Pregled neolitičkih

kultura na tlu Hrvatske

 Rani i srednji neolitik
Sjeverna (kontinentalna Hrvatska):
starčevačka kultura (eponimni lokalitet Starčevo u
Banatu, nedaleko od Pančeva)
korenovska kultura (eponimni lokalitet Malo
Korenovo kod Bjelovara)
Jadranska obala i zaleđe:
kultura impresso-keramike
danilska kultura (eponimni lokalitet Danilo-Bitinj
kod Šibenika)
velolučka skupina (Gudnja-Vela spila tip)
 Kasni neolitik
Sjeverna Hrvatska:
Sopotska kultura (Sopot kod Vinkovaca)
Brezovljanski tip sopotske kulture (Gornji Brezovljani
kod Križevaca)
Vinčanska kultura (Vinča kod Beograda)
Kasna lenđelska kultura (Lengyel kod Pečuha u zap.
Mađarskoj
Jadranska obala i zaleđe:
Hvarska /hvarsko-lisičićka kultura (Grapčeva špilja
na Hvaru, Lisičići kod Konjica u Hercegovini)
 Starčevačka kultura

► naselja su najčešće
mala, seoska, s najviše
stotinjak stanovnika.
Pokazuju unutarnju
organizaciju po
sektorima, primjerice
stambeni, radionički,
spremišni itd.
(Vinkovci, Zadubravlje,
Galovo).
peći

bunar
 keramika
► Oksidacijskipečena →
crvena površina
► Nedovoljno pečena →
crna jezgra = sendvič
presjek
 ukrašavanje
Otiskivanje nokta ili prsta = “impresso” tehnika
Barbotinska tehnika
slikanje
 Korenovska kultura
Malo Korenovo kod Bjelovara
Tomašica kod Garešnice
Drljanovac kod Bjelovara
Kaniška Iva kod Garešnice
 KORENOVSKA KULTURA
► Stjepan Vuković 1956 i 1957. Malo Korenovo
► 1966. Dragica Iveković - Ravnice u Tomašici
kod Garešnice
► Đuro Jakšekvić - Drljanovac kod Bjelovara
► Vesna Klikić - Kaniška Iva kod Garešnice
► Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda
Hanževački i ograda Slavka Jakšekovića),
lokalitet Tuk u Dautanu, Kaniška Iva i
Tomašica – Ravnice kod Garešnice i Ražište
u Podgoraču kod Našica
 Kultura impresso-keramike
► prostirese od Istre do Boke, a granica
teče planinskim lancima koji odvajaju
priobalno područje od unutrašnjosti
► ime prema osnovnom obilježju keramičkih
nalaza → ukrašavanje tehnikom otiskivanja
(impresso) prsta, nokta, rubova školjaka,
puževih kućica, zašiljenih predmeta od
kremena, drveta, kosti itd.
SOPOTSKA KULTURA
Rasprostranjenost:
međuriječje od hrvatsko-srpske granice na
istoku, dok zapadna varira – Požeška kotlina
u ranoj i srednjoj fazi, potkraj Ib stupnja
penetracija u sjev. Bosnu, u Transdanubiju i
na zapad do poteza Medvednica-Kalnik
Brezovljanski tip sopotske kulture
DANILSKA KULTURA
 Rasprostranjenost
► uglavnom na istom
području kao stariji
neolitik, tj. duž čitave naše
obale, potom u srednjoj
Albaniji (Cakran), a
elementi danilske kulture
nalaze se i u Bosni u
okvirima kakanjske i
butmirske kulture
Ritoni – obredne posude
 VELOLUČKA KULTURA
NALAZI TIPA
GUDNJA I VELA SPILA

Lokaliteti:
Gudnja (Pelješac), Vela
spila, Jakasova
spilja, Žukovica
(Korčula), Sušac
HVARSKA KULTURA
Lokaliteti:
► pećine oko Trsta
► južna Istra: Javorika na Velom Brijunu,
Vrčin (gradina), pećina Cingarela kod
Momjana
► Kvarner: Vela jama na Lošinju, Jami na
Sredi (Cres)
► sjev. Dalmacija: Privlaka, Islam Grčki,
Smilčić, Tinj, Benkovac, Lisičić, Bribir,
pećina Tradanja kod Zatona Šibenskog
► srednja Dalmacija: Danilo, Škarin samograd,
Gospodska ili Milaševa pećina na izvoru
Cetine, Grapčeva špilja, Markova
špilja,Pokrivenik (Badanj), Smokvina i Vela
špilja – sve na Hvaru, Jakasova i Vela špilja
na Korčuli, Rača špilja na Lastovu
► juž. Dalmacija: Grad i Spila kod Nakovane,
Gudnja (Pelješac)
► Crna Gora: Spila iznad Perasta,
Odmutnjača, Crvena Stijena
► Hercegovina: Lisičići, Zelena Pećina, Stolac,
Ravlića pećina
► Lika: pećina Golubinjača kod Mlakve