Andreas Kruter

ALFA TEAJ
Kritiki osvrt
U doba kad naizgled postaje sve tee propovijedati evanelje, jedna nova evangelistika metoda, nazvana Alfa teaj, dobija sve vie pristalica. Prema slubenim podacima, samo se 1999-te irom svijeta provelo vie od 14 000 teajeva s vie od 570.000 sudionika. Navodno je 80% sudionika dolo do osobne vjere. Smijemo li se uope, suoeni s tako uspjenim podacima, kritiki osvrnuti na taj teaj? Zar brojevi nisu dovoljan dokaz da Bog djeluje? Upravo stoga to je toliko ljudi pod utjecajem tog teaja, vano je kritiki ispitati njegov sadraj. Pri tome nam samo Biblija, Boja rije, moe biti mjerilo za takvo ispitivanje. 1. to je alfa-teaj? Posljednjih je godina alfa-teaj postao poznat kao najuspjenija metoda evangelizacije. Provodi se u vie od 100 zemalja, u najrazliitijim zajednicama i crkvama, a takoer i u zatvorima i na fakultetima. Alfa teaj je nastao prije otprilike 20 godina u anglikanskoj crkvi u Londonu, Holy Trinity Brompton Church. Nicky Gumbel, danas pastor te crkve, razvio je ve postojeu podlogu uvodnih teajeva u kransku vjeru sve do dananjeg oblika. Taj se teaj sastoji od 15 lekcija koje se obrauju tijekom razdoblja od oko deset tjedana. Jedna veer teaja obino poinje zajednikom veerom, nakon toga slijedi predavanje koje uvodi u temu, a potom se u malim grupama razgovara o onome to se ulo. Vaan sastavni dio teaja je vikend na temu Sveti Duh. Ponekad se, uz to, provodi veer blagoslova i ozdravljenja. Zavrnicu ini feta s prijateljima sudionika teaja na kojoj ih se eli pozvati na sljedei alfa teaj. Alfa teaj i njegovi popratni spisi su, u meuvremenu, prevedeni na najmanje 27 drugih jezika. Na nhrvatskom jeziku izdali su ga nakladnici Logos iz Daruvara. Najpoznatija je postala Knjiga teksta uz alfa teaj pod naslovom ivotna pitanja autora Nicky Gumbela. Od istog autora potjee GOVORITI DRUGIMA kao pomo za poetak alfa teaja, a koja sadri zapisana iskustva i savjete. Za mlade postoji posebni alfa teaj. Dakle, zajednicama koje ele provoditi alfa-teaj stoji na raspolaganju jedan promiljeni koncept, sa svim neophodnim materijalima. Savjetovanje i kolovanje nude internacionalni alfa-uredi kao i alfa-savjetnici nadleni za pojedine crkve ili regije. Sadrajno se alfa teaj, prema Gumbely, ograniava "na ono u emu se slau sve vee denominacije i tradicije". (GOVORITE DRUGIMA str. 195). "Dodatno, alfa u svojoj univerzalnoj irini doprinosi i micanju barijera izmeu zajednica i konfesija. Odjednom krani razliitih ispovijesti vuku iste strane ueta. Alfa ostaje alfa, bilo da ga nude katolici, baptisti ili CVJM. Time nastaje jedna misijska koalicija. Organizatorima teaja se, dodue, preporua prilagodljivost, ali "samo uz preduvjet da se bitni elementi, sutina i identitet teaja, sauvaju.(GOVORITE DRUGIMA. str. 197). Pri tome je jasno naglaeno da se sadraj poduavanja treba temeljiti na cijelom materijalu knjige ivotna pitanja. 2. to alfa teaj ini tako atraktivnim? Kako to da se taj teaj provodi u sve veem broju zajednica? Mogli bi to biti sljedei razlozi: a) funkcionira i primjeren je vremenu Izgleda da je to glavni argument onih koji ga koriste.

"Kad sam prvi put bio na jednoj alfa konferenciji, mislio sam: ili nam svima Nicky Gumbel pria lane prie, ili se uistinu ljudi mijenjaju na prekrasan nain. Nakon osmog teaja mogu rei: uistinu funkcionira. To je razmiljanje naeg doba. Ono to donosi uspjeh, mora biti dobro. Ako netko doe do zajednice, mora da Bog stoji iza toga. Tko jo pita to Boja rije za to kae? U alfa teaju su za mene, na upravo idealan nain, sjedinjena najvanija naela postmoderne evangelizacije. b) Alfa teaj ne izaziva konfrontacije "Kroz jednostavan, neukoeni nain ivota vjere, kako je Isus inio, nastaju prirodne, nekomplicirane veze s prijateljima i susjedima. U takvoj atmosferi je lako traiti odnos s Bogom. Izgleda kao da je alfa idealna pomo za to." Istaknuto je da ljudi mogu upoznati evanelje na odgovarajui nain, bez konfrontacija. Zajednikom veerom, otvorenou za pitanja i pokojom anegdotom, potie se oputena atmosfera. Odgovarajui alfa vicevi stoje voditeljima teaja na raspolaganju. Sudionici se trebaju dobro osjeati. U knjizi Vodi (GOVORITE DRUGIMA, str. 176) ak se preporuuje Biblije drati donekle skrivene, po strani, da se gosti ne preplae! Prilikom zavrne sveanosti se preporuuje ne pomoliti se prije jela "da gostima ne bi bilo neugodno."( str. 63). Gerald Cotes ak kae: "Teaj priinjava zadovoljstvo i nikome ne prijeti, isto kao sam na Gospodin! 3. Kome je namijenjen alfa teaj? Alfa teaj eli evaneljem dosei one koji su daleko. Zaudo, samo se tri lekcije, od ukupno petnaest, odnose na tu ciljnu grupu. Teme ostalih dvanaest lekcija, suprotno tome, upuene su ve vjernima. Trebaju li onda oni, koji nakon prve tri lekcije nisu postali vjernici, razumjeti te teme? (1. Kor. 2,14.) Zar nee, umjesto novom ivotu, biti dovedeni novom kranskom stilu? Ista opasnost postoji u vezi s pomagaima u malim grupama, koji, prema Gumbely, ne moraju obvezno ve biti krani, kao i tamo gdje se nekrani, ponavljanjem izgovorenog modela molitve, navode na kransko ponaanje (GOVORITE DRUGIMA, str. 61+106). Kranski ivot i vjera u Krista su dvije temeljno razliite stvari. Gumbel, izgleda, polazi sa stanovita da su svi ljudi u crkvama, ukljuujui i Rimokatoliku, vjernici jer on, u svojoj knjizi ivotna pitanja, u podnaslovu Boji narod pie: "Univerzalna crkva je ogromna. Prema 'Enciklopediji Britanici' danas obuhvaa 1,7 milijardi ljudi." (ivotna pitanja str. 201 i Alfa teaj, str. 64). Nedostaje injenica da veina lanova crkvi nisu roeni od Boga i zato ne pripadaju Bojem narodu. 4. Odnos prema Rimokatolikoj crkvi Alfa teaj se potie unutar Rimokatolike crkve. Posebice za sveenike i crkvene suradnike, nesigurne odgovara li njihovim crkvama, katoliki alfa ured je izradio posebnu brouru Alfa za katolike, pitanja i odgovori. Iz te broure slijede neki citati: "Iako je ovo teaj anglikanskog ishodita, alfa materijal prema katolicima pokazuje vrlo otvoren stav. Uenja alfa teaja prije upuuju na put kooperacije meu crkvama, nego to izazivaju rivalitet." (str. 18). "Jesu li se ljudi obratili Kristu, raa se elja za viim: eli se poduiti punina boanske objave (kako je izreeno u Katekizmu) i ukljuiti u potpuni sakramentalni ivot crkve." (str. 19/20). "Nadamo se da ovaj teaj, ljudima koji su doli do vjere, pomae da postanu ivi katolici koji samouvjereno ulau svoje darove i talente kako bi kroz crkvu gradili Boje kraljevstvo." (str. 24) Alfa teaj preporuuju i rimokatoliki kardinali i biskupi. U asopisu Alfa teaj international (Br. 1,'99, str. 6 i dalje) hvalio je kardinal Keeler (USA) pozitivan utjecaj alfa teaja na rimokatolike upe. Ljudi koji su tamo posjeivali neki alfa teaj su konano "spremni i eljni vie uiti o naoj crkvi i njenim sakramentima." Rimokatoliki biskup Ambrose Griffiths priznaje: "Alfa teaj ne sadri nita to proturjei temeljnim katolikim vjerskim uvjerenjima." (Alfa za katolike str. 35)

Kako je to mogue? Jedino tako da se vani dijelovi biblijske poruke oslabljuju ili izostavljaju, a umjesto toga da se, na razliitim mjestima, upotrebljavaju izrazi u katolikom kontekstu. Rije bogosluje se, u jednom dahu, naziva misa. (Alfa teaj str. 65). U prvom Alfa teaja(1996, str. 64) jedna predloena "molitva predanja" se stavlja na istu razinu s "obnavljanjem krtenja." U pismima Nickyja Gumbela mnogi se poznati katolici pozitivno spominju, primjerice Papa, njegov (dvorski) propovjednik Raniero Cantalamessa ili majka Tereza. Prema Nickyju Gumbelu, razlike izmeu protestanata i katolika su "totalno nebitne usporeujui ono to nas vee"; "moramo ljudima dati slobodu da o drugorazrednim stvarima imaju razliito miljenje." Rimokatolika crkva ne ui o drugorazrednim stvarima neto drugo, nego o fundamentalnim istinama Pisma: osobi Isusa Krista, njegovoj rtvi, evanelju i putu spasenja. Tako alfa teaj nije nita drugo nego dalji korak na putu konfesija jednih prema drugima - ekumeni. 5. Alfa teaj je karizmatski U alfa teaju detaljno se obrauju poznata (dijelom netona) karizmatska uenja. Krtenje Duhom Svetim se izjednaava s ispunjenjem Duhom Svetim, dar govora u jezicima esto slijedi krtenju Duhom (ivotna pitanja, str. 144) i karizmatskom "slubom molitve". Jedan cilj alfa teaja je da ljudi budu ispunjeni Duhom Svetim. (ivotna pitanja, str. 22). Lekcija 10, koja se obino odrava u vrijeme zajednikog vikenda, potpuno je posveena ovoj temi. Sveti Duh se tada izriito moli da doe i ispuni sudionike. Zato je to loe? Za razliku od Gumbela, Biblija razlikuje krtenje Duhom Svetim i ispunjenje Duhom Svetim. Istinski vjernici su krtenje Duhom Svetim (Mt. 3,11) dobili ve kod nanovoroenja (1 Kor. 12,13). Oni ne moraju moliti Duha Svetog da doe jer on ve u njima stanuje (Rim. 8,9; Ef. 1,13). Druga stvar je "punina Duha Svetog" (Dj. 7,55; 11,24), a to je ovisno o naoj poslunosti i naoj predaji. To nije jednom zauvijek postignuto stanje (usp. ivotna pitanja str. 42), kako nam pokazuje poticaj u Efeanima 5,18. Novi zavjet nas nigdje ne potie da molimo Boga da nas ispuni Duhom Svetim. Kako je uobiajeno u karizmatskom pokretu, prejako se naglaava dar govora u jezicima (Alfa teaj, str. 46-48). Dodue, "nije neophodan znak za to da je netko ispunjen Duhom Svetim" (Alfa teaj, str. 46; ivotna pitanja, str. 143+147), ali "ne postoji razlog zbog kojeg netko, tko eli imati taj dar, ne bi ga trebao dobiti." (ivotna pitanja, str. 147; GOVORITE DRUGIMA, str. 141). Prilikom molitve da doe Duh Sveti, voditelji trebaju ohrabrivati sudionike "da govore u nekom drugom jeziku" (Knjiica za trenera), mora se suraivati s Duhom Svetim kako bi se dobio taj dar (Alfa teaj, str. 49), a prema Pitanjima je potrebno vrijeme kako bio se taj dar razvio, kao to treba vremena da se naui neki jezik (Pitanja, str. 171). Za poetak se moe jednostavno ponavljati molitva u jezicima nekog drugog (GOVORITE DRUGIMA, str. 141). Govor u jezicima "esto nastupa kao popratna pojava ispunjenosti Duhom Svetim", ui alfa teaj (ivotna pitanja, str. 143 i dalje). On izgleda kao izravniji put prema Bogu jer "nas premjeta u stanje iz kojeg Bogu izraavamo ono to osjeamo, a ne moramo koristiti zaobilaznicu u naem maternjem jeziku". Molitva u jezicima pomae u hvali i tovanju, kad smo pod pritiskom (kao olakanje) i kao zagovorna molitva. Postoji praktina Uputa u sedam toaka kako se samostalno moliti za ispunjenje. U njoj, izmeu ostalog itamo: "Ako elite dobiti dar molitve u jezicima, onda molite za to. Otvorite svoja usta i hvalite Boga na bilo kojem jeziku, osim na vaem maternjem ili na nekom drugom koji poznajete. Neka vas nitko ne uvjerava da ste to sami proizveli. Ne odustajte. Potrebno je vrijeme da se razvije taj dar. Samo hrabro! (ivotna pitanja, str. 150 i dalje). Pod naslovom Kako nas Bog vodi? prvo se, dodue, govori o "poslunosti prema napisanoj Rijei", ali nakon toga slijede "dobre misli, jaki dojmovi, osjeaji, kao i proroanstva, snovi, vizije, slike, aneli i glasovi koji se mogu uti kao putovi kako nas danas Bog vodi." (Alfa teaj, str. 31/32).

Neki to nazivaju dojmovima ili kao neto to osjeaju u kostima (ivotna pitanja, str. 101). Prema lekciji 13 (Lijei li Bog jo i danas?) proroke rijei trebaju ohrabriti za oekivanje ozdravljenja od Boga. One se sastoje, primjerice, od slika (ovjek vidi dio tijela koji e Bog nekome ozdraviti), paralelnog osjeanja boli (simpatijska bol: ovjek osjea bol tamo gdje e Bog ozdraviti nekog drugog, Alfa teaj za mlade, str. 63), sluanja ili gledanja rijei ili dojma da moramo rei odreene rijei koje za onog koji moli moda uope nemaju neki smisao (Alfa-teaj, str. 61, usp. ivotna pitanja, str. 141). Dok za poetak teaja Isus Krist stoji u sreditu, tijekom lekcija sve vie Duh Sveti zauzima to mjesto. Vie ne stoji u centru Gospodin Isus Krist nego djelovanje Duha Svetog. Tako se, na primjer, zajedniki vikend koristi za uvoenje sudionika u iskustvo s Duhom Svetim, umjesto da im se detaljnije objasni evanelje. Poziv da prime krtenje Duhom Svetim potiskuje biblijsku zapovijed da se pokaju i vjeruju u Krista Isusa na oprotenje grijeha. 6. Boje evanelje ili "evanelje po alfi?" Kakvo se evanelje propovijeda u prve tri lekcije Alfa-teaja? Je li identino evanelju koje nalazimo u Bibliji? Ovo pitanje je vano, jer apostol Pavao pie: "proklet onaj koji propovijeda drugo evanelje!" (Gal. 1,6-9). Danas se esto postavlja pitanje kojom metodom trebamo iriti evanelje. Ali, znaju li uope pravi vjernici to sadri istinsko evanelje? U Djelima (primjerice u glavi 17 - Pavao u Ateni) nalazimo kako su prvi krani i apostoli, nakon Isusova uskrsnua, navjetali evanelje, ili dananjim rjenikom reeno, kako su evangelizirali. U poslanici Rimljanima nalazimo detaljno obraeno uenje evanelja. Znaajke Boga i naeg Gospodina Isusa Krista Alfa teaj detaljno iznosi da je Isus Krist bio Bog i ovjek. Ova spoznaja neophodna je za spasenje (usp. Iv. 8,24: "Ja sam!" s Izlaskom 3,14: "Ja sam koji jesam!" Iv. 4,2+3). Inae, alfa teaj relativno malo poduava o osobi Isusa Krista, posebno ne o Ocu. Jedva neto o tome da je on Stvoritelj i Odravatelj ljudi, o njegovoj svemoi, njegovoj slavi. Njegovo je bie jednostrano predstavljeno kao ljubav. Da, Bog je ljubav. Ali, On je istovremeno svet i pravedan. U teaju je naglaeno da je Isus bio ovjek kao i mi, ali ne i da je On, za razliku od nas, bio potpuno bezgrean. (Ova injenica nalazi se samo usputno u knjizi ivitna pitanja, str. 33+59). Potpuna ljudska pokvarenost Alfa teaj, dodue, pokazuje ljudske grijehe sporadino, ali nita ne govori o grenosti ljudske prirode. ovjek ne samo da grijei, nego je potpuno proet grijehom. Kao nevjernik, on stoji pod Bojim gnjevom. (Iv. 3,36; Rim. 1,24-28; "predan" Rim. 2,5.6) Potpuno izgubljeno ljudsko stanje ne propovijeda se u ozbiljnosti kako to Biblija ini. Apostoli konfrontiraju ljude direktno s njihovim grijehom. (Dj. 2,23.36; 3,1415; 7,52-53; 14,15) Isus Krist nije "doao zvati pravedne, nego grenike na pokajanje" (Lk. 5,31-32; usp. Mt. 18,11). Gdje se to dogaa u alfa teaju? Djelo na Golgoti Pripadnici rimokatolike crkve se poduavaju da Isus mora, u svakoj misi, biti ponovno rtvovan na oprotenje grijeha. Upravo bi njima trebalo jasno navijetati da se rtva na Golgoti dogodila "jednom zauvijek" (Heb. 9,28; 10,10.14). Otkupljenje na kriu je dovreno (Iv. 19,30). Gumbel, dodue, spominje ovu injenicu u kontekstu starozavjetne rtve (ivotna pitanja, str. 209 i dalje). Time to on u istom odjeljku svetu Gospodnju veeru, koja podsjea na jedinstvenu Isusovu rtvu, poistovjeuje s euharistijom, kod katolika budi dojam da je njihova misa neto biblijsko. Kako bi biblijska pouka mogla biti priopena na nain da se izbjegne pogreno shvaanje, mora se ograditi od krivih uenja. Ako se to, kao u alfa teaju, ne dogaa, biblijska poruka biva razvodnjena. Djelovanje Duha Svetog i Boje rijei U nae doba preesto naglaavamo svoje mogunosti i metode, zaboravljajui pritom da je na Gospodin onaj koji "daje htijenje i djelovanje, kako se njemu svidi" (Fil. 2,13; Heb. 12,2).

Vjera je "biti uvjeren u ono to ne vidimo" (Heb. 11,1). Suvereni Bog u osobi Duha Svetog uvjerava u grijeh, pravednost i sud (Iv. 3,8; 16,8) i svojom rijei proizvodi nanovoroenje (Rim. 10,17; 1 Pt. 1,23-25). Ne na govor, nego njegova rije je "iva i djelotvorna i otrija od svakog dvosjeklog maa" (Hb. 4,12). Ona je takoer "dobro sjeme" (Lk. 8,11; 1 Pt. 1,23) i kao "malj koji razbija stijenu" (Jer. 23,29). Boja rije ne treba pogoditi osjeaje nego savjest ovjeka (Dj. 2,37), da bi se pokorio evanelju (Rim. 10,16; 2 Sol 1,8). Vjena propast - pakao S izuzetkom napomene da je nevjernik radi svojeg grijeha odvojen od Boga (str. 13), alfa teaj ne kae nita o njegovim vjenim posljedicama. U knjiici Isus Gumbel komentira Rim. 6,23: "Misli se na duhovnu smrt - zauvijek i vjeno biti odvojen od Boga" (str. 17). To je tono. Ali posljedice su mnogo, mnogo gore. Biblija govori o vjenim mukama, o vatri koja se ne gasi (Mt. 13,42; Otk. 21,8). Kakve su posljedice povrnog propovijedanja evanelja kako se to dogaa u alfa teaju? Dvojbeno je da li veina ljudi, koji u toj knjizi priaju o svom ivotu, zamjenjuju neko posebno iskustvo ili navodne darove Duha Svetog s obraenjem i zato su jednako toliko izgubljeni kao i prije. Jedva da netko pria kako je prepoznao svoje greno i izgubljeno stanje pred svetim Bogom i u Isusu Kristu naao svog Gospodina i Spasitelja. ivot promijenjen u nekim podrujima ne mora biti posljedica nanovoroenja. Vrijedno je pozornosti i tipino da veina ljudi, u svojim svjedoanstvima, spominje da se njihov ivot promijenio nakon vikenda o Duhu Svetom. Dakle, ne nakon druge i tree lekcije o Isusu Kristu i njegovu djelu na kriu. Niti osoba Isusa Krista niti njegovo otkupiteljsko djelo im nije postalo vano. Na tu bismo injenicu trebali nauliti ui. 7. Popratna rije Mnogi krani misle da su upueni uvijek na najnovije metode koje zajednicama obeavaju uspjeh i rast. Nakon Billa Hybelsa i njegovog koncepta, ve se slavi neki novi. Pritom moramo priznati da je model Willow-creek kao i alfa teaj, nastao iz velike elje da se ljudi pridobiju za Isusa. Kako bismo dosegli taj cilj, ne bismo se trebali prilagoavati ljudima i njihovim eljama, nego se vratiti beskompromisnom navijetanju kako su to inili i prvi krani i veliki propovjednici probuenja. Njihova metoda bila je biblijski utemeljena i dokazala se kroz stoljea. Jesmo li uvjereni u to da se moramo bojati Boga? Ili se bojimo ljudi? Jesmo li spremni biti prezreni na ovom svijetu ili, umjesto toga, traimo priznanje svijeta? Hoemo li podnijeti ruganje kad na ulicama i u naim razgovorima pozivamo na obraenje? (Gal. 1,10; Lk. 6,26) Sveto pismo nas potie da ispitujemo (Dj. 17,11; Rim .12,2; 1 Sol. 5,21), da se borimo za istinu (Juda 3b), da se odvojimo od lanih uenja i uitelja (Rim. 16,17; 2 Kor. 6,14-18) i javno upozoravamo na takve (Ef. 5,11). U biblijsko navijetanje takoer spada razgraniiti ispravno od krivog. Kako se moe Istina, a time Gospodin Isus Krist, voljeti ako se ne odvojimo od svega to se NJEMU ne svia? (Ps. 97,10; 2 Tim. 2,19) Orjentacija P.P. 549 21000 Split info@orjentacija.com www.orjentacija.com