Está en la página 1de 132

udni posmatra% odmah 'e vidjeti da su, ne samo iva

bi'a, nego i sve ostalo u prirodi ba onakvi kakvi


trebaju biti. Svako stvorenje je na, za njega, najprikladnijem mjestu. ta vi e, on 'e shvatiti da je sve dato da slui
%ovjeku. Plava, osvjeavaju'a boja neba, ivopisni izgled
cvije'a, drve'e u vedrozelenoj boji, pa njaci, mjesec koji
sjaji u mrkloj tami, zvijezde i sve ljepote koje ne moemo
nabrojati, manifestacija su Allahovog umije'a.
Allah je stvorio svijet i svemu je, u tom pogledu, besprijekorno dao ili nije dao boju. Allah ima vlast nad svim
stvarima. On je Najmo'niji, Svemogu'i.
To vam je Allah, Gospodar na nema drugog Boga
osim Njega, Stvoritelja svega. Zato se Njemu klanjajte. On nad svim bdi. (Al-Anam: 102)

BILJE KE O AUTORU
Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun
Yahya, roen je 1956. godine u Ankari. Od
'80-ih godina naovamo napisao je niz djela
iz oblasti vjere, nauke i politike. Napisao je
veoma zna%ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjiva%ke
metode evolucionista i mra%ne povezanosti
darvinizma sa krvavim ideologijama. Knjige Haruna Yahye usmjerene su ka irokoj
%itala%koj publici, bez obzira da li su oni muslimani ili ne, i bez
obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali. Zajedni%ki cilj svih autorovih djela je podsticanje %itaoca na razmi ljanje o temeljnim
postavkama vjere, kao to su Allahovo postojanje, Negova jedinost i budu'i svijet (ahiret) i izno enje neosnovanosti ateisti%kih sistema i njihove izopa%ene prakse. Do danas, oko 250
njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Djela Haruna Yahye 'e,
uz Boiju pomo', biti povod da ljude u XXI stolje'u dovedu do
mira i spokojstva, %estitosti i pravde, do ljepota i blagodati, koji
su opisani u Kur'anu.

BILJE KE O AUTORU
Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari.
Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, koluje se na fakultetu
primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskom fakultetu
Istanbulskog univerziteta. Od osamdesetih godina naovamo, napisao je niz djela iz oblasti
vjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti
teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma s
krvavim ideologijama.
Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz po tovanja prema dvojici
vjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a.s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli.
Simbolika autorova kori tenja Resulullahova peata na koricama knjiga jeste u vezi sa
sadrajem ovih knjiga. Peat simbolizira Kuran, kao posljednju objavu Allaha, d. ., i
vjerovjesnika Muhammeda, a.s., kao hatemu'l-enbijaa. Sva svoja djela autor je, takoer,
zasnovao na dva osnovna temelja: Kuranu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj nain on
ima za cilj da kae posljednju rije koja e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje
ateistike filozofije i ideologije i u potpunosti u utkati ateistike prigovore uperene
protiv vjere. Resulullahov peat je kori ten kao dova namjere izgovaranja ove
posljednje rijei.
Zajedniki cilj svih autorovih djela jeste irenje kuranskih informacija i saopenja
irom svijeta i na taj nain podsticanje ljudi na razmi ljanje o
temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovo
postojanje, Njegova jedinost i budui svijet (ahiret) i
izno enje neosnovanosti ateistikih sistema i njihove
izopaene prakse. Veliku panju privukla su djela
Haruna Yahye u mnogim zemljama irom svijeta od
Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od
Poljske do Bosne i Hercegovine, od panije do Brazila.
Djela, koja su prevedena na mnoge jezike poput
engleskog,
francuskog,
njemakog,
bosanskog, talijanskog, panskog,
p o r t u g a l s k o g ,
pakinstanskog
( u r d u ) ,
arapskog,
albanskog,
r u s k o g ,

ujgurskog i indoneanskog prati iroka italaka publika.


Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi uvrste
svoje ve postojee vjerovanje. Svako ko proita i analizira ove knjige uoit e njihov
prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srdanosti te njihov nauni i
racionalni pristup. Djela nose odlike kategorinosti i apsolutne nespornosti. Nemogue je
da materijalistiku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije i gledi ta ubudue
iskreno brane oni koji proitaju i ozbiljno razmisle o temama koje se obrauju u njima.
Ako, pak, budu branili, to moe biti samo inatna emocionalna odbrana, obzirom da su se
oni kroz ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve
suvremene ateistike tendencije su idejno poraene u djelima Haruna Yahye.
Nesumnjivo, ove karakteristike potiu od nadasve efektnog stila i mudrosti Kur'ana.
Sam pisac nije ponesen gordo u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da
da itaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela autor nema nikakve
materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali ukljueni u projekat
publikovanja knjiga: od onih kojih rade na kompjuterskoj obradi teksta, dizajna stranica i
korica, do onih koji su ukljueni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim
hizemtom postignu Allahovo zadovoljstvo.
Uzimajui u obzir ove injenice, proistie da je i podsticanje na itanje ovih djela, koja
omoguavaju da se vidi ono to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjeravanja
na Pravi put, takoer jedan veoma znaajan hizmet.
Umjesto preporuivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski
razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom
koje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja, e biti
razlogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu odbranu vjere nemaju
djela koja su usmjerena ka iskljuivom nagla avanju autorovog knjievnog umijea. Oni,
pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odreene sumnje, e iz opih mi ljenja italaca,
gdje se sasvim jasno vidi efektnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, moi shvatiti
da je pobijanje ateizma i irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.
Takoer se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateistike misli osnovni povod
velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doivljavaju muslimani irom svijeta. A
nain da se svijet oslobodi ovih nedaa lei u poraavanju ateistike misli, izno enje
vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na nain na koji to ljudi mogu poimati i
sprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir okruenje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svijet
svaki danom sve vi e nastoji uvui, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti
to je mogue bre i efektnije. U protivnom, moe biti veoma kasno.
Djela Harun Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela
avangardnu ulogu, e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u 21. st. dovedu do mira i
spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.

Naslov originala:
Allah's artistry in colour
Autor:
Harun Yahya
Prijevod s engleskog:
Edin Topi
Urednik:
Nedad Lati
Lektor:
Omer Resulovi
Korektor:
Muharem uli
Desing:
Global Publishing
Izdava:
NID Bosanica-print
Za izdavaa:
Nedad Lati
Made in BiH
Sarajevo, avgust 2007

tampa
Seil Ofset
Yzyil Mah. MAS-SIT Matbaacilar Sitesi
4. Cadde No: 77 Bagcilar - Istanbul / Turska
Tel: (+90 212) 629 06 15

ITAOCU
 Sve autorove knjige u svjetlu kuranskih ajeta govore o temama koje
se tiu vjere i pozivaju itaoce da ue Boiju rije i da ive prema
njoj. Sve teme u odnosu na Allahove ajete obja njene su tako da ne
ostavljaju mjesta sumnji ili pitanjima u itaoevom umu. Knjiga
svojim stilom, koji je iskren, jasan i tean, brine se da svako, ma
kojih godina da je ili iz koje socijalne grupe dolazi, lahko moe da
je razumije. Zahvaljujui svojoj efektivnoj i lucidnoj naraciji ona
moe biti proitana u jednom dahu. ak i na one koji snano
odbacuju duhovnost utjeu injenice ove knjige dokumenta i oni ne
mogu poricati istinitost sadraja
 Ova ili druge autorove knjige mogu se itati individulano ili se o
njima raspravljati u grupi. Diskusija e biti od velike koristi
itaocima koji se ele okoristiti knjigom, omoguavajui im da
izmjenjuju svoja razmi ljanja i iskustva.
 Osim toga, doprinos publikovanju i itanju ovih knjiga, pisanih
samo za stjecanje Allahovog zaodovljstva, bit e velika korist za
islam. Autorova su djela izuzetno uvjerljiva i zato, u komunikaciji
istinske religije s drugim, jedna od najefektnijih metoda jeste
orhabriti ih da itaju ova djela.
 Nadajmo se da e italac na zadnjim stranicama proitati preglede
njegovih drugih knjiga. Ovaj bogati izvor koji se bavi vjerom veoma
je koristan i ita se s velikim zadovoljstvom.
 U ovim djelima neete, za razliku od drugih djela, pronai autorova
lina mi ljenja, obja njenja bazirana na sumnjivim izvorima,
neuoljiv stil vrijedan po tovanja s obzirom na temu ili beznadene
pesimistine argumente koji izazivaju sumnju ili devijaciju.

Sadraj
Uvod: Raznobojni svijet .............................9
ta je boja? Kako je nastala ....................17
Dizajn u bojama .........................................23
Molekule koje prave boje: pigmenti ........39
Jezik boja ...................................................47
Teme koje evolucija ne moe objasniti:
harmonija i simetrija...............................105
Zakljuak ..................................................115
Tajna iza materije.....................................119

Uvod:
Raznobojni svijet

12

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

a li ste ikada pomislili kako bi bilo ivjeti u svijetu bez boja? Oslobodite se iskustva, zaboravite sve to ste nauili i upotrijebite
svoju ma tu. Poku ajte zamisliti svoje tijelo, ljude oko vas,
mora, nebo, drvee, cvijee, ukratko, zamislite sve u crnom. Zamislite da nema boja oko vas. Pomislite kako biste se osjeali da su ljudi, make, psi, ptice, leptirovi i voe bez ikakve boje. Ne biste eljeli ivjeti u takvom svijetu,
zar ne?
Veina ljudi moda nije nikad pomislila u kakvom raznobojnom, ivopisnom svijetu ivi ili se zapitala kako to da na Zemlji postoji tolika raznolikost
boja. Moda im nikad nije palo na pamet to kakav bi bio svijet bez boja. To je
zato jer je svako ko vidi roen u svijetu punom boja. Pa ipak, model crno-bijelog, neobojenog svijeta nije nemogu. Naprotiv, ivjeti u blistavom, raznobojnom svijetu zaista je nevjerovatno. (U poglavljima koja slijede detaljno emo raspraviti za to je postojanje ovako ivopisnog svijeta tako zapanjujue)
Svijet bez boja obino bismo zamislili kao crno-bijel i s nijansama sive.
Meutim, crno-bijela i nijanse sive takoer su boje. Uzimajui ovo u obzir,
te ko je zamisliti odsustvo bilo koje boje. ak i ako bismo poku ali opisati bezbojnost, uvijek emo osjetiti potrebu da spomenemo boju. Izjavama tipa: Bilo je bezbojno, potpuni mrak; Nestalo je boje na njenom licu, skroz
je poblijedjela ljudi poku avaju opisati bezbojnost. Ustvari, ne radi se o
opisima svijeta bez boja, nego o svijetu koji je crno-bijel.
Poku ajte, makar na sekundu, zamisliti da odjednom sve izgubi svoju
boju. U takvoj situaciji sve bi se izmje alo i postalo bi nemogue razlikovati jedan objekt od drugog. Naprimjer, postalo bi nemogue da vidimo narandu, jagode ili raznobojno cvijee na drvenoj smeoj tabli; niti bi naranda bila narandasta niti bi tabla bila smea niti bi jagode bile crvene. Za ovjeka
bi, ak i kratko vrijeme, bilo prilino neprijatno ivjeti u tako bezbojnom svijetu koji je te ko i opisati.
Boja ima presudnu ulogu u komunikaciji s vanjskim svijetom, u pravilnom funkcionisanju njegove memorije i zadovoljavanju zahtjeva njegovog
mozga u funkcijama uenja. To je zbog toga to ovjek samo kroz pojave i
boju moe razviti odgovarajue veze izmeu dogaaja i mjesta, ljudi i stvari.
Samo uti ili dodirnuti ne to ili nekoga jeste nedovoljno da bi se definisao

Mi uvijek vidimo svijet pun boja.

Kada usporedimo gornju sliku s donjom, bolje


emo razumjeti kako je lijepo to vidimo svijet
pun boja. Boje su jedna od najveih blagodati koji
je Allah, d. ., podario ljudima na svijetu.

14

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

objekat. Za ljude vanjski svijet znai ne to samo kao cjelina s bojama.


Identifikacija predmeta i na eg okruenja nije jedina blagodat raznovrsnosti boja. Savr ena harmonija boja prirode ini na oj du i vee zadovoljstvo. Da bi vidio i imao uitak svakog detalja ove harmonije, ovjeku su
date oi koje su u tu svrhu posebno dizajnirane. U svijetu obojenih bia ljudske su oi najfunkcionalnije i mogu razlikovati i najmanje detalje i milione nijansi boja.1 Jasno je da je vizualna aparatura tako posebno usavr ena da vidi svijet pun boja.
Jedino bie koje moe shvatiti postojanje takvog reda univerzuma jeste
samo ovjek jer on ima mo da razmi lja i procjenjuje. U svjetlu navedenog,
zakljuujemo slijedee:
svaki detalj, model i boja na Zemlji i nebesima stvoreni su za ljude da
spoznaju i cijene red koji se odraava i na njih. Boje u prirodi stvorene su tako da privuku ljudsku du u. I u ivom i u neivom svijetu savr ena harmonija vlada meu bojama. Ovakve okolnosti nesumnjivo nas navode na pitanja
kao to su:
ta ini Zemlju tako raznobojnom?; Kako su se boje koje na svijet
ine tako izvanredno lijepim na le u njemu?; Ko je projektovao takvu razliitost boja i harmoniju meu njima?;
Da li je mogue da je sve to postoji nastalo besciljnim lancem sluajnosti?
Takvu apsurdnost, naravno, niko ne moe tvrditi. Nekontrolisane sluajnosti nisu u stanju stvoriti bilo ta, a kamoli milijarde boja. Dovoljno je pogledati krila leptira ili raznobojno cvijee bilo koje vrste. Svako od njih izgleda kao udo umjetnosti. Nerazborito je pripisati ih procesima kojih nismo
svjesni.
Bolje emo razumjeti o emu se radi ako uzmemo sebi primjer. Kada neko vidi sliku na kojoj su naslikani drvo ili cvijee u prirodi, nee tvrditi niti
e misliti da su harmonija boja, organizirani uzorci i besprijekoran dizajn nastali sluajno. Ako se neko pojavi i kae: Vjetar je prevrnuo kante boje, izmije ao ih ki om itd, i nakon dueg vremena ova prelijepa boja se formirala,
jasno je da ga niko ne bi shvatio ozbiljno. Imamo veoma zanimljivu situaciju
. Iako niko ne bi poku ao iznijeti ovako nerazumnu tvrdnju, neki e ljudi

Harun Yahya (Adnan Oktar)

15

ipak smatrati da su ovaj savr eni kolorit i simetrija u prirodi do li kao rezultat nesvjesnih procesa. Evolucionisti ipak postavljaju teze kojima bi djelovanjem sluajnosti objasnili ovu tematiku i zato preduzimaju razliita istraivanja. Oni ak ne oklijevaju posegnuti za neosnovanim tvrdnjama
Ovo je oita sljepoa s kojom se te ko pomiriti. Ipak, onaj ko pobjegne
od svoje sljepoe, vjebajui svoju mo razmi ljanja, shvatit e da ivi u
krajnje udesnom okruenju na Zemlji. U potpunosti e shvatiti da takvo okruenje s najpogodnijim uslovima za opstanak ovjeanstva ne moe biti rezultat sluaja.
Samo kao ovjek koji razmi lja, priznajui da slika u koju gleda ima
svoga slikara, razumjet e da ovaj raznobojni, skladni i izuzetno slikovit svijet oko njega takoer ima svoga Stvoritelja.
Ovaj Stvoritelj jeste Allah d. ., Onaj Koji nema sudruga u stvaranju,
Onaj Koji sve stvara u skladu i Onaj Koji nas je smjestio u svijet obilja s bezbroj prekrasnih stvari ukra enih milionima boja. Allah, d. ., stvorio je sve
u savr enom skladu. U Kuranu nam govori o jedinstvenosti Svoga umijea
u stvaranju:
Onaj Koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio- ti u onome to
Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa ponovno pogledaj vidi li kakav nedostatak, zatim ponovo pogledaj vidi li kakav nedostatak, pogled e ti se vratiti klonuo i umoran. (El-Mulk, 3-4)

ta je boja?
Kako je nastala?

18

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

eki detalji imaju vano mjesto u mislima ljudi i nikad se ne mijenjaju. Ponimo s neim s ime smo svi upoznati, ponimo s drveem. Njegova je boja naje e ili zelena ili su to nijanse zelene.
Poznato je da na jesen li e mijenja boju. Slino, boja neba je ili plava ili su,
kada je oblano, to nijanse sive ili nijanse ute i crvene, kada sunce izlazi i zalazi. Boja se voa nikada ne mijenja: bogate i raznovrsne boje kajsije i tre nje odreene su i uvijek ih prepoznajemo. Svako ivo bie postavljeno ispod
svjetla ima boju. Paljivo pogledajte stvari oko vas. ta vidite? Sto, stolice,
kroz prozor vidite drvee, nebo, zidove va e kue, lica oko vas, voe koje
jedete, knjigu koju trenutno itate Svaka od njih ima boju po kojoj se razlikuje. Jeste li se ikada zapitali kako su se sve te boje formirale i poredale?
Ispitajmo ta nam je obino potrebno kako bismo
formirali boje koje su bitne za ivot..( Kasnije emo ovo
razmotriti detaljnije). Za formiranje samo jedne boje,
recimo crvene ili zelene, postoji odreeni redoslijed za
svaki proces koji zauzima vano mjesto.
1. Prvi uvjet za tvorbu boje jeste svjetlo. Prema tome, korisno je ispitati osobine svjetla koje dolazi sa
Sunca. Da bismo dobili boju, suneva svjetlost koja dolazi do Zemlje mora imati odreenu valnu duinu. Omjer ove svjetlosti, zvane vidljiva svjetlost prema drugim svjetlosnim zrakama sa Sunca iznosi jedan naprema
1025. Te ko je povjerovati da je ovako mali omjer
svjetlosnih zraka koje dolaze sa Sunca na Zemlju nepohodan za nastajanje boja.
2. Ustvari, veina sunevih zraka koje se od Sunca
ire svemirom tetna je za oi. Zato svjetlost koja dolazi do Zemlje mora biti takva da je oko moe lahko
opaziti, a da mu ne na kodi. Zbog toga zrake moraju
proi kroz filter. Ovaj gigantski filter koji okruuje
Zemlju jeste atmosfera.
3. Svjet lost pro la zi kroz at mos fe ru, i ri se
Zemljom, a kada pogodi neki objekat na koji naie,

Harun Yahya (Adnan Oktar)

19

ona se odbije. Objekti na koje svjetlost pada moraju biti takvi da odbijaju
svjetlost, umjesto da je upijaju. Drugim rijeima, njihova struktura mora, takoer, biti u skladu sa svjetlo u koja dolazi na Zemlju tako da se boja moe formirati. Ovi su uvjeti ispunjeni, te se javljaju novi svjetlosni valovi koji
se reflektuju od objekta na koji je pala svjetlost sa Sunca.
4. Sljedei vaan korak u procesu nastanka boje jeste nunost da primalac primi svjetlosne valove, a to je oko. Vano je da svjetlosni valovi budu u
skladu s organom vida.
5. Svjetlost koja dolazi sa Sunca prolazi kroz soivo pa kroz slojeve oka
i na mrenjai se preobraava u ivani impuls. Ti se signali tada prenose do
mozga u centar za vid, koji je odgovoran za ulo vida.
6. Ovo je posljednji korak koji se mora ispuniti da
bismo vidjeli sve boje. Zadnji stadij formiranja boje
jeste obrada elektrinih signala koji dolaze u centar za
vid, kao boja, do posebnih nervnih elija u mozgu.
Kao to smo vidjeli, za formiranje samo jedne
boje potrebne su veoma detaljne i meuzavisne sekvence procesa.
Sve informacije koje imamo o boji upuuju na to
da se svaki proces odrao na vrlo osjetljivoj ravnotei.
Bez te ravnotee mi bismo neizostavno ostali u nejasnom svijetu tame, umjesto u jasnom raznobojnom svijetu, ak bismo izgubili sposobnost da vidimo. Pretpostavimo da jedna od gore spomenutih stavki, ivana
elija koja prenosi elektine signale nastale u mrenjai, ne postoji. Niti bi suneva svjetlost bila unutar vidVanost boja u ljudskom ivotu neosporna je jer svaki objekt
dobija znaenja sa svim svojim bojama. Zamislite da nijedna
od boja koju vidite (ukljuujui crnu i bijelu) ne ostane na
fotografiji. Zaista, ne biste bili u stanju da vidite ijedan
objekat na fotografiji. Za formiranje samo jedne od mno tva
boja na slici poprilino mnogo inilaca mora biti ispunjeno u
isto vrijeme. Allah, d. ., uinio je da formiranje boja zavisi
od postojanja veoma detaljnog sistema.

Za to
to ne
ne pogledaju
pogledaju nebo
nebo iznad
iznad sebe?
sebe?
Za
Kako smo
smo ga
ga sazdali
sazdali ii ukrasili
ukrasili ii kako
kako u
u njemu
njemu
Kako
nema nereda!
nereda! (Kaf,
(Kaf, 6)
6)
nema

Kroz svoje posebne slojeve atmosfera apsorbira veinu tetnih zraka koje dolaze
sa Sunca ili iz svemira. Allah, d. ., dizajnirao je svaki od slojeva u korist ivota na
Zemlji.

ljivog spektra, niti bi ostali dijelovi oka bili potpuno upotrebljivi, niti bi postojanje atmosfere moglo zadovoljiti i nadomjestiti ovaj nedostatak.

Uloga mrenjae kod vida


Ispitajmo poblie i detaljnije mrenjau. Pretpostavimo da je pigment
koji mrenjaa koristi, pigment zvani rodopsin, odsutan. Rodopsin je supstanca koje prestaje funkcionisati pod jakom svjetlo u, ali obnavlja se u tami. Oko ne moe jasno vidjeti pri slaboj svjetlosti osim ako ne proizvede dovoljno rodopsina. Njegov zadatak jeste da povea uinkovitost kojom oko
proizvodi nervne impulse pri slabom svjetlu. Ove supstance proizvedeno je
tano onoliko koliko je potrebno. Slika postaje jasnija kada je ravnotea rodopsina odrana. ta bi se desilo kada rodopsin, koji je veoma bitan za proces
vida, ne bi postojao? U tom sluaju ovjek bi mogao vidjeti samo pri jakom
svjetlu.2 Dakle, jasno je da se unutar oka nalazi savr en sistem koji je organiziran do najmanjeg detalja.
i je je um jet ni ko dje lo ovaj sis tem ko ji nas spa a va od ta me i
predstavlja nam svijet pun boje?
Svaka spomenuta etapa dosad ukljuuje serije procesa koji zahtijevaju
postojanje mudrosti, volje i snage u njihovom biu da bi postali ono to jesu. Jasno je da ne postoji mogunost da se takav lanac procesa koji djeluje u
takvoj harmoniji formirao sluajno. Isto je tako nemogue da se takav sistem
formirao vremenom. Ni ta se ne bi promijenilo ni da prou milioni ili ak
milijarde godina. Sistemi koji sainjavaju ovaj ivopisni, raznobojni svijet nisu se mogli pojaviti stjecajem okolnosti. Ovakvi savr eni sistemi mogu nas-

tapi
bipolarna elija
ganglijska elija
bionjaa

kupa
vanjski sloj mrenjae

duica

ronjaa
prvo
fokusiranje na
ronjai

zjenica

prednja
upljina

staklena
komora

slika
centrirana
na makuli

centar regulisan leom


oni ivac

soivo oka
tamna mrlja
mrenjaa
bionjaa

Opa struktura
slojeva ronjae
i rodopsina.

tati samo kao rezultat posebnog dizajna(stvaranja), a to znai da su oni stvoreni. Allah, d. ., ima vjenu mo i mudrost kojom obuhvaa cijeli univerzum. Primjeri Allahovog nenadma nog umijea u stvaranju proteu se preko
cijelog poretka u svemiru. Jedinstveni dizajn koji primjeujemo u formiranju
boja takoer se odnosi na Allahovu nenadma nu kreaciju. Allah ima vlast
nad svima.
On je Stvoritelj Nebesa i Zemlje i kada ne to odlui On samo za to
rekne: Budi!, i ono bude (El-Bekara,117)

Dizajn u
bojama

24

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

oja je koncept koji nam pomae da identifikujemo osobine objekta kao i da ga preciznije odredimo. Razmi ljajui o bojama stvari oko nas, jednostavno emo primijetiti da nas okruuje dugi niz
boja. I ivo i neivo ima boju. iva bia iste vrste, bilo gdje na svijetu, imaju
svoju posebnu boju. Bez obzira gdje smo, boja mesa i lubenice uvijek je ista,
tj. crvena, kivi je uvijek zelen, mora su uvijek nijanse plave i zelene, snijeg je
bijel, limun ut, a slon ima istu boju bilo gdje da je na svijetu. Isto je i s bojom drvea. Boje se nikada ne mijenjaju. Takoer, isto je i s vje tako proizvedenim bojama. Bez obzira gdje se nalazite, ako pomije ate crvenu i utu, dobit ete narandastu, ili ako pomije ate crnu s bijelom dobit ete sivu.
Ovaj je rezultat svugdje isti.
Ovdje bi moda bilo korisno razmisliti malo drugaije. Zapitajmo se, prvo, kako su nastale boje stvari. Ovo moemo objasniti uz pomo primjera. Zamislite da uete u prodavnicu i ugledate tkanine razliitih dizajna i modela,
boja koje se izuzetno slau jedna s drugom. Te tkanine nisu tu sluajno. Svjesni ljudi skicirali su njihov dizajn, odredili im boje, podvrgli ih odreenom
broju procesa bojenja i, nakon to su ih propustili kroz mnogo meufaza, izloili su ih u prodavnici. Ukratko, postojanje ove tkanine zavisi od ljudi koji
su je dizajnirali i napravili. Kada ih gledate, neete rei da su one tu igrom sluaja, ili da su dizajnirane stjecajem okolAllah je, nema
nosti kao rezultat prosute boje na tkaniboga osim Njega,
ni. Ustvari, niko razuman to nee tvrditi.
ivi i Vjeni. Ne
Doista, tu je stalno prisutna Volja, Koja
obuzima Ga
nam predstavlja ono to mi stalno vididrijeme niti san.
mo u prirodi, leptirove, cvijee, raznoNjegovo je ono
boj na mjes ta is pod po vr i ne mo ra,
to je na
drvee i oblake itd, samo u nainu kako
nebesima i na
su nam prikazani ovi materijali. Raznolikost koju vidimo na ovom svijetu posljeZemlji.
dica je posebnog dizajna.. Dizajn se ma(El-Bekara, 255)
nifestuje u svakoj etapi: od formiranja
svjetla do nastanka slike u boji, u na-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

25

em mozgu. Ovo je jedan od najvelianstvenijih dokaza postojanja Vladara,


tj. Stvaraoca dizajna boja. Allah, Koji posjeduje beskonanu i nenadma nu
mudrost i mo stvaranja, stvara sve boje i oblike u svemiru kojem se ovjek
divi.
Faze formiranja boja ranije su jasno iznesene. Nenadma ni dizajn prisutan u bojama, opisan u ovom poglavlju, bit e ispitan u slijedeim poglavljima koja slijede u skladu s kretanjem svjetla preko oka do mozga.

Niko nee tvrditi da je


materijal na slici tu sluajno i
da nema dizajnera. Slino
tome ne moe se tvrditi da
duga, leptiri, cvijee stvorenja
iz mora, ukratko, sve na
Zemlji, nema Stvoritelja.
Stvaranje boja i oblika svih
stvari pripadaju Allahu, d. .,
Koji stvara bez ikakvog
prethodnog primjera.

26

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

radiovalo
vi

ne zrake

infracrve

ultraljubi
aste

xzrake

gamazrake

1. Svjetlost, ivot i boje


Sunce je samo jedna od milijardi srednje velikih zvijezda u svemiru.
Ono to Sunce, za nas, ini najvanijom zvijezdom u svemiru jesu njegova
veliina, odnos koji ima s planetama koje krue oko njega, a posebno zrake
koje emituje. Kada bi samo jedna od osobina Sunca bila drugaija od sada njih vrijednosti, ne bi bilo ivota na Zemlji. Zaista, Sunce ima idealne osobine da proizvede i odrava ivot na Zemlji.3 Zato naunici Sunce opisuju kao
izvor ivota na Zemlji.
Sunce je jedini izvor toplote koji grije Zemlju na najbolji nain, kao i izvori svjetla koje pomae biljkama prilikom fotosinteze. Znamo da su toplota
i fotosinteza neophodni za ivot. Povrh toga, dnevno svjetlo i raznobojni svijet ovisi i o zrakama koje dolaze od Sunca.. Pitanje koje nam, u ovom sluaju, pada na pamet jeste kako ove zrake koje predstavljaju najbolji izvor energije za Zemlju nastaju. Ove zrake, koje su kljune za ivot na Zemlji, slue tako vanoj svrsi i u isto vrijeme imaju sve nepohodne osobine za to, oito ne
mogu biti pripisane sluajnosti. Razloge za ovo bolje emo razumjeti kada ispitamo strukturu svjetla.

Valne duine zraka iz svemira mogu biti veoma razliite, one koje se kreu od
radiovalova koji imaju najduu valnu duinu pa do gama-zraka, koji imaju izuzetno
malu valnu duinu.

Svi uvjeti neophodni za postojanje ivota na Zemlji, direktno ili indirektno, zavise od
svjetlosti. U strukturu sunevih zraka, s druge strane, ulazi dizajn koji zavisi od
veoma delikatne ravnotee.

Energija koju emituju zvijezde kree se u valovima kroz prazninu svemira. Tako se svjetlost i toplota koje emituje Sunce, koje je zvijezda, kreu u
obliku valova kroz prazni prostor. Kretanje ove energije koje emituju zvijezde moe se usporediti s valovima koji nastaju kada bacimo kamen u jezero.
Kao to valovi u jezeru imaju razliite duine, tako toplota i svjetlo, kako se
ire, imaju razliite talasne duine.
Na ovom mjestu bilo bi korisno saznati ne to o razliitim valnim duinama svjetla u svemiru. Zvijezde i drugi izvori svjetla u svemiru ne emituju
istu vrstu svjetla. Ove razliite zrake klasifikovane su prema svojim valnim
duinama i frekvencijama. Ove valne duine prostiru se kroz golema podruja. Naprimjer, najmanja valna duina je 1025 puta manja od najvee valne duine. (1025 je vrlo veliki broj koji se sastoji od broja 1 i 25 nula)4
U cijelom spektru sve zrake sa Sunca stisnute su u vrlo kratak interval.
70% razliitih valnih duina koje emituje Sunce nalazi se unutar kratkog intervala iji je raspon od 0.3 mikrona do 1.50 mikrona (mikron iznosi 10-6 m).

28

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Istraujui za to suneve zrake imaju ovako kratak interval dolazimo do zanimljivog zakljuka: zrake koje ine ivot na Zemlji i nastanak boja moguim
samo su one zrake koje se nalaze unutar ovog intervala.
Ian Campbell, britanski fiziar, koji defini e ovaj nenadma ni dizajn
kao nevjerovatno zapanjujue u svojoj knjizi Energija i atmosfera obraa
panju na slijedee:
Radijacija sa Sunca (i s cijelog niza drugih zvijezda) trebala bi biti
skoncentrisana u siu ni pojas elektromagetnog spektra, koji precizno omoguava radijaciju neophodnu za odravanje ivota na Zemlji, to je velika
sluajnost .5
10-16

gama- zrake
10-4

x-zrake
10-2

ultraljubiaste zrake
0.03

vidljiva svjetlost

plava 0.40
crvena 0.70

1.50

suneva
svjetlost

infracrvene zrake

103

mikrovalovi
109

radiovalovi

Poredak unutar svjetlosti zapanjuje naunike. Premda mnogi zraci dolaze iz svemira,
suneve zrake, prema ovoj shemi, ograniene su na veoma uzak interval. To je
precizni interval potreban za ivot.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

29

Veliki dio ove uskopojasne radijacije dolazi sa Sunca, tj. iz elektromagnetnog spektra, a ovaj spektar ima onoliku duinu koliko je najvea valna duina 1025 puta vea od najmanje, a zovemo je vidljivo svjetlo. Zrake iznad
i ispod ovog intervala koje dolaze do Zemlje jesu, s druge strane, infracrvene
i ultraljubiaste zrake. Upoznajmo se ukratko s osobinama ovih dviju vrsta
zraka.
Infracrvene zrake dolaze do Zemlje u obliku toplinskih valova. Ultraljubiaste zrake imaju veu energiju, ali, s druge strane, mogu na koditi ivim
biima. Infracrvene prolaze kroz atmosferu i osiguravaju toplotu. Time ine
Zemlju pogodnom za ivot. Ultraljubiaste zrake mogu doi do Zemlje samo
u stanovitoj koliini. Ako je koliina ovih zraka vea od odreenog nivoa,
o tetit e tkiva ivih bia i izazvati masovna umiranja. U sluaju da je koliina manja, energija potrebna za ivot nee biti dostupna.
Ove su stvari od krucijalne vanosti za ivot. Kao to razumijemo funkciju i svrhu zraka koje dolaze sa Sunca, imamo red i kontrolu u svakom postojeem sistemu na svijetu. Doista, nemogue je da je taj sistem, ta delikatna
ravnotea koja se razvila, bio formiran sluajno. Shvatajui funkciju i upotrebu zraka emitovanih sa Sunca, nalazimo red i kontrolu svakog postojeeg sistema na svijetu.
Ispitujui jo jedan element ovog besprijekornog sistema mi, opet, vidimo nevjerovatnost nastanka ovoga kao posljedice sluajnosti
2. tit koji titi zemlju: atmosfera
Na predhodnim stranicama spomenuli smo da su neke suneve zrake
tetne za ivot na Zemlji. Da bismo otklonili ovaj tetni efekat potrebno je
rje enje.
Razmislimo zajedno i naimo rje enje ovoga problema tako to emo
razviti efikasan sistem za filtriranje zraka. Moramo takoer uzeti u obzir da
taj sistem mora biti multifunkcionalan kako bi titio svijet od tetnih efekata Sunca, kako bi za titu odravao stalno, sistem koji ne bi zahtijevao odravanje i koji je isto tako sposoban sprijeiti druge mogue prijetnje Zemlji.
Sigurno bi u takvoj situaciji iskrslo nekoliko alternativnih re enja. Ipak,

30

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ni ta to bismo uradili ne bi bilo efi- 250 km


kasno i svestrano kao ovaj filter koji trenutno prekriva Zemlju. To je atmosfera.
Zemljina je atmosfera stopostotno uspje na u filtriranju tetnih zraka, i
Allah, d. ., napravio ju je posebno ka- F2 omota
ko bi za titio svijet.
Pomou posebnih slojeva atmosfere suneve zrake dolaze do Zemlje samo
u potrebnoj koliini, zato jer ona obrauje zrake u zavisnosti prema njihovim
valnim duinama. Na a je atmosfera
kao veliko postrojenje za proi avanje ureeno tako da filtrira ove zrake.
Ovaj gigantski sistem za filtriranje, kakF1 omota
vog nema slinog na Zemlji, obavlja ove
Thermosfera
procese zbog svoga posebnog dizajna.
Allah, d. ., pri vla i nam panju na
stvaranje neba kako slijedi: (arapska riE-omota
je za nebesa/raj- sama jeste takoer Mezosfera
rije za nebo):
Mezopauza
Stvaranje Nebesa i Zemlje sigurno
je vee nego stvaranje roda ljud- D-omota
Stratopauza
skog, ali veina ljudi ne zna. (El- Stratosfera
Mumin, 57)
Tropopauza
Zrake sa Sunca prilino su speci- Troposfera
fine. Potrebno im je da posjeduju odreene osobine koje bi im omoguile da
slojevi atmosfere
prou kroz atmosferu do Zemlje. Tako i
atmosfera mora imati odreenu strukturu koja bi dozvoljavala tim zrakama da
prou. U suprotnom, niti bi postojanje atmosfere niti bi strukturalna pogodnost zraka bila od koristi. Zbog propusne prirode atmosfere, zrake koje dolaze sa Sunca lahko mogu doi do Zemlje. Postoji jo ne to to moramo

Sunce

Atmosfera
UVA
kratkotalasne
zrake (Skoro sve
prolaze kroz
amtosferu)

UVC
kratkotalasne
zrake (Atmosfera
zadrava oko
100%)
UVB srednjotalasne
zrake (Atmosfera
apsorbira 70% ovih
zraka )

Atmosfera dopu ta samo neophodnim


zrakama da dou do Zemlje, dok druge
tetne zrake odbija nazad u svemir.

spomenuti. Kada propu ta samo vidljivu svjetlost i infracrvene zrake potrebne za ivot, atmosfera spreava sve druge tetne zrake da dou do Zemlje.
Zemljina atmosfera slui kao veoma vaan filter za tetne zrake koje
dolaze sa Sunca ili nekih drugih izvora u svemiru6. Michael Denton, renomirani professor, tvrdi slijedee:
ak i atmosferski gasovi sami po sebi veoma snano absorbuju elektromagnetnu radijaciju, i to one dijelove spektra koji se nalaze odmah pored vidljivog svjetla i infracrvene, s manjim talasnim duinama. Primjeujemo da
kroz atmosferu moe proi samo izuzetno uzak spektar eletkromagnetne radijacije, od radio do gama-zraka, to jedino mogu valovi vidljivog spektra i tzv.
blia infracrvena svjetlost. Zapravo, nikakve gama, X zrake, ultraljubiaste,
infracrvene zrake veih talasnih duina i mikrotalasna radijacija ne dolaze do
povr ine Zemlje.

32

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Bijela svjetlost
Prizma

Gustoa materijala, tj, gustoa atoma u svemiru i u atmosferi razlikuju se. Zato, kada
svjetlost ue u atmosferu, vi e se iri i postaje difuzna jer pogaa vi e atoma. Oi
ivih bia mogu vidjeti svijet samo ako opaze zrake koje dolaze nakon to su se
raspr ile, drugim rijeima, atmosfera ih je oslabila. U svemiru nema atmosfere,
svjetlost je toliko jaka da moe povrijediti oi. Tzv. blie infracrvene zrake, odvojeno od
svjetlosti, ire se atmosferom i zagrijavaju Zemlju.

Oito je da u strukturi atmosfere postoji visoko razvijeni dizajn. Iz spektra ija je duina unutar cifre od 1025 Sunce emituje samo one zrake koje su
korisne i neophodne za raznobojni svijet, a atmosfera uglavnom bezopasnim
i zaista korisnim zrakama dozvoljava da dou do Zemlje. U dodatku, prema
osobinama gasova prisutnih u atmosferi, oi ivih bia, to su direktno izloene sunevom svjetlu, za tiene su od bilo kakvih tetnih djelovanja. Sve
je ovo dokaz da je Allah, d. ., sve stvorio u primjerenim proporcijama.
Onaj Kome pripada vlast na nebesima i na Zemlji, Koji nema djeteta,
Koji u vlasti nema ortaka i Koji je sve stvorio i kako treba uredio. (ElFurkan, 2)

Harun Yahya (Adnan Oktar)

33

3. Svjetlost udara u materiju


Svjetlost koja dolazi sa Sunca kree se brzinom 300.000 kilometara u sekundi. Zahvaljujui brzini svjetlosti mi uvijek vidimo svijet pun boja. Kako,
onda, nastaje ova neprekidna slika?
Prolazei kroz atmosferu, velikom brzinom, svjetlost dolazi na Zemlju i
udara u objekte. Kada svjetlost pri ovoj brzini pogodi objekat, dolazi do interakcije svjetlosti s atomima objekta, i ona se odbija razliitom valnom duinom, to odgovara razliitim bojama. Na ovaj nain, knjiga koju sada drite, njene linije, slike, ono to vidite kada pogledate vani: drvee, zgrade, automobili, nebo, ptice, make, ukratko sve to va e oi vide reflektuje svoju boju.
Molekule omoguavaju bojama da se reflektuju, a boja zavisi od pigmenta molekule. Tako boja koja se odraava s objekta zavisi od pigmeta molekule u tom objektu. Svaki pigment molekule ima razliitu atomsku strukturu. Atomski broj kao i tip i struktura atoma u molekulama razliiti su. Svjetlost koja pogaa tako razliite pigmente odbija se u razliitim nijansama boja. Odbijena svjetlost koja posjeduje odreenu kvalitetu boje kako bi se vid-

Zrake koje dolaze sa Sunca sastoje se od estica nazvanih fotoni koji se kreu u
valovima. Kada foton pogodi elektron atoma inei ga fizikim objektom na Zemlji,
elektroni emituju svjetlost odreene valne duine koja odgovara odreenoj boji.
Naprimjer, kada suneve zrake padaju na li e to znai da su fotoni svjetla
pogodili atome molekula pigmenta na povr ini lista, a tom prilikom elektroni
atoma u listu aktiviraju se. Tako, fotoni predstavljaju boju lista i poinju putovati
prema na im oima.

34

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

jela i primila mora doi do vizualne aparature koja je sposobna da je obradi.


4. Svjetlost dolazi do oka
Da bismo ih vidjeli kao boju, za zrake reflektovane s objekta neophodno je da dou do na ih oiju. Postojanje samog oka nije dovoljno. Kada dou do oka, zrake se trebaju promijeniti u nervne signale koji idu u mozak, a
koji, opet, funkcioni e u harmoniji s oima.
Razmislimo o na im oima i mozgu kao o najbliem primjeru. Ljudsko
je oko vrlo sloene grae i sastoji se od razliitih organela i dijelova. Kao rezultat simultanih i skladnih operacija svih dijelova mi vidimo i primjeujemo
boje. Sa svojim tkivima i organelama, kao to su suzne lijezde, ronjaa,
konjuktiva, mrenjaa, ilnica, onim mi iima i kapcima, oi su nenadma an sistem. Zajedno s izvanrednom mreom nerva koji uspostavljaju veze s
mozgom i krajnje sloenim vidnim poljem oi kao cjelina imaju veoma posebnu strukturu, a to je ne to to ne moemo pripisati sluajnosti.
Nakon kratkog upoznavanja s okom, pogledajmo, takoer, kako se dogaaj koji vidimo postavlja. Svjetlosna zraka koja ulazi u oko prvo prolazi
kroz ronjau pa kroz zjenicu i leu i tek onda pada na mrenjau.
Percepcija boja poinje u kupastim elijama mrenjae. Postoje tri glavne grupe kupastih elija koje snano reaguju na odreenu boju svjetla. One su
klasifikovane kao plave, zelene i crvene kupaste elije. Crvena, plava i zelena boja, na koje ove elije reaguju, tri su osnovne boje u prirodi. Na razliitim stepenima stimulacije kupastih elija osjetljivih na ove vrste boja pojavljuju se milioni razliitih boja.
Kupaste elije preobraavaju ovu infomaciju koja se odnosi na boju u
nervne impulse kroz pigmente koje sadre.8 Dalje, nervne elije povezane s
ovim kupastim elijama prenose nervne impulse do posebnog mjesta u mozgu.To je mjesto u mozgu gdje se formira raznobojni svijet koji vidimo za na ih ivota, i ono iznosi samo nekoliko kvadratnih centimetara.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

35

koroid, bjeloonica

mrenjaa

epitel omotaa
upljine tapia

oko

tapiaste elije
kupaste elije
ravne elije
bipolarne elije

mrenjaa

amakrinske elije
vlakna optikog
ivca
tekuina koja

ganglijske elije

ispunjava
prednju komoru
iza ronjae

svjetlosne zrake

Lijevo, vidimo veze izmeu nervnih elija i mrenjae. Sloene meuveze izmeu
razliitih slojeva elije pomau nervnim elijama da vr e interakciju jedne s drugim
i da rade zajedno. Nadesno je uveana kupasta elija. Dok nam kratke kupaste elije
pomau da vidimo svijet kao obojen, duge tapiaste elije pomau nam da vidimo
oblike i pokrete.

5. Raznobojni svijet u na em mraku mozga


Posljednja faza formiranja boje de ava se u mozgu. Kao to smo spomenuli u prethodnom poglavlju, sliku preobraenu u nervni impuls nervne elije oka prenose do mozga, i sve to vidimo u vanjskom svijetu prenosi se u
centar za vid u mozgu. Na ovom mjestu suoeni smo sa zapanjujuom injenicom: mozak je komad mesa koji je potpuno mraan iznutra. Nervni impuls
od slike nastao na mrenjai de ifruje se u mozgu koji je potpuno mraan iznutra. Slika objekta s bojom i drugim osobinama formira se kao percepcija u
na em centru za vid. Kako taj process, percepcija, zauzima mjesto u koma-

36

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Sve to vidimo u vanjskom svijetu opaamo u mozgu. Raznobojno cvijee, ptice,


nebo, planine, ljudi oko nas, ukratko, svaki detalj ovoga svijeta projektuje se u nas,
unutar na eg mozga. Zapravo, mozak je potpuno mrano mjesto. Onaj Koji nam
omoguava da u tom mranom mjestu, vidimo, osjeamo, dodirujemo, ujemo tj. da
primjeujemo sve detalje vanjskog svijeta, ukratko, Koji nam omoguava da sve
vidimo jeste Allah, d. .

du mehkog mesa?
Ostaje dosta nejasnoa kako opaamo boje. Kromatisti jo uvijek nisu
u stanju da odgovore na pitanje kako su nervni impulsi preneseni do mozga
preko optikog nerva i kakvu vrstu psiholo kog efetka ovo stvara u mozgu.9
Sve to oni znaju o tome jeste to da percepcija boja kao realnost postoji u
nama, tj. u centru za vid u mozgu.10 ( za vi e informacija vidi poglavlje Tajna pozadina materije)
Ustvari, veina procesa koje obavlja mozak jo uvijek nije razja nje-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

37

na. Obja njenja ove teme veinom su bazirana na teorijama. Bilo kako bilo,
mozak savr eno ispunjava sve svoje zadatke od trenutka kada je ovjek nastao, kao to to i danas radi. Zajedno s bojom, dizajnom, zvukom, mirisom i
okusom, ljudi doivljavaju trodimenzionlani svijet u komadu mesa te kom
oko kilogram. To je mogue samo Allahovim savr enim stvaranjem. Svi nalaze nenadma na uda stvaranja odmah kod roenja. ovjek uope nema
kontrole ni kod formiranja svojih sposobnosti ni kod njihovog kontinuiteta ni
bilo koje druge faze.

Molekule koje
prozivode boju:
Pigmenti

40

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

U prija njim poglavljima spomenuli smo da zbog razliitih osobina


atoma pigmentarnih molekula objekti reflektuju razliite svjetlosti, stoga nastaju razliite nijanse boja. Pogledajte jo jednom oko sebe. Razliite boje u
va em vidokrugu upuuju na postojanje istoimenih pigmenta jer su boje
svega to vidimo u na em okruenju prisutne u sastavu materije. Zelena
boja biljaka, boja koe, boje ivotinja, ukratko, sve boje proizlaze iz strukturnih osobina pigmenta koji se nalazi u ovim objektima ili ivim biima.

ta je pigment?
Pigmenti koji postoje i u na im oima i u vanjskoj povr ini objekata
predstavljaju specijalne molekule koje izazivaju boje. Potrebna je odreena
energija da se pigmentarne molekule aktiviraju. Nesumnjivo, kao i u ostalim
fazama formiranja boje, tu je opet savr ena harmonija izmeu pigmenata i
svjetla. Nevidljiva svjetlost koja dolazi do Zemlje specijalno je ureena za
pigment u molekulama koje su u ivim biima poznate i kao molekule boje.
tavi e, ljudske oi, isto tako, imaju grau koja je prilagoena ovoj svrsi. Razlog zbog kojeg se kupaste elije nalaze na mrenjai opaaju osnovne
boje, crvenu, zelenu i plavu, nalazi se u posebnim molekulama pigmenta koje imaju. Najvaniji zadatak, kada vidimo raznobojni svijet koji ovi pigmeti
obavljaju, jeste pretvaranje energije boje u ivani impuls. To znai da se
sve to znamo kao boja prenosi pomou ovih pigmenata valnom duinom na
kraju do mozga kao nervni impulsi.11
Energetski nivoi vidljive svjetlosti odgovaraju nekim energetskim nivoima koji su potrebni za aktiviranje molekula pigmenta u koi ivih bia, ili u
njihovim krlju tima, ili u perju, ili u krznu to prekriva njihovu kou, i na
taj se nain formira njihova boja.
Pigmenti, kao to vidimo, nalaze se u centrima za vidi i u tijelima ivotinja i u savr enom su skladu s drugim tjelesnim sistemima. Nedostatak pojedinih molekula pigmenta kod ivih bia ili pak njihova prisutnost manja od
potrebne u centru za vid rezultirat e nesposobno u ivog bia da razlikuje
boje u svojoj okolini.
Pitanje je kako se te specijalne molekule meusobno razumiju u koi

Razlog za
razliitost boja
u listovima
cvijeta jeste
reakcija
pigmentnih
molekula,
prisutnih u
strukturi
cvijea, na
svjetlost.

ivih bia? Moemo dati odgovor na ovo pitanje


samo daljim postavljanjem pitanja. Jesu li iva
bia do la do posjeda te boje, primajui osobine posebnog spektra svjetlosti koji dolazi do
Zemlje, te prema tome izabrala posebni pigment? Jasno je da je mogunost da se takvo ne to desi jednaka nuli. Ove posebne molekule su sa svjesnom namjerom postavljene na kou ivih bia. Oito je da ni iva bia ne mogu sama iznijeti ovakav proces niti mogu sluajnim
izborom dovesti do ovakvog formiranja. Pitanje harmonije jeste ne to to
nije moglo samo da se desi jer je Onaj Koji to eli, stvorio, Onaj Koji dri sve
pod kontrolom. Allah, d. ., stvorio je svako ivo bie s vrlo sofisticiranim,
njemu svojstvenim, osobinama. Sve, i ivo i neivo, ima pigmente odgovarajue boje. Oni selektivno apsorbuju svjetlost u zavisnosti od njihove strukture. Ne reaguje svaki pigment na svjetlost na isti nain. Zbog toga, ne moe se
podesiti ista hemijska reakcija i formirati ista boja.
Uzmimo hlorofil, pigment koji biljke ini zelenim, kao primjer. Ovaj
pigment apsorbuje odreene valne duine koje dolaze sa Sunca i reflektuje
svjetlo valne duine koja odgovara zelenoj boji. Hlorofil, pigment molekule u
biljkama, odbija fotone koji izgledaju zeleno za njihovu valnu duinu. U isto
vrijeme energija koju biljke primaju sa Sunca omoguava im da proizvode
ugljikohidrate, osnovni izvor hrane za sva iva bia.12 Razliiti pigmenti molekule odbijaju posebne boje na odreenim talasnim duinama s obzirom na
njihove molekularne osobine, i zbog toga izazivaju drugaije hemijske reakcije.

42

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Postoji mnogo vrsta pigmenta u prirodi. Nekoliko je primjera dovoljno da pokau kako su pigmenti molekule posebno napravljeni za ivot.

Primjeri vrsta pigmenta


Izvor za titne boje: melanin
Oi ivih bia prilino su osjetljive na svjetlo i lahko mogu biti izloene tetnom djelovanju. Ipak, zahvaljujui sistemima potpore koje je Allah, d. ., posebno stvorio, mi moemo gledati u pravcu Sunca i vidjeti na e okruenje. Jedan od
tih sistema potpore jeste grupa pigmenta prisutna u oku.
Kao to je poznato, boja oiju ivih bia razlikuje se od jedinke do jedinke.
Ono to im daje boju jesu, opet, pigmenti. Melanin je jedna od tih pigmentnih
supstanci koja oima daje boju. Isti pigment va oj koi i kosi, takoer, daje boju. Pa ipak, melanin prua vi e od boje. Naunici vjeruju da melanin, koji postoji u oima, nudi i za titu od vrlo tetnih efekata sunevih zraka i da pobolj ava vid. Tvar melanin, prirodno rje enje problema opasnih zraka svjetlosti, apsorbuje visoko energetsku svjetlost bolje od nisko energetske svjetlosti. Tako, ona jae apsorbuje ultraljubiastu nego plavu, a plavu jae nego zelenu.13 Na ovaj nain

Hlorofil, pigment u biljkama, dominira nad drugim


pigmentima. Zbog toga su biljke zelene.

plavo reflektovano
pigmentom

Svjetlosne zrake sa Sunca


aktiviraju pigmente u objektu i
zato se boja formira. Moemo
usporediti pigment molekule sa
sijanjem iji izbor zavisi od
veliine njihovih pora. Kao u
sijanju, valne duine koje
pigmenti izaberu prema svojoj
strukturi, to znai boja, varira.

Krv sadrava raznobojne


pigmente koji nose kiseonik po
tijelu. Ta boja varira meu ivim
biima. Naprimjer, krv sipe je
svijetloplava ili prozirna, krv
drugih ivotinja i ljudi crvena je.
Crvenilo koko ije krijeste i
veine kozica izazvane su krvnim
pigmentima.

melanin osigurava za titu lee oka od ultraljubiastih zraka. On osigurava


skoro optimalnu za titu mrenjae, filtrirajui razliite boje koje imaju sposobnost da o tete tkivo mrenjae na taj nain smanjuju rizik od makularne degeneracije. Kod ljudi s vi e melanina u oima ima manje sluajeva makularne degeneracije, dok kod ljudi s manje melanina ima vi e sluajeva
makularne degeneracije. Do etrdesete godine, oko 15 % na ih prvobitih zaliha melanina izgubi se iz oka, a oko 25% izgubi se do pedesete. Uloga melanina u oku jeste presudna. Oftamolozi smatraju da melanin u oku smanjuje
rizik od makularne degeneracije izazvane starenjem. 14
Kako saznajemo, svaka od funkcija supstance melanina pokazuje nam
specijalnu namjenu ove susptance.
Odgovor na pitanje kako je tako savr ena tvar nastala jeste to da je ne-

44

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Velike crvene oi abe alju upozorenje njihovim


grabljivcima. Oi gmizavaca vienih iznad imaju
takvu boju da ne kvare njihovu kamuflau. Oi sove
na lijevoj slici imaju boju koja predstavlja posebnost
njene vrste.

mogue da je takva vi enamjenska tvar s tako savr enom strukturom nastala sluajno. Allah, d. ., stvorio je tvar melanin, kao i druge stvari na svijetu, na poseban nain da slui blagotvornoj svrsi - ljudima.

Izvor ivih boja


Karotenoidi (i lipokrome) jesu pigmentarne molekule, sintetizirane u
biljkama, koje odbijaju utu, zelenu i narandastu boju. ivotinje, hranei se
biljkama, mogu doi do tih boja.
Otrovne spuve, krinodeje, otrovni morski krastavci i neki meku ci jesu djelimino ili potpuno u utoj, crvenoj ili narandastoj boji koja je nastala
kao rezultat karotenoida. Oni su, takoer, prisutni u krilima leptirova i u klju-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

45

novima ptica. Kod odreenih insekata lue ih specijalne lijezde koje su ute
ili crvene boje. Zaudo, ova su jedinjenja obino blijedozelene ili su bez boje, i postaju jarko uta u krvi otrovnih insekata. Karotenoidi nisu samo korisni kao boje upozorenja. Kod nekih insekata oni se pretvaraju u otrovna jedinjenja i tada imaju dvojaku upotrebu: kao oruje i kao signal. 15 Na osnovu
ovih vrlo posebnih sistema koje je Allah stvorio mnoga druga iva bia nastavljaju da prosperiraju.
Dosad, ukratko smo ispitali samo nekoliko tipova pigmenata u prirodi.
Zakljuak do kojeg smo do li u svjetlu ovog pregleda jeste prisustvo savr enog dizajna koji se otkriva u pigmentima, u atomima koji formiraju pigmente i u svim nastalim bojama. Allah, d. , Gospodar ovog izuzetnog dizajna, Gospodar svjetova, upoznaje nas lino s jedinstvenim umijeem u bojama koje On stvara u prirodi.
Za to oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono to trebaju shvatiti i da u i njihove uju ono to trebaju uti, ali oi nisu
slijepe, ve srca njihova. (El-Hadd, 46)

Izvor ivih boja prisutnih kod kljunova tukana takoer su pigmentarne molekule.

Jezik boja

48

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ao to su boje bitne za ljude za shvatanje njihovog okruenja,


one su isto tako potrebne i drugim ivim biima da preive. iva
bia imaju jezik boja koji radi prema svjetlu i sistemu percepcije koju oni posjeduju. Razliita boja ima razliito znaenje za svako ivo bie. Da bi preivjelo, svako ivo bie mora poznavati jezik boja koji se koristi
u njegovom prebivali tu, zato jer vitalne funkcije mogu biti kontrolisane samo poznavanjem ovog jezika.
Pa, kako iva bia koriste taj jezik boja?
Prvo, veina ivih bia treba pomo boja da bi na la hranu. Drugo, boje koje postoje na formacijama kao to su koa, krlju t i krzno imaju vanu ulogu u kontinuitetu ivota, u njihovim osobinama apsorbiranja ili raspr ivanja toplote. Osim toga, iva bia koriste svoj kolorit kako bi se za titila od svojih neprijatelja. Zahvaljujui usklaivanju boja s njihovim stani tem, oni se mogu maskirati i tako za tititi od svojih neprijatelja. Alternativno, njihove boje i predlo ci mogu postaviti obeshrabrujuu sliku za njihove
neprijatelje. Boja takoer pomae ivotinjama da prepoznaju svoje partnere i
mlade. Majka ptica, naprimjer, razumije koje od ptia treba ili ne treba hraniti po boji njihovih otvorenih kljunova. Slino tome, ptii prepoznaju svoju
majku, i na taj nain saznaju da im je stigla hrana.16 Kao to vidimo na primjerima iz prirode, iva bia, da bi preivjela, moraju znati znaenje boja. Kako bi ispravno stekli ova znanja, moraju
posjedovati podesan sistem percepcije.
Ako nemaju ove sisteme, ne mogu
biti sposobni opaati svoje okruenje ili
obavljati aktivnosti od ivotnog znaaja.
Oni, takoer, ne bi bili sposobni prepoznati svoju hranu ili zapaziti svoje neprijatelje. Zbog toga, u krajnjem sluaju,
oni bi se u vanjskom svijetu isticali i bili bi lahak plijen osuen na propast.
Sigurno, niko ne moe tvrditi da je
Majke ptica hrane svoje mlade prema
tako sofisticiran sistem mogao nastati
boji njihovih otvorenih kljunova.
sluajno. Svaki sistem, svaki sklad, di-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

49

zajn, program, plan, svaka ravnotea mora biti stvorena od dizajnera. Sigurno
je da postoji vi a volja i mo koja je savr eno smjestila ovaj sklad meu
iva bia i stani ta u kojima oni ive. Vlasnik ove moi obuhvata kako okruenje i sama iva bia, tako i sistem koji On koristi s vi im znanjem. Gospodar ove moi jeste Allah, d. ., Gospodar svjetova.
Kada ispitamo iva bia, vidimo koliko vje to ona koriste jezik boja. U
daljem tekstu navest emo neke primjere jezika boja koji imaju vano mjesto
u ivotu ivih bia.

Allah, d. ., stvorio je svaku boju na Zemlji. Nebo, planine, usjevi, leptirovi, crvene
jabuke, narande, papagaji, fazani, crno groe, drvee, ukratko, sve to vidite u
va em okruenju ima ove boje jer Allah, d. ., tako hoe. Allah, d. ., govori o
ovome u slijedeim ajetima:

Zar ne zna da Allah s neba spu ta vodu i da Mi pomou nje


stvaramo plodove razliitih vrsta, a postoje brda bijelih i
crvenih staza, razliitih boja, i sasvim crnih. I ljudi i ivotinja i
stoke ima, isto tako, razliitih vrsta. A Allaha se boje od robova
Njegovih - ueni. Allah je, doista, silan, i On pra ta. (Fatir, 2728)

50

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Kamuflaa
Kamuflaa je jedna od najuinkovitijih taktika odbrane koje ivotinje koriste. Samokamuflirajue su ivotinje pod nekom vrstom za tite svoga tijela
koje je stvoreno u velikom skladu s njihovom okolicom. Tijela ovih ivotinja
skladna su toliko s njihovom okolicom da je, kada gledate njihove slike, gotovo nemogue rei da li su one biljke ili ivotinje, ili je te ko meusobno
razlikovati ivotinju i biljku koje se nalaze u istoj okolici.
iva bia koja su svoj kolorit prilagodila okolici u kojoj ive uvijek su
privlaila panju naunika. Istraivanja su fokusirana na traenje odgovora na
pitanje kako iva bia mogu izgledati potpuno isto kao neka stvorenja koje je
potpuno razliite strukture.
Jeste li ikada pomislili, etajui vrtom, kako, naprimjer, aba izgleda isto kao list, i tek u zadnjem trenutku skoi i izbjegne da stanete na nju, zatim kako je ona
Njega hvali sedam
do la u posjed tih oblika i boja? Kamuflaa
nebesa, i Zemlja, i
je za abu veoma vaan odbrambeni mehanizam. aba koja je neprimjeena u svojoj okooni na njima, i ne
lici lahko pobjegne svojim neprijateljima.
postoji ni ta to
Ru i as ti pauk na ru i as tom cvi je tu
Ga ne velia,
moe uspje no opona ati razliite nijanse
hvalei Ga, ali vi ne
ruiastog cvijeta, drugi pripadnik iste vrste
razumijete
moe se prilagoditi boji drugog cvijeta, naprivelianje njihovo. mjer utoj, dok se penje na njega.
On je doista blag i
Kada neko gleda granu, mislei da nema
mnogo pra ta. (Elni ta na njoj, iznenada leptir moe odletjeti
s nje. Ovaj leptir koji je sekundu ranije izgleIsra, 44)
dao kao suhi jesenas osu eni dio, savr en
je primjer uda kamuflae.
Kao to emo vidjeti na stranicama koje slijede, slinost ivih bia i objekata na kojim ive spreava njihove neprijatelje da ih primijete. Oito je da
ova zamaskirana stvorenja nisu sama sebe na svoju vlastitu inicijativu napravila da izgledaju isto kao list, grana ili cvijet. tavi e, ona nisu ak ni svjesna da su za tiena zbog ove slinosti. Unato ovome, ona u svim ovim pri-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

51

mjerima i bez izuzetaka veoma vje to koriste kamuflau. Insekt ima istu boju kao i cvijet, zmija stoji mirno kao da je grana drveta, aba se prilagoava
boji vlanog tla, ukratko, sva samokamuflirajua stvorenja dokaz su koji govori da je kamuflaa specijalno stvorena odbrambena taktika.
Nijedno ivo bie ne moe izvoditi takve zadatke samo ili sluajno. Sigurno, Onaj Ko je ivim biima podario sposobnost da se kamufliraju i smjestio hemijske procese u njih kako bi mogli obavljati te promjene boja jeste
Allah, d. , Sveznajui, Mudri.

Na slici
skakavac
opona a koru
drveta.
Kamuflaa koju
je razvio
skakavac tako
je savr ena
da izgleda kao
da se na
drvetu nalazi
li aj. To je
Allahovo
savr enstvo
stvaranja.

Misumena varia, vrsta pauka koju vidimo nalijevo, u


zavisnosti na kojem se cvijetu nalazi, moe imati
razliite boje u rasponu od ute do bijele.17 Vrsta
pauka iznad prestaje se kretati samo kada su boja i
konfiguracija biljke najpogodnije za sakriti se.

18

Neke vrste insekata od svih neprijatelja tite se


pomou grupne kamuflae. Naprimjer, Phiatidi, vrsta
tropske hemiptere naene na Madagaskaru ima
potpuno i brilijantno obojena krila. Kada se
odmaraju na stablu, kao na ovoj fotografiji, oni lie
na cvijet. 19 Ovo zavodi lovce koji su u potrazi za
insektima.

Na fotografiji lijevo dva myirapoda


razvila su gotovo identinu boju biljaka
na kojima ive. U ovom sluaju oni su
za tieni od svojih neprijatelja.

20

Na osu enim livadama


savana lavica u lovu skoro
je nevidljiva jer se boja
lavice stapa sa okolicom
Geparda je te ko primijetiti
u visokoj travi. To je zato jer
stotine takica razbijaju
liniju tijela ivotinje. Jako
svjetlo nagla ava crne
takice geparda i tako
efektom pjega poveava ili
razbija konturu tijela. 21

Gusto bijelo krzno polarnog


medvjeda, u kombinaciji sa
naslagama masti ispod koe, titi ga
od stra ne hladnoe. Meutim, bijelo
krzno slui jo neemu kao
kamuflaa kada medvjed lovi. Na isti
nain bijelo krzno osigurava dobru
za titu i zeevima koji ive u snijegu.

Kamuflaa ne postoji samo na povr ini koe. Mi ii nekih vrsta aba iz


tropskih uma June Amerike obojeni su. U krvi im se nalaze elije koje
prenose kiseonik. Zato, promjene izazvane potrebom za kamuflaom nee se
pojaviti samo na koi nego i unutar tijela.22

Suhe granice i li e, kada se


skvase potamne. U istom maniru
, abe i abe krastae, takoer,
mijenjaju boju i za vrijeme
ki nog vremena, postaju
tamnije. Ove promjene
osiguravaju da e oni ostati
dobro kamuflirani meu mokrim
granicama i li em. 23
Nemogue je da ova zadivljujua
harmonija bude sluajna.
Na slici (lijevo)
nalazi se
kopnena aba
koja mijenja boju
prema
vremenskim
uvjetima.

Listolika abica stopila se sa supstratom


malezijske ume. aba je najbolje
kamuflirana kada se gleda odozgo, tj. iz
ugla iz kojeg grabljivci naje e
gledaju.24 Na slici (desno) nalazi se aba
druge vrste koja izgleda kao dio drveta.
Oba iva bia prilino je te ko
razlikovati od okolice.

U toku dana kada su


grabljivci najaktivniji,
veina mimetikih ivotinja
ostaju nepokretne. ak i
najmanji pokret moe odati
njihovo boravi te.
Naprimjer, brazilskog
skakavca nemogue je
razlikovati od vlati trave na
kojoj se nalazi.25

Na slici (desno) nalazi se


tapiasti insekt.
tapiasti insekti
kamufliraju se ovako kako
bi mogli pobjei svojim
predatorima. Sposobnost
opona anja, meutim, nije
ograniena samo na
odrasle miriapodejere, i jaja
su takoer kamuflirana. Na
zemlji ona izgledaju skoro
kao biljno sjeme.26
Nemogue je da iva bia
prave boje u svojim tijelima
koja su ista kao njihova
okolica ili da stvaraju
oblike koji lie na druge
vrste. Allah, d. ., Koji je
njihov Stvoritelj dao je ove
odlike svim stvorenjima
koji imaju sposobnost
kamuflae.

Na fotografiji vidimo skakavca koji


imitira list. Centralna ila i dvije
simetrine polovine na stranama
ove vene koje postoje u generalnoj
strukturi lista, takoer su potpuno
prisutne na ovim skakavcima kako
vidimo na fotografijama.

Uzorak skakavca ispod veoma je slian tragovima parazitskih gljivica na li u. Pored toga,
po to ga njegove duge noge mogu odati, noge nekih skakavaca, kao to je to u ovom
sluaju, potpuno su prozirne. 27 Sigurno je da ivotinje svjesno ne biraju da ine ova
opona anja koja su tako savr ena da ne ostavljaju suhe dijelove i nabore lista. Allah,
d. ., stvara sve savr eno, pa tako i skakavce.

Bogomoljke spadaju meu najuobiajenije


grabljivce u umama i savanama kao
najtoplijim regijama na svijetu. Cijelo tijelo
bogomoljke dizajnirano je za lov. Bogomoljka
nimfa, vidi sliku ispod, iz tropskih uma
june Afrike gotovo je ista kao suho li e
paprati. Kada bi se odmarala na zelenom
listu, lahko bismo je uoili. Veina vrsta

obraa puno panje na traenje pogodnog


mjesta gdje moe da se smjesti i eka na svoj
plijen. 28 Jasno je da nije mogue za ova
stvorenja da sama smisle ovakav sistem.
Onaj koji nadahnjuje sva stvorenja kako da
djeluju jeste Allah, d. ., Gospodar
univerzuma.

Na gornjoj lijevoj fotografiji nalazi se bogomoljka koja je skoro nevidljiva meu


ruiastim cvijeem. Suprotno veini bogomoljki ija tijela imaju dugaak i uzak
prvi dio protoraksa, ova vrsta iz Kosta Rike (velika fotografija) ima ovaj segment
drugaiji, slian listovima na kojima ta bogomoljka ivi.

60

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

ta gmizavac u divljni ini da se za titi od svojih grabljivaca? Za ova sporopokretna stvorenja jedan
od najlak ih naina, definitivno, jeste da se sakriju.
Najbolji nain skrivanja jeste prilagoavanje tijela
stvorenja okolici. Mnogim ivotinjama boje i are
obino slue kao spasioci ivota. Naprimjer, u umi
je gotovo nemogue uoiti zmiju-nosorog, vrstu tropske zmije koja ivi u pra umama Afrike, zbog toga
to je njegova koa prekrivena plavim, crvenim, utim, crnim i bijelim geometrijskim uzorcima. Interesantno je da se boje zmije slau s okolicom u kojoj ivi. Ovaj odnos, jedan na jedan, u umu pobuuje mnoga pitanja. Kako su se ove boje, koje su tako dobro usklaene s okolicom, pojavile? Da li je mogua da su
one nastale sluajno ili ih je proizveo gmizavac lino?
Skoro je nemogue
Sigurno, to nikako nije mogue. Nemogue je za
razlikovati neke vrste
gmizavca da prvo analizira svoju okolicu, pa da odluzmija koje nastanjuju
i kakvu vrstu promjena mora napraviti, i konano
tropske ume Kosta
Rike od grana drvea na
odrediti koju boju i aru da poprimi. Nadalje, potpukojima se odmaraju.
no je nelogino i nerazumno tvrditi da je, moda, sistem u njegovom tijelu uspostavljen tako da je mogao
izvesti hemijske reakcije potrebne za takvu promjenu.
ak i ovjek, jedino ivo bie na Zemlji obdareno razumom, ne moe mijenjati boju niti bilo koji dio svoga tijela. On ne moe uspostaviti u svom tijelu sistem koji bi prouzrokovao takve promjene. U ovom sluaju, postoji samo
jedno obja njenje za savr enu slinost boja gmizavca s bojama njegovog
okruenja, tako usklaenog da se ak ni sjene ne razlikuju. Beskonano superiorni Vlasnik mudrosti kreirao je ovo ivo bie. Ova kreacija pripada Allahu,
d. , Svemoguem. Allah, d. ., jeste Onaj Koji zna najbolje potrebe svakog ivog bia.

Bicaste zmije jugoistocne Azije zive na drvecu i prekrivene


su zelenim krlju tima. Ove krlju ti koje prekrivaju gornji
dio tijela zmije maskirane su tako da izgledaju kao patina
li aja i algi koji prekrivaju drvo.

Australski lisni gekon obino ivi


blizu drvea i veoma je slian
njihovoj kori. Rijetko pokazuje
svoj bijeli trbuh. ak su i oi
gu tera dobro kamuflirane.
(lijevo) U ovom sluaju, leopard
gekon iz Pakistana samo gornjim
dijelom tijela imitira podlogu na
kojoj moe biti otkriven. Trbuh
mu je skoro potpuno bijel zato
to su mali gmizavci uvijek
oprezni da ne otkriju taj dio tijela.
(gore) 29

62

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Najslavniji kamuflirani gmizavac kameleon


Jeste li ikada vidjeli kameleona kako mijenja svoju boju zavisno od okruenja?
Ovo zaista vrijedi vidjeti. Kameleon ima tako izuzetnu sposobnost da se kamuflira
na taj nain da njegova spretnost zapanji svakoga. Premda mnoge druge vrste gmizavaca imaju sposobnost mijenjanja boja, niko od njih nije u stanju mijenjati ih tako brzo kao kameleon.
Kamelon koristi crvene i ute nosioce boja, plave i bijele omotae, reflektore,
i hromatospore, kone elije koje odgovaraju na toplotu, svjetlo i raspoloenje ivotinje.30 Ako stavite kameleona, naprimjer, u vrlo ut ambijent, vidjet ete kako se
boja njegovog tijela odmah mijenja u utu i prilagoava se svom okruenju. tavi e, kameleoni se ne prilagoavaju samo jednoj boji nego vi ebojnim podlogama.
Tajna njegovog dostignua lei u elijama boja, koje se nalaze ispod koe ovog majstora kamuflae. One se uveavaju i brzo mijenjaju mjesto kako bi se kameleoni
prilagodili okolici. Da li je kameleon mogao napraviti tako savr enu adaptaciju
sam? Kako ova stvorenja stvaraju nerazluivu smjesu s okolicom u kojoj ive, dok
jedan vrsni umjetnik mora satima raditi kako bi postigao ekvivalent samo jedne prirodne boje?
Zaista, bilo bi nerazumno tvrditi da kameleon moe izvesti tako ne to svojom voljom. Jasno je da je nemogue za gmizavca da odreuje izgled svoga tijela,
niti da smjesti sistem u svoje tijelo koje mijenja njegov izgled. Bilo bi jednako besmisleno tvrditi da ovo stvorenje ima kontrolu nad elijama i atomima u svom tijelu, da je sposobno uiniti bilo kakvu promjenu koju poeli, i proizvesti odgovarajui pigment. Potpuno je protivrjeno i nesuvislo tvrditi da je tako izuzetna sposobnost nastala sluajno. Nijedan mehanizam u prirodi nema mo proizvesti tako savr enu vje tinu i podariti je biu kojem je potrebna. Kao i sva druga iva bia na
Zemlji, Allah, d. ., stvorio je takoer, i kameleone. Allah, d. ., ovim primjerima prikazuje nam jedinstvenost Svoga umijea stvaranja. Allah, d. ., jeste Svemogui, Mudri.
Allaha hvali sve to je na nebesima i na Zemlji, i On je Silni i Mudri.
Njegova je vlast i na nebesima i na Zemlji; On ivot i smrt daje i On sve
moe. (El-Hadid, 1-2)

Kameleoni su
jedna od najboljih
samomaskirajuih
ivotinja. Kao to
vidimo na
fotografiji gore,
hladna sjena
paprati privremno
se odraava na
toploj koi
kameleona.

Lignja i hobotnica
takoer mogu brzo
mijenjati boju. Ponekad
se ini da boja njihovim
tijelom pulsira u
valovima. Mnogo
razliitih stvari utjee na
ove promjene: ljutnja,
kada ugleda hranu, strah
i boja pozadine. 31 Allah,
d. ., stvorio je ova bia
zajedno s njihovim
mogunostima koje im
pomau da se za tite
pod morem. Allah, d. .,
jeste Onaj Koji sve
obuhvata, Sveznajui.

Ove snjene jarebice dobar su primjer kako se kamuflaa mijenja prema godi njem dobu.

Promjena boja u skladu s okolicom


Da li iva bie koriste boju samo da se za tite od svojih neprijatelja?
Sigurno, ne. Neke ivotinje, takoer, tite se od hladnoe i vruine pomou
enzima koji daju boju dlakama to prekrivaju njihova tijela. Tako, naprimjer,
kod ivotinja koje ive u hladnim predjelima krzno prekriva njihove noge, oi
i nos, a najosjetljiviji dijelovi tijela obojeni su u crno. Crna boja krzna osigurava vi e toplote za ivotinje i time im pomae da se lak e zagriju, isto kao
kada ljudi poku avaju iskoristiti sunce nosei tamno obojenu odjeu zimi.
Promjena boje jeste zajednika kod kopnenih ivotinja. Naprimjer, ljeti boja
krzna sjeverne lisice mijenja se u bijelu jer joj je tjelesna temperatura visoka.
Zimi, meutim, kada postaje hladnije, tjelesna joj temperatura pada, i osigurava joj prikladnije okruenje za lak i rad en zima. Iz tog razloga krzno sjeverne lisice postaje tamnije. Zeevi, lisice i smei tvorovi koji ive na sjevernijim geografskim irinama mijenjaju boju. Imaju smeu ljeti, a bijelu zimi.
Dok su u zimskim mjesecima neke ptice potpuno bijele, one na proljee
uzimaju novi izgled koji odgovara boji tla i vegetacije.
Boje upozorenja
iva stvorenja koriste boju u razliite svrhe. Koriste ih kao znak upozorenja, i to je jedna od njenih svrha. Na stranicama koje slijede dat emo neke
primjere.

Jedna od najopasnijih aba jeste


aba zvana otrovna strelica.
Ovaj mali vodozemac iz vrste
Dendrobata u svojoj koi ima
otrov poznat kao
batracotoxin, za koji se
vjeruje da je najai poznati otrov
u ivotinjskom carstvu. Ime abe
izvedeno je zbog upotrebe
otrova kod odreenih
amazonskih plemena. Toliko je
otrovan da ih Indijanci koriste
na vrhu svojih strelica kada
love. 32 Boja ivotinja pomae
drugim ivotinjama da
prepoznaju ko je meu njima
otrovan.

Pripadnici vrste Sinanceidea


jesu ribe sa relativno malim i
kompaktnim tijelom. Nemaju
krlju ti, ali su prekriveni
bradaviastim izraslinama
koje savr eno maskiraju
ribu dok se odmara na dnu i
eka plijen. Ove izrasline
razbijaju konture tijela zbog
ega ove ribe lie na stijene.
Ove se ribe esto kamufliraju
tako to se zakopaju u
pijesak.

33

U Junoj Americi postoji


mnogo otrovnih i neotrovnih
zmija koje isto imaju iv
kolorit. Sve su pokrivene sa
utim, crvenim i crnim
prstenovima. Sve se zovu
koralne zmije. Neke od njih,
prave koralne zmije,
smrtonosne su. Druge,
nazvane lani korali, samo
opona aju otrovne. Ono
to ih razlikuje jedne od
drugih jeste raspored
obojenih prstenova. Korist
koju lane koralne zmije
imaju od ove slinosti jeste
to to su time za tiene
od svojih neprijatelja.

34

Papilionida istie svoj crveni, antenasti osmeterium (iznad), organ koji neki
leptirovi istaknu kada uju da se pribliava neprijatelj. Pokreti ovog jarko obojenog
produetka pla e male ptice.

35

Fulgoridae su vrste esto jarko


obojenih velikih homoptera iz
tropskih krajeva. Njihove glave
produene su u obliku izdubljenog roga. Vrste fulgoridae na glavi imaju
izraslinu slinu rogu koja opona a otvorena usta (ukljuujui i zube) krokodila.
(slika slijeva) Vjeruje se da je funkcija ovih izraslina povezana s udvaranjem.
Kamuflaa fulgorida, kako vidimo na manjoj slici, zasniva se na slinosti sa
korom drveta. Kada se uznemire, oni otvaraju svoja krila i pokazuju dva velika
oka. Ovo iznenadi neprijatelja i daje mogunost insektu da pobjegne.

36

Neke ivotinje na odreenim dijelovima tijela


koriste krzno razliitih boja kao znakove
upozorenja. Naprimjer, kada
sjevernoamerike antilope osjete opasnost,
one upozoravaju jedna drugu svojim
stranjicama. Svako bedro nosi dio bijelog
krzna poduprijetog mi inim diskom. U
sluaju opasnosti mi ii se steu uzrokujui
da se dugo krzno ra iri u veliku rozetu koja
izuzetno efikasno odbija svjetlost. Kada se
mi ii opuste, diskovi se smjesta steu.
Tako su proizvedeni jaki bijeli fle evi koje
druge antilope mogu primijetiti i na
kilometar udaljenosti. 37

Mujak ptice velika frigata koji ivi na otocima


Galapagos, kako bi privukao enku, nadima
grimiznu kesu ispod svoga kljuna. Mujaci se esto
skupljaju na biljkama mangrov, na kojima e kasnije
sagraditi svoja gnijezda i ekaju da enke koje lete
iznad izaberu svoje partnere. Grimizna boja kese u
jakom je kontrastu s crnim perjem na gornjim
dijelovima tijela ptica koji imaju metalik odsjaj.

38

Ne koriste sve ivotinje boje radi


kamuflae. Mujaci fazana i pauna
koriste svoje obojeno perje da
privuku enke. Kada paun ra iri rep,
otkriva se velianstven prikaz.

Zavisno od njihovog kolorita, iva bia privlae svoga partnera za reprodukciju ili da
upozore ili upla e svoje neprijatelje ili rivale. Naprimjer, cvijee, kojem treba
opra ivanje za reprodukciju, ukra eno je svijetlim bojama i kompleksnim arama
kako bi privukle insekte koji nose polen.

Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja


morem plovi s korisnim tovarom za ljude, ki a koju Allah
spu ta s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila
njezina - po kojoj je rasijao svakojaka iva bia, promjena
vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde - doista su
dokazi za one koji imaju pameti. (El-Bekara, 164)

70

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Boje kod ptica


Jedna od najvanijih osobina raznobojnih ptiijih pera jeste da su one beivotna struktura. Razlog za to pero potpuno zadrava boju, ak i kad je odbaeno, jeste taj to je potpuno razvijeno pero beivotno.
Bogata raznolikost boja nastala je usljed prisustva pigmenta u peru, koji je ubaen za vrijeme poetne faze u razvoju pera, ili svjetlosnih otvora koji se pojavljuju zavisno od strukturalnih osobina pera.
Po to se ove formacije, koje su napravljene od tvari zvane kerotin, brzo istro e zbog djelovanja okolice, one se redovno obnavljaju. Ipak, svaki
put ptice ponovo steknu svoja raznobojna pera. To je zato to pera ptica nastavljaju rasti dok potpuno ne dostignu potrebnu veliinu, svojstvenu boju i
aru specifine vrste.
Zbog njihove razliite strukture, pera
imaju izgled slian kao izgled svjetlosti kad
se ona prelomi kroz prizmu, i tada vidimo
razliite boje. Boje koje se formiraju prelamanjem svjetla na ovaj nain svjetlije su i
vi e metalik nego boje nastale usljed pigmenta. Pera su obojena od plave do zelene i
od narandaste do crvene. Generalno, zelena, plava i metalik boja kod ptica formirane
su kroz odbijanje i prelamanje svjetlosti.
Ipak neke boje pera potjeu od pigmenta.39
Postoje, uglavnom, tri vrste pigmenta
kod ptica. To su melanin, pigment koji izaziva crnu, smeu ili tamnoutu, lipohrom,
pigment koji izaziva crvenu, utu ili narandastu, i karotenoidi. Plava, zelena i neke
druge jarke boje kod ptica stvorene su mikroskopskim mjehuriima u keratinu pera
Svaka vrsta ptica ima razliit kolorit. Uzrok ove
razliitosti boja lei u tome to svjetlost pada
na pera i u prisutnosti pigmenta zvanog
keratin, a koji je u strukturi pera.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

71

koji prelamaju svjetlost. Pera apsorbuju puni spektar svjetlosti, a samo odbijaju plavu, te na taj nain stvaraju plavu boju kod nekih ptica.40
Hormoni takoer imaju vanu ulogu u promjeni boja kod ptica. Razlika
u boji izmeu mujaka i enke iste vrste izazvana je spolnim hormonima. Razliit kolorit i izgled pera pijetlova i koko ki, naprimjer, zavisi od hormona
estrogena.
Boje su ptica bitne radi njihove adaptacije svome stani tu te meusobnog prepoznavanja izmeu mujaka i enki te mujakovog udvaranja enkama
za vrijeme sezone parenja. Takoer, pigmeti koji daju boju perima pobolj avjau jainu pera, prikupljaju energiju to dolazi od sunca i spreavaju
tetnim ultraljubiastim zrakama da dou do tijela

Ptiija su pera beivotne


izrasline koje se
neprekidno obnavljaju.
Prilikom svakog
obnavljanja iste
boje ponovo se
proizvode.

Naprotiv, Njegovo je sve


ono to je na nebesima i na
Zemlji. Njemu se sve
pokorava. (El-Bekara, 116)

74

ALLAHOVO UMIJEE STVARANJA BOJA

Leptirovi
Formiranje boja u krilima leptirova prilino je zanimljivo. Svjetlost se
odbija preko ljuski krila, formira boje koje su u stvarnosti nepostojee, ali
koje prikazuju izuzetnu simetriju i ljepotu. Mi samo kaemo da su boje u
stvarnosti nepostojee, pitate li se za to?
Leptirovi su poznati po ljepoti svojih krila koja su relativno ira od njihovog trupa. Kako su se, onda, te spektakularne are i boje na le na krilima leptirova?
Leptirovi imaju par opnastih krila koja su de fakto providna. Po to su
ona pokrivena ljuskama razliite debljine, providnost opnastih krila ostaje neprimjeena. Ove ljuske poveavaju aerodinamike osobine krila leptira i daju im njihovu boju. Ove ljuske, koje su tako njene da im se dodirnu otpadnu, imaju o tre krajeve zakaene na krila leptirova. Na ovaj nain ljuske ostaju privr ene, a da ne otpadaju. Svaka od ovih tankih ljuski koje izgledaju kao da se preklapaju poput indre na krovu prima boju preko hemijskih
pigmenata ili od strukture koja prelama svjetlost koja pada na njih u duginim
bojama, kao to je to sluaj kod mjehura sapunice.41

Uvean
prikaz ljuski
na krilima
leptira.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

Povrh toga, laboratorijska istraivanja pokazala su da razliite boje zavise od razliitih hemijskih tvari. Nusproizvodi boja zvani pteridin, naprimjer, stvaraju ruiastu, bijelu i utu boju, koje obino vidimo kod leptirova. Melanin, koji je veoma uobiajena tvar za bojenje, postoji u crnim takama krila. Interesantno, boja u krilima leptira nije uvijek ono to nam se
ini da jest. Naprimjer, zelene ljuske u stvarnosti mje avina su crnih i utih ljuski. Nedavna istraivanja raena na leptirovima pokazala su da su
pigmenti sintetizirani u ljusci i da se enzimi neophodni za proizvodnju melanina nalaze u gornjem sloju ljuski.
Tvari za bojenje nisu jedini uzrok ovih visoko nepostojanih boja kod
leptirova. Struktura i poredak ljuski na krilima leptira izazivaju razliite
varke svjetlosti, kao to su prelamanje, odbijanje i, na kraju, formiranje
boja blistave ljepote. Naprimjer, Stilpnotio salicis leptiri imaju poluprovidne ljuske u kojima se nalaze mjehurii. Premda u njima nema tvari koje boje, svjetlost koja prolazi kroz ljuske daje im satenast izgled.

75

Veliki indonezijski leptir (lijevo) ima dvije velike take sline oima, koje koristi da upla i
svoje neprijatelje. Ovo je za ovog leptira zadovoljavajua odbrana. Neke vrste kao leptir
monarh, s druge strane, pribjegavaju drugim metodama. Svojim tamnonarandastim krilima
sa crnim arama oni svojim neprijateljima alju upozorenje da su lo eg okusa.

Povr ina ljuski na Argynnis leptirima nevjerovatno je mehka i stvara


srebrenkast odsjaj. Kod nekih leptira, razliit je raspored dvaju redova ljuski
to se preklapaju i stvaraju razliite, odsjaje svjetlosti izazivajui, recimo, da
leptir bude plav umjesto crn ili sme.
Kada ispitamo strukturu krila leptira, ak i samo ako uzmemo u obzir
njihove boje, naii emo na mnogo uda. Postojanje takve izuzetne ljepote
nesumnjivi je dokaz uzvi ene moi i beskonanog Allahovog umijea, Koji
stvara sve ovo.
Mora se rei da osim to su stvoreni kao ukras, boja i are na krilima
leptira imaju mnoge druge vane funkcije za ova stvorenja.

Lane oi leptira
Kod mnogih leptira postoje okrugle, tamno obojene are koje nas podsjeaju na oi velikog stvorenja. Ovakve oi, koje se opet sastoje od obojenih
ljuski kao na krilima, olienje su najvanijeg odbrambenog mehanizma leptira. Oni, kada se odmaraju, dre svoja krila sklopljena. Ako naiu na neprijatelja ili ih se uznemiri laganim dodirom, krila se smjesta otvaraju, i velike, jarke, intenzivno obojene oi pojave se na povr ini krila. Na ovaj nain po alje se odreena poruka grabljivcu.

Leptirovi na
fotografiji koriste
kamuflau i
pomou boje i
pomou ara.
Allah, d. .,
stvorio im je na
krilima motive
oiju kojima ne
nedostaje ni
sijevanje iz
oiju.

Kamuflaa leptira
Vje tina kamuflae leptira impresivna je kao i njihove lane oi. To je
kao da zamaskirani leptir vidi boju grma, procijeni okolicu, analizira je, a zatim opona a boju grma s bojama koje proizvodi u svom tijelu. Jo jedna
vrsta, svjesna ukusa svojih neprijatelja, alje signale upozorenja tako to
imitira boje koje bi ih odbile sugestirajui da leptir ima lo okus ili da je ak
i otrovan. Nikako nije mogue da leptir sam izvede ove radnje. Ovo emo
shvatiti jasnije ako navedemo sljedei primjer.

Boje leptirova na fotografiji veoma su jake. Pa, ipak, i jedni i drugi ive sigurno u harmoniji sa podlogom na kojoj se nalaze.

Pretpostavimo da poku avate proizvesti boju u laboratoriju. Ako imate


malo znanja o ovoj temi, neete biti u stanju, bez obzira kako su napredno laboratorije ili postrojenja opremljeni, postii konaan rezultat onakav kakav
elite. Zatim razmislite o poku aju da postignete kvalitetu boje kao to je
ona kod leptira, koji, razvijajui jednake boje i are kao okolica, postaje skoro nevidljiv. Neete biti u stanju proizvesti samo jednu znaajniju boju. Trenutna je situacija takva da bi sigurno bio nenauni i iracionalni pristup tvrditi da je ovaj velianstveni sistem kod leptira nastao sluajno bez svjesnog naina dizajniranja.
Ako negdje postoji dizajn, tu je sigurno i dizajner. Besprijekorno stvaranje Zemlje pripada Allahu, d. , Milostivom. Ljudi obdareni razumom duni su razmi ljati o Allahovom svojstvu stvaranja do u detalj. U suri EnNahl(Pela) Allah kae:
On ini da se koristite i svim onim raznobojnim to vam na Zemlji
stvara to je, doista, dokaz onima koji pouku primaju. (En-Nahl, 13)

Crne ta ke koje upijaju svjetlost


Kod nekih leptira, posebno na dijelovima njihovih krila koji su blizu tijela, postoje velike, tamne obojene take sastavljene od ljuski. Ove take, simetrino postavljene na oba krila, imaju kod leptira veoma vanu funkciju.

Smea boja i take pod krilima plavog


morfoleptira osiguravaju odlinu kamuflau za
skrivanje u grmu. Leptirovi tako mogu
odjednom postati nevidljivi u grmlju.

Leptiri upotrebljavaju te take kako bi dosegli


tjelesnu temperaturu koja im je potrebna da lete. Kako oni ovo rade?
Ljuskice imaju osobine mijenjanja topline ka minimalnom ili maksimalnom nivou, zavisno od njihove boje. Svi smo vidjeli leptire
kako pod suncem otvaraju i zatvaraju svoja krila kao da poku avaju nai
odreeni ugao. Crne take u njihovim krilima pomau ovim leptirima koji
ovakvim pokretima poku avaju privui sunevo svjetlo. Leptir koji treba zagrijati svoje tijelo otvara i zatvara svoja krila tako da suneva svjetlost direktno pada na ove take, i time zagrijava tijelo.
Leptiri koji ive na otvorenoj povr ini izloenoj suncu imaju svjetlije
boje, dok oni koji ive u umovitim predjelima imaju tamnije boje.
Neke vrste leptira iz porodice Lepidoptera nemaju ljuskica na svojim
krilima, ne mogu odbijati svjetlost, i tako su neuoljivi. Premda je mogue
vidjeti te leptire dok lete, gotovo je nemogue pronai ih kada negdje slete.
Ovo leptirima daje savr enu za titu. Kao i sva ostala stvorenja, i oni su, takoer, stvoreni sa sistemom koji moe udovoljiti njihovim potrebama. tavi e, sve su ovo meuzavisni sitemi u kojima jedan ne moe postojati bez drugog.
Kao i sva druga stvorenja u svemiru, Allah, d. ., stvorio je, takoer,
leptire sa svim detaljima koje posjeduju i obdario ih svim sistemima koji su

80

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

im potrebni.

Boje ispod povr ine mora


ivot ispod povr ine mora veoma je razliit od onoga na kopnu. Sve
mogunosti morskih stvorenja organizirane su na takav nain da im omogue
da na najlak i mogui nain ive pod vodom. Ljudi ne mogu vidjeti pod vodom tako dobro kao ribe zato to ljudsko oko nema svojstvo koje bi mu dozvolilo da ima jasan pogled pod vodom. Ljudsko oko nema sistem lea kakav
imaju ribe, i nije sferino i tvrdoliko kao kod ribe, i zato ovjek pod vodom
nema jasan pogled kao to ga imaju ribe. Ne moe precizno, kao riba, utvrditi udaljenost u prividno umanjenoj slici usljed prelamanja i ne moe procijeniti isto prelamanje svjetla
u vodi.
Allah, d. ., stvorio je
svako ivo bie s najpodesnijim osobinama za okolicu
u kojoj ono obitava. Stvorenja koja ive pod morem ine samo mali dio primjera
Allahovog umijea stvaranja. Allah, d. ., nema sudru ga u stva ra nju i sve je
pod Njegovom kontrolom.
Trinidadske ribice jedna su od najraznobojni nema boga osim Allaha.
jih stvorenja dubina. Ove ribe koje ive stotine
A Al lah je, do is ta, si lan i
metara ispod nivoa mora pokazuju sve Allahomudar. (Ali Imran, 62)
vo umijee boja. Allah, d. ., jeste, takoer,
Vladar mora

kamp se neometano kree preko povr i ne mor ske sa se. Ne prim jet nost
ovog malog ljuskara jeste izuzetna jer
kod najprovidnijih ivotinja neki glavni
dijelovi tijela ostaju nevidljivi. Naprimjer, veina njih nije u stanju sakriti
svoje probavne sisteme i hranu koja je
u njima. Kod nekih vrsta samo su rep i
dio klije ta obojeni. Ovi mali detalji boje korisni su kod omoguavanja kampu da nestane kontrast izmeu nevidljivih dijelova i raznobojnih detalja koji
su tako izraeni da potencijalni predatori privueni samo detaljima i nisu u stanju opaziti ukupnu figuru ivotinjice.

42

Iznad je koral. Milijarde korala nalaze se zajedno. Oni se posebnim


izluevinama kombinuju jedan s
dru gim i for mi ra ju kre nja ki
skelet. Na ovom skeletu oni lue
obojene supstance: crvenu, roza,
a ponekad crnu ili bijelu.

U dubinama mora, poev i od 200 metara ispod povr ine mora, nema nikakve svjetlosti.
Meutim, kada doemo do dna mora koje je ak dublje nego to je Mt. Everest, mi ulazimo u raznobojni svijet. Ova sasina riba-klaun koja ivi meu sasom, fotografija gore, takoer, pripada ovom svijetu.

Morska punica(Nudibranches) jedna je od najzanimljivijih ivotinja svijeta pod vodom.


Sa svojim zanimljivim dizajnom i izuzetnim bojama, ove ivotinje su vrsta punjaka bez
ljuske. Na slici iznad nalaze se primjeri nekoliko ovih vrsta. Ova stvorenja koja imaju
mehka tijela za tiena su jakim otrovom. Njihove jake boje upozoravaju grabljivce da
su otrovni. Otrov dobijaju iz biljaka koje jedu.44

Paukoliki rakovi naroito se razlikuju po veliini i obliku. Oni se kreu od gigantskog japanskog raka pauka
ija duina noga iznosi jedan metar do minijaturnih koralnih vrsta koje vidimo iznad. Njihove se are izuzetno dobro stapaju s pro aranom teksturom njihovih
domaina.
Pripadnici vrste Sinanceidea jesu ribe s relativno malim i kompaktnim tijelom. Nemaju krlju ti, a umjesto njih koa im je prekrivena s
bra da vi as tim iz ras li na ma ko je sa vr e no
maskiraju ribu dok se odmaraju na dnu mora
ekajui na svoj plijen.

Jedan od najinteresantnijih i najkorisnijih osobina meku aca je tzv pla t, tkivo koje prekriva
njihova tijela i formira drugu ljusku. Kako se
vidi na fotografiji, pla t polahko prekriva ljusku
i prekida hromatsku jednolinost koja bi mogla
odati prisustvo ivotinje. 45
Tijelo morskog konjica (lijevo)
prekriveno je ploastim kosturom. Oni nisu dobri plivai i
za to i ve dr e i se za ko ral.
Po to mogu brzo mijenjati boju, lahko se za tite od svojjh
neprijatelja.

Riba-lav ivi na dnu u toplim i tropskim morima i nikad ne izlazi na otvoreno more. Oni
su mesojedi i hrane se manjim ribama. Duge lepezaste prsne peraje imaju odlian zastra ujui efekat prema njenim neprijateljima, a crvene i bijele pruge onemoguavaju
njihovom plijenu da ih vidi meu koralima. 46
Riba- lav ima veoma raznobojan izgled, ali lahko moe postati nevidljiva meu koralima,
koji su takoer veoma raznobojni.

lanovi vrste Soleidea kao to su riba list i riba romb prilino su dobri imitatori. Njihova bentika (o.p. ive na dnu) priroda prisiljava ih da opona aju podlogu koliko god je
mogue. Riba krokodil (desno) koristi svoju boju kako bi se sakrila od grabeljivaca.47

Hobotnica, fotografirana nou,


ini se veom jer joj koa blje ti. Ova ze le na bo ja to se
prelijeva moe se jedino vidjeti
nou. 48
Neke vrste mogu postati identine s uzorcima otvorenog mora.

Krinoidi (slika lijevo) jesu morski


tulipani u obliku ljiljana. Oni imaju
du ge, tan ke, cvje to li ke il jas te
krakove. Na njima se nalazi otrovna sluz. Oni apsorbuju kiseonik u
vodi preko svojih krakova filtrirajui je.49

Rai bogomoljka (slika gore) samo je jedno od stvorenja koja imaju zanimljiv izgled i
jarke boje. Njegove isturene oi spadaju meu najkomplikovanije oi na svijetu.
Ispod je obojeni rai koji ivi meu otrovnim morskim jeevima.50

Na nebesima i na Zemlji, zaista, postoje dokazi za one


koji vjeruju. Stvaranje vas i ivotinja koje je razasuo dokazi su za ljude koji su vrsto uvjereni i smjena noi i
dana i ki a, koju Allah s neba spu ta da pomou nje
zemlju, nakon mrtvila njezina, oivi i promjena vjetrova
- dokazi su za ljude koji imaju pameti. To su Allahovi
dokazi koje ti kao istinu navodimo pa u koje e, ako ne
u Allahove rijei i dokaze Njegove, oni vjerovati?
(Al-gathiya: 3-6)

90

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Stvaranje boja u biljkama


Ako neko ne razmi lja, ne moe vidjeti udesne osobine ivih bia oko
sebe. Sve dok neko ne misli o tome kako leptir pomou svojih opnastih krila
leti, kako cvijee koje vidi ima takvu raznolikost boja, kako vrhovi grana
drvea visokih stotine metara ostaju zelene, ne moe shvatiti suptilnost ovoga. ak ni izuzetno umijee kod biljaka moda nee zaplijeniti neiju panju.
Kako otkrivamo kroz ovu knjigu, savr eno umijee jasno se vidi u
svim ivim biima od insekata do ptica, od biljaka do morskih stvorenja. Oito je da ovo umijee pripada Allahu, d. , Stvoritelju svih ivih bia.
Razmislimo o biljkama, vou, cvijeu i drveu. Biljke, svaka ima razliite boje, miris i okus, dokaz su Allahovog umijea stvaranja. Svaka biljka
koju vidite okolo ili znate za nju iz knjiga ima boje ili are koje su svojstvene samo njenoj vrsti. Reproduktivni su procesi svake od njih razliiti, razliit
je i odnos nektara u njima, i njihovi su mirisi drugaiji. Razmislimo o ruama.
One su crvene, bijele, narandaste, roza, bijele po rubovima, dvobojne, pa
ak ima i rua boje kao valovi. Sigurno, za ovjeka koji vidi sve ovo
bila bi velika sljepoa ako ne osjeti divljenje i ne opazi beskonanu mo Allaha, d. ., Koji je Stvoritelj svog
cvi je a. U Kuranu, Al lah, d. .,
obraa se onima koji ne uspiju shvatiti dokaze stvaranja koje vide:
A koliko ima znamenja na nebesima i na Zemlji pored kojih prolaze, od kojih oni glave okreu! Veina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Njemu ravnim smatraju. (Jusuf: 105-106)

92

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Da li ste ikada pomislili za to su bljke zelene?


Kao to je oito, zelena i nijanse zelene jesu boje koje preovladavaju biljnim svijetom. Hlorofil je glavna supstanaca koja proizvodi zelenu boju. Hlorofil,
veoma bitna tvar, jeste pigment sadran u hloroplastima raspr enim unutar citoplazme biljne elije. Ovi pigmenti lahko apsorbuju svjetlost sa Sunca, ali samo
odbijaju zelenu boju. Osim bojenja listova u zeleno, ova osobina, takoer, prouzrokuje ispunjenje vanog procesa nazvanog fotosinteza.
Kod fotosinteze, biljke koriste svjetlost koja predstavlja kombinaciju razliitih boja. Jedna od najvanijih osobina boja u sunevoj svjetlosti jeste ta da su njihovi nivoi energije razliiti jedan od drugog. Ovaj asortiman boja zvani spektar,
koji dobijemo prelamanjem svjetlosti kroz prizmu, naprimjer, ima ute i crvene tonove na jednoj i plave i ljubiaste na drugoj strani. Boje s vi im nivoom energije jesu one boje kod plavog kraja spektra.
Razlika energetskih nivoa meu bojama veoma je bitna za biljke zato to
one trebaju velike koliine energije za fotosintezu. Zato, za vrijeme vr enja fotosinteze, biljke apsorbuju one zrake s vi im nivoom energije prema ultraljubiastom kraju spektra. (op. prev., ljubiasta i plava, kao i boje koje idu prema infracrvenom kraju spectra, crvena, narandasta i uta.) Listovi obavljaju ove procese preko hlorofila, pigmenta kojeg ima u hloroplastima.52

sorpciju spektra od
hlorofila a i hlorofila b.
Crna krivulja na vrhu
prikazuje uinkovitost
razliitih valnih duina
svjetlosti prlikom procesa fotosinteze. Slika
pokazuje koliko je usko
povezana kombinovana
apsorpcija spektra hlorofila a i b i radnog
spektra fotosinteze.51

radni spektar fotosinteze

80
60
40

100

20

80

hlorofil b

60
hlorofill a

40
20
0 400

500

600

Valna duina

700

koliina fotosinteze

Isprekidane i pune bijele krivulje pokazuju ap-

procjenjena stopa apsorpcije svjeta hlorofila

Da bi biljka vr ila fotosintezu, energetski nivo estica svjetlosti koji se ap-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

93

Hlorofil je glavna supstanca koja proizvodi zelenu boju u biljkama. Allah, d. ., uinio je ovu
tvar nainom za prehranu biljaka i hranom za sva druga iva bia.

sorbira mora biti adekvatan. Proces fotosinteze poinje kada biljka, pomou energije koju dobija od estica svjetlosti, razbija molekule vode na molekule kiseonika i vodika. Vodik reaguje s ugljikom u ugljendioksidu da bi se formirao sok biljke koji joj je neophodan da bi preivjela. Drugim rijeima, biljka proizvodi svoju
vlastitu hranu. Neiskori teni kiseonik, s druge strane, ispu ta se u vazduh. Veina kiseonika iz atmosfere koji udi emo proizvedena je na taj nain.
Kao rezultat procesa fotosinteze u biljkama nastaju ugljikohidrati, jedan od
glavnih izvora hrane za druga iva bia. Tvari proizvedene procesom fotosinteze
od izuzetnog su znaaja za same biljke kao i za ivotinje i ljude jer su biljke glavni izvor hrane za sva iva bia na Zemlji.
Kao to smo vidjeli, osim davanja estetskog izgleda, zelena boja biljaka od
izuzetne je vanosti za opstanak biljaka i drugih ivih bia. Allah, d. ., uinio
je da hlorofil bude tvar koja je odgovorna za ishranu biljaka i izdravanje drugih
ivih bia.

Svugdje na svijetu iste vrste cvijea imaju iste boje


i are koje su svojstvene samo njihovoj vrsti i te se
stvari rijetko mijenjanju.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

95

Kako su nastale razliite boje u biljkama?


Kao to smo prije spomenuli, boja odbijena od svakog objekata zavisi od
molekule pigmenta koju objekat ima. Naveli smo ranije da je osnovna molekula
pigmenta u zelenim biljkama tvar hlorofil. Osim toga, govorimo da postoje i
drugi pigmenti koji izazivaju u biljkama druge boje, i ti razliiti pigmenti
formiraju nevjerovatnu raznolikost boja koju vidimo u biljkama.
Naprimjer, kao dodatak hlorofilu, u biljkama, takoer, postoje karotenoidni
pigmenti. Neki od ovih pigmenata, koje smo detaljnije ispitali ranije, jesu uti i
daju boju kukuruzu, limunovima, zlatnom klasju i suncokretima. Drugi su
karotenoidi mnogo vi e crveni nego uti, i oni se mogu nai u cvekli, paradajzu,
ruama i mrkvama. Karotenoidi su, takoer, prisutni u zelenim listovima. Tada bi
se neko mogao zapitati: Za to listovi ne izgledaju crveno, uto ili narandasto,
nego su uglavnom u nijansama zelene? Razlog je taj da je zelena boja hlorofila
tako jaka da druge boje pored nje ne mogu da se vide.53
Meutim, razlike se pojave na jesen. Kako se smanjuju sati dnevnog svjetla,
biljke prestaju proizvoditi hlorofil i snaga pigmenta koja izaziva zelenu boju
smanjuje se, uzrokujui da zelena boja blijedi. Karotenoidi, postaju sada
vidljiviji, pa boje listove u smee, uto i crveno.
Takoer, na jesen, grupa pigmenata zvanih antocijani formira se u
vanjskim slojevima odreenih listova. Ovi pigmeti koji su svjetlocrveni i plavi
kombinuju se s drugim pigmentima i daju grimizne i ljubiaste nijanse koje
povremeno vidimo.54
Informacije o svim pigmetima koji daju boju biljkama kodirane su putem
DNK te blijke. Iz tog razloga biljne vrste imaju iste osobine bez obzira gdje se
nalaze na Zemlji. Naprimjer, boja je narande svugdje na svijetu ista; njen oblik i
graa kore isti su. Boja je na providnoj membrani koja se nalazi unutar kore i
sastoji se od kesica ispunjenih narandastom bojom, parfimirane za eerene
vode, i ne mijenja se nigdje na svijetu. Banane su svugdje ute, paradajzi su
crveni, a rue, ljubiice i karanfili iste su boje ma gdje god da su. Gdje god da
idete po svijetu neete vidjeti prirodnu jagodu kako raste u drugoj boji. Svugdje
na svijetu DNK jagode sadri osobine koje e nainiti jagodu kakvu poznajemo.
Boja, miris i okus jagoda uvijek su isti. Jasno, ne moe se tvrditi da je takav sistem
nastao sasvim sluajno.
Vlasnik ovog nenadma nog umijea, Koji vlada cijelim svijetom jeste
Allah, d. , Onaj Koji posjeduje beskonanu mudrost. Allah, d. ., ima vlast

To vam je Allah, Gospodar va ,


nema drugog boga osim Njega,
Stvoritelja svega, zato Njemu robujte, On nad svim bdije!
(Al-An'am-102)

To je Allahovo djelo, a pokaite


mi ta su drugi mimo Njega
stvorili? Ni ta! Mnogobo ci
su u pravoj zabludi. (Lukman,
11)

Nebesa je, vidite ih, bez stupova stvorio, a po


Zemlji planine nepomine razbacao, da vas ne trese, i po njoj ivotinje svih vrsta razasuo. Mi s neba
ki u spu tamo i inimo da po njoj niu svakovrsne plemenite biljke. (Lukman, 10)

Duge u kojima se spektar moe vidjeti kao ureen niz boja zapravo su samo iluzija. Duge se formiraju prelamanjem svjetlosti kroz kapljicu ki e.

U prirodi postoji raznolikost boja koje se mijenjaju tokom godi njih doba. Planine, drvee,
jezera, rijeke, ukratko, sva priroda dokaz je neusporedivog Allahovog umijea boja

Sve voe i povre koje vidite na slici, koje ima razliite oblike i boje, raste u istom tlu i uzima istu vodu. Ipak, svaka vrsta od njih ima boju okus i miris koji su
samo njoj svojstveni. Allah je stvorio jedinstvenom svaku od njih i
podario nam ih.

104

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

nad svim stvarima.


Jeste li ikad pomislili kako takva razliitost boja nastaje u biljkama iako
sve one rastu na istom tlu i upijaju istu vodu?
U suri Er-Ra'd, Allah, d. ., ukazuje na injenicu da, iako svi upijaju
istu vodu, razliiti izdanci rastu iz tla:
Na Zemlji ima predjela koji jedni s drugima granie i b a ima
lozom zasaenih, i njiva, i palmi s vi e izdanaka i samo s jednim iako
upijaju jednu te istu vodu, plod nekih inimo ukusnijim od drugih. To su
doista dokazi ljudima koji pameti imaju. (Er-Ra'd, 4)
Po to nam je Allah, d. ., ukazao na to, razmislimo, gledajui u voe
i povre, kako razliiti izdanci rastu iz istog tla. Naprimjer, pogledajmo u
dinju, lubenicu, kivi, bananu, tre nju, patlidan, paradajz, groe, breskvu i
mahune. Kada ogulite tamnoutu koru banane, ostaje svijetlouta banana sa
svojim neusporedivim mirisom. Crvena, zelena ili uta kora jabuke glatka je
i sjajna. Ljudi ne mogu opona ati kvalitetu okusa, mirisa i arome svojstvene
njima kao ni kvalitetu njihovog slatkog soka.
Neko se moe zapitati: Kako sve ovo cvijee, drvee, povre i voe ima
toliko razliitih boja iako sve raste u istom suhom tlu? Ovo je dokaz
beskrajnog znanja Allaha, d. ., i Njegovog stvaranja bez ikakvog
prethodong modela. Nemogue je za ovjeka da stvori novu boju. Sve boje
koje proizvede ovjek samo su kopije u prirodi postojeih originala. Ipak,
Allah, d. ., jeste Onaj od Koga sve potjee, a stvaranje svih boja kojim
opisuje iva bia Njegovo je. Allahovo umijee stvaranja neusporedivo je.
Jedno od imena Allaha, d. ., Svemogueg, jeste El-Musavvir, Onaj Koji
stvara Svoja stvorenja u razliitim oblicima. Allah, d. ., stvorio je sve, On
stvara u najsavr enijem obliku.
On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz niega stvara, Onaj Koji svemu daje
oblik, On ima najljep a imena. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On
je Silni i Mudri. (El-Ha r, 24)
Boje i izgled svih biljaka na Zemlji stvorene su na takav nain da
privuku ljudsku du u. U vou i povru postoji nenadma na raznolikost

Blmn ismi

105

boja. S druge strane, kada razmi ljamo o cvijeu i drveu, mi opet vidimo
istu estetsku pojavu i raznolikost boja.
Tu je, takoer, i potpuno nedostignuti dizajn boja i ara kod cvijea.
Svaka od stotina hiljada vrsta cvijea ureena je posebnim karakteristikama
svojstvenih samo njima. Danas, parfemi, are i boje koje proizvodi ovjek
predstavljaju imitacije njihovih originalnih dvojnika u prirodi. Naprimjer,
ljubiasta boja ljubiica koje su mehke kao bar un, i glatkoa povr ine
njenih latica nenadma na je. Tkanina bar un proizvedena je kao imitacija
teksture ljubiica, ali slian kvalitet nikada nee biti dostignut.
Ovim pristupom, bez obzira koju biljku na Zemlji da ispitamo, doi
emo do zakljuka da se radi o savr enom stvaranju. Allah, d. ., Koji
nema sudruga u stvaranju, stvara za ljude biljke s razliitim okusom, mirisom,
bojom i oblikom. Na nama je da razmi ljamo o Allahovim, d. .,
znakovima koje stvara i da budemo zahvalni.

Teme koje evolucija


ne moe objasniti:
harmonija i simetrija

108

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

a Zemlji koju nastanjujemo i u univerzumu u kojem se Zemlja


nalazi vlada velika harmonija. ak i gledajui kroz prozor mi vidimo mnogo primjera ovoga sklada. U oblacima, na nebu, drve-

u, cvijeu, ivotinjama i slinim primjerima, savr en red i simetrija jesu

oiti.Kada pogledamo prirodu, vidimo da svaka biljka i svaka ivotinja imaju


svoje odreene boje i are svojstvene samo njihovoj vrsti. Nadalje, svaka od
ovih boja i ara imaju razliita znaenja za iva bia, kao to su npr. poziv
na parenje, izraavanje agresije, upozorenje na opasnost i mnogi drugi pojmovi kao ovi koji dobijaju znaenje meu ivotinjama, formirajui percepciju
boja i ara. Teorija evolucije koja smatra da je sve nastalo sluajnim podudaranjem do la je do mrtve take zbog perfekcije, razliitosti boja i harmonije prikazane u prirodi. Charles Darwin, osniva teorije evolucije u obliku
kakva je ona danas, takoer je morao priznati situaciju s kojom se suoio zbog
dizajna prisutnom u ivim biima. Darwin je izjavio da nije mogao razumjeti
za to boje kod ivih stvorenja imaju odreena znaenja.
Moja tegoba je za to su gusjenice ponekad tako lijepo i umjetniki
obojene? Budui da su mnoge od njih obojene da izbjegnu opasnost, te ko
mogu pripisati njihove jarke boje u drugim sluajevima do pukim fizikim
stanjima. Ako neko moe prigovoriti mujacima leptira to su lijepi kod
spolne selekcije i pitati za to oni nisu lijepi isto kao njihove gusjenice, ta
biste odgovorili? Ne bih mogao odgovoriti osim da ostanem pri svojoj tvrdnji.55
Charles Darwin ponovo iznosi svoj konflikt u koji je do ao sa svojom
teorijom:
Po tujem sluajeve jarko obojenih, inkubirajuih mujaka riba, i brilijantnih leptirova enki samo ukoliko pokazuju da jedan spol moe biti brilijantan bez ikakvog nepotrebnog prenosa ljepote na drugi spol. Naime, ja u
ovim sluajevima ne mogu pretpostaviti da je ljepota kod drugog spola zadrana selekcijom.56
Sigurno je nemogue da boje, red i simetrija u prirodi nastanu prirodnom
selekcijom. Na ovoj taci bilo bi korisno ispitati koncept prirodne selekcije

Harun Yahya (Adnan Oktar)

109

iznesene kod Darwinove teorije evolucije. Kao to je dobro poznato, prirodni odabir jedan je od zami ljenih mehanizama teorije evolucije. Ona smatra
da e oni koji su bolje pripremljeni za okolicu preivjeti, dok e oni koji su
slabi i nepripremljeni za uvjete okolice biti eliminisani. Prema tvrdnjama evolucionista, korisna promjena de ava se preko sluajnih mutacija kod nekih
pripadnika vrste. To stvorenje izmeu svih ostalih njegove vrste izdvojeno je
mehanizmom preivljavanja najsposobnijih. Na taj nain sluajna mutacija u
veim koliinama prebaena je generacijama koje dolaze.
Jasno je da nije mogue da boje, are i simetrija u arama ivih bia
nastanu kroz takve mehanizme. To je vi e nego oito. Iako je on osniva teorije, Darwin lino morao je priznati da zami ljeni mehanizam prirodnog
odabira nije bio u stanju formirati takav red. Takoer, britanski arheolog J.
Hawkes u svom lanku Devet tantalizirajuih misterija prirode objavljenom
u asopisu New York Times ispituje besmislenost prirodne selekcije:
Mislim da je te ko povjerovati da je ekstravagantni sjaj ptica, riba,
cvijea i drugih oblika ivota nastao samo po mo u pri rod ne se lek ci je.
Nalazim da je nemogue da je i
ljud ska svi jest pro iz vod to ga.
Ljudski je mozak instrument koji je stvorio sve vrijednosti civilizacije, koji je sluio Sokrata , Shakespearea, Rembrandta
i Einsteina. Kako je takav instrument mogao
nas ta ti bor bom za
opstanak izmeu lova ca i div lja i u
pleistocenskoj divljini?57

110

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Kako shvatamo iz ovih priznanja evolucionista, oni priznaju da je ova teorija u


krizi. Nerazumno je braniti ideju da je elija, navodno, nastala sluajno kao rezultat
munja i ki a na Zemlji i da se vremenom pretvorila u multiobojeno ivo bie. Pretpostavimo da naunici uzmu samo jednu eliju, recimo, bakterije, osiguraju najpogodnije uvjete u laboratoriji, upotrijebe svu potrebnu opremu, utro e napore da ta
elija evoluira preko milion godina (iako to nije mogue, ali pretpostavimo da jest).
ta bi se dogodilo na kraju? Da li bi bakteriju ikad transformirali u pauna sa svojim
blistavim bojama ili u leoparda sa savr enim arama na koi ili u ruu s crvenim
bar unastim laticama? Inteligentni ljudi, naravno, ne bi nikad ni pomislili takvo
ne to, a kamoli takvo ne to tvrdili. Ipak, ovo je ba ono to tvrdi teorija evolucije.

Boja vodi evoluciju u slijepu ulicu


Provjerimo pomou primjera nemogunost da prirodnim odabirom nastanu boje ivih bia i sistemi transformacije boja. Uzmimo kameleona kao primjer. Kameleoni su ivotinje sposobne da se prilagode boji okolice i da promijene boju prema
svom okruenju. Dok se odmaraju na zelenom listu, oni prihvataju zelenu boju, dok
se kreu po smeoj grani, njihova koa postaje smea za kratko vrijeme. Razmislimo zajedno kako se odvija ovaj proces promjene boje.
ivo bie mijenja svoju boju kao rezultat visoko sloenih procesa koji se odvijaju u njegovom tijelu. Za ovjeka je nemogue da bilo koju svoju boju ili boju drugog ivog bia zamijeni bojom drugog ivog bia, zato jer ljudsko tijelo nije opremljeno za tu operaciju odgovarajuim sistemom. Nije mogue za ovjeka ni da samostalno razvije takav sistem jer to nije dio opreme koji se moe razviti i instalirati.
Ukratko, za ivo bie koje bi moglo mijenjati svoju boju imperativ je da nastane s
mehanizmom mijenjanja boje.
Razmislimo o prvom kameleonu na Zemlji. ta bi se desilo da to stvorenje nije
imalo osobinu mijenjanja boje? Prvo, kameleon bi bio lahak plijen jer se nije u stanju sakriti. Osim toga, po to bi bio lahko uoljiv, lov bi bio teak za njega. Ovo bi
na kraju dovelo do toga da kameleon, li en svakog drugog odbrambenog mehanizma umre ili gladuje, i nakon nekog vremena izumre. Ipak, danas postojanje kameleona u svijetu jasno dokazuje da se takav dogaaj nikad nije desio. Kameleoni, tako,
od prvog momenta kada su se pojavili na Zemlji posjeduju ovaj savr eni sistem.

Allah, d. .,
jeste Onaj Koji odreuje
boju svih ivih
bia u prirodi.

112

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Evolucionisti tvrde da su kameleoni vremenom razvili ovakav sistem. Ovom tvrdnjom neka
bi nam pitanja mogla pasti na pamet: Za to su
kameloni odabrali da razviju tako sloen sistem
umjesto lak ih odbrambenih mehanizama?;
Za to su odabrali mijenjanje boje kad postoji
toliko vrsta odbrambenih mehanizama.; Kako
se takav sistem, imajui u vidu sve hemijske procese potrebne za mijenjanje boje, razvio kod kameleona?; Da li je mogue za gmizavca da razmi lja o takvim mehanizmima i onda razvije
potrebne sisteme u svom tijelu?; Da li je mogue za gmizavca da u DNK koja se nalazi u njegovim elijama ifrira informaciju potrebnu za
promjenu boje?
To je, bez ikakve sumnje, nemogue. Zakljuak koji bismo izvukli iz odgovora na ova ve

Kameleoni su stvorenja koja


mogu brzo mijenati boju u zavisnosti od njihovog okruenja.
Jasno je da nije mogue da kameleon napravi sistem koji je
tako sloen kao to je to mijenjanje boje u elijama tijela u
kratkom vremenu. Taj sistem
koji nalazimo u kameleonima
proizvod je nenadma nog
stvaranja, a to stvaranje pripada Allahu, d. ., Mudrom.

navedena pitanja moe biti samo jedan: Za ivo


bie nemogue je razviti tako sloen sistem koji omoguuje vlastito mijenjanje boja.
Ne samo sistemi promjene boja, nego i raznolikost boja i ara kod ivih bia zasluuju panju. Nemogue je da su ive boje papagaja, raznolike boje riba, simetrija krila leptira, fascinirajue are cvjetova i boje drugih ivih bia nastale samostalno. Tako su savr ene are, boje i oblici koji slue vanoj svrsi u ivotima
ivih bia jasan dokaz Allahovog stvaranja. Oito je da postoji superioran dizajn
kod stvaranja boja oko nas.
Objasnimo ovo sljedeim primjerom. Pretpostavimo da mi dizajniramo proizvod koji se sastoji od kvadrata. ak i da nacrtamo samo jedan od njih, moramo
napraviti mali proraun i biti sigurni da su sve etiri strane paralelne i jednake i da
svaki ugao kvadrata ima 90 stepeni. Mi moemo nacrtati kvadrat samo nakon to
obavimo odreene proraune i pode avanja. Kao to vidimo, crtanje samo jed-

Harun Yahya (Adnan Oktar)

113

nog kvadrata zahtijeva odreeno znanje i vje tinu.


Primijenimo isto rezonovanje na iva bia oko nas i
prouimo ih. U ivim biima vlada savr eni sklad, red i
plan. Osoba koja cijeni neophodnost znanja i vje tine kod
crtanja obinog kvadrata, odmah e shvatiti da su red, harmonija, boja i dizajn u svemiru, takoer, proizvod beskonanog znanja i vje tine. Zato ne postoji razuman ili nauan temelj za tvrdnju da je takav sistem nastao sluajno. Allah,
d. , Svemogui, stvorio je cijeli univerzum. Allah, d. .,
jeste Onaj Koji svemu daje oblik, On stvara najljep e.

Allah daje
boje i are
ovim
insektima.

I ljudi i ivotinja i
stoke ima, isto tako, razliitih vrsta,
a Allaha, d. .,
boje se od robova
Njegovih - ueni.
Allah je, doista, silan, i On pra ta.
(Fatir, 28)

114

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Simetrija u prirodi ne moe nastati sluajno


Jedna od najvanijih injenica kod stvaranja harmonije jeste simetrija. iva bia imaju simetrinu strukturu. Sve to vidimo u prirodi, npr. sjeme, voe ili listove koje ispitujemo, pokazat e nam simetriju u svojoj strukturi. Pogledajmo biljku
s listovima. Oni su spiralno razmje teni oko tijela biljke. Ovo je jedan od tipova
simetrije. Slino tome, primijetan red vlada u razmje taju sjemena u itu i dizajnu ila na listu.
Krila leptira jo su jedan primjer simetrije u prirodi. I na jednom i na drugom krilu isti su uzorci i iste nijanse boja. ara na jednom krilu takoer se nalazi na
potpuno istom mjestu kod drugog krila.
Moemo vidjeti mnogo primjera simetrije oko nas, a neke od njih naveli smo
u prethodnom tekstu. Najvanija stvar jeste to da iz datih primjera postoji jedan zajedniki zakljuak. To je da postoji nenadma an red, ili, da budemo precizniji, velianstveno umijee koje je prikazano na ivim biima. Jedan od najveih dokaza
jeste injenica da taj suptilni red i umijee ili pak svemir nisu nastali sluajno. U
svojoj knjizi Teorija evolucije i pobonost, prof. Cemal Yildirim, iako je i sam
evolucionist, kae:
Daleko sam od uvjerenja da ovaj red pripi em ivim biima, za koje se ini da imaju posebnu svrhu. 58
Allah, d. ., stvorio je sve u svemiru unutar vi eg reda. Allah, d. ., ima
vlast nad svim stvarima.
A va Bog jedan je Bog! Nema boga osim Njega Milostivog, Samilosnog.
Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, laa koja morem plovi s korisnim teretom za ljude, ki a koju Allah spu ta s neba pa tako u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina po kojoj je rasijao svakojaka iva bia,
promjena vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje lebde doista su dokaz
za one koji imaju pameti. (El-Bekara, 163-164)

Postoji savr ena simetrija u prirodi koja


nikako nije mogla nastati sluajno.

Zakljuak

118

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

ada mudra i savjesna osoba pogleda okolo,


smjesta e vidjeti djela stvaranja. To je tako
jer je Allah, d. ., stvorio sve za nas da bis-

mo Ga spoznali i razmislili o onome to je stvorio.


Za osobu koja je razvila ovakav nain razmi ljanja bilo
bi potpuno iracionalno tvrditi da je delikatna ravnotea
koja ini ivot nastala sluajno. U ukupnom procesu, za
svaki meuzavisni radni djeli koji formira ovaj red ima
izuzetno vanu ulogu. Boje ivih bia, tema ove knjige,
jedna je od najvanijih komponenti reda u svemiru.
Kao to smo vidjeli u primjerima datim dosad, boje, are, take, pa ak i linije na stvorenjima u prirodi
imaju znaenje. Boje koje se nekad koriste kao znaci komu ni ka ci je, ne kad kao upo zo re nje gra bljiv ci ma, od
kljune su vanosti za iva bia. Ta je vanost tolika da su
svjetlost ili tama nijansi boja tog stvorenja pa ak i pravac
njegovih linija posebno utvreni.
Budni posmatra odmah e vidjeti da su, ne samo iva bia nego i sve ostalo u prirodi ba onakvi kakvi trebaju biti. Svako stvorenje je na, za njega, najprikladnijem mjestu. tavi e, on
e shvatiti da je sve dato da slui ovjeku. Plava, osvjeavajua boja neba, i-

vopisni izgled cvijea, drvee u vedrozelenoj boji, pa njaci, mjesec koji sjaji u mrkloj tami, zvijezde i sve ljepote koje ne moemo nabrojati - manifestacija su Allahovog umijea.
Allah je stvorio svijet i svemu je, u tom pogledu, besprijekorno dao, ili
nije dao, boju. Allah ima vlast nad svim stvarima. On je Najmoniji, Svemogui.
To vam je Allah, Gospodar na , nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega. Zato se Njemu klanjajte. On nad svim bdije. (El-Enam,
102)

Simetrija i red koji primjeujemo kod riba (na fotografiji) sigurno su remek-djelo
Stvoritelja. Taj je Stvoritelj Allah, Svemogui.

Nakon svih tema pokrivenih u ovoj knjizi ta drugo ostaje onome ko je


shvatio mo i nenadma no umijee Allahovo nego da se vrati Pravom vlasniku svih ovih ljepota i vodi ivot kojim e stei Njegovo zadovoljstvo.

Tajna pozadina
materije

122

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Tajna pozadina materije


Od momenta kada ovjek doe na ovaj svijet, on je podloan stalnoj indoktrinaciji dru tva. Dio ove indoktrinacije, mogue glavni dio nje, smatra
da je realnost sve ono to se moe dodirnuti rukom i vidjeti okom. Takvo
razmi ljanje, koje je prilino utjecajno u dru tvu, prenosi se bez ikakvog
propitivanja s jedne generacije na drugu.
Momenat e razmi ljanja, bez utjecaja ikakve indoktrinacije ipak dovesti do toga da se uvidi zapanjujua injenica.
Od momenta kada su nastale, sve stvari koje nas okruuju jednostavno
su ono to nam na a osjetila kau. Svijet, ljudi, ivotinje, cvijee, boje cvjetova, miris, okus, planete, zvijezde, planine, kamenje, graevine i svemir.
Ukratko, sve stvari trenutna su percepcija na ih ula. Da bismo dalje razjasnili ovu temu, bilo bi od velike pomoi da razgovaramo o na im ulima,
agentima koji nam dostavljaju informacije o vanjskom svijetu.
Na a percepcija vida, sluha, okusa i dodira, sve one funkcioni u na
slian nain. Zamisli okusa, mirisa, zvuka, vida i vrstoe koje primamo od
objekata za koje pretpostavljamo da postoje u vanjskom svijetu sve su prenesene neuronima do nadlenih centara u mozgu. Dakle, ono to mozak prima
jesu ivani impulsi. Naprimjer, za vrijeme procesa gledanja, svjetlosne estice (fotoni) koje putuju od objekta do oiju prolaze kroz leu na prednjem dijelu oka. Tu se svjetlost lomi i izokrenuta pada na mrenjau na zadnjem dijelu oka. ivani impuls nastao u mrenjai, nakon serija procesa, opaa se kao
slika u centru za vid u mozgu. I mi, u dijelu mozga zvanom centar za vid koji zauzima samo nekoliko kubnih centimetara, opaamo boju, blistavi svijet
koji ima dubinu, visinu i daljinu.
Slian sistem postoji i u svim ostalim ulima. Okus, naprimjer, specijalnim se elijama u ustima i na jeziku preobraava u ivani impuls i prenosi do
odgovarajueg centra u mozgu.
Ovaj primjer dodatno e razjasniti ovu temu. Zamislimo trenutak kada
pijete limunadu iz a e. Hladnoa i vrstoa a e koju drite specijalnim se
elijama preobraava u ivane impulse pod va om koom i prenosi se do

Harun Yahya (Adnan Oktar)

123

mozga. U isto vrijeme, miris limunade, slatki okus koji osjeate kada pijuckate i uta boja koju vidite kada gledate u a u, sve to prenosi se do mozga
kao ivani impuls. Zvuk koji ujete kada stavite a u na sto na slian nain
je opaen va im uhom i prenesen do mozga kao elektrini signal. Centri ula u mozgu, koji su su tinski razliiti, sada rade u kooperaciji jedan s drugim, interpretirajui sva opaanja. Kako rezultat te interpretacije, vi pretpostavljate da pijete a u limunade. Drugim rijeima, sve zauzima mjesto u osjetilnim centrima mozga dok vi mislite da su ta opaanja stvarna.
Meutim, na ovoj taki jednostavno ste nasamareni jer nemate dokaz
prihvatiti da to to opaate u va em mozgu ima materijalnu povezanost s
onim izvan vae lobanje.
Predmet koji smo objasnili dosad, danas je oit i dokazan od nauke. Svaki e vam naunik rei da taj sistem radi i da je svijet u kojem mislimo da ivimo u stvarnosti skup opaaja. Engleski fiziar John Gribbin smatra da odnos interpretacija mozga ini da su na a ula kao interpretacija stimulansa
koji dolaze iz vanjskog svijeta kao to je drvo u vrtu. On hoe rei da na
mozak opaa stimulativne poticaje koji se filtriraju kroz na a ula i da je samo drvo stimulans. On tada pita: Pa, ta je stvarno? Drvo koje je formirano u na im ulima ili drvo u vrtu?59
Bez sumnje, ovo je stvarnost koja zahtijeva duboko razmi ljanje. Sve
dosad, bilo je potpuno mogue da pretpostavite da sve to vidite u vanjskom
svijetu ima svoju apsolutnu relanost. Ipak, kao to nauka takoer potvruje,
nema naina da dokaete da objekti imaju materijalnu povezanost s vanjskim
svijetom. Tema, ovdje ukratko obja njena, jedna je od najvanijih to vam
se moe u ivotu ostvariti.

Milioni boja u mjestu mrklog mraka


Kada duboko razmislimo o ovome, mi nailazimo na sasvim zapanjujua
pitanja. Mozak, u kojem su smje teni na i centri, samo je komad mesa teak 1400 grama. A lobanja, skup kostiju, titi ovaj komad mesa. Radi se o
takvoj za titi da nikakvo svjetlo, buka ili miris bilo kakve vrsta ne moe pro-

124

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

i kroz nju. Unutar lobanje nalazi se mrkli mrak i mozak je potpuno izolovan
od bilo kakvog svjetla i mirisa.
Meutim, u ovom mranom prostoru mi opaamo raznobojni svijet s milionima razliitih okusa mirisa i glasova. Kako se to dogaa?
Kako osjeate svjetlost u mrklom mraku? Kako osjeate miris u mjestu
koje je potpuno izolovano od bilo kakvog mirisa? Umjesto toga, kako osjeate druge osjeaje? Ko stvara sve ove osjete za vas?
Ustvari, svakog trenutka dogaa se udo. Kao to smo spomenuli gore, sve percepcije sobe u kojoj se nalazimo, naprimjer, transformirane su u ivane impulse i prenesene do mozga. Osjeti preneseni do mozga interpretira-

Sve oko nas vidimo kao obojeno unutar tame na ih mozgova, kao to npr. vrt izgleda obojen kroz prozor mrane sobe.

Harun Yahya (Adnan Oktar)

125

ni su kao slika sobe. Drugim rijeima, vi uistinu, niste u sobi u kojoj mislite
da jeste, naprotiv, soba je unutar vas. Mjesto sobe ostaje u mozgu ili, da radije kaemo, mjesto na kojem je opaena soba jeste mala, mrana i tiha taka.
Meutim, iroki pejza koji vidite na horizontu takoer je nekako stao u tu
malu taku. U istom mjestu opaate i sobu u kojoj se nalazite i iroki pejza.
Osim toga, to je opet na mozak koji interpretira i dodaje znaenja signalima za koje mislimo da su vanjski svijet. Razmotrimo, naprimjer, ulo
sluha. To je, ustvari, na mozak koji je u simfoniju transformirao zvune valove iz vanjskog svijeta. Na isti nain, kada vidimo boje, ono to dolazi
do mozga jeste spoj ivanih impulsa razliitog znaenja. Opet je na mozak
taj koji preobraava ove signale u boje. Boje ne postoje u vanjskom svijetu.
Niti je jabuka crvena, niti je nebo plavo, niti je drvee zeleno. Oni su takvi
kakvi jesu samo zato to ih mi opaamo kao takve. Vanjski svijet potpuno
zavisi od na eg opaanja.
ak i najmanje o teenje mrenjae izaziva sljepilo na boje. Neki ljudi
opaaju plavu kao zelenu, neki crvenu kao plavu, a neki sve boje kao razliite nijanse sive. S ove take gledi ta, nije bitno da li je vanjski objekat odvojen ili ne.
Ugledni mislilac Berkeley, takoer, se bavio ovom injenicom:

Kada smo u nekoj sobi, mislimo da smo na ogranienom mjestu, a kada smo na moru, mislimo da smo na veoma prostranom mjestu. To je donekle samo iluzija jer mi, zapravo, i jedno i drugo doivljavamo u vrlo malom mjestu unutar na eg mozga.

126

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

U poetku, vjerovali smo da boje, mirisi, itd. stvarno postoje, ali su se


takvi pogledi nakon toga porekli, a vieno je da je jedino postojanje u zavisnosti na na a opaanja.60
U zakljuku, razlog zbog kojeg vidimo objekte obojene nije zato to su
oni obojeni ili to imaju nezavisno materijalno postojanje izvan nas. Istina o
materiji je prije takva da su sve kvalitete koje im pripisujemo unutar nas, a ne
u vanjskom svijetu.

ta postoji izvan nas?


Dosad smo govorili o injenici da mi ivimo u na im lobanjama i ne
opaamo ni ta vi e od onoga to na a osjetila opaze. Otiimo sada korak dalje: Da li stvari koje opaamo stvarno postoje ili su one imaginacija?
Zapitajmo se: Postoji li potreba za vanjskim svijetom kako bismo uli
ili vidjeli?
Odgovor je ne. Ne postoji potreba za vanjskim svijetom da bismo vidjeli ili uli. Stimulacija mozga u bilo kojem obliku pokree funkcije svih osjeta, formira osjeaje, vizije i buku. Najbolji primjer koji bi objasnio ovo jeste
san.
Dok sanjate, leite na krevetu u tamnoj i tihoj sobi, va e su oi vrsto
zatvorene. Ni ta izvana ne dolazi do vas to biste mogli opaziti: niti svjetlost niti buka. Ipak, u svojim snovima, moete iskusiti mnoge stvari koje su
kao i doivljaji svakodnevnog ivota. Ti doivljaji jednako su ivi i jasni kao i
kod budnog stanja. U va im snovima, vi se, takoer, probudite i urite na posao ili, umjesto toga, sanjate da idete na godi nji odmor i osjeate ljetno sunce.
Osim toga, dok sanjate, ne sumnjate u ono to vidite. Tek kada se probudite, shvatite da je sve bio san. U snovima se bojite, osjeate tjeskobu, sreu ili tugu. Istovemeno, osjeate tvrdou materije. Meutim , ne postoji izvor koji proizvodi ove osjete jer ste jo uvijek u tamnoj i tihoj sobi.
Descartes o zapanjujuim injenicama o sanjanju kae slijedee:
U mojim snovima ja vidim da inim razliite stvari, idem na razliita

Harun Yahya (Adnan Oktar)

127

mjesta, meutim, kada se probudim, vidim da nisam ni ta radio, da nisam


nigdje i ao, nego sam mirno leao u krevetu. Ko mi moe garantovati da cijelo vrijeme ne sanjam i, tavi e, da moj cijeli ivot nije san?61
U ovom sluaju, ne samo to na e snove doivljavamo kao stvarne, i
kada se probudimo shvatimo da je to bio svijet ma te nego mi ne moemo
tvrditi da su na a iskustva, kada smo budni, stvarna. Tako, sasvim je mogue da se bilo kad moemo probuditi iz na eg ivota za koji mislimo da ga ivimo i poeti doivljavati istinski ivot. Mi nemamo dokaz kojim bismo ovo
porekli. Naprotiv, otkria moderne nauke bude ozbiljne sumnje o tvrdnji da
ono to doivljavamo u svakodnevim ivotima ima stvarno postojanje.
U ovom sluaju, suoavamo se s oitom dilemom: u isto vrijeme dok
mislimo da ovaj svijet u kojem ivimo postoji, nema osnova na kojima bismo
zasnovali ovu pretpostavku. Sasvim je mogue da ova opaanja nemaju materijalnu korelaciju.

U na im snovima, mi moemo sanjati da smo na tropskom otoku. Mi doivljavamo taj


moment kao svu svoju stvarnost. Niko nas ne moe uvjeriti da mi u tom trenutku sanjamo i da nije tako sve dok se ne probudimo i ne shvatimo da smo samo sanjali.

128

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Da li su na i mozgovi odvojeni od vanjskog svijeta?


Ako se stvari koje priznajemo kao materijalni svijet sastoje samo od osjeta koji su nam pokazani, ta je onda mozak, pomou kojeg ujemo, vidimo i mislimo? Nije li mozak, kao i sve ostalo, skup atoma i molekula?
Kako i sve drugo, mi i mozak smatramo materijom. I on je samo opaanje i nije izuzetak. Konano, i na mozak jeste komad mesa koji opaamo
preko na ih osjeta. Kao i za sve, mi pretpostavljamo da on postoji u vanjskom svijetu. Mozak je samo slika za nas.
Pa, ko opaa sve ovo? Ko vidi, uje, miri e i osjea okus?
Sve ovo vodi nas licem u lice prema neem to je oito. Ljudska bia
vide, osjeaju, misle i svjesna su da su vi e od skupa atoma i molekula koji ine njegovo tijelo. ta osobu ini ovjekom? To je zapravo duh. Allah,
d. ., darovao mu ga je. U protivnom, pripisivanje svijesti i svih drugih ovjekovih osobina i vje tina komadu mesa te kom kilo i po definitivno bi bilo nerazumno, a da ne spominjemo da je ovaj komad mesa samo iluzija.
(On) Koji sve savr eno stvara, Koji je prvog ovjeka stvorio od ilovae a potomstvo njegovo stvara od kapi tekuina, zatim mu savr eno
udove uoblii i ivot mu udahne i On vam i sluh i vid i pamet daje
a kako vi malo zahvaljujete! (Es-Sedda, 7-9)

Allah je nama najblie bie


Po to osoba nije skup materije, nego ruh(du a), ko je onaj ko
predstavlja ili, da budemo precizniji, stvara i predstavlja na im du ama
zbirku opaaja zvanih materija?
Odgovor na ovoj pitanje jasan je: Allah, d. , Onaj Koji udahnjuje
Svoj ruh u ovjeka, Stvoritelj je svega to nas okruuje. Jedini izvor ovih
percepcija jeste Allah, d. . Ni ta ne postoji osim onog to On stvori. U
ajetima koji slijede On stalno stvara sve ili, u suprotnom, nieg ne bi bilo.
Allah brani da se ravnotea nebesa i Zemlje poremeti. A da se poremete, niko ih, drugi osim Njega ne bi zadrao; On je zaista blag i pra ta grijehe. (Fatir, 41)

Harun Yahya (Adnan Oktar)

129

Kao rezlutat neprekidnog ugaanja kojem su ljudi izloeni od roenja


oni e nerado prihvatiti ovu injenicu. Bez obzira kako e izbjei da je uju
ili da je vide, ona je ipak jasna injenica. Sve to ovjek vidi, to mu je pokazano Allahovo je stvaranje. Osim toga, ne samo vanjski svijet nego i reakcije za koje tvrdimo da su na e de avaju se samo Allahovom voljom. Bilo
koja akcija nezavisna ili odvojena od Allahove volje ne dolazi u obzir.
Allah stvara i vas i ono to napravite?" (Es-Saffat, 96)
i ti nisi bacio, kad si bacio, nego je Allah bacio... (El-Anfal, 17)
Kao rezultat svega ovoga shvatamo da je jedino apsolutno bie samo Allah, d. . Nema ni ta osim Njega. On obuhvaa sve to je na nebesima i
na Zemlji i ono to je izmeu njih. Allah, d. ,. u Kuranu kae da je On
svugdje i da On obuhvaa sve:
Oni sumnjaju da e pred Gospodara svoga stati, a On znanjem Svojim
obuhvaa sve! (Fussilat, 54)
A Allahov je i istok i zapad, kuda god se okrenete, pa - tamo je Allahova strana. - Allah je, zaista, neizmjerno dobar i On sve zna. (El-Bekara, 115)
Allahovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji i Allah sve
zna. (En-Nisa, 126)
Kada smo ti rekli: Sigurno tvoj Gospodar svojim znanjem obuhvata
sve ljude. (El-Isra, 60)
Mo Njegova obuhvaa i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevi nji, Velianstveni! (El-Bekara, 255) Allah nas
obuhvaa sa svih strana. Sprijeda, ozada, slijeva, i zdesna. On je Onaj Koji je
svjedok svakog na eg pokreta, svugdje. On ima potpunu kontrolu izvana i
unutar nas i blii nam je od na e ile kucavice, Allah, Svemogui.

Hvaljen neka si!, reko e oni, Mi znamo


samo ono emu si nas Ti pouio; Ti si
Sveznajui i Mudri. (El-Bekara, 32)

130

ALLAHOVO UMIJEE BOJA

Bilje ke
1. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), March 1985, p.23.
2. Jillyn Smith, Sense and Sensibilities, Willey Science Edition, p. 60-61.
3. F.Press, R. Siever, Earth, New York:W.H.Freeman, 1986,
p.4.
4. Michael Denton, Nature's Destiny, The Free Press, 1998,
p.51.
5. Ian M.Campbell, Energy and Atmosphere, London: Wiley,
1977, p.1-2.
6. Enyclopedia Britannica, 1994, 15th ed. Vol.18, p.203.
7. Michael Denton, Nature's Destiny, The Free Press, 1998,
p.55.
8. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), No: 366, p.81.
9. Bilim ve Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics), October 1986, p.6.
10. Bilim Teknik Dergisi (Journal of Science and Technics),
October 1986, s.6-9.
11. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.23-28.
12. Temel Britannica Ansiklopedisi, Vol 7, p. 16.
13. http://www.netxpress.com/~ppt/story.htm.
14. http://www.netxpress.com/~ppt/story.htm.
15. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.110.
16. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.263.
17. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.22.
18. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.52.
19. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.20.
20. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.38.
21. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.71.
22. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.77.
23. Jill Bailey, Mimicry and Camouflage, BLA Publishing
Ltd., England, 1988, p.17.
24. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.85.
25. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.25.
26. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.38.
27. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.48-49.
28. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.43.
29. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.86-87.
30. International Wildlife, September-October 1992, p.34.
31. Jill Bailey, Mimicry and Camouflage, BLA Publishing

Ltd., England, 1988, p.18.


32. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.109.
33. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.64.
34. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.130.
35. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.129.
36. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.126.
37. David Attenborough, The Trials of Life, Princeton University Press, New Jersey p.235.
38. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.109.
39. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.158.
40. David Attenborough, The Life of Birds, Princeton University Press, New Jersey, 1998, p.158.
41. Ranger Rick, May 1999.
42. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.55.
43. National Geographic, October 1989, p.518.
44. The Guinnes Enyclopedia of Living World, 1992, p.167.
45. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.56.
46. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.122.
47. Marco Ferrari, Colors for Survival, Barnes and Noble
Books, New York, 1992, p.62.
48. Karl Roessler, Coral Kingdoms, Harry N. Abrams, Inc.,
Publishers, 1986, p.44.
49. National Geographic, December 1996, p.118-120.
50. Karl Roessler, Coral Kingdoms, Harry N. Abrams, Inc.,
Publishers, 1986, p.125.
51. Solomon, Berg, Martin, Villie, Biology, Saunders College Publishing, 1993, p.192-193.
52. Temel Britannica Ansiklopedisi, Vol. 7, p.16.
53. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.37.
54. Franklyn Branley, Color, From Rainbows to Lasers, Thomas Y. Crowell Comp., New York, p.38.
55. Francis Darwin, Life and Letters,Vol.II, p. 275.
56. Francis Darwin, Life and Letters,Vol.II, p. 305.
57. J. Hawkes, Nine Tentalizing Mysteries of Nature, New
York Times Magazine, 1957, p.33.
58. Cemal Yildirim, Evrim Kurami ve Bagnazlik (The Theory of Evolution and Bigotry), Bilgi Yayinevi, January 1989,
p.108.
59. Taskin Tuna, Uzayin tesi (Beyond Space), p.194.
60. Treaties Concerning the Principle of Human Knowledge,
1710, Works of George Berkeley, vol.1, ed.A. Fraser, Oxford, 1871.
61. Macit Gkberk, Felsefe Tarihi (History of Philosophy),
p.263.