ParadoksalnajeinjenicadaseplanetaZemlja,na kojojje71%njenepovrinepodvodom,nalaziu krizivode!!! Naravno,naojplanetineprijetiopasnostod kvantitativnogsmanjenjavode,alisemoereida ovjeanstvuprijetiopasnostodnestaiceiste vode. Nestaicaistevodejeuvelikojmjeri,veprisutna iromsvijeta,aksemoereidajestanjeunekim dravamailiregijamavienegozabrinjavaue. Pitanjevodespadausamvrhsvjetskihproblema. Velikidoprinosovakvomstanjudajeovjek,koji svojimnepromiljenimdjelovanjemdovodiu pitanjeopstanakvlastitevrsteisvihostalihvrsta biljakaiivotinjanaZemlji.

Premaprocjenamastrunjakauovomvijeku moguejesveviesukobazbogvode.UNnavode ak300potencijalniharitasukobavezanihza vodu! Krozistorijubilojemnogomranih,ratnih,gladnih godina...alirijetkokadasuoznaavanekaoedne godine.Biemoslobodni,paemozavijeku kojemivimoreiedni.Ovojenaareakcijana sveprisutnepesimistikeprognozekadajeu pitanjuistavoda.

Uvod

KRIZA VODE ovaj izraz koriste UN i mnoge druge svjetske organizacije za aktuelno stanje vode irom svijeta [1]. Neke organizacije kao npr. FAO (Food and agriculture organization)tvrdekakokrizavodenepostoji[2]. Glavniaspektkrizevodejeoptanestaicaupotrebljivevodeizagaenjevode[3].Za druga iva bia voda je uslov ivota, a za ovjeka ona je i uslov ivota i proizvodni resurs [4]. Moramosesuoitisainjencomdajeproblemvodesvevienaglaen.Tajproblem,napoetku treeg milenijuma, jo uvijek nije rezultat nedostatka vode, ve mogunosti korienja vode. Krizavodeprisutnajeuonimgeografskimprostorimaukojimarezerveupotrebljivevodenisuu stanju da zadovolje sve vee potrebe vodosnabdijevanja stanovnitva i privrede [5]. Naa planeta ima ograniene zalihe pitke vode koje se nalaze u ledu, akfviferima, povrinskim vodamaiatmosferi. Postojinekolikonajvanijihmanifestacijakrizevode: Nezadovoljavajuipristupsigurnojvodizapiezaoko884milionaljudi[6], Neadekvatanpristupvodizasanitarneusloveza2,5milijardeljudi[7], Pretjeranaupotrebapodzemnihvodakojadovodidosmanjenjapoljoprivrenihprinosa[8], Neracionalnokorienjeizagaenjevodenihresursakojikodebiodiverzitetu, Sukobiokonedostatkavodekojimogurezultovatiratom... Krizavodenekogregionasmatraseprisutnomakonijezadovoljenbilokojiodslijedeih faktorakrizevode: akovodniresursinisudovoljnipokoliiniikvalitetuzaplaniranenamjenekorienja, akovodniresursnijedistribuirannadatulokacijuuodgovarajuevrijemei akosutrokoviizgradnjeieksploatacijeneprihvatljivipoekonomskimkriterijumima[9]. Ovajradpodijeliemounekolikocjelinakojeeobuhvatitislijedeeteme: Nekeinjence... Krizavodenasvimkontinentima, Potronjaizagaenjevodeusvijetu, Privatizacijavode, Sukobizbogvode.

 96,5%svihvodnihrezervinaZemljinalaziseuSvjetskommoru.Inae,usvijetuimaoko4000 postrojenjazadesalinizacijumorskevode,kojasvakogdanaproizvedu13milijardilitarapijae vode.Oko60%svihkapacitetanalazisenaArabijskompoluostrvu. Bezoziratojenaplanetioko1%vodepogodnozapieitobibilodovoljnozapotrebesvih stanovikakadabiimalipravednijuraspodjelu. 1,1milijardaljudi,tj.jednaestinasvjetskepopulacije,nemapristupistojvodi. 2,4 milijarde ljudi na svijetu, to je oko 2/5 svjetske populacije, nemaju adekvatne sanitarne uslove. 2,2milijardeljudi,veinomdjeca,uzemljamaurazvoju,umirusvakegodineodbolestikojesu uzrokovaneneadekvatnimsanitarnimihigijenskimuvjetima,tenedostatkomistevode. Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog nedostatka iste vode, neadekvatnih sanitarnih i higijenskihuslova.Tojekaodasesvakidan20dambojetova(aviona)srui. Jednu polovinu svih bolnikih kreveta u svijetu zauzimaju bolesnici koji boluju od bolesti "iz vode". 200milionaljudinasvijetujeinficiranoschistosomiasisom,odega20milionapatiodtekih posljedica. Ta bolest se danas moe nai u 74 zemlje svijeta. Naune studije pokazuju da se zarazesmanjujuza77%,akosurijeeniproblemisanitarijaivode. ProsjenaduinakojuprepjeaeeneuAzijiiAfrici,dabisakupilevodu,je6km.Teinatereta kojinoseurukamaje20kg(maksimumzaavionskiprtljag). Kadajednompustitevoduizvodokotliapotroitetolikovodekolikojednaprosjenaosoba,u zemljamaurazvoju,nadanpotroizapie,pranje,kuvanjeiienje. Poreenjecijena:UEvropise11milijardi$svakegodinepotroinasladoled,uSADuiEvropi se17milijardi$potroinahranuzakuneljubimce,uEvropise105milijardi$godinjepotroi naalkoholnapia,Tojedesetostrukiiznosnovcasakojimsemoeobezbijeditiadekvatnavoda, sanitarniihigijenskiuslovizasve. Uzadnjih10godinajediarejaubilaviedjecenegosvioruanisukobikojisusedesiliposlije Drugogsvjetskograta.UKini,IndijiiIndonezijijeduplovieljudiumrlooddiareje,negoodHIV a/ADISa. 1998.godineuAfricije308000ljudiumrlouratu,avieod2miliona(estputavie)jeumrlo oddiareje.

Nekeinjenice

Samopranjerukusapunomivodomsmanjujediarejnaoboljenjazajednutreinu. NakonInicijativezapranjerukuuGuatemali1998.godine,biloje322000manjeoboljelih oddiarejegodinje,aprijeteinicijativebiloje1,5milionaoboljeledjece. StanovniciKiberije,siromanaetvrtkodNairobija,Kenija,plaajupetputaviucijenuzavodu negostanovniciAmerike. 25% stanovnika gradova u zemljama u razvoju koriste vodu koju prodavai prodaju po znaajnoviojcijeniodcijenevodegradskogvodovoda. Predvianjaza2025.godinupokazujudaebrojstanovnikaugradovima,uzemaljaukojima nemadovoljnovode,porastina3milijarde.Danas470milionaljudiiviutakvimregionima. UZambiji,jednoodpetorodjeceumreprijesvogpetogroendana.Nasuprottome,uVelikoj Britanijimanjeod1%djecenenapunipetgodina. TokomjednogistraivanjauKarachidolosedosaznanja,daseupodrujimabezadekvatnih sanitarnihuslovaiedukacijeohigijeni,troiestputavienovcanamedicinsketretmane,nego napodrujimakojaimajuadekvatnusanitacijuihigijenu. Bolesti koje potiu iz vode (kombinacija nedostatka iste vode i neadekvatne sanitacije) kotaju Indiju 73 miliona radnih dana godinje. A u epidemiji kolere u Peruu ranih 90ih, izgubljenaje1milijarda$uturizmuiizvozuzasamo10sedmica. Provjerom kvaliteta vode i koritenjem kvalitetne vode, smanjuju se diarejna oboljenja kod djece za 1520%; bolja higijena (pranje ruku i sigurna priprema hrane) smanjuju ih za 35%, a adekvatnozbrinjavanjedjeijegizmeta,smanjujeihzaskoro40%. 1,5 milijardi ljudi inficirano je crvima, koji potiu iz izmeta i urina koji se nalazi u njihovoj okolini. Ove infekcije se mogu kontrolisati i smanjiti boljim sanitarnim i higijenskim uslovima, kao i sigurnim pristupom vodi. Ovi paraziti mogu uzrokovati pothranjenost, anemiju ili poremeajurastu,zavisnoodstepenainficiranosti. PotronjavodeurijetkonaseljenimdijelovimaJuneAmerikeiAfrikeiznosi2030l/st/danpai manje,auSADuiEvropioko1000l/st/dan. Za proizvodnju 1 t elika potrebno je 1200030000 l vode, za preradu 1 t nafte potrebno je 500015000lvode,zanavodnjavanje1hapirinapotrebnoje1000014000m3...
_________________
Podacikojisuprikazaniovdjepreuzetisuizmaterijalakojisupobrojaninakrajurada. Naravno,ovepodatketrebauzetisarezervom,jersepojavljujurazliitibrojevikodrazliitihizvora...

Krizav vodenasv vimkontinentima

Uovomdijelu U upokuaem moprekoraz zliitihkartogramaidijagramaprikazatikojasuto podrujausvijetuna ajvieugroe ena.

Sl lika1.Proj jekcijenesta aicevodeu2025.godini[10]

Naovojkartibordoboja N aoznaavap podrujegdj jejeprirodn nanestaica avode,oker rboja predstav podruja gdje je ne vlja a estaica vod uzrokovana ekonomskim razlozi de ima, zelena boja predstav podruja gdje se nestaica vode javlja jako rijetko ili je uopte ne vlja a e o e ema. Za pod druja kojasuo oznaenabije elombojomnisuraene eprocjene.

Udostazema U aljavelikijeprocenatlju udikojinema ajuadekvata anpristup istojvodi.T Tose naravno odraava na njihovo zdravlje. U narednim tabelama daemo r U m regionalni p prikaz ualnogue astanovnit tvakojeima aistuvodu u. procentu

Na osnovu ovih podataka moe se zakljuiti da najgora situacija (to se tie procentualnog uea stanovnitva koje nema pitku vodu) u regiji Istone Azije i Pacifika sa 42%, zatim slijedi regija SubSaharske Afrike sa 25%. Regija June Azije ima 19% stanovnitva koje nema pristup pitkoj vodi, potom slijedi LatinskaAmerikasaKaribima6%izemljebivegSSSR,Jugoistona Evropa,SrednjiIstokiSjevernaAfrikasa4%[11].

Slika2.Stvarniobnovljiviresursipovrinskeipodzemnevodepostanovniku(m3/godini)[12]

Potro njavode

Snabdijevanje naselja i industrije v e vodom ima prvenstvo u odnosu na ostale o oblike ja aj ostaje sve te jer se bro stanovnik na Zemlji brzo ei oj ka korienj voda. Ova problem u svijetu po poveava a potrebe za vodom sa razvoje privrede i rastom a, e m em ivotnog standarda nag se glo uveavaju.ovjeans stvojeposta alosvjesnod dasurezervepodzemnihvodaograniene,das sesve vie mor koristiti povrinska v ra p voda i moraj iznalaziti novi izvori snabdijevan ali i da vodu ju nja, treba te edeti i uvat od zagae ti enja. Postoje ideje i projekti o kor rienju vode zarobljen u ne lednicima aAntarktika a,kojibise lepovalido oednihpodruja,od dovoenjuv vodeuKalifo orniju saAljask keiKanade, stvaranjuvj jetakekie,obrazovanjunovihko ontinentalni ihmoraitd. Prije nekoliko decenija ov vakve zamis izgledale su nevjerov sli vatne, dok s danas sm se matraju za sa asvim realne[1 13]. Trendporasta apotrebaza avodomusv vijetu,paik kodnasidan nasjenagla en.Uposlje ednjih 100godinapotronjasepovea alaosamput ta.Najvieo otpadanapoljoprivredu uoko69%,z zatim industriju u21%idomainstva10% %.

Po otronjavode

Poljopr rivreda Doma instva Industr rija

Posebno je zabrinjavaju okolnost to je evi z ua t identan tren smanjiva nd anja raspolo oivih zaliha vo ode po stan novniku na svim kontinentima. O Ovakav trend nije posljedica sman d njenja koliine vodnih resu ursa jer je o konstan ona ntna, nego j posljedica porasta b je broja stanov vnika, klimatski ihpromjena,velikihgrad dovaisveve eegzagaiv vanja,poseb bnopovrinskihvoda. PoM.ILjvoviuzajednog ggradskogs stanovnikad dovoljnojep prosjeno20 00lvodedn nevno voljenje svih njegovih p h potreba. Priblino 100 l treba za obezbeen prehrambene nje za zadov industrije eitrgovine,ajooko1 100ltroise enapranje ulicaizaliva anjezelenihpovrina.N Nataj nain do olazi se do broja od 40 l /dan po jednom s b 00 stanovniku. Ovo mjerilo potronje vode o oznaava asekaospe ecifinapotronjavode. Uodnosun nagradsko, seoskostan novnitvotro oitri puta manju koliinu vode. Potronja vode u gradovim iznosi 300 ma 0600 l/st/dan [13]. S d druge voju,jednao osoba,upros sjeku,potro i10lvodenadan.Toje eista strane,unekimzemljamaurazv onakoli inakojumipotroimos spiranjemW WCkoljkesamojednimp pritiskomna avodokotli.

 Slika 3. Potronja vode po stanovniku (u poljoprivredi, industriji i domainstvu) m3/godini[14] Poto na navodnjavanje spada oko 70% ukupne svjetske potronje, mi smo odluili da krozkonkretneprimjerepokaemokakoneracionalnonavodnjavanjedoprinosikrizivode. Zbogsveveegbrojaljudinanaojplanetisamaprirodnaplodnostzemljitanemoeda zadovoljinjihovepotrebe.Ovoutolikoviejerpoljoprivrednaproizvodnjazavisiiodklimatskih uslova i razliita je od godine do godine. Navodnjavanje omoguava sigurnu poljoprivrednu proizvodnju, bez velikih oscilacija, i efikasnije iskoriavanje zemljita. Njime se nadoknauje potrebnavlanostzemljituipostiepoveanjeprinosa. Nekadajenavodnjavanjebilovezanosamozaaridneisemiaridneoblasti,doksesada smatradaoko75%obradivihpovrinaimapotrebuzastalnimilidopunskimnavodnjavanjem. Ipak, od 1,5 milijardi hektara obradivog zemljita u svijetu, navodnjava se samo 18% ili 270 milionahektara.NajveenavodnjavanepovrinenalazeseuKini,Indiji,SADiRusiji. Oko 40% svjetskih potreba za hranom obezbjeuje se sa navodnjavanih povrina. Mogunost navodnjavanja zavisi od velikog broja faktora. Ti faktori su: raspoloivi fond poljoprivrednog zemljita, klimatski uslovi, raspoloiva voda koja bi se koristila, stepen privrednograzvojazemlje,finansijskaulaganjausistemenavodnjavanjaitd.. Koliina vode za navodnjavanje 1 ha zemljita mijenja se u zavisnosti od klimatskih uslova, poljoprivrednih kultura i tipova zemljita. Ona dostie: u Iraku 12000 m3/ha, Indiji i Indoneziji910000m3/ha,Pakistanu8000m3/ha,Kini67000m3/ha(napirinanimpoljimaaki

10

do14000m3/ha),Izraelu5500m3/ha.Znatnomanjevodeupotrebljavasezanavodnjavanjeu evropskimzemljama:uBugarskoj3500m3/ha,Italiji5000m3/ha,Francuskoj5500m3/haitd.U SAD i Meksiku potronja vode za navodnjavanje iznosi 78500 m3/ha, u ekvatorijalnoj i junoj Africi 810000 m3/ha, u zemljama sjeverne Afrike 1215000 m3/ha dok u Junoj Americi i Australijioveveliinedostiu8000m3/ha.

Slika4.Procenatukupnepotronjevodezapoljoprivredu[15]

PrimjerAralskogjezera
Aralsko jezero nalazi seu centralnoj Aziji,izmeu Kazahstana na sjeveru i Uzbekistana na jugu. Nekad etvrto svjetsko najvee kopneno jezero s povrinom od 68,000 km, Aralsko jezerosesmanjujeuvelikojkoliiniod60ihgodina20.vijeka,nakontosurijekeAmuDarijai Sir Darija, kao rijeke koje ga natapaju, postale deo melioracijskog projektaSovjetskog Saveza. Do2004.godinejezerosesmanjilo25%odpoetnepovrine,tojeuvealosalinitetzaakpet puta i unitilo veinu flore i faune u tom podruju. Do 2007. godine jezero se smanjilo za jo 10% od izvorne veliine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva previenazasienasolidabiunjimaivjeleribe[16].

11

 Uz nekad da obeava ajuu ribolov industri koja je u vnu iju ubrzo propala,propalisu uimnogigra adovi i sela koja su bila na prija anjoj ijezera. granici Dananje podruje oko jezera prepuno j tzv. Gr je roblja brodov va. no isuiv vanje Prekomjern takoe je utjecalo i na ekono e o omiju ostavlj jajuiizaseb benezaposle enost iglad. Kakojedolodotoga? ?Evo odgovo ora 1918 godine r 8. ruska vladaodluilajepreusmjeritidv vijerijeke,ko ojenapajajuAralskojezero,AmuDa arijunajugu uiSir Darijuna asjeveru,na apodrujep pustinje,kakobiutomp podrujuuzg gajaliriu,lu ubenice,ita aricei pamuk. T je bio dio sovjetsko plana da pamuk, zva bijelo zla To og an ato, postane najvei izvozni e proizvod.Tosenakr rajuobistiniloidanasjeUzbekistannajveiizvoz znikpamuka a. Ir rigacionikan nalisusepoelimasovnograditi194 40ih.Mnog gikanalisub bililoeizgra aeni tojedovelodogubitkaipropu tanjavode.Najveikan nalucentralnojAziji,QuaraqumKan nal,je naimepr roputao30doak75% %vode.Dana asjetajpost totaksmanje enna12%.D Do1960.go odine, otprilikeod20do60 0kubnihkilo ometaravodejeotjecalo ouzemljuum mjestoujezero.Tojedo ovelo og v ko e manjivati u p poetku oko 20 cm godinje, do veliko gubitka vode i Aralsk jezero se poelo sm kasnije5060cm,ap predkraj80 90cmgodi nje. Povrinajezerasesmanji ila60%,aza apreminski8 80%.Saetvr rtogmjestaspaojenao osmo. Koliina vode koju je izgubio sv vela se na k koliinu vode koja bi u potpunosti presuila je ezero OntarioiErie. zeroostavilo ojezasobom m Povuenojaz ane pustinje i podruj e je veliko podruje sla visokogs stepenatoks sinosti. Toksinost prouzroen na je hemikalij jamakojevj jetarraznosipookolnom m podruju u.Zemljaoko ojezerajaja akozagaena a. Toutienazdravljeljudi. Gradovineka G adanaobali jezeradana as se nalaze hiljadama kilometara od dananje e e, postojee eobale. Grad Moynag u Uzbekistanu imao j G g je vrlo raz zvijenu luku s 60.000 zaposleni u 0 ih ribara, a danas taj grad lei kilometrima o g od obale.

1 12

Primje erKaspijsk kogjezera

Kaspijskojeze erosmjetenojeizme uEvropeiA Azijetesvojimsjeverozapadnimdijelom ini gran nicu izmeu ta dva ko u ontinenta. Z Zatvara ga pet drava: Kazahstan Turkmeni n, istan, IslamskaRepublikaIr ran,AzerbajdaniRuska aFederacija. . reiko,toz znaidavodaizjezeran nigdjeneoti ie.Vodase egubi Kaspijskojejezeroendor samo isp paravanjem i oticanjem u zaliv Kara aBogazGol. Zbog razlike u priticaj vode i ko ju oliini padavina s jedne str a rane, te ispa aravanja i ot ticanja u KaraBogazGo s druge st ol trane, mijen se nja nivo,atimeipovrin naizapremi inajezera.T Trenutnoje povrinaKas spijskogjeze era376400 km2. povrinomonojenajve ejezerosvij jeta.Zaprem minaKaspijsk kogjezeraje e79319km3 3,to Svojomp je40%z zapreminas svihjezerasv vijeta.Zapre eminaKaspij jskogjezera azavisioddotokarijeka a.ak 80% dotoka donosi Volga, a os stale znaajn rijeke ko se ulijeva u jezero su Kura, T ne oje aju o Terek, raliAtrek.P Premakoliin niotopljenih hsoliuvodi,Kaspijskoje ezerojeslano ojezero. Kuma,Ur

Kaspijsko jeze bogato je naftom i zemnim plinom. Zalihe sirove naft kreu oko 220 ero e te o mlrdbarela,toje20 0%poznatihsvjetskihza aliha.Velikesuizaliheze emnogplina. Azerbajdan elepodijelitiKaspijsko ojezerolinij jomsredine.Razlogtom mesu KazahstaniA a voje obale. R Ruskoj Fede eraciji i Iranu ova podjela ne u brojna nalazita koja te drave imaju uz sv a.Naime,on ninemajuta akobogata nalazitauzsvojeobale etenastoje Kaspijskoje ezero odgovara podijelitikaounutra njemore.G Godine1997 7.RuskaFed deracijaiKaz zahstansudogovorilipo odjelu njihovog dijelajezera.Dnojezer rasupodijelilikaojezer ro,toznai idasvakadravakoristisvoj diodnajezera.Vode ejezerasupo odijelilikaomore,tj.vodeekoristi itikaozajednikidio.Dr rugim rijeima, Ruska Fede eracija smije loviti ribu u kazahsta e u anskom dije i obrnuto. Godine 2 elu 2001. RuskaFe ederacijajet takavsporaz zumpostigla aisAzerbajdanom.Ira aniTurkmen nistannepri istaju natakavdogovorida aljetraepo odjeluidnai ivodakaodajerijeou unutranjemmoru.

1 13

Ekoloki problemi Kaspijskog jezera uzrokovani su najvie komercijalnom eksploatacijom jezera. Antropogeni utjecaj vidljiv je u zagaenju jezera te smanjenju koliine vode koja utie u njega. Dok je u prolosti najvei problem bila promjena nivoajezera,danasjetonjegovazagaenost. Nivo Kaspijskog jezera zavisi najveim dijelom od dotoka rijeka. U 20. stoljeu su zapaene velike promjene u nivou jezera te tendencijaopadanjanivoa. Razlogsubraneiakumulacijskajezera koja su intenzivno graena na Volgi. Gradnjom brana se nastojalo regulisati tok Volge. Voda je koriena za dobivanje elektrine energije i za natapanje poljoprivrednih povrina. Kako je navodnjavanje uzelo maha, tako je u Kaspijsko jezero priticalo sve manje i manje vode. Slika8.PromjenanivoazalivaKaraBogaz Goluperiodu19721990[17] Kao posljedica toga, nivo vode u jezeru je opao. Da bi se sprijeilo daljnje opadanje nivoa,1980.godineizgraenajebranauprolazukojimvodajezeraotieuzalivKaraBogazGol. Posljedicatogajeporastnivoajezeratesevodapoelaprelivatiprekobraneuzaliv.Zbogtoga je ve 1984. godine brana otvorena na jednom dijelu kako bi se dopustilo izlivanje, a 1992. godinejepotpunouklonjena. Vezano uz promjenu nivoa i gradnju brana, smanjena je i koliina ribe u Kaspijskom jezeru. Smanjenje ribljeg fonda poelo je od perioda raspada SSSRa jer se izlov tee mogao kontrolisati. Smanjenju ribljeg fonda doprinosi i zagaenje pesticidima, tekim metalima i naftom. Situacija se moe popraviti jedino ako se priobalne drave dogovore o zatiti biodiverziteta. Od1972.godineseprovodidesalinizacijajezerskevode.Zbogtogasumnogapodruja uzobalujezeradegradirana.Industrijalizacijaiurbanizacijadovelesudoantropolokogpritiska, koji ukljuuje deforestaciju, dezertifikaciju i zagaenje. Kao rezultat takvog dugogodinjeg stanja, obala je suva, a zemlja neplodna. Kaspijsko jezero je zatvoreno te stoga zagaenje u njemumoeostatijakodugo. Kako su ekoloki problemi uestali, priobalne drave su 2006. godine potpisale sporazum da e zajedno nastojati sprijeiti ekoloke tete koje jezeru donosi razvoj industrije [18].

14

 Jezero ad smjeteno je u sredinjoj Africi, na junom rubu Sahare. Podruje bazena pokriva oko 2,4 mil. km2(oko 8 % povrine Afrike). Samo jezero smjeteno je izmeu etiri drave: ada, Nigerije, Nigera i Kameruna dok u regiju pripadaju i Alir, Srednjoafrika Republika,LibijaiSudan Jezero ad i njegova aktivna hidroloka osnova imaju glavnu socijalnoekonomsku i politiku vanost u ivotima preko 20 miliona stanovnika regije. Poljoprivreda, ribarstvo i stoarstvooslanjajusenavodujezerakojejeprimarniizvorzadomainstvaistanovnivoregije. Fenomensmanjivanjajezerauposljednjeetiridecenijeizazivaozbiljnuzabrinutostzaodrivost jezera.Nekadanjepovrinomestojezeronasvijetuijednoodnajveihafrikihslatkovodnih izvorasmanjiloseod1960.za90%. Glavni problem cjelokupne situacije nije samo nestajanje jo jednog bisera prirode nego posljedice koje ta cjelokupna situacija povlai za sobom. Ukupni ivot kako ljudi, tako i ivotinjskeibiljnezajednicezavisiodvodekojejesvemanje.Ribarenje,uzgojpoljoprivrednih kultura, prerada movarnog bilja i jo mnogo drugih izvora prihoda jednostavno e nestati s jezerom ime e u regiji vrlo vjerojatno zavladati glad. Do 2020. godine stanovnitvo regije naraenaizmeu30i35miliona.Pritisakstanovnitvanavodu,zemljuihranuraeidalje. Pravedna raspodjela vodnih resursa izmeu razliitih potroaa, svih naroda regije, zahtijeva rjeenjetemeljenonatanimipravovremenimhidrolokiminformacijama.Nanesreu,sistem kojibidavaotolikopotrebnehidrolokepodatkeiinformacijepraktinonepostoji. Rijeke Chari i Logone teku sa jugoistoka prema jezeru ad i donose oko 95 % vode jezeru.Charijenajvanijapritoka,dugaoko1200km,dokjeLogonedugaoko1000kminosi manjevode. Jezerojedinamino.Mijenjalo je veliinu i dubinu tokom prolih decenija i vijekova. Do 1960. jezero je bilo6poveliininasvijetu.Zapremina ipovrinajezerasupadaliarezultatje dananjejezeropovrine1350km2to je jedna desetina onoga iz 1960. Opadanjenivoavode1970.jeizazvalo podjelujezeranasjeverniijunibazen. Sjeverni bazen samo povremeno ima vodeto ometaNigerijiiNigeruprilaz otvorenimvodamajezera. Slika9.Povrinajezerauposljednjih40godina[19]. Poljoprivreda je jedna od osnovnih ekonomskih grana kojom se bavi 60 % lokalnog stanovnitva,snajveimudjelomusjevapamuka,kikirikija,sirka,manioke,prosa,pirinailuka. Veina poljoprivredne proizvodnje zavisi upravo od jezera, odnosno od navodnjavanja. Svi poslovi obavljaju se runo, bez upotrebe hemijskih sredstava. Jezero ad svojom vodom omoguava poljoprivrednu proizvodnju za trite. Pored toga, milioni drugih ljudi, posebno u Nigeru, adu i Kamerunu zavise od jezera koje je bitno za veinu njihovih ekonomskih aktivnostiiivot.Uzpoljoprivredu,uregijijeznaajnoistoarstvo.

Primjerjezeraad

15

Aktivnosti povezane uz jezero ukljuuju i ribarstvo koje je glavni izvor prihoda veeg dijelaruralnogstanovnitva(oko10mil.stanovnika)kojeiviuzobalejezera.

Slika10.Hronologijaisuivanja[20]. Industrijska proizvodnja temelji se na primarnom sektoru u kojem je tehnoloki napredak spor. Prerauju se poljoprivredni proizvodi, a uz prehrambenu najzastupljenije su tekstilnaikoarskaindustrija.Eksploatacijanaftedajerazlogjoveempoveanjuionakovisoke stope urbanizacije a u isto vrijeme rudarske aktivnosti sredinje Afrike i veliki poljoprivredni projektinastaviteserazvijati.RijekaCharisapritokomLogonezbogbogatstvavodeuklopljene su u te projekte to znai da e se glavni dotok vode u jezero, uskoro drastino smanjiti ili potpunonestati. Prirodanprocesnestajanjajezerateeidanas.Njemu''pogoduje''iovjek.Uzglobalno zatopljenje,uzrocismanjenjasuivjetroviizpustinjekojijezeropostupnopunepijeskom,rijeke kojedonosenaslagemuljaitaloeganadnokojepostajesveplie.Nadalje,vodenoraslinjesve sevieiriiguijezero.Koliinuvodeujezerusmanjujeikoritenjevodeizrijekazapotrebesve intenzivnijepoljoprivredeinovihurbanihsredita. Potrebezavodomusvrhunavodnjavanjauetirizemljekojegaokruujusvevierastu, paralelnosvelikimrastompopulacije,kakoukupnetakoiurbane.Problemepostatijoveiu narednim godinama ako broj stanovnika i posezanje za vodom nastave rasti dosadanjom brzinom. U sluaju da se trend nestajanja jezera nastavi, migracije su neizbjene. Problem vezan uz jezero ad zahtjeva golem trud, angaovanje i regionalnu saradnju cijelog podruja jezera i ire. Racionalnimkoritenjem vode, smanjenjemizlova i ostalim postupcima trendnestajanjamoeseusporitiiliprekinuti.Stanovnitvookolnihzemaljapostajesvjesnota esedogoditiakojezeronestaneidamorajupreduzetisvekakobispasilisvojizvoregzistencije bezjezeraadinjegovihpritoka,regijabizaistapostalamrtva[21].

16

SirijaneodrivokorienjepodzemnihvodaunamjesnitvuHasaka
Hasaka se nalazi u sjeveroistonoj Siriji. Inae, to podruje je itnica Sirije. Veliki zahvati podzemnih i povrinskih vodnih resursa poeli su 1970ih godina, uglavnom radi navodnjavanja, i dovelisudoznaajnihpromjena. Hasakajepremapoljoprivrednojproizvodnji najvanija sirijska provincija. U poljoprivredi zaposlenojeoko2/3aktivnogradnogstanovnitva, auSirijimalomanjeod1/3.UporeenjusaSirijom u cjelini, Hasaka ima znatno vei udio obraenih povrina.ObraenozemljiteuHasakizauzimaoko 25% svih obraenih povrina u Siriji (Hasaka zauzima12,6%odukupneteritorijeSirije). Prosjenaveliineposjedaunamjesnitvukreuseod10do18hektara.Naposjeduse zakonski smije natapati najvie 15 ha. U namjesnitvu se najvie uzgajaju itarice (najvie penica, soja i jeam). Glavna trina i industrijska kultura je pamuk. Na povrinama koje se navodnjavajunajvieseuzgajaupravopamukipenica.tosetiepeniceod1984.do2000. godinebiljeisestalniporastzasijanihpovrina,takodasuskoroudvostruene[22].

Slika12.Nain korienjazemljita unamjesnitvu Hasaka2000. godine[22]. 1990.godinebilojeoko76000hanavodnjavanihpovrina,a1993.tajbrojsepoveao na 270000 ha! Sirija je pamuk odabrala kao jedan od svojih stratekih proizvoda, pa u drvai postojitrendpoveanjapovrinapodpamukom.Porastpovrinapodpamukomintenzivnijije poetkom 1990ih (to je omogueno poveanjem broja poljoprivrednih bunara, kao i izgradnjom velikih brana HassakaZapad i HassakaIstok koje su osigurale stabilnije navodnjavanje). U posljednje vrijeme dolo je do problema u snabdijevanju iz poljoprivrednih bunara,dravajemoralazabranitibuenjenovihbunara,anoviprojektihidroakumulacijanisu poeli, odnosno dovreni, pa su i povrine pod pamukom za sada dostigle svoj maksimum u namjesnitvu.

17

Korienjepodzemnihvodaupoljoprivredipoelojejo1940ihgodina,aliuogranienoj mjeri. Tradicionalno je bilo vanije uzimanje vode za navodnjavanje direktno iz rijeka. Nakon nezavisnostiSirijedolazidolaganogporastanavodnjavanjaizpoljoprivrednihbunarastimdasu se tada poljoprivredni bunari kopali runo. Sa uvoenjem tehnologije buenja ubrzao se rast poljoprivrednih bunara u Hasaki, tako da je ve u 1980im 50 % navodnjavanih povrina navodnjavano iz poljoprivrednih bunara. Od 1984. poveana je povrina navodnjavanja iz bunara od 63500 ha na skoro 120000 ha 1992. godine, dakle udvostruene su povrine navodnjavaneizpoljoprivrednihbunaraza8godina. Nakon toga dolazi do stagnacije povrina navodnjavanih iz poljoprivrednih bunara na oko 300000 ha, i uprkos daljem poveanju broja poljoprivrednih bunara. Pojavili su se prvi ozbiljnijiproblemipovezanisprekomjernimcrpljenjemvodeizpoljoprivrednihbunara. Tabela1.KretanjeukupnogbrojapoljoprivrednihbunaraunamjesnitvuHasaka[22].

Periodod1985.do1995.glavnjeperiodekspanzijebrojapoljoprivrednihbunara,utom desetogodinjemperiodunjihovbrojjeporastaogotovo7puta!Porastbrojabunaradogaao seuprkostometosepovrinenavodnjavaneizpoljoprivrednihbunara,od1994.kakojeve reeno, nisu znaajnije mijenjale (oko 300000 ha). Dijelom je to rezultat prekomjernog iscrpljivanja podzemne vode, pa se stalno bue novi bunari u pokuaju zahvaanja veih koliina,adijelomjetoistogatosunasljednicinadijelovimaoevinetrebalivlastitebunare. Bunari rade praktino neprekidno, oko 120 dana u poljoprivrednoj sezoni kako za pamuk,takoizapenicu,dvijenajvanijekulture.Grubaprocjenajedasepotroigodinje: Zahvatvodepobunarugodinje: 35m3x24satax120dana=100800m3 UkupnizahvatpodzemnevodeizpoljoprivrednihbunaraukotaruHassaka: Brojbunara2000.je39742x100800m3=4005993600m3 Prema ovdje iznesenim procjenama to znai da se 2000. godine uzima znatno vie od ranijeprocjenjenegodinjekoliinekojadospijeupodzemljeitoak4000mil.m31700mil. m3=2300mil.m3vie!Ipriblinapotvrdaovakveprocjeneznailabikatastrofu.Zbogstalnog buenjabunarapostojizabrinutostdaseneponovisluajizregijeSalamyausrednjojSiriji,kada jenakonstihijskogineplanskogbuenjabunarapresahlavodaupodzemlju,akviferisutrajno izgubljeni,avelikidiostanovnitvaoveregijepreseljenje1960ih.Postojijasnatendencijadase buisvedublje,odnosnodajevodaubunarimanasveveimdubinama.Pojedinibunaridanas crpevoduspreko100metaradubine,adioihpresuuje. Iskoriavanje podzemnih resursa vode u Hasaki postalo je evidentno upravnim strukturama,pasukrajem1990ihipakpreduzetenekemjerezatite.Najvanijajemjerabila zakonska zabrana buenja novih poljoprivrednih bunara donesena 1998./1999. godine. Zakonskije2000.odreenodasenajvienaposjedusmijenavodnjavati15ha. Da bi ovakve mjere uspjeno zatitile resurse podzemnih voda potrebno ih je strogo potovati, odnosno zakonske odredbe strogo provoditi. U suprotnom ti bi resursi mogli biti nepovratnoizgubljenizanovegeneracije.

18

Zagaenjevoda
Zagaenjevodapredstavljanajkompleksnijiglobalniproblem.Svakozagaenjekojese emituje u ivotnu sredinu dospije do podzemnih voda, rijeka, jezera i mora. Zagaenje iz vazduha kiselim kiama prenosi se do tla ili vodenih povrina. Zagaenja zemlje slivaju se u povrinskeipodzemnevodenetokove.Rijekeijezerasupodkonstantnimpritiskomzagaenja otpadnimvodamaizurbanihsredina,hemijskimotpadomizindustrijeitransporta,pesticidima sapoljoprivrednihpovrina,isl. Velikekoliineorganskihmaterijakojeotpadnimvodamadospijevajudorijeka,jezerai mora izazivju proces eutrofikacije ije su posljedice mutnoa, poviena temperatura, nekontrolisana primarna produkcija, smanjenje rastvorenog kiseonika i pomor ribe i drugih organizama. Iakoje70%planeteZemljepokrivenovodom,samo2%tevodepredstavljaresursslatke vode, a prekomjernom eksploatacijom i zagaenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pitke vodenaglobalnomnivou. injenica je da e monogo zemalja zbog nepreiavanja otpadnih voda i problema s otpadom, bez uzimanja u obzir kiselih kia, biti vrlo skoro suoena s ozbiljnim prijetnjama za rezervepitkevode[23]. Analognotome,doiedoporastakancerogenihoboljenjaprobavnogtraktastanovnika koji piju zagaenu vodu, to slijedi iz porasta sadraja nitrata u podzemnim i povrinskim vodama i miljenja medicinskih strunjaka objavljenih u medicinskim leksikonima i publikacijamaSvjetskezdravstveneorganizacije. Od zagaenosti otpadnim vodama nije poteeno ni Svjetsko more. Naroito su ugroeni zalivi i zatvorena mora, poput Sredozemnog, Crnog ili Baltikog, kao i arktike i antarktike vode, u koima je process hemijskog i biolokog razlaganja zagaenih materija veomausporenzbogniskihtemperature. ak Kusto (19101997) upozoravao je da je u Svjetskom moru iezlo ve preko 1000 vrsta morskih ivotinja i ivot je osiromaen za 40% u odnosu na raniji period. U primorju Danske,NjemakeiHolandijezatrovanesufoke,apesticidesupronaeniakiujetripingvina. U Libanu je za kratko vrijeme oboljelo 40 djece od djeije paralize kao posljedice kupanja u zagaenojmorskojvodi[13]. Najee, otpadne vode dospijevaju u more rijekama. Sjeverni Jadran je opasan zagaivaMediteranajerprimaveibrojpritokakojedolazeizindustijskezonesjeverneItalijei poljoprivrednihrejona.VeomazabrinjavajuestanjejenauimaRajne,Sene,Elbe,Hadsonai drugihvelikihRijeka. Najopasniji zagaiva mora je nafta. Samojedanlitarnftemoedazagadimillion litaravodeidastvorinaslagunapovriniod 12 km2. Nafta stvara skramu in a taj nain spreavaobnavljanjekiseonikauvoid,lijepi se za biljke i ivotinje i onemoguava razmjenu materija izmeu organizama i okoline,atakoedirektnodjelujetoksino.
Slika13.Havarijatankerakojiprevozinaftu

19

 Nafta se odlikuje relativno slabom biolokom razgradnjom, tako da njeno prisustvo u voidmoedaseregistrujeinakon8mjeseciodizlivvanja.UkanaluLamansamo1976.godine bilo je 15 havarija tankera, a 1967. oteen he brod Tori Kanjon i tom prilikom je iz njega isteklooko117000tsirovenafte.Okakvomsezagaenjuradilo,govoriproraunapokomebi 200000tizlivenenaftebilodovoljnodaBaltikomorepretvoriubiolokupustinju[13].

Slika14.Zagaenjevodeod60ihgodina[24]. Crvena boja predstavlja ozbiljno zagaenje, roza umjereno zagaenje a uta boja predstavljapodruja sa uestalim zagaenjimanafte. Zelena linija oznaava podruja koralnih grebenakojasuugroenja. Zatita vodnih objekata treba da bude jedan od prioritetnih zadataka sadanjih generacijajerzagaenje,kakojetolijeporeenonajednommjestu,izrastausveveeivee udovitekojeugroavanaucivilizacijuudovitekojeenakrajukrajevaprogutatisvenas. Zbog loe vode za pie, kupanja u zagaenoj rijeci, jezeru ili moru, zatrovane ribe i poljoprivrednih proizvoda zalivanih i navodnjavanih zagaenom vodom, ovjek je sve vie ugroen. Otpadne vode su najznaajniji uzrok izmjene kvaliteta podzemnih i povrinskih voda. Takoshvaeneneopravdavajudoskoranjegeslovisokorazvijenihzemalja:Prljavevodevii standard,iliPrljavevodeboljiivot.

20

Privatizacijavode
Globalnapotronjavodeudvostruujesesvakih20 godina,dvaputavieodstoperastaljudskepopulacije.Ako se sadanji trend nastavi oekuje se da potranja svjee vodedo2025.goinebudeveaza56%odkoliinekojomje trenutnoraspolae.Multinacionalnekompanijeprepoznaju ovetrendoveinastojedamonopolizujuvodosnabdijevanje iromsvijeta[25]. Trgovinavodomdanasjeogromanposao,teakoko 500 milijardi amerikih dolara, a predvia se da e u nekolikonarednihgodinadostiiitribilijarde.Tojeujedno ijedanodnajbrerastuihsektoraglobalneprivrede;1990. godine usluge privatnog vodosnabdijevanja postojale su u svega12drava,adanaspostojeunjih56iopsluuju545 milionaljudi,toje9postoovjeanstva.Rijejeoizuzetno centralizovanom biznisu tri najvee korporacije dre veliku veinu trita. Prvak je francuski SUEZ, koji opsluuje 117,4 miliona ljudi. Drugo mjesto sa 108,2 miliona muterija dri takoe francuskakompanijaVeoliaEnviroment,biviVivendi.NjemakakorporacijaRWEjetrea,ona napaja 69,5 miliona grla. "Nacionalnost" ovih tvrtki nije nevana; voda je, naime, preteno evropskibiznisodsedamnajveih,estjeevropskihkorporacija.aksuiogromneamerike korporacijepoputEnronaiBechtelanauilevanulekcijukadasuseupustileuposaosvodom doputenoimjeobavljatisamomanjeprojektekojineprivlaepanjufrancuskihdivova. Razvijeneinerazvijenezemljeujednojsustvarijednake,atojepostojanjepritisakada se voda privatizuje. Dok su u razvijenim zemljama ti pritisci rezultat unutranje politike i lobiranja monih korporacija, pritisak na nerazvijene dolazi izvana institucije koje najintenzivnije "pritiu" jesu Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Taktika koju MMF i SB koriste pri nagovaranju zemalja u razvoju trostruka je ponekad je to nametanje privatizacije kao uslova za dobivanje kredita, drugi put davanje prednosti pri finansiranju privatnih projekata naspram inicijativa javnog sektora, a nekad i direktno nagovaranjesiromanihvladanaprivatizacijuvodekakobismanjilevanjskidug. Alitedvijenisuijedinenadnacionalneinstitucijekojeseaktivnozalauzaprivatizaciju vodnihbogatstava;tajjeprocesvisokoinalistiprioritetaEuropskebankezaobnovuirazvoj,ali isameEvropskeUnije. Jedna od zemalja koja je najdalje odmakla u procesu privatizacije vode jest Velika Britanija,ukojojjesystemvodosnabdijevanjaprivatizovanjoosamdesetihgodina,zavrijeme vladavine Margaret Thatcher. Kao kolijevka kapitalizma, to je i zemlja u kojoj je voda najtemeljnije privatizovana dok se obino privatizuju usluge ili daje koncesija na korienje izvora,uBritanijisuvodnabogatstvaucjeliniprelauprivatneruke.Cijenevodeiromzemlje otad su prosjeno porasle 67 %, s pojedinanim poskupljenjima i do 450 %. Divljanje cijena rezultovalo je, iskljuenjima vie hiljada korisnika koji vodu vie nisu mogli priutiti, a opte smanjenje dostupnosti pitke vode dovelo je do esterostrukog porasta uestalosti dizenterije. Privatizacija vode tako je privukla i prilino neoekivanu osudu Britanskog medicinskog udruenja.

21

Kolikosuneobuzdaniapetitiprivatnihkompanijapokazujesluajengleskogseljakakoji jebioprisiljenplaativoduiakosesnabdijevaoizvlastitogbunara.Objanjenjejeglasilokia kojamupunibunaruprotivnombiseslilausistemvodosnabdijevanja,pajeduanobetetiti vlasnika[26]. Koliko god to udno zvualo, prisvajanje kie nije rijedak primjer u svijetu; kao u Australiji, gdje su lokalne vlasti na vie mjesta potpuno zabranile skupljanje kinice te proiavanjeiupotrebumutnevodeizprirode,iliuBoliviji,gdjejezbogvodeizbiopraviulini rat. U bolivijskom gradu Cochabambi prava na distribuciju vode kupio ameriki Bechtel, odnosnonjegovogranakAguasdeTunari.Pravonadistribucijugradskevodetadajenaplaeno manje od 20 hiljada dolara, a koncesionar je odmah po sklapanju ugovora najavio kako e udvostruiti, potom i utrostruiti cijenu vode. Kako u Boliviji, najsiromanijoj zemlji June Amerike,prosjenamjesenaplataiznosisvega67amerikihdolara,raunizavodumnogima supremaivalitreinuukupnihprihoda,pajedolodovalatrajkovaiulinihprotesta.Vlastisu naprotestesilovitoodgovorile.Nakongotovoetirimjesecaneobuzdanogulinognasilja,vlasti suipakbileprisiljenepopustiti,aBechtelsemoraopovuiizBolivije.Sluajjesadanasudu,a odtetaBechteluzbogkrenjaugovoraebitimilionska. Argument kojim se redovno pravda privatizacija vode jest navodno usavravanje vodovodnih sistema zahvaljujui privatnim investicijama.Upraksije to drugaije. Udio vodovodnih instalacija ije se stanje moe okarakterisati loim u Velikoj je Britaniji izmeu 1993. i 1998. godine porastao s 9 na 11posto.Sdrugestrane, izvjtaj Inspektorata za kvalitetpitkevode(DWI) iz1998.godinepokazujekakojeporaslaizagaenostvode;uak80postomreepremaenesu dozvoljenekoliinenitrata,eljeza,olovateraznihpesticida. U Francuskoj je podignuta tuba protiv privatnih kompanija nakon to je otkriveno da 5,2milionaFrancuzapije"bakteriolokineprihvatljivu"vodu,itousprkosinjenicidajevodau prosjeku30postoskupljatamogdjesuuslugeprivatizovane[26]. Jo je gora situacija u Junoafrikoj Republici, u kojoj nakon privatizacije u nekim krajevimazemljevode,itoprljave,imasvegaparsatinadan,stimdaponegdjesvakodnevnoiz slavinanekolikosatidnevnoizlazisamozrak,adasepritommjerilazapotronjuuredno"vrte".

22

U U Buenos Airesu francuska kompan obeala je uloiti m nija milijardu am merikih dola u ara vodovodnisistem;ul loilisu30m miliona.Obealisuisma anjiticijenez za27posto;povealisuihza 20 posto Obeali su i izgradnju postrojenja za pro o. oiavanje kanalizacije ali ni to nije e, ostvareno,paseak95postomasivnegrads skekanalizac cijeizljevaurijekuPlata. UJakartisuu U ugovoridodi ijeljenikomp panijamaTh hamesWate er(ogranakR RWE)iLyonnaise des Eaux i to zato to su se u posao ukljuile ko x, o e ompanije u vlasnitvu dobrih prija atelja predsjednikaSuharto oa. t se tie so to ocijalnih tro okova, oni s golemi i neravnopra su avno raspore eeni. Uz brojne otkazeko ojigotovon neizbjenoprateprijelaz zvodovodne edjelatnosti iuprivatne ruke,neizbj jena su i ve spominjana masivna iskljuenja siromanih korisnika. U zemlji u kojoj je pitanje siromatv vauvijekira asnopitanje e,JunoafrikojRepublic ci,iskljuivan njevodedos stiglojerazm mjere humanita arneizdravs stvenekatas strofe.akd desetmilion nasiromanihJunoafrik kanacaisklju ueno jeizsiste ema,aodte ejebrojked dvamilionai iizbaenoiz zsvojihdom movazbogne eplaenihra auna za vodu. Kao direktn posljedic masovnog iskljuenja pitke vode izbila je na na ca g a e ajgora epide emija kolereika adzabiljeen nautojzem mlji.Oboljeloje250hiljad daljudi,trist totinjakjeum mrlo. Daproblemn D nije"samo" zdravstvene eprirode,ve edapoprim mairazned drugekonotacije, vidljivoje enaprimjer ruGane.UG Ganijeuobi ajenodae eneobavljaju uposlovena abavkevode e,kao direktnaposljedicais skljuivanjavodovodnihkorisnikaopadakvalite etobrazovan njakoddjevo ojica onesad da,umjesto daiduuko olu,moraju iliuudaljen namjestapo oestoionakonepitkuv vodu. Zapravo jestepenob brazovanjad djevojicau opadanjuakiuporod dicamakoje uspijevajup platiti raune z vodu kako su usluge poskupile, mnogim porodica za ama na rub preivljav bu vanja kolovanjedjevojica apostaloje neprihvatlji ivtroak.Inae,iutoj dravijekolerauporas stu,a dospjelajeinanesla avnodrugom mjestopou estalostine eugodnogpa arazitaGvine ejskogcrva. Unastankujeiekoloka U akatastrofa kojuepriv vatizacijavo odeprouzrokovati.Kada voda postane roba, proiz zvoai i dis stributeri s njom rade isto to i s drugom r robom na astoje podstakn nuti povea anje potron nje. Vodovo se, osim toga, ob odi m bino privat tizuju zajedno s kanalizacijom,a aprivatnicip potomuprav vona siste emima za p preiavanje nastoje sr e rezati tro kove(kaou uBuenosAire esu). U am merikoj sa aveznoj d dravi Mic chigan vodi se sudsk spor izm i ki meu loka alne zajednice i Nestleo ovog ogrank Ice ka MountainSprin ngWater,ko oji,crpeigo otovo 40 hiljada lita ara vode n sat, uni na tava tam monjajezera aimovarno ostanite. A ta je pria meta afora 21. vijeka zast traujua sl lika monog i bezobzirnog g siste ema koji crp prirodu do unitenja kako pi bi privilegovanim potro oaima pr rodao lurobunaZ Zemljiprav vona zadnjupreostal ivo ot.

2 23

Sukob bizbogvode
Kada govorim o sukobi mo ima zbog vo ovdje ode olitiki ili mislimo uopteno na sukobe, bili oni po vojni Prvi sukobi zbog vode zabiljeeni su jo za meu zema alja Lagash i Umma vrijeme Sumera izm (izmeu25002350g g.p.n.e)[27]. o broja sukoba koji su a Zbog stvarno velikog b tno vezani za vodu m emo mi direktno ili indirekt samooneko ojisusedesi ilinaBliskom mIstoku. izdvojitis Sukobi oko vode za pi na Blisko Istoku v e om trajuve idioistorije e.OdkrajaD Drugogsvjet tskograta pa do da anas, izvori za pie, te vodna infra astruktura vrlosue estoutojre egijipredstavljaliciljeveoruanih sukoba. Tokom izraelskoaraps skih sukoba gotovo a uvijek je stradala vo odna infrastruktura. Napad Iraka jt jedicu imao je gotovo unitenu na Kuvaj kao poslj infrastrukturu za sn nabdijevanje vodom za pie na e a teritoriji Kuvajta. Tokom i nakon int tervencije saveznik snaga protiv Iraka u Zalivsko ratu, kih p a om unitena je infrastru uktura za s snabdijevanje vodom Bagdada.Poredtoga a,navelikimrijenimtok kovimanaB Bliskomistok kuizgraene esubrojneb brane kojeslu eilizaproizvodnjuelektrineener rgije,ilizaa akumulaciju kojasluiza anavodnjav vanje. Velikibro ojbranaugr roavadrav vekojesenalazenizvod dno,tojeu unekolikon navratabioj jedan odglavni ihizvorasuk kobaizmeu unekihdrav va[28]. Potrebazavo odomza pi euprostor ruBliskogIstokapovea avaseito v velikombrzinom. Potreba sepoveava azbogbrzog grastastanovnitva.To ojejedanod delemenata akojicjelokupnu ije o predstavljaju u novom s u svjetlu. Prob blemi situaciju , uz ve pri poznate sukobe oko teritorija, p dstavljajujed danoodglav vnihstratekihpitanjau uregiji.Mno ogedravei imaju svodom zapiepred o a dnosa sa svo ojim susjedim upravo z ma zbog zajednikog velikih problema oko ureivanja pitanja od jarijenihto okovaidrugi ihizvoritav vode. korienj Prema podac cima godin njeg izvjeta Svjetske banke iz 1994. godin Bliski Istok i aja e ne, brzimkoracim mapremak krizivode.S obziromna to,predviasetakmie enjei sjeverna Afrikaidub sukobi zb korienja ogranie bog enih vodnih resursa u r regiji. Uprav takva vrs sukoba m vo sta moe ugroziti ionako slabu stratek ravnote Pored toga, mnog drave, koje imaju na ku u. ge u raspolaga anju velika sredstva od prodaje n d nafte na svjetskom tri tu, ulau u razvoj mo u odern tehnolog kako bi pomou nje mogle isk gije koritavati v vodne resur na to s rse sigurniji nain. U sluajusu ukoba,vrloj jevjerovatnodabionis stradali,imesenadue evrijemeug groavaredo ovnoi normalno snabdijevanje vodom za pie velikog broja stanovnika (neto slino se dog o m a a godilo Kuvajtu,akasnijeuB Bagdadu). Problem sliv rijeke Jo va ordan; Nako osnivanj drave I on ja Izrael, pojavio se pro oblem javodezap piekojajep potrebnano ovojdravi.G Gotovoodp poetka,rije ekaJordanp postal osiguranj je kamen spoticanja izmeu Izra n aela i arapskih komija. Godine 1953. napravlj je Johns . jen sonov planprem makojemb bitrebalopo odijelitiprav vanakori enjevode izslivarijek keJordan.Prema tomplan nudravaJor rdantrebala ajeposjedov vati46,7%,Iz zrael38,5%,Sirija11,7% %iLiban3,1% %.

2 24

Plan nikada nije sproveden, jer su arapske drave zahtijevale vie vode za sebe, dok je Izrael smatraodasezavoduzapiemoeionakopobrinutisam,bezmeunarodnogposredovanja. Sliv Eufrata i Tigrisa; Projekat razvoja jugoistone Anatolije u Turskoj trebalo bi omoguitiiskoriavanjeEufratazaproizvodnjuelektrineenergijeizanavodnjavanje.Akobise tiplanoviupotpunostirealizovali,tadabiTurskauskratilaoko40%vodeizEufrataSiriji,dokbi tozaIrakznailoskoro90%.Netrebaposebnopojanjavatikolikobitoteteizazvaloudonjem tokurijekeEufrat,odijihvodnihbogatstavazavisiivotuvelikodijeluIraka. SlivrijekeNil;EgipatzavisiodvodeizrijekeNil,Skoro100%potrebazavodomzapie, odnosnoslatkomvodom,dolaziizrijekeNil(97%).Nilinjegovepritokeugornjemtokukoristi velikibrojdrava:Sudan,Etiopija,Kenija,Uganda,Ruanda,Burundi,TanzanijaiZair.Egipatima potpisan sporazum o korienju vode iz Nila sa Sudanom, ali nema is a drugim dravama na slivu Nila. One naravno, koriste sliv rijeke Nil prema vlastitim potrebama (posebno Etiopija), kojakontrolie85%gornjegtokaBijelogNila.Onaplaniraizgraditihidroelektranekojeesniziti nivovodeuBijelomNiluza10%[28]. Zakljuak U ovom seminarskom pokuali smo povrno da objasnimo geopolitike aspekte krize vode u svijetu. Rad smo podijelili na nekoliko cjelina za koje mislimo da su relevantne za ovu temu. U prvom dijelu smo naveli neke injenice sa namjerom da onaj koji ita shvati vanost ovog problema. Takoe, sa nekoliko kartograma preuzetih od relevantnih meunarodnih organizacija koje se bave ovom tematikom, identifikovali smo podruja koja su najvie pogoenaovimproblemom.Uovomradunavedenojeparkonkretnihprimjerauskopovezanih sa krizom vode. Po naem miljenju, konkretnim primjerima se najbolje moe objasniti neki problem. itajui ovaj rad moe se zakljuiti da je autor u nekim dijelovima pristrasan sve popularnijemenvironmentalnompokretukojiestokokritikujesadanjestanje.Aliipakunekim dijelovima ostajemo neutralni jer smatramo da argumenti nisu dovoljno jaki. Generalno ova temajepardoksalna.Nakrajunastavbibioostajemoneutralniuonomdijelugdjenema dovoljnojakihargumenata,atamogdjeihimavrstoihpodravamo. Akogovorimootrendovimakakvemoemooekivatiubudunosti,ondapotompitanju malomoemorei.Naime,zakljuilismodadraveovomproblemuposvjeujuvelikupanju,ali ono to nama (ovjeanstvu) treba je stvarni dogovor na meunarodnom nivou. Ako se taj dogovorpostigneekanassvijetlijabudunost.Aakosenastaviovimtempom,nemoemo oekivatinitadobro

25

Izvoriiliteratura

[1]UnitedNationsstatementonwatercrisis>www.un.org [2]Noglobalwatercrisisbutmanydevelopingcountrieswillfacewaterscarcity>www.fao.org [3]Freshwater:lifebloodoftheplanet>www.peopleandplanet.net [4]M.Ljeljevi:ivotnasredinaselainenastanjenihpodruja,Geografskifakultet,Beograd,2005. [5].Crnogorac:Geografskeosnovezatiteivotnesredine,PMF,BanjaLuka,2005. [6]WHO/UNICEFJointMonitoringProgrammeforWaterSupplyandSanitation(2008),Progressin DrinkingwaterandSanitation:specialfocusonsanitation.(MDGAssessmentReport2008)strana25. >www.unicef.org [7]UpdatedNumbers:WHOUNICEFJMPReport2008>www.unicef.org [8]WaterisLifeGroundwaterdrawdown>www.academic.evergreen.edu [9]N.Veljkovi:Indikatoriodrivogupravljanjasistemimazavodosnabdijevanjeiodvoenjeotpadnih voda,Agencijazazatituivotnesredine,Beograd,2008. [10]WaterCrisisMapfor2025,InternationalWatermanagementInstitute,Worldwaterdemandand supply,1990to2025:ScenariosandIssues.ResearchReport19,basedonmappreparedforAVisionof WaterforFoodandDevelopment>http://www.iwmi.cgiar.org/ [11]Safedrinkingwater,WHO/UNICEFJointMonitoringProgramme,2001.>www.unicef.org [12]MapofTotalactualrenewablewaterresourcesperinhabitant>www.fao.org

[13]D.Duki:Hidrologijakopna,Naunaknjiga,Beograd,1984.

[14]Waterwithdrawalperinhabitantmap>www.fao.org

[15]Mapofproportionoftotalwaterwithdrawalwithdrawnforagriculture>www.fao.org

[16]http://hr.wikipedia.org/wiki/Aralsko_jezero [17]VitalCaspiangraphics>www.grida.no [18]lanakKaspijskojezero>www.geografija.hr [19]http://www.unesco.org/water/news/newsletter/178.shtml. [20]LakeChad:almostgone>http://maps.grida.no/go/graphic/lakechadalmostgone [21]lanakad,jezerokojenestaje>www.geografija.hr

26

[22]D.Orei,G.Bahnan:VodniresursiupoljodjelstvuusjeveroistonojSiriji,Hrvatskigeografskiglasnik 68/1,2006.godina(str.7398) [23]Kiselakia>www.wikipedia.org [24]Waterpollutionsincethe1960s,PhilipsAtlasofWorldshistory. [25]BlueOlanetProject,NIN,9.10.2003. [26]M.Zec,Nepitajkomezvoni>www.well.org.rs [27]WaterConflictChronologyList>www.worldwater.org [28]V.Cvrtila:Politikageografijaigeopolitika,Fakultetpolitikihznanosti,Zagreb,2004.

27