IZMJENJIVAČI

Ivica Ivandić, 4.e

Primjer izmjenjivača (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.

Sl. 5. Rezonantni istosmjerno-izmjenični pretvarač

Slika 5 prikazuje tkz. rezonantni pretvarač. Pretvarač pretvara

istosmjernu
energiju dvaju istosmjernih izvora napona dc V u izmjenični
sinusni napon koji je stvara na
potrošaču (otpornik R ). Pretvarač osim izvora istosmjerne
struje i potrošača ima
induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potrošačem
vezani u serijski titrajni krug, te
prekidače P i N koji naizmjenično ukapčaju periodom.
Kad je P ukopčan, tada je N
nužno iskopčan i obratno.
Napon 0 v je pravokutan, dok je napon ac v sinusoidalan radi
djelovanja serijskog
titrajnog kruga. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je
rezonantnoj frekvenciji
titrajnog kruga. Jedino u tom slučaju se dobije najveći iznos
izmjeničnog napona na
potrošaču. Ukoliko se frekvencija prekapčanja sklopki
razlikuje od rezonantne
frekvencije, napon na potrošaču je manji, a time je manja i
snaga trošila. Dakle
mijenjanje frekvencije ukapčanja prekidača moguće je
mijenjati izlaznu snagu na trošilu.
Pretvarač na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog
zagrijavanja.

Prije nego objasnimo pojam usmjerivač potrebno je objasniti

pojam izmjenjivač ili
invertor. Izmjenjivač ili invertor je energetski pretvarač koji
pretvara istosmjernu
energiju u izmjeničnu energiju, dakle izmjenjivač ima obratnu
funkciju od ispravljača
(pretvara izmjeničnu energiju u istosmjernu energiju). Uređaje
koji u jednom režimu rada
mogu raditi kao ispravljači, a u drugom kao izmjenjivači
nazivamo jednom riječju
usmjerivačima.
 Ispravljački režim rada – na istosmjernoj strani može biti aktivno ili
pasivno trošilo

Na slici prikazani su jednofazni izmjenjivači realizirani tranzistorskim

preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani
pretvaraju u izmjeničnu –
tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje
pasivnog trošila
izmjeničnom strujom. Takav se izmjenjivač naziva i autonomni
izmjenjivač.
Autonomnim izmjenjivačem možemo generirati bilo koji izlazni
napon izmjenične struje
bilo koje frekvencije – on je potpuno autonoman. Primjena –
Elektrotermija. Lijeva slika
prikazuje priključenje izmjenjivača na aktivnu izmjeničnu mrežu kojoj
se predaje
električna energija (aktivna mreža u sebi ima jedan ili više generatora
izmjenične struje,
takva mreža ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjivač
naziva mrežom vođeni
izmjenjivač jer mu je izlazni izmjenični napon i frekvencija strogo
diktirana naponom i
frekvencijom izmjenične mreže. Frekvencijom i fazom uključivanja
tranzistora isključivo
diktira izmjenična mreža (inače bi došlo do pregaranja sklopa).
Jednofazni mrežom vođeni usmjerivač u mosnom spoju

Ovakvi uređaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima

promjenjive
brzine. Istosmjerni motori se još uvijek koriste zbog odličnog
poteznog momenta koji je
nužan u elektromotornoj vuči. Napajanje motora osigurava usmjerivač
koji pretvara
izmjeničnu energiju brodske mreže u istosmjernu energiju za
napajanje motora
(ispravljački režim rada usmjerivača). Međutim, usmjerivač ne samo
da omogućava
napajanje motora, već također omogućava i električno kočenje
motora. Kod električkog
kočenja motor prelazi u generatorski način rada, istosmjerni napon
generatora se u
usmjerivaču pretvara u izmjenični i vraća se u brodsku mrežu
(izmjenjivački režim rada).
Kako je to moguće? Pa razlike u konstrukciji između istosmjernog
elektromotora i
generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora
dovodi električna
energija na priključke motora, a kao rezultat se dobije rotirajuća
mehanička energija, a
kod generatora obratno – mehanička energija se pretvara u električnu.
Stoga prijelaz
između motorskog i generatorskog režima rada istosmjernog stroja
ovisi samo o tome dali je motor opterećen momentom tereta (recimo
dizalica diže teret – ispravljač napaja
motor) ili moment tereta okreće rotor (dizalica spušta teret –
izmjenjivač pretvara
istosmjerni napon generatora u izmjenični napon i vraća u mrežu).
Kao što u
ispravljačkom režimu rada dovođenjem veće električne snage na
priključke motora
dobivamo sve veću mehaničku snagu na rotoru motora (snaga dizanja
tereta brodske
dizalice), tako u izmjenjivačkom režimu rada odvođenjem veće
električne snage sa
stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaničku
energiju sa rotora –
kočimo generator i time usporavamo spuštanje tereta brodske dizalice
(mehanička snaga
spuštanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeničnu energiju
koja se vraća u
brodsku mrežu). Na ovaj način su moguće uštede električne energije i
na taj način
potrebnog goriva za pogon izmjeničnih generatora.

Jednofazni usmjerivač u izmjenjivačkom režimu rada

AUTONOMNI IZMJENJIVAČI

Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivače koji pripadaju kategoriji

mrežom vođenih izmjenjivača. Mrežom vođeni izmjenjivač može prenositi
energiju
samo u aktivnu mrežu (radnu frekvenciju određuje aktivna izmjenična mreža).
Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivačem koji je opisan u uvodnom
poglavlju. I kod rezonantnog izmjenjivača frekvenciju preklapanja preklopki
određuju titrajni krug u samom izmjenjivaču. Rezonantni izmjenjivači mogu
prenositi
energiju samo u pasivnu mrežu.
Autonomni izmjenjivači mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mrežu.
Ukoliko prenose energiju u pasivnu mrežu, mogu biti podešeni na bilo koju
frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni – prev: samostalni,
nezavisni).

8.1 Izmjenjivač sa utisnutom strujom

Na slici prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjivač koji je priključen na

aktivnu izmjeničnu mrežu. Frekvencija izmjenične struje aktivne mreže
određuje
frekvenciju prekapčanja tranzistorskih sklopki (da na strani trošila nije
priključena
aktivna mreža, već pasivna mreža, ovaj izmjenjivač bi mogao generirati
izmjenični
napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjivač).

Izmjenjivač s utisnutom strujom