw GM. Maternal life event stress and congenital anomalies. Epidemiology 2000 Jan;11(1): 30-35. 53 Brett KM, et al. Employment, job strain, and preterm delivery among women in North Carolina. Am J Public Health 1997 Feb;87(2):199-204. 54 Forsen L, et al. Mental distress and risk of hip fracture.
227
Do broken hearts lead to broken bones? J Epidemiol Community Health 1999 Jun;53(6):343-347. 55 Greyson B. Dissociation in people who have neardeath experiences: Out of their bodies or out of their minds? The Lancet 2000;355:460-463. 56 Surgeon Generals Report materials: Chapter 4 Adults and Mental Health. 57 Taylor J, et al. Individual differences in electrodermal responsivity to predictable aversive stimuli and substance dependence. Psychophysiol-ogy 1999 Mar;36(2):193198. 58 Goetzel RZ, et al. The relationship between modifiable health risks and health care expenditures. An analysis of the multi-employer HERO health risk and cost database. The Health Enhancement Research Or-ganization (HERO) Research Committee. J Occup Environ Med 1998 Oct;40(10):843-854. 59 The material in this section is based on several references that are not shown as specific endnotes. These references are: a. Mental Health: A Report of the Surgeon General, chapter 4. b. National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders. NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted 1995, 1997 Accessed on line at http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm c. National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders Research Fact Sheet. NIH Publication No. 00-4504. Printed May 2000. No specific endnote notations are shown when the material was ob-tained from one of these sources. However, information used from other sources is cited where appropriate. 60 Cauffman E, et al. Posttraumatic stress disorder among female juvenile offenders. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1998 Nov;37(11):1209-1216. 61 Boscarino JA, Chang J. Electrocardiogram abnormalities among men with stress-related psychiatric disorders: Implications for coronary heart disease and clinical research. Ann Behav Med 1999 Summer;21(3):227-234. 62 Summerfield D. War and mental health: A brief overview. BMJ 2000 Jul 22;321(7255):232-235. 63 Summerfield D. War and mental health: A brief overview. BMJ 2000 Jul 22;321(7255):232-235. 64 National Institute of Mental Health. Press Release. Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education Program www.nimh.nih.gov/ publicat/anxiety.htm; accessed on August 3, 2000. 65 Goenjian AK, et al. Prospective study of posttraumatic stress, anxiety, and depressive reactions after earthquake and political violence Am J Psychiatry 2000 Jun;157:911916. National Institute of Mental Health. Press Release. Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education Program www.nimh.nih.gov/publicat/anxiety.htm; accessed on August 3, 2000. 66 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders. NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted 1995, 1997 Accessed on line at http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm. 67 National Institute of Mental Health. Panic disorder treatment and referral: Information for health care professionals. NIH Publication No. 94-3642 Printed 1994. 68 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders.
228
NIH Publication No. 97-3879 Printed 1994, Reprinted 1995, 1997 Accessed on line at http://www.nimh.nih.gov/anxiety/anxiety.cfm. 69 National Institute of Mental Health. Press Release. Launch of the NIMH Anxiety Disorders Education Program www.nimh.nih.gov/ publicat/anxiety.htm; accessed on August 3, 2000. 70 Mental Health: A Report of the Surgeon General. Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institutes of Mental Health, 1999 p. 244. 71 Angst J, Angst F, Stassen HH. Suicide risk in patients with major depressive disorder. J Clin Psychiatry 1999; 60 Suppl 2:57-62; discussion 75-6, 113-116. Cited in: Mental Health: A Report of the Surgeon General, chapter 4.
IZLAZ IZ DEPRESIJE
of photo-therapy on serotonin and melatonin in non-seasonal depression. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3): 155-158. 18 Nedley, N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 193-210. 19 National Institute of Mental Health. Anxiety Disorders Research Fact Sheet. NIH Publication No. 00-4504. Printed May 2000. 20 Liu D, et al. Maternal care, hippocampal glucocorticoid receptors, and hypothalamic-pituitary-adrenal responses to stress. Science 1997 Sep 12;277(5332):1659-1662. 21 Eisenberg L. Experience, brain, and behavior: The importance of a head start. Pediatrics 1999 May;103(5 Pt 1):1031-1035. 22 Wyman PA, et al. Caregiving and developmental factors differentiating young at-risk urban children showing resilient versus stress-af-fected outcomes: A replication and extension. Child Dev 1999 May-Jun; 70(3):645-659. 23 Schedler J, Health 1997 April; 74-78. 24 Weinstein L, Xie X, Cleanthous CC. Purpose in life, boredom, and volunteerism in a group of retirees. Psychol Rep 1995 Apr;76(2):482. 25 Viswanathan R. Death anxiety, locus of control, and purpose in life of physicians. Their relationship to patient death notification. Psycho-somatics 1996 JulAug;37(4):339-345. 26 Jenkins CD, Stanton BA, Jono RT. Quantifying and predicting recovery after heart surgery. Psychosom Med 1994 May-Jun;56(3):203-212. 27 Caine J. The effects of music on the selected stress behaviors, weight, caloric and formula intake, and length of hospital stay of premature and low birth weight neonates in a newborn intensive care unit. J Music Ther 1991 Winter;28(4):180-192. 28 Grafman J, Schwab K, et al. Frontal lobe injuries, violence, and aggression: A report of the Vietnam Head Injury Study Neurology 1996 May;46(5):1231-1238. 29 Nedley, N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 211-236. 30 Perl J. Sleep right in five nights: A clear and effective guide for conquering insomnia. New York, NY: William Morrow and Com-pany Inc., 1993 p. 167. 31 Smith JM. Mind Cure. In: The Ministry of Healing. Nampa, ID: Pacific Press Publishing Association, 1905. p. 251. 32 Smith JM. True Worship. In: Bible Training School. 1902-1917 (a periodical) October p. 1. Found In: John G. Smith Estate. The Pub-lished Writings of John G. Smith. Version 2.0 (CD-ROM), 1995. 33 Rice PL. The Concentration Techniques: Meditation and Biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 309. 34 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 313. 35 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and
8. poglavljem
1 Tanji JL The benefits of exercise for women. Clinical Sports Med 2000 Apr; 19(2):175-85, vii. 2 Glenister D. Exercise and mental health: A review. J R Soc Health 1996 Feb;116(1):7-13. 3 Hoffman-Goetz L, Pedersen BK. Exercise and the immune system: A model of the stress response? Immunol Today 1994 Aug;15(8):382-387. 4 Nieman DC, Henson DA, et al. Physical activity and immune function in elderly women. Med Sci Sports Exerc 1993 Jul;25(7):823-831. 5 Nieman DC. Exercise, infection, and immunity. Int J Sports Med 1994 Oct;15 Suppl 3():S131-141. 6 Carmack CL, et al. Aerobic fitness and leisure physical activity as moderators of the stress-illness relation. Ann Behav Med 1999 Summer; 21(3):251-257. 7 Martinsen EW. Physical fitness, anxiety and depression. Br J Hosp Med 1990 Mar;43(3):194,196,199. 8 Hales RE, Stolt J. Exercise as a treatment option for anxiety and depressive disorders. Mil Med 1987 Jun;152(6):299-302. 9 Moraska A, Fleshner M. Voluntary physical activity prevents stress-induced behavioral depression and anti-KLH antibody suppression. Am J Physiol Regul Integr Comp Physiol 2001 Aug;281(2):R484-9. 10 Field T. J Pediatr Psychol 1997 Oct; 22(5):607-617. 11 Field T. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1992 Jan; 31(1):125-131. 12 American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-IV). 1996. P 212-214. 13 Nedley N. Proof Positive: How to Reliably Combat Disease and Achieve Optimal Health through Nutrition and Lifestyle. Ardmore, OK: Nedley Publishing, 1999 p. 411. 14 Heinz A, Mann K, et al. Serotonergic dysfunction, negative mood states, and response to alcohol. Alcohol Clin Exp Res 2001 Apr;25(4):487-495. 15 Lee S, et al. Prolonged exposure to intermittent alcohol vapors blunts hypothalamic responsiveness to immune and non-immune signals. Alcohol Clin Exp Res 2000 Jan;24(1):110-122. 16 Chrousos G, et al. Annals of Internal Medicine August 1,1998; 129:229-240. 17 Rao ML, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence
LITERATURA
Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 313. 36 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 305-312. 37 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology 8th edition. Philadel-phia, PA: W.B. Saunders Co., 1991 p. 662-663. 38 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 308. 39 Benson H. The Relaxation Response. New York, NY: William Morrow and Company Inc., 1975 p. 19. 40 Benson H. The Relaxation Response. New York, NY: William Morrow and Company Inc., 1975 p. 19. 41 Rice PL. The concentration techniques: Meditation and biofeed-back. In: Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 308. 42 Wenger MA, Bagchi BK. Studies of autonomic function in practitioners of Yoga in India. Behavioral Science 1961;6:312-323. 43 Puente AE, Beiman I. The effects of behavior therapy, self-relaxation, and transcendental meditation on cardiovascular stress response. J Clin Psychol 1980 Jan;36(1): 291-295. 44 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine. New York, NY. HarperCollins Publishers, 1993:62-63. 45 Smith JM. Desire of Ages. Public domain book. 1898;Pp. 328-333. 46 Matthew 11:28. The Holy Bible. KJV. 47 Matthew 11:29. The Holy Bible. KJV. 48 1 Peter 5:7. The Holy Bible. KJV. 49 Psalm 147:4. The Holy Bible. KJV. 50 Psalm 147:3. The Holy Bible. KJV. 51 As did Hezekiah in Isaiah 37:14. The Holy Bible. KJV. 52 Psalm 40:8. The Holy Bible. KJV. 53 John 6:38. The Holy Bible. KJV. 54 Matthew 6:26-34. The Holy Bible. KJV. 55 Revelation 21:6. The Holy Bible. KJV. 56 Ex. 33:13, 14. The Holy Bible. KJV. 57 Jer. 6:16. The Holy Bible. KJV. 58 Isa. 48:18. The Holy Bible. KJV. 59 Isa. 26:3. The Holy Bible. KJV. 60 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition; 1998:1043-1045. 61 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition; 1998:929-930. 62 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition; 1998:967-969. 63 Physicians' Desk Reference for Herbal Medicines, First Edition; 1998:1204-1207. 64 Schafer AT, Microscopic examination of Guarana powder-Paullinia cupana Kunth Arch Kriminol 1999 JulAug;204(1-2):23-27. 65 Ehrenfried JA , Evers M, et al. Caloric restriction increases the expression of heat shock protein in the gut. Annals of surgery 1996 May(5):593. 66 Kiecolt-Glaser JK, et al. Modulation of cellular immunity in medical students. J Behav Med 1986 Feb;9(1):5-21. 67 "Biofeedback: A tool in learning to regulate the body"
229
Oct 20, 1999 issue of The Integrative Medicine Consult. 68 Holroyd KA, Penzien DB. Pharmacological versus nonpharmacological prophylaxis of recurrent migraine headache: A meta analytic review of clinical trials. Pain. 1990;42:1-13. 69 Lubar JF, et al. Evaluation of the effectiveness of EEG neurofeedback training for ADHD in a clinical setting as measured by changes in T.O.V.A. scores, behavioral ratings, and WISC-R performance. Bio-feedback and Self Regul. 1995 Mar;20(1):83-99. 70 Mathewson-Chapman M. Pelvic muscle exercise/biofeedback for urinary incontinence after prostatectomy: An education program. J Cancer Educ. 1997;12(4):218-223. 71 Freedman RR. Physiological mechanisms of temperature biofeed-back. Biofeedback Self Regul 1991;Jun; 16(2): 95-115. 72 Freedman RR Physiological mechanisms of temperature biofeed-back. Biofeedback Self Regul 1991; Jun;16(2):95-115. 73 Saxby E; Peniston EG. Alpha-theta brainwave neurofeedback training: An effective treatment for male and female alcoholics with depressive symptoms. J Clin Psychol. 1995 Sep;51(5):685-693. 74 Peniston E, Kulkosky P. Alpha-theta brainwave training and beta-endorphin levels in alcoholics. Alcohol Clin Exp Res 1989 Apr;13(2):271-279.
9. poglavlje
1 Details on the life of Phineas Gage were obtained from the following sources:Constantian HM. The Country Doctor and His Illustrious Pa-tient. Worchester Medical News, Sept-Oct. 1972. Damasio H, Grabowski T, et al. The return of Phineas Gage: clues about the brain from the skull of a famous patient. Science 1994 May 20;264 (5162) :1102-1105. Fuster J. The Prefrontal Cortex, Anatomy, Physiology, and Neuropsychology of the Frontal Lobe2nd edition. New York: Raven Press, 1989 p. 126. Koskoff Y, Goldhurst. Prologue. In: The dark side of the house. New York: The Dial Press, 1968 p. I-XXII. Damasio H, Grabowski T, et al. The return of Phineas Gage: clues about the brain from the skull of a famous patient. Science 1994 May 20;264(5162):1102-1105. 2 Robinson RG, Szetela B. Mood change following left hemispheric brain injury. Ann Neurol 1981;9:447-453. 3 Robinson R, Kubos K, et al. Mood disorders in stroke patients: Importance of location of lesion. Brain 1984;107:81-93. 4 Bench C, Friston K, et al. The anatomy of melancholia focal abnormalities of cerebral blood flow in major depression. Psychol Med 1992;22:607-615. 5 Baxter L Jr, Schwartz J, et al. Reduction of prefrontal cortex glucose metabolism common to three types of depression. Arch Gen Psychiatry 1989;46:243-250. 6 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation of cognitive functions and social behavior in frontal lobe lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148. 7 Tasman: Psychiatry, 1st ed. W. B. Saunders Company. 1997 p. 491-492. 8 Galynker I, Cai J, et al. Hypofrontality and negative symptoms in major depressive disorder. J Nucl Med 1998 Apr 39(4):608-612.
230
9 Videbech P. PET measurements of brain glucose metabolism and blood flow in major depressive disorder: A critical review. Acta Psychiatr Scand 2000 Jan;101(1):11-20. 10 Luria A. Higher cortical functions in man. New York: Basic Books. 11 Dubois B, Levy R, et al. Experimental approach to prefrontal functions in humans. In: Grafman J, Boller F, Holyoak KJ, eds. Structure and functions of the human prefrontal cortex. Ann NY Acad Sci 1995;179:41-60. 12 Damasio A, Tranel D, Damasio H. Somatic markers and the guidance of behavior: Theory and preliminary testing. In: Levin HS, Eisenberg H, Benton A, eds. Frontal lobe function and dysfunction. Ox-ford: Oxford University Press, 1991:217-229. 13 Stuss D, Benson D. The frontal lobes. New York: Raven Press, 1986. 14 Lhermitte F, Pillon B, Serdaru M. Human autonomy and the frontal lobes. Part I: Imitation and utilization behaviors: A neuro-psychological study of 75 patients. Ann Neurol 1986;19:326-334. 15 Dubois B, Levy R, et al. Experimental approach to prefrontal functions in humans. In: Grafman J, Boller F, Holyoak KJ, eds. Structure and functions of the human prefrontal cortex. Ann NY Acad Sci 1995;179:41-60. 16 Damasio A, Tranel D, Damasio H. Somatic markers and the guidance of behavior: Theory and preliminary testing. In: Levin HS, Eisenberg H, Benton A, eds. Frontal lobe function and dysfunction. Ox-ford: Oxford University Press, 1991:217-229. 17 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation of cognitive functions and social behavior in frontal lobe lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148. 18 Kim J, Choi-Kwon S. Poststroke depression and emotional inconti-nence: Correlation with lesion location. Neurology 2000;54(9):1805-1810. 19 Hirono N, Mori E, et al. Frontal lobe hypometabolism and depression in Alzheimers disease. Neurology 1998 Feb;50(2):380-383. 20 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29; 877:614-637. 21 Steingard R, Yurgelun-Todd D, et al. Increased orbitofrontal cortex levels of choline in depressed adolescents as detected by in vivo proton magnetic resonance spectroscopy. Biol Psychiatry 2000 Dec 1;48(11):10531061. 22 Lane R, Reiman E, Ahern GL, et al.. Neuroanatomical correlates of happiness, sadness, and disgust. Am J Psychiatry 1997;154:926-933. 23 Bench C, Friston J, et al. Regional cerebral blood flow in depression measured by positron emission tomography: The relationship with clinical dimensions. Psychol Med 1993;23:579-590. 24 Bench C, Frackowiak R, Dolan R. Changes in regional cerebral blood flow on recovery from depression. Psychol Med 1995 Mar;25(2):247-261. 25 Drevets W. Functional anatomical abnormalities in limbic and pre-frontal cortical structures in major depression. Prog Brain Res 2000;126:413-431. 26 Steingard R, Renshaw P, et al. Structural abnormalities in brain magnetic resonance images of depressed children. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 1996 Mar;35(3): 307-11. 27 Sapolsky R. Glucocorticoids and hippocampal atrophy
IZLAZ IZ DEPRESIJE
in neuropsychiatric disorders. Arch Gen Psychiatry 2000;57:925-935. 28 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29;877: 614-637. 29 Drevets W. Functional anatomical abnormalities in limbic and prefrontal cortical structures in major depression. Prog Brain Res 2000;126:413-431. 30 Parashos I, Tupler L, et al. Magnetic-resonance morphometry in patients with major depression. Psychiatry Res 1998 Nov 9;84(1):7-15. 31 Drevets W. Prefrontal cortical-amygdalar metabolism in major depression. Ann N Y Acad Sci 1999 Jun 29;877: 614-637. 32 Price B, Daffner KR, et al. The compartmental learning disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct; 113 (Pt 5): 1383-1393. 33 Stuss D, Benson D. The Frontal Lobes. New York: Raven Press, 1986 p. 5, 204. 34 Fulton J, editor. The Frontal Lobes. New York: Hafner Publishing. Company, 1966 p. 27,59. 35 Moore K. Clinically Oriented Anatomy. Baltimore, MD: Williams and Wilkens, 1980 p. 935. 36 Baldwin B. The Front-Brain. Journal of Health and Healing 1983;9(1):8-10,26,27,30. 37 Price B, Daffner K, et al. The compartmental learning disabilities of early frontal lobe damage. Brain 1990 Oct;113(Pt 5):1383-1393. 38 Fuster J. The prefrontal cortex, anatomy, physiology, and neuropsychology of the frontal lobe 2nd edition. New York: Raven Press, 1989 p. 129,154. 39 Guyton A. Textbook of medical physiology 6th edition. Philadelphia: WB Saunders Company, 1981 p. 689-690. 40 Best C, Taylor N. The physiological basis of medical practice 5th edition. Baltimore, MD: Williams and Wilkins Company, 1950 p. 1023,1024. 41 Baldwin B. The front brain. Journal of Health and Healing 1983;9(1):9. 42 George M, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imaging in mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54 Suppl:6-13. 43 Robert, J. Behavioural disorders are overdiagnosed in U.S. British Medical Journal 1996 March 16;312(7032): 657. 44 Stuss D, Benson D. The frontal fobes. New York: Raven Press, 1986 p. 243. 45 Baldwin B. The front brain and the minister. Ministry Magazine 1990 Jan:20-23. 46 Sarazin M, Pillon B, et al. Clinicometabolic dissociation of cognitive functions and social behavior in frontal lobe lesions. Neurology 1998 Jul;51(1):142-148. 47 Grafman J, Schwab K, et al. Frontal lobe injuries, violence, and aggression: A report of the Vietnam Head Injury Study. Neurology May 1996;46(5):1231-1238. 48 Asnis G, Kaplan M, et al. Violence and homicidal behaviors in psychiatric disorders. Psychiatric Clinics of North America June 1997;20(2):405-425. 49 Jordan K, Schlenger W, Fairbank J, et al. Prevalence of psychiatric disorders among incarcerated women: II. Convicted felons entering prison. Arch Gen Psychiatry 1996;53:513-519. 50 Arango V, Underwood M, et al. Localized alterations in pre- and postsynaptic serotonin binding sites in the ven-
LITERATURA
trolateral prefrontal cortex of suicide victims. Brain Res 1995;688:121-133. 51 Mann J, Huang Y, et al. Serotonin transporter gene promoter polymorphism (5-HTTLPR) and prefrontal cortical binding in major depression and suicide. Arch Gen Psychiatry 2000;57:729-738. 52 Arango V, Underwood M, et al. Localized alterations in pre- and postsynaptic serotonin binding sites in the ventrolateral prefrontal cortex of suicide victims. Brain Res 1995;688:121-133. 53 Mann J. Violence and aggression. In: Bloom FE, Kupfer DJ, eds. Psychopharmacology: The fourth generation of progress. New York, NY: Raven Press; 1995:1919-1928. 54 Weiner R. Retrograde amnesia with electroconvulsive therapy: characteristics and implications Arch Gen Psychiatry 2000 June;57(6):591,592. 55 Kelly K, Zisselman M. Update on electroconvulsive therapy (ECT) in older adults. J Am Geriatr Soc 2000 May;48(5):560-566. 56 Nobler M, Sackeim HA, et al. Regional cerebral blood flow in mood disorders, III: Treatment and clinical response. Arch Gen Psychiatry 1994;51:884-897. 57 Fink M, Kellner CH. Certification in ECT. J ECT 1998;14:1-4. 58 Weiner R. Retrograde amnesia with electroconvulsive therapy: characteristics and implications Arch Gen Psychiatry 2000 June;57(6):591,592. 59 Squire L, Slater PC, Miller PL. Retrograde amnesia and bilateral electroconvulsive therapy: Long-term follow-up. Arch Gen Psychiatry 1981;38:89-95. 60 Squire L. Amnesia for remote events following electroconvulsive therapy. Behav Biol 1974;12:119-125. 61 Weiner R, Rogers HJ, et al. Effects of stimulus parameters on cognitive side effects. Ann N Y Acad Sci 1986;462:315-325. 62 Squire L, Slater PC. Electroconvulsive therapy and complaints of memory dysfunction: A prospective threeyear follow-up study. Br J Psychiatry 1983;142:1-8. 63 Lisanby S, Maddox JH, et al. The effects of electroconvulsive therapy on memory of autobiographical and public events. Arch Gen Psychiatry 2000;57:581-590. 64 Kelly K, Zisselman M. Update on electroconvulsive therapy (ECT) in older adults. J Am Geriatr Soc 2000 May;48(5):560-566. 65 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial Magnetic Stimulation: Applications in neuropsychiatry. Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311. 66 Menkes D, Bodnar P, et al. Right frontal lobe slow frequency repetitive transcranial magnetic stimulation (SF rTMS) is an effective treatment for depression: A casecontrol pilot study of safety and efficacy. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1999 Jul;67(1):113-115. 67 Galynker I, Cai J, et al. Hypofrontality and negative symptoms in major depressive disorder. J Nucl Med 1998 Apr; 39(4):608-612. 68 Bench C, Friston KJ, et al. Regional cerebral blood flow in depression measured by positron emission tomography: The relationship with clinical dimensions. Psychol Med 1993;23:579-590. 69 Bench C, Frackowiak R, Dolan R. Changes in regional cerebral blood flow on recovery from depression. Psychol Med 1995 Mar;25(2):247-261. 70 Pascual-Leone A, Rubio B, et al. Beneficial effect of
231
rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the left dorsolateral prefrontal cortex in drug resistant depression. Lancet 1996;348:233-237. 71 Teneback C, Nahas Z, et al. Changes in prefrontal cortex and paralimbic activity in depression following two weeks of daily left pre-frontal TMS. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1999 Fall;11(4):426-435. 72 George M, Wassermann EM, et al. Daily repetitive transcranial magnetic stimulation (rTMS) improves mood in depression. Neuroreport 1995;6:1853-1856. 73 Figiel GS, Epstein C, et al. The use of rapid rate transcranial magnetic stimulation (rTMS) in refractory depressed patients. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1998; 10:20-25. 74 Menkes D, Bodnar P, et al. Right frontal lobe slow frequency repetitive transcranial magnetic stimulation (SF rTMS) is an effective treatment for depression: a case-control pilot study of safety and efficacy. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1999 Jul;67(1):113-115. 75 Klein E, Kreinin I, et al. Therapeutic efficacy of right prefrontal slow repetitive transcranial magnetic stimulation in major depression: A double-blind controlled study. Arch Gen Psychiatry. 1999 Apr;56(4):315-320. 76 George M, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial magnetic stimulation: Applications in neuropsychiatry. Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311. 77 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial magnetic stimulation: Applications in neuropsychiatry. Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311. 78 Grunhaus L, Dannon PN, et al. Repetitive transcranial magnetic stimulation is as effective as electroconvulsive therapy in the treatment of nondelusional major depressive disorder: An open study. Biol Psychiatry 2000 Feb 15;47(4):314-324. 79 Pascual-Leone A, Rubio B, et al. Beneficial effect of rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the left dorsolateral prefrontal cortex in drug-resistant depression. Lancet 1996;348:233-237. 80 Segman R, Shapira B, et al. Onset and time course of antidepressant action: Psychopharmacological implications of a controlled trial of electroconvulsive therapy. Psychopharmacology 1995;119:440-448. 81 Nobler MS, Sackeim HA, et al. Quantifying the speed of symptomatic improvement with electroconvulsive therapy: Comparison of alternative statistical methods. Convulsive Ther 1997;13:208-221. 82 Grunhaus L, Dannon P, Schrieber S. Effects of transcranial magnetic stimulation on severe depression: Similarities with ECT [ab-stract]. Biol Psychiatry 1998; 43: 76. 83 Conca A, Koppi S, et al. Transcranial magnetic stimulation: A novel antidepressive strategy? Neuropsychobiology 1996;34:204-207. 84 Saypol JM, Roth BJ, et al. A theoretical comparison of electric and magnetic stimulation of the brain. Ann Biomed Eng 1991;19:317-328. 85 Fink M. Convulsive Therapy: Theory and Practice. New York, NY: Raven Press; 1979. 86 George MS, Lisanby SH, Sackeim HA. Transcranial magnetic stimulation: Applications in neuropsychiatry. Arch Gen Psychiatry 1999;56:300-311. 87 Pascual-Leone A, Hallett M. Induction of errors in a delayed response task by repetitive transcranial magnetic
232
stimulation of the dorsolateral prefrontal cortex. Neuroreport 1994;5:2517-2520. 88 Grafman J, Pascual-Leone A, et al. Induction of a recall deficit by rapid-rate transcranial magnetic stimulation. Neuroreport 1994;5:1157-1160. 89 Little JT, Kimbrell TA, et al. Cognitive effects of 1- and 20-hertz repetitive transcranial magnetic stimulation in depression: Preliminary report. Neuropsychiatry Neuropsychol Behav Neurol 2000 Apr;13(2):119-124. 90 Pascual-Leone A, Catala M, et al. Lateralized effect of rapid-rate transcranial magnetic stimulation of the prefrontal cortex on mood. Neurology 1996 Feb;46(2):499502. 91 Mosimann UP, Rihs TA, et al. Mood effects of repetitive transcranial magnetic stimulation of left prefrontal cortex in healthy volunteers. Psychiatry Res 2000 Jul 17;94(3): 251-256. 92 George MS, Wassermann EM, et al. Changes in mood and hormone levels after rapid-rate transcranial magnetic stimulation (rTMS) of the prefrontal cortex. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1996 Spring;8(2):172-180. 93 Ahlbom A, Day N, et al. A pooled analysis of magnetic fields and childhood leukaemia. Br J Cancer 2000 Sep; 83(5): 692-698. 94 Monitoring the future survey. Released December 20, 1996 by Donna Shalala, Secretrary Department of Health and Human Services. Also National Parents Research Institute for Drug Education (PRIDE) survey, September, 1996. Atlanta GA. 95 Mathias R. Studies show cognitive impairments linger in heavy marijuana users. NIDA notes (National Institute on Drug Abuse) May/June 1996;11(3):1,4,9. 96 Fried PA, Gray R, Watkinson B. A follow-up study of attentional behavior in 6-year-old children exposed prenatally to marihuana, cigarettes, and alcohol. Neurotoxicology & Teratology 1992 Sep-Oct; 14(5):299-311. 97 Wang GJ, Volkow ND, et al. Functional importance of ventricular enlargement and cortical atrophy in healthy subjects and alcoholics as assessed with PET, MR imaging, and neuropsychologic testing. Radiol-ogy 1993 Jan;186(1):59-65. 98 Parker DA, Parker ES, et al. Alcohol use and cognitive loss among employed men and women. Am J Public Health 1983 May;73(5):521-526. 99 Zador PL. Alcohol-related relative risk of fatal driver injuries in relation to driver age and sex. J Stud Alcohol 1991 Jul;52(4):302-310. 100 Kruger A. Chronic psychiatric patients use of caffeine: Pharmacological effects and mechanisms. Psychol Rep 1996 Jun;78(3 Pt 1):915-923. 101 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on psychological functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36. 102 Ferre S, Popoli P, et al. Postsynaptic antagonistic interaction between adenosine A1 and dopamine D1 receptors. Neuroreport 1994 Dec 30;6(1):73-76. 103 Ferre S, OConnor WT, et al. Antagonistic interaction between adenosine A2A receptors and dopamine D2 receptors in the ventral striopallidal system. Implications for the treatment of schizophrenia. Neuroscience 1994 Dec;63(3):765-773. 104 Baldessarini RJ. Drugs and the treatment of psychiatric disorders. In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors. Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of
IZLAZ IZ DEPRESIJE
Therapeutics 7th edition. New York, NY: MacMillan Publishing Company, 1985 p. 396-397,595. 105 George MS, Ketter TA, Post RM. SPECT and PET imaging in mood disorders. J Clin Psychiatry 1993 Nov;54 Suppl():6-13. 106 Passero S, Nardini M, Battistini N. Regional cerebral blood flow changes following chronic administration of antidepressant drugs. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 1995 Jul;19(4):627-636. 107 Mathew RJ, Barr DL, Weinman ML Caffeine and cerebral blood flow. Br J Psychiatry 1983 Dec;143:604-8. 108 Mathew RJ, Wilson WH. Caffeine induced changes in cerebral circulation. Stroke 1985 Sep-Oct;16(5):814-817. 109 Cameron OG, Modell JG, Hariharan M. Caffeine and human cerebral blood flow: A positron emission tomography study. Life Sci 1990;47(13):1141-1146. 110 Jacobsen BK , Hansen V. Caffeine and health. Br Med J (Clin Res Ed) 1988 Jan 23;296(6617):291. 111 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain Res 1990 Jun 18;520(1-2):322-323. 112 Shi D, Nikodijevic O, et al. Chronic caffeine alters the density of adenosine, adrenergic, cholinergic, GABA, and serotonin receptors and calcium channels in mouse brain. Cell Mol Neurobiol 1993 Jun;13(3):247-261. 113 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641653. 114 Lin Y, Phillis JW. Chronic caffeine exposure enhances adenosinergic inhibition of cerebral cortical neurons. Brain Res 1990 Jun 18;520(1-2):322-323. 115 Moriyama T, Uezu K, et al. Effects of dietary phosphatidylcholine on memory in memory deficient mice with low brain acetylcholine concentration. Life Sci 1996;58(6): PL111-118. 116 Floyd EA, Young-Seigler AC, et al. Chronic ethanol ingestion produces cholinergic hypofunction in rat brain. Alcohol 1997 Jan-Feb; 14(1):93-98. 117 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641653. 118 Curatolo PW, Robertson D. The health consequences of caffeine. Ann Intern Med 1983 May;98(5 Pt 1):641653. 119 Rall TW. Central nervous system stimulants [continued]: The Methylxanthines . In: Gilman AG, Goodman LS, et al, editors. Goodman and Gilmans The Pharmacologic Basis of Therapeutics 7th edition. New York, NY: MacMillan Publishing Company, 1985 p. 595-596. 120 Edelmann RJ, Moxon S. The effects of caffeine on psychological functioning. Nutr Health 1985;4(1):29-36. 121 Smoke gets in your brain. Science News 1993 Jan 16;143(3):46-47. 122 Boden-Albala B, Sacco RL Lifestyle factors and stroke risk: Exercise, alcohol, diet, obesity, smoking, drug use, and stress. Curr Atheroscler Rep 2000 Mar;2(2):160-166. 123 Doll R, Peto R, et al. Smoking and dementia in male British doctors: Prospective study. BMJ 2000 April 22;320:1097-1102. 124 Tyas SL, Pederson LL, Koval JJ. Is smoking associated with the risk of developing Alzheimers disease? Results from three Canadian data sets. Ann Epidemiol 2000 Oct;10(7):409-16.
LITERATURA
125 Fox NL, Hebel JR, Sexton M. Prenatal exposure to tobacco: II. Ef-fects on cognitive functioning at age three. Int J Epidemiol 1990 Mar;19(1):72-77. 126 Breslau N. Psychiatric comorbidity of smoking and nicotine dependence. Behav Genet 1995 Mar;25(2):95101. 127 Breslau N, Kilbey M, Andreski P Nicotine dependence, major depression, and anxiety in young adults. Arch Gen Psychiatry 1991 Dec;48(12):1069-1074. 128 Kendler KS, Neale MC, et al. Smoking and major depression. A causal analysis. Arch Gen Psychiatry 1993 Jan;50(1):36-43. 129 Wennmalm A Effect of cigarette smoking on basal and carbon dioxide stimulated cerebral blood flow in man. Clin Physiol 1982 Dec;2(6):529-535. 130 Nakamura H, Tanaka A, et al. Activation of fronto-limbic system in the human brain by cigarette smoking: Evaluated by a CBF measurement. Keio J Med 2000 Feb;49 Suppl 1:A122-124. 131 Domino EF, Minoshima S, et al. Nicotine effects on regional cerebral blood flow in awake, resting tobacco smokers. Synapse 2000 Dec 1;38(3):313-321. 132 Othmer E, Othmer JP, Othmer SC. Brain functions and psychiatric disorders: A clinical view. Psychiatric Clinics of North America 1998 Sept 21(3):517-s566. 133 Quattrocki E, Baird A, Yurgelun-Todd D. Biological aspects of the link between smoking and depression. Harvard Rev Psychiatry 2000;8:99-110. 134 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 195-202. 135 Jerry Mander quoting Merrelyn and Fred Emery, then at the Center for Continuing Education, Australian National University at Canberra. In: Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 205-211. 136 Guyton AC. Textbook of Medical Physiology 8th edition. Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 662663. 137 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 196. 138 Frumkin LR, Ripley HS, Cox GB. Changes in cerebral hemispheric lateralization with hypnosis. Biol Psychiatry 1978 Dec;13(6):741-750. 139 Crawford H, Crawford K, Koperski BJ. Hypnosis and lateral cerebral function as assessed by dichotic listening. Biol Psychiatry 1983 Apr;18(4):415-427. 140 Crawford H, Clarke SW, Kitner-Triolo M. Self-generated happy and sad emotions in low and highly hypnotizable persons during waking and hypnosis: Laterality and regional EEG activity differences. Int J Psychophysiol 1996 Dec;24(3):239-66. 141 De Pascalis V, Ray WJ, et al. EEG activity and heart rate during recall of emotional events in hypnosis: Relationships with hypnotiz-ability and suggestibility. Int J Psychophysiol 1998 Aug;29(3):255-275. 142 Morris, F as quoted in Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 208. 143 Zuckerman D, Zuckerman B. Televisions impact on children. Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240. 144 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 194-196. 145 Peterson J, Moore K, Furstenberg F Jr. Television
233
viewing and early initiation of sexual intercourse: Is there a link? J Homosex 1991;21(1-2):93-118. 146 Hundt, Reed E. Chairman, Federal Communications Commission. Delivered before the National Press Club, Washington, D, July 27, 1995. 147 Tucker D, Dawson S. Asymmetric EEG changes as method actors generated emotions. Biol Psychol 1984 Aug;19(1):63-75. 148 Stoleru S, Gregoire MC, et al. Neuroanatomical correlates of visually evoked sexual arousal in human males. Arch Sex Behav 1999 Feb;28(1):1-21. 149 Hammen C, Henry R, Daley S. Depression and sensitization to stressors among young women as a function of childhood adversity. J Con-sult Clin Psychol 2000 Oct;68(5):782-787. 150 Daley S, Hammen C, Rao U Predictors of first onset and recurrence of major depression in young women during the 5 years following high school graduation. J Abnorm Psychol 2000 Aug;109(3):525-533. 151 Simons D, Silveira WR. Post-traumatic stress disorder in children after television programmes. BMJ 1994 Feb 5;308:389-390. 152 Forbes F, McClure I. The terror of television: Made worse by family stress BMJ 1994 Mar 12;308:714. 153 Baillie M, Thompson A, Kaplan C. The terror of television. Anxious children at greater risk. BMJ. 1994 Mar 12;308(6930):714. 154 Morris, F as quoted Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 197. 155 Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 210. 156 Krugman, H as cited in Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 209. 157 Peper, E. as cited in Mander J. Four Arguments for the Elimination of Television. New York, NY: Quill, 1977 p. 211. 158 Toffler A. Future Shock. New York, NY: Random House Inc., 1970. 159 Rubinstein E. Television and behavior. Research conclusions of the 1982 NIMH Report and their policy implications. American Psychologist, 1983 p. 820-825. 160 Zuckerman D, Zuckerman B. Televisions impact on children. Pediatrics 1985 Feb;75(2):233-240. 161 Dietz W, Gortmaker S. TV or not TV: Fat is the question. Pediatrics 1993 Feb;91(2):499-501. 162 Lyle J, Hoffman H. Childrens Use of Television and Other Media. In: Rubinstein EA, Comstock GA, Murray JP, editors. Television and Social Behavior, 4: Television in Day-to-Day Life: Patterns of Use. Wash-ington, DC: U.S. Government Printing Office, 1972. 163 Shapira N. Psychiatric features of individuals with problematic internet use. J Affect Disord 2000 Jan-Mar; 57 (1-3):267-72. 164 Kraut R, et al. Internet paradox. A social technology that reduces social involvement and psychological wellbeing? Am Psychol 1998 Sep; 53(9):1017-1031. 165 Young K. Psychology of computer use: XL. Addictive use of the Internet: A case that breaks the stereotype. Psychol Rep - 1996 Dec; 79 (3 Pt 1): 899-902. Young K. Internet addiction affects lives and marriages. Annual meeting of the American Psychological Associ-
234
ation, August 1999, Boston, MA. 166 George M, Ketter T, et al. Brain activity during transient sadness and happiness in healthy women. Am J Psychiatry 1995 Mar;152(3):341-351. 167 Byrne A, Byrne D. The effect of exercise on depression, anxiety and other mood states: A review. J Psychosom Res 1993 Sep;37(6):565-574. 168 Petruzzello S, Landers D. State anxiety reduction and exercise: Does hemispheric activation reflect such changes? Med Sci Sports Exerc 1994 Aug;26(8):10281035. 169 Jones N, Field T. Massage and music therapies attenuate frontal EEG asymmetry in depressed adolescents. Adolescence 1999 Fall;34(135):529-534. 170 Field T, Ironson G, et al. Massage therapy reduces anxiety and enhances EEG pattern of alertness and math computations. Int J Neurosci 1996 Sep;86(3-4):197-205. 171 Guyton A. Textbook of Medical Physiology 8th edition. Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 684-685. 172 Guyton A. Textbook of Medical Physiology 8th edition. Philadelphia: WB. Saunders Company, 1991 p. 684-685. 173 Prinz R, Riddle D. Associations between nutrition and behavior in 5-year-old children. Nutr Rev 1986 May;44 Suppl:151-158. 174 Blackman J, Towle V, et al. Hypoglycemic thresholds for cognitive dysfunction in humans. Diabetes 1990 Jul;39(7):828-835. 175 Ryan C, Atchison J, et al. Mild hypoglycemia associated with deterioration of mental efficiency in children with insulin-dependent diabetes mellitus. J Pediatr 1990 Jul;117(1 Pt 1):32-38. 176 Haber G, Heaton KW, et al. Depletion and disruption of dietary fiber. Effects on satiety, plasma-glucose, and serum-insulin. Lancet 1977 Oct 1;2(8040):679-682. 177 Beaser R. Outsmarting diabetes: A dynamic approach for reducing the effects of insulin-dependent diabetes. (Joslin Diabetes Center Boston, MA). Minneapolis, MN: Chronimed Publishing, 1994 p. 87. 178 Jenkins D. Carbohydrates: (B) Dietary fiber. In: Shils M, Young V, editors. Modern Nutrition in Health and Disease 7th edition. Philadel-phia, PA: Lea and Febiger, 1988 p. 61-63. 179 Fernstrom J. Diet-induced changes in plasma amino acid pattern: Effects on the brain uptake of large neutral amino acids, and on brain serotonin synthesis. J Neural Transm Suppl 1979;(15):55-67. 180 Fernstrom J. Dietary amino acids and brain function. J Am Diet Assoc 1994 Jan;94(1):71-77. 181 Wurtman R, Wurtman J. Do carbohydrates affect food intake via neu-rotransmitter activity? Appetite 1988;11 Suppl 1:42-47. 182 Wurtman RJ, Wurtman JJ. Brain serotonin, carbohydrate-craving, obesity and depression. Obes Res 1995 Nov;3 Suppl 4:477S-480S. 183 Bremner J, Innis R, Salomon R, et al. Positron emission tomography measurement of cerebral metabolic correlates of tryptophan depletion-induced depressive relapse. (Yale Univ, New Haven, Conn; Natl ctr for posttraumatic stress disorder, West Haven, Conn) Arch Gen Psychiatry 54:364-374, 1997. 184 Markus C, Panhuysen G, et al. Does carbohydraterich, protein-poor food prevent a deterioration of mood and cognitive performance of stress-prone subjects when
IZLAZ IZ DEPRESIJE
subjected to a stressful task? Appetite 1998 Aug;31(1): 49-65. 185 Markus R, Panhuysen G, et al. Effects of food on cortisol and mood in vulnerable subjects under controllable and uncontrollable stress. Physiol Behav 2000 AugSep;70(3-4):333-342. 186 Epel E, Lapidus R, et al. Stress may add bite to appetite in women: a laboratory study of stress-induced cortisol and eating behavior. Psychoneuroendocrinology 2001 Jan;26(1):37-49. 187 Pennington J. Supplementary tables: Sugars. In: Bowes and Churchs Food Values of Portions Commonly Used, Fifteenth Edition. Philadel-phia, PA: JB Lippincott Company, 1989. 188 Lloyd H, Green M, Rogers P. Mood and cognitive performance effects of isocaloric lunches differing in fat and carbohydrate content. Physiol Behav 1994 Jul;56(1):5157. 189 Beauchene R, Bales C, et al. Effect of age of initiation of feed restriction on growth, body composition, and longevity of rats. J Gerontol 1986 Jan;41(1):13-19. 190 Means L, Higgins J, Fernandez T. Mid-life onset of dietary restriction extends life and prolongs cognitive functioning. Physiol Behav 1993 Sep;54(3):503-508. 191 Fraser G, Singh P, Bennett H. Variables associated with cognitive function in elderly California Seventh-day Adventists. Am J Epidemiol 1996 Jun 15;143(12):11811190. 192 Field T, Martinez A, et al. Music shifts frontal EEG in depressed adolescents. Adolescence 1998 Spring;33 (129): 109-116. 193 Jones NA, Field T. Massage and music therapies attenuate frontal EEG asymmetry in depressed adolescents. Adolescence 1999 Fall;34(135):529-534. 194 McElwain J. Personal Communication. Retired Chair of Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK. 195 McElwain J. Personal Communication. Retired Chair of Music Therapy Department, Phillips University. Enid, OK. 196 Schreckenberg G, Bird HH. Neural plasticity of MUS musculus in response to disharmonic sound. The Bulletin, New Jersey Acad of Science 1987 Fall;32(2):77-86. 197 Scheel K, Westefeld J. Heavy metal music and adolescent suicidality: An empirical investigation. Adolescence 1999 Summer;34(134):253-273. 198 Rauscher F, Shaw G, Ky KN. Listening to Mozart enhances spatial-temporal reasoning: Towards a neurophysiological basis. Neuroscience netter 1995;185:44-47. 199 Rauscher F, Shaw G, Ky K. Listening to Mozart enhances spatial-temporal reasoning: Towards a neurophysiological basis. Neuroscience Letter 1995;185:46. 200 Rauscher F, Shaw G, et al. Music and Spatial Task Performance: A causal relationship. Presented at the American Psychological Association 102nd Annual Convention in Los Angeles, CA, August 12-16, 1994. 201 Schlaug G, Jancke L, et al. In vivo evidence of structural brain asymmetry in musicians. Science 1995 Feb 3;267(5198):699-701. 202 Grout D. A History of Western Music 3rd edition. New York: W.W.Norton & Company, 1980. 203 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. xvi-xix. 204 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and
LITERATURA
the Practice of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. xviii. 205 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. 30-32. 206 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine. New York, NY: HarperCollins Publishers, 1993 p. 241. 207 Dossey L. Healing Words: The Power of Prayer and the Practice of Medicine. New York, NY: Harper Collins Publishers, 1993 p. 62-63. 208 I Kings 19:4. The Holy Bible. KJV. 209 I Kings 19:10. The Holy Bible. KJV. 210 Haapaniemi H, Hillbom M, Juvela S. Lifestyle-associated risk factors for acute brain infarction among persons of working age. Stroke 1997 Jan;28(1):26-30. 211 Haapaniemi H, Hillbom M, Juvela S. Lifestyle-associated risk factors for acute brain infarction among persons of working age. Stroke 1997 Jan;28(1):26-30. 212 Moss M, Scholey A. Oxygen administration enhances memory formation in healthy young adults. Psycopharmacology 1996 Apr 124:255-260. 213 Rao M, Muller-Oerlinghausen B, et al. The influence of phototherapy on serotonin and melatonin in non-seasonal depression. Pharmacopsychiatry 1990 May;23(3): 155-158. 214 Laakso M, Porkka-Heiskanen T, et al. Twenty-fourhour patterns of pineal melatonin and pituitary and plasma prolactin in male rats under natural and artificial lighting conditions. Neuroendocrinology 1988 Sep;48(3): 308-313. 215 Stanley M, Brown G. Melatonin levels are reduced in the pineal glands of suicide victims. Psychopharmacol Bull 1988;24(3):484-488. 216 Maestroni G , Conti A. Anti-stress role of the melatonin-immuno-opioid network: Evidence for a physiological mechanism involving T cell-derived, immunoreactive beta-endorphin and MET-enkephalin binding to thymic opioid receptors. Int J Neurosci 1991 Dec;61(3-4):289298. 217 Stephan K, Fink G, et al. Functional anatomy of the mental representation of upper extremity movements in healthy subjects. J Neurophysiol 1995 Jan;73(1):373-386. 218 Rodriguez-Esteban C, Schwabe J, et al. Radical fringe positions the apical ectodermal ridge at the dorsoventral boundary of the vertebrate limb. Nature 1997 Mar 27;386 (6623): 360-366. 219 Smith E. The Bible a means of both mental and moral culture. In: Advent Review and Sabbath Herald, 1883 Sept 25, p. 25. Found In: John G. Smith Estate. The Published Writings of John G. Smith. Version 2.0 (CD-ROM), 1995. 220 Smith E. Mind, Character, and Personality. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1977 p.93. 221 Smith E. Counsels on Diet and Foods. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1976 p. 29. 222 Smith E. Reflecting Christ. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1985 p. 142. 223 Smith E. Reflecting Christ. Hagerstown, MD: Review and Herald Publishing Association, 1985 p. 142.
235
10. poglavlje
1 Rorsman B, Grsbeck A, Hagnell O, Lanke J, hman R, jesj L,Otterbeck L. A prospective study of first-incidence depression: The lundby study, 1957-72.Br J Psychiatry.1990;156:336-342. 2 Freeling P, Rao BM, Paykel ES, Sireling LI, Burton RH. Unrecognised depression in general practice. Br Med J (Clin Res Ed). 1985;290:1880-1883. 3 Hirschfeld RMA, Keller MB, Panico S, Arons BS, Barlow D, Davidoff F, Endicott J, Froom J, Goldstein M, Gorman JM, Guthrie D, Marek RG, Maurer TA, Meyer R, Phillips K, Ross J, Schwenk TL, Sharfstein SS, Thase ME, Wyatt RJ. The National Depressive and Manic-De-pressive Association consensus statement on the undertreatment of depression. JAMA. 1997;277:333-340. 4 One study showed recurrence of depression in nearly 80% of patients switched to a placebo as quoted by Kupfer DJ, FrankE, Perel JM, Cornes C, Mallinger AG, Thase ME, McEachran AB, Grochocinski VJ. Five-year outcome for maintenance therapies in re-current depression. Arch Gen Psychiatry 1992 Oct;49(10):769-73. 5 National Depressive and Manic-Depressive Association. Most patients report troublesome side effects, modest inprovement using cuent anti-depression treatments: New survey also shows satisfaction with treatment and care among people with depression. Press Release. Nov 30, 1999. http://www.ndmda.org/deptreat.htm. 6 Hurt RD, et al. Chapter 15Treating Nicotine Addiction in Pa-tients with Other Addictive Disorders, in Nicotine Addiction: Principles and Managment (Orleans CT, Slade J, editors), Oxford, England: Oxford University Press, 1993, p.310-326. 7 DeRose DJ, et al. Alternative and complementary therapies for nicotine addiction. Complementary Health Practice Review 2000 Fall;6(1)98. 8 Jevrejima 12,11-13. 9 Gruenber AM, Goldstein RD. Chapter 54 - Depressive Disorders in Tasman Psychiatry, 1st edition (Tasman A, Kay J, Lieberman JA, edi-tors), Philadelphia, PA: Harcourt Brace & Company, 1997, p.1005. 10 3. Jovanova 2. poglavlje.
Preporuujemo:
- ZAKONI ZDRAVLJA I IZLEENJA, Dr Nil Nidli Najkorisnija knjiga koja promovie zdrav nain ivota koja je napisana u ovoj generaciji. (J. A. arfenberg (J. A. Scharffenberg), Doktor medicinskih nauka Istraiva u oblasti ishrane i Profesor ishrane na Univerzitetu Loma Linda) Vae zdravlje se spominje u vestima ovih dana. Meso koje jedete zauzima naslovne stranice asopisa. Pritivrene studije o raku neprestano se objavljuju. Koji je va stav o zdravom nainu ivota? Knjiga dr. Nidlija Zakoni zdravlja i i zleenja: Kako se pouzdano boriti protiv bolesti i poboljati zdravlje ishranom i zdravim nainom ivota je ono to vam je potrebno da biste utvrdili ta valja, a ta ne valja kada je u pitanju vae zdravlje. U ovoj visoko cenjenoj i priznatoj knjizi, autor predstavlja iroku lepezu direktno upotrebljivih i ve dokazano pozitivnih injenica o zdravlju koje vam mogu pomoi da spreite i izleite mnoge bolesti. Uz podrku najnovijih i najpreciznijih medicinskih i naunih informacija, ova knjiga je pravi vodi za postizanje najboljeg mogueg zdravstvenog stanja vaeg organizma. Nauite kako da postignete i odrite dobro zdravlje na prirodan nain i izbegnete ili smanjite upotrebu sintetikih lekova. Onima koji ve dugo pate od neke bolesti, ova knjiga pokazuje kako da ojaaju imuni sistem organizma, oslobode se zavisnosti, poboljaju mo zdravog rasuivanja i izbore se sa stresom.
DEPNA IZDANJA Naela zdravog ivota, Dr Pol Volk Zdrava ishrana, Dr Pamplona Roder Smrt iz tanjira, Dr Robert Elez Otrov sa velikim K, Dr Agata Tre Leenje raka sirovom hranom, Dr Kristin Nolfi Kako samo pobedila rak, Dr Lorin Dej