Srednja Struna kola

Bugojno

MATURSKI RAD
Tema : Ulazak i izlazak iz garae,
kontrole i nain naplate

Mentor :

Uenik : Ahmed Ati

Bugojno
2016
Sadraj :

1.

UVOD..............................................................................................................3

2.

PARKING GARAE.....................................................................................4
2.1 LOKACIJA PARKING GARAA ......................................................5
2.2 KAPACITET GARAA .......................................................................6
2.3 OSNOVNI PROMETNI ELEMENTI GARAA ..............................7
2.3.1 POVRINA ZA PARKIRANJE ...................................................7
2.3.2 ULAZ / IZLAZ ...............................................................................8
2.3.3 PROMETNA OPREMA I SIGNALIZACIJA
U GARAAMA ..................................................................... 9
2.3.4 OSTALA OPREMA U GARAAMA ........................................ 10

3.

KONTROLA ULASKA / IZLASKA I NAIN NAPLATE .................... 11

4.

ZAKLJUAK .............................................................................................. 16

1.Uvod

Zatvoreni prostori, ureeni iskljuivo za potrebe parkiranja i garairanja vozila, nazivaju

se parking garae.
Parking garaama se na najbolji moguu nain iskoritava prostor predvien za tu svrhu i
na taj nain se zadovaljavaju potrebe za parkiranjem za vei broj korisnika.
Zato je parkiranje vano ?
Dostupnost i trosak parkimog mjesta vazne su odrednice kada se govori o odluci
korisnika hoce li za zeljenu destinaciju odabrati koristenje osobnog vozila ili ne. Nizi
stupanj motorizacije i relativno dobra razina usluge javnoga gradskog prijevoza uvjetovat
ce cesce koristenje javnoga gradskog prijevoza.
Lokalna zajednica u vecini slucajcva kontrolira i regulira ulicna parkiralisna mjesta, dok
su izvanulicna parkiralisna mjesta i garaze, u razlicitoj vlasnickoj stmkturi i s razlicitim
rezimom uvjeta i naplate parkiranja.

2. Parking garae

Parking garae za parkiranje su prometne gradevine kojima je osnovna namjena

parkiranje vozila. Garaze za parkiranje su najbolji nacin organizacije parkiranja na
podrucjima na kojima je na malom prostoru potrebno omoguciti smjesta] velikog broja
vozila. Garaze omogucavaju visestruku iskoristivost povrsina za parkiranje u odnosu na
klasicna parkiralista jer mogu biti izradene u nekoliko etaza (podzemnih ili nadzemnih).
U modemoj urbanoj arhitekturi danasnjice postalo je pravilo da se podzemne etaze vecih
objekata, pa cak i ravni krovovi velikih objekata koriste kao prostori za parkiranje.
Garaze za parkiranje moguce je podijeliti prema vise kriterija:
1. u odnosu na razinu zemlje
garaze u razini zemlje
podzemne garaze
nadzemne garaze
2. prema funkciji / mogucnosti koristenja
javne garaze za parkiranje
privatne garaze za parkiranje
privatne garaze za parkiranje s javnom namjenom
3. prema vrsti usluge
samostalno parkiranje
parkiranje uz pomoc osoblja
automatizirano parkiranje
4. prema vezi izmedu razina
garaze s rampama
garaze s dizalima

2.1 Lokacija parking garaa

Garaze za parkiranje omogucavaju znatno bolje iskoristenje prostora za parkiranje u

odnosu na klasicna parkiralista, ali je izgradnja takvih garaza visestruko skuplja u odnosu
na izgradnju parkiralista ili ulicnih parkiralisnih povrsina. Radi ekonomske racionalnosti,
u garazama za parkiranje potrebno je osigurati dobru popunjenost u svim vremenskim
intervalima tijekom dana i svim danima tijekom tjedna. Za ostvarivanje dobre
popunjenosti kljucnu ulogu ima lokacija garaze, vrsta ponude i tarifhe odredbe.
Iz tog razloga potrebno je pri planiranju izgradnje garaza posebnu paznju posvetiti
odabiru lokacije.
Za odabir lokacije garaze (u pravilu) se izraduju prometne studije u kojima se analiziraju
svi prometni parametri o kojima moze ovisiti lokacija garaze za parkiranje:
moguce lokacije za izgradnju garaza
potencijalni objekti ciji ce korisnici koristiti garazu
postojeci prometni tokovi u zoni gravitacije
procjena buducih prometnih tokova
analiza prometne mreze i raskrizja
analize pjesackih i biciklistickih tokova u zoni garaze.
Pri odabiru lokacije garaze za parkiranje potrebno je uzeti u obzir da se u garaze smjesta
velik broj vozila koja se na taj nacin uklanjaiu s ulice, ali i da garaze za parkiranje
privlace i generiraju dodatan prometni tok osobnih vozila.
Garaze za parkiranje u gradskim podrucjima trebale bi biti sto blize gradskim sredistima
u blizini administrativnih, trgovackih, poslovnih, smjestajnih objekatate objekata
razonode.
Ako prostoma konfiguracija grada to omogucuje, garazu je potrebno smjestiti na strani
gradskog sredista s koje dolazi najveci broj vozila, kako bi se promet, koji tranzitira kroz
srediste radi dolaska do garaze, sveo na najmanju mogucu mjem.
Ako pravac iz kojega u srediste dolazi najveci broj vozila nije ocigledan, potrebno je
izvrsiti analizu kretanja prometnih tokova na sirem podmcju grada i utvrditi koji je
pravac dominantan. Istrazivanje je najbolje napraviti izradbom izvorisno-odredisne
matrice putovanja za podmcje grada.
S obzirom na kategoriju i znacenje gradskih ulica, garazu bi trebalo, ako je moguce,
smjestiti tako da ima ulaz sa sporedne ulice koja je u neposrednoj blizini glavne ulice.
Ako se ulaz u garazu smjesta na glavnoj ulici, nuzno je na toj ulici osigurati dodatni
prometni trak za usporenje, odnosno ulazak u garazu.
Ako postoji mogucnost, vrlo je povoljno da garaza ima ulaz s dviju ulica. Na taj nacin se
skracuju putovanja prilikom ulaska u garazu i izlaska iz garaze, a u vrsnim prometnim
opterecenjima moguce je izlazne tokove iz garaze distribuirati na dvije tocke sto znatno
povecava propusnu moc prometne mreze.
Pri odredivanju lokacije garaze za parkiranje potrebno je voditi racuna i o orijentaciji
garaze, odnosno ulaza u garazu i izlaza iz garaze. Ulaze u garazu i izlaze iz garaze

potrebno je orijentirati tako da omogucavaju glavnini prometnog toka ulazak u garazu i

izlazak iz nje skretanjem udesno.
Lokacija garaze za parkiranje treba biti prikladna i s aspekta prometnih tokova pjesaka.
Garaza treba biti smjestena tako da za vecinu vozaca koji parkiraju svoje vozilo u garazi
pjesacenje od garaze do odredista putovanja bude u prihvatljivim granicama, odnosno do
najvise pet minuta pjesacenja, ili najvise 350 do 450 metara udaljenosti. Ako je garaza
udaljenija od glavnih sadrzaja za koje osigurava ponudu parkiranja, u zoni gravitaeije
garaze nuzno je javni prijevoz putnika prilagoditi potrebama garaze.

2.2 Kapacitet garae

Kapacitet garaze za parkiranje proracunava se, kao i kapacitet parkiralista, jednom od
metoda navedenih u poglavlju 3 dimenzioniranje ponude parkiranja. Medutim, vecina
javnih garaza se, u pravilu, izvodi na visokourbaniziranim prostorima na kojima je
potraznja za parkiralisnim mjestima znatno veca od ponude, a prostora za izgradnju
garaze je vrlo malo. U takvim situacijama je ogranicavajuci cimbenik kapaciteta garaze
raspolozivi prostor tako da se garaza kapacitira po pravilu: postici sto vise mjesta za
parkiranje na raspolozivoj povrsini jer ce garaza ionako imati nedovoljan kapacitet u
odnosu na prometnu potraznju.
Ogranicenja tlocrtne povrsine garaze definirana su granicama raspolozive gradevinske
cestice na kojoj je moguce graditi garazu, dok je broj podzemnih etaza definiran vrstom
terena na kojemu se garaza gradi, a broj nadzemnih etaza definiran je urbanistickoarhitektonskim uredenjem okolnog podrucja, odnosno visinom okolnih gradevina.
Katnost, odnosno broj dozvoljenih etaza, u pravilu, propisan je vazecim prostomim
planom podrucja na kojemu se gradi garaza (prostomi plan uredenja, generalni
urbanisticki plan, urbanisticki plan uredenja ili detaljni plan uredenja).
Pri planiranju garaze posebnu paznju je potrebno posvetiti kapacitetu okolne prometne
mreze, odnosno prometne mreze kojom ce naiveci broj korisnika komunicirati s garazom.
Za te dijelove prometne mreze potrebno je provesti analizu mogu li kriticna cvorista i
dionice prihvatiti prometno opterecenje generirano garazom, a da se znatno ne smanji
razina prometne usluge.
Pri izradbi analize ne smije se zapostaviti pozitivan efekt garaze na prometne tokove,
odnosno na cinjenicu da ce garaza svojim kapacitetom u odredenoj mjeri smanjiti
kolicinu prometnih tokova na mrezi, na nacin da ce se iz prometnog toka eliminirati
vozila koja kruze odredenom zonom trazeci slobodno parkiralisno mjesto.
Taj broj vozila je pri proracunu potrebno oduzeti od predvidenog prometa generiranog
garazom. Ako se proracunom kapaciteta prometne mreze utvrdi da postoje kriticne
dionice ili raskrizja na kojima bi promet generiran garazom uzrokovao znatno smanjenje
razine usluge ili znatnije zastoje u vrsnim prometnim opterecenjima, potrebno je
odredenim prometno-tehnickim mjerama pokusati povecati propusnu moc kriticnih
elemenata.
To je moguce uciniti rekonstrukcijom raskrizja dodjeljivanjem ili prenamjenom
prometnih trakova, rekonstrukcijom sustava prometnih svjetala na raskrizju, uklanjanjem
6

mjesta za parkiranje s ulice i pretvaranjem tog prostora u vozni trak, promjenom

regulacije prometnica iz dvosmjemog nacina odvijanja prometa u jednosmjemi ili
obmuto, itd. Ako ni jedna od tih mjera nije moguca i ako su iscrpljeni svi pokusaji.
krajnje ijesenje je smanjenje kapaciteta garaze ili cak odustajanjc od mikrolokacije
garaze.
Za kapacitet garaze najvazniji je kapacitet ulazno-izlaznih rampi, odnosno urcdaja za
regulaciju ulaska u garazu i izlaska vozila iz garaze. Kapacitet ulaza i izlaza ovisan je o
tehnickim karakteristikama takvih urcdaja pa je pri planiranju garaze potrebno definirati
osnovnu tehnologiju regulacije ulaska i izlaska, proracunati njen elementami kapacitet te,
temeljem toga, definirati potreban broj ulaznih i izlaznih tocaka.
Buduci da optimalni broj ulaza i izlaza cesto nije moguce postici u zadanim prostomim
okvirima, dozvoljava se stvaranje odredenog repa cekanja prilikom izlaska iz garaze
buduci da proces izlaska uvijek zahtijeva nesto vise vremena u odnosu na proces ulaska u
garazu.
Ako se ocekuje stvaranje repa cekanja pri izlasku iz garaze, potrebno je voditi racuna o
tome da rep cekanja ne ometa ulaz u garazu, odnosno intemo kretanje prometnih tokova
po garazi. Osnovno pravilo koje bi trebalo biti zadovoljeno pri definiranju ulaza i izlaza
je za svakih 400 mjesta za parkiranje u garazi osigurati jednu ulazno-izlaznu rampu.
2.3 Osnovni prometni elementi garaa
Osnovni prometni elementi garaze za parkiranje su:
povrsina za parkiranje
ulaz/izlaz
rampe izmedu etaza
prometna oprema i signalizacija.

2.3.1 Povrina za parkiranje

Povrsina za parkiranje je osnovni fiinkcionalni dio svake garaze za parkiranje dok su

ulazi i izlazi te rampe pomocni elementi u funkciji parkiralisne povrsine. Povrsina za
parkiranje se, kao i kod parkiralista, sastoji od mjesta za parkiranje i prolaza. Povrsina za
parkiranje, odnosno polozaj i raspored mjesta za parkiranje ureduju se ovisno o
raspolozivim dimenzijama i obliku prostora za izgradnju garaze za parkiranje.
Mjesta za parkiranje u garazi mogu se postavljati pod svim kutovima kao i kod
parkiralista. Pri dizajniranju rasporeda mjesta za parkiranje vrlo je vazno voditi racuna o
polozaju konstruktivnih elemenata (stupova).
Pravilan postupak pri projektiranju garaze je najprije isplanirati raspored parkiralista na
etazama te nakon toga izraditi staticki proracun objekta, odnosno raspored nosivih
7

stupova na nacin da sto manje smctaju prostoru za parkiranje i prolazima. Na taj nacin
moguce je nairacionalnije iskoristiti povrsinu za parkiranje.
Pogresan je nacin najprije projektirati pa cak i izgraditi objekt, a da se nakon toga
izraduje prometni projekt garaze. U takvim slucajevima nosivi stupovi gotovo uvijek
predstavljaju smetnju optimalnom iskoristavanju prostora za parkiralisna mjesta i prolaze
te znatno smanjuju iskoristivost prostora, a time i isplativost cijele investicije.
Kada se napravi raspored mjesta za parkiranje i prolaza, nosive stupove najbolje je
postaviti na krajevima lamela za parkiranje. Na taj nacin se, zbog nosivog stupa, ne
ukidaju parkiralisna mjesta nego se parkiralisna mjesta, izmedu kojih se postavlja stup,
samo djelomicno skracuju te mogu posluziti za parkiranje manjih vozila. Raspon stupova
u takvom rasporedu iznosi 15,0 m do 20,0 m sto je na danasnjoj razini gradevinske
tehnike i tehnologije jednostavno izvesti.
2.3.2 Ulaz/izlaz
Ulazi u garazu i izlazi iz garaze moraju biti projektirani i izvedeni na nacin da u
najmanjoj mogucoj mjeri ometaju promet javnih prometnica na koji se prikljucuje garaza.
Ulazi i izlazi mogu biti paralelni ili okomiti na javnu prometnicu na koju se prikljucuju.
Najbolji nacin prikljucivanja garaze na javnu prometnu mrezu je prikljucivanje na
jednosmjemu ulicu rampama paralelnim s ulicom na nacin da u smjeru kretanja naiprije
bude ulaz, a zatim izlaz. Ako je ulaz postavljen okomito na javnu prometnicu, potrebno
je, ako je ikako moguce, predvidjeti posebne prometne trakove za skretanje u garazu (trak
za skretanje ulijevo i trak za skretanje udesno).
Ulaze u garazu i izlaze iz garaze potrebno je projektirati tako da budu dobro vizualno
uocljivi pri promjeni smjera kretanja, i horizontalnog i vertikalnog. Takoder je potrebno
voditi racuna o kutu preglednosti pri ulasku vozila u garaze i izlaska iz garaze buduci da
pri izrazenijim uzduznim nagibima kakve imaju ulazne i izlazne rampe znatan utjecai na
ukupnu preglednost ima vertikalni kut preglednosti. Ako se zbog skucenosti prostora ne
moze postici dovoljna preglednost na ulazu u garazu ili izlazu iz garaze, potrebno je
koristiti prometna zrcala.
Ispred ulaza u garazu i izlaza iz garaze potrebno je osigurati prostor za cekanje vozila
kako se ne bi ometao tekuci promet na ulici prilikom ulaska u garazu, odnosno promet po
prometnicama garaze prilikom izlaska iz garaze. Duljina prostora za cekanje na bi smjela
biti kraca od 30,0 metara (duljina potrebna za formiranje kolone od 5 vozila). Pri izlazu iz
garaze dobro je predvidjeti prostor za cekanje putnika u vozilu jer iskustva pokazuju da
suputnici u vozilu cesto cekaju vozaca da obavi placanje parkiranja i isparkira vozilo
upravo na prostoru u blizini izlaza.

Prikaz paralelnih rampi

Prikaz okomite rampe

Za kvalitetno funkcioniranje garaze posebnu ulogu imaju pjesacke komunikacije. Pri
garazama u vise etaza postoje horizontalne i vertikalne pjesacke komunikacije.
Horizontalne komunikacije na povrsinama za parkiranje se, u pravilu, ne oznacavaju kao
posebne povrsine radi ustede prostora, vec pjesaci za kretanja koriste prolaze za vozila.
Posebne povrsine za kretanje pjesaka mogu se izvesti u neposrednoj blizini ulaza u
garaze ili izlaza iz garaze. Vertikalne pjesacke komunikacije izvode se kao stepenista ili
dizala. Vertikalne komunikacije u garazi potrebno je postaviti na poziciju koja ce naibolje
odgovarati vecini pjesackih prometnih tokova. Pri pozicioniranju vertikalnih pjesackih
komunikacija potrebno je voditi racuna o lokaciji naiznacainijih tocaka interesa

(gradskim zonama, ustanovama, trgovinama, itd.) koje za svoje korisnike imaju osigurana
parkiralista u garazi.
Vertikalne komunikacije potrebno je postaviti na nacin da se od izlaza iz garaze u razini
zemlje do tocke interesa dode uz najmanja ometanja pjesackih tokova (prelazaka ulica,
tramvajskih pruga, obilazaka zgrada, itd.). Vertikalne pjesacke komunikacije moguce je
voditi i uzduz rampi za vozila kao pjesacki nogostup sirine naimanje 1,6 m.
2.3.3 Prometna oprema i signalizacija u garaama
Javne garaze za parkiranje su javne prometne povrsine te ih je potrebno opremiti
propisanom prometnom opremom i signalizacijom. Znakovima je potrebno regulirati
nacin kretanja po garazi te postici zadovoljavajucu razinu sigumosti odvijanja prometa. U
garazama je vazno postaviti i znakove za vodenje prometa prema etazama garaze te
posebno naglasiti smjer kretanja prema izlazu iz garaze.
Na ulazu u garazu postavlja se znak za oznacavanje garaze za parkiranje, znak
ogranicenja visine vozila koja mogu koristiti garazu (u pravilu izmedu 1,80 m i 2,50 m)
te znak ogranicenja brzine kretanja u garazi (u pravilu 20 km/h ili 30 km/h). Ako je u
garazi organizirano jednosmjemo kretanje prometnih tokova postavljaju se znakovi koji
oznacavaju jednosmjeran tok prometa te znakovi koji oznaavaju dozvoljene odnosno
zabranjene smjerove.

Vertikalna prometna signalizacija na ulazu u garazu

Na krizanjima prolaznih prometnica u garazama postavljaju se znakovi kojima se regulira
prednost prolaska ih se prednost prolaska regulira pravilom desne strane. Za vodenje
prometa po garazi, prije mogucih promjena smjera kretanja, postavljaju se znakovi
kojima se promet vodi prema etazama garaze (npr. razina -1) te znakovi kojima se promet
vodi prema izlazu.
10

Znakovi kojima se promet vodi prema izlazu moraju biti dobro uocljivi, a pozeljno je da
budu i vecih dimenzija od ostale signalizacije kako bi vozaci bili sto bolje obavijesteni o
pravcima kretanja prema izlazu te najkracom mogucom putanjom napustili garazu.
Ako garaza ima vise izlaza, znakovima za vodenje prometa potrebno je oznaciti
optimalne putanje prema svim izlazima. Osim znakova vodenja prometa za vozila, u
garazama je potrebno postaviti i znakove za vodenje pjesackog prometa, odnosno
oznaciti smjerove kretanja prema pjesackim ulazima u garazu i izlazima garaze.
Na kolniku u garazama iscrtava se horizontalna signalizacija. Horizontalnom
signalizacijom oznacavaju se rubovi prolaza, sredisnja crta na dvosmjemim prolazima te
strelice za oznacavanje smjerova kretanja. Na kolniku garaze, ako je potrebno, mogu se
ucrtati i znakovi za reguliranje prednosti prolaska na krizanjima.
U velikim je garazama za neke vozace posebno izrazen problem pronalazenja mjesta na
kojemu su ostavili vozilo. Taj problem posebno je izrazen u garazama s vecim brojem
gotovo identicnih etaza. Iz tog razloga svaku etazu je potrebno obiljeziti oznakom. Isto
tako, svako parkiralisno mjesto potrebno je oznaciti odredenom oznakom.
Etaze se oznacavaju oznakama, npr. -1, -2, 0, +1 ili slicno. Oznaku etaze potrebno je
postaviti na prostorima pjesackih komunikacija izmedu etaza, i to na ulazima u svaku
etazu. Oznaka mora biti velikih dimenzija i dobro uocljiva. Ako postoji dizalo, etaze
moraju biti logicno i jednoznacno oznacene i na dizalima. Radi jos preciznijeg
oznacavanja etaza, svaka etaza moze se oznaciti posebnom bojom na nacin da sve oznake
za odredenu etazu budu u jednoj boji, te da se pod ili zidovi etaze izvedu u toj istoj boji.
Parkiralisna mjesta oznacavaju se jednom brojcanom oznakom ili kombinacijom
brojcanih i slovno brojcanih oznaka. Ako se koristi jednostavna brojcana oznaka,
parkiralisna mjesta se oznacavaju brojevima od 1 do broja mjesta za parkiranje u cijeloj
garazi po odredenom redoslijedu (npr. 1, 2, ...., 350). Ako se koristi kombinacija
brojcanih oznaka ili slovno-brojcanih oznaka, parkiralisno mjesto se moze oznaciti
oznakom etaze i brojem parkiralisnog mjesta (npr -1/1, -1/2,...., - 1/50) ili oznakom
lamele za parkiranje i broja parkiralisnog mjesta (npr. Al, A2, ...., A50).
Radi jos lakseg snalazenja i pronalazenja parkiranih vozila, na svakoj etazi ili uz svaku
lamelu mjesta za parkiranje moze se postaviti jednostavan blok listica s oznakom etaze i
lamele koji vozaci mogu otrgnuti i spremiti kao podsjetnik o lokaciji parkiranog vozila.
Od ostale prometne opreme, garaza mora imati uredaje za kontrolu ulaza i izlaza pokretne barijere koje moraju biti uskladene sa sustavom naplate koristenja garaze.
Garaze, osim osnovne prometne opreme, mogu imati i mikroprocesorske uredaje koji
olaksavaju koristenje garaze kao sto su promjenjivi prometni znakovi koji upucuju vozila
prema etazama na kojima ima slobodnih mjesta za parkiranje, zatim signalizatori koji se
nalaze iznad parkiralisnog mjesta uz sam rub prolaza, a koji signaliziraju slobodno
parkiralisno mjesto ako ono vozacu nije opticki vidljivo i slicne suvremene informacijske
i komunikacijske sustave.
2.3.4 Ostala oprema garae
Od ostale opreme, parkiralisna garaza, kao i svaki drugi javni objekt, mora imati osvjetljenje,
grijanje, ventilaciju i zastitu od pozara.Ti elementi garaza nisu primami elementi u funkciji
prometa te su predmet posebnih projekata unutar idejnog i glavnog projekta garaze pa ih rade
strucnjaci zasebnih struka (inzenjeri elektrotehnike, strojarstva, zasite na radu) te se u ovom
poglavlju nece posebno razradiva.

11

3. Kontrola ulaska/izlaska i nain naplate

U naim uslovima preovlauju parking garae sa samoparkiranjem. Oprema za
samoparkiranje mora da zadovoljava sledee uslove:
da se na minimum smanji zaposleno osoblje;
da se onemogue krae i malverzacije od strane osoblja ili korisnika;
da oprema predstavlja homogen sistem, odnosno, svaki njen deo mora da bude
pouzdan u svakom momentu, jer otkazom pojedinog dela dovodi se u pitanje
funkcionisanje celokupnog sistema i njegov pravilan rad.
a) Karakteristike (tehnoloki zahtjevi) opreme za kontrolu
ulaska/izlaska:
na ulazu se nalazi automatska rampa na visini od 0,9m;
rampa se podie kada:
na ulasku: karta iz automata izae ili pritiskom na dugme ili se pojavljuje
automatski (uz pomo detektora) sa nailaskom vozila;
na izlasku : kada se u automat ubaci pretplatna karta ili prisloni kartica sa
magnetnim ipom na rastojanju od 5cm od posebnog mesta,
se ubaci klju u prekida
se aktivira runo pritiskom na dugme
prilaz ulaznom automatu je takav da voza moe da rukuje ne izlazei
iz vozila;
rampa ostaje otvorena sve dotle dok celo vozilo ne proe preko
detektora sa druge strane rampe, vreme za podizanje i sputanje
rampe je dve sekunde.
procedura oko pristajanja automobila do ulaznog automata, izvlaenje
karte i prolazak ispod rampe i zatvaranje, rampe u proseku traje negde
oko 6-9 sekundi (do 10 vozila u minutu);
ceo sistem na ulazu mora da radi i na akumulatorsku bateriju u
sluaju nestanka struje i to do 24h;
ceo sistem moe da radi i na otvorenom i na zatvorenom prostoru.
kuita su vodootporna i opremljena internim grejaima.

12

Dodatni (tehnoloki zahtevi) opreme za kontrolu ulaska/izlaska

(mogue zloupotrebe):
izrada lanih kartica,
otvaranje izlaza putem kopije slubenog kljua,
izlazak posle vie sati ili dana od momenta uplate,
ulazak vie vozila na jednu pretplatnu kartu,
zadravanje preko odreenog vremena po povlaenoj tarifi,
izlazak bez plaanja,
utaja pri obraunu od strane blagajnika,
izdavanje lanih potvrda o parkiranju,
izlazak vie vozila na jednu kartu i sl.
13

b) Karakteristike (tehnoloki zahtjevi) opreme za naplatu parkiranja

Naplata usluga parking garae moe biti na blagajni i pomou automata.
Karakteristike (tehnoloki zahtevi) opreme na blagajni:
naplata se vri uz pomo specijalne blagajnike kase (izdavanje
fiskalnog rauna) predajom pretplatne karte (sa kodiranim
informacijama o vremenu zapoetog parkiranja dobijene) na ulazu;
omoguiti naplatu gotovinskim i bezgotovinskim putem (novcem ili
platnim karticama);
po plaanju usluge vlasnik vozila od blagajnika dobija istu
pretplatnu kartu (sa novim kodiranim informacijama) koja slui za
izlazak iz parking garae.

c) Karakteristike (tehnoloki zahtevi) automata za naplatu :

voza dolazi kodiranom kartom, koju je uzeo na ulaznom automatu,
do automata za naplatu i ubacuje svoju kartu u otvor;
ubacivanjem karte aktivira se mehanizam koji na monitoru
pokae iznos za naplatu;
po plaanju karta se obradi od strane automata i vrati vozau koji
sada moe da je koristi za izlazak;
automati mogu da vraaju i kusur;
karta vai u roku od 15 minuta, to je dovoljno da se ode do vozila i
napusti parking garaa. Ako je prolo vie od 15 minuta voza na
izlazu dobija natrag kartu i mora da se vrati ponovo do automata za
naplatu.

14

Celokupan proces parkiranja od ulaska do izlaska vozila iz garae

obavlja sam vlasnik.
Broj osoblja sveden je na minimum,
Najmanja cena parkiranja,
Nepotreban prostor ispred ulaza za ekanje,
Jeftinija izgradnja,
Skraeno vreme procesa parkiranja,
Neophona su vea mesta za parkiranje i komotniji prolazi.
Organizacija, ulaska, izlaska, vremena zadravanja i nain kontrole i
naplate zavise od tipa usluge koji primenjuje u garaama, i taj proces se
obavlja pomou automatske opreme za parkiranje.
USLOVI KOJE TREBA DA ZADOVOLJI OPREMA:
Ulasci i izlasci vozila reguliu se automatskim ili
poluautomatskim rampama na jedan od sljedeih naina:
Preuzimanjem karte iz automata,
Ubacivanjem novca ili etona,
Ubacivanjem pretplatnih kartica,
Ubacivanjem specijalnog kljua (pretplatnici)
Pritiskom na dugme od strane slubenika.

15

4. Zakljuak
irenjem masovne proizvodnje cestovnih motornih vozila, najprije u Evropu, a potom
diljem svijeta , poinje i problem uzrokovan koritenjem cestovnih motornih vozila,
najprije kretanja pa potom i mirovanja parkiranja.
Poveanjem urbanizacije u svijetu , kao i poveanja standard ivota, kretanje , pa tako i
parkiranje , postaje sve vie dominirajui problem urbanih cjelina . Sve ee i masovnije
koritenje osobnog vozila u urbanim sredinama postaje ograniavajui stambenik razvoja
ii gospodarskog ivota u gradovima pa je stoga nuno radi odrivog naina ivota u
gradovima svoditi koritenje osobnog vozila na podnoljivu mjeru.
Parkiranje, kao posljedica koritenja osobnog vozila, predstavlja problem u smislu
racionalnoga koritenja urbanog prostora, al i predstavlja mono sredstvo kojim je
mogue, ponudom parkiranja, upravljati ukupnom prijevoznom odreenog urbanog
podruja. Ulazak i izlazak iz garae je veoma vaan , jer kad nebi bio projektiran ulazak i
izlazak bilo bi mogui saobraajnih nezgoda , zapetljavanja i zaustavljanja saobraaja .

16

17