P. 1
Katančićev opis Siscije

Katančićev opis Siscije

|Views: 44|Likes:
Publicado porBoreusKv

More info:

Published by: BoreusKv on Jul 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/18/2011

pdf

text

original

Bruna

Marina

KUNTIC-MAKVIC SEGVIC
KATANCICEV OPIS SISCDE

UDK 930.2 (497.13 Siscija) »652« Izvomi znanstveni rad Antiam arheologija Oeuvre scientifique originale ArcMologie antique PrimlR . ~eno:

~:

1992. 06.23.

Bnma KW1lic-Makvic Marina Segvic HR41000 Zagreb. Hrvatska, Arheololli zavod Filozofskog fakultete, Salajeva3

Poglavlje

0

Sisciji §to ga je Matija Petar Katan(!ic tiskao 1795. godine u djelu

Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum prvi je povijesno-arheololli
vodi~ Siskom. U skladu s pravilima struke i znanosti svojega doba Katan~ic je prikazaotadapoznatuspomeni&ubutinuSiskairaspravioopovijesnimpitanjima Siscije. Postavio je izvrsna ruWela arheoloskog istraZiva&og rada. Njegov je spis koristan i danamjim istra£v~ Siska.

MatijiPettuKatana~u(1750-1825)pripaojenaslovzaretnikahrvatskearheologijeizme razloga,' ajedanje odnjih idjelo okojemu ovdjep~mo, Specimen p/zilologiae et geographiae Pannoniorum.2TosoopisilokalitetaAndautonije,Nevioduna,PetovijeiSiscije,~nerasprave o njima na temelju literature i izvora, te kratki inventari pokretnih spomenika, prvenstveno nalpisa i novca Za suvremena istraZivanja u SCtmjevu, Dmovu, Ptuju i Sisko mogu ove raspravice bili vrlo prikladnim putokazom, a svakako pripadaju povijesti istraZivanja lib lokaliteta. Siscijije Katan~i~ posvelio najme mjesta - 38 stranica od njih ukupno 118. Trideset i dva posto tog prostora, odnosno prva dva paragrafa s ukupno devet kaputa zapremio je Katan~ raspravom 0 smjebju grada. Naslovi so ''Mmjenja novijih pisaca 0 smjebju Siscije" i "Vjerodostojno§Cu starih pisaca dokazuje se gdje ldi grad"," Katan~ je ipak spomenuo sarno

165

B. Kuntic-Makvic

i M. Segvic: » Katanl!icev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

sedmoricu "starih pisaca", dok mu jerepertoar literature daleko opmmji -broji dvadeseti dvije stavke," Medu starima is~u se Strabon, Apijan, Dion Kasije i Plinije Slariji. dakle zemljopisci i oni povjesniauikoji SO prenijeli pojedinosti orimskom vojevanjuna podru~ju <Ianamjeg Siska. U KawOCieevoj SO lit.eraturi za ovo pitanje zasmpljena standardna djela njegovoga doba s podru~ja povijesti, filologije, numizmatike i epigrafije. Istire se skupina zemljopisaca i kartografa. od neizbjeZnog ivee klasiroog AbnIhama Oertella do izravnog poznavaoca terena, ~ Marsiglija. On je ujedno i najzastupljeniji. Jedini domaci pisac ~ ga Katanac ovdje spominje (osim sebe sarnoga)je Adam BaltazarKrOOlic.' IspmvkeidopuneuMarsiglijevuopisu lokaliteta Katanac je utemeljio na topogmfskoj karti kraljevskog orgu1j~ Matije Starickog, a pribavio ju je preko prijatelja poreskog anovnika MPallea 6 Uzakljua;imaprvadvaparagrafaKatan~icsustavnoodbacujemOOjenjaosmje§tajuSiscije s kojima se ne sIaZe. Pri tome ~i zasto se antiai spomenici zali~u i na drugim lokacijama. nedaleko one koju on smatra mjestom rimske Siscije. Tako pruZaarheolo~ topografiju Siska svog doba: "S~ utvrda, malo povise sotoka obiju rijeka, moderna je gradevina u koju su ugradeni mnogi ostaci Siscije ... Budnci da je Siscija leZala u msevlnema objavljene su zemljopisnekarte na njenu podrueju prikazivale sarno tvrdavu i selo Galdovo, utvrdaje privukla na se i sarno ime Siscije, a ime "Sisek" odgumuto je na ~ Kupe. To se nametnulo mnogima koji nisu vlastitim oeima razgledali teren. Razmotrimo li, naime, tok Kupe i Save. uocit Cemo naselje na svojevrsnom poluotoku, a doda Iise sa sjevera rijeka Odra, zemlj~te ce izgledati kao otok. Ni stari pisci ni Krrelic nisu oklijevali da ga nazovu Segestikom. Inare, terenske okolnosti koje smo naveli ne dop~taju da Siscija bude na desnoj obali Kupe gdje ju je smjestio KrOOIiC. IspmvnijebibiloreCipoputMarsiglijadajeondjestaja1anekastraWnica.Opeka~tojeiskopana na breZuljku koji se diZe s juZne strane iz grobovaje vitezova i plemenitih obitelji. Osim toga ta lokacija ... nazvana pueki "Novi Sisek", ostaci odande i ~itav prostor nipo~to se ne mogu usporediti sa Siscijom (''Stari Sisek"),? KataOCiCevaje Siscija na lijevoj obali Kupe gdje rijeka tvori 10k,posve uz vodu, javnom cestom kroz Galdovo 72(JJ stopa od ~ u Savu - a mvnom linijom 67W stopa, te 5W orgija ~e mjere na jugozapad od savskog toka i 920 orgija mvno na sjever od utvrde. Domaee je naselje na istome mjestu boo osigmano palisadom i opkopom ~to so ga Rimljani produbill i ispunili vodom iz Kupe, te je tako nastao otok.8 Kombinimjuci videnja Marsiglija i Starickoga te vlastita zapaZanja pri obilasku terena 28. kolovoza 1790. Katan~ic na toj lokaciji biljefi bedeme ~iroke pet stopa koji opisuju potpun perimetar grada i u njima cetvora gradska vrata. JuZna naziva savskima i opisuje uz njih uredenu nekropolu s grobnom arhitekturom, definirajuei nalaze :J.coo; "grobne spomenike plemenitih obitelji". IstOCna vmta naziva malima, a sjevema vratima sv. Kvirina. Najme detalja nudi 0 zapadnim vmtima koja so vodila na most preko Kupe. Tu so vidljivi ostaci rimskoga mosta i gmdskih zidina, uz ta se vmta nalazio uOCljiviprostor za straZu. odatle i s prostora crkvice sv. Kvirina potj~u raznovrsni spomenici, crijep. cigla, ostaci kanalizacije. novae, nadgrobni natpisi. Utvrdeni su i ostaci pl0Cnika.9 Zaklj~iv~ij~jedanputkakojesmje§tajSiscijenaPeutingerovojkartijednostavnogrdka, kako su mOOjenjadaje Siscija nadesnoj obali Kupe ill bilo gdje na Savi pobijena u prethodnom tekstu i kako 0 tako n~m nije me umjesno niti govoriti, KataOCicprelazi na ime Siska,"

166

B. Kunti6-Makvi6 i M. Segvi6: »KatanC!i6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

Paragraf je naslovio ''Razli~iti nazivi grada i njihovo podrijedo", ina to ce ut:rmiti 13% poglavlja,"

U retirikaputakoristimnogomeizvomnegoli upretbodnom tekstu: osamnaestihje,abroj refereneija se uvi§estruao - 53 ih je. Obmuto, sada je spomenuo sarno re1rnaeStoricu autora literature u 27 refereneija Najurestalijim so izvorima ostala ootvorica autom koje smo voc spomenuli,nomvnopravno im sepridruZioK1audijePtolemej. Uliteraturisadapretefuizdavaa i komentatori grade, alije ~ spomenut i povijesni~ Antonije Bonfini. On je preoblikovao i lo§e tumaeio ime Siscije, te ga Katan~i~ sa sh&u kori i predvida potpunu propast njegove etimologije: " ... Bonfini je odlucio da grad nazove "Sciscia", kao da to dolazi a scindendo ..." (od cijepanja, op. a); "Bonfini govorase 'Seiscija, ~ini se kao da je btjela sebi ugrabiti ime a scindendo ',no bududi daje rijoc "Seiscija" plod pogreske, i Bonfinijeva re etimologija ispariti zajedno s njome". 12 Od domadih pisaca Katan(!i~ ovdje ne spominje KrOOliea,ali uvodi Andriju Bla§ko~ TlSkane''Rasprave"(dissertationes)togaautomuvelikojsomjerioIaWeKatan~mu da pi§e 0 Andautoniji i Sisciji, no dvojica istraZi~ nisu niposto bila prozeta uzajamnom naklono~6J. Zasad je Katan~i~ jo~ blag i daje sarno usputne opaske, no B~~u re se vratiti na kraju sisa(!koga poglavlja 13 Ovdje, nadalje, spominje vlastita djela gdje je voc raspmvio 0 nekim pitanjima oko Siska, a eitira i djeloDe Regno ... Ivana Lu~u, ali kao publikaciju grade. Odande je, nairne, preuzeo Einhardov teksL14 Naposlijetku, Katan~ireva etimologija imena Segestike i Siscije nema danas ~ta bolju perspektivuodone~jujeondosudioBonfinijevojetimologijiascindendo. Evo~jezakljocio, posve u skladu sa svojim poznatim uvjerenjem daje suvremeno ov~nje stsnovnlsvo jezi&i i etni&i identi~no starovjekovnomu: "Iliri za insula kaZu "seget", u ugladenijem govoru "siget". Kod Dalmatinaca je to danas ~o u "otok", akod nekih Slavonaca u tursko "hada". Hrvati sve dodanas ~uvaju stari naziv • ..Otoeani" sekodPanonacadaklekaZe "Segetanci" i "Sigetci" ,pasu po tome gr&i piscinaanili Segestanoi, a latinski otok Segestica i stanovnike Segestani. DrZali so da i grad ima isto ime. I on je, dakako mogao biti spomenut pod imenom otoka - to smatraj jasnim. No ~to uaniti s oblikom "Siscia"? Ja kaZem ovako: "susek" i "sused" starim je Hrvatima ~ilo - a nekima i danas ~i - vicinus, pu&i "sused". Prvi zakojega znamo daje spomenuo ime grada - Stmbon - napisao jeSyskia. TopotvrdujuistaraKasijevaizdanja. Objavljenikodeksi u49.knjizistavljaju i Touskia i Syskia. Poznato jepakiz gramati~ pmviladaso stari Grci izgovarali ipsilon ondje gdje Fmncuzi -u- i Madari -ii-. Stoga ~ opaziti da mnogi iz puka koji se ~vrsto ddi predaje i danas izgovaraju "pueko-u-": npr. "kiime" mj. ''kume'', ''kiikUrUza'' mj. ''kukuruza" ijo~ mnogo togajednako se tako izgovara, osobito u Posavaca i Zagoraca. N$i so se iz prijateljstvanazivali susjedima-atakoidanas~ine-ponajprijekadsesavjetujunajavnimskupovimailiseubojnom reduuzajamnosokoleprotivneprijateljaRimljanisozbogtogashvatilidasotakverijocivlastita imena, te so ih nadijevali gradovima i narodima. U mojim djelimakoja so u tisku na6 ~ toga u izobilju. Tako se uostalom moglo nazvati "Sused" iIi "Suseg" i om mjesto na ~u Krapine u Savu 7 milja zapadno od Zagreba, 0 kojem smo netom govorili u raspmvi 0 Andautoniji "IS ~iglednojekakoposlije ovogaKatana~ smatrakristalno jasnim i po sebirazumljivim da je "Siskija" zapmvo "Susjedstvo". Stogalakonski prelazinasli~u temu: ''No, dostaoimenu - pogledajmo znamenitostil"l6

167

B. Kunti6-Makvi6 i M. ~egvi6: » Katanl!i6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

Tome je namijenjen retvrti paragraf sisaacog poglavlja, naslovljen "Naj~jnije znamenitosti grada Siscije i nekoliko natpisa" .17 Takva je sadrZaja devet kaputa koji zapremaju 37% poglavlja 0 Sisku.18 Tu je najvOOtkoncentracija izvora u cijelome sisaacom poglavlju (20 s 59 referencija). Polemika s Andrijom B~oviCem nosi golem dio referencija literature (34). uz skromnu asistenciju j~ osmorice autora (13 referencija). Ka1ancr~je tome dodao j~ retiri prilicno opseZna kaputa (18% poglavlja), sarno cia bi ~istio S osmom Bla§roviCevom "Raspravom"," B~vi~ je iznio niz prigovora njegovome radu, medu ostalim upravo znamenitoj Ka1an~iCevoj objavi osj~g miljokaza. 20 Bio je pri tome vrlo ostar, odri~ud Katan~~u pravo cia se smatra sinom domovine dok tako postupa s njenim spomeniclma," Na "to se morale uzvratiti, te so u retiri kaputa sueeljeni B~ovi~ (20 referencija) i Katan~i~ (21 referencija), uz neznatnu pripomoc jo~ sestorice sovremenih pisaca (ukupno 10 referencija).22 UZarusarnoobraneiprotunapadaKatan~i~nijepretresaosarnogranicepanonskihpokrajina,v~ i njihove upravljare i niz objava i tumaeenja pojedinih spomenika. Odatle ovdje i jedanaest izvora s 20 referencija. Dionu Kasiju uz bok stoji Notitia dignitatum. Polemika je festoka, stil govornicki. Katan~i~ se obraca izravno sad B~~u, sad ~itaocu, zapovijeda, uzvikuje, ~udi se i pita."Premcla so po srijedi pravi znanstveni problemi, Siscija je uglavnom po strani i ovdje nemoZemoulazitiupotankostinesporazumadvojiceistraZiv~starineIpak,clabismopokazali kakvim duhom ~ ovaj dio Katan~iCeva poglavlja 0 Sisko. prenijet Cemo njegovu zavrsnicu gdje se vratio B~oviCevim primjedbama 0 osjOCkommiljokazu i B~oviCevom nacelnom prigovoru daje Katancr~ u tom radu ocigledno utonuo u sarnodopadnOSC "Priznajem cia mi se dopada moj rad - i uistinu smatram cia je bezumlje djelo koje se vlastitu autoru ne svida prije no ~ se imalo prilike svidjeti bilo kome drugome. Eto - cia se autoru "Disertacija" nije dopalo njegovo djelo, ne bi on bio napisao to stranicu. Koliko ~u ubuduce donijeti koristi poznavanju starina, prosudivatCe znanstvenici. Mogu ipak tvrditi cia sarn sve dosada pobozno postivao ono pravi1ostarinarstva~tosarnganau~iokaomladi~ineprekidnomusedvadesetgodinapokoravao, naime cia je nedopustivo zlodjelo iskrivljavati stare spomenike ...". I zatim, pobivm stavku po stavku B~oviCeve opaske: "To su, dakle, one grclke zakoje je pisac ''Rasprava'' drZao cia ih jeotkriou ''Miljokazu". Drugi Ceprosuditi moguli seone usporedivati s njegovim vlastitima.''23 Da bi B~viCeve propuste u~inio j~ ocitijima, Katan~i~ ce tekst sisaacog poglavlja dovmti ispravljaju~i sarn sebi neke greske u "Osjeekom miljokazu" koje B~ovi~, dakako, nije bio uOCiO.24 No vratimo se srZi Katan~iCeva prikaza 0 Sisciji, onim kaputima retvrtog paragrafa koji govore 0 njenim znamenitostima. Kako smo spomenuli, epigrafski i numizmati&i materijal okrurenje ovdjeimpozantnim aparatom izvorai literature (ukupno 30 stavki sa l06referencija). Medu izvorima sada prednj~i Apijan, pridruZuje mu se Antoninov itinerarij, a prate ih Dion Kasije i Plinije. Medu literaturom istire se Bla§rovi~ od kojegaKatancc mnogo preuzima, kao i odHardouinakojimu trebakaonumizmatiau-ikao Plinijev komentator. Od domaeih sepisaca iznova pojavljuje Kroelic, ali sarno jednom referencijom. Kao i obicno, Katancc se urestalo poziva na vlastita djela. Najpriv~niji je podatak cia je za natpise raspolagao jednim 1oka1nim skedama.25 Opis gradskih ostatakdto gaje biodao sprijedaspojiteeKatancc sadas opisom pojedinih pokretnih spomenika, progovarajuei najprije 0 starosti grada. Nije ga primamila moguenost cia

168

B. Kunti6-Makvi6 i M. ~egvi6: » Katani!i6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

Sisciju poveZe s mitskim argonautskim putovanjem. ali mu se svida pretpostavka cia je ovdje moglo postojati velo drevno naselje: "I ~i su znali podizati gradove: Siscija je - ~ kao i Emona i Sinnij - mogla postojati i prije no §to se uopCe ~ulo 7Jl Jazona i njegove drugove. ''26 Njegova je procjena cia je grad Zivio u blagostanju mnogo stoljea. prije dolaska Rimljana SluZeCi se izvomim citatima nastojat ee sada opisati staro domaee naselje §to su ga Rimljani opsjedali. Pcocijenit ce cia mu je opseg bio isti kao u rimske Siscije. Kad govori 0 njoj, raspravit ee najprije 0 statusu grada i 0 terminima kojima je on iskazan, zatim 0 kovnici novca i 0 ratnoj luci.O Sisciji kao 0 pokrajinskoj prijestolnici i 0 kr~m sredi§tu ne dulji, vee upueuje na drugu litemturu. Koncentrirao se zapravo na predrimsko naselje i na ''pogansko" razdoblje Carstva, §to se moZe dokazivati i time cia ga nisu podrobnije zanimali podaci franaekih izvora oborbiprotivLjudevilaPosavskog.NjegovomOOjenjeclaserimskigradnalazionalijevojobali Kupe potpuno je ispmvno. ~to se tire domacega naselja, utvrdene Segestike, ~ji je istnm.vaaipakradije7JlmOOjajunadesnojkupskojobaIP7PoputKatan~iCa,ioniuarhitektonskim ostacima nastoje mspoznati klju~ne objekte urbanoga tkiva. Koliko se stvamo poklapaju Katan~ieeveprocjene temeljenenareambulaciji udvastoliecamladem i bitnoslabijeizgradenom prostoru s procjenama voditelja zastitnlh iskopavanja u Sisko na§ega doba, valjat ce odgovarati na terenu, s Katanaeevim tekstom uruci. Sustavan istraZivOCDrad na podru~ju Siskajedini bi mogao konamo ocvrstiti predlozena tnmacenja, Raspraviv§i 0 navedenim pitanjima, stvorio je prikladan okvir cia prikaZe izbor iz numizmati&e i epigrafske bastine Siscije. Novae navodi prema literaturi. Spominje me tipova Probovih i Galijenovih srebrnjaka, s potankostima u opisu, no ne ddi ih izvorom 7Jl povijesni zaldjOCak 0 municipalnom statusu Siscije.Kad govori 0 Sisa&oj kovnici novca, preuzima Hardouinove navode 0 prokuratoru monetae Siscianae,ali ispravljamOOjenje togaautoraclasu brojevinakovnicamaoznakede tributo. Katan~~ ispravno zaldju~uje cia je rijoc 0 brojevima kojima se obicno o~vaju oficine kovnica. 28 U Neronov zlatnik s legendom SISCIA COLONIA (prema Bla§covieevu opisu) ne vjeruje, ali ga ne propusta spomenuti. 29 MoZclaje namjemo spomenuo tako malo primjeraka i tipova, ruvajuci podrobnije i obilnije podatke 7Jl djelo Istri adcolarum geographiavetus gdje ce u katalogu navesti 140 komada sisa&og novca. 30 U djelu Specimen epigrafski korpus obuhvaCa 11 natpisa razli~itih saddaja. S obziorm na stanje istraZenosti u Katan~iCevo vrijeme,laj broj nije malen. Epigrafskaje ostavsdna Siscije i danas relativno malena u odnosu na znarenje grada - pomato je nesto preko 60 natpisa, §to je uistinu neznatno prema, primjerice, Saloni gdje je registrirano me tisuca natpisa. Katan~~ je objavio retiri zavjema natpisa (Mitri, Jupitru i Liberu), tri nadgrobna natpisa od kojih je jedan kr§Canski i retiri javna, dijelom gradevinska natpisa. Cesto spominj i osje&i miljokaz (bio bi to dvanaesti natpis) radi rasprave s Andrijom Bla§covieem. Natpise je obradio po svim pravilimaepigrafiWsk:estruke, takoda jeovaj njegov tekstizravno sluZio Mommsenu kao predloZak 7Jl vednu ovih natpisa u Corpus inscriptionumLatinarum ..31 Th. Mommsen ee pola stoljea. kasnije ~ije dopuniti. znameniti. natpis u kojem se spominje siscijska upmva 7Jl rudnike, pribliZidi tako i kod Bla§coviea i kod ~iea spomo sintagmu vectura ferri I vectigal ferri suvremenim intetprelacijama temeljnih pojmova u arheologiji. U skladu sa saddajem natpisa, ispravit ce takoder i Katan~iCevo ~itanje sedmog i

169

B. Kuntic-Makvic i M. Segvic: » Katanacev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

osmogreda," NatpisjeKatan~ic preuzeood B~viCa,

te jeirasporedredovakodMommsena druk:cji.MoglibismoreCidaseovdjeKatanccnije~pridrZavaovisok:ihzahgevaepigrafialrske struke~to ih u polemici s B~oviCemrestopostavlja, danijenakrajuodlomka0 ovom nalpisu zabiljeZio : "Prepustam izuatvateljimastarine, vjcltijima od nas obojice, da prosude je li ~itanje ovoga natpisa u skladu s pravilima epigrafije." U interpretaciji resto polemizira s B~viCem, kojemu osporava one podatke koje ovaj nije bio osobnoprovjerio. U toj polemicikristalizira se Katanceevo stajamte daje zaizuatvanje starine neophodan terenski rad i izravan dodir sa spomenicima "Autoru 'Disertacija' nije se dalo obiCi ostatke nekadamljeg glavnog grada Panonije, zadovoljio se pogresnim podatkom i donio nepotpun i iskrivljen natpis ... Ja sam stoga vee i prije osam godina posumnjao u aatenticnost natpisa, u skladu s pravilima epigrafije ... Isti je autor kasnije zaboravio ~toje nekoe bio napisao ... i proglasio je da ja ne prikazujem spomenike ni potpuno ni vjemo ...Jasam pekosobnovidionetpisposvecen Antoninuiobjavio samgapotpuno i vjemo. On nije vidio niti jedan niti drugi - izuatvatelja li starinel - a nimalo se ne libi orevicu prigovoriti da se prenaglio." ill: "Sposobnost izmOOjanja korisna je filozofnna. Povijesni zemljopisac neka se uc obilaskom terena i samim spomenicima''34 Udio grade bilo koje vrste ~tobije Katancc ovdje prvi spomenuo, objavio iIi prot:umaao posvejemalen. Tumacenjamuvarirajuod vrlopronicljivihistrufuoutemeljenib,doneorekivano zaslijepljenib, a iznesenih upravo nabusito. Ova doprinosa njegova opisa Siscije, medatim, ne pokazuju nikakva protmjocja. Isti~uci daje uvidaj na terenu presudan kod ove vrste istraZivanja oblikovao je na primjeru Siska vrlo napredno i opce primjenjivo nacelo, Prikazujuci pale ukratko ono ~to se u njegovo doba uopce moglo znati 0 anti&om gradu i poznavati od njegovih materijalnih ostataka, promOOjenoje komponimo i .mokruZio traktatkoji je bio i svojevrstan povijesno-arheololli vodi~ Siscijom. Sada je taj opis star gotovo dvijesto godina, i njime se moZe vrlo instruktivno odmjeriti koliko je poznavanje anti&e bastine Siska uznapredovalo, a gdje se jo~ rj~vaju isla pitanja kojima se bavio i Matija Petar Katanc6.

POPIS KRATICA

CIL EHPK IzdHADa LEJ
OZ

AV

VAMZ

Arheololli vestnik SAZU, Ljubljana Corpus Inscriptionum Latinarum, Th. Mommsen i dr. Berlin Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb 1980. Izdanja Hrvatskog arheolo~g ~tva, Zagreb-Split-Pula Likovna enciklopedija Jugoslavije, Zagreb Osje&i zbomik, Osijek Vjesnik Arheolo~og muzeja u Zagrebu, Zagreb

170

B. Kunti6-Makvi6 i M. §egvi6: » Katanfi6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

BILJESKE
Ovaj je tekst sastavljen za manstveni skup Slsak, vI!e od 2000 godJna postojanja oddan u Sisku 6.10.1989.g. GlavniargmnentizaovuCasnuJituluredomsu:KatanCiCevaraspravaorimskommiljokazunadenom kod Osijeka (Osijek 1781. i 1794, usp. Pinterovid 1968; SIian 1987. i 1989), djelo 0 kojem ovdje izvje§Cujemo (Zagreb 1795) i KatanaCev nastavni&i rad u Budimu (1795-1800), gdje je predavao arheologiju s pomoCnim disciplinama koje su zajedniate njoj i povijesti., te izradio priruCrlke iz epigrafije i numizmatike. Usp. EHPK 1980: "prvi hrvatski arheolog s potpuno manstvenom spremom"; Seper & Rendic -Mioi!evic 1984. i LEI 1984: "prvi hrvatski arheolog svjetskoga glasa"; Vinski-Gasparini 1987: "jedan od prvih arheologa kod Slavena". Nadalje, Katanac se i u drugim svojim radovima pozivao na gradu kakvu pribavlja i tumaa arheolo§ka disciplina. Nema uopCe dvojbe da je zasluZa:n za razvitak hrvatske arheologije. Ne sldemo se ipak s time da mu se tako kategorWld dosuduje prvenstvo. Nairne, KatanaCevo stvaralastvo u sferi povijesnih znanosti obiluje podrobnostimakoje su podlijegale kritici i u njegovo doba., a danamjoj se uopCe ne mogu oduprijeti. Usp. Kuntic-Makvic 1989. Uz to se on obilno slmo i djelima starijih hrvatskih pisaca - dalmatinskih - koji su s arheoloskom gradom i vi§e od stotinu godina prijenjega postupalijednakoprofesionalno kao ion, a beznjegovih zastranjenja. Prerna tome, pristati na to da on bude ocem hrvatske arheologije moZe se same aka se misli na kontinenta1nu Hrvatsku. Hrvatsko ime same je neko vrijeme imalo to ograni&mo zna&mje, pa ova reeenica 0 Katanaeu zapravo nijeee atav jedan period razvitkahrvatske arheologije zajedno s kvalitetomkoju je ona tada vee hila postigla. 0 kakvu se skraCivanju radi, usp. u predgovorima CIL m. gdje se zbog doslovce istovrsnoga postignuca u objavi epigrafske grade daje isti kompliment Trogiraninu Ivanu UIaeu za djelo iz 1673. i M. P. Katanaeu za posthmnno tiskano djelo iz 1826. i 1827. godine. Za Luaeausp.CILill.T.Lstr.271-Zl5,DeDa1moticaruminscriptio1lll1nauctoribus;str.XXVI-XXXll. Index auctorum: "Prudentisslmo et ultra suam aetoIem consilio titu10s quos coUegerat non lit tum solebant effudit indiscrete, sed separavit secundum auctores ...; Za Katanaea usp. CIL m. s.414,Panrwniae inferioris auctores: " In geographia quod dedit provinciarum Danusiarum lapidum scriptorum sibi notorum corpus absolutum id summa diligentiam auctoris prodit eumque magnarumsyllogarumusum,queminauctoreprovincialialiononfacilereperias;eoquoqu£nomine laudandus est, quod quae collegit non solita in curia profudit, sed digessit et auctores adscripsit perpetuo lit breviier ita accurate." Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum in quo de lingua et literatura Croasorum; simul deSisciae,Antiautonii,Neviodunj,PoelovionisurbiuminPanrwniaolimcelebriumethisinteriectarum via militari mansionum situ. disseriter, auctore MATH. PKI'RO KAT ANCSICH in ARCHIGYMN. Zagrab. seOOI. human. professore p.o., Zagrabiae MDCCXCV, Typis episcopalibus Katanac 1795, 144-152: 1. paragraf, De Sisciae positu opinio recentiorum i 152-155, Il,paragraf, Situs urbis auctoritate veterum ostenditUT Pregled Katanaeevm izvora i literature u traktatu 0 Sisciji usp. u Prilogu 1. KatanCic1795, 146-147,151, 167.K.rreliCevodjeloHistoriarumcatthedralis&clesiaeZagrabiensis, T. L Zagreb 1770, privlaaIo je Katanaea osobito zbog toga ~to je K.rrelic 0 sisaatome prostoru svjedoao kao o<!evidaci vi§egodimji prom.at:rIW.1:upnikovaoje §est godina u Selima kod Siska. KatanCic 1795, 149i 150: "NospaucaexrelationeMatbiaeSztaricky,HydraulaeRegii,cuiustabulam topographicam, Sisciae agrum adcurate exhibentetn, opera nobilis et eximii Viri, Michaelis Palle obtinuimus, et copia., ut ahmt, duplici manu nostra desumsimus, ad verba Marsilii explicandum subnectemus".Katanac 1975, 185,196i 197 spominjedagajenobilisvir MihovilPalle, vectigalium prae.fectus , pratio u Mokrice gdje su zajedno biljeZili i mjerili rimske naIpise. S njima je bio i Mihovilov sin Andrija Palle, tada KatanaCev u&mik.

1

2

3 4 5 6

171

B. Kunti6-Makvi6 i M. Segvi6: » Katanm6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

7

8

9 10 11 12 13

14

15

Katanmc 1795, 151: "quodsi Colapis fluxum, Savique consideramus, urbem in peninsula quadam deprehendimus, additoque a borea flwnine Odra, insulam effonnabit ager; quam Kercselich cum antiquis Segesticam dicere non dubitavit. Quod is vero Sisciam dextra Colapis ripa statuit, adiuneta loci, quae dedimus. non patiunmr, Praesidium ibi quoddam stetisse, cum MarsiIio rectius dixeris. Lateresincone,abaustroimminente,eruti,sepulcraequitum,etnobi1iumfamilianmconstituebant.situs praeterea loci, vulgo novi Sziszek: dictum, rudera et amplituda, Sisciae (sztari Szisek) nullo pacto comparari queunt". Za domace naselje v. Katanac 1795. 154. a za udaljenosti Katanac 1795. 148. Razdaljine Kamnac navodi u heksapedima koji, kako im ime veli, imaju po 6 stopa. Orgya je takoder suvremeni naziv zamjeru od kst stopa (Belostenec 1740. s. v.), a bearijestandard uXVIII. stoljeeu predvidaostopu od 31,6 em (Herkov 1973, 80; Skiljan 1975, 13). Katanmc 1795, 148-151. Katanac 1795, 155: "Haec de urbis situ e monumentis veterum. Diversas eiusdem nuncupaliones videamus." - ''Toliko 0 smje§taju grada premazapisimastarih. Razmotrimorazlicitenjegovenazive." Katanac 1795, 156-160, ParagrafIII, Variae urbis nuncupationes, harumque origo Katanmc 1795, 157: ..... BonfinioScisciam nuncupareplacuit, tamquamascindendoderivatam: .:" 159: "Bonfinius dicebat: Sciscia, quasi a scindendo sibi nomen venari voluisse videtur. At, cum Scisciae vocabulum perperam sit expressum, ipsa quoque eius etymologia evanescit." SdetusuvremenuinfonnacijuspopisomliteratureoAndrijiBldk:oviCuv.kodSti¢evic-Despotovic 1989. Autorica s pravom dvoji 0 pretpostavei da bi BIUk:ovic bio autorom anonimne rasprave 0 Andautoniji tiskane 1792. u zagrebackom kalendaru. Ondje se promice uvjerenje suprotno BlUk:ovieevom daje Andautonija u SCitarjevu, a autor je sam Katanac. Usp. Katanmc 1795, 6 s. p. i Ralli 1881.b,249. Katanac 1795, 157. U tekstu je lapidamo navedeno "Eginhardus, ad annum 822, f) Siscia civitas", au bilje§cif)uz tu stranuAp(ud)Luc(ium) Delm(atiae) etCroat(iae)p. m.52. UBlaeuovimizdanjima DeRe1JfUJ... tajje Einhardov citatdodukna53. stranici, alinavodipakupu6ujena ta, anenakasnija izdanja. Ondje je paginacija bitno drugaaja. Katanac 1795, 160: "POII'O lliyriis insula dicitur Szeget, politiori dialecto Sziget: quod hodie apud Dalmatasin otok abiit; uti apudnonnullos Slavonitaruminhada, Turcicum. Croataeretinentveterem nuncupationemusquehodie.Jnsu1aniaudi1.DltPannoniisSzegetonci,Szigetci,·1.DldeGraeclSegestanoUs, LatiniinsulamSegesticam, incolasSegestanos fecere:urbemquoqueeiusdemnominisessearbitrati. Quamquam et ea insulae vocabulo venire potuit. Et haec quidem plana esse censeas. Sed quid cum Siscia'l Aio, Szilszek, Szilszed, veteribus, ut et hodie Croatarum non millis, audisse vicinos, vulgo Szilszed. Strabo, quem primum urbis meminisse comperio, Sysktan scripsit; Quod et veteres Cassii editiones probant: quin imo vulgati codices Tosskian, tamquam Souskfan ,libm XLIX exhibent. Notum vera est, e placitis Grammaticorum, antiquos Graecos literam Y etulisse, ut Gallorum -u-, Hungarorum -flo; Qua ratione complures e plebe, quae tenacissime adhaeret vetustati, vulgare -u- et hodie efferre videas: ut in kUme, pro kume; ldIldh1lza, pro kukuruza; complura alia simili ratione prommtiantur, maxime apud Savanos, et Zagorianos. Vicinos se se compellavere noslri amicitiae gratia; (uthodie quoque faciunt) in primis cuminpublicis congressibus consiliamiscerent, aut in acie mutuo se se inhostem animarent. Quocirca Romani id genus vocabula putantes propria esse, urbibus et populis imposuere: quaIiain operibus nostris, quae typos praestolantur, copiosareperies. Ceterum et ipse locus, qualem et hodie ad Krapinae in Savum effiuxum, ad septimum Zagrabia in occasum lapidemhabemus,dequonuperinAndautoniicommentationesermoerat,SzUSU!d,seuSzOseg, adpenari
potuit,"

16 Katancrc 1795, 160: "Verum de nomine satis; decora videamus". 17 KatanQc 1795, 161-181, ParagraflV, Sisciae urbis decora praecipua, cum epigraphis quibusdam 18 KatanQc 1795, 161-174.

172

B. KUDti~-Makvi~ M. ~egvi~: »KataDa~ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992). i

19 20 21 22

23

24 25

26 27
28

29 30 31 32

33 34

KatanQc 1795, 174-181. B1a.§kovic1794, 137-138. Bldkovic 1794, 140; usp. i 86. Usp. Prilog lb. Katanac1795, 181:''Mearnihiplacerefateor;stultamenimcenseooperam,quaesuoanteadispliceat auctori, quam ulli alteri pIaceat. Quod si Dissertationum auctori sua displicuissent, bane paginam scripturus non erat. Quantum porro inScientia Anliquitatis profecerim eruditi censebunt. Id autem adseverare possum, me eam Rei antiquoriae, quam adolescens didici, et vicenwn annorum spatio colerenon destiti, Legem usquehuc religiose custodisse: M01UUllenlaVeleTum inierpolare nefas esto ••• Atque hi sunt errores, quos dissertationmn auctor in Columna Eszekinensi conperisse sibi videbatur; qui utrum emdis ipsius comparari queant, censebunt alii." Katanmc 1795, 181. Katanmc 1795, 171: "Addimus binas (sc. inscriptiones, op. a.), ante non vulgatas, e schedis loci curionis, viri hospitalis ethumani, desumtas," - ''Dodajemo dvakojaranije nisu objavljena, iz sheda mjesnoga fupnika, gostoljubiva i uljudena oovjeka." Katanmc je imenovao svojega domaCina mpnika. u Smtarjevu. te se njegovo ime spominje u literaturi u svezi s Katan~iCevim ist:raiivanjima. Usp. Katanmc 1795,133; Martin Debic bio je 1790.g. vee devetnaest godina Zupnik u Smtarjevu, upneen 0 starinama nadenim u mjestu. Usp. Raaci 1881,b, 249. Za Sisak nema takvih podata1ca Katanac 1795, 162: "Sciveruntnostri aedificare urbes: et Siscianon minus ac Aemona et Sirmium, ante omnem Iasonis et sociorum famam exstare poterant." Usp.Faber 1972173,passim,aosobito 134,135,s14, 151-153; Vrbanovic1981, 187,188,osbito 190; Nenadid 1986/87, 71-74 sa sLl. Katanmc 1795,166-167 . Jean Hardouin(1646-1729), francuskinmnizmatiau-ifilolog.Najg1asovitija djela iz nmnizmatike hila su mu Nummi anJiqui populorum el wbium iUustrati; De re monetaria veleTum Romonorum e Plinii Secundi setemia, Pariz 1684. i Anlirrheticus de 1IJD71I1Iis antiquis coloni.arum el municipiorum, Pariz 1689. Katanac 1795,165-166. Katanac 1826, knj. V. Pannonia, Epigraphae numorum od 449. Usp. Prilog IT. Usp.PrilogIT:Katanac:/ovioptimoTJU.DCimoj'u1minanJi[ulgwanJisacrum,FlaviusVerusMetrobanus, ProcwatorAugusJimelalli(seumonetae),Praepositussplenddissimoevecturaeferri,perAsclepiadem aram cum statua (fieri fecit) Sisciae (seu architectum sculptoriae statuoriae), voto suscepto libens meritis. eIL m 3953(Mommsen): /(ovi) Otptimo) M(aximo) ful(minatori) fulg(uratori)/ sacr(um) I Fl(avius) Verus Metroba(la)lnus proc(urator) Aug(usti) f!(ostri) prae?pos(itus) splendidissim(i) I vect(igalis)ferr( ariorum) per I Asclepiadem I ark( arium) stat(ionis) Sisc(ianae) I v( orum) s(olvit) l(ibens) m( erito). Katanmc 1795, 174: "Utrum lectio haec sit ad Epigraphicae leges exacta, Antiquariis, utroque nostrum perition"bus, examinandmn relinquo." Katanac 1795, 169,170: "Auctor Dissertationum, quem principis olim Pannoniae urbisvestigia lustrare pigebat, contentus relatione falsa, mancam et vitiosam protulit epigraphen .•.nos •.. ante hos octo annos, de scripturae authenlfai merito dubitaremus, idque legibus Epigraphicae suaden1l"bus•.• Idem auctor postea, oblitus eorum, quae semelscripserat ..•monmnentanos nee integre. nee cum fide repraesentare •.•Nos epigraphen Antonino dicatam ipsi et vidimus, et integre ac sincere promsimus. Isneutramvidit,etautOpten temeritatisarguereAntiquariusnihilveretur'M VisimaginandiPeripatheticis . prodest; Geographus antiquarius peregrinatione et monumentis docetur."

173

B. Kunti6-Makvi6

i M. §egvi6:

» Katan~i6ev

opis Siscije «, Opvsc. archaeol.

16, 165-181 (1992).

POPIS LITERATURE
Belostenec 1740 Bldkovi6 1794 Joannis Bellosuenecz Gazophylaeium. seu Latino-Illyricorum 01I0TflQtum.aerarium, Zagreb 174O,L B. Weitz Andreae Blaskovich de Blaskovecz Presbyteri Historia universalis Illyrici T.nI, Ab ultima et gentis et nominis memoria, Dissertatio VIII: Yetustas, eminentia, dlscrlmen et jinesPannoniae Saviae.Praeslduml'annoniae series. Zagreb 1794.Typisepiscopalibus Corpus inscriptionum Latinamm, Th, Monnnsen i dr., Berlin od 1842. Encildopedija hrvatske povijesti iIadture, grupa aurora, Zagreb 1980, §kolska knjiga, s. v. Katana6, Matija Petar A. Faber, Gtada za topografiju anti&og Siska, VAMZ 3. ser. sv. VI-VII, Zagreb 197273, 1.. Herlcov.Na1e stare mjere i utezi. Zagreb 1973, SK V. Hoffiller, AIheologija, Hrvatska encildopedija T. I, Zagreb 1941. Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum in quo de origine lingua et literaturaCroatorum, sinud de Sisciae, AnJautonii, Nevioduni, Poetovionis urbium. in Pannonia olim celebrium. et his lntriectarum. via militari mansionum situ disseritur auctore Math. PetroKatancsich in Archiqymn. Zagreb. sehol. human. professore p. o. Ism adcolarum geographia vetus e monumentis epigraphicis, marmoribus, numis, tabellls eruta et commentariis illustrallJ a patre Math. Petro Katmu:sich 0 m. s. p.! prov. Caplstr.aa.ll.etphilos.doct.inreg .univers.Hung.antiquit.ac.numism.profetbiblioth. ellSt. enerii .Pars I, Budae 1826. B. Kunti6-Makvi6, Podrijetlo Hrvata prema Matiji Petru Katanaro u njegovu opisu Podunavlja(Budim 1758), Priopc'!enjenamedunarodnom manstvenomskupuEtnogeneza Hrvata, Zagreb 1989, predano za tisak u radovima skupa AIheologija, Likovna encildopedija Jugoslavije T.!, (Redakcija), Zagreb 1984. V. Nenadid, Prilag pl"O\Wavanjuanti&e Siseiae, Prilozi 3/4, 71-102 D. Pinterovie, 0 Katana6evom naumom prvijencu, AV 19/1968, 393401. F. Ra<!ki,Matija Petar Katanac'!. Vienae br. 15 od 9. IV. 1881 (XIII), 236-237; hr. 16 od 16.IV. 1881 (XIII), 248-250; br. 17 od 23. IV. 1881 (XIII),265-267. L S1amnig, Katana6, Matija Petar, Encildopedija Jugoslavije T. V, Zagreb 1960, JLZ S. Sdan, Rasprava 0 rimskom miljokazu pronactenom kod Osijeka od Petra Katanac'!a, L dio OZXVIll-XJX, Osijek 1987,349-373. S. SOan, Rasprava 0 rimskom miljokazu pronactenom kod Osijeka od Petra Katanac'!a, II. dio OZXX, Osijek 1989,299-318.

cn.m

EHPK 1980 Faber 1972-73 Herkov 1973 Hoffiller 1941 Katana6 1795

Katana6 1826

Kunti6-Makvi6 1989 LEI 1984 Nenadid 1986/87 Pinterovi61968 Ra&i 1881 S1amnig 1960 Soan 1987 sOan 1989 Stip&vi6-Despotovi61989 Seper & Rendi6

Skiljan 1975 Vinski-Gasparini VIbanovi61981 Zaninovi6 1981

A. Stip&vi6-Despotovi6, Blalkovic'!, Andrija,Hrvatski biografski leksikon, T. II,Zagreb 1989, JLZ "Miroslav Krlem", s. v. & Mio&vi6 1984 M. Seper& D. Rendi6& Mio&vi6,AIheol.ogija,EncildopedijaJugosiavije T.I,Zagreb 1984 2. M. Skiljan, Staremjere, Katalogmuzejskih Povijesnimuzej Hrvatske,Zagreb 1975. 1987 K. Vinski_Gasparini, Katana6, Matija Petar, LEI, II, Zagreb 1987, JLZ S. VIbanovi6,Prilogpro~anjutopografijeSiscije, Izd. HAD a 6,Zagreb 1981,187200 M. Zaninovi6, Siscija u svojim natpisima, Izd. HAD a 6, Zagreb 1981,201-207

7hirkixrr.

174

B. Kuntic-Makvic

i M. §egvic: » Katanmcev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

Zusammenfassung KATANaCS BESCHREIBUNG VON SISCIA

Matija Petal Katan<!ic (1750-1825). der als Begrtinder der modernen archaologisehen Wissenschaft in Kroatiengilt, hatimJahre 1795 das WerkSpecirmmphilologiae et geographiae Pannoniorum verOffentIicht Dem der Erdkunde gewidmeten Tell hat Katan<!ic mehr einen archliologisch-topographischen Inhaltgegeben.Er hatdas archliologischeErbeder Fundorteaus dem Altertum, die er persl)nlich besucht hatte, beschrieben. Jeweils ein Kapitel ist Andautonia, Neviodunum, Poetovio und Siscia gewidmet Das Kapitel fiber Siscia ist das umfangreichste. Katan<!ic hat zuerst aufgrund eigener Besichtigung die aus der Literatur bakannten Standpunkte iiber die Lozierung der einerseits aut.ochtonen und andererseits der romischen Siedlung erortert, urn dann aufzuzeigen zu versuchen, daB die Angaben aus den antiken Quellen mit seiner MeinungiiberdieLozienmg der Stadt iibereinstimmen. Danach erkUIrte Katan~ic als Liebhaber der Kunst des Etymologisierens ausfiihrlichdenNamenSiscia.DieAngabenausdenaltenQuellen,ausderLiteraturundausdem eigenen Lokalaugenschein zusammenfassend, schrieb Katan~ic fiber die architektonischen Reste von Siscia, iiber die urbane Ganzheit, iiber den Status der Stadt im Altertum sowie iiber verschiedenartigeInstitutionen. deren Sitz sich in Siscia befand Er listete mehrere Miinzentypen der Miinzprlige von Sisak auf und stellte einen kleinen Korpus von elfInschriften dar. Am Ende des Kapitels brachte ernoch einigeAnnahmen iiberdieGrenzen derpannonischen Provinz zum Ausdruck, dabei mit Andrija BlaSkovic, dem hervorragendsten Konkurrenten und im graBen Malle auch Vorlliufer in der Bebandlung der romischen Provinz Pannonien polemisierend. Der Antell des Stoffes welcher Artauch immer, den Katan<!iChier zum erstenmal erwshnt, publiziert und deutet, ist gering. Die Erkliirungen reichen von HuBerst scharfsinnigen und fachlich begrtindeten bis zu unerwartet verblendeten und auf eine nachgerade aggressive Art vorgetragen. Die SchluBfolgerungen sind zum Tell auch heute noch akzeptabel und zum Tell stechen sie vOllig von dem ab, was die zeitgenOssische Geschichte und Archaologie akzeptieren konnen. Zwei Beitrsge von Katan<!icsBeschreibungen von Siscia sind fiber jeden Zweifel erhaben. Indem er betonte, daB der Lokalaugenschein unabdingbar ist, damit die Altertumsforschung GUltigkeit erlange, hat Katancrc anhand des Beispie1s von Siscia ein sehr fortschritt1iches und allgemeingiiltiges Prinzip aufgeste11t Indem er kurz das darstellte, was man zu seiner Zeit iiberhaupt iiber die uralte Stadtwissenkonntebzw. vonihrenmateriellenRestenkennenkonnte. komponierteerden ersten geschichtIich-archaologischen Fiihrerdurch Sisakundrundeteihnab, so daB er auch dem Forscher unserer Zeit niitzlich sein kann. Obersetzung : G. Postl-Bouc

175

B. Kunti~-Makvi~ i M. ~egvi~: » Katana~ev opis Siscije «, Opvsc. archaeoI. 16, 165-181 (1992).

176

B. Kunti~-Makvi~ i M. ~egvit!: »Katan~it!ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

PRILOG I : Izvori i literatura u Katani!l(!evomoplsu Siska Ia)Izvori
L 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 2S 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 Strabon Apijan DlonKasije PlInije Starijl Nottitia di/l.niIatum Klaudlje Ptolomej Antonlnov iIIn<nrlj Tabu/Q PeuIin/l.eriana ZosIm PlsaruIar Alanaslje Kaslodor AetasYMdum Apolonije Rodanin Augustovl zapIsi Einhard Homer KaIlmah Pakat Prudcnclje SekstRuf Sozomen Valerije Maksim Velej Paterkul AetaS. Q.uirini Aml41es BeninitmJ Antwerpensld Ciceron Elle Spartlan Euripld Buzebije Jordan Konzu1amifastl Komellje Nepot Olimplodor Prokoplje Sekst AurelIje Viktor UKUPNO baglograf 3 2 1 2

n,
13 5 4 6

m
9 6 7 5 3 5

IVa 3 11 5 5 3

IVb

-

Uk. 28 24 21 18 10 7 6 6 5 4 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 172

4

-

2 1

-

-

4 2

1

6 2 3 4

2

-

-

-

3

-

1

-

-

3

2

1 2

2

-

-

-

-

-

-

-

-

2 2 1

1 2

-

2

-

.

2

-

-

-

-

-

2

1

-

1 1

1 1

-

-

.

-

.

-

.

-

-

-

32

-

-

1

1 1 1

-

1 1 1

-

1 1

.

-

1 20

-

8

53

59

177

B. KunticS-MakvU i M. SegvicS: » Katanl!icSev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

Ib)Literatura
Autor i pr.d"",., referenc(je 1 L (1750-1825) djela 1 IL 5 UL 3 IVa 16 IVb 21 Uk. 46

<_._.)

MatlJa Petar KATAN~I~

Svakovrsni 2

rBzultati iz vlastitih tiskanih i rukopisnih

Blaskovlc:blus, Blaskovlc:b, AndrlJa BLASKOVI~ (1726-1796) Domm!e starine.povijest

9

-

2

18

20

40

3

MarstUus, Luigi FercUnando MARSIGLI Domat1e starine~ Planovi

(1658-1730)

3

1

1

1

11

4

Hardulnus, Numizmatika.

.Jean HARDOUIN

(1646-1729)

2

4

5

10

komentar PUniju St. (1434-1503) 2 1

5

Bol1l1nlus, Antonio BONFINI Povijest

1

7

6

Salaglus,lstvan Crkvena povijest

SALAGY (1730-1796)

3

1

1

7

7

Cluverlus,

Philippe CLOUVIER

(1580-1623)

4

-

2

1

2

6

POllijesni zemljopis 8 Keresellcblus, (1715-1778) Starine. povijest 9 Lazlus,VolfgBng LAZ (1514-1565) Povijesni zemljopis 10 Timon, Samuel TIMON (1675-1736) Pov/jeani zemljopis 11 Wessellnglus, Petar WESSELING Komemari 12 Dion Kasiju i Antoninovu (1696-nakon itinerariju (1738-1815) 1783) 5 2 Keresellch, Adam Baltazar KR.~LI~ 5

-

1

6

2

6

-

-

3

6

2

4

-

4

Scboenwlsner, Starine

StJepan SCHONWISNER

2

3

13

Xylander,

Vlllam HOLTZMANN

(1532-1576)

1

-

-

3

Komentar Dionu Kaaiju 14 Bornbardlus, Topogrqfija 15 Casaubonus, Komemar 16 Cellarlus, Isaac CASAUBON (1559-1614) P_

1

1

-

2

2

-

2

Strahonu Krlstofor KOLLER (1638-1707)

-

2

2

Kartogrqfija 17 HlcUus MilljenJe 18
0

2 smjeltaju Siscije de GRENTEMESNIL
<ro.-",.""'"

-

2

Palerrnlus, .Jean Ie PAULMIER (1587-1670) Komemar Dionu Kasiju

-

2

178

B. Kuntic-Makvic i M. Segvic: » Katan(!icev opis Siscije «, Opvsc. archaeo!' 16, 165-181 (1992).
AUlo,.1 predIn.eI 19
Ranzan .....

refenmclle
(0. 142012B-1492)

L

IL 1

Dr.

IVa

IVb

Uk. 2

PIetro RANZANO

1

-

-

-

Povift!s, 20 Rel1:n.arus., Herm.snn BlIjeNktJ 21
uz

Samuel

RElMAR

(1694-nakonI7S4)

-

-

2

2

2

Diona

XQSija

Sc:bedlasm.a.

manuserlptwn

-

2

Os}el!ld ftalpid 22 SenUvanl ..... Martin Povljt!J8' 23 Aplan ..... Petar APIAN (DIENEWITZ, 1495- __ XVL st.) Epig,afiJa 24 Duno, Giovanni Karlogreifija DUNO III DUNONE (1617-1697) 1 DENNEWITZ, SZENTIV ANY (1633-1705) 2

-

1

1

2

-

1

-

-

1

25

Durresn ... Charles Povijes.

du FRESNE du CANGE (1610-1688)

-

-

1

1

26

Koe1erus, David KOEHLER Povift!sm ."_jopis (Atlas)

(1684-1'788)

1

-

1

27

Lucl ..... Ivan LUcre:: (1604-1679) PovljeSI

-

1

28

Moro,

SfJepan

1

-

-

-

1

Kanogreifjja 29 Oriell ..... Abrah ..... ORTELL Povijesnl zemljopis 30 Pall e, MlcbaeI Izravna 31 pomot!
za

(1527-1598)

1

-

1

(Alias) 1 slscU!ke starinG Frledrl~b (l.7SS-1839)

-

1

Re1temeler, BiljdJuI
uz

.Johann Zosima

-

1

1

32

Schedae SiseU!kl

curioDls natpisi

loci

SCHOENLEDEN (1618-1661)

-

1

1

1

1

33

Scboenlebenl ..... Ivan Lwlovlk PovlJes'

-

-

1

34

Simler,

.JoIua SIMLER
AIUoniItOtlQ

(1530-1576)

-

1

K011MJUar

idn.erDrija 1

35

Sztarlczky Toposrofska Ukupno

Mathias kana Siska

13

27

47

51

1

48 CJe10kupan apara1lzvora I literature

186

Izvori i autorl Izvorl 37 35 72 8 48 32 13 45 53 27 80 59 47 106 20 51 71 172

186
358

179

B. Kunti6-Makvi6 i M. ~egvi6: » Katana6ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992).

PRILOG

n: Natpisi

u KatanCicevom opisu Siska 1. CIL m, 3968 1/1/111111/111 111/11/1111111
AVG

1. KATANCIC 169.
IMP ANTONINI AVG RESPVBL SISCIANORCOL SEPT SISC A NOR VRB COND VJXITI/I

s

1/1/1/1/111/1/
IMP ANTONINI AVG RESPVBL SISCIANOR

2. KATANCIC 169.
COLONIA SEPTIMIA SISCIA AVGV!:ITA

2. CIL m, 4193
COLONIA SEPTIMIA SISCIA AVGVSTA

3. KATANCIC 170.
SIM
PRO SAL IMP CAESAR MAVRANTO NlNIPFAVG AVREVTYC FF EXVOTO

3. CIL
SIM

m, 3958

PRO SAL

IMP CAESAR

s

MAVRANTO NINIPFAVG A VR EVTYChes EXVOTO

4. KATANCIC 170.*
IN MEMORIAM AVREL
RVFINNE CONIVGI OBSE QVENTISSIMAE AD 1/ PV

4. CIL m, 3983*
IN MEMORIAM AVREL
RVFINNE CONIVGI OBSE

DICISSIMAE ETINNOCEN TISSIMAE .AIRFINICAN

IER/I/INNICV 1/1 1/1/1/1/1/ DXV .OBNI/I I/OSVITI/I 5. KATANCIC 171.
DD

QVENTISSIMAE ADq PV DICISSIMAE ET INNOCEN s TISSIMAE ~1I Rei NICAN

d ER/I/INNICV 1/1/1/111111111

1/1
memoriam

D X V • OB pOSVIT

5. CIL m, 3976
DD

C VRBICI FIRMIT I/EX
COL SEPT SISC A NOR VRB COND VJXITI/I

C VRBICI FIRM! T//EX

...2. red: RujintJe

180

B. Kuntie-Makvit!

i M. ~egvit!: » Katanl!it!ev opis Siscije «, Opvsc. archaeol.

16, 16S~181(1992).

6. KATANcrC ABEASI0 VEMPRO
PTI1VM

171.

6. en, m, 3945
ABEASI0 VEMPRO
PTI1VM

7. KATANcrC LIBEROPATRI ET OOMAVREL QV1NTBFCOS VSLM

171.

7. CIL llI,3957
LIBEROPATRI ETSil11QM OOMAVREL QVINTBFCOS sVSLM

8. KATANcrC

172.

8.

C SEMPRON SEVERO COR NICVL LEG xm ET XXXXI IVilA FLORENTINA CON IVGICARISSIMO VIVENS
FEC

en, m, 3972

C SEMPRON SEVERO COR NICVL LEG XIIIia XXXI IVUA FLORENTINA CON IVGICARISSIMO VIVENS
'5 FEC

9. KAT ANcrC 173.
HV1CARCAEINESTSEVE RIILA FAMVLA XPI QVAE VIXIT CVM VIRO NOVEM
CONTINVIS ANNIS CVIVS

9. CIL

m, 3996

• HV1C ARCAE INEST SEVE ·RILLA FAMVLA XPI QV AE · VIXIT CVM VIRO NOVEM

POST OBITVM MARCELLIANVS SE OEM HANC VIDETVR CONLOCASSE MARl
TVS

s . POST OBITVM MARCELUANVS SE
OEM HANC VIDETVR CONLOCASSE MARl
TVS

• CONTINVIS ANNIS CVIVS

10.KATANcrC

174.

10. en, m, 3953 10M FVLMFVL SACR FL VERVS METROBA NVS PROC AVG N PRAE POS SPLENDIDISSIM VECT FERR PER ASCLEPIADEM ARK STAT SISC VSLM

10M FVLM FVL SACR t FLVERVSMETROBANVS PROC AVG M PRAEPOS (II'. SPLENDIDISSIM VECT FEkR PER ASCLEPIAOEM ARXSTAT SISC VSLM 11. KATANcrC 168.

5

PALATIVM SISCI

181

You're Reading a Free Preview

Descarga
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->