Struni recenzenti tedvida:

mr. hafiz

Fadil ef. Fazli

kurra hafiz

Devad ef. oi

kurra hafiz

Fadil ef. Bekta

Arapski tekst i tehnika obrada: D.T.

Lektura prijevoda: prof. Hatim Zejd
Design naslovne stranice: Harun tula

Izdava:
IPA Biha & Medresa Demaludin auevi Cazii

BIHAC
2004.

JJ J ,o== J j ;y.:: , ' i.>t

0-a J
1 ;f ll ,\A j{ j i SU', o4. j 8{
,

"'

..,

J \i

'f
lWl

"

,,

,,

J \ \ \ j eJ J. l)::,.
,;

J,

,,

Kur'an, 3, 102.
lbidt 4, l.

Ibid, 33, 70-71.

(J<$.)' 0\J} ,W&.:,

...

..

"

"''' ;j:;

*'

han

garallt opstaaka asu.... e 3

Uvod
Kur'an

garant opstanka muslimana

Onaj ko hoe da govori o Kuc' anu, u nezavidnoj je

situaciji. Trebao bi pruiti odgovarajue informacije o
njemu, predstavljajui ga u relativno ogranienom, kratkom
prikazu, to u najboljem sluaju moe biti samo neznatna
informacija u odnosu na sve ono to je Kur'an i to bi o
njemu trebalo rei.
Kur'an je Allahov govor koji se ne moe ograniiti i o
kojem sam Uzvieni Allah, d. , kae u suri El-Kehf

'j J Jj l J;i /Jt Jj '' /Jt \S-'} Ji

..

""

...

Reci: "'Kad bl more bilo mastilo da se Ispiu

rijei Gospodara moga, more bl presahlo, all ne l rijei
Gospodara

moga,

pa l kad bismo se pomogli jo

jednim slinim." 4

Takoer, u suri Luqman kae:

Kur'an, 18, 109.

NOa su sva stabla na Zemlji pisaljke, a ela n u

jo sedam mora, ne bl se
more, kad presahne u/Ije
uistinu, s/lan 1
/sp/sale Allahove rijei; Allah je,
S
mudar. N

Allah, d., je Svome Posianiku Kur'an do.tavlj;w l

pojanjavao tokom dvadeset i tri godine njegovog Po.Iantva,
pa je prirodno da

sc ne

moe elaborirati u ok rid ma

jedn(J&

kratkog prikaza.

O Kur'anu su napisane bibHoreke knjiga, milioni

svezaka

tomova

sa

kojima

su

popunjene

knjinice

muslimanskog isroka i kransko-idovskog zapada. DaJe,

to god se o njemu jo doda, to je samo kapljica vie
informacija

najrairenijoj i najitanijoj

knjizi

u moru

na itavom

svijetu.
Kur'an nije objavljen i poslan samo plemenu
iz

kojega porie Muhammed, a.s.

Niti je po sla n samo Sudijcima.
Niti samo Arapima.
Nije poslan samo jednoj zemlji.
Niti samo jednom narodu.

K
ur

an,

31, 27.

Kurej,

..... -prut opstab .......

o 5

Niti samo jednoj rasi.

Nije poslan samo vjernicima.
Niti samo muslimanima.
Nije poslan samo ljudima.
Niti samo Zemljanima.
On je poslan Allahovim stvorenjima u kosmosu.
Prema

tome,

Allahova

Objava

(Kur'an)

je

multidr.avnog, multinacionalnog, multirasnog i kosmiko

svemirskog karaktera!
Kur'anu su se praksom odazvali stanovnici nebesa i
Zemlje:

/l/aha Je slavilo ono to Je na nebesima

ono

to Je na Zemlji." 6

/l/aha slav/ ono to Je na nebesima l ono to Je

7
na Zemlji."

Kur'an, 59,

l.

6 o Uvod

J
ji J: ll IJUI ti
J
:;

:;,
!
'!
i
4
-,;_# J J6af ::,>:1 J
,

,.

,.

;;Njega veliaju sedmera nebesa, l Zemlja, l on/

na njima: J ne postoJI nita to Ca ne velia, hvale/
Ca; all vl ne razumijete velianje njihovo.- On je doista
blag l mnogo prata. N 11

'/lahu ine seddu sv/ on/ to su na nebesima l

Zemlji. ;;9

;;Zar ne zna da se l on/ na nebesima l oni na

Zemlj/ Allahu klanjaju, a l sunce, l mjesec, l zvijezde, l
planine, l drvee, l ivotinje, l mnogi ljudi, a mnogi/
kaznu zasluuju. u 10
Moemo konstatirati:

Kur'an, 62, l.
8 Ibid, 17, 44.

13, 15.
Ibid, 22, 18.

Ibid,

10

Kur'an se obraa VJernicima: l_,.:..o

, -- - .u

l If- ' 14
vjernici!),
-

ali i drugim ljudima:

(O

81 1\! (0, ljudi!).

Kur'an se obraa ovjeku: L:.Ji

ali i dinima:

1\! (0, ovjee!),

i J;.:. \i (0, dini i ljudi!).

Dakle, Kur'an ne korespondira samo sa Zemljanima,

nego i sa svemirskim stanovnicima, melekima i dinima.

U suri El-En am kae se:

NO skup/no dinska /ljudska zar vam Iz redova

vas sam/h poslanici nisu dolazili koj/ su vam ajete
Moje kazivali l upozoravali vas da ete ovaj va dan
doekat/lN Oni e rei: 'Ml to priznajemo na svoju
tetu. Njih Je ivot na dunjaluku bio obmanuo l on/ e
sami protiv sebe posvjedoiti da su bill nevjernici." 71

U suri El-Dinn, takoder se kae:

11

Kur'an, 6, 130.

8 o Uvod

;4, ! Jf Jj
JJ- 4!
- \ff G;: \!! 1)
,f ll J 1 '4 ttu ..w,j,
..

,."

,.

#Ree/: /Men/ je objavljeno da j e nekoliko dina

prlsluklvalo l reklo: /Ml smo, doista Kur' n, koj/
Izaziva divljenje sluall,koj/ na prav/ put upucuje - ml
smo u njega povjerovali l vile nikoga neemo
Cospodaru na/em ravnim smatrati. " 12
Dakle, itav kosmos je Allahu pokoran, slavi Ga,
velia i 'ibadet mu ini. Samo dio ljudi i dina se ne
pokoravaju, ne zato to su u stanju da Allahu, d., prkose, ili
da iskoe ispod njegove kontrole. Ne!!! Nego samo zato to
im je Allah, d., dao slobodnu volju da se odrede i prema
tome budu nagraeni ili kanjeni. To to je dio ljudi i dina
nepokoran Allahu, d., ne vjeruje i ne praktikuje islam,
globalnom pogledu, malo je i zanemarljivo, u odnosu
pokornost i vjeru itavog kosmosa.

na

Mi ne tvrdimo da je Kur'an, a., kao boansko dobro,

kao boanski hajr, ekskluzivno dobro samo za muslimane,

nego je Kur'an, a., Allahov dar i uputa za svakog ovjeka, za

svakog Zemljanina i svemirca koji ga hoe prihvatiti.

Dolazak Objave Kur'ana i pojava Muhammeda, a.s,

znaila je derogaciju, dokidanje prijanjih nebeskih,

Allahovih Objava, iji su se originali vremenom zagubiti, ili

11

Kur,an, 73, 1-2.

...r aa- tarnt

roliko

i'il<rivili,

ljud c;kih

ljudskom

formubcij:t,

d:1

inrcrvcncijom
vie

ne

....,....

o t

ubacivanjem

predstavljaju

istu,

rnonotcisriku vjeru u Jednog Bog:1, nego vid pagansrva i

ncvjcrov:mja.
Po pravnoj teoriji, svi sljedbenici ranijih nebeskih
objava ('l.idovi i kr:l ni) trcb:tli bi slijediti objavu Kur'ana,
jer posljednji 1..1kon dcrogira prethodne .

U Ih rn abino m Evrmdeiju koje je bilo izvorom ranog

krbnstva, sve do N ikejsko g koncila 325. g, kada je Crkva
naredila da sc zabrani i uniti, a osobe kod kojih se pronae
njegov primjerak ubiju, nalaze se tekstovi koji navjeuju
dolazak Poslanika i Objave Kur'ana.
Barnabina Evandeije se, ipak, sauvalo u vidu latinske
v cn .ije rukopisa koj i sc nalazi u Hof biblioteci u Beu i
engleske k opije koja se nalazi u Britanskom muzeju i
Kongresnoj biblioteci u Vaingronu. Sa jedne od tih kopija

preveden je i na bosanski jezik.

U

rom

Evandeiju. kae se na jeziku Isa'a a.s:

"to se mene tie, ja sam dofao na svijet da pripremim

put za Poslanika Boijeg koji e svijetu donijeti spas . . . On e
doi sa istinom mnogo jasnijom od one svih proroka. "13

Evande/jepo Barnabi, str. 53.

10 o llod

O:.tklc, u

E1.mtlt(ju pC1

Obj:n-u Kur\lnl
Jasnijom od istine sa

81:rtMhi
o<T'O

z;t

' ' sa 1'stinom mn o

doet
e
k-:u.e
se da l:e
ali posb.nici.
kojom su bili z.1.duieni sYi ost

ena O bjav:t, sem 1

Iedurim, -:tda je dob navije
enih krstaa, idova,
novi neprijatelji islam;\ u vidu udru
cionisra. novih kolonizator.t i orijentalista. pokuali su

pro\'ui rezu da je Kur\m 1v1uhanuncdovo literarno djelo

koje je on izmislio i iji je on autor.
To je iftinz: bi i ponor:t koja nema ama ba ni

tnmb istind
Sanemena nez3visna istr:tivanja, ak i kranskih

autora,

ponrrdib

boanskog

Kur, ana.

su da

se

od

svih

nebeskih

kar:tktera u originalu sauvala

samo

Objava
Objl\':1

San1i Poslanik, a.s, nikad tUJe tvrdio da je Kur'an

njegovo djelo.

Nelogino je vetiV:tti autorstvo Kur'

ana za Poshmib,
a.s, kad on to izriito odbija .
Autor knjige Stotka, inae kr
anin, Amerikanac sa
zapada, piui o stotini
najgenijalnijih ljudi koji su
prodefilovali kroz historiju
, na prvo mjesto sravlja
uhammed , s upravo
zbog Kur'ana sa kojim je uspio

djelovati. na COVJecanstvo
i njime izvesti historijske dru t vene
pr mjene, koje su ga svrs
tale, po miljenju autora, na prvo
ffiJesto u hi sto riji svijeta.

Da je Muhammed, a.s, bio varalica, a ne Poslanik, ne

bi se odricao autorstva takvog jednog djela, koje ga j e uinilo
poznatim i slavnim ak i u oima nemuslimana.
itajui

Kur'an, onaj ko ima razuma i logike,

nai e

mnogobrojne dokaze da Muhammed, a.s, nije mogao biti

autor Kur'ana, niti je to mogao biti bilo koji drugi ovjek.
Njegov sadraj i informacije koje donosi prevazilaze ljudske
mogunosti koje su date ovjeku. On ima takav nadnaravni,
neponovljivi stil koji ga odlikuje nad svim pjesnitvom koje
je bilo poznato ranije.
Naime, Arapi su u vrijeme Objave Kur'ana bili na
veoma visokom stepenu pjesnikog izraaja. Meutim, oni
koji jo nisu bili primili islam, u susretu sa recitiranim
Kur'anom ostajali su u nevjerici, iznenaeni, frapirani.
Mogli su samo konstatovati da tako neto nikad ranije nisu
uli i da to, jednostavno, nije ljudski govor.
Mekanski plemii, aristokrati, prvaci i uglednici,
krijui se jedan od drugoga, dolazili su sluati uenje Kur'ana
Poslanika, a.s, koji ga je uio naglas klanjajui kod Kjabe.
Bilo ih je stid jedni drugih da otvoreno, javno sluaju uenje
Kur'ana protiv koga su se zduno i svojski borili i ije su
svjedo pokuali ugasiti i unititi. Kur' ih je jednostavno

opinjavao, iako to nisu htjeli priznati. Tek kada bi poslije

11 o Uvod

primili islam, otkrivali bi ta se zbivalo sa njima dok su

nemuslimani sluali njegovo uenje.

kao

Tako se u siri (biografiji i historiji Poslanika, a.s, i

ashaba)1\ a i u komentarima Kur'ana navodi i biljei sluaj
Omera, r.a, koji je jednom poao da napadne Poslanika, a.s.
Doao je u Harem Kjabe i zatekao Muhammeda, a.s, kako
klanja uei suru EI-Hakka.
Omer je inae bio poznat kao vrlo hrabar, smion,
izuzetno snaan, odvaan i opasan ovjek. Bio je strah i
trepet za svoje neprijatelje. Provodio se u pijankama i
terevenkama.
Dakle, uavi u Harem uo je uenje Kur'ana. Srao je
sluao. Nije se mogao oteti dojmu da mu se to svia.
Omer, r.a, sam pripovjeda o tom dogaaju kako to biljei
Ahmed sa senedom do njega, r.a:
"Zaudio

sam

se

scilu

kompoziciji

Kur'ana.

Pomislih: 'Allaha mi, ovo je doista nekakav pjesnik, kao to

pripovjedaju Kurejije.' Meutim, Allahov Poslanik je u tom
momentu uio ajete:

14

_Vii, Sju r-Rahman El-Mubarekfuri, Zapelami dmnetski

o BiH, Saraievo 198),
95, ...

(VIsoki saudiJski. komitet za pom

napitAk.

NOn je (Kur'an) doista govor objavljen

plem enitom Poslan/ku a nije govor nikakva pjesnika kako vl nikako ne vjerujete. N 1S
(Izgledalo je kao da Allahov Poslanik ita misli
Omera, r.a, koji mu je bio za leima, a da i ne zna za njega, i
odgovara mu na njih Kur'anom).
Omer dalje pripovjeda: 'Tad pomislih: 'On je vraar.'
A Allahov Poslanik proui ajete koji slijede:

tAil y) ::,.. p /}'JJ tS' J J

"'

",.

".

"'

".

...

Nl nisu rijei nikakva vraara - kako vl malo

razmiljate. Objava je on od Cospodara svjetova. o 16
(Nova koicidencija i itanje misli toliko je djelovalo
na Omera, r.a, da je poeo shvatati istinu, razumijevajui
boansko porijeklo Kur'ana).
Zatim Omer, r.a, ree: 'Tada islam ue u moje srce."'

17

40-41.
69,42-43.

"Kur'an, 69,
16

I bid,

17

Vidi , Muhammed Nesib Er-Rifa'i,

Tejsirul-Alijjil-kadir libtisari tefiir Ibn

v ( 'OI a avanJe
nog-Monog
ntsrr,
Uzvtse
k
(Bejrut, 1978), 4, 419.

ra'),
sieiranJ'u komentara Ibn Kesi

14 o

uvod

suru koju je Poslanik, a.s, ui

oi
Dakle, sluajui ovu
Omer,
. ,.
ost,
r.a,
prisutn
do
vu
ivljava
ne znaJU CI za nJego
ak
.
n
on
sto
mana,
vjere-i
J e Kur'an
buenJe prv ih klica
.. .
... . .
.
unurrasnJa razm 1slJanJa.
odgovono na nJ'egova skrivena
v

Kur'an nije pjesnitvo, to su obiani Arapi moi

OSJetiti l prepoznati Poslanik, a.s, nije govorio po hiru

svome, nego samo prenosio Objavu od

Gospodara SVJetova:
.

Y- J JA . c.>l 4/ J
non ne govori po hiru svom e - to je
Objava koja mu se obznanjuje . 18

samo

"

I nikada nije tvrdio da je Kur'an njegovo djelo. Niti

je to mogao tvrditi! Niti bi mu bilo dozvoljeno da to uini, a

da ne bude odmah osujeen i kanjen. Kur'an je naprosto

zatien od strane Allaha, d.. Dak
le, ak ni Posla nik, a.s,
sve da je i htio i elio, nije
g a mo gao izmijeniti, slagat i,
dodati ili oduzeti u nje
govoj Objavi. Dokaz za tO je u
nastavku sure koju je
Omer, r.a, sluao od Poslanika, a.s, a
koj je tako djelotvo
rno iza zv ala nj eg ov pr eo raaj, gdje se
b
dalJe govori o Posla
niku, a.s, u vid u zastra
uju e prij etn je:

Kur'an, 53,
3-4.

" d a Je on o Nama kojekakve rije/Iznosio, Ml

bismo ga desnicom kaznili, a onda mu ilu kucavicu

presjek/l l

niko

odbraniti."'

19

bl mogao od toga

ga od vas ne

Prema tome, Kur'an je zatien od strane Allaha, d..

Niko ga ne moe unititi, ili njegovu originalnu verziju
izmijeniti. To je obeanje koje je Allah, d. , dao u pogledu
uvanja Kur'ana.

"'Ml smo, uistinu, Kur'an objavl/l l zaista emo

Ml nad njim bdjet/1"20

Zato

uvanju

Kur'ana

fizikom

opstanku

muslimana naih prostora postoji meusobna korelacijska

veza. Ako Allah, d., kae da e uvati Kur'an, onda e ga
sigurno uvati, jer On je doista Moan i izvrava svoja
obeanja.

To

onda

znai

da

ako

muslimani

budu

pohranjivali i uvali Kur'an u svojim grudima, svojim

srcima,

svojim

memorijama,

svojoj

praksi,

budu

nerazdvojni sa Kur'anom, onda e ih Allah, d., uvati

zajedno sa njim.

tome je ansa muslimana da fiziki

opstanu na ovim prostorima uvani od Svemogueg Allaha

zajedno sa Kur'anom.

19
20

Kur'an, 69, 44--47.

Ibid, 15, 9.

16 o Uvod

Premilosrivog, Sveznaju
e .
. . j
g l
et
l
prosviJ
d
a
srca muslirn
Svemogueg Gospodara
ana .
njihovih intelektualaca, i molim Uzvienog Allaha da se 0
n1
rijee ateistikih predubjeenja, naslijeenih iz rani
Jeg
.
.
vremena, re d a Kur 'an pn'h vate u nJegovoJ realn
Molim

Uzvienog,

osri .

dimenziji boanskog govora. I molim Uzvienog Allaha, d 1

a
se ostave oboljenja i omalovaavanja Kur'ana, koje je
samo
na njihovu tetu, pa da im Allah, d., podari Uputu, ka
o to
ju je dao Omeru, r .a, i drugim ashabima kroz Kur'an.
Amin'.

ja rabbel-a/emin.

Muharem rulanovi

PRVI DIO

ADABI UAA l UENJA KUR'ANA

11 o Prrt dio

Adabi uaa i uenja Kur'ana

Dvojica

islamskih

klasiara

dali

su

nemjerljiv

doprinos u oblasti "Nauke o Kur'anu" ('ulumul-Kur'an).

je

Prvi

Imam

'Abdurrahman Ez-Zerkei

Bedruddin

(745-794.

Muhammed

b.

h.) sa svojom knjigom

El-Burba11ufi 'u/umil-Kur'an u kojoj je eksplicirao eudeset

i sedam razliitih tema, a drugi je Imam Hafiz Delaluddin
'Abdurrahman

Es-Sujuti (849-911,

h.) koji se posebno

okoristio Zerkeijevom knjigom i onim to je napisano prije

njega, dodavi nove mes'de u svoj El-lt/umu

Kur'an. Njegova knjiga sadri osamdeset tema

Kur'anu i ono to je vezano za nju.

fi 'ulumil
iz nauke o

Trideset i petu temu o adab ima ucen1a Kur'ana

asnog integralno prevodimo i objavljujemo pod ovim
naslovom:
"Adabi uaa i uenja Kur'ana"

Aclabi liKI! l br'ua o 19

PRIJEVOD:
Ovom tematikom bavila se grupa klasine islamske
'uleme. Jedan od tih klasiara je i En-Nevevi koji se posvetio
ovoj tematici u svojim djelima: Et-Tibjan, zatim erhul
muhezzeb i

El-Ezkjar.

Ovdje donosimo sie tih propisa od

En-Nevevija i dodajemo neke druge adabe

Uz.

temeljni

komentar pojedinih pitanja.

1. Mes'ela
Mustehabb je mnogo itati i uiti Kur'an
Uzvieni Allah kae opisujui one koji redovno ue
Kur'an:

'

1'"1 \.fi' 4311

s.
,
,

\JI

fo.l"

.J --

.NOn/ koji po svu no ajete Allahove uce...

;; 1

Buharija i Muslim biljee predanje od lbni Omera,

r.a:

'''Ne zavidi se osim u dva sluaja: ovjeku kojemu je

Allah dao Kur'an i on se njime bavi nou i danju i. .. "
Tirmizija biljei hadis Ibni Mes'uda:

Kur'an, 3. 1 13.

to o

Pnt

ima
"Ko proui slovo iz Kur'ana
"
"
ona se udesetostrucava.

za

to na gradu ,

Takoer, on biljei hadis Ebu Se'ida, koji prenosi od

Vjeovjesnika, s.a.v.s:
"Uzvieni Gospo(la.r kae:

Kttr'mz i zikr od dove i

tra'e11ja,

'Koga

dau

mu

uposli

i omete

najvrijednije to

se daje onome ko moli.' Allahov govor vrijedniji je od

kao to je i Allah vrijedniji od svojih stvorenja."

drugih

Muslim biljei hadis Ebu Umame:

"Uite Kur'an, jer e on na Sudnjem danu biti

zagovorm'k svome uca u.
v

"

A Bejhekija biljei hadis 'Aie:

"Kua u kojoj se ui Kur'an vidljiva je nebeskim

stanovnicima kao to i zemaljski stanovnici vide zvijezde."

On biljei i hadis Enesa:

"Osvijetlite vaa domainstva namazom i uenjem

Kueana."
Takoer i hadis Semuret b. Dundeba:
."S odgajatelj voli da se priredi gozba. Allahova

gozba Je Kuran, pa ga ne zapostavljajte."

.. .
veIt}:

Biljei i hadis 'Ubejde El-Mekki ja

merfu' i mevkuf

o 11

"Kur'anski

sljedbenici,

ne

zanemarujtc

Kur'an.

Iskreno ga uite nou i danju i irite ga. Razmiljajte o

onome to je u njemu da biste spaeni bili."

Stare pravovjerne generacije bile su uobiajile uiti

Kur'an stalno.
Najbre to se spominJe u pogledu uenja hatme
Kur'ana jeste sluaj "onih koji su dnevno uili osam hatmi;
etiri nou i etiri danju."
Zatim slijede "oni koji su uili etiri hatme u jednom
danu i noi", potom oni koji su uili "tri hatme", pa "dvije" i
"jednu hannu" dnevno.
'Aia, r .a, to je pokudila.
Biljei Ibnu Ebi Davud od Muslim b. Mihraka:
"Rekoh 'Aii: 'Ima ih koji zavravaju po dvije-tri
hatme za no.' Ona ree: 'Oni su prouili, a nisu uili. Bila
sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, na nonoj naflli kada
je prouio

El-Bekare, pa Ali 'Jmran i En-Nisa'. Nije prouio

ajet u kome se navjeuje radost, a da nije zamolio i poelio

je, niri je prouio ajet u kome se prijeti, a da nije dovio i
traio utoite od te prijetnje ."
Nakon ovog slijedi primjer onih koji su uili hatmu
za dvije noi, zatim onih koji su hatmu zavravali za tri noi.
To je ve lijepo (hasen).

tl o PrVI dio

Grupa

. l

IS :un

ski h uenj a ka

s matra

' od m dana.
v
menu priJe
zavrsltl l 1atiTlll ll vrc

da

JC

poktrd.. ,,0

miljenje rcmcljc na predanju koga biljei Ebu

jcrodosrojnom ocj enom. Radi sc o
O:tvud i Tirmizija sa v
u merfu' verziji :
hadisu 'Abdullaha b. Omera
Ovo

d ana."

"Nij e razumio Kur'an onaj ko g a proui

Biljei Ibni Ebi Davud i Se'id

Mcs'uda u mevkuf verziji:

b.

bde od tri

Me nsur od Ibni

"Nemojte prou iti hatmu bde od tri dana. "

'Ubejd od Mu'aza b. Debela da je on
harme u vremenu i bre ispod g ra nice od tri

Biljei Ebu
pokudio uenje
dana.

Ahmed i Ebu 'Ubejd biljee od Se'ida b. El-Mu nzira

-a on nema drugog (predanje)- koji je rekao:
"Rekoh: 'Allahov Poslanie, hou li prouiti h annu za
tri dana?' On ree: 'Da, ako
moe."'

za ovoga slijedi primjer onih koji su harmu zavravali

za cenn dana, potom o

nih koji su je uili za pet dana,
.
omh za est i onda Ont'h .. .
kOJI su Je ucth
..,. . z a sedam dana.

pa

Granica od sedam
dana upotrebljenih za ueni,
kompletne harme
srednji je put, zlatna sredina, i najljepst

Adabl IKaa l uaja

Kur'ana

13

nain njenog uenja. To je bila opa praksa veine ashaba, a

poslije i drugih.
Buharija i Muslim biljee od 'Abdullaha b. 'Amra koji
je rekao:
"Allahov Poslanik mi ree: 'Proui hatmu

za

mjesec

dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je prouim i bre.' On ree:

'Proui hatnm

za

deset dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je

prouim i bre.' A on ree: 'Proui je za sedam dana i ne

poveavaj vie (brzinu uenja)."'
Ebu 'Ubejd i drugi biljee putem Vasi' b. Hibbana od
Kajsa b. Sa'sa'e - a on nema drugog (predanje) - da je on
rekao:
"Allahov Poslanie, za koliko vremena da prouim
hatmu?" On ree: "Za petnaest dana." Rekoh: "Doista, ja
mogu i bre." On ree: "Proui je za jednu sedmicu
(dumu)."
Ebul-Lejs navodi u svome El-Bustanu:
"Ua Kur'ana, ako ne moe vie, trebao bi prouiti
hatmu makar dva puta godinje."
El-Hasen b. Zijad prenosi od Ebu Hanife da je rekao:
"Ko proui hatmu svake godine dva puta, time je
ispunio obavezu, jer je Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s, u godini
kada je preselio na . ahiret, prouio Kur'an dva puta pred
Dibrilom."

14 O Prvi dio

Neki drugi uenjaci rekli su da je pokueno, bez

opravdanog razloga, ne prouiti hatmu u etrdeset dana.
Imam Ahmed ovo eksplicite navodi temeljei svoje
miljenje na predanju 'Abdullaha b. Omera koji je pita o
Poslanika, a.s: "U koliko u dana zavriti hatmu?" On mu je

odgovono: "U cetr

v deset dana. "
.

Ovo predanje biljei Ebu Davud.

Nevevi navodi u El-Ezkjaru:
"Odabrano miljenje je da se to razlikuje od osobe do
osobe. Onaj kome se pri punoj svijesti ukazuje razumijevanje
i ljepota uenja neka skrati uenje na mjeru kojom e mu se
otkrivati optimalno razumijevanje onoga to ui. Onaj koji
je

zauzet

predavanjima,

suenjem

slinim

vjerskim

obavezama i javnim poslovima, neka uskladi koliinu uenja

sa svojim obavezama kako ne bi dolo do zakazivanja u
ispunjenju istih. Ako nije od ove dvije spomenute kategorije,
onda neka ui to moe vie, ali da izbjegne prezasienost,
dosadu ili prebrzo uenje."

1. Mes'ela

Zaboravljanje Kur'ana veliki je grijeh

Nevevi tP naglaava u svojoj Er-Revdi i nekim
drugim k njigama suglasno hadisu Ehu Davuda i drugih:

"Pokazani su mi grijesi moga ummeta i ne vidjeh

teeg grijeha od zaborava kur'anske sure ili ajeta koje je
ovjek nauio p a zaboravio."
Prenosi se takoer, hadis:
"Ko naui Kur'an, pa ga zaboravi, sree Allaha
sakat na Sudnjem danu."
U oba

Sahiha biljei se predanje:

"Obnavljajte Kur'an, jer tako mi Onoga u ijoj ruci

je

dua Muhammedova,

Kur'an se bre zaboravlja i

oslobaa nego deva iz svojih konopa."

Lijepo (mustehabb) je uscti abdest radi uenja

Kur'ana
Razlog za to lei u injenici to je Kur'an najvredniji
vid zikra. Allahov Poslanik, a.s, pokudio je

(mekruh}

da

spominje i ini zikr Uzvienog Allaha, osim ist i pod

abdestom, kao to je potvreno u hadiskim predajama.
Meutim, Imamul-Haramejni kae: "Nije pokueno
uenje Kur'ana, za onoga ko izgubi abdest, jer se zna
pouzdano da je Poslanik, a.s, uio bez abdesta."
U komentaru Muhezzeba kae se: "Onaj ko ui i desi
mu se da izae zrak, prestae sa uenjem u vrijeme dok zrak
izlazi. Dunupu i eni

menstrualnom ciklusu zabranjeno je

uenje Kur'ana, ali im je dozvoljeno gledanje u Mushaf i

,, . ..... ..

prelazak oima preko teksta (bezglasno - srano uenje).

Uau

sa

neistim ustima pokueno je uenje."

Meutim, reeno je, takoer: "Nije dozvoljeno kao ni

doticanje Mushafa sa neistim rukama."

4. Ma'ela

Sunnet je uiti na istom mjestu

Najvrijednije
pokudila je uenje

je

uiti

damiji.

Neka

'ulema

kupatilima i na ulici.

En-Nevevi kae:
"U naem mezhebu ovo dvoje nije pokueno. E
a'bi je pokudio uenje na neistom mjestu i u mlinu dok se
okree; i to je mezhepsko miljenje."

S. Mcs'ela
Mustehabb je sjati oborena glave, ponizan,
okrenut prema Kibli, miran l sa posebnim
pijetetom uiti.
6. Mcs'ela

Sunnet J upotrebljavati misvak 1bog ienja usta

i potivanja Kur'ana

mevkuf predanje m i
merfoa:

lbni Madde biljei od 'Alije sa

El-Bezzar sa dobrim senedom verzije

......
..
i ..... . 17
"Vaa usta su putevi Kur'ana. Uinite ih dobrim
upotrebom misvaka."
Smatram, da ako neko prekine uenje pa mu se ubrzo

vrati, analogno ponovnom izgovoru isti 'aze, mustehabb je i

ponovna upotreba rnisvaka.

7. Ma'cla
Sunnd je "Etteavvu" prije otpoinjanja kiraeta
Uzvieni kae:

r:;:t' t,:11 :;. T)i1 f) 11

NKada hoe da ui Kuran, zatrai od Allaha

zatitu od ejtana prokletog." 1

Prema torne, isti aza se ui prije kira'eta.

Neka 'ulema miljenja je da se ona ui poslije kira' eta
zbog jezikog znaenja ajeta, dok drugi smatraju da je
obavezna, zbog imperativne naredbe.
En-Nevevi kae:
"Kada bi ua proao pored nekih, poselarnio bi ih i
vratio se uenju. Ako bi ponovio i istiazubilo bi to lijepo."

Kur'an , 16, 98.

Njena odabrana verzija je:

ji

J"'!
)&'
,

"Utjeem se Allahu protiv ejtana prokletog."

Grupa selefista dodavala je:

;j, (Onome k<?ji

zna i uje).
Od Hamze prenose se verzije: .
"Este 'izu, neste'izu, veste'aztu "to je odabrao hanefijski

Hidaje zbog toga to se ove verzije

izrazom (feste'iz) spomenutim u Kur'anu.

autor

slau s jezikim

Od Humejda b. Kajsa prenosi se:

J.)\AJI I)I:'JI 'J.)I f

",

"Utjeem
"

"'

se

nev.Jernog.

"',

Allahu

Monom

protiv

ejtana

protiv

ejtana

Od Ehus-Semala prenosi se verzija:

"Utjeem
zabludjelog."

se

Allahu

Snanom

Od nekih drugih prenosi se ver

zija:

ji li.;"JI l iii f
" "'

"Utj e e m se Allahu Velianstvenom protiv ejtana

prokletog."

Od drugih se opet prenosi slijedea verzija:

-il l -.,;..fl J IJih:" .f ;l

,

, ,

"Utjeem se Allahu, a doista, On je Onaj koji u j e i

zna, protiv ejtana prokletog.''
Prenose se i druge verzije istiaze.
Kae El-Hulvani u svome

Dami'u: "/stiaza nije

ograniena, ko hoe moe da doda ili oduzme."

U En-Neru od Ibnul-Dezerija kae se:
"Imami kira' eta ue je naglas.
Reeno je: Ui se u sebi uope.
Reeno je, takoer, osim Fatihe.

Rekao je: Uopeno se preferira njeno uenje naglas.

Ebu ame ga ograniava sa obaveznim uvjetom: da, onda,

bude u prisustvu nekoga ko slua.

On to obrazlae na sljedei nain:

Uenje isti'aze naglas znak je uenja kao to su telbija

i tekbiri znaci Bajrama. Korist od toga je to e sluaocu od

poetka skrenuti panju na uenje pa mu nee nita promai.

Meutim, ako isti'azu ui u sebi, onda, sluaocu promakne

30

llnlcllo

dio uenja za koje ne zna od poetka. Ovo znae nje ini

razliku izmeu uenja u namazu i van njega.
Potonji uenjaci spore se oko znaenja ihfo'uha
(njeno skrivanje). Izrazita veina uenjaka smatra da se ro

'-dn osi na njeno tajno izgovaranje {israr), odnosno, to

uenje sa izgovorom tako da ua uje sam sebe.

je

Reeno je: To se odnosi na njeno skrivanje (kitman),

tj. bezglasni srani izgovor.
Ako prekine uenje zbog nekog razloga ili zbog

e
onda je

govora (pa makar samo odgovorio na selam), ponovo

prouiti isti'azu. Ali, ako je govor vezan za uenje,

nee ponavljati.

Da li je isti'aza sunnet kifaje ili sunnetska obaveza

svakog pojedinca u sluaju da se ui u grupi? Odnosno, da li
je dovoljno da je jedan od njih proui kao to se ui besmela
kod jela, ili to nije dovoljno? O ovom pitanju ne vidjeh da
postoji neki tekst. Meutim, vidljiva je ispravnost ovog
drugog, jer je cilj uaa zatita od zla prokletog ejtana i
pribjegavanje u okrilje Allaha, tako da nije dovoljna isti'aza
jedne osobe za drugu ... " (kraj citata).

8.

Mes'ela

Izgovaraj "Bcsmelu" kod poetka svake su ra, osim

sure "Bera'eh" (Et-Tevbe),

zbog toga to je veina uenjaka na stajalitu da je on

ajet. Prema tome, ako bi je ispustio time bi, po veinJ

...... .. . ... ..._J1

uenjaka, izostavio dio hatme. Ako bi je uio i kod ostatka

sure to bi bilo
El-A'badi.

mustehabb. To je miljenje aflje koje prenosi

Karije navode: Njeno uenje je potvreno kod ajeta:

(141

:\A:i) G.- b..:f .u, JA J

.

iz razloga to bi uenje ovih ajeta direktno poslije

isti'aze

imalo runo znaenje zbog odnosne zamjenice koja bi se

umjesto na Allaha vraala na ejtana (time bi se krucijalno

promijenilo znaenje teksta).
Ibnul-Dezeri kae:
"Rijetko ko je objanjavao pitanje uenja
uenja unutar sure

Bera'eh.

besmele kod

Ebul-Hasen Es-Sehavi rekao je

da se na tim mjestima ona ui, ali oponirao mu je El

Da'beri."

t. Macta
Uenje Kur'ana ne zahtijeva posebnu odluku
(nijjct) kao to je sluaj sa ostalim zikrom

Nijjet je potreban

u sluaju zavjetovanja da e se uiti

izvan namaza kada pravi razliku izmeu farza ili zavjetnog

uenja. ak, kada bi odredio i vrijeme uenja, ako izostavi

nijjet ne bi bilo
Devahiru.

dozvoljeno. Ovo je prenio El-Kamveli u El

10.Ma'da
..,.,..... J sunnat kod uJa Kur'ana.
Uzvieni Allah kae:

"l Kur'an ui 'tertllom" 1

Biljei Ehu Davud i drugi od Ummi Seleme da je ona

opisala

uenje

Poslanika,

a.s,

kao:

"Objanjavajuu

interpretaciju, slovo po slovo."

Buharija biljei od Enesa koji je pitan o kira'eru
Allahovog Poslanika, a.s, pa je rekao:
"Bilo je sa oduivanjem ...", potom je prouio:
.,, , ..,, , .
J'
J' r

duei rijei: Allah, Er-Rahman

U oba

Sahiha biljei se

od Ibni Mes'uda da mu

neki ovjek rekao:

"Ja uim sure koje spadaju u
rekjatu."

Kur'an, 73, 4.

i Er-Rahim."

je

El-Mufessal na jedno

On ree: "Brzim uenjem kao to se recituju pjesme.

Doista, neki ljudi ue Kur'an, a to ne dopire dalje od
njihovih grla. Uenje koristi samo ako dopre do srca, pa se
usijee u njega."
El-Adurijj biljei u knjizi Hameletul-Kur'an od lbni
Mes'uda da je rekao:
"Ne govorite ga u prozi i ne recitujte ga kao to se
reciruju pjesme. Zastanite kod njegovih udesa i pokreite sa
njime vaa srca. Nemojte da vam najvei cilj bude dolazak
do kraja sure."
Od Ibni Omera biljei merfu'verziju hadisa:
"Bie reeno posjedniku Kur'ana: 'Ui i penji se na
stepene. Ui kao to si uio na dunjaluku. Tvoj stepen je
ondje gdje se zavri zadnji ajet koji si nauio."'
U komentaru El-Muhezzeba kae se:
"Postoji konsenzus da je pokudeno pregoniti u brzini
uenja...
Uenje jednog duza Kur'ana tertilom vrijednije je od
uenja dva duza, za isto vrijeme, ako se ne ui tertilom...
Uenje

tertilom

mustehabb je zbog mogunosti

a
razmiljanja i razumijevanja {et-tedebbur), a i bog ri av

v
vanosti i potivanja Kur'ana. Takav nacm ucenJa ace
.!
djeluje na srce i zbog toga je mustehabb i strancu koJI ne
razumije njegova znaenja." (zavren citat).

U En-Neru navodi se:

"Postoji spor u tome da li je vrednije malo uenja sa

tertilom ili mnogo prouenog na brzinu. Lijepo je

za

obrazloila naa 'ulema rekavi: Nagrada

to

tertil je vee

vrijednosti, a nagrada za vie prouenog je brojnija poto se

za svaki proueni harf daje deseterostruka nagrada."

A u Zerkeijevom El-Burhanu kae se:

"Upotpunjavanje tertila manifestuje se kroz krupnou
izgovora, jasnou glasova i neasimiliranju harfa u drugi.
Reeno je da je to najslabija manifestacija tertila, dok je
njegova najpotpunija verzija uenje onako kako prilii datom
izrazu; pa ako se radi o prijetnji, proui se kao prijetnja; ili
ako se radi o velianju, proui se na nain velianja."

1 1 . Ma'ela

Sunnd je uenje sa dubokim razmiljanjem (d

tedebbur) i razumijevanjem (dtdehhum)
Ovo je najvei cilj i najvanija obaveza. Na takav
nain prosvjeuju se srca i ire prsa. Uzvieni kae:

'/r. 1l)y l oci;! yt:s'

,

"Knjiga koju tl objavQujemo blagoslavQena je,

da bl on/ o rijeima njezinim razmislili... " 7

Takoer, kae:

, zato on/ ne razmisle o Kur"anu?"" 2

To se radi tako to se srce zaposli razmiljanjem o

znaenju izgovorenog razumijevajui znaenje svakog ajeta
spoznajom naredbe i zabrane uz prihvatanje svega toga. Ako
mu je ranije promaklo prakticiranje neega, onda se pokaje i
zatrai oprosta. Kad proui ajet milosti obraduje se i zatrai
je. Kad proui ajet patnje ili ajet kuenja, sustegne se i
zatrai utoite, ili ajet dove pa zatrai i zamoli.
Muslim biljei od Huzejfe koji kae:
"Jedne noi klanjao sam s Poslanikom, a.s, koji

zapoe sa Bekarom, zatim proui i Nisa ' a onda i Ali 1mran.

Uio je polahko. Kada bi uio ajet u kome se velia Allah,

veliao bi Ga, a kada proui ajet dove, zamolio bi, ili ajet
utjecanja pa bi zatraio utoite."
Ehu Davud, Nesa'ija i drugi biljee od 'Avfa b.
Malika koji kae:

Kur'an, 38, 29.

2 Ibid, 4, 82.
1

,, . ..... ..

"Jedne noi klanjao sam naftiu sa Poslanikom, a.s,

koji proui Beka ru ne proavi ajet milosti a da ne zastane i

zatrai je, niti ajet patnje a da ne zastane i zatrai utoitespas.

"

Biljee Ebu Davud i Tirmizija hadis:

"Ko proui

'Vet-tini vez-zejtuni" neka na kraju

izgovori: 'Bela, ve ene ala za/ike mine-ah idin, ' ('Jeste, i ja to

potvrujem').

A ko proui "La uksimu bijevmil-kijame. . . " do kraja i

zavri s ajetom: 'Elejse za/ike bi kadirin ala en juhjijel-mevta, '

('I

zar

Taj nije kadar da mrtve oivi'), neka izgovori: 'Bela'

('Jeste, On je Moan') .
A ko proui El-Murse/at i doe do ajeta: re bi

ejji

h adisin ba 'deh u ju 'minun, ' ('Pa u koji e govor, ako ne u

Kur'an, vjerovati?!'), neka rekne: menna bil/ah i' ('U Allaha

vjerovasmo') ."

Ahmed i Ebu Davud su zabiljeili od Ibni 'Abbasa da

"Sebbih isme rabbikel-e'ala"

izgovarao: 'Subhane rabbijel-e'ala' ('Slavljen je Moj Uzvieni

je Poslanik, a.s, kad proui

Gospodar').

Tirmizija i Hakim su zabiljeili od Dabira koji kae:

"Doao je Poslanik, a.s, meu ashabe i prouio im
suru Er-Rah man od poetka do kraja. Oni su utali.
Poslanik, a.s, im ree: "Prouio sam ovu

suru

dinima koji

su se ponijeli ljepe nego vi. Naime, kad god sam prouio:

'Pe bi ejji ala'i rabbikuma tukezziban ', oni su rekli: 'Ve la

bi ej'in min ni'amike rabbena nukezzibu, ve lekel-hamd"

('Nijednu Tvoju blagodat, Gospodaru na, ne poriemo. Pa
neka Ti je hvala') .''

Ibn Mirduvejh, Dejlemi i Ibn Ebid-Dunja, zabiljeili

su u dovi, a i drugi sa vrlo slabim lancem prenosilaca od
Dabira, da je Poslanik, a.. prouio: Ve iza se'eleke 'ibadi
anni ft inni karib, ('A kada te robovi Moji za Mene upitaju,
Ja sam, sigurno blizu')1, pa onda rekao: "Gospodaru moj, Ti
si naredio dovu i obavezao se da joj udovolji. Odazivam Ti
se, Gospodaru moj, odazivam. Odazivam se Tehi koji
druga nema, odazivam. Tvoje su blagodati i vlast, i Tebi
zahvala pripada. Ti ravnoga nema. Svjedoim da si Ti
Jedan, Jedini, Neovisni. Nisi rodio i rodeil nisi. I Tebi niko
ravan nije. Svjedoim da je Tvoje obeanje istina, kao i
susret s To bom. Dennet je istina, a i vatra je istina. Sudnji
as e, neumitno, doi i Ti e proiviti one u kaburima."
Ehu Davud zabiljeio je, a i drugi hadiski autoriteti,
od Va'ila b. Hudra:
"uo sam Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s, kada je
aj Boe') ,
prouio: 'Veled-dalli n' da kae: 'Amin' ('Usli
,.
"
v
otezuct izgovor.
.

Kur'an, 2, 186.

31 O fni ..

Taberani biljei ovu predaju sa tri puta izgovorenim:

min : a Bejhekij a u verziji: 'Rabbigfir li, amin ' ('O moj
Gospodaru, oprosti mi. Amin').
Ebu 'Ubejd biljei od Ebu Mejsere da je

Dibril

pouavao Allahovog Poslanika, a. s, izgovoru: 'Amin', nakon

to zavri sa uenjem Bekare.

Biljei i od Mu'az b. Debela da je, nakon to

sa Bekarom izgovarao: 'Amin

zavri

En-Nevevi kae:
"Od adaba je da se kod uenja ajeta: Ve kaletil-jehudu

'uzejruni.bnul!tih. . . ' ('Jevreji govore: 'Uzejr je - Allahov

sin . . . ') 1 i Ve ka/etil-jehudu jedullahi maglu/eh. . . ' ('Jevreji
govore: 'Allahova ruka je stisnuta . . .' )2, snizi glas. Tako je
inio En-Neha'i."

11. Ma'ela
Ne smeta ponavljanje ajeta
Nesa'ija i drugi biljee od Ebu Zerra da je Poslanik,
a.s, klanjao nafilu do zore ponavljajui ajet: 'Tn tu 'azzibhurn
Je innehum 'ibaduk. . . " ('Ako ih kazni, robovi su Tvoji. .. ') .

1 Kur'an, 9, 30.
2 Ibid, 5. 64.

lt

13. Mcs'ela
Mustehabb J plakati prilikom uenja Kur'ana
ili pokuavati plakati onome ko teko zaplae, kao i
uiti ga sa dozom alovitosti i skruenosti.
Uzvieni

Allah

kae:

"Ve jehirrune

lil-ezkani

jebkun. . . " ('i padaju na de licem plaui . . . ')1.

U oba Sahiha zabilj een je hadis o kira' eru Ibni

Mes'uda u kome je dolo: ' . .ft iza ajnahu tezrifani"

(' ... dok su njegove oi zasuzile').
U Bejhekijevom u'abu zabiljeeno je predanje od
Sa'd b. Malika u merfo 'verziji:
"Doista je ovaj Kur'an sputan

sa

alou i tugom.

Zato, kada ga uite, plaite. Ako ne budete plakali, makar

pokuajte da plaete."
U prekinutoj verziji (murse! predaja) 'Abdul-Melika
b. 'Umejra kae se da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "Uim
vam suru, pa ko zaplae imae dennet, a ako ne budete
plakali pokuajte zaplakati."
U Musnedu Ehu Ja'le zabiljeen je hadis:

Kur'an, 17. 109.

"Uite Kur'an alovito, jer je objavljen sa alou.,,.

Kod Taberanije postoji verzija:
se
"Najljepe uenje je uenje onoga koji
"
.
uenJem.

r:'.alosti

U Komentaru Muhezzeba kae se:

"Put da se doe do plaa jeste duboko poniranje u
ono to se ui razumijevajui prijetnje i obeane kazne,
obaveze i ugovore, zatim razmiljanje o svojim propustima u
tome. Ako uau u takvom stanju ne doe alost i plakanje,
onda

neka plae

zbog

gubitka

tih emocija

jer je to

katastrofa. "

14. Ma'cla

Sunnd jc uljcpavanjc slasa i ukraavanje kira' eta

zbog hadisa lbni Hibbana i drugih:
"Ukrasite Kur'an vaim glasovima."
Verzija predanja kod Darimija je:
"Uljepajte Kuc'an vaim glasovima, jer lijep glas
poveava ljepotu Kur'ana."
El-Bezzar je zabiljeio had
is,
autoriteti:
"Ljepota glasa ukraava
Kur'an."

drugi hadisld

U ovom smislu postoje mnogobrojne vjerodostojne

predaje. Ako se ne posjeduje lijep glas, onda ga treba
uljepati, koliko se to moe, ali da se u tome ne pretjeruje.
Uenje sa pogrekama (bil-elhan), kako se biljei od
afije u Muhtesaru, moe se tolerisati. Meutim, po rivajetu
Er-Rebi'a El-Dizijja takvo uenje je mekruh (pokueno).

n_,.
kae:
"Izrazita veina uenjaka kae da tu nema dva
miljenja, nego je pokueno pregonjenje u oduivanju ili
izgovoru vokala tako da se iz fethe izrodi

elif, iz damme - vav

ili iz kesre - ja'; ili da se uini asimilacija ondje gdje ne

postoji. U protivnom, nije mekruh."
U Zeva 'idur-revda kae se:
"Ispravno je miljenje da je spomenuto pregonjenje
haram ono sa kojim ua ini nedozvoljeno, a i slualac
grijei, jer se time odstupa od ispravnog puta. Ovo je
tumaenje "pokuenosti" koju spominje afija."
Ja kaem:
O ovoj temi postoji hadis u kome je zabiljeeno:

"Uite Kur'an arapskim glasovima i pogrekama

uvajte se pogreaka dvije knjige (idoi i ani i
.
grijenika, jer e doi vrijeme kada e neki pJe
an

refrenom pjesme i asketizma, a nee prelaziti nJihove

.

4. .......
grkljane. Srca e im biti opinjena, a i srca onih kojima
bUdU SVl'dali "

se

Hadis su zabiljeili Taberanija i Bejhekija.

Nevevi kae:

"Mustehabb je traiti uenje nekoga sa lijepim glasom ,

kao

sluanje

t.akvog

kira'eta

sa

panjom

zbog

vjerodostojnog hadisa. Ne smeta se okupiti radi uenja, niti

smeta voenje zajednikog uenja, tako da neki proue dio, a
poslije njih nastavi neko drugi."

15. Macla

Mustchabb J krupno - sromoglasno ucnjt (11bit

tdhim")
zbog hadisa Hakima:
"Kur'an je sputan gromoglasno."
El-Halimi kae: "Tumaenje ovoga. je da se ui
mukim kira'etom ne snizujui glas kao u govoru ena."
Dalje navodi: "U ovo ne spada pokuenost imale koja
je izbor nekih karija. Njome se ne dovodi u pitanje sputanje
Kur'ana "gromoglasno". Imala je dozvoljena,
prakticiranje mustehabb.

a njeno

.
16. Mcs'cla
Ucnj naglas l

sebi

Postoje hadisi koji upuuju na to da je

uiti naglas i drugi koji upuuju da je

mustehabb

mustehabb uiti u sebi.

Od prve vrste je hadis zabiljeen u oba

Sah iha:

"Nita nije Allah dozvolio kao to je dozvolio

Poslaniku, a.s, ljepotu glasa da Kur'an ui naglas."
Od druge vrste je hadis Ehu Davuda, Tirmizije
Nesa'ije:
"Ua Kur'ana naglas lii na onoga koji sadaku dijeli
javno, dok

ua Kur'ana u sebi lii na onoga koji sadaku

dijeli tajno."
Nevevi komentarie:
Usklaivanje ova dva hadisa mogue je na taj nain
da je skriveno uenje vrijednije ako se ua boji licemjerstva,
uznemiravanja klanjaa ili spavaa, dok je uenje naglas u
drugim situacijama vrijednije zato to je u tome vie
aktivnosti; korist dospijeva i do slualaca, budi srce uaa,
donosi koncentraciju i skree panju sluanja, odgoni san i
poveava aktivnost.
Na ovakvo tumaenje upuuje i hadis Ehu Davuda sa
vjerodostojnim lancem prenoenja od Ehu Se' ida:

f44 . Pnl dlo

"Poslanik, a.s, bio je u damijskom i'tikafu.

uenje naglas odgrnu zavjesu pa ree:

uvi

'Svi vi dozivate vaeg Gospodara, p a zato nemojte

smetati jedni drugima i nemojte se meusobno
nadglasavati u uenju."'
Neki su rekli:

"Mustehabb je

uiti dio kira'era naglas, a dio u sebi.

Kada uau dosadi uenje u sebi, onda prede na

glasno

uenje, a kada se ua naglas umori, odmori se uenjem

sebi."

17. Mcs'ela

Uenje iz mushafa vrijednije je od uenja napamet,

jer je gledanje u mushaf vid traenog 'ibadeta.
Nevevi kae:
Ovako smatraju nai uenjaci, a i generacije selefa. U
d
tome ne vidim spora. A da se kae: - Razlikuje se to o
fa
pojedinca do pojedinca, pa se preferira uenje iz musha
onome ija se skruenost i udubljivanje u

uenj e

(et

postiu u oba sluaja; kod itanja iz mushafa ili

uenja napamet. A preferira se uenje napamet onome kome
rn
se tako upotpunjava skruenost i poveava sa udubljivanje
bio bi to lijep
u uenje vie nego ako ui iz mushafa;

tedebbur)

komentar.

Ja kaem:
Od dokaza za vrednovanje uenja gledajui u mushaf

je

ono to su zabiljeili Taberanija i Bejhekija

Evsa Es-Sekafija u merfo ' verziji:

u'abu

od

"Uenje bez gledanja u napisani tekst ima vrijednost

hiljadu dereda (stepeni), a uenje gledajui u napisani tekst
poveava mu vrijednost na dvij e hiljade dereda.,,
Ebu 'Ubejd je zabiljeio sa slabim senedom:
"Prednost uenja Kur,ana gledajui nad uenjem
napamet je kao vrednovanje farza nad nafilom."
Bejhekij a je zabiljeio od Ibni Mes,uda
verziji:

merfo'

"Ko eli da zavoli Allaha i Njegovog Poslanika neka

ui gledajui (u pisani tekst- mushaf)."
Ocijenio je ovo predanje kao
Zabiljeio je i
"Ustrajte

munker.

mevkufverziju sa lijepim senedom:

gledanju

pisani

tekst

Kur,ana

(mushaf). "
Zerkei ovo spominje u Burhanu, a Nevevi analizira

dodajui i tree miljenje:

'46

".. elJo

"Uenje napamet je vrednije, uope, to preferira 1

Ibn 'Abdus-Selam 1, jer se time postie udubljivanje koje se
.

ne posrie gledajui u mushaf."

18. Mcs'ela
Pomaganje uau kad ne .1na nastaviti
Navodi se u

Tibjanu 2:

"Ako se ua pomete ne znajui kako da nastavi

uenje, pa pita drugoga, onda treba da postupi po onome to
je dolo od Ibni Mes'uda, En-Neha'ija i Beir b. Ebu
Mes'uda koji su rekli: 'Ako neko od vas pira svoga brata o
nekom ajetu, neka ga proui i zastane na mjestu koje ne zna

ne pitajui: 'kako dalje, kako sada?', da ne bi i njega pomeo."

Ibn Mudahid kae:
"Ako ua sumnja koji harf dolazi: da li je

ta' (;) ili

ja' (1$) neka proui ja' (), jer je Kur'an mukog roda.
A ako sumnja je li hemze () ili nije, neka ga izostavi.

1 El-Burhan, l , 463. Ovdj

e se radi o !mamu Ebu Muhamm
edu b. 'Izzud-dinu
b. Abdis-Selamu, uenjaku afijskog mezh
i
eba koji nosi titulu Jqhul-s/am.
Umro je 660. g.
2 Et-Tibjanfi adab
i hameletii-Kur'an kn11ga J'e afi'
..J :na
JI -w
IJSkog Imama, Muh"d
JahJa b. .erefa En-NeveVIJa kOJI je umro
676. g.
.

..

..

Ako sumnja da li je spojeni ili rastavljeni harf, onda,

neka proui spojeno.
Ako sumnja da li je dugi ili kratki harf, neka proui
kratko.
Ako sumnja da li je sa jethom ili je sa kesrom, neka
proui sa jethom, jer prvi ([etha) nije greka u nekom
kontekstu, dok je drugi greka na nekim mjestima."
Ja velim:
'Abdur-Rezzak je zabiljeio od Ibni Mes'uda koji
kae:
"Ako dvoHte da li je ta'
prouite ja '

(4$).

(.:)

ili ja'

(4$)

onda ga

Kur'an uinite mukim rodom ('zekkirul

Kur'an ) "
Sa'leb je iz toga razumio da je kvalitetnije, u dilemi da
li je mukog ili enskog roda, odrediti muki rod.
Odgovoreno mu je da je neosnovano pretvarati enski
rod u muki zbog toga to u Kur'anu imamo puno primjera
enskog roda kao to su ajeti:

41 0 Pnt clo

"

"

"' ,

j :..lli
:
.

Takoer, kau: Nije ispravno

da ondje gdje se

dvoumi o mukom i enskom rodu pobjeuje muki rod.

Uzvieni kae:

AJ
-J
. -

'

1!.:.
.
r.r
-!. Ji
.

U ovim sluajevima naveden je enski rod, mada je

dozvoljen i muki rod, kao to je u primjerima gdje Uzvieni
kae:

Kur'an, 22, 72.

Ibid, 75, 29.
3 Ibid, 14, l l .
4 Ibid, 50, 10.
5 Ibid, 69, 7.
6 Ibid, 54, 20.
2

Dakle, nije ono to su razumjeli iz navedene sintagme

('zekkirul-Kurane'), nego se to odnosi na dovu i opomenu

kao to Uzvieni kae:

Ovdje se prijedlog (bi} izostavio, a znaenje je

"opomenite ljude Kur'anom", odnosno, stimuliraj te ih na
hifz da ga ne zaboravljaju.
Moje miljenje:
Prvo predanje negira ovakvo tumaenje.
I El-Vahidi kae:

"Sa'leb je u pravu, jer u sluaju da izraz podnosi

muki i enski rod, pa ako nije u suprotnosti sa mushafom
onda se stavlja muki rod kao to je u primjeru:

Na ovo upuuje i to da su 'Abdullahovi uenici kao

to su Hamza i Kisa'ija, karije Kufe, imali ovo miljenje uei
na ovakav nain u mukom rodu, kao to imamo u primjeru:

1 Kur'an, 36, 80.

2 Ibid, 50, 45.
3 Ibid, 2, 48.

so . Pnl clfo

19. Mcs'ela

Mekruh je prekidanje uenja sbog rusovora sa

nekim
El-Halimi kae: "Ne bi trebalo preferirati bilo iji
govor nad Allahovim govorom."
El-Bejheki se slae sa njim na temelju onoga to se
nalazi u Sahihu:
"Kada bi Ibn Omer uio Kur'an ne bi govorio ni sa
kim dok ne dovri uenje."
Mekruh je, takoer, smijanje, besposlica i gledanje
besposlicu (dok se ui).

10.

Mes'ela

Nije donoQeno uenje Kur'ana stranim jaikom,

uope, znao ua arapski ili ne, bio u namazu ili van

Od Ebu Hanife prenosi se da je to dozvoljeno, uope,

dok s od Ebu Jusufa i Muhammeda prenosi da je to samo

Kur'an, 24, 24.

za

onoga ko ne ponaje arapski. U komentaru

El-Bezdevija

tvrdi se da se Ehu Hanife odrekao spomenutog miljenja.

Razlog zabrane je u tome to se prijevodom gubi

njegova nadnaravnost (i'daz).
Od hanefijskog pravnika Kaffala, prenosi se:
"Ne moe se zamisliti uenje Kur'ana na perzijskom
jeziku.''
Reeno mu je: "Znai li to, onda, da se Kur'an ne
moe tumaiti? "
On ree: "Ne znai to. Dozvoljeno j e da se otkrije dio
onoga to je htio Uzvieni Allah, a da se dio ne zna.

Meutim, ako hoe da ui na perzijskom, onda, ne moe da

doe sa svim onim to je Uzvieni htio, poto je prijevod

zamjena izraza izrazom, za razliku od tumaenja."

11. Mcs'cla
Nije dozvoljeno uenje au kiractom
..

Ibn

'Abdil-Berr

prenosi

konsenzus

da

to

nije

dozvoljeno. Meutim, Mevhub El-Dezeri spominje da je tC?

dozvoljeno ako se ne radi o namazu, analogno prenoenju
hadisa po znaenju.

st e .."..

11. Ma'cla
Najpree je da sc Kur'an ui rcdoslijadom
mushafa
U komentaru El-Muhezzeba kae se:
"To je iz razloga to je redoslijed Kur'ana zbog neke
mudosti koja se ne izostavlja, osim ako je po tom pitanju
dolo rjeenje u erijatu, kao to je u primjeru uenja
petkom na sabahu gdje je predajom dolo da se ui sura

Sedda i El-Insan i sl. A da ui samo dio sure ili proui

obrnutim redom, dozvoljeno je, ali je u tome ostavljanje
vrednijeg.
Meutim,
zabranjeno

je

ucenJe sure od kraja prema poetku

konsenzusom,

jer

se

time

gubi

dio

nadnaravnosti Kur'ana i mudrost redoslijeda.

Moj stav:
Na ovu temu postoji predanje

{eser).

Taberanija je zabiljeio sa dobrim senedom od Ibn

Mes'uda da je pitan o ovjeku koji ui Kur'an naopake pa je
rekao: "Taj je naopakog srca."
Od adaba je da se izbjegne mjeanje sure sa drugom
surom, smatra El-Halimi, zbog predanja koje biljei Ebu
'Ubejd od Se'ida b. El-Musejjeba da je Allahov Poslanik, a.s,
proao pored Bilala koji je uio dio iz jedne sure pa onda dio
iz druge. Rekao je:

...... ... . . .. ..._ . j'

"

Bilal , proao sam a ti ui dio sure, zatim si preao

na dio iz druge sure?!"

O n odvrati: "Dobro s dobrim . . . "
n
v

ece:

kakva Je
.

"U"
ct suru na njen oblik", ili je rekao:

"

onako

"

Stepen ovog hadisa j e murse/ sahih. Kod Ebu Davuda

spojen je od Ehu Hurejre, ali nije na kraju.
Zabiljeio ga je Ehu 'Ubejd u drugoj verziji, od
Omera, tienika Gafre da je Allahov Vjerovjesnik, a.s, rekao
Bilalu:
"Kada ui suru onda je dovri."
I rekao je:

"Pripovijedao nam je Mu'az od Ibni 'Avna koji kae:

'Pitao sam Ibn Sirina o ovjeku koji ui po dva ajeta iz sure,
a onda prekine i uzme iz druge.' Ree: 'Bojte se da neko od
,
vas ne zgrijei velikim grijehom, a da i ne osjeti."
On je zabiljeio i od Ibni Mes'uda koji kae:
"Kada zapone sa nekom surom i onda htjedne da
pree na drugu, prei na "Ku/ hvallahu ehad". A kada
zapone sa njom, ne prelazi na drugu suru dok je ne
dovri. "
Zabiljeio je i od Ibn Ebil-Huzejla koji kae:

"Pokudili su da se ui dio ajeta, a izostavi dio."

Veli Ebu 'Ubejd:
"Nae miljenje je da je pokueno uenje razliitih
ajeta, jer je Allahov Poslanik, a.s, pokudio Bilalov sluaj, i jer
je takav nain uenja pokudio Ibn Sirin."
to se tie hadisa 'Abdullaha, moje jedno miljenje je
da se radi o tome da ovjek zapone suru koju eli dovriti, a
onda pree na drugu. Onaj ko zapone uenje elei prelazak
sa ajeta na drugi ajet, izostavljajui njihov redoslijed, ini to
iz neznanja, jer da je Allah htio objavio bi ih tim
redoslijedom.
Kadija Eu Bekr prenio je konsenzus zabrane uenja
ajeta iz razliitih sura.
Bejhekija veli:
"Najbolje ime se ovo dokazuje jeste rei:, Redoslijed
Allahove knjige uzet je od Allahovog Poslanika, a.s, koji ga je
uzeo od Dibrila. Uau je najpree da ui preneenim
redoslijedom. A Ibn Sirin kazao je: 'Allahov redoslijed je
bolji od vaeg redoslijeda."'
tJ. Ma'&la

Uatja na vi& harfova

El-Halimi kae:

55

"Sunnet je kompletirati uenje na jednom harfu,

kojim je uio neki od karija, kako bi se upotpunila uenje
cttavog Kur'ana.
"

Kae Ibnus-allah i .t:n-Nevevi:

"Ako neko zapocne uenje kira'etom nekog karije

treba da nastavi sve dok traje kontekst. Kada se kompletira

jedno kazivanj e onda se moe prei na uenje drugim

kira' etom. A najpree je

(el-evla) da ostane na poetnom

kira'etu sve dok je u dotinom uenju."

Drugi

uenjaci,

osim

ove

dvojice,

zabranjuju

promjenu kira'eta, uopeno.

Ibnul-Dezeri rekao je:
"Ispravno je rei slijedee: Ako se jedan kira'et vezuje
za drugi, onda je to nedozvoljeno

(haram), kao kada bi

prouio:

tako da rije

proui u nominativu, po kira'etu

u
drugih karija, osim Ibni Kesira, a po njegovom kira'et
ljavaju
proui rije :.:" takoder, u nominativu. To ne dozvo

jezika. U drugim sluajevima; ako je u

karije) onda je
pitanju rivajet (nain uenja nekog
sa njim poto ne
zabranjeno mijeanje drugoga kira'eta
je (ti/avet), onda je to
postoji takav rivajet; a ako je samo uen
pravila arapsko

dozvoljeno."

14. Ma'cla

Sunnct J sluianJ uenja Ku,.ana ba razgovora l

salame
Uzvieni kae:

' kad se ui Kur'an, vl ga sluajte l utite da

biste bill pomilovan/. " 1

15. Mcs'cla
Sunnd J obavQanjc scdidc
prilikom uenja ajeta sedde kojih ima 14 i nalaze se
u slijedeim surama:
l . El-E'araf,
2. Er-Ra'd,

3. En-Nahl,
4. El-Isra',

5. Merjem,

Kur'an, 7, 204

6. El-Hadd, (dvije),
7. El-Furkan,
8. En-:-Neml,
9. Elif lam mim tenzil (Es-Seddde),
10. Fussilet,

l l . En-Nedm,
12. 1zes-sema' un-ekkat (El-Inikak),

13. Ikre' bismi rabbik (El-'Alek) i

14. Sad (Ova sedda je mustehabb, dakle nije od
potvrenih, obaveznih seddi).

1 5 . Neki su dodali jo i kraj sure

El-Hidr. Prenosi to
Ibnul-Feres u svome djelu El-Ahkjam.
16. Ma'ela
Odabrana vremena .za uenje

Rekao je En-Nevevi:
Odabrana vremena za kira'et su:

l . u namazu (najvrijednije uenje),

2. nou,

noi,
3. u zadnjoj polovici

4. izmeu akama i jacije (mustehabb), i

5. najvrijednije uenje danju je iza sabaha.
Nema pokuenog vremena za uenje Kur'ana.
Ne prihvata se niti ima ikakve osnove ono to

biljei

Ibn Ebi Davud od Mu 'az b. Rifa'ata koji prenosi od ejhova

da su pokuclili uenje nakon ikindije uz obrazloenje da je to

vrijeme idovskog uenja.
Najodabraniji dani za uenje su dan 'Arefata i dan
dume, ponedjeljak i etvrtak.
Od desetodnevnih termina najodabranija je

zadnja

treina mjeseca ramazana i prva od zul-hiddeta, a od

mjeseci

ramazan.

Za poetak uenja harme odabire se no uoi petka, a

za zavretak no uoi etvrtka. Biljei Ibn Ebi Davud od

Osman b. 'Affana da je on tako praktikovao.

Najbolje je zavriti hatmu ujutro ili rano naveer, po

hadisu koga biljei Ed-Darimi sa dobrim senedom od Sa'd b.
Ebi Vekkasa koji kae:

se
"Ako se hatma zavri poetkom veeri meleki dono
salavat
tro, onda

na uaa sve do svanua, a ako se to desi uju

meleki donose salavat na
njega itav dan do noi."

U Ihja 'u se kae:

"Hatma na poetku dana rauna se ako je zavrena na
sabahska dva rekjata, a hatma zavrena na poetku noi ako
je kompletirana na dva rekjata akamskog sunneta."

17. Ma'cla
Hatma ljeti l zimi
Od Ibn Mubareka prenosi se da je mustehabb zavriti
sa hatmom u zimskom periodu na poetku noi, a u ljetnom
periodu na poetku dana.

18. Ma'cla
Sun net je postiti na dan hatmc.
Ovo biljei Ibn

Ebi Davud od grupe tabi'ina,

navodei da se tom prilikom okupljaju rodbina i prijatelj i.

Taberanija biljei

od Enesa da je on prilikom

zavretka uenja Kur'ana okupljao porodicu i dovio.

Biljei Ibn Ebi Davud od El-Hakem b. 'Utejbe da je
rekao:
"Mudahid, kod kojega je bio Ibn Ebi Umame,
poslao je po mene pa su mi rekli: 'Poslali smo po tebe zato
to smo htjeli da zavrimo harm u K,ur' ana, a dova je

mustehabb tom prilikom."'

60' 0 Pni dlo

On biljei od Mudahida koji kae da su se okup ljali

prilikom hatme Kur'ana kada se sputa Allahova milost.

19. Mes'cla
Mustchabb je tckbir poslije sure "Ed-Duha" pa do
zavretka Kur'ana
Ovo je u kira'etu mekanskih karija.
,.

Biljei Bejhekija u

u 'abu kao i Ibn Huzejme putem

Ibn Ehi Bezzeta koji navodi:

'

"uo sam 'Ikrimu b. Sulejmana da je rekao: Uio

sam pred Isma'ilom b. 'Abdillah El-Mekkijem. Kad

sam

doao do Ed-Duha on ree: 'Izgovaraj tekbir do zavretka

Kur'ana, jer
je

to

i ja sam

uio pred 'Abdullah b. Kesi rom, pa

mi

naredio rekavi: 'Uio sam pred Mudahidom pa mi je

tako naredio.'
Mudahid je obavijestio

da je

uio

pred Ibn

'Abbasom koji mu je tako naredio.

A i Ibni 'Abbas kae da je uio pred Ubejj b. Ka'bom
koji mu je to naredio."
Ovo predanje biljeimo u ovakvoj

mevkufverziji.

Zatim je Bejhekij a naveo i drugu

Ibn Ehi Bezzeta.

merfo' verziju

od

Ovu

merfU' verziju

biljei

El-Hakim

svom

Mustedreku dajui mu ocjenu vjerodostojne predaje. Ovo

predanje, inae, ima puno verzija od El-Bezzija.
Od Musa b. Haruna prenosi se da je rekao: "Rekao

mi je El-Bezzi: 'Rekao mi je Muhammed b. Idris E-afi'i:

'Ako izostavi tekbir gubi sunnet svoga Poslanika."'
Kae Hafiz 'Imadud-din b. Kesir: "Ova konstatacija
upuuje na to da on smatra ovaj hadis vjerodostojnim."
Biljei Ebul-'Ala' El-Hemdani od El-Bezzija da je
osnova u tome dogaaj kada je Allahovom Vjerovjesniku,
a.s,

prestala

dolaziti

objava.

Idolopoklonici

su

rekli:

'Muhammeda je napustio njegov Bog.' Kao odgovor na to

objavljena je sura

Ed-Duha

na ta je Allahov Poslanik

uzviknuo cekbir. Ibn Kesir veli: "To se ne prenosi sa

senedom pomou koga bi mogli presuditi o njegovoj
. vjerodostojnosti ili slabosti."
El-Halimi kae:
"Izgovor tekbira kod uenja lii na tekbir kod posta
ramazana; kada se zavri post donose se tekbiri, a isto tako

kada se zavri odreena sura donose se tekbiri. Nain na koji

se to obavlja jeste da se napravi kratka stanka nakon

zavretka svake sure i izgovori Allahu ekber."

tt>iru:

Isto ovo kae i na uenjak Sulejm Er-Razi u svome

l

.. .

.... ..

"Izmeu svake dvije sure donese se tekbir. Kraj

sure
ne smije se vezivati za tekbir nego se izmeu n apravi kratka
stanka (sekta).
Karije koje ne donose tekbir obrazlau da to ne ine
iz bojazni da se u Kur'an unese viak poto se konstan tn im
ponavljanjem moe pomisliti da je i tekbir od Kur'an a."
U En-NeJru kae se:

"Karije se spore u tome da li se tekbir ui od po etka

Ed-Duha ili nakon njenog zavretka, te da li je zadnji tekbir
na poetku sure En-Nas ili nakon njenog zavretka. Takoer,
spore se da li se spaja sa poetkom sure ili sa njenim krajem,
ili se ui odvojeno. Razlaz se gradi na osnovi da li je tekbir za
poetak ili kraj sure.
Takoer, spore se u izrazu tekbira .
Reeno je da je jedna verzija tekbira: Allahu ekber.
Ali da je i: La ilahe ille/lahu va/lahu ekber, bilo da se
radi o tekbiru u namazu ili van njega. Ovo je izjava Es
Sehavija i Ehu ame.
30.

Ma'ela

Sunnet l dova nakon zav

retka hatme,

zbog adisa Taberanije i dru

gih hadiskih autoriteta,
koga prenosi. Irbad b. Sarije
u meifu , verziji:

"Ko

zavri

hatmu

udovol.Java."
U

Kiu'ana

nJegovoJ

se

dovt'

u'abu se navodi hadis Enesa u merfo ' verziji:

l

'

"Ko proui Kur'an, zahvali Gospodaru, donese

salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s, i zatrai oprost, zatraio je
dobro na pravom mjestu."

31. Ma'ela
. Sunnd J n.akon zavrdka hatme da se odmah
zapone sa drugom,
zbog hadisa Tirmizije i drugih autora:
l

"Najdraa aktivnost Allahu je

"1-hallul-murthilu

",

a to je onaj koji proui Kur'an od poetka do kraja, kad god

rasedla (zavri)

nanovo

otputuje

(nanovo

zapone

sa

hatrnom)."

Ed-Darimi biljei sa lijepim senedom od Ibn 'Abbasa

koji prenosi od Ubejj b. Ka'ba da je Allahov vjerovjesnik,

"Ku/ e'uzu bi
rabbin-nas", onda bi zapoeo sa: ''El-hamdu li/fah" i uenjem
Bekare do "Ula Ike humul-muflihun Zatim bi prouio dovu

s.a.v.s, kada bi prouio hatmu zavravajui sa:

.
"

i ustao.

31. Mcsela
Ponavljanje sure "lhlas" na kraju hatme
Imam Ahmed je zabranio da se ponavlja sura lhlas
kod zavravanja hatme Kur'ana, meutim praksa ljudi ga je
demantovala.

to

Neki su rekli: "Mudrost njenog ponavljanja je u tome

vrijedi

za

treinu

Kur'ana

tako

da

se

njenim

ponavljanjem rauna hatma."

Meutim, ako se kae:
"Onda bi je trebalo prouiti etiri puta kako bi se
raunale dvije harme."
Na ovo odgovaramo:
"Cilj je da

se

bude sigurno kako je zavrena hatma;

bilo da se radi o hatm i itavog Kur'ana ili o ha trni za koju se

dobija sevap ponavljanjem pomenute sure."
Moje miljenje:
Smatram da postoji mogunost greki i nedostataka
tokom uenja, zato, kao to El-Halimi analogno tekbiru
zavretka ramazana vidi tekbir hatme, trebalo bi ponavljati
suru Ih/as analogno slijeenju posta ramazana sa est dana
evvala.

JJ. Ma'cla

Pokudao J Kur'an Uleti sredstvom urade u

iivot
verziji:

El-'Aduri biljei hadis 'Iran b. Husajna u merfo '

"Ko proui Kur'an, neka s time zamoli Allaha, jer

doi e narod koji ui Kur'an i s time trai od ljudi."
Buharija biljei u svom velikom Tarihu sa ispravnim
senedom:

"Ko proui Kur'an kod zulara da bi time kod

njega podigao ugled, bie proklet svakim harfom
deseterostruko."

34. Ma'cla
Zaboravljanje Kur'ana
Pokueno je rei: "Nesitu ajeten keza " ('Zaboravio
sam ajet'), nego treba rei:
"unsituha" ('uskraen sam
njegovim zaboravom').

Uenje Kur'ana mcjjitu

Trojica imama mezheba smatraju da sevap od uenja
Kur'ana stie umrloj osobi . Meutim, na mezheb (afljski)

na stanovitu je da sevap ne stie mnvacu zbog ajeta u kome

se kae:

""/ da je ovjekovo samo ono to sam uradl "" 1

(Kraj poglavlja)

Kur'an, 53, 39.

DRUGI DIO

VRIJEDNOST UENJA POJEDINIH SURA

Zekijjud-din El-Munziri, Et-tergibu vet-ter

hibu
minel-hadisi!-erif ('Stimuliranje i zastraivanje kroz hadis
Allahovog Poslanika, a.s'), (Mu'essesetut-tarih vet-turasjJ.
arebi, 1968), 2, 242-293.

Poslavlje:
Uenje Kur'ana

( J lj;!AJI '1Jf
ga.

"

"Najbolji od vas je onaj koji aui Kur'an i pouava

(&.iwja ifv'l:filriJ

"Nee se iskupiti ljudi u Allahovoj kui uei Kur'an

.\ {>rouavajui ga, a da se na njih ne spusti smirenost, srea

:: zadovoljstvo, obuhvati ih Allahova milost, okrue ih
:
t.

.eleki i Allah ih spomene onima koji se nalaze u Njegovoj

"

tnl.
LlZ

(Muslim i Ebu DavtJd)

"

;;

,o

...

""

A!)F.\ JTI . :Jw J )Q y:,JI J

jC, Js. J ,t:JI f \.0 J.af

,.

""' ""

,.

""'""

""'

Js- 1
.,

,.

,.

"Uzvieni Gospodar, Allah kae: "Koga Kur'an

odvrati od dove i traenja, dau mu najvrednij e to dajem
onome ko trai. Vrijednost Allahovog govora nad drugim je
kao vrijednost Allaha nad Njegovim stvorenjima."

"Prijer mu'mina i onoga ko ui Ku.r'an je kao

primjer dunje lijepog mirisa i ukusa. Primjer mu'mina koji
ne ui Kur'an je kao primjer ukusne datule bez mirisa.
Primjer muna.6.ka koji ui Kur'an je kao primjer mirisnog
bosiljka gorkog ukusa. I primjer munafika koji ne ui
"
Kur'an je kao primjer gorkog kaktusa koji ni mirisa nema.
(Blilarij i

....

, ,,

J 41 ,JJ ' J) J =j .lal J f :J.

. b

,j T)jt f _J,
,

T:,iit fA ' J

.u

;;

'. t,

, ,

:; lf) )
"

::".. c,f ;;
o l ra! iJ l '
; ;
;
,

"""

.".

"Primjer mu'mina i onoga ko ui Kur'an je kao

primjer dunje lijepog mirisa i ukusa. Primjer mu'mina koji
ne ui Kur'an je kao primjer ukusne datule bez mirisa.
Primjer grijenika koji ui Kur'an je kao primjer mirisnog
bosiljka gorkog ukusa. Primjer grijenika koji ne ui Kur'an
je kao primjer gorkog .kaktusa koji ni mirisa nema. Primjer

dobrog druga je kao primjer vlasnika miska, ako te od njega

ne zapadne nita pogodie te makar njegov miris. A primjer
loeg druga je kao primjer kovakog mijeha, ako te ne
zakai nita od njegova crnila zakaie te od njegova dima.
(Ebu Davud)

( J 4jJ u.:..,!l 41J)

"Vjet u uenju Kur'ana je zajedno sa plemenitim i
poslunim "ambasadorima", dok onaj ko teko i sa n;tukom
srie Kur'an ima dvije nagrade."
(Buharij l MuSlim)

;t J, :;., J ji J, jJ ;j
,

,TjAJI

(!J\,ro iJ!I OIJ))

"Ehu Zerr, r. a, rekao

,,

je: "Allahov Poslanie, oporui

on rece:
v "Alah
l a budi svjestan, jer je takvaluk

m1 nesto.
glava sviju stvari." Ree: "Allahov Poslanie, dodaj jo." On
ree: "Ui Kur'an pa e ti biti svj edo na zemlji i poput
bina
za nebesa.''
(Ibn Hibban)

(.)\.:..,.ol ; Ju J f\j.l J ,...J" lJ ,....,_ J I$J,..}l OIJ))

u, pa
"Ua Kur'ana bie doveden na Sudnjem dan
mu se kruna,
e Kur'an rei: "Gospodaru, okiti ga." Stavie
, . mu, Gospodaru." I
a zatim e Kur'an ponovo rei: "PovecaJ
biti
dodae: "Gospodaru' budi zadovoljan njime." Pa e
'
v
i
i
zaodovoljan s njime. Onda e mu blU receno. "Ui penJ'
"
'
se. " l za svaki ajet dae mu se dobromstvo.

(Tirmiz Ibn Huzejne i kim)

,. .

..... ..

\Aj)1 4ii .rT ." p

"'

"

"

.la..;JI

Jli

!)

1)!1

lo

l)! l

J JJlJ

y.f

. ,.

4J
",.

,lli

!i.ia..;JI OIJ)

"U " '

'
"
"Re'1 ce
se uau Kur'ana:
c1 kao sto

na
dunjaluku uio. Ui i penji se. Tvoj stepen je kod zadnjeg
ajeta koga proui."
s1

(nrmizija, Ebu Davud, Ibn Made i Ibn Hibban)

( "'

,)\.:,..,

l J ,.,1-Jl yi_,.J,all oiJ}

"Trojicu nee pogoditi najvei strah, niti e ih se

ticati polaganje rauna. Oni e biti na dinama miska, dok
drugi budu polagali raune. To e biti iskreni uai
Kur'ana, imami sa kojima su njihove dematlije bili
zadovoljni i oni koji pozivaju iskreno na namaz, zatim,
Allahov rob koji je uskladio svoj odnos sa Gospodarom i sa
ostalima sa kojima je poslovao."
(Taberani)

". : J ,)lill lill

.,. Jj J ,\Alji \:4
"

_:.of \:4 d' \Al)t l) ") J ' .,1

<rl- J i.iJ' ''JY

"Ebu Sei'd El-Hudri u dugakom predanju navodi da
je Usejd b. Hudajr uio Kur'an vidjevi "oblak svjetiljki koje
se diu u nebesa ... " Allahov Poslanik, s.a.v.s, mu je to
protumaio: "T0 su meleki koji su te sluali. Da si uio do
sabaha, ljudi bi ih vidjeli aiare... "
(Buhari i Muslim)

"Allah ima svoj posebni

se bave Kur'anom.

"

eh! od ljudi.

To su oni koji

(Nesa"Jja, Ibn Made i Hakim)

li L;Ait fi otlliJ f J J
."

."

."

"'

""

"'

,rjiit r) :;

( j,_r. Js- ; Jli J f' 'J}

"Roditeljima onoga ko ui Kur'an, naui ga i radi

po njemu, Allah e na Sudnjem danu obui krunU

svjetla koja e svijetliti kao

sunce.

obui e

Lit

sfl

dvtJe

odjee kojima dunjaluk nije ravan. Upitae: 'Zbog ega

smo obueni ovakot Bie im reeno: 'Zbog vaega djeteta
koje je prihvattlo Kur'an.",
(Haldm)

<; 4l;J J 0 ;::'" () :;

,,

"

"

tl

( J"r- Js- :Jli J l OIJ)

j ko proui deset ajeta

jednoj noi nee biti

smatran nemarnikom."
(Haldm)

: J li! jJ ' J_?.j J :J 'l!lt J i;.; f ;)' J

t

:J
' !--
JA!

r
, j, r' () '!"
..

Jillt

:./! :::..;; ::..f

(.u:-\.t )fl

OIJ)

"Kada Ademov potomak proui ajet sedde, zatitn

uini seddu, ejtan se osami i zaplae govorei: "Teko

meru.
. "

. . . Teko meni,
U jednom nvaJetu kae se:
Ademovu potomku nareena je sedda, pa je posluao i za
to e imati dennet. I meni je bila nareena sedda, pa sam
odbio i za to u imati vatru."
"

:Muslim i Ibn Mlde)

Prijetnja ocl aaborava Kur'ana nakon to sc naua l

kvalifikacija ovjeka koji u svojoj memoriji nctma
nita oci Kur'ana

\.l.}l Jli J ,\.;...\ :V-1 Jli

,fV-1

4$.i.t;JI

OIJ}

"Onaj u ijoj unutranjosti nema nita od Kur'ana

lii poruenoj kui."

"Prikazana mi je nagrada moga ummeta, ukljuujui

sevap za praku koja se oisti iz damije. Takoder, pokazani
su mi i grijesi moga ummeta, pa ne vidjeh veeg od sure ili
ajeta koji ovjek naui pa zaboravi."
(Ebu Davud, TIO'Tlizija, Ibn Made i Ibn

Huzejme)

(JI y.f OIJ}

vaki ovjek koji ui Kur'an, pa ga zaboravi, sree

"S
_ t l4ll3. saka
411
'll
t."

(Ebu Davud)

'
1:
't
t
1:
f
\
'
'
[
>t
'
\
..
..
.
'e '
E
\ \
"

l
'
[ ' \ ..... \ \
-t
, G \. .
L' C '
L'
''fi 't; Ji:,, 'l, - l.
'
[;
, ....
r: . ... 1>'- \ \ .
'f
f

(.

_,

"

_,

,oe;..

,. ...

'

"

t..:,

' e
...
..

....

'

_,

e;-, ,

C-'"

'

'

--,
.

t.

'"

'

')

_
,

'P

__... ,

"

b ,{:

....

...

'

-'.!

t:'J

' '-
,

'

C.

_,

...

'

e "'

t:v

-l

o ...

.
'

'

'

e;-,,

...

'- '
....

L'

"'

,e,

'

'

....

_,

..

e;,,

'

'

_,.,

'

..

&

..

'

l'" 1:11
..

...

, lt
A.

...

e_
..

'

.'
'

'

-..,

'-

,e-,

\\

IV

"'

_,

'

'

' .
e""'

-
'

.e,

r-

.'

-,

"'

.
'

_",

"'

"

'- \

'P

, ,._

'-
'

,"\_.

,v,

\
't-
\
'
l
'
oe;.
t:v
l;
' (
L'"'
e '
1 ... rq,
[ '
L' \oC!i.
E'
\
L' t:\,J
E ',
'\ l; ''t-
t:,v
' t:v
t:,v
:.."'
:
' ';
\ ' 1'-L...
'(,
\
>L
'
G\
r
'.'
\
''L' \ , , t \ }:,
' ...
.[;
"(;'. ,

, ,._

r-

'- \

t.

'

'-.,'

tt
r,
<f"

( '"'

...

' e
'
.

....

"

'-

O s t.

. .

t..:,

....

. '- \
....

'

.
-

'\'
.

'Ci
.,
'x
.
:

l,.

:r
-

;r

f
:::1

..

'
'
l:;"'
_,
0"'

'

::'
e.

'

'- \

o:,.

--'

f.
0

"..

,__

-
,

'-

'- \

"

' r.
"'

"'

'tt. "

'-\ "-,..-' \(:.'\

"i.,
- {;;
'- \ \ 'f'\ 't \
i '": \ -.. \'.
e.-
_,

,
,;::. .._
_
...

,.

"
.

'

"\

'

...

"

..

'.
-:.,,

...

,.

'"' .
-

.,.'

-'

--

..

v
a:::
,e-,

' "..

_,

-. ...
-

..!. '

'

'

-... . .
-.
\.,

e; \

__,..,

t.\

..!. '

r-.

'

-.. ,. .. .
..

'

'

'

......

...

.C""

1\

'

'

"

\
,h' .

'

T-..
'- '
,

:'\..

, .,.- \ \
'-(. ,

..... '

\ -

\.. \

.
"

(.

,.
'

.l

\,. \

...

C::

-.,

..

,::

'

'\

'

f6

'"..

,.

l. '

.
'

,..

'

:;:.
.'
'-

'- '

OI

C:

"t:

"

.,.._

'- '

"

.,

,...

"..e:,,.'

t(;:
.

'

'"',

"

t\

<;: \

\ . e '

' . ..

'

, \

.
\
-"

\ ,....
' e:.'

e;.

, r;

'

'

L "

"\.

\
.

'-

.(

,
\
\ \
'

,
'

. \

,
'.e

\
-

"

'"..

'-

'b.

'
(
-:
,\ C
\ 5' B' \ C:, ,
' .e

\\
OI

' '\ \ .\ \
\ f.e: , t
e: ,
\

f.
'
' .e

""'- '

_:,

'

\-. '-'.
(
_,

'-

'

Y' '

,.,.,

--

"'

'1' '

, "..

"...
C:''

'-

\.. '

...

'

'"

L"

\
.

, st"
t\,
"' t.:
\ \ .... ' \ --
"\
' \,.. \ "-.l!(!:.'
{;; '-[
r:
' \
Ir-".. .
,
\ '

1,1(;.
,'
\;
e
'
...
,

-- t.\.... \ '-'
'
\

\
-.
t.;
e
... ,

., '

' "..(

['

f-'
,'- ' {;;.,. ' '- '
r
\
\
.\
._, \
'{...1 \ \
- \ t-:.' r ... --t,
"\;
\

"- '

"- '

.
e.
_,

'

,"\..

e.

--

r.
' '-.t

\..'

\
\

t .

e..

_,

'
r-

l\
't

"

, ,._

;.--l

'

't'
'"''

" '

L'
e;"

_,.,

r-

(;"

--.

:\;-.

r--

tr.:

\ f'

"

"
\ -e;.,

'

"

. '

e...

, .. _
......
r-

' t:'-

L'

1 >'
L.
e-

. ,
..
L'

E. '
"

:\.
-

t:\.

' t,v

L'

L. \-y.

.,,

'

P'

' !
:f.

e
_,

....

r-

_,

\
\

r-

'

-..,

'

'"'

'"''
' t,v
.

"'

t:'-
-

'\.'

L. '

...

. \

,_:

r-

e-

\j '

.. \

' e: ..

'

.,...
' t,v

\#

C.

_,.,

r-

1 '"'

(.. '
:

' ' t,
e-v
.

t:

O& \

, ,._

'

\
'
.,...

.
.e-
"\.
, t-

.e-,

_,

,e-,

_,

L'

'

l.

' . . ...

' . '"
'
.;
\ te;. ,

ill '

"

.._

"

' t'
.

"

_,

'
r-

'

\.

".

'

.tf't '

_,

'
r-

,"i..

, C

'
'

e
_,

'r.
'
' L.

....

'
\
\

.f '

.e-,

'

L.
-...!:'
- '
\
(

_,.,

--- ""

'

....

'

--'

'.
' L.

". \

, ,
e-

...
t,v
-

_,

.t('t '

\:
L. \

' L.

r-

.t-

:\.
;
(
,\- r. \ 1: '\:

, ,._

4-- '" .[:

'

{'"

' ..
'

'.
o

'

"
---

'
'

'
' e_

Q'

e,

l;.
\
'

\ e:.
-

'1
-' :

e:
:

\.

f\

..
.e:

..
..::
......
... \.

C..

t t-
' =\.. .t.

: .

C..

\.

..

\. '

..::

\.
"'

t'l!..
-

1:
}

C.

\.

.a

t-

1::-

C..

:(

.-5:: "'

.;,.. \ \-{
{:
li\

\.

C-

\.

'

"- \

'

.(
ft

t' 1

e_.

:
.e \.

e_
e;;,

\.

t'l!..

ti \.
.

.......

'-

['

""

\ :
' '
"
r ['". \ ,[ \.
\
\ -, [: t. :
_,....
G
(;. ''
\

v
1 "(i;'.'\
\
.[".. '
'
f' r;;,. s;,
' v
t:; 1.:
\
1 >\ 1:
'
'
\
\
'
e_. .
\
E \'
'
\ \'
'"

e=.

.'
_,

"'l:,
'

....

'

.e-

-
'e_. . '}.

"
\
(i;G. '
\
e.;

(
...
t.'
- <".,;
C.. C..

"

, {;
"' \

--

'

l.

.e-,
_",

,e-,

'

- o

'-- \

e_'"

,..
e;-. ...

fo

_,

.L:'

....

....

\. \
g\
{"\\

\ <;: , f
"t":
,..

.....

e- ...
-)

-\

__ ,
e..

,
__

,..

{"

__,

__ ,

\ 1:
"

-\

et
l

Od Ibni 'Abbasa prenosi se da je rekao:

"Bili smo kod Allahova Poslanika, a.s, kada mu doe
'Alija b. Ebi Talib, r.a, i poali se: "Ti si mi kao otac, ovaj
Kur'an nestaje iz mojih prsa. Ne mogu ga memorisati."
Ree mu Allahov Poslanik, a.s:
"Ebu Hasene, hoe H da te nauim rijei sa kojima

e ti Allah koristiti kao i onome koga ih poui, a uvrstie

ti ono to naui u svojim prsima?"

"Naravno, Allahov Poslanie, poui me. "

On ree:
"Kada doe no uoi dume, digni se u zadnjoj

treini - a to je vrijeme kada se usliava dovi - Moj

poslaniki brat Ja'kub, a.s, rekao je svojim sinovima: "Ja u
vam traiti oprost od Gospodara . . . " ,Dakle, kada doe no
dume, pa ako ne ustane zadnje treine, ustani u srednjoj

treini ili pak u prvoj. Onda klanjaj etiri rekjata uei na

prvom rekjatu: Fatihu i ]asin, na drugom: Fatihu i Ha mim

Ed-Duhan, na treem: Fatihu i Elif lam im Sedde i na

etvrtom: Fatihu i Tebarekel-mufessal. Kada zavri sa

teehhudom, zahvali lijepo Uzvienom Allahu, donesi Jijepo

za
salavat na mene, i na ostale poslanike, zatrai oprost
sa
muslimane i muslimanke, za one koji su te pretekli
imanom, i na kraju svega reci:

e
" Moj Gospodaru, smiluj mi se zauvijek ostavljanj
grijeenja u ivotu. Smiluj mi se da ne pregonim u 0110 e
Te
to me se ne tie i uini da gledam u ono to

zadovoljava. Gospodaru, Stvaraoe nebesa i zemlje;,

Posj ednie autoriteta, plemenitosti i velianstvenosti koji se
ne mogu dostii i shvatiti, molim Ti se, o Allahu, o

Milostivi, Tvojom velianstvenou i -svjetlou Tvoga lica

da prisili moje srce memorisanju Tvoje knjige onako kako
si me Ti pouio. I podaj mi da ga uim na nain kako si Ti
zadovolj an sa mnom. Gospodaru moj, Stvoritelju nebesa i
zemlje,
Posjednie
autoriteta,
plemenitosti
i
velianstvdnosti koji se ne mogu dostii i shvatiti, molim
Ti se, o Allahu, o Milostivi, Tvojom velianstvenou i
svjetlou lica Tvoga, da prosvijetli Knjigom Tvojom oi
moje, okiti jezik moj, oslobodi srce moje i proiri njome
prsa moja i da tijelo moje podredi njoj, jer me na istini
nee pomoi osim Tebe, niti mi to moe neko dati osim
Tebe, niti ima snage i kuvveta osim u Allaha velikog i
"
vel'an
1
stvenog.

"Allahummerhamni bi terkil-me'asi ebeden

ma

ejkajteni

verhamni en eteke!leJe ma la ja 'nini verzukni husnen-nezari fi

majurdike 'anni.
Allahumme bedi'as-semavati vel-erdi zef-delati vel
ikrami vel-'izzetilleti la tu ramu. Es'eluke ja Allahu ja
Rahmanu bi delalike ve nuri vedhike en tu/zime ka/bi hifza
kitabike ma 'allemteni verzukni en etluvehu 'alen-nahvil-lezi
jurdike 'anni. Allahumme bedi'as-semavati vel-erdi zel-delali
vel-ikrami vel- 'izzetilleti la turamu. Es 'e/uke Ja Allahu ja
Rahmanu bi delalike ve nuri vedhike en tunevvire bi kitabike
besari, ve en tutlika bihi lisani, ve en tuferride bihi 'an ka/bi,
ve en tereha
bihi sadri, ve en testa 'mile bihi bedeni, ft innehu

la ju 'inuni alel-hakki gajruke, ve la tu 'tinihi ilkz ente, ve la

havle ve Uz kuvvete illa bilkzhil- alijjil- 'azim. "
za

tri, pet ili sedam duma,

udovoljie ti se, ako Bog da. Tako mi Onoga ko me poslao
sa istinom, mu'min nikad nije zaobiden."
"Ebul-Hasene, uini to

Ibni 'Abbas dalje pripovijeda:

" Val/ahi, 'Alija je nakon pet ili sedam duma ponovo

doao u isto

vrijeme i rekao:

"Allahov Poslanie, prije sam uio po etiri ajeta i oni

mi nestanu iz memorije. Sada uim dnevno i po etrdeset
ajeta, a kada ih ponavljam kao da je Allahova knjiga preda
mnom. Sluao sam i hadis, ali nisam bio u stanju da ga
ponovim. Sada sluam hadis i kada ga hou ponoviti ne
izostavim nijednog harfa."
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: "Mumin, tako mi
Gospodara Kjabe, Ebul-Hasene!"
Hadis biljei

Tirmizija koji kae:

hasen garib. Ne znamo

za

"Hadis

je

stepena

njega osim putem predaje EI

VeHd b. Muslima."
Biljei ga i El-Hakim koji kae: "Vjerodostojan
P0
artovima dvojice ejhova." U njeg
ovoj predaji spominje se:
"Na drugom rek atu se ui Fat
iha i Elif lam mim Sedde na
.
drugo : atzh
Ha mim Ed-Duhan, i kae umjesto: : ve
en

testa mt/e. . .

!
,!

. . . ve en

te
uale biht. be.ae
J nt. . . "
o

'

.,

...... ...,. poJasHI- O 17

Stimullsanjc na uenje "Fatihe" i njena vrijednost

Od Ehu Sei' da El-Mu' alle, r a, prenosi se da je rekao:

.

"Klanjao sam u damiji, pa me pozva Allahov

p oslanik
. sam mu pnsao
' s.a.v.s, a Ja
.
. mu ne odgovon'h . zatlm
. ..,
l reka
o "Allahov Posl antce,
. v klanJaO
.
sam. " O n recve: "Zar

tJ
NJZVi.enj Allah
"Odgovorite Allahu l

nije

rekao:

ego.,om Poslan/ku kada

vas pozovu... " Zatim je

dodao : "Pouiu te suri koj a je najvelianstvenija sura

Kur'anu, prije nego to izae iz damij e. " Uzeo me za
i prije nego to izaosmo iz damije, rekoh : "Allahov
Poslanie, rekao si da e e pouiti najvelianstven ijoj suri
,
tz Kur ana.

ruk:

"

On ree: " 'Elhamdu /il/ahi rabbi/- 'a/emin : ima

sedam ajeta koji se ponavljaju i to je Kur'an velianstveni

koji mi je dat."
<&tlari)l)

. j t, LA ':?

yj

...

:1 J

' J J
""

,.

""'

.,.

,ji ji :j ''i4- "

,

...

:J

.&1

.;

J '

' J '9!ll' :;. ' J -? jf :J

J l : J ' \fl... J, \fl : 'J '
."

"

.._.
."

"

"'

,.

""

..,

"

..,

J )e ' p.- :le t:H :il' '

"'Jt.. (.$
.. .

"'
J

(.$
.
..

. J}\
'iA =j\i ..'-':!
,

( OIJ}
Od Ehu Hurejre, r.a, prenosi se da je rekao: ''uo
sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kae:

"Uzvieni Allah kae: 'Podijelio sam namaz izmedu

sebe i Moga roba na dva dijela. Moj rob e imati i ono to
bude traio."'
Dalje se u rivajetu navodi: 'Pola meni, a pola Mome
robu pa kada rob Moj rekne: 'Elhamdu /il/ahi rabbil
'a/emin, Uzvieni Allah odvrati: 'Moj rob Me hvali',

kada kae: 'Er-Rahmanir-rahim ', odgovori: 'Moj rob

Mi zahvaljuje' ,
kada kae: 'Ma/iki jevmid-din ', odgovori: 'Moj rob
Me slavi'
'
kada kae: 'Ijjake na 'budu ve ijjake neste'in', odgovori:
Ovo, je izmeu Mene i Moga roba, a on ima i ono to

trai.'

J kada kae:
en amte

a/ejhim,

1hdines-siratal-mustekim.Sir
at
an-

gajril-magdubi a/e
jhim

.
t
.e
z
znt

ledda/lin : On
rekne: 'Ovo je za' moga roba i moj rob ima ono to trai.'
1/C

CMJsirn)

f
,:! J -- f-- , r i, r ._;l'f
lJ or:' )r
-,
,.
;
..

""

""

..

"

"'

..

..

",

J oiJf
(IJ.I J "\..JI

Od Ibni 'Abbasa, r.a, prenosi se da je rekao:

a a.s,
'Dok je Dibril sjedio kod Allahovog PosIant'k ' e
s
"
.
'
.
sU
cuo Je s"krtpu
tznad, pa, podigavi glavu, rece: "()vO
"
rlJ
e .usu
otvorila nebeska vrata
koja se do danas nikada p

....... -... "

iiUCl.

V Ll'.U

Kroz njih ue melek, a on ree: "Ovo je melek koji se

spustio na zemlju, a do danas nije silazio na nju."
Poselamio je i rekao: "Raduj se dvama svjetlima koja
su ti data, a nisu data prije tebe ni jednom vjerovjesniku; to
su Fatiha i kraj sure El-Bekare. Nee nijedan harf prouiti
iz njih, a da ti ne bude udovoljeno."
(Muslim, Nesa'ua i Hakim))

Stimulisanja na uenje "El-Bakara" l All 'lmran"

('i;,_.)1 J JWI J OIJ;)

Od Ebu Hurejre, r.a, prenosi se da je Allahov
Poslanik, a.s, rekao: "Ne inite od kua kaburove. ejtan
bjei od kue u kojoj se ui sura El-Bekare. "
(fv'luslim)

JAl' ::,.. rfi.' ' 1A ! 41! J .f,

...

...

' J

...

(c..r-t j'l A.:.t l..t .J!l J ""WI

J ,:, JIJ

y.I I.SJJ

,J.W ,:r ) ,:r .u-l OIJ}

Od Ma'kila b. Jesara, r.a, prenosi se da je Allahov

El-Bekare je vrhunac Kur'ana. U

pratnji svakog njenog ajeta dolo je 80 meleka. Ajet 'Allahu
la ilahe illa huvel-hajjul-kajju m' uzet je ispod 'Ara i spojen
s njom," odnosno spojen sa surom El-Bekare. 'Jasin j e srce
Poslanik, a.s, rekao:

Kur'ana. Niko ga nee prouiti elei Allaha i Ahlret, a da

mu se ne oprosti."

';k
,

::,.. l) jt ,) jt l) \

\t

"
...

"'

"'

"

-.

"

"'

,ofo!' oj_?, 'J)' t J :J\

;
,

(rl- o\JJ)
Od Ebu Umame El-Bahilija, r.a, prenosi se: "uo
sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kae: "Uite Kur'an, jer

e on na Sudnjem danu doi kao zagovornik svojim

uaima. Uite

Zahravejni (El-Bekare i Ali 1mran),

jer e

El-Bekare,

jer je

one doi na Sudnjem danu kao dva oblaka, ili kao dvij e
ptice, koje tite svoga uaa. Uite sum

njeno uzimanje blagoslov, a ostavljanje gubitak. Protiv nje

,
nee moi sihirhazi.,
<M.Jslim)

.:

Od Sehla b. Sa'da, r.a, prenosi se: "Rekao je Allahov

Poslanik, s.a.v.s: "Svaka

stvar

ima svoj vrh-u.D.ac. Vrhu nac

El-Bekare.

Ko je nou proui u svojoj .kui,

ejtan nee ui u nju tri noi, a ko je proui danju, ejtan
Kur'ana je sura

nee u nju ui tri dana."

(lbnHibtm)

<ro Js- =Jtj J ,,A.. u}.".. oiJ}

Od 'Abdullaha, r.a,prenosi se da je rekao: "Uite

svojim kuama suru El-Bekare, jer ejtan ne ulazi u kuu gdje

V ))
se ona uc1.
(EJ-Halcin)

sttmullsanl na ucnl AJctui-Kursi" l njena

vrijednost

Od Ubejj b. Ka'ba, r.a,se prenosi da ga je otac

obavijestio kako su imali gumno na kojem su imali datule.
One su nestajale, pa ih je poeo uvati. Jedne noi doe
ivotinja u liku odrasla mladia. Nazvao je selam, a on
odgovori na njega.
Upitah: "Jesi li ti din ili ovjek?"
"Ja sam din", odvratio je.
.
Rekoh : "Da tl VI'd'tm ruku. "
'

Ruka je bila u vidu psee ape, a i dlake su bile dlake

psa.
Rekoh: "Ovo je dinska priroda."
A on ree: "Dini znaju da meu njima ima i onih
koji su jai od mene.''
Rekoh: "ta te navelo da uradi to to si radio?"
Ree: "uo sam da voli dijeliti sadaku, pa sam zato
volio da uzmem od tvoje hrane." .
v
v
Rekoh: "ta nas moze
zast!tl od vas."

.
Ree: "A'Jetul-K ursi. "
..

enosilac: "Pustio sam ga, a otac mi je

Rekao je dalje pr
ijestio ga o ovom,
slanik.u, s.a.v.s, i obav
otiao Allahovom Po
"
kao lopov.
a on ree: "Istinu je re
(lbnHibbM)

:j

y\;e.f l
"

y
"'

"

::,.. 4!'
"

tl

f i.?J:uf .)' '-!i

,

". ;

(.)JI.) y.f J

OIJf

Od Ubejj b. Ka'ba, r.a, prenosi se da je rekao:

"Rekao je Allahov Poslanik, a.s: "Ebul-Munzir, zna
li koji ti je ajet iz Allahove knjige najvelianstveniji?"
Rekoh: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju."
On ponovi: "Ebul-Munzir, zna li koji ti je ajet iz
Allahove knjige najvelianstveniji?"
Rekoh: "Allahu la ilahe illa huvel-hajjul-kajjum.

"

On me udari po prsima i ree: "Neka ti je na ast

tvoje znanje, Ebul-Munzire. "
(M.uslim)

" ... U suri El-Bekare nalazi se Ajetul-Kursi, glavni

ajet Kur'ana, koji se ne proui ni u jednoj kui u kojoj se
nalazi ejtan, a da on ne frei iz nje.''

Stimulisanjc na uenje sure "EI-Kehf', njenih prvih

ili posljednjih deset ajeta.

100 . ..... ..

. 4i1 Jjf 0 SU f} = J 'i.rJi oiJ) J

;'

...

;'

,.

;'

tl

:J:Ut

Od Ebud-Darda'a, r.a, prenosi se da je Allahov

Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: "Ko naui deset ajeta iz sure El
Kehf, bie spaen od Deddala."
(Niuslim)

U Muslimovom rivajetu i Ehu Davudovom spominje

se: "... zadnje ajete sure El-Kehf."
U Nesa'ijevom rivajetu spominje se:

"

...ko proui

deset zadnjih ajeta sure El-Kehf."

Tirmizijina verzija je:

"Ko proui tri ajeta sa poetka

sure El-Kehfbie spaen od Deddalova fltn eta."

Stlmullsanje na uenje sure "Jasin", l njena

vrijednost

Od Ma'kila b. Jesara, r.a, prenosi se da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s, rekao: (Jasin je srce Kur'ana. Nee ga
ovjek prouiti, elei Allaha i Ahiret, a da mu Allah ne
oprosti. Uite ga onima na smrtnoj postelji."
(Ahmed, Ebu Davud, Nesa'ija, Ibn M.ade i Hakim)

Od Dundeba, r.a, prenosi se da je rekao: Rekao je

Allahov Poslanik, a.s: "Ko proui u noi jasin, elei. Allaha,
oprosu'e mu se. "
(Molile, Ibn Sina i Ibn Hibban)

Stilnulisanja na uenja sure "Tcbarckcllui bi

jedih il-Mu lk"

Ebu Hurejre, r.a,prenosi da je Poslanik, a.s, rekao:

"Sura iz Kur'ana sa trideset aj eta zagovornik je

mu

se

Mulk'

ne oprosti. To je sura

ovjeku dok
uTebarekellezi bi jedihil

(Ebu Davud, Tirmizija, Nesa'ija, Ibn fv\ade i Ibn Hibban)

(WI OIJY
" ...Onaj ko svake noi proui "Tebarekellezi bijedihil
Mulk : Allah ga, zbog nje, zabrani kaburskoj vatri. U vrijeme

Allahovog Poslanika zvali smo je El-Mani a ('Ona koj a

zabranjuje - spaava'), i ona je u Allahovoj knjizi sura koju
kada neko proui svake noi to je dobro i mnogo sevapa
"

<NeSa'i)

Stimulisanje na uenje sure "Kul huvallahu chad"

J.

""

.JJ J

,, \

J.

."

"'

"'

J,J

JTI J..W ,j;..f )A Ji :J\i JT:,AJI

,

""

,l;..t

,..,

"'

,.

,.

'

"

T\ i?- J':- J )&. l lJ! :Jii IJJ J_ J

l)T l IY,. f lft l;.. f 4UI JA Ji

eJ

tl

."

,
,J '

Od Ebud-Derda'a, r.a, prenosi se da je Allahov

Poslanik, a.s, rekao: "Da li vam je nemogue u noi prouiti
treinu Kur'ana?" Rekoe: "Kako da se proui treina
"
utv:
ILl
Kur,ana. On rece:
_ ehad' vriJedi za tre
auanu
mu
.nu/ huv

Kur'ana."

U rivajetu Muslima spominje se: "Uzvieni Allah

podijelio je Kur'an na tri dijela. Odredio je uKul huvallahu
ehad" da vrijedi za taj jedan dio Kur'ana."

Prenosi se od Mu'aza b. Enesa El-Duhenija, r.a, da

je Allahov Poslanik, a.s, rekao: " Ko proui deset puta do
kraja "Kul huvallahu ehad", Allah mu sagradi dvorac u
dennetu". Omer b. El-Hattab ree: "A ako poveamo,
Allahov Poslanie?" On ree: "Allah je vei i bolji ." '
,

Stimullsanjc na uenje sura .. 11-Mu'avvllctcJni"

=iJ:. J -lill l J;.; Jli :Jli J il!l J t!J;, ;)

J ,, y r Ji = J. (J a1:.U, Jf \t1 J r
,

.,

.,

VrQcdiiOatl - ..... ... ...

.. 105

Od 'Ukbe b. 'Amira, r.a, prenosi se da je rekao:

"Rekao je Allahov Poslanik, a.s: "Zar ne zna ajete koji su
veeras objavljeni, ajeti kojima nema ravnih. To je 1Xul
e'uzu bi rahbtl-felek" i 'fJ<ul-e'uzu bi rahhin-nas. "
(lim)

U rivajetu Ehu Davuda kae se: "I dok sam iao sa

Allahovim Poslanikom, a.s1 izmeu Duhfe i Ebva'a kada
nas

zadesi vjetar j pomrina. Allahov Poslanik se utjecao sa

"Kul-eu zu bi rabbil..folek" i

zatitu
hitio."

En-Nas govorei: "'Ukbe, trai

ove dvije sure, jer se nije slinima nikp dosad

I sluao. sam ga da nam klanja uei ih.

sa

TREI DIO
y

TEDIVID

Teclivid (_;.JJi)
..

Tedvid je nauka o izgovoru glasova prilikom uenja

Kur'ana. Uzvieni Allah kae:
Kur'an 'terlllom 1

;;..,; r i1 1

.f

.r !,J"J J

- #Izgovaraj

A tertil je pravilno, precizno uenje po

tedvidu. Ovo su njegovi propisi (f)

Propisl "lst1'an" i 11Bamcl"

<, j !' rf)

...

""

.-

lsti'aza (itA:::., 1) je propisana i lijepo ju je

(.)

mustehabb

prouiti prilikom otpoinjanja kira' eta Kur'ana,

sukladno rijeima Uzvienog:

"Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha

zatitu protiv ejtana prokletog. " 2

Uenje isti'aze je na stepenu mustehabba po miljenju

veine islamskih uenjaka. Postoji i slabije miljenje o
obavezi

("

Kur'an, 73, 4.
2 Ibid, 16, 98.
1

' ,)

YY:J

njenog uenja koje je utemeljeno na

jezikom

znaenju

spomenutog

upotrijebljen imperativ glagola C:i4)

ajeta

kojem

Je

'

Mustehabb

() verzija isti'aze je slijedea:

"Utjeem se Allahu
prokletog ejtana ".
U enje

(Allahovim

imenom) protiv

besmele (ll-'" :) na poetku svake kur' anske

sure obaveza je - vadib

(( ), osim prij_e sure Et-Tevbe,

,

kao to je dolo boanskom aredbom - tevkifi

(,JJ_y) i kao

to je zabiljeeno u vrijeme Allahovog PoslaniKa, s.a.v.s,

prilikom oficijelnog zapisivanja Objave.

Komentatori objanjavaju da se besmela ne ui na

poetku sure Et Tevbe, jer se u njoj "zvecka sabljama", do.k
besmela znai "sigurnost" koja se u ovoj suri ne garantuJe
idolopoklonicima.

Takoer, smatra se da je sura Et-Tevbe nastavak sure

El-Enfal, pa je dovoljno prouiti besmelu samo na poetku

prve.

Et:
Navodi se i to da besmela sadri milost, a sura
Tevbe prijetnju sa nesnosnom patnjom idolopoklonicia
licemjerima, to su injenice koje se meusobno iskljuuJU 1
ne stoj e zajedno.

Kada ua starta sa uenjem unutar teksta neke sure,

pa makar i neposredno nakon samog poetka, moe da bira
uei besmelu ili da je izostavi; svejedno radilo se o suri Et

Tevbe ili o nekoj drugoj .

Propisi uenja lst/'IU l bcsmttl u po1icijl

poetkom naka sure
Uenje isti 'aze (i\A:::..I) i besmele

(i!-'" !)

sa

u poziciji sa

poetkom neke sure moe 'imati jednu od slijedee etiri

varijante:

l.

Zasebno uenje sve troje.

U ovoj situaciji proui se zasebno isti 'aza pa pauzira,

potom se proui besmela i pauzira, a onda produi s uenjem
poetka sure .
2;

Zasebno uenje prve.

U ovoj situaciji proui se zasebno samo isti 'aza

pauzira, zatim se besmela povee sa poetkom sure.

Vezivanje prve za drugu i zasebno uenje tree.

3.

D ovo situaciji vezuje se isti'aza sa besmelom i napravi

Pauza' a

zat1 rn

4.

., .

m sure
se otpocmJe
sa ucenJe

Vezivanje sve troje.

"

D ovoj situaciji vezuje se is#'aza sa ' besmelom,

bes
me sa
poet
kom swe.

Sve ove verzije uenja su dozvoljene, ali Je prva

najprea (JjO za prakticiranje.

Uenje besmele u poziciji izmeu dvije sure moe

imati slijedee varijante:
l.

Zasebno uenje svih.

U ovoj situaciji zastane se s uenjem i napravi pauza

na kraju sure, potom se proui besmela, pa pauzira, a onda
zasebno proui poetak slijedee sure.
2.

Rastavljanje uenja kraja sure od

spajajui je sa poetkom slijedee sure.

3.

Spajanje svih.

besmele

U ovoj varijanti spaja se kraj sure sa besmelo m,

besmela sa poetkom slijedee sure.

besmele sa krajem sure, pa pauziranje i

rastavljanje besmele od poetka slijedee sure.

4. Spajanje

Ova verzija pauziranja i uenja je zabranjena. Razlog

zabrane je u tome, kako neki navode, to je pozicija besmele u
za
Kur'anu odreena doktrinarnom, boanskom odredbom
poetak, a ne za kraj sure.
Takoder, treba izbjei mogunost stvaranja pogre nog
uvjerenje kako je besmela ajet pozicioniran na kraj u sure,

poto

Je to

izvorima.

suprotnosti sa tradicionalnim vjerskim

Propisi harfa

Nun sakin

"nun" sa

suku11om i 11111/11a

moe da bude u imenici,

glagolu,

esticama ili bilo kojoj drugoj vrsti rijei i stoji u poziciji na

poetku, u sredini, ili na kraju rijei, kao to je u primjerima:

,jj:f ,:;

itd.

Tenvin (nunacija) je nun sa sukunom vika, koji se

primjeuje na kraju imenice kod izgovora, ali ne i kod
pisanja, kao to je u primjeru:

- Tenvin se sastoji od

dvije fethe ( ' ) dvije damme ( " ) ili dvije kesre ( )

Nun sakin Ui tenvin ima slijedee propise:

l&har halld

( 1)

Terminoloki
nepromjenljiv

izhar

izgovor

se

nuna

kao

definira
sakina

ili

odsjean,

tenvina

bez

nazalizacije, ili bez izgovora kroz nos, kada se nae u poziciji

sa jednim od est izharovih harfova: t, C. ,t. 't

Primjeri izhara nuna sakina:
itd.

:;
,

, o '"

, :; :;
.

Primjeri

i ra
zha

tenv ina:

- itd.
. " 1
' t:.i:... f . y. 4$"),

U sluaju da se nae nun sakin ispred vav-a

(l$)

istoj rijei, bie

(} i ja'-a

izhar mutlak. Ovo pravilo se

primjenjuje u:
a) rijeima: , 1 , ,QiJI
.,

b) na poetku sure ]asin i El-Kalem, ukoliko se ne

pauzira nakon poetne skraenice:

. /,t! J
.
.

iii J e)

U ovim sluajevima nun sak in ima nepromjenljiv

izgovor bez ikakvih glasovnih promjena.

Terminoloki idgam znai asimilaciju-uklapanje harfa

sa sukunom ili tenvinom u harf sa vokalom , tako da se sl iju u
u
jedan podvostruen glas sa tedidom ( .. ) . T0 se deava

poziciji nuna sakina ili tenvina sa jednim od est

harfova
sakupljenih u sintagmi: w .
.rf..

Primjeri idgama su: , ' i

1::._: .: ' J-:
..r-: loJ, ,J',

.
,, ' ,.. 'a. " , ,, ltd
,of.. r ') )JA&' '

) ,J'

'
"
, ,J',

-1
't..F,J ,J',

Idgam moe biti:

a) Idgam sa nazalizacij om ( r)1), tj. izgovor s

nepotpunom asimilacijom-uklapanjem i slljevanjem harfa

nuna sakina ili tenvina kada se nae u poziciji sa harfovima
sakupljenim u rijei:

tako da zvuk titra i vibrira u nosnoj

upljini. Ovaj idgam je nepotpun (u), jer se nun sakin ili

tenvin ne gube potpuno u izgovoru.
Primjeri ovoga idgama su:

o;. ,> , itd.

,: ,)

Newlizacija (Gj je izgovor glasa kroz nosnu upljinu.

Duina nazalizacije je dva hareketa, a duina hareketa se
odreuje na takav nain da se jednom oprui i skupi prst.
fovima sintagme:
Nazalizacija se osjea u samim har
tj . potpu na
b) Idgam bez nwilizacije (6 r)l),
. ukla anJ. e 1. slt'J'evanJ
akina ili tmvina kada
as;._:
lCl. Ja. 'e nuna
uuua
p
.
,
i ra ( ). Nauva se
se nae
J
u poziciji sa harreovtma: lam (J)

1 14 0 Trca ..

tenvin u poziciji sa
, ) , J'er se nun sakin ili
potpum m (j.t\S"
.
.
e 1Z Izgovora.
spomenuta dva harfa potpuno gub
"

P rimjeri : 1:4

\f ::,..
,

'J ::,.. itd.

,

Trajanje ovog uklapanja je samo

jedan hareket zbog

nepostojanja gunne.
U kira'etu Hafsa od 'Asima dolo je u atibiji da se

suri El-Kijame u primjeru

IJI) ne primjenjuje idgam nego

sekta.

Terminoloki, iklab znai preobrazbu nuna sakina ili

tenvina u labavi izgovor mim-a
sa nazalizacijom (gunna)

kada se nae u pozicij i ispred harfa

ba ' ("'=") .

Primjer: .. , .. ,

t=-,
,
Vremensko trajanje gu
nne u ovom sluaju je dva

hareketa.

lhfa

<;U;.,)
.
.

lhfa ' zda

nai skrivanJe
g1asa u nazaliza i
tli
cij (nun sakm
.
tmvin) tako
se tzgovon negd '
Je Izmeu izhara i idgarntJ, s
.

Tcdiwici 0 1 15

tim to se razlikuje od prvoga jer se izgovara sa nazalizacijo m,

a od drugoga jer je bez te1dida.

Gunna se osjea u trajanju dva hareketa u izgovoru

nuna ili tenvina ako se nau ispred jednog od ihfo 'ovih

harfova koji su sadrani u slijedeoj sintagmi:

Primjeri:

"G:- ! ' itd.

IS" ,iJ ,.U1 1

u praktinoj primjeni

d) IS" 4f!

ihfo a treba paziti da pri

izgovoru nuna jezik mora bid odvojen od nepca kako bi se

postigao njegov izgovor izmeu izhara i idgama.
Propisi

harfa Mim" sa sukunom

Mim sakin ima tri propisa:

lhfa'un cfcvi ;U;:.l)
..

..

To je usneno skrivanje glasa mim

( sa sukunom u

nazalizaciji kada se nae u poziciji sa harfom ba ' (.'="), kao to

je u primjeru:

A11

,
;
,
,
,

Trajanje ovog uklapanja.je dva hareketa.

11, .,.... ..

rf mim
mima sakina nade ha

Kada se iza

sa

kao to je u
njihove asimilacije,
vokalom onda dolazi do
liran} e traJ e dva
1,
<'1 J-" . To asimi
pnmJeru: j'll
Jvr
,
,
hareketa.
,

Kada se

mim sakin nae

poziciji sa jednim od

ostalih 26 harfova, osim ova dva spomenuta (izuzev u sluaju

Ihfo'a Jefevijja i Idgama mislejni sagira tj, harfa mim i ba'),

onda se ne asimilira, niti mijenja, ve se izgovara isto,
potpuno i odsjeno.
Nun" l "mim"

po&lcijl gcmlnata

(tddld)

U sluaju da. se harf nun (u) i mim

gemin iraju
.
(udvostrue , reduphraJu dobijajui znak te1dida), onda,
njihov izgovor traje dva hareketa u sluaju pauzalne ili
kontekstualne forme, kao to J.e u prtmJeru
.. 1 ul

AslmllciJ Istih, srodnih l bliskih lsov

g
Asimilacij a

<r) ima tri vrste:

,

ldgalft IDUtCIIIasil&jn

( r)

Kada se nadu dva potpuno ista harfa jedan do

drugog, od kojih je prvi sakin, a drugi muteharrik (sa
vokalom), onda dolazi do asimilacije. U ovom sluaju harf se
proui kao da je geminiran, tj. s tedidom ( " ). Primjeri:

1,.,: 1 .ili Ji J itd,i ue se kao da je napisano: .illi J

,

(.l!k=" f

Vremensko trajanje ove asimilacije je jdan

hareket, osim u sluaju asimilacije mima u mim (1dgamu

mislejni sagir'} i nuna u nun (Idgam sa nazalizacijom) kada
traje dva hareketa, kao to smo ranije naveli.

Kada se nau jedan do drugog dva srodna harfa istog

ishodita u poziciji da je prvi sakin a drugi muteharrik, onda
dolazi do njihove asimilacije. Harfovi koji tvore ovaj idgam
svrstavaju se u tri skupine:
a)

, .)

b) J; ,.;

'

e)

j,

r ,....,

u, ) se asimiliraju u: j; primjer: 1jJl. 1 ui se kao da

je napisano:
..

. .

l...

----- ;

<;.:.. ) se asimiliraju u: ' primjer: :J, ui se kao da

je napisano:

(;, ::.") se asimiliraju u: ' primjer:' lill ,;, c_ilif, ui se

kao da je napisano :'ll!1 1:,1aH

<1

::.") se asimiliraju u: j,, primjer:

U;U, "(j, ui se
-

kao da je napisano: . w1i

(;.:.. ) se asimiliraju u: ' primjer: :-k! ui se kao

da je napisano: t:.:..e

( ) se asimiliraju u: ;, primjer: :. e' ui se kao

da je napisano: 44
Vremensko trajanje
primjerima je jedan hareket.

( ) se asimiliraju u:
da je napisano

,;ji

asimilacije

' primjer:

svim

ovim

w-:,1, .ui se kao

-

U ovom sluaju vremensko trajanje asimilacije je dva

hareketa.

svim ovim primjerima primJenJUJe se potpuna

asimilacija Crtt r11:,1), osim u primjeru kada doe krupni harf

ta ' (j,)

ispred

ta ' (:). U ovom sluaju dolazi do nepotpune

..... .. .

asimilacije ( r:,l) , gdje krupni harf ta ' () gubi svojstVa

kao to su odskakanje i praskavost da bi se djelimino mogao
asimilirati u
krupnoe.

ta ' (;) ,

ali djelimino zadrava i svojstvo

ldsam mutuaribcjn ( ., , ;= r,-;." .)1)

!'
Kada se nau jedan do drugog dva harfa bliski po

ili nekim drugim svojstvima, u poziciji da je prvi

sakin, a drugi muteharrik, onda dolazi do njihove asimilacije.
Harfovi koji tvore ovaj idgam svrstavaj u se u dvije grupe:
ishoditu

(' "J) se asimiliraju u:

.)

kao da je napisano:

primjer:

.;j, ' J- r.r,

--

ui se

U ovom sluaju obavezna je

.;j1'lii1 J.

potpuna asimUacij a:

'

Postoji izuzetak iz ovog pravila, po naem kira'eru,

tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutaffifin primjenjuje sektu
i ui rastavljeno

)i js. ljJ

Kod ostalih

ovom sluaju se primjenjuje pravilo Idgama

(!} ) se asim iliraju u:

da je napisano:

t.Jf

i),

. U

primjer:

ija u

mutekanbqn.

t.Jf ui e kao

ovom sluaju mogue. je

unu asimilaciju
;;.1) ili nepotp
primijeniti. potpunu (!
1 "' 1 "'
_

(lf !) .
,

vi
Oclskonf, praskavi harfo

(iliti)

vore izmeu
Odskakanje harfova na nain da se izgo
fovi ka/kale
vokala i sukuna naziva se ka/kala G!aW Har
odskau i praskaju razliitim intenzitetom ako su bez vokala,
a sadrani su u sintagmi: :.jJ.
Intenzitet odskakanj a zavisi od pozicije harfo ka/kale
u rijei i moe imati tri stepena:
Velika kalkala (<.S irili)
U sluaju da se

harfka/kale nae sakin (bilo da se radi

9 stalnom ili nestalnom sukunu) u poziciji gemiflata (sa
tedidom) i pauziranja na tom harfu, onda je njegovo
odskakanje i praskavost najvieg intenziteta.
Primjeri:

J ,.h itd.

Srednja kalkala (Ja:.j irili)

Ako harf ka/kale nije geminiran,

a bude u identinoj
poziciji kao u prethodnom
sluaju, tj. bude sa staln im ili
nestalnu. s kunom (u situa
ciji pauziranja), onda j e njegovo

odskakanJe t praskavost
srednjeg intenziteta.

Primjeri: \J

,:J;. J , itd.

Mala kalkala (tS iiili)

Ako je harf ka/kale sakin i poz1c10niran u sredini

rijei, onda e odskakanje i praskavost biti najnieg
intenziteta.
Primjeri: , ,1iJ;:. itd.
Varijanta izgovora harfa

Harf ra ' () se izgovara krupno

ra'

()

u slijedeim

pozicijama:

l) Ako bude sa vokalima Jethe i damme, kao to je u

,
PrimJ erima 't.J
..J

'

' . -- -: '
Jf;_
"""" '""'J itd

'""'

2) Ako je sakin, a harf ispred sa dttmmom ili fethom,

kao to je u primjerima:

jj; ,--;

itd."

3) Ako je sakin, a harf ispred sa nestalnom kesrom,

kao to je u primjerima: 1}.\fJI f ,f J! '*)' itd.

_
4) Ako je sakin, a nalazi se u poziciji poslije stalne

kesre, a ispred krupnog harfa <

je u sluajevima:

_i.)\J

:_,.,11, itd.

u:;J, kao o

111 0 T..a ..

a
5) Ako bude sakin u poziciji nakon harf sa sukunom
e
(osim harfa ja ' (e.>)) ispred kojeg bud fitha ili
damma u situacij i pauziranja, kao u primjerima:

' U;! J itd.

J;i-, J
,

Harf ra ' C) se izgovara tanko (-.;) u slijedeim

pozicijama:

l)

Ako je sa vokalom kesre, uope. Primjer: JJ

2)

Ako bude sakin, a ispred njega bude stalna kesra

i ne bude u poziciji da se nae ispred krupnog
harfa ( jo'-), kao to je u primjeru:
.

3)

Ako ispred njega bude haifu lin u vidu harfa Ja

(e.>), tj. ako bude sakin ispred ja ' (e.>) sakina,

.

'

sluaju pauziranja, kao to je u primjeru: _-.J

4)

Ako se pauzira na njemu i ako je harf ispred sa

sukunom (osim harfa ja ' (!.$)), a ispred njega harf
sa

vokalom

kesre,

If! l ;J!

kao

primjeru:

Dozvoljene su verzije krupnog ili tankog izgovora

harfa ra ' C) u sluaju kada bude sakin, ispred njega stalni

:r)sa

osnovni vokal kesre, a iza njega krupni harf (' u

vokalom kesre kao u sluaju:

J:,; JS-

Isto tako kod pauziranja u primjerima:

Meutim, kod prelaska u kontekstualnoj formi,

)ai

ra' <) se, p

konsenzusu, u prvoj rijei () ui krupno, a u drugoj (_)ai)
'

'

tanko.

Harfovi koji nose arapski naziv

krupno i sadrani su u sintagmi:
njih su harfovi sa vokalom
je u primjerima:

/;.' ue se

:,;. Najkrupniji od

ftthe iza'koje dolazi elif(1), kao to

,1.411 <:r...r.\!.all itd.

;

Varijanta izgovora harfa "lam" u imenu ''Allah"

(.ll' i uaw
, \
Harf

lam (J) se izgovara u imenu "Allah" (1 ) ili

(i1 ) krupno () u slijedeim pozicijama:

,

'

l)

Ako mu prethodi

2)

fetha
' J , , r itd.

ili

damma.

Primjeri:

Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon

damme. Primjer: 1jl

3)

Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon

Jethe. Primjer: J! )
,

Harf lam (J) se izgovara u imenu "Allah" (, ) ili

i' .:) u slijedeim pozicijama:

. hlf) tanko e
4r-'J
,

l)

Ako mu prethodi harf sa kesrom. Primjer: )4

2)

Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon harfa

sa kesrom. Primjer: .f1 ;..;;.
J

3)

Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon

tenvina. Primjer:

)1 ji U ovom sluaju kao da

Je nap1sano: Jll ji .

"'

J \

Propisi harfa "lam sakin"

('' t;;J, ft:;..f)

Lam (J) moe da bude:

"j1"

l)

odreeni lan:

2)

sastavni dio korijena glagola:

3)

sastavni dio korijena estica:

"j.( J "jA. r

Odredeni lan ("JIJt

, )

r'i

Ako se odreeni lan (ji) nae

ispred harfa iz slijedee
-, . onda
--
sintagme:
se zove 'Mjeseevo 1am"
J
J,

'

'

Taliwlci 0 11S

Ci!fi r). u ovom sluaju lam (J) se potpuno izgovara j to se

zove Izharun kameri

C:S-
.:j d:. 1).
, )'r'.
;

Primjeri: . ui' ,ir;JI ,..11 itd.

A ako se odreeni lan

(jO

nae ispred nekog od

preostih harfova onda se zove "Sunevo lam"

ovom sluaju

G: ;. ). U

lam (J) se potpuno asimilira i to se ove Idgam

emsi (- ; !).
Primjeri:

Lam (J)

,1 ,l itd.

glagola se potpuno asimilira

poslije njega doe drugo

lam (J) ili ra () .

;JU jj , Ji
kao da je napisano: (.k:) ,
.

U ovim primjerima ui se

U svim ostalim sluajevima

Cj\fl;!;).

ako

'

Primjeri :

(r!)

lam se

izgo.vara potpuno

116 0 I..a ..

"Lam" estica

Lam estica

,.. )
(",:" -J .....r
r
1.)1

"jA" i "j.(

ako poslije njega doe drugo lam

Primjeri:

potpuno se asimilira

(J) ili ra ' () .

P.., J. ,) J.

(rl),

uf jA

U ovim primjerima ui se kao da Je napisano:

Postoji izuzetak iz ovog pravila, po naem kira'ecu,

tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutajfifin
primjenjuje sekta i ui rastavljeno

kojem se

)i Ji. l)y

Kod

ostalih karija u ovom sluaju se primfenjuje pravilo Idgama

mutekaribejn.
U svim ostalim sluajevima lam

potpuno

h
-:.i:. 1)
.).

(J)

se izgovara

!Jmam (rol) je specifinim poloajem usana izvriti

pripremu kao da e se izgovoriti damma, a onda izgovo riti

kako je napisano u Kur'anu da bi se rako ukazalo na osn ovu
rijei u ijem korijenu postoji damma. Po naem kira' ecu,
re
ovo pravilo se primjenjuje samo u primjeru 1 1 . ajeta su
jusuf u rijei: \t ija osnova je glasila u prvobicnorn
obliku:

Talivid O 117

Imala (iJ1)

Imala je naginjanje u izgovorufethe ka izgovoru kesre,

i elifa (1) ka izgovoru ja ' ( ) . !malu koja predstavlja potpun
!.$.
specifian izgovor vokala ii (;,$' iJl) imamo u primjeru:

p iz sure Hud, ajet 4 1 .

TahU (j_!". i)
U 44. ajetu sure Fussilet spominje se rije

ijem se izgovoru umekava izgovor hemzeta

(.

Taj

teshil se primjeuje na drugom hemzetu Ct) iji izgovor je

umekan negdje izmeu hemzeta (J i eliJa (,).

Duiina vokala {"Mccldovi")

Terminoloki medd znai ogranieno produivanje u

izgovoru ako postoji uzrok za to.
Duina {medd) se sastoji iz dva elementa:
a) Glovnih duina ( :_;.;_r), a to su slijedei
harfovi:
l.

Vav sakin C} sa dammom ispred ( ' )

2.

Elifsakin (1) sa fothom ispred (t' )

ispr
3 . ja sakin ) sa kesrom

ed ('-i )

), a to Sl.l :
b) Uzronika duine (
l.

Hemze Cs.),

2.

Sukun (") i

3. Tedid (" ) Ovdje se podrazumijeva sukun koji je

.

bio na prvom harfu prije slijevanja u drugi sa

vokalom.

Vrste duilna
Osnovna duiina

(f l;), tj. Mtlddun tabl'ljj1111 ( t

Ova duina je sadrana u osnovi glasovnih duina i

nije joj potreban uzronik. Zato je obavezna ( ( ) i traje
J
onoliko koliko je dovoljno da se u konti nuite tu izgovore dva
"

kratka vokala

(;J. Primjer: J ,J:i

Sve ostale duine su izveden

e

(:,i :J.

J\i
-

Merldu n

fer 'ijjun

lccllvld 0 11t

Obavana duiina

Midllll lllldilbu/1 ((, 0

Ova duina ima samo jednu vrstu predstavljenu u

Medd

muttasilu

( )

koji e biti u situaciji ako se

neposredno u istoj ijei, nakon glasovne duine

nae uzronik duine

rzv.

( )
..

u vidu hemzeta

( U/}-)

(), kao to je

t.:JI , ,; itd. Razlog oduivanja lei u

tome to je glasovna duina ( u '.f) slaba i skrivena u
J
odnosu na hemze (J koje je jae i stabilnije. Zbog toga se

u primjerima:

slabom dodaje duina da bi se ojaao njegov izgovor

omoguio prelazak preko jakog i stabilnog hemzeta (e.).
Ova duina se obavezno dodaje u trajanju etiri ili
pet kratkih vokala, hareketa, pa je nije dozvoljeno skraivati
ispod tog nivoa. Meutim, dozvoljeno je oduivanje i est
hareketa u sluaju pauziranja, pri emu se, onda, sastanu dva
uzronika: hemze

()
e.

i nestalni sukun

( \s. ),
)

u rijeima

koje imaj u hemze na samom kraju, kao 'to je u primjerima:

i sl.
DonoQcna duilna

Mtldd11 dill 'b (jb. 0

Ovaj medd ima dvije vrste:

a) Rastavijenu duinu - Meddun munfasil

(j_.. )

Ovaj medd e biti u poziciji kada se glasovna duina

( e.;:,;.) nae na kraju jedne rijei, a uzronik duine

( ) na poetku slijedee rijei. Moe se oduiyati i
skraiati. Oduivanje je etiri ili pet hareketa, a skraivanje
hareketejni, tj. na duinu izgovora dva vokala.
b) Nestalnu duinu - Meddun aridun lis-sukun

(:,j:..u >J )
Ovaj medd e biti kada se glasovna duina ( e.;:_.;.)
ili poluvokalna duina ( :,;.) nae ispred uzronika
duine ( ) u vidu ne;tcdnog sukuna (:t -.) samo

I.T.)

y-

u poziciji pauziranja. Moe se oduivati ili skraivati u

rasponu od dva do est hareketa, tj. medd 'arid lis-sukun
moe da se uvrsti u svaku od ove tri kategorije:

l) kratku - ;J (dva hareketa),

2) srednju - Ja.!..J (etiri hareketa), ili

3) dugu - jj, (est hareketa).

Primjer: W\Ail

'

Ako se tokom uenja rimijeni jedna odreena

p
.

"
..
duzma onda Je
naJprece
da se u svakom ponov1Jenorn
'
sluaju ujednai.

Tcdivld O 131

Stalna obavuujua duiina

. )

Mftldun lazim (
rf
"

Ova duina je u svim sluajevima i podjelama

obavezna i traje est hareketa, bilo da se prelazi ili pauzira, a
moe da bude u rijei ( j l;) ili slovu
'
se dijeli na:
'

1) Duiina u rijei

'

( ! 0

(lr j l;),pa
'

'

Mcddun la.zimun kcliml

Ova duina e biti u rijei koja ima vie od tri harfa

ako se nakon glasovne duine (j; u;.) nae uzronik

duine ( t. :-J

u vidu stalnog sukuna (u f }.:J

'

Ovaj medd moe imati dvije vrste:

a)

Meddun

lazimun

kelimijjun

'

musekkal

( rj t),

a bie u sluaju ako je uzronik

Primjeri:

J ,iit;..il

h)

lazimun

oduivanjageminacij a {tedid).

Meddun

kelimijjun

muhaffef

(.::.. rj t), a bie u sluaju ako je uzronik

samo sukuri. Praktine primjere ovoga medda u
kompletnom Kur'anu imamo samo u dva sluaja, a
radi se o rijei

91).

f T ponovljenoj u suri ]unus (ajet 51.

131 o 1'Ni dio

Duiina u slovu - Mcc:ldun luimu n harfi

l)

(:.,;.. /J )

Dvadeset i devet sura u Kur'anu zapocmJu sa

tajanstvenim slovima, skraenicama ili tzv. siglama koje tvori
etrnaest harfova, od kojih osam sadri obaveznu duinu
-

Meddun lazimun harfi ('f

J J

u smtagmt:

r l;). Ti harfovi su sakupljeni

Meddun lazimun harfi

(j'f r.> l;)

bie u situaciji

prelaska ili pauziranja ako se radi o harfu koji u svom nazivu

ima vie od tri glasa oeil kojih je srednji glasovna duina

(l; U'f) ili

poluvokalna duina

poziciji ispred uzronika duine

sukuna

(v._J

U'f) i nalazi se u
( : ::J u vidu stalnog
'

(u j.:). I ovaj medd moe imati dvije vrste:

musekkal
( :,;. r :C,), a bie u sluaju ako je uzronik
a)

Meddun

lazimun

harfijjun

oduivanja geminacija (tedid). Primjer: rl U ovom

primjeru izgovara se kao da je napisano: :;Jf

,
odnosno, kao da su dva zadnja harfa redupli
cirana i

slivena u tedidkoji je uzronik oduivanja: r;

b)

Meddun

lazimun

( :..;.. j :C,), a bie

-u

muhaffef

harfijjun

sluaju ako je uzronik

oduivja so sukun. PrimJer

'

_ itd.

lJY ,u ,.)w-

Tedivid e 133

Kontaktna duiina - Mftldus-sll (tl:J1 t)

(Izgovor kratkih vokala zamjenice i
Kada se

spojena lina zamjenica za tree lice

jednine mukog roda

ili

nae u poziciji izmeu dva

vokalizovana harfa, onda se kratki vokali

oduuju u izgovoru kao

damme

ili

kesre

meddus-sile koji moe biti:

a) Nepromjenljiva duiina <;:. 0

Mtuldu si/td/n sugra

Ako vokalizovani harf iza ove zamjenice nije

hemze,

onda se radi o nepromjenljivoj osnovnoj duini. Primjer:

c, 4} J

Ovaj

vokala) kao i

medd se

medd tabi'i.

oduuje hareketejni (dva kratka

Treba naglasiti da postoji izuzetak

iz ovog pravila u kojem se kratki vokal

dugo.

Ovaj

primjer

je

iz

69.

kesre

u rijei J.J ui

ajeta sure

El-Furkan:

, . Postoji i suprotan primjer gdje se na prvi

u . J
I.W
T
pogfea treba uiti dugo kao medd sile, meutim, ui se

kratko, kao to je u primjeru 7. ajeta sure Ez-Zumer:

Takoer,

treba naglasiti da se harf ha' (0) koji je sastavni dio

korijena neke rijei ne tretira

damme

ili

4.J,j!

kesr uvijek

to je u primjerima:

medd sile i njegovi kratki vokali

se itaju kratko bez oduivanja, kao

itd.

1J4 0 T...a ..

b)

Produicna duilna

Mddu si/lll/11 kuiN

u
jenice hemze
Ako je vokalizovani harf iza ove zam
jer:
onda se radi o dugom meddu sile. Prim

(J

f.f ti f

Duina ovoga medda je kao u rastavljenog medda

traje etiri ili pet hareketa.

(J a :J i

Transformirana duiina - Mttddul-bttdl ( 4' 0

J
Kada u osnovi jedne rijei postoje dva hemzeta od
kojih je prvi sa vokalom, a drugi bez vokala, onda se izvri
transformacija u jednu duinu koja traje
medd tabi 'i.

hareketejni
Primjer: f transformie se u: T

Altcmativna duiina

kao i

Mttddul-'/vft/ (yj1 )

Ova duina se primjenjuje u sluaju pauziranja na

tenvinu akuzativa kada duina od dva hareketa postaje
alternativa tenvinu. Primjer:

J\"A!

Poluvokalna duiina

Mft/du lln ( )

Ova duina nastaje u sluaju da

vav
budu u lin
l.

(J)

ili ja '

{y)

(} pozicij i koja zahtijeva ispunjenje ovih uvjeta:

da s u sa sukunom

2. da je harf ispred njih

sa ftthom ,

lalhid 0 1U

3 . da je harf iza njih sa nestalnim sukunom koji je

uzrokovan pauziranjem.

Poluvokalna duina se primjenjuje iskljuivo u

poziciji pauziranja i moe spadati kao i Medd arid lis-sukun
u jednu od tri kategorije duina:
l.

kratku - :;.al (dva hareketa) ,

2. srednju - Y (etiri hareketa) ili

3. dugu

j), (est hareketa) .

Duiina naglaavanja i razlike

(;)1 1:,)

Mddul-lcrk

Ova duina koristi se za pravljenje razlike izmeu

konstatacije i pitanja, a traje est hareketa. U Kur'anu
postoje samo etiri praktina primjera za ovu duinu. To su
rijei: r Jjln Jj ponovljene na dva mjesta u suri El-

143 i 144), te primjer ilT jJ u suri junus

lT u surl En-Nem/ (ajet 59) .
(ajet 59) i primjer: .<- J
.r r

En 'am (aje

.. .,. J

Kada se ova duina ne bi primjenjivala onda bi se

pitanje moglo razumjeti konstatacijom to bi dovelo do
velike doktrinarne pogreke u znaenju .

Sekta (i:S::.,)

pauzalna forma u kojoj se

Sekta () je specifina
raj disanja hareketejni
trenutano prekida glas, uz zad
kratka vokala). U naem
(koliko se moe izgovoriti dva
im sluajevima:
kira'etu sekta se primjenjuje u slijede

l. El-Kehf ajet

i 2. (Sekta je na eliJu, a ne na
tenvinu koji se ne ui ni u kontekstualnoj formi).
l.

2. jasin, ajet 52,

3. El-Kijame, ajet 27,
4. El-Mutaffifin, ajet 14,
S. El-Hakka, ajet 28-29. U ovom sluaju dozvoljeno

je uiti sa sektom ili sa idgamom. Sekta se, ipak,

preferira u ovom konkretnom sluaju.
Scdidctut-tilavt (<!,1 !- - )
OJ O
-

v
Seddetut-til4ve (-
L, prema
0) se cm
o J.l
i.OII
hanefiJskom mezheb u, - u cetrnaest sluaJeva kao
.
drugostepena obaveza /.
_J
v t'b
'/l za svakog punoljetnog 1
1v
aa
z
.
mentalno zdravog m limana l.
bilo da se aJet
muslimanku,
us

v ili CUJ
v . e u namazu
sedde prouc1
111 van nJega.
.
_,,.
,
Uvjeti ove sedde su, po izrazitoj veini uenj.al\"
:
uvjeti namaza, kao sto
1 1
v su Clstoca,
bl'
,
ld
ma

okretanJ e pre

pokrivanJe, s tom razl'

v
enog
J
ran
k
1 om sto sedda nema zab

v.

Tcdhlcl o 1J7

vremena kao namaz. Ona se moe odgoditi pa je nema

potrebe obavljati pod tejemmumom. Buharija biljei da je
Ibni Omer inio seddu i bez abdesta.
Sedda se ini na nain da se prvo donese tekbir,
zatim se ide na seddu na kojoj se prema jedinom
vjerodostojnom predanju ui dova:

"Moje lice ini sedidu svome Stvoritelju koji mu je

svojom moi i snagom vid i sluh uklesao, pa neka je
Blagoslovljen Allah, najbolji Stvaraoc."

Ako je ua u namazu, onda treba prouiti i tri puta:

j 'Jj Iza toga se donese jo jedan tekbir prilikom
dizanja sa sedde.

lnakovl stajanja

(_.i), ;.J

Medinskom mushafu koji je tampala

"Mudemme'ul-melik Fehd" spominJU se slijedei
dijakritiki znakovi za stajanje prilikom uenja:
U

obavezno stajanje,
zabranjeno stajanje,

1Ja 0 1N8 6 '

dozvoljeno stajanje,
dozvoljeno stajanje sa prvensrvom prelaska,
dozvoljeno

Ji

stajanje

koje

se

preferira

nad

prelaskom,
*

* *

* *

ako se stane na prvom znaku onda nije .

ispravno stajanje na drugom.

Va/lahu e a/emu

*********
*****
*

U sluaju da neki paljivi italac primijeti neku

eventualnu greku koja se
autora radi ispravke.

potkrala zamoljava se da obavijesti

SadriaJ
uvoo

KUR'AN - GARANT OPSTANKA MUSLIMANA

ADABI

.....

..................................

.......................................................................................

UAA l UENJA KUR'ANA

18

-..................................

l . MES'ELA
MUSTEHABB JE MNOGO ITATI I UITI KUR'AN .......................... 1 9
2 . MES'ELA
lABORAVLJANJE KUR'ANA VELIKI JE GRIJEH ................................ 24
3. MES'ELA
LIJEPO (MUSTEHABB) JE UZETI ABDEST RADI UENJA KUR'ANA... 25
4. MES'ELA
SUNNET JE UITI NA ISTOM MJESTU .......................................... 26
5. MES'ELA
MUSTEHABB JE SJESTI OBORENE GLAVE, PONIZAN, OKRENUT
PREMA K!BLI, MIRAN I SA POSEBNIM PIJETETOM UITI. .............. _.26
6. MES'ELA
SUNNET JE UPOTREBLJAVATI MISVAK ZBOG ISENJA USTA I

POSTIVANJA KUR'ANA .................................................................. 26

7. MES'ELA
SUNNETJE "ET-TE'AVVUZ" PRIJE OTPOINJANJA KIRA'ETA ......... 27
8. MES'ELA
IZGOVARAJ "BESMELU" KOD POETKA SVAKE SURE, OSIM SURE
........ 30
"BERA'EH" (ET-TEVBE), ........... ........... ........... ........... ...........
9. MES'ELA
UENJE KUR'ANA NE ZAHTIJEVA POSEBNU ODLUKU (NIJJET) KAO

........ .... 3 1
TO JE SLUAJ SA OSTALIM ZIKROM ........... ........... ...........
1 0. MES'ELA
"TERTIL" JE SUNNET KOD UENJA KURA
' NA. ......... ......... .......... . 32
.

l l . MES'ELA
. SUNNET JE UENJE SA DUBOKIM RAZMISLJANJEM (ET-TEDEBBUR) I
. RAZ
UMIJEVANJEM; (ET-TEFEHHUM) ......... .................. . : ........ : ........ 34

12. MES'ELA
.......... .....
NE SMETA PONAVLJANJE AJETA

' . . . . . . . ...................
....

. . . . ..

13. MES'El..A

LIKOM UENJA KUR'ANA

MUSTEHABB JE PLAKATI PRI

...... . . . ...
...

.. .

1 4. MES'El..A

38

39

40
GLASA I UKRAAVANJE KIRA'ETA
SUNNET JE ULJEPSAVANJE
1 5. MES'ELA
UENJE ("BIT-TEFHIM")
MUSTEHABB JE KRUPNO - GROMOGLAS NO
. . . . . . ...

.......................

...............

. . . .. . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........
.......................

42

1 6. MES'El..A
UENJE NAGLAS I U SEBI ..................... . . . . . . .... ...... ....... .... ....... ..... .. 43

17. MES'ELA
UENJE IZ MUSHAFA VRIJEDNIJE JE OD UENJA NAPAMET,

.........

1 8. MES'ELA

POMAGANJE UAU KAD NE ZNA NASTAVITI .

. .

.......

..

............

.....

19. MES'ELA
MEKRUH JE PREKIDANJE UENJA ZBOG RAZGOVORA SA NEKIM

44

. 46

..

20. MES'ELA

50

NIJE DOZVOLJENO UENJE KUR'ANA STRANIM JEZIKOM, ........... 5 0

2 1 . MES'ELA

NIJE DOZVOLJENO UENJE "SAZZ" KIRA'ETOM ..... ............. ......... 5 1

22. MES'ELA
NAJPREE JE DA SE KUR'AN UI REDOSLIJEDOM MUSHAFA

23. MES'ELA

UENJE NA VI.E 1-iARFOVA

24. MES'ELA

...... . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

...........

....... . .

......
............

...

52
54

SUNNET JE SLUANJE UENJA KUR'ANA BEZ RAZGOVORA I G

ALAME
56
.............. .......................... .....
25. MES'ELA

..
.. . . . . .

S U
NNET JE OBAVLJANJE SEDDE
.
..
. . . . .
2 6. MES 'ELA
ODRANA VREMENA ZA. U
ENJE ... ............... . . .... . ....... .....
27. MES'ELA
T LJETI I ZIMI... ....
..... ..... .. . .
.
.
2.8. ES'ELA.
..

r
.

. . ..

......

..

.....
....

........

...

...

. . . . . . . . . . .. . . . . .

.........

.... ..

.....

. . . . .. .

..

. . .. . .

56
57

... .. ... . 59

5HriaJ 0 141
SUNNET JE POSTITI NA DAN HATME. . .............. .............. .............. 59
29. MES'El.A

MUSTEHABB JE TEKBIR POSLIJE SURE "ED-DUHA" PA DO

ZAVRSETKA KUR'ANA................................................................... 60
30. MES'El.A
SUNNET JE DOVA NAKON ZAVRSETKA HATME, ............................ 62
31. MES'El.A
SUNNET JE NAKON ZAV'RSETKA HATME DA SE ODMAH ZAPONE SA
DRUGOM,

....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

63

32. MES'El.A
PONAVLJANJE SURE "IHLAS" NA KRAJU HATME ............................ 64
33. MES'El.A
POKUENO JE KUR'AN UZETI SREDSTVOM ZARADE ZA IVOT .... 65
34. MES'ELA
ZABORAVLJANJE KUR'ANA ........................................................... 65
35. MES'El.A
UENJE KUR'ANA MEJJITU ........................................................... 65

POGLAVUis ............. .............

..
..
.. .......... ................ 68

UINJI I.UR'ANA ........ ........ ............................ ............ 68

PRIJETNJA OD ZABORAVA KUR'ANA NAKON STO SE NAUI l
KVALIFIKACIJA OVJEKA KOJI U SVOJOJ MEMORIJI NEMA NISTA OD
KUR'ANA

. ... .. ..................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .

78

STIMULACIJA NA UENJE DOVE ZA HIFZ KUR'ANA....................... 80

STIMUUSANJE NA UENJE "FATIHE" I NJENA VRIJEDNOST .......... 87
STIMUUSANJE NA UENJE "EL-BEKARE" l "ALI 'IMRAN" ........... ... 91
STIMUUSANJE NA UENJE "AjETUL-KURSI" I NJENA VRIJEDNOST96
STIMULISANJE NA UENJE SURE "EL-KEHF", NJENIH PRVIH ILI
P SLJEDNJIH DESET A}ETA ........... ........... ........... ........... ... ............ 99
O
STIMUUSANJE NA UENJE SURE "JASIN", I NJENA VRIJEDNOST.. 1 OO
STIMUUSANJE NA UENJE SURE "TEBA.REKELLEZI Bl JEDIHILMUI.K"
........... ........ ............. 101

StlMUUSANJE NA UENJE SURE "KUL HWALLAHU EHAD" ....... 103

....... ..... 104
E
UENJE SURA "EL-MU'AVVIZETEJNI"

S'nMuusANJ

NA

............__
107

............ .....

.._
_
_

:::
..
_
=
'
"
. .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . .. 1 0)
"BESMELE
PROPISI "lSTl'AZE" l
. . ..... ..... . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . ....... . .. 107
..
(;i 'it J
o\Ao:.,j f) s;;;;;OM I TENVINA ... .. . . . . . . . .. ........... I I I
RO .S HARFA "NUN SA
l' P! I
'
. ... . ..... . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. . ... . .. . . .. . I I 5I
. ' iiS' I fil rll:;.P . . . . . .
( _Fil
1
.:st
JJlARFA "MIM" SA S
" " . . . . . . .... . . . ....... ...... . ... 1
O
UKUN M " (;
I
:.::11 "MIM" U POZICIJI GEMINATA DID).. . . . . . . . . . . . . ... .... . .. 1 166
. . . . . . .. . . .. . .. . . . ....... . .. . . . 1
(1)\i( l J l)_filt l ) . .. .... .... . . . . . . ... ......... ....
. . . . . . . . . . . . . . ....... . I I 6

TIDiviD (_;. .:lt

__
___
__
__
__
__
.

.-\si M!tACiji. ISTIH, SRODNIH l BLISKIH GLASOVA

,
IZGOVORA HARFA RA .................... ............. ............. 1 2 l

0DSKONI , PRASKAVI HARFOVI

yARIJANTE

( J

(a!iij) . . . . . .... . . ... . . ....... . . . .. . .. . . . . .. . 120

.

.,, J , '. ,) .............. .............. ................ . . . .. . . . . . . .. . .. ..... . l 21

A HARFA "I.AM" U IMENU "ALLAH" ......... .. 123

J .J'
yAJti]A>n'E IZGOVOR

,,. ,, .:i) ............. ............................. ..................... ....... ... ... . .. . .. ... 123
p411l -.al

J'ROPISI HARFA "tAM SAKIN " "" ........ ...... "

... . . . . .
.. . .. . . . .

.. . . ... . . ... . . ... I 24

-' ,, .",;;u, IS:;..P . ..... .. . . .. .. . . . . ... . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . .... . . . . . . 1 24
'ro
r
6
ISMAM (:.:. ...... ...... ...... ......
2
1
.....
..
.....
.....
.....
.
.
.
.
.....
..
.
.
.
.
.
.
.
..
.
.
.
.
..
.
.
.
.
r
7
IMAU Cif,;!) .. .. .... .. ...... .. .... ...
...... . . . ..... ..... ..... .... .... . ..... .. .... ..... ..... r 2
e.

TESHIL (j_;' !) . . .. . .... . .. . . .... . . .. . ..

7
12
7
DUiNA V6KAIA ("M
ED DOVJ") . .... ...... . . . . . . . .
12
................... . .
,
e, 'JS:>P .. .... ............
... ...... ... ... ........... ......... .. .. . .. . . . . . . . . . . .. .. ... . . .. 1 27 .
r
8
VRSTE DUl!NA.. . .. ....
.... ... .... .... ... . . . .
..... ..... . . . . . ..................... ..... ... 1 2
.

.....
" "

. . .. . " . .
"

"

... . . . . . ..

. . .

:::::::::

SrALNA OllAVE
ZUJ UA DU
liNA MED

DUN LAZ1M (

13 1

j, ) .... ...
DUS-SILE (il:..aJ I ) .. . ..... .. . . . . ....... . . 133
.

KONTAKTNA DUliNA MED

(IZGOVOR KRA
,
TKIH VO KALA ZAM
JE NICE 0 I 0 )

TRANsFoRMI
RANA D

tJ1:tNA - MEDD

... ............ . . .. ... . . .. 133

,
UL-BEDEL CJ:.;ii

i>) . .. .. . ..... 134

MEDDUL-lVED (vPjJI
134
POLUVOKALNA DU2INA - MEDDU LIN ( ) ..... ...................... 134
0U2INA NAGWAVANJA l RAZLIKE - MEDDUL-FERK(,j')j l ) 135

ALTERNATIVNA DU2INA -

................

..

SEKfA (i:S::)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

SED2DETUT-TILAVE {ojl

i)

.........

ZNAKOVI STAJANJA ( )
,

SADIW

..

..........

.. ........

. . . . . . . . .. ..

....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .

.......

.......

..

.............................................................................

136
136
137

1Jt