RASKO MORA

Na Zemlji ivi krajnje obiman ivi svijet.

Milioni ivotinja, bilja i insekata skladno ive na ovoj plavoj planeti.
Postojanje tako obimnog ivog svijeta na Zemlji, mogue je uz istovremeno postojanje velikog niza vrlo
preciznih ravnotea.
Udaljenost Zemlje od Sunca, ugao njene ose, brzina okretanja, sastav atmosfere i voda, koja pokriva 3/4
zemljine povrine, su samo neke od osnovnih komponenti precizne ravnotee.
.
to se tie mora, koja pokrivaju veliki dio povrine Zemlje, ona predstavljaju jedan od neizostavnih
dijelova zemljine ravnotee.
Mnoge atmosferske pojave, od sputanja kie do formiranja vjetra i klima, mogue je jedino uz
postojanje mora.
tavie, mora su utoita za milijarde ivih bia.
Ova raznovrsnost, koja vlada stotinama, ak i hiljadama metara ispod povrine mora, je zapanjujua
poput one na kopnu.
Ovaj podmorni svijet, sa svim svojim ljepotama i savrenim sistemima, iznosi nam dokaze o Allahovom
besprijekornom i jedinstvenom stvaranju.
Graa podvodnih ivih bia, koja je prilagoena sredini u kojoj ive, i nain njihovog ivota upuuje nas
na Allahovu velianstvenu umjetnost.
Nebrojena iva bia, od riba do morskog bilja, od koljki do ogromnih kitova, od delfina do planktona,
predtavljaju dio ovog savrenog svijeta.
U ovom filmu e se iznijeti svega nekoliko primjera od miliona zapanjujuih podmornih ivih bia.
ak i nekoliko primjera pokazuje da je svaki detalj aktualnih bia, od kisika do ishrane, od njihove
konstrukcije do prebivalita, stvoren u apsolutnom skladu sa njihovim potrebama.
Zato to je isti Stvoritelj koji je stvorio i njih i njihovo okruenje.
Taj Stvoritelj je Uzvieni Allah, d. ., koji do u najsitnije detalje zna sve to je na kopnu i pod morem.

ODBRAMBENE TAKTIKE
Sredina u kojoj ive, podmorskim biima prua veoma iroke mogunosti za ishranu.

Meutim, u veini sluajeva su u opasnosti da i sami postanu lovina drugim ivim biima.
Iz tog razloga, odbrambeni mehanizmi su od ivotnog znaaja za bia koja ive pod morem.
Tehnike lova i odbrane ovih bia su doista zapanjujue.
Unato tome to ne posjeduju svijest i inteligenciju, ispoljavaju krajnje dobro isplanirano ponaanje.
Od neprijatelja se tite tako to se neka "preruavaju" u druga bia, a neka koristei otrovne bodlje.
A neki se skrivaju tako to, dezenom i bojom, ispoljavaju zbunjujuu slinost sa sredinom u kojoj se
nalaze.
To je metoda kamufliranja.
Kamuflaa je jedna od najzanimljivijih taktika koje morska bia koriste u odbrani.
Zahvaljujui kamuflai, ribe gotovo postaju nevidljive za svoje neprijatelje.
Tijela ovih bia su u savrenom skladu sa sredinom u kojoj ive.
Tako da je, na prvi pogled, teko shvatiti da li je to biljka ili ivotinja.
Jedno od ivih bia koja se brane ovom metodom je riba-korpion.
Ribu-korpion, koja nepokretna stoji skrivena izmeu korala, nemogue je razlikovati od sredine.
Zahvaljujui ovoj karakteristici, riba se spaava da ne postane lovina velikih riba.
Ista karakteristika omoguava joj, takoer, i olakice prilikom lova.
Jedna moda najinteresantnijih karakteristika ove ribe je to, umjesto plivanja, peraja koristi kao kande.
Kree se povrinom mora spremna na odbranu od bilo koje opasnosti iz okoline.
U trenutku opasnosti, riba-korpion se, s ciljem kamufliranja, odmah zakopava u pijesak.
Riba, koja je i iznad prekrivena pijeskom, u trenutku postaje neprepoznatljiva.
Za oko koje posmatra sa strane, gotovo je nemogue pronai ribu-korpion, koja stoji nepokretna.
Drugo bie, koje se kamuflaom skriva pod morem, je rak.
U trenutku opasnosti, rak se potpuno skriva zakopavanjem u pijesak, gdje ostaje sve dok opasnost ne
proe.

U meuvremenu ne zapostavlja da, s ciljem osmatranja okoline, dri vani oi, koje su specijalno
stvorene za tu namjenu.
Drugo podmorno bie koje se koristi kamuflaom je riba flender.
U trenutku kada se ova riba pliva uz obalu mora, dogaa se neto veoma interesantno.
Riba percipira boju morskog dna iznad kojeg pliva i odmah boju i dezen svoje koe mijenja u skladu s
njim.
Kada se nalazi na kamenitoj ili pjeskovitoj morskoj podlozi ona svoju boju preobraa u svijetlo sivu, a u
zelenu kada ue u okruenje algi.
Pjeskovita podloga je mjesto odmaranja ove ribe i njeni dezeni, opet na zapanjujui nain, odmah
pokazuju skladnost sa podlogom.
Koliko boja i tkivo riba, koje smo dovdje naveli, konstrukcija oiju je, takoer, stvorena u obliku koji im
daje mogunost kamuflae.
Oi, koje ostaju vani u trenucima kada su ova bia zakopana u pijesak, su u stanju da, poput periskopa
podmornice, pretrauju okolinu.
Sipe su, takoer, poznate kao "majstori kamuflae".
Ova bia imaju sposobnost da u veoma kratkom roku i u razliitim oblicima mijenja tkivo i boju koe.
Precizno mijenjanje boje, koje je opaeno kod ovih ivih bia je jasan pokazatelj jednog svjesnog
mehanizma odbrane.
Meutim, jedna riba ne posjeduje inteligenciju, a ni svijest uz pomo koje bi za nekoliko sekundi mogla
ostvariti sklad sa morskim dnom iznad koga se kree.
ak ako i pretpostavimo da imaju, kako mogu znati koji su to fizioloki mehanizmi potrebni za
realizaciju toga?
Kako se ovi mehanizmi mogu smjestiti u tijelo i kako se mogu dovesti u stanje funkcioniranja?
Apsolutno je nemogue da jedna riba, koja ne posjeduje sposobnosti kao to su razmiljanje,
razlikovanje i planiranje, samoinicijativno razvije ove karakteristike.
Takoer je oita injenica nemogunosti sluajnog nastanka sloenih sistema koji osiguravaju promjenu
boje ovih bia.
Nesumnjivo je da je kreiranje jednog ovakvog sistema, prenoenje sa generacije na generaciju, kodiranje
u gene podataka potrebnih za realizaciju toga, dokaz jednog superiornog kreacionizma (stvaranja).
3

Vlasnik ovog superiornog stvaranja je Uzvieni Allah, d. ., koji je sva ova iva bia stvorio iz niega i
koji ih je obdario ovakvim sistemima odbrane.

MIJENJANJE OBLIKA
Odreena morska bia koriste metode koje se razlikuju od kamuflae.
Naprimjer, ovo ivo bie posjeduje jednu veoma praktinu metodu skrivanja.
Morskim dnom se kree skriven ispod komada korala kojeg je pronaao.
A to se tie ove male ribe zvane pafir, za nju se moe rei da nije dobar pliva.
Zbog toga, ona ne moe brzo pobjei ispred neprijatelja koji ju namjerava uloviti.
Meutim, ona posjeduje jednu savrenu odbranu u sluaju napada.
U trenutku opasnosti pafir se napue.
Neprijatelji, koji ne mogu progutati ovu sada krupnu ribu, su primorani da je ostave na miru.
Ova riba, zvana riba-je, se pred nama pojavljuje sa odbrambenom taktikom slinoj taktici koju koristi
pafir.
Na koi ove ribe, koja je krupnija od pafira, nalaze se vodoravno poloene iglice.
Kada osjeti opasnost, riba se u trenutku napue i tada izgleda tri puta vea od normalnog stanja.
Vodoravno poloene iglice se usprave u trenutku napuhavanja i riba tada dobije izgled igliave lopte.
Ovakav izgled ribe odvrati veina riba lovaca, koje su se usudile da je pojedu.
Kada razmislimo, vidjet emo da su odbrambene metode, koje posjeduju ove ribe, kreacije krajnje
savreno planirane.
Pafir ili riba-je posjeduju i konstrukciju tijela, koja je specijalno kreirana da odvrati neprijatelja, a i
reflekse koji im osiguravaju da ih upotrijebe ba u trenutku kada je to potrebno.
Meutim, apsolutno je nemogue da ova nesvjesna i neinteligentna bia samostalno ostvare ovakav
dizajn na svojim tijelima i refleks prikladan tome.
Sasvim je oito da su ta bia stvorena zajedno sa aktualnim odlikama.
Kao to je svako ivo bie obdario karakteristikama koje su u skladu sa njegovom sredinom, tako je

Gospodar cijele prirode, Allah, d. ., i ovim ribama dao ovo jedinstveno odbrambeno oruje.

MORSKI RAK - MENTIS

iva bia koja smo do sada vidjeli predstavljaju samo nekolicinu od nebrojeno mnogo razliitih vrsta
koje ive u prostranstvima mora.
Hiljade drugih razliitih morskih ivih vrsta su opremljene jedinstvenim sistemima odbrane.
Jedan primjer toga je i morski rak - mentis.
Morski rak - mentis, koji posjeduje prilino pompeznu grau, ivi u sklonitu kojeg je sam iskopao u
pijesku.
Rak, koji, s ciljem potrage za hranom, izlazi iz svog sklonita, udarom, jakim gotovo kao i eki, od
mjesta na kojem je bila privrena odvaja dagnju, koju je ugladao u svojoj blizini.
Potom, u veoma kratkom roku, dagnju jakim udarcima odvaja na dijelove.
Meutim, ba u tom trenutku primjeuje hobotnicu koja mu se pribliava.
Pojavljujui se pred hobotnicom, rak zauzima takav stav kojim gotovo daje poruku da se nije igrati sa
njim.
Ako se hobotnica ne udalji, rak joj zadaje otar udarac uperen pravo u oko.
Udarci nastavljaju sve dok se hobotnica ne udalji.
U meuvremenu, rak se ponaa kao da zna da su oi najbolnije neprijateljevo mjesto i udara uvijek
nianei na oi hobotnice.
Morski rak - mentis e se vratiti u svoje gnijezdo jedino kada bude siguran da se, nakon udaraca,
hobotnica sasavim udaljila.

FALSIFIKOVANE OI
Lane oi su drugi primjer odbrane zapaen kod podmorskih ivotinja.
Velike okrugle mrlje na stranjim perajima odreenih riba su ba u obliku oka.
Ove oi ih pokazuju kao mnogo vee bie.
tavie, one prouzrokuju da se neprijatelji usmjere prema repu, a ne prema glavi, a to, opet, ribi ostvaruje
vremensku prednost u bjeanju.

A stvarne oii ove ribe su kamuflirane irokom crnom prugom.

Ovakav dizajn apsolutno nije produkt sluajnosti, specijalno je kreiran za odbranu odbranu ribe.
I kod ovog bia je nemogue razlikovati rep i glavu.
Vjetako oko, koje se nalazi na stranjem dijelu, je savren metod odbrane kreiran za ribe...
Ono to je, meutim, jo zapanjujue je da nije biljka bie koje se kree izmeu listova, nego morski
konj!
to se tie ribe-klovna, ona ivi u sredini koja je apsolutno nedostupna ostalim ribama.
Ova morska biljka preko koje ona spokojno prolazi je opremljena jednim veoma jakim otrovom koji
paralizira sva iva bia koja je dotaknu.
Ali, ovaj otrov uope ne djeluje na ribu-klovna.
Zato to "prozrana materija", koja se nalazi u koi ove ribe, ima osobinu da zaustavi opasne mahune
ove biljke.
Pribliavajui se biljci, riba poinje lagano tijelom dodirivati i razbijati mahune.
Zahvaljujui prozirnoj materiji na sebi, otrov koji se rasprskava po njoj postaje nedjelotvoran, a nakon
nekoliko slinih operacija ona postaje sasvim imuna na otrov.
Moi e sada spokojno ivjeti na ovoj biljci.
Apsolutno je nerazumno i nelogino tvrditi da su kamufliranje, mijenjanje oblika i jo desetine metoda
odbrane, odlike koje su se stekle iskustvom ili da su nastale sluajno.
Ova bia koja ne posjeduju ni razum, a ni inteligenciju, ive sa sistemima i odlikama koje su specijalno
za njih kreirane.
Onaj koji ih je obdario svim ovim odlikama, Onaj koji ih je smjestio i dao utoite na ovim mjestima je
jedino Uzvieni Allah, d. .
Ova injenica nam se na slijedei nain saopava u jednom kur'anskom ajetu:
"...Allah, uistinu, sva zna i o svemu je obavijeten." (Luqman, 34)

ZAJEDNIKI IVOT
Kao i mnogobrojna iva bia na kopnu, i podmorna iva bia imaju, takoer, potrebu za meusobnim
pomaganjem kako bi ostala u ivotu.
Veoma esto je potrebno istiti organizme, gljivice ili parazite, koji se formiraju na odreenim morskim

ivim biima.
Meutim, ova bia ne posjeduju sisteme kojim bi se mogli samostalno isititi.
Zbog toga se potpomau sa drugim biima.
Jedno bie, koje bi za svega nekoliko sekundi moglo postati rtvom, bez ustruavanja eta se po drugom
i isti ga jedui gljivice i parazite.
Obje strane su zadovoljne.
Dok jedna strana sebi osigurava hranu, druga strana biva oiena od tetnih organizama.
Oni to ele ienje ponekad znaju biti i najopanije ivotinje, morski psi i ogromni kitovi.
Ove ivotinje dozvoljavaju da po njima etaju, pa ak da im i u usta ulaze ove male ribe, istai.
U trenutku ienja im ne ine ni najmanju tetu.
Male ribe, istai, su, takoer, sigurne da im se nee nita neprijatno dogoditi.
Ribe sjekire i ribe brijai
Male ribe zvane ribe brijai, iste smrtonosne parazite sa pjegavih riba sjekira.
Ribe sjekire ne ine ni najmanji pokret koji bi uplaio ribe brijae dok obavljaju proces ienja.
Kao da su napravile meusobni sporazum, one dozvoljavaju da brijai obave svoj posao.
Na taj nain ribe sjekire osiguravaju jedinstven nain ienja.
Kornjaa i dorada
Veina riba dorada hrane se algama koje nalaze na stijenama na dnu mora.
Meutim, morske alge nisu jedini izvor hrane ovih riba.
Dorade, koje vidimo ovdje, hrane se i gljivama koje se nalaze na koljki morske kornjae.
Kornjaa, koja plivajui dolazi do ovih riba, kao po dogovoru, eka da one dou na nju.
Na taj nain ona, zahvaljujui ribama doradama, postie istou koju sama ne bi mogla ostvariti.
Morski rak
Ovaj mali prozirni morski rak je preuzeo dunost ienja organizama sa mnogih riba.

Riba dozvoljava da joj rak eta po ustima.

tavie, da bi mu olakala posao, ona otvara usta i dri ih otvorenim sve dok on ne zavri svoj posao...
Rak eta ak i izmeu ribljih osjetljivih krga, isti ih jedui organizme koji se tu nalaze.
INSTIKT
Morska bia o kojima smo ovdje govorili su neobavijeteni o postojanju parazita na njima.
Da su, povrh svega, i obavijeteni o njihovom postojanju, ova bia ne posjeduju svijest kojom bi mogla
shvatiti da su paraziti, gljivice i drugi organizmi na njima kodljivi po njih.
Ako ak i pretpostavimo da posjeduju svijest, kako mogu znati nain rjeavanja od ovih kodljivih
organizama?
Meutim, ova podmorska bia veoma dobro znaju kuda e ii kada se ukae potreba i koje ribe obavljaju
taj posao.
Iz tog razloga, one nau put i, kao po dogovoru, sastaju se sa tim biima na odreenom mjestu.
U meuvremenu, bez obzira koliko su opasne po druge ribe, one svojim istaima apsolutno ne ine
nikakvu neprijatnost.
ak, da bi osigurale da im se priblie, one, mijenjanjem boje ili koritenjem drugih metoda, pridobijaju
povjerenje suprotne strane.
Nita od navedenog nije ponaanje koje bi mogla isplanirati jedna riba ili bilo koje podmorsko bie.
A to se tie njihovog meusobnog dogovora, on je apsolutno nemogu.
Sva ova iva bia, koja su akteri ovog zapanjujueg saveznitva, od prvog dana njihovog stvaranja
ponaaju se u skladu posebnog instikta, nadahnuem kojim ih obdario njihov Gospodar, Sveznajui i
Svemogui Allah, d. .
I kao to se kae u jednom kur'anskom ajetu;
"...Njegovo je sve ono to je na nebesima i na Zemlji. Njemu se sve pokorava." (Al-Baqarah, 116)
Ovaj besprijekorni podmorni ivot, iji su detalji mnogima nepoznati, pun je pouka za sve one koji su
obdareni razumom.
Kroz bia koja je stvorio, Allah, d. ., pokazuje Svoju mo, neogranienu pamet i umjetnost.

ZABLUDE EVOLUCIJE
Teorija evolucije, koja je u XIX stoljeu iznesena od strane engleskog prirodnjaka Charlesa Darwina,

negira kreacionizam (stvaranje)

Teorija tvrdi da su se sva iva bia na Zemlji formirala, meusobnim evoluiranjem i u ishodu jednog
lanca sluajnosti.
Meutim, u koliko velikoj zabludi je Darwinova teorija evolucije ispostavilo se nakon detaljnih
analiziranja karakteristika ivih bia.
Za to postoje dva temeljna razloga:
1. U tijelima ivih bia se nalaze krajnje kompleksni organi i sistemi.
Apsolutno je nemogue da su se oni pojavili sluajno i u etapama, kako to tvrdi teorija evolucije.
Ovi organi i sistemi pokazuju da je ivi svijet kreiran na jedan svjestna nain.
Dokazi toga su, takoer, i razliita podmorna iva bia koja smo vidjeli tokom filma.
Flender ribe i morski rakovi, koji posjeduju specijalno kreirane oi sa kojima mogu osmatrati sredinu
kada su skriveni ispod pijeska...
Hobotnice, opremljene specijalnim elijama uz pomo kojih veoma brzo mogu osigurati sklad sa bojom
sredine u kojoj se nalaze...
Ribe, koje sa imitacijom oka na dijelu repa zastrauju neprijatelje...
Sve ovo su primjeri savrenog stvaranja.
Apsolutno je nemogue za ove kreacije donositi povrno objanjenje, poput onoga da su to "produkti
sluajosti".
Analiziranjem fosilnih zapisa, postaje oito da su se razliite ive vrste pojavile iznenada, u obliku
potpuno identinom dananjem, i bez apsolutno ikakve meusobne evolucije.
to se tie teorije evolucije, ona tvrdi suprotno i istie da meu razliitim ivim vrstama moraju postojati
"prijelazne vrste".
Meutim, ne postoje nikakvi tragovi koji bi potvrdili ovu tvrdnju.
Isto to vai i za iva bia koja ive pod morem.
Fosilni zapisi pokazuju da su se najstarije vrste riba pojavile odjednom i sa jednistvenom tjelesnom
graom.
Ove ribe ne posjeduju nikakvu slinost sa morskim beskimenjacima koji su postojali prije njih.
Suoen sa ovom injenicom, jedan evolucionist, paleantropolog Gerald T. Todd, u tekstu "Evolucija
9

plua i porijeklo koatih riba" nie slijedea bezizlazna pitanja:

"Sva tri podrazreda kotanih riba pojavljuju se u fosilnom zapisu otprilike u isto vrijeme...
Kako su oni nastali?
ta je osiguralo nastanak toliko razliitih i kompleksnih bia?
I, zato nema tragova ranijih, intermedijalnih (prijelaznih) oblika?
Ribe nemaju nikakvog pretka, zato to one nisu evoluirale od druge vrste.
Stvorene su u savrenom obliku kojeg posjeduju i danas.
Elektrine ribe su druga podmorska iva vrsta, koja zadaje smrtonosni udarac teoriji evolucije.
Ova iva bia, koja u svom tijelu mogu proizvoditi elektrinu energiju i koristiti je za odbranu, napad ili
komunikaciju, posebna su uda kreacionizma.
Odreene elektrine ribe toliko su jake da u svom tijelu mogu proizvoditi struju od 500 volti.
tavie, u morima irom svijeta postoje elektrina bia koja imaju meusobno razliitu grau.
Evolucionisti ne mogu ak ni pomisliti da meu ovim elektrinim ivim biima postoji neka evoluciona
veza.
Pitanje elektrinih riba duboko je zamislilo i samog autora teorije evolucije, Charlesa Darwina, i
primoralo ga da prizna odreene injenice.
U svom djelu Porijeklo vrsta, u poglavlju "Tekoe teorije", Darwin kae slijedee:
"Elektrini organi riba predstavljaju jo jednu specijalnu barijeru (za moju teoriju).
Sasvim je nemogue pretpostaviti u kojoj etapi su nastali ovi zapanjujui organi...
Elektrini organi predstavljaju jo jednu ozbiljniju barijeru, poto su ovi organi istovremeno vidljivi kod
oko 12 meusobno veoma razliitih vrsta riba." (Charles Darwin, Origin of Species, 3. ed, str. 193)
U biti, beskonaan je broj barijera koje su se isprijeile ispred Darwina.
Zato to je svako podmorno ivo bie puno odlika koje upuuju na injenicu njihovog savrenog
stvaranja.
Naprimjer, jedna vrsta ribe glavo posjeduje jednu veoma jedinstvenu metodu lova.
Ona privlai rtvu klaenjem jednog specijalnog organa, smjetenog na glavi, na nain kako e obaviti
funkciju udice.
10

Jedna riba, strijelac, je toliki besprijekorni majstor geometrije da, unato prelamanju svjetlosti u vodi,
tano prorauna mjesto insekta kojeg ugleda iznad vode.
I lovi ga trcanjem vode iz usta.
Ova vrsta ribe, koja ivi u Amazonu, opet jednim besprijekornim proraunom ugla i udaljenosti, lovi
rtvu iskaui i preko jednog metra iznad povrine vode.
Sva ova iva bia nas upuuju na veoma bitne injenice:
Sva ova bia su ivi dokazi postojanja njihovog Stvoritelja...
Sa svojim kompleksnim organima, sloenim sistemima, graom tijela, pa ak bojom i oblikom, svi oni
predstavljaju pojedinana umjetnika djela...
Svako ovo besprijekorno umjetniko djelo govori o Umjetniku koji ih je stvorio...
Raskona podmorna kreacija nam govori o Uzvienom Allahu, d. ., Gospodaru svih mora, kontinenata,
nebesa i svih svjetova.
U jednom kur'anskom ajetu se na slijedei nain objanjava Allahova jedinstvena umjetnost stvaranja:
"On je Allah, Tvorac, Onaj koji iz niega stvara, Onaj koji svemu daje oblik, On ima najljepa imena.
Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, On je Silni i Mudri." (Al-Hashr, 24)

11