0.3. George Soros - Otvoreno Dru-Tvo PDF

See
discussions, stats, and author profiles for this publication at:

http://www.researchgate.net/publication/269692679
George Soros Otvoreno

drutvo kao ideja, ideologija i
politika praksa (George Soros
Open Society as idea, ideology
and political practice)
BOOK FEBRUARY 2014
READS
87
1 AUTHOR:
Aleksandar Savanovic
Faculty of political sciences
10 PUBLICATIONS 0 CITATIONS
SEE PROFILE
Available from: Aleksandar Savanovic

Retrieved on: 31 December 2015
Aleksandar Savanovi
GEORGE SOROS
Otvoreno drutvo kao ideja,
ideologija i politika praksa
Aleksandar Savanovi
GEORGE SOROS
Glavni i odgovorni urednik:

Nenad Kecmanovi
Recenzenti:
Prof. dr Nenad Kecmanovi
Prof. dr Nikola Poplaen
Lektor:
Marija Milovanovi
Banja Luka, februar 2014.
Aleksandar Savanovi
GEORGE SOROS
Sadraj
PREDGOVOR.................................................................................. 7
1. IZAZOV GLOBALIZACIJE:
kolaps socijalizma i kriza neoliberalnog kapitalizma .................9
1.1. Boom/bust sekvenca...................................................................... 16
1.2. Politike implikacije modela........................................................20
2. DOKTRINA OTVORENO DRUTVO......................................29

2.1. Saznajnoteorijske pretpostavke koncepta.................................. 36
2.1.1. Refleksivna teorija istorije...............................................................53
2.2. Deficit kontrole u socio-kulturnom sektoru............................... 58

2.3. Deficit kontrole u politiko-ekonomskom sektoru:
Novi svjetski poredak...................................................................... 67
2.3.1. Preventivna akcija i suverenitet drava ..........................................75
2.3.2. Nacrt institucija Novog svjetskog poretka......................................... 80
2.4. Kritika politike Georg W.Bush-a..................................................88

2.5. Evropska Unija........................................................................... 102
3. FONDACIJA politika praksa otvorenosti..........................111

3.1. Tranzicija iz zatvorenih u otvorena drutva
Obojene revolucije.................................................................... 124
3.1.1. Bosna i Hercegovina.......................................................................130
3.2. Soros realizam.......................................................................... 139
4. KRITIKE................................................................................... 147
4.1. Ljevica: apostol Nesvetog trojstva Bretton Woods-a .............. 148
4.1.1. Globalizacija versus Novi svjetski poredak Vojnik Imperije?........154
4.2. Narodnjaka desnica.................................................................. 157

4.2.1. Case study: kosovski rudnici............................................................169
4.2.2. Devalvacija naela suverenosti..................................................... 181
4.2.3. Multikulturalizam..........................................................................187
4.2.4. Teorije zavjere: Masoni, Illuminati, Trilaterala, Bilderberg itd..........189
4.3. Neoliberalni kontraodgovor....................................................... 195
5. ZAKLJUAK............................................................................ 205
6. DODATAK: MIT O SOROSU ...................................................209
PREDMENTNI REGISTRI............................................................ 215
Imenski registar................................................................................. 215
Registar organizacija/institucija....................................................... 219
Literatura..........................................................................................223
PREDGOVOR
Motiv za rad na ovom spisu je dvostruk. S jedne strane radi se o loginom
nastavaku teorijskih problema sa kojim sam se bavio u prethodnom spisu
Anarhokapitalizam, naime radikalnom antidravnom kapitalizmu, s obzirom da je George Soros jedan od markantnijih oponenata tom filozofskoekonomsko-politikom pravcu na savremenoj sceni, a istovremeno, to je
paradoks, od strane mnogih pogreno percipiran kao njegov strasni zagovornik. U odreenom smislu ova knjiga, zapravo njen prvi dio, predstavlja
nastavak poglavlja Teorija kriza iz spisa Anarhokapitalizam.
Meutim, drugi motiv bio je presudniji. Naime, nema sumnje da je George Soros odigrao aktivnu ulogu u procesima tranzicije SFRJ, a njegov uticaj, to posredni to neposredni, na regiju i dalje se osjea. Pri tome nije
sasvim jasno kakav je i koliki taj uticaj stvarno bio. Ne udi da u svim novonastalim dravama bive Jugoslavije postoji jasna linija razgranienja na
soroevce i one koji su antisoro. Intelektualni, ali i politiki krugovi, naroito s desnice, veinom percipiraju i Sorosa lino, ali i koncept za koji se
zalae i propagira, bilo kao protivnika i antipoda, bilo, u najboljem sluaju, za nejasnog, i stoga sumnjivog meetara. Pri emu je takva percepcija
ambivalentna osjeti se fundamentalno potovanje za ideju otvorenog drutva, njena uzviena humanistika pozicija i znaaj koji ima u evropskoj
tradiciji od periklovske Atene do danas, ali istovremeno i snano podozrenje
i sumnja u idologizacijsku primjenu te velianstvene ideje u svrhu jednog
sofisticiranog sistema dominacije.
Predmet je dodatno zakomplikovan razliitim drugim nejasnoama. Jedna od karakterisitinih je medijska mitologizacija najglasnijeg savremenog
zagovornika ideje otvorenog drutva, ije se finansijske aktivnosti i filantropski rad esto smatraju kontroverznim i obavijenim velom mistike, koja
oteava trezvenu i nepristrasnu analizu. Dodatno oteava pristup problemu
injenica postojanja ogromne mase podataka, informacija, poluinformacija
itd, koji su meutim teko provjerljivi i sumnjivi. Tako pokuaj da se objektivno sagleda smisao i uloga otvorenog drutva, kao i njen propagator, predstavlja tipian primjer situacije u kojoj je istraivanje oteano ne samim
nedostatkom informacija, ve usljed prenatrpanosti kontaminiranim podacima i kojekakvim nepotkrijepljenim fantazijama iz domena konspirologije. Moe se rei da ovdje imamo posla sa jednim tipinim postmodernim
simulakrumom u kome je vrlo teko razdvojiti stvarnost od fikcije i, u samoj
fikciji, onoga to je sluajno varka od onoga to je svjesna manipulacija. To
je jedan od kljunih razloga zato smo se u naoj interpretaciji Soros doktrine fokusirali primarno na njegove knjige, a, u mjeri u kojoj je to bilo mogue, redukovali koritenje novinskih i intervju tekstova. Izlaganje u formi
knjige je ipak najpreraeniji, najobjektivniji i najcjelovitiji nain predsta-
Aleksandar Savanovi
vljanja jednog pogleda na svijet, i naroito u ovom sluaju, u kome postoji
toliko mogunosti da se sklizne u tra i utu tampu, predstavlja najpouzdaniji oslonac.
Jo jedan dodatni problem je to i sama ideja otvorenog drutva nije laka
za pristup, prije svega zbog upadljive sklonosti njenih zagovornika da je podiginu na nivo dogme i nedodirljive istine, diskreditujui svaki alternativni
pristup, ne samo kao metodsku i intelektualnu greku, ve i kao moralnu
anomaliju. Taj izraen totalitarni impuls sasvim je kontradiktoran sa samom
idejom otvorenosti i zbunjujue djeluje u pokuaju otvaranja jedne diskurzivne polemike koja bi htjela biti osloboena prethodnih zakljuaka, a naroito krutih dogmi.
U formalnom smislu, knjiga koju nudimo sastoji se iz tri dijela, od kojih
prvi izlae teorijske koncepcije i sorosevsku izvedbu doktrine otvorenog
drutva. Drugi opisuje Fondaciju, kako u specifinim praksama koje je ova
provodila u tranzicionim drutvima, tako i u smislu poveznice sa prethodnom teorijskom pozadinom. Trei dio sumira razliite kritike koje se sa
razliitih teorijskih i ideolokih pozicija upuuju kako na raun samog Sorosa, i doktrine koju propagira, tako i praksi koje su legitimirane tim teorijskim background-om. U tom smislu ovaj tekst se tek jednim dijelom odnosi
na striktno politikoteorijski i politikofilozofski predmet, a jednim veim
dijelom zapravo ima karakter istraivakog novinarstva. Takav disparitet
izmeu prvog poglavlja, u kome se predstavlja jedna filozofskoteorijska doktrina, i drugog i treeg poglavlja u kome se analiziraju politike prakse, proizilazi iz naeg temeljnog stava da doktrina formulisana u prvom dijelu
slui kao teorijski okvir za praksu, te da se ova praksa ne moe razumjeti
bez kljunih metoda i strategija djelovanja razraenih u teorijskom okviru.
Meutim, to ne znai da te prakse nuno slijede iz datog teorijskog okvira,
ve naprotiv, predstavljaju samo jednu od njegovih moguih operacionalizacija.
1. IZAZOV GLOBALIZACIJE:
kolaps socijalizma i kriza
neoliberalnog kapitalizma
Glavna politika opasnost po svjetski kapitalizam sastoji se, ovog puta, u tome to je
upravo on, svjetski kapitalizam, uzrok krize.
[G.Soros]
Dijagnoza savremene planetarne situacije koju Soros iznosi u svojim spisima, naroito u Kriza globalnog kapitalizma1 i The New Paradigm for the
Financial Markets2 je da je slom sovjetskog bloka krajem 90-tih godina XX
vijeka, proizveo specifinu situaciju odsustva alternativne paradigme. Naime,
kolaps komunizma shvaen je kao teorijska i praktina potvrda istinitosti
neoliberalne doktrine. Globalizacija je definisana sveoptom tendencijom
da se planetarni poredak izgradi po neoliberalnom slobodnotrinom modelu. Ta tendencija pojaana je injenicom da je pad Sovjetskog Saveza koinicidirao sa izrazitim porastom komunikacijskih potencijala3 obezbjeenih
bumom novih tehnologija, i, u ekonomskoj sferi, tendencijom objedinjavanja
parcijalnih nacionalnih trita u jedno planetarno trite, kako u realnoekonomskom sektoru, tako naroito i u finansijkom.4 Vidjeemo u kasnijem
izlaganju da Soros smatra kako je kljuna karakteristika globalizacije, koja
se esto isputa iz vida, upravo to da je globalizacija prije svega proces oslobaanja kretanja finansijskog kapitala preko granica suverenih drava, a ne
samo trita roba, usluga i trgovine5, tj. realnog sektora. Ti su procesi otpoeli 1970-tih godina i u cjelini su proizveli izvanredne uinke irom planete.
Stoga ne udi da su vrlo brzo protumaeni kao empirijski dokaz superiornosti, pa ak i nunosti organizovanja drutva po modelu slobodnog trita.
Tranzicija iz postblokovskog ka globalizacijskom svijetu poistovjeena je sa
planetarnim irenjem free market pogleda na svijet, deregulacijom, i sve
veim oslobaanjem ekonomije od stega politike kontrole i planiranja.6 In1
2
3
4
5
6
Soros George, Kriza globalnog kapitalizma [Rabic, Sarajevo 1999].

Soros George, The New Paradigm for the Financial Markets - The Credit Crisis of 2008 and what
it means [Public Affairs, New York 2008].
Kriza globalnog kapitalizma, str.118.
Soros George, O globalizaciji [Samizdat B92, Beograd 2003].
Soros George, Open Society Reforming Global Capitalism [PublicAffairs, New York 2000.],
str.167; str.198-204.
Soros George, [ , 2, god.2001.].
Aleksandar Savanovi
tuitivna zamisao koja stoji u pozadini ovih tendencija je da su trita autokorigujui sistemi, i istovremeno sistemi koji omoguavaju maksimalnu
moguu produkciju blagostanja. Politika kontrola, intervencionizam i eksterno [vantrino] planiranje u ekonomiji shvaeni su kao, s jedne strane
iracionalni u ekonomskom smislu; s druge strane apsurdni po sebi s obzirom da su trita autoreguliua; i, na kraju, inkompatibilni sa savremenom
ekonomijom koja je nadnacionalna po svom obimu, dok politika ostaje nuno
nacionalna.7 Ovaj teorijski okvir predstavlja ono to danas znamo kao neoliberalizam.
Neoliberalizam predstavlja savremenu verziju laissez faire doktrine i
liberalnog kapitalizma XVIII i XIX vijeka. Afirmie se prvo u anglosaksonskom podruju za vrijeme administracija Margaret Thatcher i Ronald Reagan-a, a nakon sloma komunizma postaje planetarni model globalizacije.8
U prvoj fazi Thatcher-Reagan administracija finansijska trita zaista su se
razvijala izuzetnim tempom, stvarajui itavu lepezu potpuno novih finansijskih mehanizama i sofisticiranih deriviranih i sintetikih instrumenata,
te obrise onoga to jeste globalno trite i globalni kapitalistiki sistem. Time
se zapravo i uobliila globalizacija.9 Uspon se dogodio pod doktrinom deregulacije i proizveo je utisak da e nastavak uspona zavisiti od daljnjeg smanjenja regulatornih mehanizama, tj. oslobaanja ekonomije od stega politike, postepenim istisnuem drave. Krize koje su se desile 1990-tih,
tumaene su nedovoljno brzom provedbom deregulacije tj. one nisu tumaene kao neuspjeh neoliberalnog kapitalizma, ve odsustva kapitalizma.10
Soros smatra da je cijela ova neoliberalna slika svijeta, koja je dominantna intelektualna interpretacija globalizacije, potpuno pogrena kako u smislu istorijskih injenica, tako i teorijskih argumenata. On uvodi provokativan
termin trini fundamentalizam kao oznaku za neoliberalnu ideologiju,
oigledno elei da naglasi njenu krutost i dogmatinost. Ta krutost naroito dolazi do izraaja u hipotezi equilibrium-a, koju Soros vidi kao teorijsku
sr neoliberalne doktrine:
Globalni kapitalistiki sistem temelji se na vjerovanju da finansijska trita, kada
su preputena svojim vlastitim mehanizmima, imaju tendenciju postizanja ravnotee. Pretpostavlja se da se ona ponaaju poput klatna: mogu ih poremetiti
vanjske sile, tzv. egzogeni udari, ali nakon tih udara ona e se nastojati vratiti u
poloaj ravnotee. [Kriza globalnog kapitalizma, str.11; up.str.69]
O globalizaciji, str.14-15.
Soros Lectures Lectures Five: The Way Ahead [Open Society Foundations, New York 2012.]
str.85
9 O globalizaciji, str.76. Up: Soros George, Mjehur amerike nadmoi popravljanje posljedica
zloupotrebe amerike moi [Samizdat B92, Beograd 2004],str.71.
10 O globalizaciji, ftn.62; str.75.
7
8
10
G. SOROS - Otvoreno drutvo

Prevladavajue tumaenje funkcionisanja financijskih trita hipoteza
efikasnog trita ili EMH [Efficient Market Hypothesis] u potpunosti je diskreditovano krizom iz 2008. godine. Aktuelnu finansijsku krizu nije uzrokovao neki egzogeni faktor poput stvaranja ili raspada naftnoga kartela,
nego sam finansijski sistem. Ta injenica egzaktno pokazuje da je lana
pretpostavka prema kojoj su financijska trita klatna koja tee ravnotei,
a odstupanja stvaraju vanjski okovi. Metafora klatna opisuje mehanizam
koji je poznat kao nevidljiva ruka ili magija trita, kojom ovo tei da
samo sebe vraa u poziciju optimuma:
(i)
Equilibrium taka pretpostavljeno [hipotetiko ili stvarno] stanje trita

u kome su faktori ponuda/tranja u ravnotei;
(ii) Egzogeni udar pomjeranja nekog od faktora od optimalnog stanja usljed
ega se itav sistem pomjera u tom pravcu;
(iii) Far-from equilibrium - taka ekstremno udaljena od optimuma, do koje se
sistem moe zaljujati ukoliko je udar bio dovoljno jak ili se nije pribjeglo
pravovremenoj korekciji u suprotnom smjeru;
(iv) Iz stanja 2 mogue je da se trite kree smjerom(x) i prema 1, i prema 3;
ali iz stanja 3 mogu je samo smjer (y) prema 1. Smjer (z) prema vani je
pretpostavljen kao nemogu. Samoubrzavajui smjer dogaa se samo prema sreditu, nikada prema spolja.
Soros smatra da je ova ema puka logika apstrakcija koja nema utemeljenje u realnosti, a ekonomska teorija zasnovana na premisi ravnotee misaona konstrukcija nerelevantna za stvarne dogaaje.11 Stvarnost esto
prati ovaj model, ali on nije sveobjanjavajua paradigma koja se moe
primjeniti na sve situacije. Teorijski posmatrano, equilibrium situacija nastaje kao neplanirani rezultat konkurentskog trinog sistema. Postulira se
da (i) interesni pojedinci tee ka optimalnoj alokaciji resursa koja bi maksimalizovala njihovu korisnost. To stvara situaciju u kojoj (iia) preduzea
11
Soros George, Izazov novca - Soros o Sorosu [Antibarbarus, Zagreb 1997], str.23-24.
11
Aleksandar Savanovi
proizvode tako da njihova marginalna cijena bude maksimalna; (iib) kupci
plaaju [kupuju] na nain da zadovoljenje njihovih potreba bude ostvareno
pod najmanjim moguim utrokom resursa. (iii) Mogue je matematiki
kalkulisati da se te krive sijeku u nekoj taki koja je equilibrium, i u kojoj su
benefiti svih uesnika maksimalizovani, i koju e oni, kao (iv) racionalna
interesna bia, i odabrati. Prema Sorosu, teorija savrene konkurencije bazira se na dvije implicitne osnovne pretpostavke: (i) svi pojedinci imaju vlastite preferencije i suoavaju se sa neogranienim brojem alternativa izmeu
kojih slobodno odabiraju onu za koju procjene da im je najprivlanija; (ii)
s obzirom da je broj alternativa praktiki neogranien, izbor nainjen od
strane jednog pojedinca ne diskredituje poloaj drugih sudionika.12 Tek uz
te pretpostavke savrena konkurencija proizvodi situaciju u kojoj je dobit
svih uesnika maksimalizovana. Na primjer, premda bi automobili od titanijuma bili sigurniji i bolji, cijena takvog proizvoda prevazilazila bi nivo koji
su potroai spremni da plate za uslugu zadovoljenja potrebe posjedovanja
automobila. Razlog zato je to tako je injenica da oskudni resurs titanijuma
moe biti upotrebljen racionalnije na zadovoljavanje neke druge potrebe
koja se ne moe zadovoljiti alternativnim nainom. Tako omjer ponude, potranje, cijene, trokova proizvodnje i ostalih faktora tei nevidljivom rukom da se uravnotei u nekom optimumu. Ako proizvoai nude zadovoljenje potrebe po cijeni koju kupci nisu spremni platiti, jer e za tu cijenu
radije zadovoljiti neku drugu potrebu, oni nee kupovati i svi su na gubitku:
poduzetnici ne profitiraju, potroai nisu zadovoljili potrebu. Interesni pojedinci [racionalni maksimizatori vlastite koristi] nee se odluiti za takvu
alternativu, i ukoliko pogrijee u svojim trinim kalkulacijama, teie da
se koriguju, odnosno usmjerie se ka equilibrium taki. Samo bi potpuno
iracionalan ovjek mogao nastaviti u zauzetom smjeru [linija z].
Soros smatra da teorija savrene konkurencije implicira potpuno neempirijsku pretpostavku da svako posjeduje, s jedne strane savreno znanje o
stvarnosti; a s druge strane i savrenu mobilnost; te da na tritu uvijek postoji dovoljno veliki broj uesnika tako da bilo koji individualni akter ne bi
mogao unilateralno uticati na trite kao cjelinu.13 Prva je pretpostavka oito pogrena jer preferencije ljudi, tzv. potranja, je ne samo subjektivna vrijednost, ve vrijednost koja je uvijek utemeljena na manjoj ili veoj zabludi.
Druga pretpostavka je pogrena u kontesku specijalizacije imanentne kapitalistikoj proizvodnji14, i ona je oigledna na primjeru monopola. U aktuelnoj krizi dola je do izraaja u problemu nelikvidnih aktera koji su too-
12 Soros George, Podrka demokraciji [AC, Zagreb 1993], str,192.

13 The New Paradigm for the Financial Markets, str.53-54.
14 Podrka demokraciji, str.192.
12

-big-to-fail i koji zahvaljujui tome mogu da ucjenjuju ostatak trita.15
Njihova veliina im omoguava da za sebe izdejstvuju druga pravila igre.
To znai da se sa konceptom ravnotee moe raditi samo kao sa analitikim sredstvom koje nije kriterij stvarnosti, ve apstraktna ema. Soros u
vie navrata ponavlja da je itava ova koncepcija equilibrium-a i savrene
konkurencije nastala kao posljedica nekritikog prenoenja devetnaestovjekovnog naunog modela16 ekonomije, izgraenog pod snanim uticajem
statikog njutnovskog modela fizike, na savremenu situaciju.17 Equilibrium
model proizilazi iz pretpostavke da u ekonomiji postoje univerzalno vaei
zakoni, poput fizikalnih, koji djeluju neovisno od ljudske volje. Takav jedan
zakon je savrena konkurencija i autokorekcija trita nevidljivom rukom.
Ekonomija shvaena na taj nain je dijete Prosvetiteljstva18 i vie je prirodna nauka, a ne drutvena. U pitanju je konstrukcija poput aksiomatskog
sistema euklidske geometrije, koja se zasniva na samooiglednim postulatima iz kojih se izvode zakljuci putem logike i/ili matematike kalkulacije.19 Zato je to jedan deduktivni logiki model. Na jednom mjestu Soros kae
da ga je upravo aktivistika crta njegovog karaktera, naime to da je mnogo
vie zainteresovan za realni svijet nego za apstraktne logike modele, vodila ka odbacivanju equilibrium-a i razvijanju koncepta koji moe biti efikasan
u stvarnom biznisu, a koji je kasnije postao slavan kao teorija refleksivnosti.20
Sutina pogreke klasine ekonomske teorije lei, dakle, u tome to tezu u
autoregulaciji pravi prema analogiji sa njutnovskom fizikom, usljed ega
ekonomiju praktino poistovjeuje sa prirodnom naukom, smatrajui da
ona opisuje reverzibilne, deterministike procese. S oiglednom namjerom
da opovrgne, pa i ismije ovaj model Soros je vlastitu ekonomsku aktivnost
opisao provokativnim terminom alhemija, kako glasi naslov njegove prve
publikovane knjige Alhemija financija. Pored toga to u tom spisu Soros
analizira odreeni broj konkretnih ekonomskih kriza koje se ne mogu adekvatno objasniti u okviru teorije ravnotee, knjiga je znaajna jer pretenduje da ospori empirinost equilibrium modela. Naime, u knjizi se insinuira
da hipoteza equilibrium-a nije paradigma po kojoj djeluju stvarni trini
igrai, uesnici ekonomske utakmice, ve ona ostaje dominantna slika svijeta iskljuivo u okviru akademskih krugova ekonomista.21 Soros, ne bez
Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.43-44.
Podrka demokraciji, str.195-196.
Open Society Reforming Global Capitalism, str.50.
ibid. str.51.
The New Paradigm for the Financial Markets, str.53.
Soros smatra da je ideja savrene konkurencije i unutranje apsurdna, s obzirom da bi
hipotetikom realizacijom stanja savrene konkurencije u praksi, konkurencija zapravo
bila ukinuta svako bi zauzeo optimalan specifini poloaj, koji bi drugima bio ekonomski manje privlaan od njihovog, jer bi podrazumjevao trokove borbe za osvajanje tog
poloaja. S obzirom da je zauzimanje prethodnog poloaja podrazumjevalo angaman i
specijalizaciju, novi angaman je ekonomski iracionalan. [Podrka demokraciji, str.193]
21 The New Paradigm for the Financial Markets, str.6.
15
16
17
18
19
20
13
Aleksandar Savanovi
doze podsmjeha, ukazuje na indikativnu injenicu da je Alhemija finansija
postala kultno djelo kod trinih igraa, bestseler Wall Street-a, ali je potpuno ignorisana od strane katedri za ekonomiju22, premda kasnije priznaje da
je to pobudilo izvjesne sumnje i kod njega samog.23 U skladu sa svojim aktivistikim karakterom Soros nije pokazao spremnost da se pomiri sa takvom
situacijom i dao je veliku donaciju [oko 50 miliona dolara] za Institute for
New Economic Thinking [INET] akademskoj instituciji osnovanoj sa zadatkom da razvije alternativu preovlaujuoj neoliberalnoj paradigmi - da
proizvedu dosta kvalitetnih, naprednih razmiljanja.24 U rad INET ukljuilo
se vie istaknutih ekonomista, kao to su bivi britanski premijer Gordon
Brown, predsjednik Federalnih rezervi Paul Volcker, Jeffrey Sachs, ukljuujui i nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, a odborom INET-a predsjedava
Joseph Stiglitz. U nedavnom intervjuu Soros, ne bez zadovoljstva satisfakcije, kae kako je dugotrajni udar krize iz 2008. promijenio odnos akademiara prema neoliberalnoj paradigmi, tako da neki od najveih eksperata
sada prihvataju njegov konceptualni okvir. Izmeu ostalih to su: Mervyn
King [guverner Bank of England], baron Adair Turner [ef Britanske agencije za finansijsku stabilnost], Alan Greenspan, [dodue, samo u privatnom
razgovoru], Paul Volcker i drugi, koji su prihvatili tezu o inherentnoj refleksivnoj nestabilnosti trita.25
S obzirom da je temeljna pretpostavka neoliberalizma teorija ravnotee
- pogrena, pogrene su i politike iz nje izvedene. Drutvo, preputeno mehanizmu trita, nee po automatizmu teiti ka stanju ravnotee, kako to postulira klasina ekonomska teorija i koncept savrene konkurencije, ve e,
kao i samo trite, imati oblik boom/bust toka koji je izrazito nestabilan. Umjesto metafore finansijskog klatna Soros smatra da je mnogo blie deskripciji stvarnog stanja druga metafora - kugla za ruenje, koja periodino rui
privrede i narode.26 to opet znai da je kapitalistikoj bazi oigledno potrebna vantrina regulativa27. Problem je u tome to za globalizovane finansije
nisu izraeni dovoljno efikasni instrumenti za takvu regulativu.
U jednom znaajnom osvrtu28 Soros polemie i sa drugom znaajnom
savremenom ekonomskom teorijom, koja se pojavila nakon to je equilibrium hipoteza diskreditovana, a to je hipoteza prilagodljivih trita ili AMH
[Adaptive Markets Hypothesis]. Ona je razvijena iz Hayek-ovog evolucioni22 ibid, str.20.
23 G.Soros, Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity [Open Society Foundations, New York 2012], str.8.
24 Soros George, Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets [Central European University
Lecture Series, Budapest 2009], str.46.
25 G.Soros, My Philantrophy [http://www.georgesoros.com/articles-essays/].
26 G.Soros, Poslednja ansa kapitalizma? [u: Alexandria biblioteka, No.8, specijalno izdanje nedeljnika Vreme; Beograd, dec.-jan.1998; str.13-18], str.14.
27 Kriza globalnog kapitalizma, str.77
28 G.Soros, New Theory for New Age [Project Syndicate, 2009.].
14

stikog modela trita, koji zapravo primjenjuje darvinistiki model na ekonomiju. AMH interpretira trite kao ekosistem u kojem se sudionici, koji
se koriste razliitim strategijama, takmie jedan s drugim kako bi maksimizirali stopu preivljavanja svojega genetskog materijala, odnosno u ovom
sluaju, profita. Ova je teorija po miljenju Sorosa superiorna u odnosu na
EMH, jer ukljuuje dinamiku dvosmjerne relacije - strategije i njihov utiecaj
evoluiraju u procesu borbe. Kljunu zamjerku AMH Soros vidi u tome to
ona ne pravi dovoljno jasnu razliku izmeu prirodnih i drutvenih fenomena. U kasnijem tekstu detaljno emo razraditi detalje ove primjedbe, sada
je dovoljno uoiti da evolucionistiki model kao kriterij istinitosti uzima
striktno efikasnost: ukoliko neto opstaje u borbi za opstanak u prirodi ili
na tritu, ono je i istinito. Meutim, Soros ukazuje da to ne mora biti tako,
ve da su u drutvo/tritu mogue upravo suprotne situacije. Dok je rangiranje dvije maine ili dva bioloka organizma eksplicitno jasno iz efikasnosti njihovog rada, kod drutvenih teorija ili trinih impulsa to nije sluaj.
Naprotiv, esto je mogue da trite slijedi potpuno pogrenu pretpostavku,
ili da se jedan potpuno pogrean drutveni sistem, kakav je recimo komunizam, dugo odrava. Ovu injenicu, da se jedan takav sistem koji je oigledno neefikasan po kriterijima evolucionizma, odrava na sceni, nije mogue
objasniti u okvirima AMH. Greka AMH potie iz istog izvora kao i greka
EMH: analogije s prirodnim naukama. Ovi modeli naime, na drutvenu
sferu primjenjuju pristup koji je bio uspjean u drugom polju EMH se oslanja na newtonovsku fiziku, a AMH na evolucijsku biologiju.29 Za objanjenje je, po mieljnju Sorosa, neophodan novi teorijski okvir, koji e insistirati na specifinosti drutvenih relacija u odnosu na prirodne. Teorija koju je
on predloio sastoji se iz etri take: (i) boom/bust model krize; (ii) otvoreno
drutvo u specifino razraenoj varijanti; (iii) naela pogreivosti; i (iv) refleksivnog mehanizma.
29 ibid.
15
Aleksandar Savanovi
1.1. Boom/bust sekvenca

Ja ne predskazujem slom meunarodnog
trita, ali ga predviam [Izazov novca, str.29]
Soros opisuje nestabilnost kompleksnih drutvenih sistema koristei

boom/bust obrazac koji ponekada naziva i konvencionalnim terminom bubble. Model je promovisao 1987.god., kao pokuaj da objasni svoje vienje
tzv. boom-a konglomerata iz 1960-tih.30 Obrazac nestabilnost u formi boom-bust toka31 ima osam osnovnih podruja, mada nuno sve faze ne moraju
postojati u svakoj konkretnoj istorijskoj krizi. U ranijim djelima, na primjer
Podrka demokraciji32, Soros je itav model posmatrao kroz est faza. Konanu formu sa osam etapa formulisao je prvo u Kriza globalnog kapitalizma i Open Society Reforming Global Capitalism33, a nakon toga ga je elaborirao i u svim kasnijim spisima. Sam tok ne mora uvijek biti ekstremno
polarizovan, ve se ponekad deava kao vea simetrija izmeu rastue i
opadajue faze. Izgled krive u praksi direktno je proporcionalan mjeri do
koje se naduvava balon u fazi boom-a:
Boom/bust sekvence
(1) Inception - incijalna faza u kojoj preovlaujui trend jo nije uoen; () okida
taka neki dogaaj koji dovodi do uspinjue putenje trenda; (2) Period akceleracije kada je trend prepoznat i intenziviran refleksivnim djelovanje preovlaujue
30 Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.30.
31 The New Paradigm for the Financial Markets, str.65-69; Kriza globalnog kapitalizma, str.72-73,
str.137-139; Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.30-34.
32 Podrka demokraciji, str.224-225.
33 Kriza globalnog kapitalizma, str.73-74; Open Society Reforming Global Capitalism, str.64-69.
16

predrasude; - X linija oznaava tendenciju rasta koja dominira u ovoj fazi; (3) Period
testiranja u kome se nakon poetnih kolebanja i eventualnog pada (3a) trend ipak
zadrava; Ako trend preivi testiranje nastaje (4) pojaani poetni uspinjui tok u
kome se pojavljuju masovni imitatori kapital tei da se pomjeri u dati sektor; (5)
Trenutak istine kada stvarnost vie ne moe podravati pretjerana oekivanja; (6)
Period sumraka, u kome se nastavlja kretati po inerciji iako je ve jasno stanje stvarnosti ljudi obavljaju svoje poslove kao i obino, ali s nelagodnim osjeajem da
neto sutinski nije u redu; (7) Taka prelaza, kada se trend okree prema dolje i
kada predrasuda mijenja trend; Y linija oznaava u ovoj fazi dominirajuu tendenciju pada; dogaa se situacija panike kada svi ele da likvidiraju svoje izloenosti;
(8) slom kada sve na tritu to moe da krene po zlu i ide. Trite bikova [bull
market] je optimistino trite u boom fazi, trite sa tendencijom rasta cijena, kamatnih stopa, kurseva ili vrijednosnih papira [usljed ega se akcije kupuju da bi se
kasnijom prodajom ostvario profit]; a trite medvjeda [bear market] pesimistino trite u bust fazi, kada se oekuje pad cijena i vrijednosni papiri prodaju [da bi
se kasnije kupili po jeftinijoj cijeni, a prije nego ponovo otpone rast]. U poetnim
fazama uesnici ne uoavaju raskorak izmeu svojih uvjerenja i stvarnog stanja
stvari; naprotiv, njima se ini da stvarnost podrava njihova predvianja. Raskorak
izmeu stvarnosti i oekivanja postaje evidentan tek u kasnijim fazama kada dolazi trenutak istine, nakon kojeg slijedi pad. Kada se dogodi, slom se samopojaavajui kree ka dole, i u srazmjeri do koje se u boom fazi forsirao rast, nastaje proporcionalna teta.
Prema ovom modelu trite, a i drutvo u cjelini, su zaarani krug iji impulsi u poetku potenciraju i ojaavaju jedni druge, ali se na kraju potencijalno samounitavaju.34 Pri tome je uobiajena situacija da je uspinjua faza
blaga i postepena, dok je opadajua faza nagla i stresna, i ta asimetrija je
karakteristika mjehura.35
U svakoj situaciji u stvarnosti postoji dominantna interpretacija i dominantan trend. Ukoliko interpretacija stvarnosti ostaje dominantno usidrena u stvarnom stanju, trend nee odskoiti i boom/bust proces se nee dogoditi. Situacija e biti priblino ravnotena. Meutim, ukoliko se desi da
interpretacija pone odudarati od stvarnosti, a pri tome je trend podri, ovi
procesi poinju da se meusobno pojaavaju. Prema tome, svaki boom/bust
dogaaj ima dvije komponente: preovlaujui trend i preovlaujuu zabludu, koje se meusobno u takvom odnosu da se ojaavaju.36 Faza ubrzavanja
nastaje kada trend postane sve ovisniji od predrasude, a predrasuda, da bi
odgovorila tome, sve pretjeranija. U nekom momentu raskorak izmeu
stvarnosti s jedne strane, i trenda i predrasude s druge strane, biva toliko
velik da se vie ne moe maskirati i biva prepoznat od javnosti. To je ono
to Soros naziva trenutak istine. Ovaj moment ne proizvodi odmah i slom,
jer se trend pod odreenim uslovima moe relativno dugo odravati inercijom. Ipak, on u ovoj fazi prestaje biti pojaavan i kriva se poravnava u kli34 O globalizaciji, str.73; Kriza globalnog kapitalizma, str.108.
35 Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets,str.32.
36 ibid., str.30.
17
Aleksandar Savanovi
maksu. Nakon izvjesnog vremena neminovno slijedi demoralizacija i preokretanje trenda. Interpretacija uvia da je otila od realnosti, i tei da se
prilagodi stvarnosti. To stvara dodatnu akceleraciju slomu.
Ovaj dramatian opis moe se prepoznati u mnogim stvarnim istorijskim
dogaajima i Soros navodi vie primjera koji mu pruaju empirijsku evidenciju koja podrava model. Meutim, boom/bust obrazac ipak nije fatalistika vizija koju je nemogue izbjei. Naprotiv, Soros smatra kako se boom/
bust proces uvijek moe prekinuti, u svakoj taki37 i to zavisi od sposobnosti sudionika da uoe kretanje i koriguju ga na vrijeme, te aktiviraju neki
racionalan prekida.38 U kontekstu boom/bust modela Soros razlikuje dve
interpretacije feedback mehanizma: negativni ili samokorigujui i pozitivni ili samopojaavajui. Prvi se dogaa kada interpretacija u odreenom
momentu bude korigovana [period testiranja] tako da ne inficira fundamente u odluujuoj mjeri. Uesnici su na vrijeme uoili da tendencija iskrivljuje stvarnost i koriguju tendenciju prije nego to ona proizvede efekat
masovne imitacije. Tako se situacija efektom klatna vraa ka ravnotei. Pozitivni feedback je mnogo interesantniji39 jer stvara samopojaavajui
efekat koji izbacuje situaciju u disequilibrium. Ovaj scenario ne mora nuno
da se razvije u svom cjelokupnom kapacitetu. Diskontinuitet je inherentan
element boom/bust sekvence, inae bi ova poprimila karakter sudbine. Iako
trita nisu ravnoteni sistemi, u normalnim okolnostima ona tee da koriguju svoje vlastite ekscese. Boom/bust je specijalan sluaj. Sekvenca e se
razviti samo ako tritem dominira ponaanje koje se sastoji od praenja
tendencija, koje onda proizvodi efekat grudve snijega.40 Osim toga, da bi
sekvenca uopte zapoela potreban je neki odreeni dogaaj, okida41, koji
pokree proces. Meutim, boom/bust obrazac predstavlja liniju najmanjeg
otpora koja e se slijediti ako ne doe do intervencije. On predstavlja opis
onoga to bi se moglo dogoditi, moda ak i ono to e se najvjerovatnije
dogoditi, ali to nije deterministiki pogled na svijet: njime se ne tvrdi bilo
ta neizbjeno.
Od bitnog je znaaja uoiti da zablude koje izbacuju trite ka boom/
bust kretnji ne ostaju zatvorene na nivou pekulacija cijenama, ve se reflektuju na tzv fundamente.42 U The New Paradigma for Financial Markets
37
38
39
40
41
42
18
Podrka demokraciji, str.69; str.231-233; str.237.

ibid., str.217.
Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.29.
Izazov novca, str.162.
Open Society Reforming Global Capitalism, str.61; The New paradigma for financial markets,
str.70. To se, na primjer desilo sa krizom hipoteka u SAD 2008. skok cijena je povukao
poveanu tranju; ova je tendencija bila podrana kreditnom ekspanzijom prema kupcima
stanova; sve do trenutka istine kada je postalo jasno da se ponuda vie ne moe pokriti
tranjom. Bijeg iz sektora doveo je do toga da su cijene nekretnina strmoglavo pale tako
da su prele prag kada je vrijednost posjedovane hipoteke bila manja od kreditnog zaduenja,
usljed ega su ljudi bili stavljeni pred zid: aktivirati hipoteku.

Soros iznosi tezu da se boom/bust obrazac aktivira samo u sluaju kada zabluda nae naina da inficira fundamente. Sama zabluda nije u stanju da
poremeti trite do nivoa kada ono mora skliznuti u boom/bust. To se dogaa
tek ako zabluda preivi period kolebanja, i imitatori podre tendenciju do
manije, koju na kraju stvarnost vie ne moe podrati. Cijene su predvianja. Fundamenti su realnost. Sprega moe imati formu situacije u kojoj se
akteri klade da e cijene fundamenata rasti, to dovodi do poveanog ulaganja. Samo klaenje jo ne proizvodi boom/bust, ve, tek ukoliko doe do
nekontrolisanog povodljivog imitiranja, prognoze mijenjaju realnost na
nain da poveavaju proizvodnju datog fundamenta. Kapital koji stoji na
raspolaganju na strani potranje nije naravno neogranien, i ne moe se
beskonano uveavati vjetaki kreditnom ekspanzijom. Resursi ostaju
neprodati, i firme koje ih proizvode suoavaju se sa krizom likvidnosti i
bankrotom. Kritina taka je, dakle, period testiranja [3] u kome se trend
testira i potencijalna neusklaenost s realnou koriguje dok jo nije inficirala realni sektor. Efekat klatna i equilibrium tendencija vai samo u ogranienom broj sluajeva u kojem se ne pree kritina taka.43 U tom smislu
Soros ukazuje na kljunu razliku izmeu near-equilibrium situacije i far-from-equilibrium, koja je kvalitativno razliita od one koju prezentuje model
klatna: razlika nije u moguim smjerovima kretanja, ve u injenici da se
u near-equilibrium situaciji trite pomjera ka centru zato to nisu zahvaeni fundamenti ve samo pekulacije cijenama, dok je u far-from-equilibrium
situaciji zahvaena kompletna ekonomija.44
43 Open Society Reforming Global Capitalism, str.82.

44 ibid, str.79.
19
Aleksandar Savanovi
1.2. Politike implikacije modela

O budunosti globalnog kapitalistikog sistema: ja, naime, predviam da je njegov
raspad neminovan.
[Kriza globalnog kapitalizma, str.116]
Slom globalnog trita bio bi katastrofa ije
posljedice ne moemo zamisliti. Osobno,
mislim da je ona predvidljivija od beskrajnog
nastavljanja sadanjeg sistema.
[Izazov novca, str.30]
Kritikujui neoliberalnu paradigmu prethodnim modelom, Soros u sutini preuzima standardnu premisu kriza kapitalizma, kojom se, prvo, odbacuje teorija ravnotee klasine ekonomske teorije45; i, drugo, smatra da odsustvo
equilibrium-a nuno, samo-po-sebi, postavlja zahtjev za ravnoteom spolja.
Prema boom/bust modelu ravnotea planetarnog trita nije, dakle, ono to
se deava, ve se dogaa upravo suprotno - dezintegracija globalnog kapitalistikog sistema. Ako prihvatimo dijagnozu da su trita nestabilna, postavlja
se pitanje koliko nestabilnosti drutvo moe podnijeti.46 Ovo pitanje Soros
je u jednom poznatom eseju47 uputio vladajuoj neoliberalnoj politici, smatrajui da je plauzibilno kako ovakav nestabilan sistem, sa dva suprotna smijera kretanja, implicira odreenu vrstu kontrole spolja, koja bi u sluaju potrebe sprijeila da bust faza preraste u totalni kolaps i krah. U kasnijim
izlaganjima Soros je ak poeo govoriti o svim dosadanjim boom/bust procesima kao segmentima jednog velikog super-boom [super-bubble] procesa.
Na primjer, u kolumni za Financial Times, od 23. januara 2008,48 komentariui tada aktuelnu berzansku krizu na svjetskim tritima, on iznosi hipotezu
da se zapravo radi o nekoj kasnoj taki, moda 5, 6 ili 7, globalnog super-boom-a.49 Interpretirajui ekonomsku krizu iz 2008.godine50 koja je jo aktu45 Soros ne smatra da je boom/bust obrazac jedina forma nestabilnosti trita, ve samo
najdramatinija [Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.33]. On u vie navrata
ukazuje i na druge mehanizme nestabilnosti, poput na primjer efekta poluge, koji samo
pojaavaju uvjerenje da je potrebna neka vrsta vanjske kontorle. Efekat poluge jasno
pokazuje zato kontrolni mehanizmi ne mogu biti ogranieni samo na monetaristike
mjere kontrolu novca u opticaju, ve moraju na neki nain omoguiti zauzdavanje kreditnih ekspanzija. [ibid., str.41]
46 Kriza globalnog kapitalizma, str.11.
47 G.Soros, The Capitalistic Threat [The Atlantic Monthly, Vol 279, No. 2, Feb. 1997, str. 45-58].
48 Up. npr. i intervju za TV PBS, 20. sept. 2002, Dangers of an unfettered market; [http://www.
pbs.org/wsw].
49 The New paradigm for financial markets, str.vii-x.
50 Soros locira poetak krize u avgust 2007.god, trenutak kada su centralne banke morale
intervenisati da obezbjede likvidnost bankarskog sistema. Premda je kriza nastupila polako, bilo ju je mogue predvidjeti nekoliko godina prije nego je dostigla maksimum.
Njeno porijeklo je u pucanju Internet mjehura u drugoj polovini 2000.god., a mjere pre-
20

elna, kao fazu super-boom-a, Soros e u spisu The New Paradigma for Financial Markets, rei da se mi nalazimo u sred najgore finansijske krize od
1930.51 Iako ova kriza ne djeluje kao izuzetak u odnosu na krize koje su se
periodino javljale u zadnjih dvadeset pet godina, ona je bitno drugaija i ne
moe se porediti sa tim krizama. Jer, te su krize bile izolovani dijelovi, minisekvence veeg boom-bust procesa, koji svoju kulminaciju ima upravo u aktualnoj krizi. U dramatinom govoru koji je odrao pred Kongresom SAD-a,
15. septembra 1998. godine, Soros je tadanju situaciju opisao sljedeim rijeima: Globalni kapitalistiki sistem ... izgleda da puca po avovima. Sadanji
pad cijena na amerikom tritu dionica samo je simptom ... dubljih problema
koji su zadesili svjetsku privredu.52 Premda se njegovo tadanje predvianje
sloma nije pokazalo tanim, on je ostao na teorijskoj poziciji da sadanji svjetski kapitalizam akumulira unutar sebe nezdrave tendencije i anomalije,
koje u krajnjem moraju dovesti do kolapsa. Specifine manifestacije krize,
kakva je recimo kriza hipotekarnih kredita u SAD, s kojom je kriza otpoela,
samo su konkretne manifestacije jednog procesa koji, prema Sorosu, mora
dovesti do kraja itavu jednu eru eru kreditne ekspanzije bazirane na dolaru. U tom smislu, aktuelna kriza predstavlja super-boom sekvencu i ne treba je mijeati sa krizom hipoteka u SAD koja je samo jedna podsekvenca.
Razlika izmeu super-boom krize i obinih boom/bust dogaaja je u tome to
se u boom/bust dogaajima situacija nakon krize stabilizovala u nekoj taki
blizu ekvilibrijuma, tj. klatno je zaista vuklo prema ravnotei. Super-boom
nema taku prema kojoj bi se vratio s obzirom da je kriza do te mjere devastirala temeljne pretpostavke i vrijednosti sistema da je prethodno stanje nepovratno izgubljeno. Pogreka klatna je to implicira da je smjer (z) van
sistema nemogu. Kako kae Soros, teorija ravnotee trinog fundamentalizma sagledava svijet u jednostavnoj crno-bijeloj perspektivi53: ako se korekcija ne napravi svjesno, trite e samo iskorigovati ponaanja uesnika
duzete da se neutraliu negativni ekonomski efekti teroristikih napada 11/9 pogorale
su stanje jer su proizvele inflatorni pritisak. Jeftin novac izazvao je stambeni mjehur. Investicioni fondovi su opustili svoje kriterije kreditiranja. Investicione banke Wall Street-a
su ak razvile nove tehnike diverzifikovanja rizika, kakva je collaterized debt obligation
[CDO] koja je hipoteke razliitih fondova usmjeravala u jednu koaru, da bi mogle odgovoriti poveanim zahtjevima za novcem. Od 2000. do sredine 2005. god. trina vrijednost stanova je porasla za vie od 50%. Do prvog kvartala 2006. potronja direktno
ili indirektno vezana za kue/stanove dostigla je 10% ukupne line potronje. Takva situacija proizvela je impuls za pekulacijama na nekretnine, i ve 2005. oko 40% ulaganja u
kue/stanove nije bilo u svrhu linog koritenja, ve kao investicije ili u formi line tednje,
pri emu su investicije u drugi stan esto bile pokrivane hipotekom na prvi. Kada je balon pukao, i personalna ulaganja u formi nekratnina-tednje i CDO banaka su bili de
facto nepokriveni. [ibid., str.xv-xvii] Poseban problem je to su instrumenti diverzifikacije
rizika poprimili razmjere prave manije stvarajui sintetiko trite - pa su CDO prepakivani u CDO2, ovi opet u CDO3 i tako je stvorena opasna piramida. [ibid., str.xviii-xix]
Instrumenti koji su trebali biti zatite od rizika pokazali su se kao faktor koji je podigao
stepen destrukcije sa personalnog bankrota na kolaps cijelog sistema.
52 Congressional Record, Vol 144, No 151, str. 2301-2303.
21
Aleksandar Savanovi
prema optimumu. Upravo aktuelna kriza je primjer takvog dogaaja: povratak na premise prethodnog sistema, poput vjere u trinu autoregulaciju, su
stavljene ad acta i izlaz e podrazumjevati konstrukciju novog modela meunarodnih odnosa. U tom smislu ova kriza nije uporediva niti sa jednom drugom, izuzev Velikom Depresijom, koja je okonala eru liberalnog kapitalizma.
Aktuelna kriza predstavlja kraj jedne druge epohe ere neoliberalnog kapitalizma.54 Naravno, svijet nee stati, ali ienje sistema ovdje podrazumjeva odbacivanje prevlaujue paradigme i novi opti okvir. Soros predlae neku
vrstu nove Bretton Woods konferencije55, na kojoj bi se razradile alternative.
INET je jedan od glavnih zagovornika i intelektualni nosilac ove ideje. U tom
kontekstu, reakcije vodeih aktera na krizu vrlo su indikativne po svom pravcu. Na primjer, godinji Davos samiti su, od 2008. pa do 2012. godine, bili upadljivo pod dominacijom politike povratka drave, naravno u razliitim izvedbama. Soros priznaje da nije mogue sa sigurnou predvidjeti u kom
pravcu e se stvari dalje razvijati, ali je po njegovom miljenju povratak na
globalizaciju u formi neoliberalnog kapitalizma praktino nemogu. Jedna od
moguih opcija je dravni kapitalizam koji primjenjuje Kina, druga i rastua
ekonomija svijeta. To je fundamentalno razliita forma ekonomske reprodukcije u odnosu na ovo to je obiljeilo kraj XX vijeka.56
Kljuna teorijska premisa je da super-boom ne prati boom/bust obrazac
jer system tu nema normalnog, blizu-ravnotee stanja ka kome bi se vratio.57
Nakon ove krize, dominantna neoliberalna predrasuda o autoregulaciji, te
kompletna ekonomska literatura i politika kultura koja ju prati e biti odbaena. Prethodne krize koje su parcijalno pogaale sistem samo su ojaavale vjeru u dominantnu paradigmu: krize poput meunarodne bankarske
krize 1982.; kreditne krize 1986.; sloma portfolio osiguranja 1987.; pad Long
Term Capital Management-a 1998.; tehnoloki balon 2000.58; samo su pojaavale vjeru u neoliberalnu ortodoksiju, to je jasno vidljivo iz antikriznih
mjera - deregulaciji. Takva intelektualna atmosfera objanjava naoko neobjanjivu situaciju da, i pored injenice da su pojedini eksperti velikog autoriteta, kakav je na primjer strunjak za finansijske mjehure Charles
Kindleberger, jo 2002.godine upozoravali na mjehur stanova,59 njihova
upozorenja ostala bez odjeka, ne izazvavi potrebnu akciju.
54 Pri emu je aktuelna kriza ea po intenzitetu od Velike depresije 1929. Npr. kreditni balon je gotovo duplo vei: iznos nepokrivenih kredita je 1929.god. u SAD iznosio 160%
GDP, da bi 1932. skoio na 250%; dok je 2008.god. poela sa 365%, pri emu taj iznos
nije uraunao znaajno podruje derivativa, koje nije postojalo 1929. [Soros Lectures Lectures Five: The Way Ahead, str.82]
55 Soros Lectures Lecture Five: The Way Ahead, str.99.
56 ibid, str.92.
57 The New Paradigm for Financial Markets, str.157. Ovdje nije jasno da li Soros smatra da je
koncept klatna korektan opis ekonomije sve dok krize ostaju na nivou ispod krize sistema, tj. da tek u super-boom situaciji klatno prestaje da vai.
58 The New Paradigm for Financial Markets, str.81.
59 The New Paradigm for Financial Markets, str.xix.
22

Hipoteza super-boom-a zaspravo pokazuje zato je greka u konstrukciji equilibrium-a ostala skrivena: ona je funkcionisala na nivou XIX vijeka,
kada su problemi bili dati u formi odnosa izmeu elemenata sistema. Sada,
u svijetu nevienog rasta, u arite su dospjeli problem sistema kao cjeline.60
Za razliku od kriza hipoteka koja je relativno jednostavna i ograniena na
nekoliko sektora, super-boom kriza je neuporedivo kompleksnija i ukljuuje
u sebe mnotvo faktora, od ekonomskog uspona Kine, Indije i drava proizvoaa nafte; zatim potroaki bum, kursni sistem djelimino vezan za dolar a djelom meusobno itd.61 Kriza ima formu super-boom-a ne samo vremenom trajanja i obimom destrukcije, ve i geografski: inficiran je praktino
itav planetarni sistem.62 Analogija sa XIX vijekom je varljiva iz dva razloga,
- prvo, uprkos mnogim slinostima koje omoguavaju da se povue paralela,
tadanja situacija je ipak bila neuporedivo jednostavnija i stabilnija u odnosu na onu nakon 1989.63 Drugo; i naroito opasno, kapaciteti destrukcije unutar sistema su neuporedivo poveani64, i sve je vie elemenata sistema koji
imaju takvu mo da unilateralno unite cijeli sistem. U XIX vijeku to nije bio
sluaj i niti jedan od igraa nije imao kapacitet da ugrozi sistem. Recimo,
standardna metoda redukovanja rizika putem gografske diverzifikacije, postaje neefikasna u sistemu planetarno integrisane ekonomije.65 Ovaj argument, prema kome povieni kapaciteti destrukcije visokorazvijenih i integrisanih ekonomija povlai nunost politike kontrole, je krucijalni argument
Soroseve doktrine, i kako emo vidjeti, korsiti se kao ideoloka podloga mnogih njegovih teorijskih i praktinopolitikih modela. Ovdje je bitno konstatovati da je super-boom specifian u odnosu na ranije krize, koje su pogaale pojedine segmente kapitalistikog sistema, zato to zahvata sistem u
cjelini i imae oblik dugotrajnog supermjehura. Soros e rei da je po pitanju trajanja sadanja kriza uporediva sa stogodinjom olujom u okviru koje
su se dogaali bezbrojni manji pljuskovi i nepogode, a po pitanju intenziteta
podkrize su obine bombe dok je supermjehur prava nuklearna eksplozija.66
61 The New Paradigm for Financial Markets, str.91. Obim i kompleksnost krize pokazuje zato
je standardna metoda izlaska neprimjenjiva. Naime, prethodne krize amortizovane su
upumpavanjem svjeeg novca u svjetski finansijski sitem. S obzirom da je dolar imao predominantnu poziciju, FED je [naroito nakon ukidanja zlatne osnove] imao mogunost
ponovnog pokretanja sistema. Soros ukazuje na samo naizgled iznenaujuu injenicu
da je Reagan, predsjednik-neoliberal, viestruko poveao i dravni proraun i deficit. [ibid.,
str.97] Meutim, sada je situacija drugaija: prvo, deficit SAD, dobrim dijelom nastao kao
posljedica ranijih antikriznih mjera, sada je toliki da ima vrlo ograniene kapacitete
tampanja dolara. Drugo, svjetske ekonomske sile postaju sumnjiave prema zdravosti
amerike ekonomije i usljed toga nesklone da svoje rezerve vezuju za dolar. To pokazuje
da su mogunosti FED-a da efikasno intervenie ak i u krizi hipoteka ograniene. Za
djelovanje prema super-boom-u one su vie nego nedovoljne. [ibid., str.123]
63 Izazov novca, str.24.
64 ibid, str.32.
65 The New Paradigm for Financial Markets,str.xvii.
23
Aleksandar Savanovi
Super-boom je perfect storm ili oluja svih oluja. Mjere koje su bile adekvatne za lokalne nepogode, ne mogu efikasno odgovoriti na izazov koji se postavlja totalno. Efikasnosni aspekt teorije savrene konkurencije glasi: interesno djelovanje pojedinaca dovodi do najefikasnije alokacije sredstava.67
Pojava periodinih kriza ne mora biti po automatizmu sporna, i teorija ciklusa koja krize tumai kao poeljna periodina ienja sistema od negativnih elemenata, u ovom sluaju prerizinih praenja trendova, funkcionie kao validno teorijsko objanjenje. Meutim, Soros smatra da pojava
planetarne ekonomije dovodi u pitanje ovu teorijsku konstrukciju: ona je
bezbjedan mehanizam samo na nivou lokalnih, nacionalnih ekonomija. Sada
je kapacitet destrukcije u bust fazi toliki da moe da ugrozi itav sistem kao
cjelinu. Tu upravo dolazi do izraaja njegov akcent na sutinski novoj situaciji koju proizvodi pojava svjetske ekonomije.
Kao i svaki boom-bust obrazac i supermjehur je sainjen od preovlaujueg trenda i preovlaujue zablude. Preovlaujui trend je razvoj kompleksnih i sve sofisticiranijih kreditnih mehanizama. Superbum kombinuje tri
glavna trenda: dugoroni trend sve vee kreditne ekspanzije i ubrzan ritam
finansijskih inovacija; globalizaciju finansijskih trita; i progresivno uklanjanje finansijskih regulativa.68 Preovlaujua zabluda je neoliberalna ortodoksija. Prethodne krize sluile su kao uspjean test koji je pojaavao i
preovlaujui trend i preovlaujuu zabludu dugotrajnog superbuma. Aktuelna kriza ima drugaiju ulogu.69 Superbum je kriza kapitalistikog sistema kao cjeline. Neuspjeh ekonomske nauke u kontroli i sprjeavanju tih
nestabilnosti nije naprosto rezultat nesavrenog razumjevanja predmeta,
ili nedostatka odgovarajuih podataka, ve mnogo dubljih unutranjih protivrjenosti.70 Iz ovoga vidimo da Soros smatra kako se kod superboom toka
ne radi o istorijskim sluajnostima, ve o strukturalnoj krizi [stoga Soros
koristi termin dezintegracija, a ne kriza].
Drugi bitan aspekt u Sorosevoj teoriji kriza je da one nisu jednako devastirajue u centru i na periferiji. Drave centra pozajmljuju novac u vlastitoj
valuti, pa u situacijama krize mogu voditi efikasnije anticikline politike, a,
takoe, one kontroliu institucije maunarodnog finansijskog sistema to
im omoguava da u periodu krize isforsiraju politike koje zatiuju centar
a rtvuju periferiju. Iako su krize po svojoj prirodi krize cjelokupnog sistema,
teret dominantno pada na plea samo jednog dijela sistema. To stvara snaan moralni disbalans i opravdan revolt periferije, te usljed toga moralnu
napetost u sistemu koja dodatno pojaava dezintegrativne tendencije.71 Globalizacija finansijskih trita nije dovela dovela do uravnoteenja planetar67
68
69
70
71
24
Izazov novca, str. 137.

The New Paradigm for Financial Markets,str.93.
ibid., str.98.
Kriza globalnog kapitalizma, str.51, str.131.
The New Paradigm for Financial Markets,str.93.

nog trita i harmoninog drutva, kako se to predvialo u skladu s doktrinom klatna, ve do snanog favorizovanja jednih na raun drugih.
Naalost, pod uticajem neoliberalne dogme, te protivrjenosti trita nisu
priznate. Soros smatra da je pogreno vjerovati da kompleksni sistemi mogu
spontano nastati i spontano evoluirati, premda je jedna od njegovih fundamentalnih karakteristika spontana djelatnost aktera. On je kritian prema
politikim implikacijama Hayek-ove teorije spontanog poretka, kao i prema
neoliberalnoj mantri o nevidljivoj ruci, smatrajui da nama danas zapravo
nedostaje prikladna teorija samoorganizovanja sloenih sistema.72 Nasuprot vladajuoj free market ortodoksiji Soros uvaava Marx-ovu analizu
kapitalistikog sistema koja je bolja od teorije ravnotee klasinih ekonomista, s tim da je lijek koji su oni propisali komunizam bio gori od same
bolesti.73 Ovdje treba biti jasno da Soros ni u kom momentu ne propagira
naputanje kapitalizma, ve njegovo permanentno usavravanje. Na jednom
mjestu on je opisao svoju poziciju parafrazirajui rijei kojima je Winston
Churchill opisao demokratiju: kapitalizam je najgori sistem, osim svih ostalih. Potrebna je dakle, jedna desna ili kapitalistika interpretacija Marx-a i
Engels-a. Ona e pokazati da strukturalne nedostatke kapitalistike reprodukcije mora kompenzirati intervencija politike sfere: Glavni razlog zbog
kojeg se njihova mrana predvianja nisu obistinila bile su upravo politike
intervencije u demokratskim zemljama.74 Kapitalizam je nadivio komunizam samo zato to je imao manje fundamentalistiki karakter, i doputao
je, striktno posmatrano, nekapitalistike intervencije u sistem, kakve su New
Deal. Nakon Velike Krize preovladalo je miljenje da trita moraju biti regulisana. U komunistikim dravama to je dovelo do ekstrema u vidu planske ekonomije i de facto ukidanja trita, dok se na Zapadu pribjeglo opsenom dravnom intervencionizmu. Neuspjeh komunizma i uspjeh dravnog
intervencionizma proizveo je utisak da se trita ipak mogu samoodravati. Paradoks se ogleda u tome da je upravo uspjeh dravnog nadgledanja
trita omoguio utisak o autoregulaciji nevidljivom rukom.75 Interventne
mjere stvorile su osjeaj sigurnosti. To je razlog zbog koga Soros kae kako
su upravo uspjene intervencije finansijskih autoriteta u prethodnim krizama, dovele do toga da kriza naraste do nivoa supermjehura.76 U pitanju je
klasian primjer kada preovlaujui trend [u ovom sluaju ekonomski rast]
pojaava preovlaujuu zabludu [deregulaciju].77 Soros locira moment u
73 Kriza globalnog kapitalizma, str.21, up.str: 15. Vidjeti: A.Savanovi, Anarhokapitalizam [FPN,
Banjaluka 2011, str.117].
74 ibid., str.21. On dalje nedvosmisleno nastavlja: bez intervencije monetarnih institucija
meunarodni finansijski sistem bi se do sada raspao u bar etri prilike: 1982, 1987, 1994, i
1997 godine. [ibid., str.131; str.144; takoe: Open Society Reforming Global Capitalism, str.189].
75 The New Paradigm for Financial Markets, str.92.
77 ibid, str.39.
25
Aleksandar Savanovi
kome se ta sprega poinje javljati u rane 1960-te. On napominje kako je
1950-tih, kada je bio student u Londonu, koncept trinog equilibriuma bio
praktino odbaena hipoteza, koja je 1960-tih postupno obnovljena, da bi
1980-tih doivjela svoj kreendo. U eri globalizacije ona je otila u ekstrem.
Trini fundamentalizam je ekstremna inverzija ekstremne komunistike
ideologije: komunizam tvrdi kako su trita nesavrena pa ih stoga treba
ukinuti i uvesti plansku ekonomiju; a trini fundamentalizam tvrdi kako
je planiranje nemogue pa treba ukinuti intervenciju politike u trite. Soros
smatra da je potrebna kombinacija.
Poenta ove ekonomske teorije je da je, s obzirom da se trite ne moe
samoodravati, oigledno potrebno da se proklamuje, kao zajedniki cilj,
njegovo odravanje politikim sredstvima.78 Naravno, kako smo ve rekli,
Soros ovdje ne propagira ukidanje trita, ve samo redukuje njegovu funkciju. Umjesto da verifikuje alokaciju i obezbjeuje stabilnost, trite treba
da se ogranii samo na prvu funkciju: da obezbjeuje efikasan mehanizam
za procjenu odluka trinih igraa.79 Funkciju odravanja sistema treba da
obezbjedi politika sfera. Podjela rada izmeu trita i politike je jasna: trita vode drutvenu reprodukciju sa ciljem da obezbjede maksimalizaciju
profita, kontrolne institucije nadgledaju trite s ciljem da sprijee isuvie
velike oscilacije koje bi mogle ugroziti trite kao sistem. Soros se zalae za
jedan sofisticiran meuodnos izmeu trita i kontrole, gdje kontrolori ne
bi imali zadatak da reguliu trite i instaliraju neku vrstu planske ekonomije, ve da nadgledaju potencijalne nezdrave tendencije i trude se da sprijee hipertrofirani rast. On precizno opisuje svoju poziciju kada kae da je
za kontrolu, ali ne i za regulaciju.80 Trita treba razumjeti kao istorijski
evolutivni proces u kome periodine krize iznjedre poboljane regulative,
koje nakon izvjesnog vremena ipak ne odgovaraju tritu koje je evoluiralo,
pa ne mogu adekvatno obaviti funkciju otvara se prostor za novu krizu
koja e dovesti do novih kontrolnih mehanizama, itd.81 Krize obino ne poprimaju kataklizmine razmjere zato to trita, premda nisu autokorigujua,
daju potrebne informacije kontrolnim autoritetima, a ovi na osnovu toga
ispravljaju postojee nedostatke trinog mehanizma.82 Tako povratna sprega kontrole i trinog mehanizma obezbjeuje da zablude ostanu u okviru
prihvatljivog i ne iskoe do obima kada mogu ugroziti sistem kao takav.
Meutim, neophodna sredstva kontrole sada nedostaju i trinofundamentalistika struja tei da eliminie uticaj politike na trite. Prostor za
potrebnu kontrolu ukinut je injenicom da, premda je globalni kapitalistiki sistem transnacionalan, osnovna jedinica politikog ivota i dalje ostaje
78
79
80
81
82
26
The New Paradigm for the Financial Markets, str.71.

Soros George, Kapitalistika pretnja [u: Naa Borba, 1-2. mart, Beograd 1997], str.12.
The New Paradigm for Financial Markets, str.77-78.

nacionalna drava, to znai da je politika sfera neadekvatna ekonomskoj
bazi, u smislu sposobnosti da zadovolji osnovnu funkciju racionalnog upravljanja.83 Na nivou pojedinih drava, naroito onih iz razvijenog finansijskog
centra, postoje vrlo snani i sofisticirani mehanizmi zatite, poput na primjer
Federal Reserve Board, koje imaju mandat da u sluaju potrebe upumpaju
u privredu novac i tako sprijee svako eventualno klizanje prema kolapsu84.
Klasian primjer je spaavanje velikih privrednih giganata koje je preduzeo
FED u udarnoj fazi aktuelne ekonomske krize. Problem je to na meunarodnoj sceni ne postoje takvi mehanizmi i u periodu krize vlade se bore
samo za sebe, vodei rauna da ruilaka finansijska kugla ne pogodi njihovu dravu. Kako se meunarodna ekonomija umreila, postajui sve
meuzavisnija, taj je pristup postao ne samo nemogu, ve i pojaavajui
za krizu. Drugo, dominirajua neoliberalna paradigma ne samo da ne doputa uspostavljanje zatitnih mehanizama, ve trai redukovanje i onih
ve postojeih.

84 G.Soros, Poslednja ansa kapitalizma?, str.15.
27
2. DOKTRINA
OTVORENO DRUTVO
Nae razumijevanje svijeta u kojem ivimo je
inherentno nesavreno, a savreno drutvo
je neto sasvim nedostino. Moramo se zadovoljiti onim to nam je dostupno: nesavrenim drutvom koje je, meutim, mogue
beskonano poboljavati. [G.Soros, Kriza
globalnog kapitalizma, str.5]
Odgovor na prethodno opisanu problematinost planetarne situacije Soros vidi u konceptu koji imenuje otvoreno drutvo. Taj koncept, kao i sam
naziv, preuzet je od Karl Popper-a, kojeg Soros smatra svojim duhovnim
mentorom85 i glavnim izvorom inspiracije86, a za njegovo najpoznatije
djelo, Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji, kae da ga je pogodilo snagom
otkrovenja.87 On mu se oduio na nain to je Popper-u dodijelio prvi laureat Open Society Prize koju je utemeljio u okviru Open Society Institute.
Meutim, Soros proiruje i modifikuje poperovsku definiciju. Kod Popper-a,
otvoreno drutvo je suprotnost svim formama zatvorenih drutava takvih
koja smatraju da su u posjedu konane istine i svoju idologiju nameu totalno, spremne da u to ime koriste silu.88 Doktrina otvorenog drutva je, naravno, stara pria, i u svojim je kljunim takama obrazloena jo u Periklovoj slavnoj nadgrobnoj besjedi. Ipak, u XX vijeku, ona se prije svega
vezuje za Popper-a i njegov pristup koji izjednaava komunizam i faizam
podvodei ih pod kategoriju zatvorenih drutava.89 Soros, koji je imao egzi85
86
87
88
89
Podrka demokraciji, str.167.

The New Paradigma for the Financial Markets, str.9.
ibid., str.15.
Prema Popper-u oba sistema su ideologije koje svoje pristalice uvjeravaju u to da je mogue
egzaktno saznati istinu o drutvu, te da, po pravilu upravo njihove voe posjeduju to
znanje. Popper osporava takvu pretenziju i tvrdi: mi to ne moemo da znamo. Mi smo
pogreiva ljudska bia, sklona da inimo krupne greke. Nae cjelokupno znanje je pogreivo,
ak i nauno znanje ... Ne postoje nadljudi. Ve tu on iznosi kljunu metodoloku postavku: drutvene nauke ne mogu imati neprikosnovena dalekosena istorijska predvianja,
ve se uvijek radi o tome da budunost u veoj ili manjoj mjeri zavisi od ljudi. Mogunost
da se to razumije javlja se sa osjeajem za razliku izmeu sfere drutvenog i sfere prirodnog svijeta. Upravo razvoj te svijesti o razlici izmeu prirodne i drutvene sredine Popper
vidi kao poetak drutvene nauke, a kao prvog mislioca zaetnika tog razvoja imenuje
sofistu Protagoru. Znaaj poimanja razlike prirode i drutva lei u tome da se oni moraju
na razliit nain nauno tretirati. Dok su u prirodnim naukamo mogui univerzalni
optevaei zakoni, tipa zakona gravitacije i sl., u drutvenim naukama uvijek se radi o
29
Aleksandar Savanovi
stencijalno iskustvo ivljenja pod oba represivna sistema, prihvatio je tu
dijagnozu. Kao i Popper, i Soros smatra da je kljuni argument injenica da
istorijski ogranienim vaenjima. Poenta diferencije dvije vrste zakona je u tome da su
prirodni zakoni van moi ovjeka, koji ih moe samo otkrivati i primjenjivati ali ne i mijenjati, dok su drutvene norme uvijek konvencije i stoga podloene promjeni. To je sutinska
primjedba jer znai da je norme stvorio ovjek, te da je stoga za njih i odgovoran, tj. da
mora da ih poboljava koliko god je to mogue. Tendenciju da se u podruju drutvenog
formuliu apodiktiki zakoni Popper oznaava kao ostatke primitivnog magijskog i plemenskog tipa zatvorenog drutva, u kome se vjerovalo da su tabui jednake nunosti kao
i zakoni kretanja planeta. Ovaj stav ne treba mijeati sa injenicom da i u sferi drutvenosti
postoje mnogobrojne injenice koje su nepromjenjive: na primjer, injenica da se ne moe
zahtijevati vie raditi a manje jesti preko odreene fizioloke mjere koju organizam moe
podnijeti. Ta mjera je prirodna injenica, meutim, naa odluka da li emo dalje insistirati na datom zahtjevu ili odustati od njega je konvencija koja je u sluaju da se insistira
na krajnjem sprovoenju zahtjeva naprosto neizvodiva ili drugim rijeima besmislena.
Meutim, ona moe biti postavljena kao norma. To je posljedica toga da se normativne
odluke, bez obzira to se odnose na injenice, ne mogu i redukovati na injenice, i takoe,
nemogue ih je izvesti iz injenica. Razlika izmeu injenica i odluka obezbjeuje doktrinu
o autonomnosti etike, i, time to uva prostor za ljudsko djelovanje na osnovu slobodne
odluke, uote tek i ini moguim etiku. Iz kritike metoda drutvenih nauka slijedi kritika
opte pozicije istoricizma, kao doktrine ije je opte mjesto stav da istoriju kontroliu
specifini zakoni istorije ili evolucije ije otkrie nam omoguuje da predskaemo sudbinu
ovjeka. Ideja sveopte promjene je prva premisa istoricizma. Nju, meutim, prati zamisao o optem nepromjenjivom zakonu Logosu, koji upravlja promjenom. Ideja zakona
je korelativna ideji promjene ili toka, poto jedino zakoni ili pravilnosti unutar toka mogu
objasniti oiglednu stabilnost svijeta. Problem je logike prirode: sam Zakon se pojavljuje kao stvar, tj. nepromjenjivost u sveoptoj promjeni. Prema Popper-u ta logika nedosljednost ima psiholoko objanjenje: kompenzacijsko zadovoljenje potrebe za sigurnou.
Heraklitov Logos kao zakon kod Platona je ak dobio psiholoki pandan u vjenom i nepromjenjivom svijetu ideja. Platonova politika filozofija najraniji je primjer kombinovanja ovih
pozicija. Popper ju naziva utopijski inenjering. Manje radikalne forme istoricizma kakva
je Platonova doputaju mogunost inenjeringa, dok recimo, Marx-ov radikalni istoricizam
mora svaku akciju sa ciljem da se bitno izmjeni tok ljudske povijesti posmatrati kao iluziju,
s obzirom da snage istorije vidi kao dominantnu silu. Takva kombinacija uopteno je
karakteristina za utopistike sisteme. Svi ti sistemi trae odreeni drutveni inenjering
i projektovanje odreenih institucija da bi realizovali postavljene ciljeve. Ali sami ti ciljevi
esto su proizvod istoricistike filozofske doktrine. Utopijski inenjering podrazumijeva
dvije osnovne pretpostavke: (i) da postoje racionalni metodi koji mogu jednom zauvijek
da odrede ta je taj ideal; (ii) koja su najbolja sredstva za njegovu realizaciju. S obzirom
da (i) nije mogue totalitarni sistemi u odbrani svojih ciljeva moraju napustiti racionalni
metod i pribjei vjeri, mitologiji, psiholokim trikovima ili pukoj sili. Metodi utopijskog
inenjeringa je suprotstavljen tzv. inenjering korak po korak. On se svodi na to da se
reformiu ustanove za koje je neposredno iskustvo pokazalo da su manjkave, bez nuno
postojee vizije idealnog stanja. Metoda koju primjenjuje ta vrsta inenjeringa je metoda
pokuaja i pogreke. Ovaj pristup promovisao je veliki humanistiki i egalitarni pokret u
Atini, koji Popper naziva Velika Generacija [Perikle, Protagora, Demokrit, Likofron, Hipija, Antifon, Antisten, Euripid, Diogen, Herodot, i dr., i najvei od njih - Sokrat] Taj pokret
predstavlja jednu od najdubljih revolucija u istoriji ovjeanstva prelazak iz zatvorenog
u otvoreno drutvo. Ona obuhvata irok spektar meusobno proimajuih momenata, od
razvoja atinskog zanatstva, trgovine i pomorstva, demokratskih politikih tendencija i
adekvatnih filozofskih doktrina. Pokret Velike Generacije zaeo je u zapadnjakoj civilizaciji onaj prostor koji danas postoji izmeu pozitivnih zakona i tabua, a koji je popunjen
irokim spektrom slobodnih moralnih odluka koje podrazumijevaju odgovornost. Meutim,
sa time je poeo da se osjea teret zahtijeva koje pred nas postavlja civilizacija. On se osjea i
danas. To je neminovna cijena za razum i razumnost. Npr. uzdizanje filozofije moe da se
... tretira kao odgovor na slom zatvorenog drutva. Rigidnost obiaja plemenskog drutva
oslobaala je individuu od odgovornosti pravila ponaanja i odluke bili su propisani jasnim i tradicijom utvrenim pravilima koja u biti preslikavaju nunost prirodnih zakona na
drutveni ivot. Tu lei i skrivena privlanost totalitarizma sigurnost plemena. Popperov validni argument je da su impulsi za stapanje u kolektivitet nesvjesne sile koje se uvijek
nanovo javljaju kod raspada kolektivistikih matrica.
30

otvoreno drutvo obezbjeuje kritiki nain miljenja90, prema tome i progres, i stoga je efikasnosno superiorno zatvorenim drutvima. S druge strane, ono ne nudi stabilnost i sigurnost plemena, i stoga je psiholoki inferiorno.91 Soros rekapitulira svoje shvatanje ovog modela tvrdnjom da
efikasnosni uinci otvorenosti ne moraju prevagnuti, te da u perspektivi
otvoreno drutvo ne trijumfuje po zakonu istorijske nunosti. Ova teza postaje naroito znaajna u sintezi sa boom/bust modelom.
Naime, nakon to je razvio boom/bust model, Soros, pod uticajem tog
modela, sutinski modifikuje poperovsku emu. Soros sam ukazuje na evolutivni moment u razvitku svoje teorije, gdje je prva temeljna postavka
otvoreno drutvo, razvijena za vrijeme studija kod Poppera, 50-tih godina
XX vijeka, dok je druga, boom/bust model razvijena kasnije, na osnovu njegovog iskustva na finansijskim tritima.92 Kohezivnu sponu izmeu teorije
otvorenog drutva i boom/bust teorije kriza predstavlja teorija refleksivnosti koju emo predstaviti neto kasnije, a koju je Soros razvija u kontinuitetu od vremena svog studija u London School of Economics pa sve do danas.93
Spajanje ovih koncepcija u jedinstvenu teorijsku cjelinu zahtjevalo je modifikovanje polazne dihotomne poperovske eme otvoreno versus zatvoreno
drutvo, u tripartitni model. Jer, teoretski okvir otvorenog drutva u kombinaciji sa boom/bust modelom i refleksivnosti ukazuje da se kriza moe dogoditi ne samo u formi zatvaranja drutva, ve i kroz nekontrolisano otvaranje koje vodi u anarhiju.94
U kontekstu kako je taj termin upotrijebio Karl Popper otvoreno drutvo
se kristalno jasno razumije na osnovu svog antipoda zatvorenog drutva.
Meutim, Soros ukazuje i na drugu krajnost koja je postala vidljiva u anarhiji raspada Sovjetskog lagera, a koja je sada, nakon sloma komunizma, ak
aktuelnija i predstavlja veu opasnost opasnost od krajnosti anarhije nedovoljne ili nikakve kontrole, koju vidi olienu u trinom fundamentalizmu.
Prema vlastitom priznanju Soros je i sam smatrao da je dihotomni poperovski model adekvatan opis alternativa pred kojom se ljudski rod naao nakon
II Svjetskog rata.95, ali da je u dananjoj situaciji, kada se zatvoreno drutvo
Sovjetske imperije raspalo, ova vrsta eme neadekvatna. Zapravo je trinofundamentalistika vrsta doktrine i vea opasnost za otvoreno drutvo, jer
se krije iza naoko iste doktrine, koristi iste termine i kategorije da se opie, i
zapravo sebe oznaava kao realizaciju i ozbiljenje te ideje, kako u praktinom
smislu, tako i u teorijskom apsolutna deregulacija ovdje je postavljena kao
veberovski idealni tip otvorenosti. Soros povezuje fundamentalistiki pristup
90
91
92
93
94
95
O globalizaciji, str.104.
Podrka demokraciji, str.190-191; str.205;str.211; str.215.
ibid, str.170.
Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.5.
Podrka demokraciji, str.229. Izazov novca, str.20-21.
ibid, str.172.
31
Aleksandar Savanovi
free market doktrine sa istorijskim obrascem koji je opisao Hegel u Filozofiji
istorije, a koji ukazuje da se civilizacije rue i propadaju zahvaljujui jaanju
njihovih vlastitih fundamentalnih naela.96 Neoliberalizam forsira trite kao
fundamentalni princip otvorenosti do mjere kada se taj princip iskrivljuje
do morbidnosti, i time zapravo postaje vlastita negacija.
Upotrebljeni termin fundamentalizam svjesno je odabran da bi oznaio tu imanentnu karkateristiku ove doktrine da zauzme ekstremnu poziciju i shvati se kao dogma. S obzirom da je danas nauka zauzela mjesto boga,
trini fundamentalizam, kao i prije njega marksizam, tvrdi za sebe da ima
naunu osnovu, i razvija opsenu kvazinaunu materiju da se dokae. Najjai takav kvazinauni dokaz je teorija ravnotee, koja na tipian totalitaristiki nain tvrdi nemogue, - naime da posjeduje konanu istinu o ljudskoj stvarnosti. Meutim, Soros smatra da trini fundamentalizam
zapravo predstavlja iskrivljenje ideje otvorenosti, koja je iskrivljena jer njome, kao i svakom drugom fundamentalistikom doktrinom, dominira forma
ili/ili stavova97, tj. potreba da se ne samo odbace alternativni pogledi na
svijet, ve potpuno diskredituju i u istinitosnom, i ak moralnom smislu.
Osim toga, u trinom fundamentalizmu dominira samo jedan aspekt ideje
otvorenosti, naime kapitalizam, i redukovanje svih aspekata drutvenog
odnosa na trine vrijednosti. Drugi gradivni aspekti, poput demokratije ili
vladavine prava, sputeni su na nivo sekundarnih vrijednosti i instrumenata obezbjeenja trita. Ipak, oni su u izvornoj ideji otvorenog drutva bili
njen fundament bar koliko i sami trini odnosi:
predstavnika demokratija i trina privreda neophodni su elementi otvorenog
drutva. Isto tako neophodni su i mehanizmi za regulaciju trita, posebno
finansijskih trita, kao i odreeni mehanizmi za ouvanje mira i vladavine
reda i zakona na globalnom planu. Iz prvih principa nemogue je izvesti taan
oblik koji bi ti mehanizmi trebali imati. [Kriza globalnog kapitalizma str.109]
Tako je na primjer demokratija fundamentalni uslov jer obezbjeuje institucionalni okvir za kritiko miljenje, a ovo opet predstavlja temelj na
kome se gradi ekonomska efikasnost otvorenog drutva.98 Premda trina
ekonomija predstavlja integralni dio otvorenog drutva ono se ne moe redukovati na trite.99 Soros smatra da trite, samo-po-sebi, ne moe obezbjediti potrebnu drutvenu koheziju i stoga neminovno tjera u pravcu dezintegracije. U tom kontekstu njegova kritika globalnog kapitalistikog
96
97
98
99
32
Kapitalistika pretnja, op.cit., str.12.

Kriza globalnog kapitalizma, str.137-138.
O tome govori citat koji e mnoge Soroseve protivnike iznenaditi: Jedan od najveih
nedostataka globalnog kapitalistikog sistema jeste u tome to je dopustio da trini
mehanizam i motiv profita prodru u podruja ljudskog ivota u kojima im nije mjesto.
[Kriza globalnog kapitalizma, str.17]

sistema, pored kritike equilibrium-a, ima drugi segment: kritiku neekonomskog sektora, tj.erozije moralnih i politikih vrijednosti, o emu emo vie
rei kasnije. Problem koji se time akcentira moe se definisati u smislu da
je svijet postao ujedinjen u materijalnom smislu, kao fizika, ekonomska i
tehnoloka injenica, ali da je razjedinjen i podjeljen kao duhovna ili psiholoka injenica.
Otvoreno drutvo, kako ga on vidi, predstavlja jednu srednju opciju izmeu totalitarne krajnosti i anarhije nekontrolisanog kapitalizma, sredinu
izmeu krajnosti totalne zatvorenosti i totalne nekontrole. Umjesto dihotomne podjele koju je promovisao Popper, sorosevska ema je tripartitna: zatvoreno drutvo otvoreno drutvo free market drutvo. Genezu nastanka tripartitne podjele Soros je opisao u knjizi Podrka demokraciji, gdje je
razvio i sofisticiraniju podjelu, razlikujui na strani zatvorenog drutva dva
podmodela: tradicionalno i dogmatsko.100 Njegov generalni zakljuak o tripartitnom modelu je: Oba ekstrema su pogrena. Ono to je nama danas
potrebno je prava ravnotea izmeu politike i trita.101 Kao istorijski primjer
koji eksplicite ilustruje tetnost oba ekstrema Soros navodi Rusiju, koja je
iz perioda sovjetskog zatvorenog drutva, u periodu tranzicije naglo prola
ka haotinoj otvorenosti, sa poraznim posljedicama, kako ekonomskim tako
i drutvenim.102 U konanici a revolucija nije rezultirala slobodnim tritem i slobodnim drutvom, ve je, preko kratkog perioda anarhije, proizvela oligarhijso-tajkunski kapitalizam i nacionalizam. Usljed pasivnosti Zapada u Rusiji sve vie jaaju ne samo antizapadne emocije, ve
i podozrenje u ideal otvorenog drutva.103 Iz ove istorijske injenice sljedi
vrlo znaajan teorijski zakljuak: Nauili smo na svojoj koi da propast zatvorenog drutva ne vodi automatski stvaranju otvorenog drutva, a drava
koja ne funkcionie moe ugroziti slobodu i napredak jednako kao i represivna drava.104 To nam govori jo jednu bitnu stvar: otvoreno drutvo vie
se ne moe definisati i provoditi na osnovu svog antipoda i u kontrastu prema njemu, ve ono mora postati pozitivni program koji motivie sam po
sebi. Teza nauena iz sloma sovjetske imperije je da tranziciju treba modelirati spolja. Soros u vie navrata sa alom kuka kako nije uspio pridobiti
vlade Zapada za opsenu akciju pomoi u tranziciji Rusije. Razlog za to je
to su one ostale kod dihotomnog modela, i teze o autoregulaciji trita i
spontanom poretku. Karakteristino je da su najgorljiviji zagovornici slobodnog trita, amerika i britanska vlada, bile izrazito protiv intervencije
Zapada u tranziciju Istone Evrope.105
100
101
102
103
104
105
Podrka demokraciji, str.174 i dalje. Up: Open Society Reforming Global Capitalism, str.104-110.
Kriza globalnog kapitalizma, str.160-161.
O globalizaciji, str.49. Podrka demokraciji, str.79.
33
Aleksandar Savanovi
Jedna od implikacija ovog teorijskog stajalita direktno je vezana za proces tranzicije zemalja komunistikog bloka, a sastoji se u shvatanju da e
se nakon sloma planske ekonomije i partijske drave proces formiranja slobodnotrinog poretka biti spontan i da e se razviti sam od sebe, bez potrebe za vanjskim upravljanjem procesom tranzicije. Soros je otro kritikovao
ovakvo stajalite smatrajui ga i istorijski neutemeljenim i teorijski pogrenim. Kao kljuni istorijski argument on u vie navrata navodi primjer
Marshall plana, kojim su SAD modelirale tranziciju postratne Evrope ka
slobodnim demokratskim dravama. Ovo iskustvo dobija na znaaju u istorijskoj situaciji raspada SSSR-a, kada je Soros u vie knjiga i tekstova predviao da e se, bez intervencije Zapada, politiki prostor sovjetske imperije
rapasti u haosu, te da e, umjesto demokratije i slobodnog trita, na njegovim ruevinama iznii nacionalistike i nedemokratske vladavine i ekonomske oligarhije. Soros u vie navrata ponavlja da borba izmeu otvorenog i
zatvorenog drutva nije okonana slomom Sovjetskog Saveza, ve je samo
poprimila druge forme.106 Mjesto starog sistema koji je sruen sada prijete
da zauzmu mnogi mali ili veliki, vie ili manje moni, lokalni tirani. Pusto
izazvana pljakakim kapitalizmom plodno je tlo za pojavu harizmatskih
lidera koji e obeati nacionalni preporod po cijenu graanskih sloboda.
Mnogi koji u putinovskoj Rusiji vide nedemokratski reim, sloie se da je
ovo predvianje bilo proroko.107 Sutina Sorosevog argumenta je da proces
radikalne transformacije jednog drutva mora imati dvije integralne faze.
Jedna, koja je principijelno posmatrano laka, i zaista i jeste samorealizujua kada se s njom jednom krene, je faza razgradnje zatvorenog drutva.
Ali proces izgradnje otvorenog drutva je neuporedivo kompleksniji i zahtjeva upravljanje. Oba faze podrazumijevaju snane institucije, koje e voditi tranziciju i garantovati postrevolucionarni proces izgradnje otvorenog
drutva. Revoluciji su potrebne nove institucije koje e odravati ideje
koje su je motivirale.108
Zametke ovog promaaja on vidi ve u interpretaciji II Svjetskog rata,
kao i hladnoratovskog nastavka, u smislu da trinofundamentalistika
struja, premda naravno prihvata da su u pitanju bili sukobi oko ideja i ide106 ibid, str.9; str.15; str.72; str.80; str.213-214.
107 Soros na jednom mjestu kae kako je to predvianje dijelila i politika elita Rusije za vrijeme tranzicije, ta da mu je npr. Anatoly Chubais ukazao kako je kljuna opasnost ruske
tranzicije u usponu crveno-braon koalicije kombinacije socijalizma i nacionalizma.
[Open Society Reforming Global Capitalism, str.244]
108 Podrka demokraciji, str.131; up: str.57-58 i str.238. U ovom smislu, kljuna greka Gorbaova
je to birokratske institucije, koje je namjeravo demontirati, nije imao ime adekvatno
zamjeniti, izmeu ostalog i zbog nedostatka kvalitetnog kompetentnog kadra. [ibid.,str.64-65;
str.89] Dodatni problem je to sovjetski slom nije imao tzv. zlatnu etapu [ibid.,str.66],
u kojoj bi se, prije radikalnih socijalnih rezova, demonstrirale budue koristi od demokratske
i kapitalistike reforme. Soros govori o principijelnom znaaju uspjeha Poljske tranzicije,
koja moe posluiti kao praktini dokaz blagostanja koje slijedi nakon krize restrukturiranja. Da je Zapad adekvatno djelovao, Poljska je mogla biti snaan refleksivni impuls za
itav sovjetski prostor.
34

ologija, ipak akcent stavlja na geoplitike interese. U toj vrsti interpretacije
sukob se shvata kao sukob kapitalizma i komunizma. Soros, meutim, smatra da je sukob imao mnogo iru osnovu konflikta izmeu otvorenog i zatvorenog drutva. Ta dilema je od sutinskog znaaja jer na odluujui nain
determinie cjelokupan period: ukoliko prihvatamo diferenciju kapitalizam
versus komunizam trijumf znai promovisati kapitalizam do kraja, odnosno
do trinog fundamentalizma koji sve odnose redukuje na kompetitivnost,
a ljudske interakcije na katalaksiju.109 Ako pak shvatamo da sukobi XX vijeka reflektuju konflikt ideja otvorenosti i zatvorenog drutva, onda se trijumf samo u jednom aspektu odnosi na kapitalizam, a u drugom, znaajnijem, na demokratiju, slobodu i ideje humaniteta koje su svoj izraz dobile u
The Declaration of Independence.110 U XX vijeku ova sutinska nijansa nije
toliko padala u oi zato to je SSSR bio protivnik po oba osnova. Ali nakon
sloma komunizma, pitanje poprima temeljni znaaj. injenica da je ova dilema jo aktuelna pokazuje da jo nije u potpunosti shvaena niti priroda
sukoba, ali ni priroda pobjede i njen uzrok. Naime, nejasno je da li je do kolapsa komunistikog bloka dolo zbog sprovoenja strateke odbrambene
inicijative [tzv. eme Rata zvijezda], superiornosti kapitalizma ili zbog udnje
za slobodom unutar sovjetske imperije?111 Da li je pobjeda rezultat superiornosti kapitalistike ekonomike, ili neiskorjenjive privlanosti ideja otvorenog drutva. Bilo koji od ovih odgovora uzet kao primaran podrazumjeva
dijametralno razliite politike u fazi nakon pobjede. Soros je, naravno, snano na stajalitu otvorenog drutva i, nasuprot trinofundamentalistikoj
postavci da istorijski podbaaj komunizma po automatizmu dokazuje vrijednost slobodnog trita, tvrdi da su svi sistemi kao takvi manjkavi. Razlog
za takav stav nalazi se u specifinoj saznajnoteorijskoj poziciji.
109 On sa aljenjem konstatuje da je Hayek, kao apostol slobodnog preduzetnitva i apsotol ikake kole [Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.18], mnogo
uticajniji od Popper-a, filozofa otvorenog drutva. [Mjehur amerike nadmoi, str.122]
Premda je Hayek nesumljivo odan idealima slobode i otvorenog drutva, svojom apologijom free market doktrine zapravo je nehotice ohrabrio razaranje otvorenog drutva.
[Izazov novca, str.28]
110 Mjehur amerike nadmoi, str.115-116. U jednoj filozofski vrlo relevantnoj fusnoti Soros se
osvre na razliitu recepciju Platonove Drave kod Leo Strauss-a i kod Popper-a. [ibid.,
str.116; ftn.66]
111 Mjehur amerike nadmoi, str.118.
35
Aleksandar Savanovi
2.1. Saznajnoteorijske pretpostavke koncepta

Metodoloki postulati na kojima Soros gradi svoju koncepciju otvorenog
drutva su [i]pogreivost [falliability], kao stanovite po kome je svaka interpretacija svijeta inherentno nesavrena112 i takva da u perspektivi mora
biti prevladana nekom buduom boljom alternativom; i [ii]refleksivnost [reflexivity] po kojoj svaka interpretacija stvarnosti, i uopte svaki stav, utiu
na stvarnost u smislu da je mijenjaju u odnosu na to kakava bi ta stvarnost
bila da taj stav [interpretacija] nije bio postavljen. Ovi su principi u njegovoj
izvedbi meusobno proeti i kompatibilni, i vjerovatno ih je mogue, premda to Soros ne radi, integrisati u jedno naelo.
Soros kae kako je razvijao ovaj konceptualni okvir gotovo pedeset godina, te da je usljed toga on evolurao kako se poveavao fond naunih znanja iz tog podruja. Jedna od prelomnih taaka je moment kada je postao
opteprihvaen postulat da su razum i emocije neodvojivi, tj. da predstavljaju integralno jedinstvo.113 Druga oteavajua okolnost je specifian jezik,
naroito strateki termini kojim opisuje svoje teorije, koji se teko probijaju
u naunoj zajednici. Njegove aktivnosti u poslednjih desetak godina naroito Soros Lectures, koje su objavljene i u video verziji i dostupne na YouTube, zaista predstavljaju hvale vrijedan primjer pokuaja da se jedna teorijska
koncepcija popularie u iroj akadameskoj i vanakademskoj zajednici.
Oba principa proizilaze iz specifine interpretacije odnosa mieljenja i
stvarnosti, koju Soros smatra kardinalnim problemom savremene filozofije.
Pod snanim platoniarskim uticajem zapadna intelektualna tradicija ostala je na liniji fundamentalne distinkcije izmeu miljenja i stvarnost.114 Meutim, ta razlika je po njegovom miljenju prevladana: miljenje je dio stvarnosti. Da bi se ovo razumjelo potrebno je preimenovati problem: u pitanju je
odnos izmeu cijeline [stvarnost] i dijelova [miljenje]. Miljenje, kojim razumjevamo stvarnost je sastavni dio stvarnosti.115 Otuda proizilaze dvije
fundamentalne propozicije. Prva je da miljenje, s obzirom da je i samo partikularni dio onoga na ta se odnosi, nikada ne moe obuhvatiti objekt miljenja u cjelini. Ljudsko razumijevanje je inherentno nesavreno zato to
je dio realnosti a dio ne moe u potpunosti obuhvatiti cjelinu.116 Upravo zato
mi pribjegavamo generalizacijama, definicijama, aproksimacijama i drugim
vrstama uoptavanja. Premda nam ove misaone tehnike omoguavaju da se
orjentiemo u praksi, one nisu adekvacije stvarnosti i u striktnom smislu ne
korespondiraju sa realitetom. U tome se temelji princip pogreivosti.
112
113
114
115
116
36

The New Paradigm for Financial Markets, str.27.
ibid, str.31.

Drugo; svako miljenje transformie samu stvarnost, jer sam akt miljenja, im se dogodi, predstavlja novi, do tada nepostojei moment u datoj
stvarnosti. To znai da je odnos izmeu miljenja i stvarnosti cirkularan:
miljenje refleksivno modelira stvarnost koje je i samo dio.117 Kako je pokazala metoda koju je u matematici razvio Kurt Gdel118, broj zakona koji opisuju univerzum je beskonaan, jer svaki novi zakon koji opisuje datu stvarnost mijenja istu, usljed ega samim svojim postavljanjem ve zahtjeva novi
zakon. Situacija je dovedena do ekstrema kada se uvede refleksivnost: (i)
stvarnost postoji; (ii) subjektivne interpretacije su dio stvarnosti; (iii)
dogaaji su u fizikalnom smislu jedinstveni; (iv) subjekti reflektuju o dogaajima; (v) ali, njihove interpretacije nisu indiferentne prema stvarnosti, ve ju modeliraju (vi) stvarnost se multiplikuje u beskonanu petlju
koju je nemogue do kraja opisati naunim zakonom. Sutina argumenta
je da stvarnost nije forsirana datost, ve se stvara u procesu miljenja zajedno sa samim miljenjem sudionika.
Princip pogreivost znai da je konano saznavanje istine o stvarnosti
nemogue, pa je prema tome svako ljudsko djelovanje po sebi nesavreno.
Konana istina je nedostina, a sam koncept istine apsurdna, kvazireligijska
pretpostavka. Umjesto da izmeu misli i stvarnost insistiramo na odnosu
adekvacije, pa i korespondencije, mi zapravo stvarnost interpretiramo dajemo joj znaenje. Izmeu same stvarnosti i naeg razumjevanja stvarnosti
uvijek postoji raskorak koji Soros naziva predrasudom [bias].119 Ovdje se
Soros uputa u klasinu saznajnoteorijsku polemiku koja je naroito zaotrena nakon Kanta i Kritike istog uma, a odnosi se na problem odnosa
miljenja i stvarnosti. Soros polazi od toga da miljenje ne moe biti potpuno adekvacijska izvedba stvarnosti, usljed ega je uvijek u nekom fundamentalnom smislu manjkavo.120 Miljenje je kao takvo nesavreno, pa je
117 Soros evocira kako je prvobitno imao namjeru da ovaj problem prevlada postulirajui razliku izmeu subjektivnog i objektivnog aspekta stvarnosti, pri emu bi objektivni aspekt predstavljao samu stvarnost kakva je ona po-sebi-i-za-sebe, a subjektivni aspekt
interpretacije sudionika. Meutim, uskoro je uvidio da time upada u greku beskonane
regresije: miljenje svakog sudionika jeste dio stvarnosti, naprosto svaka subjektivna interpretacija tzv. objektivne stvarnosti je sastavni dio situacije, usljed ega objektivni
aspekt nije mogue postulirati odvojeno. [Podrka demokraciji, str.152-153]

Drugi mogui izlaz je u deterministikom shvatanju univerzuma: miljenje sudionika o
stvarnosti apsolutno je determinirano kombinacijom njihove psihe i toka stvarnosti. Soros smatra da je ovo gledite pobijeno teorijom haosa koja tretira sloene sisteme u kojima
se tok dogaaja ne moe opisati naunim zakonima, jer pojave slijede ireverzibilan put.
Primjer takvog fenomena su klimatski fenomeni, kod kojih je nemogue ponoviti [testirati eksperimentom] prethodnu situaciju, niti predvidjeti buduu. [ibid., str.154-155] Situacija sa ljudskim miljenjem je dodatno kompleksna usljed injenice da samo miljenje
dodatno usloanjava stvarnost, pri tome ima i refleksivan efekat.
118 ibid., str.158.
119 Kriza globalnog kapitalizma, str.29, str.68.
120 Soros se ne uputa u polemiku o mogunosti dokazivanja postojanja materijalnog svijeta,
premda je to po mnogima krajnja konsekvenca ove metodoloke pozicije. Meutim, za
potrebe razumijevanja politikog prostora, to je osnovna Soroseva intencija, to pitanje
nije relevantno. Takoe, on ne uzima u obzir fenomenoloki pristup, izuzev u nekim ru-
37
Aleksandar Savanovi
pogreivost imanentna osobina ljudskog odnosa sa svijetom. Soros u svom
izlaganju varira nekoliko klasinih argumenata nemogunosti korespondiranja iskaza i stvarnosti, od (i) preuzimanja svijeta u formi fenomena; (ii)
promjenjivosti svijeta u kontekstu svakog novog tumaenja; (iii) evolutivnog
karaktera bivstvujueg; (iv) subjektivnosti individualne perspektive tumaenja, objedinjujui ih u naelo pogreivosti. Pri tome on govori o dvije verzije pogreivosti121, od kojih je prva slaba, umjerena, a odnosi se na odsustvo
korespondencije miljenja i stvarnosti, usljed ega djelovanja mogu potencijalno imati nepredviena dejstva; dok je druga radikalna, i insistira na
tome da svako ljudsko miljenje nuno nesavreno usljed aga su svjesni
uzrok i planirana posljedica uvijek u raskoraku.
U politikom smislu, pogreivost kao metodski postulat podrazumjeva
skepticizam u pogledu toga da se moe dostii stanje savrenstva, usljed
ega je svaka ostvarena matrica drutvenog organizovanja principijelno
relativna. To znai da je svako pretendovanje na konanu istinu metodska
pogreka, jer usljed rigora pogreivosti, apsolutna istina je nedostina. Tolerancija, kao organizacioni princip otvorenog drutva, proizilazi otuda. Zato
e Soros rei: Razlika izmeu miljenja i stvarnosti lei u samom srcu otvorenog drutva.122 On ukazuje na dosljednu injenicu da Popper nije dao
egzaktnu definiciju otvorenog drutva smatrajui da egzaktne definicije
protivrjee naelu pogreivosti i nesavrenosti naeg saznanja.123 Jedina
kardinalna odredba otvorenog drutva je demokratija, s obzirom da ona
predstavlja socijalni i politiki okvir u kome je jedino mogua otvorenost.
Demokratija tako, u uslovima nesavrenog saznanja, postaje epistemoloki
argument.124 Meutim, premda je svaka interpretacija svijeta kao takva
nesavrena, ona se moe sukcesivno poboljati, a sve interpretacije nisu
jednako vrijedne.125 To je sama sutina ideje otvorenog drutva kao nesavr-
121
122
123
124
125
38
dimentarnim konturama, i nije jasno koliko je uopte bio upoznat s fenomenologijom.

Nama ovdje nije cilj ulaziti u epistemoloku korektnost Sorosevog pristupa, pa zato ne
moemo otvarati tu vrstu polemike. Na primarni cilj je da, prije nego preemo na obradu politikih i drutvenih praksi, skiciramo metodu koja stoji iza njih.
Sam Soros navodi da se opti principi otvorenog drutva mogu formulisati u vidu konkretnih propozicija i navodi kao primjer sedam principa koje je predloio Aryeh Neier, predsjednik njegove Fondacije: 1. regularni, slobodni i fer izbori; 2. slobodni i pluralistiki
mediji; 3. vladavina prava podrana nezavisnim sudstvom; 4. ustavna zatita prava manjina; 5. trina ekonomija sa priznavanjem privatnog vlasnitva i obezbjeenje jednakih
prilika bez favorizovanja; 6. posveenost miroljubivom rjeavanju konflikata; 7. zakonsko
sprjeavanje korupcije. [Open Society Reforming Global Capitalism, str.133], ali su mogue i
drugaije liste.
Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.50.
Kriza globalnog kapitalizma, str.43. Poboljavanje je mogue zato to se interpretacija ipak
odnosi na stvarnost, mada nesavreno. Soros je kritian prema radikalnom skepticizmu,
olienom u metodama vulgarne dekonstrukcije i svoenjima stvarnosti na individualnu
impresiju. On smatra da je stvarnost jedinstvena i da se ne moe redukovati na skup individualnih doivljaja stvarnosti. Stvarnost postoji, ak iako ju je nemogue predvidjeti
i objasniti. [ibid, str.40] Sama finansijska trita to najbolje potvruju na primjer, kada

enog poretka otvorenog za stalno usavravanje. Metod kojim se vri usavravanje postojeih poredaka je metod pokuaja i pogreke. U tom smislu
pogreivost je fundamentalni misaoni temelj koncepta otvorenosti, u verziji kako ga je razvio Popper. Veza izmeu otvorenosti i pogreivosti je oigledna, jasna, i direktno vodi u dihotomnu podjelu na bazi diferencije prema
konceptu totalitarnog drutva zasnovanog na pretpostavci saznatljivosti
stvarnosti. Stvar se komplikuje uvoenjem refleksivnosti, jer teorijska konekcija refleksivnosti i otvorenog drutva nipoto nije tako oigledna126, kao
ni politike implikacije koje otuda proizilaze.
Premda je pogreivost fundamentalno naelo, i striktno posmatrano prethodi refleksivnosti127, upravo je naglasak na drugom postulatu, refleksivnosti, naroito znaajan za soroevsko razumijevanje drutvenih tokova, s
obzirom da objanjava mnogo od specifine dinamike drutvenih procesa.
Sam Soros mu je pridavao najvii znaaj, do te mjere da ga je u uoj ili iroj
formi elaborirao u gotovo svim svojim knjigama. Pri tome, princip refleksivnosti ima dva nivoa znaenja. U uem smislu, u kome ga Soros uglavnom
koristi, taj princip znai da se na injenice utie samim tvrdnjama koje se na
njih odnose. To je sutinska razlika izmeu prirodnih i drutvenih nauka.
Mada Heisenberg-ov princip neodreenosti lii na tu ideju, ipak ponaanje
kvantnih estica ostaje isto bez obzira da li neko prihvata princip neodreenosti, i da li je taj princip istinit opis stvarnosti. estice se uvijek ponaaju
isto. Iako se ponaanje estica samim aktom posmatranja koriguje, to da li
mi prihvatamo princip neodreenosti ili ne, nema stvarnog uticaja na korigovanje kretanja [uticaj ima smo posmatranje, postojanje akta posmatranja
a ne formulacija principa neodreenosti].128 U ovom sluaju posmatranje
dovodi do efekta, a sam nauno formulisani princip ne. Meutim, u drutvenoj sferi teorije mogu da utiu na predmet samim time to su postavljene, i
to ak i ako se uopte ne primjenjuju u praksi u datom trenutku. Refleksivnost u irem smislu129, manifestuje se ire od naela neodreenosti: sama
injenica da li prihvatamo refleksivnost ve tim prihvatanjem proizvodi
posljedice. U uem smislu, refleksivnost je bliska neodreenosti: iskazi [posmatranja] mjenjaju stvarnost. Miljenja i interpretacije utiu na stvarnost,
a ta stvarnost povratno utie na ta miljenja/interpretacije. Meusobni uti-
126
127
128
129
ne ispunjavaju subjektivna oekivanja pekulanata, dokazujui u bolnosti njihovog bankrota, i realitet spoljnje stvarnosti, i njenu nepredvidivost.
Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.49.
Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.19; The New Paradigm for Financial Markets, str.31; Izazov novca, str.134-135.
Kriza globalnog kapitalizma, str.54-55. Soros smatra da savremena fizikalna teorija haosa
prua donekle adekvatan prirodnonauni pandan refleksivnosti. Naime, ta teorija odbacuje klasino deterministiko shvatanje univerzuma, i injenice posmatra kao evoluirajue
fenomene iji tok evolucije nije mogue unaprijed predvidjeti i opisati na osnovu univerzalno vaeih zakona fizike. [ibid., str.37]
39
Aleksandar Savanovi
caj je kontinuiran i cirkularan.130 Klasian primjer za refleksivnost je da se
sudbina neke firme ili zemlje na tritu i konkretno-stvarno mijenja kada
se iznese neki iskaz o njoj. Na primjer, kada najavimo bankrot sama ta najava djeluje u pravcu da se bankrot i desi.131 Juri na banke drugi je est a
znaajan primjer. Ali kada se takav dogaaj desi, on povratno djeluje na
interpretaciju ojaavajui njenu uvjerljivost. U istoj logici se pojam refleksivnosti koristi da opie odnos predmeta prema samom sebi. U tom smislu
on je isto lingvistiki fenomen, kako je to dato u tradiciji logikog pozitivizma. Meutim, Soros ovdje koristi taj termin da opie dvosmjernu povratnu
spregu miljenje-injenica, i sam kae kako refleksivnost moe biti opisana kao cirkularnost ili feedback132 mehanizam:
FEEDBACK LOOP
Interpretacija 1 glasi kako su uslovi u stvarnosti takvi da e se desiti juri; Premda se stvarna situacija kolebala u kom pravcu e se razvijati, postavljeno predvianje
usmjerava stvarnost prema situaciji 1 koja
zaista jeste juri; ona pak stvara interpretaciju 2 u kojoj je miljenje o interpretaciji 1 takvo da je ona bila istinita [tj. da interpretacija korespondira stvarnosti], tj. ona
postaje neka vrsta definicije ili naunog
zakona datog dogaaja; to determinie
buduu situaciju 2.
Na primjer, ako pretpostavimo da e se u budunosti desiti devalvacija, to

moe proizvesti juri na banke, koji se moda ne bi desio da ta pretpostavka nije iznesena. Miljenje 1 ne kreira stvarnost 1 [ona postoji objektivno]
ve je, premda dominantna interpretacija, ipak tek jedna od mnogih. Tek
injenica da se juri kasnije ipak desio , potvruje istinitost predvianja,
koje zatim postaje kriterij mjerenja budue stvarnosti, itd. U prirodnim naukama, pretpostavka nema tu mo proizvoenja stvarnosti, koja je indiferentna prema tumaenju. Na ovoj taki Soros markira differentia specifica svog
vlastitog koncepta spram Popper-a, koji je razvio koncept metodskog jedinstva.133 Prethodni primjer Soros je kasnije razvio u specifiniji koncept diferenciranja negativnog ili samokorigujueg i pozitivnog ili samopojaavajueg feedback mehanizma.134 Samokorigujui mehanizam je onaj kod
130 Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.13.
131 Kriza globalnog kapitalizma, str.61. Ili sluaj kada neka kompanija ili industrija izdejstvuje
precijenjenost, a onda na osnovu toga moe izdavati dionice i prihod koristiti da opravda
naduvana oekivanja. [ibid, str.59; str.68].
132 The New Paradigma for the Financial Markets, str.10.
133 ibid, str.16.
134 Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.14-15.
40

koga se ekstremna pretpostavka u nekoj taki prilagoava realnosti i koriguje prije nego je uspjela usmjeriti stvarnost u pravcu koji sama ta pretpostavka implicira. Situacija se smiruje prema near-from-equilibrium-u. Samopojaavajui mehanizam nastaje u sluaju kada ekstremna pretpostavka
propusti da se koriguje prema realnosti i istovremeno nae nain da realnost
povue za sobom. S obzirom da ju realnost prati ona se pojaava u smislu
da se potvruje kao istinita i time jo jae povlai stvarnost za sobom prema
uslovima far-from-equilibrium. Ovo, naravno, ne moe trajati do u beskonanost jer raskorak izmeu onoga to je objektivno mogue i jest, i onoga to
je kreirano refleksivnim samopojaavajuim feedback mehanizmom, prije
ili kasnije postaje oita i nepobitna tako da svi uesnici uviaju zabludu i
odbacuju interpretaciju. Uspon i pad sovjetskog sistema izvanredan je primjer u politikoj oblasti, a neodrive kreditne ekspanzije u ekonomskoj.
Kao to je u kontekstu naela pogreivosti pogreno izjednaiti iskaze o
injenicama [stvarnosti] sa samim injenicama, tako je isto pogreno i smatrati ih potpuno indiferentnim. Iako miljenje nije striktna adekvacija injenica, ono je ipak sa jedne strane pasivni odraz injenica, tj. injenice [objektivna stvarnost] su ovdje nezavisna promjenjiva. Ali, s druge strane, ljudsko
miljenje predstavlja aktivni element koji oblikuje dogaaje.135 Tako drutvena stvarnost vie nije nezavisna, ve zavisna promjenjiva, ili kako Soros
kae, ljudska istorija nije ireverzibilna136, - dok je kod fizikalnih dogaaja
[npr. kretanja planeta Sunevog sistema] mogue apstraktno se vratiti u
vremenu i zatim rekonstruisati tok, kod drutvenih dogaaja to nije mogue
s obzirom da oni sadre subjektivne misli koje se mijenjaju usljed posmatranja i time uzrokuju razliit istorijski tok. Budui dogaaji ne mogu biti
nezavisna promjenjiva na osnovu kojih bi se prosudili sadanja miljenja,
teorije i interpretacije, upravo s obzirom da budui dogaaji zavise od sadanjih miljenja, teorija i interpretacija. Drugaije interpretacije danas,
proizvele bi drugaije dogaaje sutra. Ako ponovimo isti eksperiment [situaciju], rezultati nee biti isti, zato to su u meuvremenu miljenja sudionika promijenjena. Ovo stajalite podrazumjeva kardinalni problem istinitosti stavova: prema klasinoj teoriji istine iz Organona istiniti stavovi su
oni iskazi koji odgovaraju injenicama; to opet znai da sami iskazi moraju
biti indiferentni prema injenicama. Klasina teorija istine kao adekvacije
i/ili korespondencije primjenjiva je u prirodnim naukama. Ali u drutvenim
naukama korespondencija u klasinom smislu nije sluaj. Naime, ak i kada
se pokae da je nae razumijevanje stvarnosti kompatibilno sa injenicama,
135 Kriza globalnog kapitalizma, str.30. Naravno, ovo se odnosi na drutvene dogaaja, dok su
fizikalni dogaaji neovisni od ljudske interpretacije. Na primjer: sudbina Sunevog sistema trenutno je potpuno nezavisna od ljudske interpretacije, ali sudbina demokratije ili
kapitalizma to nije. Mi moemo korektno predviati kretanje planeta Sunevog sistema,
ali ne i sudbinu demokratije kao forme donoenja politikih odluka, s obzirom da ona zavisi od naih buduih stavova, koje u datom momentu ne moemo znati.
41
Aleksandar Savanovi
to, striktno posmatrano, jo ne dokazuje istinitost naih stavova, ve moe
biti svjedoanstvo samo nae sposobnosti da utiemo na situaciju na nain
koji e ju razvijati u pravcu naih predvianja!137 Ilustrativan je primjer138
razlike izmeu iskaza: (i) Pada kia; (ii) Ti si moj neprijatelj; (iii) Ovo
je revolucionarni trenutak. Prvi iskaz je forma ili/ili iskaza koja je ili tana ili netana u zavisnosti od objektivne stvarnosti na koju se odnosi. Meutim, drugi i trei iskaz je razliitog tipa i on nije odreen samo datim objektivnim stanjem stvari [koje je i samo po sebi ovdje ovisno od subjektivne
interpretacije i subjekta koji daje iskaz i subjekta na koji se iskaz odnosi],
ve i usmjerava ponaanje obe strane u datom pravcu. Istinitost (ii) i (iii), s
jedne strane zavisi od reakcije obe strane, a s druge strane i usmjerava njihova ponaanja. Soros smatra da cirkularna povratna sprega izmeu miljenja i stvarnosti, feedback mahenizam u refleksivnosti, ne pobija mogunost istinitosti stavova, naprotiv, spoznaja i priznanje postojanja tog
efekta tek omoguava da se sagleda istinitost stavova u drutvenim naukama. Ali je cijela situacija krajnje komplikovana.
Definicija refleksivnosti glasi: Postojanje dvosmjerne konekcije izmeu
miljenja i stvarnosti, koja kada se dogaa simultano, unosi element nesigurnosti u miljenja sudionika i element indeterminiranosti u tok dogaaja.
Ta dvosmjerna veza je refleksivnost.139 U ljudskom drutvu injenice se
nalaze negdje u budunosti, a uslovljene su odlukama sudionika donijetim
u sadanjosti.140 U tom smislu u drutvenom ivotu vlada dvostruka nekorespondencija: prva, koja je karakteristina za ljudski saznajni aparat uopte, bez obzira na predmet na koji se primjenjuje [fizikalni svijet ili drutvo];
i druga, koja je posljedica toga to se istorija dogaa kao proces kontingentno ovisan o sadanjoj interpretaciji. Soros ovdje preuzima uveni Popper-ov argument iz spisa Bijeda istoricizma, kojim ovaj pobija mogunost naunog projektovanja drutvene istorije: (i) istorija je pod bitnim uticajem
ljudskog znanja; (ii) napredak ljudskog znanja je nepredvidiv; (iii) istoriju je nemogue predviati. Najee se konekcija Soros-Popper vezuje uz
koncept otvorenog drutva, mada je zapravo, kako i sam Soros kae, na nje-
137 Zato Soros smatra da dihotomija istinito/lano nije primjenjiva na drutveni ivot, i neophodna je trea kategorija refleksivno. On smatra da je upravo trini fundamentalizam
odlian primjer istinito/lano pristupa drutvenim fenomenima: planirana ekonomija ne
funkiconie znai; trite je savreno. Meutim, oigledno je da poraz regulacije ne
dokazuje da su trita savrena; ve je to refleksivna veza. Isto vai o obrnuto: kriza
trita ne znai da je regulacija rjeenje. [Izazov novca, str.135] Tako svaka znaajnija ekonomska kriza, poput ove iz 2008.god. proizvodi tendenciju pomjeranja ka jaim dravnim
regulativama u ekonomiji; koje opet, kako se pojaavaju sve vie zaguuju ekonomiju, to
stvara refleksivni okida ka tendenciji ka free market, itd. Soros smatra da su ovakvi zamasi klatna neizbjeni, osnovno je pitanje izmjeriti amplitudu tih oscilacija.[ibid., str.145]
138 The New Paradigma for the Financial Markets, str.28. Soros Lectures Lecture One: General
Theory of Reflexivity, str.12.
139 The New Paradigma for Financial Markets, str.51.
140 Kriza globalnog kapitalizma, str.31; Podrka demokraciji, str.186-187.
42

ga vie uticala Popper-ova filozofija nauke.141 Soros rekapitulira samu strukturu egzaktnog naunog istraivanja kako ju je skicirao Popper, opisujui
odnos izmeu razliitih dijelova istraivanja.142 Naime, nauno istraivanje
sadri jednu sadanju situaciju [inicijalne uslove]; jednu buduu situaciju
[finalne uslove]; i hipotezu koja ih povezuje. Povezujua hipoteza zapravo
predstavlja nauni zakon, ili generalizaciju univerzalne validnosti. Kada
se hipoteza primjenjuje na inicijalne uslove ona je predvianje, a kada se
primjenjuje na finalne uslove ona je objanjenje. U oba sluaja na nju se
primjenjuje testiranje koje ima svrhu da potvrdi ispravnost hipoteze. Kljuna stvar je da postoji metodska asimetrija izmeu verifikacije istinitosti hipoteze, i dokazivanja njene neistinitosti, u smislu da se, ma koliki broj sluajeva potvrdio hipotezu, ona nikada ne moe tretirati kao apsolutno
vaea za svaki budui sluaj; dok je, s druge strane, samo jedan sluaj nevaenja hipoteze dovoljan da se ona odbaci kao neistinita. Nauni zakoni i
naune teorije se ne mogu verifikovati i po svojoj prirodi su hipotetike.143
To znai da je u induktivnoj naunoj metodi nemogue tvrditi bezuslovnu
istinu. U tome je sr dijagnoze da su doktrine poput marksizma kvazinauka- one pretenduju na naunost koja je nedostina i metodski pogrena.
S druge strane, to znai da se budunost ne moe tretirati kao determinisana i odrediva. Skepticizam te vrste je fundamentalna propozicija za otvorenost otvorenog drutva, koje kao takvo implicira nesaznatljivost konane
istine. Hipotetinost svakog pogleda na svijet, svake slike svijeta, eo ipso
eliminie totalitarizam i totalitarni impuls. Poperovska ema eliminie potrebu za verifikacijom, jer naune zakone tretira kao hipoteze, i na taj nain
centralnu ulogu daje testiranju. Otuda je metoda pokuaja i pogreke imanentna otvorenom drutvu.
Na ovoj taki Soros na kljuni nain dinamizira144 naelo nesaznatljivosti kategorijom refleksivnosti, gdje se budua istorija nalazi pod snanim
djelovanjem sadanjosti, premda kompletna deskripcija tog djelovanja nije
mogua u sadanjosti. Radi se o tome da kod drutvenih dogaaja, za razliku od fizikalnih, sprega izmeu poetnih/inicijalnih uslova, testiranja i finalnih uslova nije jednosmjerna.145 To je kljuna razlika u odnosu na Popper-a, i mjesto na kome Soros ide dalje od poperovske eme naune
metode koja je konstitutivna i za sve naknadne diferencije izmeu dvojice
143 The New Paradigma for Financial Markets, str.35-37; Soros Lectures Lecture One: General
Theory of Reflexivity, str.6; Izazov novca, str.130-133.
144 Sam Soros priznaje da refleksivnost potie iz razrade ideje autoreferencijalnosti Karl Poppera, ali da kljuna razlika stoji u tome to poperovska autoreferencijalnost predstavlja
svojstvo tvrdnji, tj. vai samo u podruju miljenja, dok refleksivnost pretenduje da probije granicu izmeu miljenja i stvarnosti i spada u oba podruja. [Kriza globalnog kapitalizma, str.37].
43
Aleksandar Savanovi
autora, kako u epistemolokom tako i u politikom planu.146 Soros prihvata
Popper-ovu dijagnozu prema kojoj nauni zakoni ne mogu biti verifikovani.
Time je zakljueno pitanje indukcije: ma koliko sluajeva potvrdilo hipotezu ona ne moe biti proglaena apsolutnom. Ali kao i u sluaju pobijanja
validnosti metafizikih iskaza od strane logikih pozitivista to jo ne znai
besmislenost tih iskaza. Razlog zato je to tako je to iskaz i stvarnost nisu
meusobno indiferentni i u izvjesnom smislu predstavljaju samoispunjujua
proroanstva. To dalje znai vanu stvar da, za razliku od prirodnih nauka
gdje teorija djeluje u praksi samo ako je ispravna, u drutvenim naukama
teorija moe imati snano dejstvo ak i ako je pogrena. Upravo sada je to,
po miljenju Sorosa, sluaj sa ideologijom trinog fundamentalizma.147 Porijeklo ideje trinog equilibrium-a see u nauku XIX vijeka, kada su jo
dominirale mehanicistike pretpostavke i njutnovska fizika, i kada se snano vjerovalo da nauka moe dati deterministika objanjenja. Meutim, za
razliku od fizike koja operie sa neivom nesvjesnom materijom, koja se
kree u zavisnosti od djelovanjem spoljnjih akcidenata i vlastite fizike
strukture, ponaanje ljudskih bia se dodatno modifikuje i prema interpretaciji i predvianju samih subjekata, nevezano od objektivne istinitosti ili
pogrenosti predvianja. Takoe, za razliku od fizikalnih dogaaja, koji su
jednosmjerni, drutveni dogaaji su dvosmjerni u smislu da proizvode povratni efekat mijenjajui nae interpretacije [stavove, teorije itd.]. U fizikalnim dogaajima lanac kauzaliteta ide od jednog do drugog dogaaja po
nunom i, prirodnim zakonima, determinisanom slijedu. U drutvenim dogaajima to nije sluaj.148 U drutvenim dogaajima s jedne strane postoje
sudionici koji nastoje shvatiti situaciju u kojoj sudjeluju, stvarajui neku
misaonu predstavu koja odgovara stvarnosti. Soros to naziva kognitivnom
[ili pasivnom] funkcijom. S druge strane, ti sudionici nastoje uticati na
stvarnost, usmjeriti je u pravcu svojih elja. On to naziva participativnom
[ili aktivnom] funkcijom. Refleksivna situacija postoji kada su obe funkcije na djelu u isto vrijeme.149 U takvom sluaju mi nikada ne moemo tretirati budue dogaaje kao injenice, u striktnom smislu, jer su oni kontingentno ovisni o modelu i nainima interpretiranja koji primjenjujemo
tu-i-sada. U kognitivnoj funkciji situacija koju razmatramo je nezavisna
vrijednost, a miljenje sudionika zavisna promjenjiva, dok je u participativnoj funkciji obrnuto. Meutim, u refleksivnoj situaciji obe su funkcije zavisne promjenjive jer njihova dvosmjerna interakcija stvara situaciju bez
nezavisne promjenjive, bez koje opet nisu mogua deterministika pred-
146 Penda Altareas Ivor, Soroseva interpretacija Popperove znanstveno-politike teorije [Politika
misao, vol. XLIV, god.2007.; br.1.; str. 53-65], str.55.
44

vianja. Takva je situacija karakterizovana odsustvom korespondencije
izmeu miljenja i stvarnosti.150
Prema Sorosu, ova dvosmjerna veza izmeu prognoza i oekivanja subjekata, i stvarnih dogaaja [tj.: zavisnost buduih dogaaja od sadanjih
interpretacija, prognoza i oekivanja], ima odluujui znaaj za razumjevanje ljudskog drutva u cjelini, a finansijskih aktivnosti napose. Tako je, na
primjer, kardinalna premisa trinog fundamentalizma - equilibrium neadekvatna za objanjenje drutvenih procesa. Ona je teorijski u kontradikciji sa Popper-ovim rigorom hipotetinosti naunih pretpostavki. Ona je
empirijski pogrena u kontekstu injenice da brokeri na berzama razliito
djeluju, jedni prodavajui a drugi kupujui dionice istog preduzea.151 Da je
egzaktnost prirodnih nauka mogue postii u drutvenim, to se ne bi dogaalo i svaki finansijski struan ovjek bi bio u stanju obaviti potrebne
kalkulacije, kao to je svaki struan fiziar i inenjer u stanju proraunati
put shuttle-a na Mjesec. Soros u vie navrata naglaava da je on, koji je
ostvario fantastine rezultate na berzi, zapravo lo u matematici, te da je jo
za vrijeme studija ispoljavao tu slabost. Za razliku od dominantne mode na
finansijskim tritima, gdje veina igraa bazira svoje uspjehe na sve savrenijim matematikim kalkulacijama, Soros je uspjeh zasnivao na psiholokim i instinktivnim odlukama. Meutim, upravo ta slabost u matematici
je predstavljala i sretnu okolnost koja ga je navela da se pozabavi pretpostavkama na kojima se matematiki modeli u ekonomiji zasnivaju. Ispostavilo se da matematika vrsta egzaktnosti nije orjentir realnih trinih igraa, ve se itavo djelovanje na berzi u stvarnom ivotu sastoji od oekivanja
i prognoza. Ali, oekivanja ne mogu biti kvalifikovana kao znanje.152 Te
prognoze utiu na budue dogaaje i time stvaraju povratni efekat153 na do150 The New Paradigma for the Financial Markets, str.5.
151 Oni to rade zato to s jedne strane razliito vrednuju date omjere, a s druge strane razliito
predviaju njihove razvoje. Meutim, stvarna poenta je da opseg njihovih ekonomskih
aktivnosti determinie budunost preduzea! Sutina greke equilibrium-a je da posmatra
potranju, cijenu i ponudu analitiki odvojene: postoji potranja pod nekom cijenom i
ponuda pod nekom cijenom trite pravi ravnoteu tako to kreira jedinstvenu cijenu
izmeu ponude i tranje. Ali, ta ako ponuai ne prihvataju datu cijenu oekujui njen
skok u bliskoj budunosti. Oito da e se usljed nezadovoljene tranje to poskupljenje i
desiti.
153 U striktno logikom smislu, refleksivnu dvosmjernost Soros u vie svojih spisa ilustruje
na poznatom primjeru paradoksa Epimenida krianina, i komentarie rjeenje koje je ponudio Bertrand Russell. [The New Paradigma for the Financial Markets, str.33-34] U izvjesnom
smislu refleksivnost se nastavlja na istraivanja autoreferentnih iskaza koja je sproveo
Russell. Russell, naime smatra da postoje dvije vrste iskaza, od kojih se jedni odnose na
eksterne injenice, a druge na same sebi. Samo u sluaju prvih mogue je primjeniti korespondentnu teoriju istine, dok drugi nisu niti istiniti niti lani, ve tautoloki. Logiki
pozitivizam je dalje vodio ovu tendenciju ka stavu da injenice kod kojih se ne moe utvrditi istinitost nemaju nikakvo znaenje, tj. da su besmislene. Elegantan primjer ove teorijske pozicije je Tractatus Ludwiga Witgenstein-a.

Soros potpuno odbacuje ovakvu poziciju logikog pozitivizma, tvrdei da logiki apsurdne
tvrdnje, tj. oni iskazi koji nisu niti istiniti niti lani, nisu besmisleni, ve naprotiv mogu
imati jo vei znaaj i smisao od istinitih, i po pravilu ga i imaju. Zato? Zato to istinite
45
Aleksandar Savanovi
gaaje, koji bi bili drugaiji da tih prognoza nije bilo. Dvostruka povratna
sprega izmeu injenica i interpretacija [miljenja sudionika], koju je nemogue unaprijed kalkulisati, je ono to je Soros nazvao element nesigurnosti inherentan drutvenim dogaajima.154
Reflaksivni efekat predstavlja kljunu razliku izmeu tzv. subjektivistike
teorija cijena austrijsko-ikake ekonomske kole, sa kojom je ova polemisala sa Marx-ovom radnom teorijom vrijednosti, i Sorosevog pristupa i tu se
nalazi sr njegove polemike s neoliberalnim taborom. Subjektivistika teorija
cijena polazi od toga da cijena nije odreena faktorima proizvodnje, ve buduom potranjom. Da je Marx-ova radna teorija vrijednosti tana, kalkulacija poput one u fizikalnim dogaajima bi principijelno bila mogua, i planska
ekonomija bi profunkcionisala. Meutim, to nije sluaj, zato to e cijena budueg proizvoda zavisiti od tadanje tranje, a nju nije mogue znati ex ante,
ve tek ex post, tj. kada se proizvod iznese na trite i potroai odreaguju na
njega tranjom. Unaprijed to nije mogue znati zato to nije mogue unaprijed znati budue elje ljudi [tranju], ve se one mogu samo prognozirati u
smislu vjerovatnoa. Ukoliko su predvianja preduzetnika o buduoj tranji
tana oni e ostvariti profit na tritu, ukoliko nisu oni e poslovati s gubitkim.
Soros u prvom koraku prihvata ovu argumentaciju, ali ju sutinski proiruje
dinamikim naelom o refleksivnoj ulozi tih i takvih prognoza. To proirenje
je, meutim, takvog obima i znaaja da praktiki diskredituje i subjektivistiku teoriju cijena i ideju equilibrium-a, kao tendencije uravnoteenja izmeu
trine cijene i prognoza155, jer su cijene dinamiki ovisne o prognozama. Kada
cijene interpretira kao refleksiju trita savremena ekonomska teorija, po
miljenju Sorosa, preuzima klasinu teoriju istine kao korespodencije i/ili
adekvacije. Teza da je trite uvijek u pravu bazirana je na injenici da ukoliko cijena nije prilagoena stvarnosti slijedi ex post kazna. Meutim, problem
tvrdnje predstavljaju znanje, koje ne izaziva polemiku i dostupno je svima. Meutim,
upravo iskazi iju istinitost nije mogue egzaktno utvrditi u datom trenutku istorije, predstavljaju oblikujue sile i motor buduih dogaaja. [Kriza globalnog kapitalizma, str.36-38;
Podrka demokraciji,str.149-150] Klasian sluaj je savremena sklonost da se filozofija ne
tretira kao znanje, ve mentalna konstrukcija, sistem metanaracija i kao takva diskredituje. Njene teme su takve da o njima nije mogue postii pozitivno znanje. Soros smatra
da ovo nije argument protiv filozofije jer filozofske interpretacije imaju izuzetan, moda
ak i odluujui uticaj na empirijsku realnost. Kao primjer on uzima upravo filozofsku
poziciju Zapada da prizna samo pozitivne rezultate nauke, to je saznajnoteorijski stav
koji snano determinie prakse i sudbinu Zapada. [Podrka demokraciji,str.147] Greka
logikog pozitivizma je u tome to ne vidi da postoje situacije koje nije mogue raslaniti pozitivnim znanjem, ve je o njima neophodno donijeti odluku. Ovakve tvrdnje su smislene u smislu u kojem znanje nije: one uistinu mijenjaju tok zbivanja. [ibid, str.150]
Znaaj filozofije, kao i drugih sistema stavova ili vjerovanja koji daju neku sliku svijeta, je
to predstavljaju okvir za djelovanje, a ne istinu.

Zanimljivo je da Soros ovu metodu primjenjuje na vlastitu teoriju, tvrdei da se hipoteze
pogreivosti i refleksivnosti ne mogu tretirati kao naune hipoteze, s obzirom da ih je
nemogue provjeriti, usljed toga to mi ne znamo kakva bi stvarnost bila da one nisu postavljene. [Izazov novca, str.143; Kriza globalnog kapitalizma, str.44]
46

je u tome to ne samo da su cijene odreene potranjom, ve je i potranja
odreena cijenama, - cijene igraju aktivnu ulogu u kreiranju preferencija
potroaa.156 Cijene utiu na elje ljudi za odreenim proizvodima i zapravo,
u odreenoj mjeri, proizvode potrebu. Subjektivistika teorija cijena polazi od
toga da su cijene nama ex ante nepoznata vrijednost, - potranja je unaprijed
neodrediva, ali je istovremeno broj moguih tranji ogranien i fiksan. Refleksivnost tvrdi da je taj broj neogranien i da se moe poveavati/smanjivati
modeliranjem ponaanja uesnika na tritu. Subjektivistika teorija posmatra trite u modelu logikog atomizma: broj atoma je ogroman i oni su meusobno nezavisne jedinice, ali istovremeno to su i formirane jedinice. Zato su
njihove preferencije, iako nesaznatljive ex ante ipak konane i fiksne.157 Refleksivnost polazi od toga da ti atomi nisu zatvoreni sistemi, ve da se na njih
moe uticati manipulacijom spolja. Soros ovdje ostavlja odreene nedoumice,
jer na nekim mjestima tvrdi da refleksivni efekt proizvodi nestabilnost samo
na finansijskim tritima, dok na nekim mjestima ovo smatra kao relevantno
samo u uslovima far-from-equilibrium. Ipak, nema sumnje da ako refleksivnost prihvatimo kao atribut finansijskog trita on mora imati takav efekt i
na realni sektor, i uopte, svaku ljudsku djelatnost. Sam Soros navodi vrlo
uvjerljiv primjer ekspanzije komunikacijske i internetske tehnologije, kao
primjer kada je poetni uspon prihoda po dionicama proizveo impuls za velika ulaganja u tim granama proizvodnje koji je onda ubrzao njihov stvarni
razvoj, a koji je opet proizveo enormnu tranju.158 Sutina argumenta je da
proizvoai mogu manipulativnim mehanizmom stvarati vjetaku tranju
i odvesti situaciju daleko od ravnotee. Jedan od takvih metoda koji se iroko
primjenjuje je marketing.159 Razliite tehnike marketinke proizvodnje tranje
nisu nita drugo do primjer refleksivnog mehanizma na tritu.160 Austrijska
kola tretira krivulje ponude i potranje kao nezavisne, koje se dodiruju u
momentu kada kupci ex post valorizuju procjene proizvoaa. One se ak ne
mogu tretirati u okviru iste discipline: potranja je predmet psihologije, a ponuda inenjerstva/menadmenta.161 Iskustvo pobija ovu pretpostavku: odluke za ili protiv kupovine bitno utiu na cijenu, a same te odluke su zasnovane na oekivanjima buduih cijena. Proizvoai imaju razliite naine da
utiu na tranju. U pitanju je par excellence primjer feedback mehanizma.

157 Cymbalista Flavia, How George Soros knows what He knows? [www.trading-naked.com], str.4-5.
158 O globalizaciji, str.72. Jedan od mnotva primjera koje Soros razmatra je sluaj kada je
ekipa koju je vodio Brian Arthur razvila koncept rastuih povrata - koji opravdava
poveanje proizvodnje preko granice klasine ravnotee, kladei se da e tehnoloki napredak smanjiti trokove proizvodnje i time donijeti velike profite usljed ostvarene
dominacije na tritu. [Kriza globalnog kapitalizma, str.61]
159 Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.55.
161 The New Paradigma for Financial Markets, str.54-55.
47
Aleksandar Savanovi
Objanjavajui svoj konceptualni okvir za djelovanja na finansijskim tritima Soros akcentira dva kardinalna principa: prvo, trine cijene uvijek
iskrivljuju fundamente; i, drugo, finansijska trita imaju aktivnu ulogu: ona
mogu da utiu na tzv. fundamente.162 Striktno posmatrano ova dva principa
su svodiva na isto naelo, ali Soros ih razdvaja vjerovatno zato to prvo naelo govori o tome da svako postavljanje cijena [tj. interpretacije] utie na
stvarnost, dok drugo ukazuje na mogunost svjesne manipulacije stvarnou
putem cijena. Ako pri tome imamo u vidu da prognoze djeluju na budunost
ak i ako su pogrene [lane], onda imamo sliku jednog jednostavnog ali efektnog modela akcije. Gotovo uzgred, Soros napominje da refleksivnost sama
po sebi ne proizvodi efekt neodredivosti.163 To znai da se refleksivnost zapravo moe upotrijebiti kao sredstvo predvianja i modeliranja budunosti! Indikativno je da je u kasnijim radovima Soros sklon nazvati participativnu
funkciju manipulativnom.164 Nae prognoze su nesavrene zbog onoga to
je opisano naelom pogreivosti, ali ako smo u mogunosti manipulisati refleksivnim efektom to nam moe obezbjediti usmjeravanje kratkoronih tokova. Na to smo mislili kada smo rekli da teorija refleksivnosti, kako ju Soros
interpretira, ne iskljuuje istinitost/lanost stavova. Refleksivne zablude nisu
pasivne. Vie je svjedoanstava, i tome emo se u kasnijm poglavljima detaljnije posvetiti, da je sam Soros, u svom djelovanju na berzi, obilato koristio i
pogreivost165, i ono to zove naelo refleksivnosti, esto svjesno manipulirajui refleksivni efekat u budue dogaaje, konstruiui ak i [vrlo indikativan]
termin za to: plodne zablude [fertile fallacies].166 One su plodne zato to
daju blagorodne rezultate prije nego to budu otkrivene; one su zablude zato
to je svako nae znanje nesavreno. Bez obzira na principijelnu nedokazivost
istinitosti hipoteze, na osnovu nje je ipak mogue predviati i objanjavati,
mada nesavreno, i to je kljuno, djelovati. Soros kae da bi insistiranje na
prihvatanju samo i iskljuivo utvrdivih istina, koje bi bile nehipotetike, potpuno onemoguilo nae djelovanje u stvarnom ivotu. isto teorijski posmatrano, refleksivnost bi trebalo da je, ne samo omoguena, ve i zatiena pogreivou: interesna primjena reflaksivnog mehanizma u datoj situaciji
podrazumjevala bi znanje o poeljnom buduem kretanju, koje bi onda trebalo podrati refleksivnim efektom. Meutim, naelo pogreivosti iskljuuje
mogunost takvog znanja. Ipak, u praksi stvari stoje drugaije. Soros eksplicitno izjavljuje: Moje rijei mogu pokrenuti trita, iako inim velike napore

164 The New paradigma for financial markets, str.3-4; str.30; Soros Lectures Lecture One: General Theory of Reflexivity, str.12.
165 Kriza globalnog kapitalizma, str.44-45; Podrka demokraciji, str.224. Vidjeti takoe: Bruck
Connie, The World According to Soros [The New Yorker, Jan. 23, 1995].
166 The New Paradigma for Financial Markets, str.34; Soros Lectures Lecture Three: Open Society,
str.53; Kriza globalnog kapitalizma, str.46.
48

da ne zloupotrebljavam tu mo.167 uveni sluaj obaranja funte sterling168, na
kojem je zaradio milijardu dolara, najslavniji je Sorosev primjer predvianja/
projektovanja na osnovu refleksivnosti, premda se Soros ograuje tvrdnjom
da bi se to desilo i bez njegovog ukljuenja, te da je uticaj koji mu se u tom
sluaju pripisuje pretjeran.169 Isto opravdanje dao je i za svoje dodavanje
ulja na vatru u sluaju internetskog mjehura 1996.170 Meutim, uprkos tim
ogradama on ipak nabacuje da je njegov finansijski uspjeh dokaz superiornosti njegovog teorijskog okvira nad preovlaujuom neoliberalnom paradigmom171, a da njegovi taktiki udari na tritu direktno pobijaju neoliberalnu
dogmu o ravnotei. Kada je Soros primjenio teoriju refleksivnosti na tritu,
pokazalo se da posjeduje radikalno drugaiji metod trinog poslovanja od
tada dominantnih pristupa. U odnosu na pokuaje da se kalkuliu i predvide
budua kretanja cijena, te na bazi tog predvianja ostvari profit, Soros je stavio front svog dejstva na projektovanje buduih kretanja. Umjesto da pasivno
isekuje budue vrijednosti, on je iao na to da ih sam izmodelira.172 Pri ovakvim djelovanjima nesumljivo se polazi od toga da je manje vano da li je
poetna hipoteza tana ili netana, - tu je razlika samo u roku trajanja, s obzirom da netana hipoteza ima manji interval primjenjivosti, jer e ljudi vrlo
brzo postati svjesni njene pogrenosti. Svaka je hipoteza koju koristimo za
refleksivni efekat principijelno pogrena, jer su nenamjeravane posljedice
neizostavan gradivni element ove matrice djelovanja. Koncept nenamjeravanih posljedica na bitan nain dopunjuje koncept plodnih zabluda jer ukazuje
na ograniene mogunosti manipulisanja stvarnou. Refleksivnost nas ui
da stvarnost moe biti manipulisana. Ali zato bi to predstavljalo problem?
Zato to iz pogreivosti slijedi da neiskorjenjivo odsustvo razumijevanja stvarnosti moe da stvara posljedice koje odstupaju od efekta koji je manipulator
planirao.173 Life is unpredictable. Jedan od velikih novijih primjera je Gorbachev-ljev pokuaj transformacije Sovjetskog sistema: transformacija se zavrila u neemu to inicijatori reforme nisu planirali niti predviali.174 Soros
u tom kontekstu otvara polemiku sa jednim pravcem miljenja koji on naziva
postmoderni idiom.175 Kako sam kae on prvobitno nije posvetio naroitu
167 Kriza globalnog kapitalizma, str. 49.
168 Britanska funta je pokazivala znakove strukturalne slabosti i Soros je, osjetivi tu situaciju, napao funtu pekuliui protiv nje sa nekih deset milijardi dolara. S obzirom da su
i drugi igrai na tritu povodei se slijedili njegov potez, funta se nala pred tipinim
pekulantskim juriem koji nije mogla izdrati. Bank of England je morala devalvirati, i
izai iz Evropskog monetarnog sistema [EMS].
169 Izazov novca, str.70-73.
170 Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.33. Detaljniji opis Soroseve interpretacije internetskog buma u: Open Society Reforming Global Capitalism, str.69-75.
172 F.Cymbalista, op.cit.str.7.
49
Aleksandar Savanovi
panju postmodernim tehnikama dekonstrukcije, simulakruma i slinim interpretacijama odnosa mieljenje/stvarnost, smatrajui ih pretjeranom reakcijom na pretjerivanja Prosvetiteljstva. Prosvetiteljska vjera da um moe da
spozna realnost ovdje se pretvara u neku vrstu perverzije u kojoj se realnost
razara na simulakrume koje kreira um. Na izvjestan nain stvarnost se posmatra kao beskonaan niz kreiranih zabluda. Soros upozorava da i ova
vrsta miljenja moe imati totalitarne implikacije, na nain da nudi teorijsku
osnovu za specifinu vrstu dominacije: centar moi kreira simulakriranu realnost. Ono to se tu dogaa je da manipulativna funkcija hipertrofira do nivoa kada ukida realnost realnosti. Postmoderni idiom kao model miljenja i
djelovanja znai maksimalno udaljavanje od realnosti situaciju daleko od
ravnotee pretvorenu u akutno stanje. Manipulacija istinom postaje superioran pristup.176 Greka je ovog pristupa u tome to, bez obzira na manipulativni kapacitet refleksivnosti, stvarnost jest, realnost ipak postoji. Postoji
vrst standard pomou kojeg zabluda uesnika moe biti prosuena: aktualni tok dogaaja.177 Premda manipulacija moe odrediti razvoj stvarnosti [ili
fundamenata u ekonomiji] ta mogunost nije beskonana i neograniena.
Hipertrofija manipulativnosti ne uvia razliku izmeu objektivnog i subjektivnog aspekta stvarnosti. To se manifestuje u kazni koja dolazi u formi neplaniranih posljedica: one dokazuju da miljenje, bez obzira na svoju snagu
i kapacitete koji mu stoje na raspolaganju, nikada ne kreira stvarnost u apsolutnom smislu, ve se izdie u okvirima onoga to je u datoj stvarnosti mogue, i u zavisnosti od toga, to stvarnost u veoj ili manjoj mjeri prati. Uvijek
postoji vrsto jezgro stvarnosti koje ne moe biti manipulisano.178
ak i tana, neizmanipulisana hipoteza, protokom vremena, usljed evolutivne izmjene okoline postaje neadekvatno objanjenje i pretvara se u netanu. Svaka je hipoteza plodna zabluda samo u odreenom intervalu vremena. Upravo je interval izmeu uoavanja greke i njene optedrutvene
priznatosti kljuni moment profitiranja u biznisu. Menader hedge fonda, koji
je uoio greku u sistemu, ima na raspolaganju ono vrijeme dok zabluda ne
postane optespoznata da svoje saznanje materijalizuje u profit. Ova lina reminiscencija o pogreivosti je primjer otvorenosti na individualnom planu.
Ona oito see do sokratske mudrosti o ogranienosti individualnog uvida, kao
superiornog egzistencijalnog modela i odnosa prema ivotu i svijetu.179 Veza
176 ibid, str.43.
178 Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.60. Takva jedna injenica je npr. smrt, koju,
bez obzira na razlilite, manje ili vie uspjene, religijske pokuaje ne moemo manipulisati ona naprostu uvijek na kraju doe. Soros navodi dramatian primjer rituala smrti
kod Azteka, gdje pobjednik jedne vrste igre s loptom na kraju za nagradu biva rtvovan.
Tim inom se negira faktinost smrti, ali ne stvarno, ve samo fiktivno. [ibid., str.59]
179 U jednom karkateristinom pasusu u kojem komentarie svoj izlet u Argentinu 1982. god., sa
ciljem da iz prve ruke osmotri argentinski dug, Soros se samoopisuje gotovo potpuno prema
mitu o Sokratu kao to je Sokrat obilazio graane Atene pitajui ih o njihovom (ne)znanju,
tako i Soros kae: Stupio sam u kontakt sa velikim brojem politiara koji su sluili u ranijim
50

sa Popper-om ovdje je eksplicitna, imajui u vidu da Popper upravo figuru
Sokrata vidi kao najmarkantniji antipodni model zatvorenosti. Meutim, treba jo jednom ponoviti, akcentirajui korisnu upotrebljivost zabluda Soros na
fundamentalni nain dinamizira ovaj model unosei u njega element krativnosti, pa ak i kreacionizma. Razvitak tehnologije, naroito komunikacijske i
medijske sfere, i nauke [naroito grana poput socijalne psihologije], podie
kapacitete refleksivnog oblikovanja stvarnosti do nesluenih mogunosti. Soros upadljivo i u vie navrata naglaava da skeptiki stav ne vodi u pasivizirajui odnos prema stvarnosti, ve upravo motivie na djelovanje da se postojee zablude eliminiu. Jasno je da se ovakvim potenciranjem reflaksivnosti
radikalno dovodi u pitanje status drutvenih nauka, s obzirom da Soros datim
pristupom zapravo oigledno izjednaava drutvenu nauku i ideologiju! Primjeri marksizma i trinog fundamentalizma, na koji se poziva, pokazuje na
koji se nain kvazinaunost drutvenih nauka moe zloupotrijebiti u drutvenom ivotu. On sam, kada objanjava termin alhemija za svoje shvatanje
drutvenih nauka i naroito ekonomije, kae da su srednjevijekovni alhemiari grijeili zato to su napjevima pokuavali pretvoriti obine metale u zlato. Njihova greka nije bila u metodi napjeva, ve u tome to su je primjenjivali tamo gdje toj metodi nije mjesto fizikalnom svijetu. Meutim, na
tritima, napjevi mogu uticati na odluke ljudi, koje pak utiu na tok dogaaja.180
On ak govori o specifinim mogunostima koje imaju humanistike i drutvene nauke u odnosu na prirodne, naime da primjenjuju magijske i maioniarske trikove[!], koji ne daju rezultata u operacijama sa fizikalnim svijetom.
Koncept refleksivnosti Soros uklapa u postmodernu kritiku prosvetiteljstva, odnosno kljune ideje da permanentni saznajni progres, sam po sebi
vodi ka postepenoj emancipaciji ovjeanstva. U svom kasnom spisu The
New Paradigma for Financial Markets jedno poglavlje je naslovio sa The Enlightenment Fallacy181 u kojem govori o Prosvetiteljskoj zabludi, koja preuzima dualizam miljenje/stvarnost iz grke filozofije, i koja je zabluda prije
svega zato to ne kalkulie sa manipulativnim elementom refleksivnosti:
Filozofi Prosvetiteljstva stavili su svoju vjeru u razum; oni su vidjeli realnost
kao neto separatno i nezavisno od razuma, i oekivali su da razum obezbjedi
punu i tanu sliku stvarnosti. Pretpostavilo se da razum radi poput reflektora,
osvetljujui realnost koja tamo lei, pasivno ekajui otkrivanje. Mogunost
da bi odluka misleih aktera mogla uticati na situaciju nije uzeta u obzir, jer
bi se mijeala sa pretpostavkom separacije izmeu misli i njihovih objekata.
Drugim rijeima, Prosvetiteljstvo nije uspjelo da prepozna refleksivnost. [The
New Paradigma for Financial Markets, str.32]
vladama i pitao ih kako bi oni postupili u ovoj situaciji. Svi do jednog su rekli da bi primjenili
istu politiku koju su slijedili kada su oni bili u vladi! Moram priznati da sam rijetko susreo tako
mnogo ljudi koji su tako malo nauili iz iskustva. [Kriza globalnog kapitalizma, str.48]
181 The New Paradigma for Financial Markets, str.23; str.31-34.
51
Aleksandar Savanovi
Oigledno je da Soros ovdje demonstrira verziju kritike platoniarske
tradicije, i naroito uvene alegorije peine, kojom je Platon zacrtao jednu
dominantnu liniju u intelektualnoj sudbini Zapadne civilizacije. Descartes,
sa naelom cogito ergo sum, predstavlja jednu od taaka kulminacije te
tradicije. Prihvatajui separaciju miljenja i stvarnosti era Prosvetiteljstva
je mogla postulirati da e statika takva-kakva-jest stvarnost biti s vremenom obuhvaena [osvjetljena] spoznajom. U istoj tradiciji je logiki pozitivizam mogao proglasiti metafizike iskaze apsurdnim, s obzirom da se oni
ne referiu na empirijsku realnost. Ta tradicija potpuno iskljuuje manipulativnu funkciju, fokusirajui se iskljuivo na kognitivnu. Ova se linija zapadnjakog miljenja odvaja od Aristotelove182 distinkcije izmeu teorijskih
i praktikih disciplina, fokusirajui se iskljuivo na teorijski razum. Soros
ovdje eksplicitno prihvata da on zapravo varira model koji je u kljunim
crtama postavio jo Aristotel183, pri emu koristi drugaije strateke termine,
imenujui manipulativnom funkcijom segment onoga to je Aristotel nazvao praktike discipline i topika. Prosvetiteljska zabluda je dva vijeka ostala neotkrivena usljed toga to je proizvela istorijski nezabiljeen napredak
pozitivnog znanja i kapaciteta ovjeanstva, i predstavlja jedan od velikih
primjera plodne zablude.184 Premda je injenica da se euforija Revolucije
iz 1789. godine razvila u teror 1794.godine, ve tada pruala jasnu naznaku
da iluminacija razumom predstavlja samo jednu stranu medalje.185 Taj primjer odlino ilustruje opasnosti koje idu sa neplaniranim posljedicama, kao
i injenicu da zabluda, bez obzira koliko bila plodna, na kraju neminovno
biva prepoznata. U tom smislu su plodne zablude ekvivalentne mjehurima
na finansijskim tritima186 one mogu dati zamajac rastu, ali je slom proporcionalan mjeri do koje se balon naduvava. Nakon iskustva XX vijeka
kljuni Aristotelov uvid je revitalizovan i ostaje validan do danas: politiki
diskurs nije nuno usmjeren ka istini.187 Soros je uoio da Popper-ovo utemeljenje otvorenog drutva na principu pogreivosti, gdje je demokratija
institucionalni okvir koji omoguava da se metodom pokuaja i pogreke
stalno usavrava, nosi u sebi skrivenu pretpostavku da je cilj ljudskog miljenja i djelovanja istina, to, meutim nije nuno tako.188 U skorijem tekstu Soros e se osvrnuti na nedavna istraivanja mozga koja daju za pravo
tvrdnji David Hume-a da je razum sluga strasti i koja dodaju mnogo novih
182 ibid, str.3; str.8-9.

183 Tako on, npr., on isto preuzima Aristotela kada kae Znanje je povezano s injenicama,
a ljudske odluke to nisu. One su u odnosu s neim to e tek doi, i to e, kada se pretvori
u injenicu, obuhvatiti odluke. [Izazov novca, str.132].
186 ibid, str.53.
52

detalja njegovoj tvrdnji da je nae znanje nesavreno.189 Refleksivnost, u
domenu manipulativne funkcije, funkcionie nevezano od tenje za istinitou naprotiv, ona svjesno moe biti motivisana zabludom, ukoliko ova
ima kapacitet da postane opteprihvaena tendencija.190 Razlog zato tenja
za istinom ipak ostaje eksplicitan zahtjev za otvoreno drutvo je upravo u
injenici da manipulativna funkcija ima ogranienje u neplaniranim posljedicama, i jedini nain da se divergencija izmeu realnosti i fikcije odri
na minimumu je tenja za istinitou. Kognitivna funkcija ima precedentan
status voenja manipulativne funkcije, sidrita koje osigurava situaciju da
ne sklizne u post-modern fallacy. Situaciju je potrebno odravati izmeu
dvije krajnosti simbolisane dvjema meusobno antipodnim zabludama koje
je Soros imenovao Postmoderni idiom i Prosvetiteljska zabluda.191
2.1.1. Refleksivna teorija istorije

Soros ne staje samo na otvorenosti kao modelu personalnog odnosa prema
svijetu, i ak jedne superiorne epistemoloke strategije, ve ima ambiciju da
ovaj model podigne do nivoa interpretacije istorije ovjeanstva192, koja nije nita drugo do sukcesivno smjenjivanje plodnih zabluda.193 Zapravo se tu boom/
bust model, upotrebljen za tumaenje finansijskih trita, prenosi na tumaenje
toka istorije. Soros uporeuje svoju refleksivnu teoriju istorije sa jednom Marx/
Hegel sintezom dijalektikog materijalizma i dijalektikog idealizma194:
Uzajamno djelovanje materijalnog svijeta i svijeta ideja je zanimljivo jer oni
niti korespondiraju jedan s drugim niti odreuju jedan drugog. To nepostojanje
korespondentnosti ini predrasude sudionika kauzalnom silom u historiji. Greke, pogrene interpretacije i pogrena shvatanja sudionika igraju istu ulogu u
historijskim dogaajima koju genetske mutacije igraju u oblasti biologije: kratko reeno, one stvaraju historiju. [Kriza globalnog kapitalizma, str.80]195
190 Tako je i u okviru demokratije: primarni cilj politiara je biti izabran i ostati na poloaju.
[Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.51].
194 Soros je u ranijim spisima pokuao i jednu pomalo nategnutu konekciju sa Darwin-ovom
teorijom evolucije [Open Society Reforming Global Capitalism, str.94], od koje je kasnije po
svemu sudei odustao, s obzirom da dramatini karakter boom/bust modela oito ostavlja drugaiji utisak od dugotrajnog karaktera evolutivnih mutacija. Premda model pokuaj/
pogreka moe biti shvaen kao specifina izvedba selektivnog karaktera, revolucioni
karakter bust-a teko moe dobiti adekvatan bioloki pandan.
195 Podrka demokraciji, str.163; Izazov novca, str.128; Open Society Reforming Global Capitalism,
str.91-93.
53
Aleksandar Savanovi
Otvoreno drutvo je drutvena formacija koja sintetie poziciju dijalektikog idealizma i materijalizma. To je oblik organizacije drutva u kome se
priznaju, i ak trae, postulati pogreivosti i refleksivnosti196, i koje je na njima utemeljeno. Stoga ono predstavlja ne samo jednu od alternativa, ve i
organizacioni princip koji je najedakvatniji matrici povijesnog dogaanja.
Time se istovremeno i rjeava prethodno napomenuti problem statusa drutvenih nauka one su naune ukoliko su svjesne vlastite ogranienosti i
refleksivnosti njihovih hipoteza.197 Soros e u jednoj igri rijei rei da njegova teorija refleksivnosti predstavlja istinitu interpretaciju realnosti, premda
to djeluje kao autokontradiktorno: kako teorija koja tvrdi da mi nikada ne
moemo saznati istinu moe biti istinita? Njegovo odgovor je jednostavan i
ve dobro poznat u teoriji saznanja: istinit je konceptualni okvir kao takav,
ali ne i bilo koja konkretna sadrajna izvedba dobijena na osnovu njega.198
Vano je, za politike impliklacije doktrine, da Soros smatra kako sam
istorijski proces, pod dejstvom pogreivosti i refleksivnosti, ima boom/bust
izgled adekvatno takvom modelu trita, i efektno to ilustruje na primjeru
SSSR-a.199 Na primjer, Sovjetski reim je imao trenutak istine kada je Nikita Hruov na XX kongresu KP odrao svoj dramatini govor o Staljinu.
Meutim, Soros upozorava da model, naravno, ne treba tretirati krajnje doslovno, s obzirom da ljudsku istoriju nije mogue ukalupiti u bilo kakvu
striktnu emu. Istorija se ne moe ukalupiti u veliki grafikon u kome bi se
po determinizmu smjenjivala otvorena i zatvorena drutva, naprotiv, tok
istorije je neodreen i zavisi od odluka ljudi. Ukoliko bi ljudi bili spremni da
vjeno brane jedan poredak on bi i trajao do u beskonanost.200 S obzirom
da budue preferencije ljudi ne moemo znati, ne moemo ni proraunati
istoriju. Boom/bust ema uvijek ostaje samo linija najmanjeg otpora, koja
nije nikakavo deterministiko predvianje budunosti, ve opis najvjerovatnijeg razvoja situacije do kojeg e doi ukoliko izostane svjesna reakcija.
Pri tome ni sama ema nema i ne mora imati uvijek sve faze. Tako kapitalistiki sistem moda i nee imati svoj trenutak istine, ve neku drugu fazu,
na primjer neto poput lane zore.201 A preovlaujua tendencija istorije
se moe uvijek prekinuti rezolutnom akcijom aktera na istorijskoj sceni.
Istorija ljudskog roda dogaa se kao smjena stanja dinamike ravnotee
sa nekom od alternativa. Do toga dolazi kada odnos izmeu stvarnosti i predrasude bude naruen do te mjere da preovlaujua predrasuda formira
trend koji vladajue miljenje isuvie odvoji od stvarnosti. Preovlaujua
predrasuda i preovlaujui trend meusobno se pojaavaju, tako da trend
197 ibid, str.57.
199 Kriza globalnog kapitalizma, str.81-83; Open Society Reforming Global Capitalism, str.96-100.
201 Kriza globalnog kapitalizma, str.179-180.
54

odlazi dalje nego to bi to bio sluaj da se predrasuda nije pojavila, i obrnuto, predrasuda ne bi mogla postati tako snana da ju trend nije pratio. Predrasuda sama po sebi nije dovoljna, nju mora da potvrdi kretanje trenda u
stvarnom svijetu.202 to ovaj proces autostimulacije vie traje, raskorak izmeu stvarnosti s jedne, i trenda i predrasude s druge strane postaje vei.
Ako imamo u vidu da evolucija misli nije samostalna, ve je bitno determinisana stvarnou, a ova opet esto kao svoj osnovni sadraj ima politiku
borbu za vlast, onda je jasno da pobjeda nekog politikog interesa koji forsira neku ideju bitno utie na izbor interpretacije. Uspjeh ideje moe zavisiti od snage politike stranke, a ne od istinitosti, i obratno.203 U svakom
sluaju, bilo da u dogaajima igraju ulogu politika prepucavanja ili ne, raskorak moe otii daleko. Prije ili kasnije on mora postati oit svim sudionicima, nakon ega dolazi do krize miljenja i sloma sistema. Kritine take
istorije su trenutci kada se pod dejstvom preovlaujue zablude zaotri raskorak izmeu interpretacije [miljenja] i injenica [stvarnosti], bilo u smislu zatvorenosti, bilo u smislu preekstremne otvorenosti.204 Tada nastupa
kriza i dezintegracija koja eliminie raskorak, i stvara privremenu situaciju
ravnotee, dok nova plodna predrasuda ne proizvede novi snaan raskorak
itd. Konceptualno posmatrano, svaka konkretna istorijska situacija moe
biti klasifikovana u jednu od tri mogunosti.205 U jednoj analogiji Soros poredi ove tri situacije sa tri agregatna stanja vode.206
Prva je statika neravnotea, tj. situacija u kojoj reimi nasilno tee da odre predrasudu u promijenjenoj situaciji u kojoj ona vie ne funkcionie. Oni
silom pokuavaju satjerati stvarnost u svoj pojmovni okvir. S obzirom da postoji (i) neravnotea izmeu miljenja i stvarnosti, a da reim odbija izvriti
korekciju (ii) i moe odravati status que odreeno vrijeme, to stanje je i neravnoteno i statiko. Oito ova alternativa opisuje zatvoreni, totalitarni sistem
sovjetskog tipa. Staljinistiki reim je, kombinacijom prinude i indoktrinacije,
uspijevao svojim podanicima nametnuti i jedno vrijeme odravati potpuno iskrivljenu sliku svijeta. Ili, kako e Soros jednom prilikom rei: Staljinov je sistem bio daleko neravnotena situacija smrznuta u kip.207 Umjesto da priznaju

203 ibid, str.210.
204 Refleksivni proces djeluje u oba ekstremna sluaja, a razlika je samo u vremenskoj skali. U zatvorenom drutvu malo se toga dogaa tokom dugakog vremenskog perioda; u
revoluciji se u kratkom vremenskom period dogaa veoma mnogo stvari. U oba sluaja
percepcije su veoma udaljene od stvarnosti. [Kriza globalnog kapitalizma, str.83]
205 etvrta mogunost, naime statika ravnotea je nemogua jer refleksivnost iskljuuje
equilibrium: Mogunost postojanja statike ravnotee iskljuena je injenicom da sudionici uvijek temelje svoje odluke na pristrasnoj, predrasudama obojenoj interpretaciji
stvarnosti. [Kriza globalnog kapitalizma, str.84] Statika ravnotea bi implicirala odsustvo predrasude to je inkompatibilno sa pretpostavkama pogreivosti i refleksivnosti.
[Podrka demokraciji, str.164]
206 Izazov novca, str.139; Podrka demokraciji, str.169.
55
Aleksandar Savanovi
raskorak izmeu miljenja i stvarnosti totalitarni sistemi putem dogme i represije negiraju taj raskorak: funkcija dogme je da onemogui da stvarnost
postane stvarni predmet miljenja. Kljuna dramatika koja se dogodila u SSSR
kada je Gorbachev proglasio glasnost, je da je tim aktom razbio formalni sistem miljenja i omoguio miljenju da se stvarno fokusira na stvarnost.208
Druga mogunost je dinamika neravnotea, kao revolucionarna situacija u kojoj se dogaaji odvijaju isuvie brzo i stresno da bi akteri mogli
obaviti bilo kakve kalkulacije, interpretacije ili prognoze, ve se dogaaji
deavaju kao ad hoc rekacije na izazove trenutka. Stoga nije mogue da miljenje koriguje stvarnost i ono uvijek kaska za zahtjevima trenutka, a situacija, nesuspregnuta miljenjem, tei da izmakne kontroli. Opet je dakle,
samo u suprotnom smislu, izrazit raskorak izmeu miljenja i stvarnosti.
Ljudi postaju dezorijentirani a dogaaji izmiu kontroli.209 Oito, ova alternativa opisuje anarhiju. Takve su situacije usljed svoje nestabilnosti po pravilu, premda ne i nuno, kratkotrajne i tee da se stabilizuju. Kratkotrajne
primjere dinamike neravnotee predstavljaju sve istorijske revolucije, a
krunski noviji primjer je raspad SSSR i SFRJ. Oba primjera jako dobro pokazuju do koje mjere dogaaji nadilaze mogunost razumijevanja. Mi smo
ovdje svjedoci da su jo u danima neposredno pred raspad kompetentni
ljudi pisali o slomu kapitalizma. Meutim, ve nakon mjesec dana od pada
Berlinskog zida, komunizam je bio stavljen ad acta. S druge strane, free market drutvo je primjer dugotrajne situacije dinamike neravnotee.
Trea mogunost je ono to Soros naziva dinamika ravnotea ili, preciznije reeno, stanje blizu ravnotee. U ovoj vrsti poretka sudionici djeluju pod
naelom pogreivosti i predrasude, ali tu je prisustvo kritikog miljenja dovoljno zastupljeno da situaciju zadri u okvirima ravnotee. Svrha dijaloga,
polemike, demokratskih procedura, parlamenta i slino, je upravo u tome da
oni predstavljaju sofisticirane mehanizme koji sprjeavaju da predrasuda hipertrofira i trend se otme kontroli. To je situacija u kojoj je sistemu doputeno
da ui i da se transformie, ali ne stihijski, ve jednom kombinacijom ogranienog racionaliteta i kontrole metodom pokuaja i pogreke. To je otvoreno
drutvo modernog Zapada. Ono je posebna vrsta ideala ideal koji je svjesno
nesavren.210 Drutvo bazirano na ispravnom poimanju granica spoznaje: s
obzirom da su nai uvidi inherentno pogreni, svaki dati drutveni poredak je
nesavren i mogue ga je ad infinitum usavravati. Istorija Svemira je prvorazredan primjer sistema dinamike ravnotee i evolutivne transformacije.
208 Podrka demokraciji, str.38. Iskustva razliitih drava su razliita. Soros nabacuje vrlo indikativnu insinuaciju kako je u pokuaju otvaranja Kine, s obzirom da tamo nije bilo radikalno raspoloenih reformatora gorbaovljevskog tipa, pokuao okolnim putem: dokazujui,
naime, vezu izmeu koncepta refleksivnosti i marksistikog koncepta dijalektike [ibid.,
str.57], a sve sa ciljem da se otvore zamaskirane pukotine na dogmi.
210 Kriza globalnog kapitalizma, str.101; Podrka demokraciji, str.165.
56

Oigledan je paralelizam ovih strukturnih modela sa tripartitnom podjelom drutva. Soros smatra da je ovaj model mogue smatrati zaetkom
koherentne teorije povijesti.
Misaonu inspiraciju ovog modela Soros nalazi u konceptu daleko neravnotenih uslova iz teorije evolutivnih sistema nobelovca Ilya Prigogine.211
Ta teorija bavi se kompleksnim evolutivnim sistemima iji budui razvoj
nije mogue egzaktno proraunati. Zato je u takvim sistemima povean
znaaj filozofije, ili drugih sistema stavova koji omoguavaju okvir za djelovanje. Metoda eksperimenta u realnom vremenu, koju je Soros sam iroko primjenjivao u svom djelovanju, jo je jedan od metodolokih postupaka
kojim se nepredvidljivosti evolutivnih sistema mogu kontrolisati, naravno,
u onoj mjeri u kojoj oni uopte doputaju kalkulaciju.212 Taj metod analitike
sastoji se dokumentovanju procesa odluivanja, i naknadnoj analizi i odluka i rezultata, ali naroito i samog procesa. U Alhemija finansija on je prikazao taj metod na primjeru procesa donoenja svojih odluka na tritu; u
Kriza globalnog kapitalizma i Open Society Reforming Global Capitalism u
politikoj drami krize u Rusiji 1998. godine, a u The New Paradigma for the
Financial Markets na primjeru krize iz 2008. godine Metoda eksperimenta
u realnom vremenu je jedan od pokuaja da se refleksivnost pokrije metodoloki, i primjenjiva je specifino na one situacije u kojima uesnici ne
mogu bazirati svoje odluke na znanju.213 Iz primjera koje je Soros obradio
kao ilustraciju oigledno je da ta metoda naroito efikasno tretira stresne
situacije daleko od equilibrim-a, u kojima se dogaaji smjenju izuzetnom
brzinom, i u kojoj jueranje kalkulacije ve danas ne vae.
Drugi bitan doprinos, koji Soros pronalazi u teoriji Prigogina, je da ona dokazuje kako sistemi tee equilibrium-u samo u situaciji dinamike ravnotee,
dok u situacijama u kojima su uslovi ekstremno udaljeni od stvarne ravnotee
tendencija ka equilibrium-u prestaje biti preovlaujua. Far-from-equilibrium
situacija je neravnotena situacija u boom-bust obrascu. Opti primjer odsustva
tendencije ka poravnanju miljenja i stvarnosti predstavlja religija.214 To otkrie,
da u izvjesnim okolnostima percepcija i stvarnost ne pokazuju tendenciju pribliavanja, Soros smatra fundamentalnim doprinosom teoriji istorije.
211 Podrka demokraciji, str.15, str.167-168.

214 U jednoj kratkoj opaski [Podrka demokraciji, str.73] on nabacuje da je koncept refleksivnosti bitno manjkav u nekim elementima. Recimo, u okviru refleksivnosti je problematino
razviti koherentnu teoriju uenja, s obzirom da uenje (i) nije prosto mehaniko nagomilavanje znanja, ve (ii) podrazumjeva organizovanje prikupljenih informacija [znanja],
mentalnih struktura; koje (iii) imaju refleksivni efekat na subjekta. To dakle, znai da je
informacija koja dolazi do subjekta refleksivno preraena. Ona u krajnjim instancama
dovodi u pitanje i sam koncept otvorenog drutva: ono podrazumjeva autonomne jedinke,
ali proces formiranja svake jedinke je kulturoloki obraen i po svom karakteru refleksivan. Problem otvorenog drutva susree se sa pitanjem smisla i znaenja autonomije linosti.
57
Aleksandar Savanovi
2.2. Deficit kontrole u socio-kulturnom sektoru

Kako se stabilnost moe sauvati kada sudionici na tritu postanu svjesni refleksivnosti? Odgovor je da oni sami ne mogu
sauvati stabilnost: ouvanje stabilnosti
mora postati jednim od ciljeva javne politike. [Kriza globalnog kapitalizma, str.77]
U kontekstu temeljnog problema postblokovskog svijeta, naime ekstremne

nestabilnosti uzrokovane dominacijom trinog fundamentalizma, Soros primjenjuje prethodni metodski okvir u pokuaju da izgradi rjeenje. Kao etri
osnovna podruja u kojima su potrebne institucionalne reforme Soros markira:
1. ograniavanje nestabilnosti finansijskih trita; 2. ispravljanje nejednakosti
ugraenih u postojee meunarodne trgovinske i finansijske institucije: one
daju prednost razvijenim zemljama koje ih u velikoj mjeri kontroliu; 3. dopunjavanje WTO, koja olakava stvaranje bogatstva, jednako monim meunarodnim institucijama koje bi se bavile drugim drutvenim zadacima, kakvi su
smanjenje siromatva i pruanje pomoi drutvenim dobrima na globalnom
nivou; i 4. poboljanje kvaliteta ivota u zemljama koje pate od korumpirane,
represivne ili nesposobne vlade. [O globalizaciji, str.16-17]
Pri tome on smatra da razvija svoju kritiku globalnog kapitalizma u dvije dimenzije: vantrinom sektoru, koji se odnosi na probleme politike i
morala [take 2, 3 i 4 prethodnog programa]; i trinom sektoru [taka 1],
koji se odnosi na boom/bust nestabilnost ekonomije. Oit zakljuak je da su
potrebni kako neki opti planetarni kulturni obrasci, tako i neki opti kontrolni mehanizmi. Dato u ovoj formi rjeenje sadri odreene hermenautike problematinosti, s obzirom da Soros politiki aspekt problema u jednoj
znaajnoj mjeri smjeta u vantrini sektor, dok istovremeno, problem ekonomskog sektora planira rjeavati snanijim politikim institucijama. Stoga
ovu klasifikaciju treba uzeti sasvim uslovno. Ipak, imanentna veza izmeu
politikih mjera i neophodnih ekonomskih reformi, te novih socio-kulturnih
normi, u njegovom je program sasvim jasna i ogleda se u tome to reforma
ekonomike trai snane politike intervencije, a njih nije mogue ostvariti
bez iroke podrke javnosti, koja opet ne moe doi ako se ljudstvo demokratskih drava ne objedini na idejama otvorenosti.
U ovom kontekstu Soros definie trini fundamentalizam kao pretjeranu ekstenziju trinih vrijednosti u druge sfere drutvenog ivota, naroito
politike.215 Polazi se od pretpostavke da e pojedinci najbolje sluiti optim
215 Soros Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open Society [Open Society Foundations,
New York 2012], str.75.
58

interesima tako to e slijediti svoj vlastiti lini interes. U socio-kulturnoj
sferi problem se manifestuje u tome to su transakcijski odnosi u potpunosti
zagospodarili drutvenim ivotom, tako da su odnosi ljudi prestali biti graeni na osnovu toga kakva je ko linost, ve ta nudi [u irem smislu rijei] u
zamjenu za ono to mi imamo i koliko nam moe koristiti.216 To se kao opasnost manifestuje u tome to uklanja klasine moralne vrijednosti koje su
opet, uz pravne barijere, jedina efikasna kontrola potencijalnih destruktivnih
bust-ova.217 S obzirom da mi ne moemo imati tako nesumljiva znanja da
moemo bez greke kalkulisati trine tokove, potrebna nam je kao putokaz
jedna grupa moralnih naela. Kako se taj putokaz od vrijednosti konkretno
manifestuje? Time to prihvatanje fundamentalih normi sprjeava povodljivo kolektivno ponaanje praenja trendova218 i tako redukuje efekte refleksivnosti u njenoj bust fazi. Naime, Soros anticipira neka zaista iznenaujua
aracionalna ponaanja vrlo kompetentnih trinih igraa, koja su naroito
upala u oi u prvoj fazi finansijske krize 2008.god., poput veterana Wall Street-a Bernard Madoff-a, ili Jrm Kerviela, brokera Societe Generale, koji je
napravio gubitak od nevjerovatnih 5 milijardi . Kult uspjeha, dananjeg
vrhunskog kriterija vrijednosti, postao je izvor nestabilnosti219, zato to on
unitava mogunost da pravimo razliku izmeu istinitog i lanog, izmeu
dobra i zla. Ako neki menader fonda pone praviti gubitke, on se ne upozorava na opreznost, ve upravo suprotno od toga ohrabruje na vee rizike
kako bi pokrio minus.220
216 Kriza globalnog kapitalizma, str.91. Soros navodi upeatljiv primjer odnosa drutvenih i
trinih vrijednosti kada govori o tome kako je, poinjui svoju karijeru u londonskom
City-u 50-tih godina XX vijeka, bilo nemogue sklopiti poslove bez prethodnog poznanstva. Nije bilo vano ta znate [trina vrijednost robe], ve koga znate [drutvena vrijednost]. Sada je stanje obrnuto. Radikalna posljedica toga je da se ak i vrijednosti kakva
je progres jedne zemlje mjeri u GDP, pa se pojava tipa AIDS-a mora tumaiti kao progresivna jer borba koju drutvo vodi sa bolestima dovodi do poveanja GDP. [Kriza globalnog kapitalizma, str.211; Open Society Reforming Global Capitalism, str.139] Manje radikalno,
ali po posljedicama i dalekosenije, je prodiranje trinih vrijednosti u profesionalni sektor, posebno oblasti prava, medicine, umjetnosti i sl., gdje se vrijednost jednog ljekara i
umjetnika mjeri njegovom trinom, a ne profesionalnom vrijednou. Klasian primjer
je problem intelektualne svojine, zaotren uvoenjem instituta patenata. Ranije, naunici
su za svoje izume traili prije svega intelektualno priznanje. Meutim, patenti su omoguili
da se intelektualne vrijednosti i nauni pronalasci svedu na trinu vrijednost, ime su
podreeni motive profita. Teko je zamisliti kako bi kultura mogla da se iri, a da se intelektualna svojina potpuno zatiti. [O globalizaciji, str.38]
218 ibid, str.96; up.str.118. Tipian primjer potencijalno opasnog refleksivnog praenja trendova
je sadanja moda sve veeg poveanja udijela pekulativnog kapitala (dionica) u kunom
budetu tednje u odnosu na novac i nekretnine. To znai da svaki vei pad vrijednosti dionica znai osiromanje porodica koje ako (kada) pree odreenu stopu moe izazvati socijalne i politike turbulencije. [ibid., str.140-141] Zapravo, ba to je razlog zbog koga se ranije
respektovani tzv. azijski model kapitalizma, tzv. porodini kapitalizam, raspao. [ibid., str.142]
220 ibid, str.164-165.
59
Aleksandar Savanovi
Klasian primjer kojim Soros ilustruje iracionalnost praenja trenda je
manija tulipana koja se dogodila u Holandiji 1634-37. godine.221 Kockanje na
oekivani trend rasta cijene posljedica je ponaanja koje je potpuno fokusirano na pekulaciju i gubi iz vida realnu vrijednost robe. Kada trend rasta izbaci percepciju isuvie daleko od realne vrijednosti, raskorak izmeu pekulativne cijene i realne vrijednosti postaje oit i dolazi do sloma, a ulagai koji su
se kladili na daljnji rast trpe gubitke. Ovakvi pojedinci su pod zakonima trita
bili forsirani u pravcu iracionalnih ponaanja222, a odsustvo odgovarajuih
moralnih i kulturnih normativnih sistema koji bi blokirali takva ponaanja,
omoguili su nevjerovatne [auto]destruktivne aktivnosti. Na savremenim finansijskim tritima ak su razvijeni itavi instituti i instrumentariji koji
ostvaruju profit na osnovu nestabilnosti i kolebljivosti trita, tako to prodaju osiguranja protiv tih rizika. To to mnogi uesnici finansijskih trita ostvaruju profit na nestabilnosti znai da mnogima od tih uesnika i odgovara dato
stanje stvari. Istovremeno, to je vei rizik, to su i vee premije na osiguranje
rizika, pa su motivi za potenciranje nesigurnosti gotovo strukturalno ugraeni u ovaj sistem.223 No sami osiguravajui mehanizmi kao takvi pojaavaju
nesigurnost, jer oni koji kupe portfeljna osiguranja dobijaju sigurnost da vie
investiraju nego to bi to inae uradili. Kada i ako doe do pada oni e aktivirati svoja osiguranja, i ako je obim prodaje tih zatita dovoljno velik, stvorie
krizu i pojaati bust krivu.224 Da bi se to sprijeilo, kao i u sluaju klasinog
juria na banke, uvedeni su tzv. prekidai, odnosno privremeno suspendovanje trita. Takva mjera sama po sebi govori o validnosti teze o ravnotei.
Jedini nain da trita ostanu stabilna je da se uesnici ne odvoje isuvie daleko od relanih vrijednosti. Meutim, to nije mogue ostvariti pod neoliberalnom etikom, jer ona naprosto mami na prerizina kockanja.
Uopte, krajnje je zanimljivo da je Soros, jedan od majstora finansijskih
pekulacija, izuzetno kritian prema tzv. deriviranim instrumentima225, te da
ih oznaava kao sistemski faktor koji snano pojaava nesigurnost s jedne
strane omoguavaju bankama da prenesu dio rizika na klijente, i time omogue sebi manje oprezno ponaanje; i s druge strane, jer proizvode povodlji221 Podrka demokraciji, str.220.
222 Soros ukazuje da se problem ovdje krije u samoj strukturi sistema, u jednoj na prvi pogled
trivijalnoj injenici, naime da se upravljai fondova ocjenjuju na osnovu komparacije sa
drugim upravljaima fondova, a ne prema objektivnim rezultatima njihovog upravljanja,
kakav bi recimo bilo in concreto poslovanje kompanija u koje fond ulae. Ova situacija
prisiljava upravljae fondova da slijede trend, i time potenciraju eventualnu krizu. [Kriza
globalnog kapitalizma, str.141; up.str.151]
223 Kriza globalnog kapitalizma, str.192-193. Pri tome je karakteristino da mnogi od osiguravajuih
mehanizama djeluju pojaavajue na krizu. Soros navodi primjer stop loss order naloga,
kojim se prisiljava na prodaju instrumenta kada cijena padne do odreenog nivoa. Ideja
je da se sprijee daljnji gubitci, do kojih bi dovelo daljenje kockanje na promjenu trenda.
Premda djeluje kao zatita, ovaj mehanizam dovodi do pojaavanja trenda koji je izazvao
gubitak, jer im se aktivira, daje signal ostalim uesnicima trita da slijede primjer.
225 Izazov novca, str.89; 138-139; Open Society Reforming Global Capitalism, str.296-300.
60

va praenja trenda. Kao takvi, derivirani instrumenti su relikt vremena bezgraninog povjerenja u autoregulaciju trita. Kombinacija, s jedne strane
ideologije trinog fundamentalizma, s druge strane koncentracije nakvalitetnijih kadrova na finansijskim tritima, te novih monih raunarskih
tehnologija, dovela je do prave eksplozije inovativnih finansijskih mehanizama, te adekvatno tome i podruja mogue nestabilnosti, koja se ignorie
na osnovu pretpostavke autoregulacije trita. Tako je, recimo, ideja da se
uvede sistem dozvola za derivirane i sintetike instrumente, odbaena sa
tipine trinofundamentalistike etike pozicije - naime da se time kreativni inovatori stavljaju pod ogranienja neinventivnih birokrata 226 , i hipoteze
ravnotee, koja implicira da e samo trite eliminisati tetne instrumente.
Ista filozofija podrava i ideju da se menaderi oslobode uea u portfelju.
Nasuprot tome Soros je u svom Quantum Fondu, od samog poetka insistirao
s jedne strane na politici apsolutne vrijednosti, a s druge strane i ueu samog menadementa u aktivi fonda227, kao mjere za poveanje sigurnosti i
odgovornosti. Ve 2000.godine on je zatvorio svoj fond za vanjske ulagae, a
od 2011. vratio je novac svim ulagaima koji nisu lanovi porodice, a koji su
uloili u njegov fond.
Soros zapravo ovdje predlae jedan kontrolni mehanizam protiv vlastite
taktike refleksivnosti! Naime, ako sudionici na tritu ponu primjenjivati
refleksivnost, oni e oito teiti napuhavanju finansijskih balona u nadi da
e refleksivni efekat kasnije opravdati takve avanturizme. Meutim, to oito
moe proizvoditi znaajan faktor nestabilnosti i voditi u krize i okove masovnih razmjera u zavisnosti od broja uesnika koji se kockaju na refleksivnost.228 Poenta Sorosevog argument protiv autokorigujue prirode trita je
upravo zasnovana na refleksivnosti: kada sudionici ponu primjenjivati taktiku refleksivnosti oni e napumpati prognoze daleko ih odvajajui od realnosti [raskorak izmeu miljenja i stvarnosti postae ekstreman] i povratak
je nemogu bez nekog vantrinog mehanizma.229 Recimo, situacija sa hipotekarnim kreditima u SAD za vrijeme krize 2008.god., tipina je za Sorosevu
teoriju. Za razliku od novca kredit je izrazito refleksivan mehanizam230, s obzirom da ne zavisi od fiksnih kriterija, poput ponuda/potranja odnosa u privredi ili koline novca u opticaju, ve od subjektivne procjene kreditora. Ta
procjena ima snaan refleksivni efekat koji esto zavrava u situacijama pretjeranog kreditiranja, koje favorizuje ljude da se kockaju, a banke da prihvate ekstremne izloenosti. Milioni amerikanaca koji su zaloili svoje domove
i nekretnine pratei dominantan trend [plodnu zabludu] ne bi podlegili za226 Kriza globalnog kapitalizma, str.194.
227 George Soros: Global Speculator [u: John Train, The New Money Masters of Our Time, Harper
Collins Publisher, New York 1990, str.191-210.], str.194.
229 ibid, str.78.
230 Open Society Reforming Global Capitalism, str.185-187.
61
Aleksandar Savanovi
vodljivom dejstvu masovnog privida da su ostali vjerni radno-moralnim naelima svojih oeva i djedova. Ovi primjeri jako dobro ilustruju kako se amoralnost trita do te mjere uvukla u sve pore ivota da je nama danas sve tee
odrediti ta je dobro a ta zlo. Soros u jednoj prilino linoj reminiscenciji,
priznaje koliko je tekoe imao da intuiciju o neophodnosti stabilnog vrijednosnog sistema, povee sa trinom ekonomijom, i koliko mu je povezivanje
problema vrijednosti sa problemom stabilnosti sistema, rijeilo sve tekoe.231
On sam sada definie svoju poziciju na sljedei nain: Kao menader hedge
fonda ja igram po pravilima, nastojei da maksimalizujem svoj profit. Kao
graanin ja se trudim da poboljam pravila, ak i ako reforme idu protiv mog
linog interesa.232 Tu vrstu pogleda na svijet on naziva politika filantropija.
Naravno, ovdje nije u pitanju nekakvo puritansko moraliziranje, ve jedna
gotovo hegelovska interpretacija obiajnosne i moralne tradicije kao nataloene nesvjesne mudrosti generacija, koja je bitan korektiv i sa pozicije individualistiko-egoistike interesne paradigme. Soros ne kritikuje amoralnost
trita sa moralne pozicije, ve efikasnosne [interesne]: amoralnost trita
eliminie prijeko potrebne vantrine korektive.
Poenta prethodnog izlaganja je da se drutveni odnosi ne mogu redukovati na trine odnose, kako to propagira neoliberalna doktrina. Ukoliko se
drutveni odnosi redukuju samo na trite, kapitalizam prestaje biti aspekt
otvorenog drutva ve njegov protivnik. Jedno od Soros Lectures nosi provokativan naslov: Capitalism versus Open Society u kome objanjava konflikt
izmeu kapitalizma i otvorenog drutva, kao konflikt izmeu trinih i drutvenih vrijednosti.233 U trinom drutvu ljudi su voeni jedino kriterijem
efikasnosti i korisnosti, koji snano pogoduju iracionalnim manifestacijama
refleksivnosti. Soros navodi tipian primjer sa porezima: kada smanjenje poreza poveava u prvom koraku individualno bogatstvo, ali ako se pojaavajue
refleksivno dejstvo ne koriguje na vrijeme, ono dovodi do toga da neke javne
drutvene funkcije bivaju ugroene i nestaju, i tako i u smislu korisnosti proizvode negativne efekte.234 Ili, sluaj kada pritisak konkurencije prisiljava
kompanije da se maksimalno konsoliduju stavljajui sve drutvene ciljeve u
sekundaran plan, to povlai razliite negativne posljedice poput poveanja
nezaposlenosti i sl.235 Generalni primjer ovoga je poznati paradoks dilema
zatvorenika i problem slobodnog jahaa.236 Ovakve se situacije znaajno
koriguju u atmosferi zdravog kritikog miljenja, koja postoji u otvorenom

232 Soros Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open Society, str.80. Na primjer, on zagovara
regulaciju hedge fondova od strane finansijskih institucija, premda bi mu oito vie odgovaralo da ima odrijeene ruke.
233 Soros Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open Society, str.71.
235 ibid, str.127.
62

drutvu, a koja sprjeava da raskorak izmeu predrasude i stvarnosti postane
destruktivno velik. S obzirom da ljudi razumom obrauju [premda nesavreno] stvarnost, i da se njihove recepcije ipak odnose na stvarnost, kardinalni
problem je kako sprijeiti da nezasita potreba za plodnim zabludama ne hipertrofira i izgubi svaku kontrolu. Prema Sorosu upravo to i jeste ono to znai stanje ravnotee. Ono se postie u situacijama i drutvima u kojima su
ljudi dovoljno vrsto ukotvljeni u skup fundamentalnih vrijednosti, tako da
njihove predrasude ne mogu postati suvie udaljene od stvarnih zbivanja.237
Moralne vrijednosti postaju ona sidrina taka238 koja omoguava da raskorak ostane u granicama podnoljivog. Oito je da se ovdje nazire jedna fundamentalna funkcija obiaja, tradicija i ustanovljenih norativnih i moralnih
matrica, kao korektivnih faktora monog, ali ipak pogreivog racionaliteta
ovjeka. Tako Soros, premda sam, na nivou idealnih tipova, distancira otvoreno i zatvoreno drutvo na kategorijama slobode i sigurnosti, ovim inkorporira kljuni element privlanosti zatvorenih drutava sigurnost plemena, u
otvoreno drutvo, ali u mjeri koja ne naruava njegov organizacioni princip.
Upravo to znai da je otvoreno drutvo sredina izmeu totalitarizma i anarhije. Znaaj vantrinih, moralni kontrola jeste upravo u tome da ouvaju
trite! On nedvosmisleno kae: Ja sam na strani natjecateljstva, ali produava i dalje i kae: Ja sam isto tako na strani odravanja sistema koji doputa
natjecateljstvo.239 Ovo postaje jasno u diferenciji izmeu regulacije i nadgledanja. Soros je protivnik regulacije ali zagovara nadgledanje.240 ak ta vie,
vrst moralni sistem omoguava da se regulisanje trita maksimalno prebaci na samoregulaciju, time to bi uesnici imali sidrinu taku koja ne bi bila
data u formi politike regulative, ve konvencija, normi ponaanja, vrijednosti itd, koje su se iskristalisale kao pozitivne prakse na samom tritu i, naravno, ire u drutvu. Nepisane konvencije i formalne regulative zapravo su
obrnuto srazmjerne. U tom smislu Soros se osvre na znaaj koji su imale
konvencije koje postoje u najstarijoj trinoj ekonomiji, kakve su recimo gentleman figura, ili lanstva u zatvorenim mukim klubovima i slino, imale za
funkcionisanje trita UK.241 Danas je situacija bitno razliita. On uzima sebe
kao primjer, navodei da mu ni njegove filantropske aktivnosti, niti filozofske
ideje nisu donijele slavu postao je primjeen kada je zgrnuo novac.
Meutim, ova mogunost da se pritisak ka iracionalnim kockanjima, koji
je imanentan nekontrolisanom tritu, donekle amortizuje ukotvljavanjem
u sidrine take vrijednosti, samo je jedan aspekt propagiranja kredibilnih
237 Kriza globalnog kapitalizma, str.84. Kako spremnost da se prihvate neke fundamentalne
vrijednosti sprjeava destabilizirajui boom/bust proces da izmakne kontroli? Odgovor
glasi: spreavanjem povodljivog kolektivnog ponaanja praenja trendova. [ibid., str.96]
240 ibid, str.166.
241 ibid, str.29.
63
Aleksandar Savanovi
vrijednosnih sistema koji bi bili iroko prihvaeni. Prava poenta njegovog
zalaganja je da tek takav konsenzus omoguava da se legitimira i legalizuje
politika intervencija u, sa jedne strane trinu utakmicu; a s druge strane i
u suverene drave. Time se objanjava zato je Soros na meti i neoliberala
[koji ga optuuju za nazadno promovisanje kontrole ekonomije od strane
politike] i konzervativnih zagovornika statizma i nacionalne drave [koji ga
optuuju za pokuaj okupacije nacionalnih resursa od strane najmonijih
trinih igraa]. On, ini se ispravno, uoava da ove kritike nije mogue prevladati bez opteg pomaka javnosti ka idealima otvorenog drutva, na bazi
kojih bi se obezbjedila podrka javnosti za potrebne politiko/ekonomske
mjere. Ovo je, u mnogo aspekata, vrlo indikativno mjesto u Sorosevoj doktrini, s obzirom da on ovdje, ini se, sasvim eksplicite tvrdi da su vrijednosti
otvorenog drutva funkcionalno razumljene - dakle ne kao vrijednosti po-sebi-i-za-sebe, ve kao sredstvo da se sistem trita ouva. Naime, Soros naelno prihvata trinofundamentalistiku tezu da trite najefikasnije obezbjeuje alokaciju u ekonomskom smislu, ali ne i u cjelini, jer produkuje
ekstremne nejednakosti i time motivie antitrini impuls i bunt. Stoga je
potrebno amortizovati pritisak ka socijalnom raslojavanju koji nuno prati
slobodno trite, jer takve nejednakosti u ekonomskom sektoru pogoduju
otklonu javnosti ka antitrinim doktrinama. Humanizam za koji se ovdje
zalae je humanizam iz interesa. To znai: odreeno uravnoteenje socijalnog poloaja, ili kako to Soros kae pravednija preraspodjela, nije cilj po sebi,
ve sredstvo da se ouva trini poredak. On sam nije sklon da se njegovim
filantropskim aktivnostima pripisuje atribut dobroinstva. Vrijednosti nisu
vrijednosti kao takve, ve kao antirevolucionarne funkcije. Te i takve zadatke mogue je obaviti samo politikim sredstvima.242 Trini fundamentalisti,
insistirajui na politikama deregulacije i iskljuenja politike, tjeraju zapravo
vodu na mlin antiglobalistikih pokreta sa ljevice [i obrnuto].243 Taj set argumenata Soros je primjenio kada je, kao jedan od rijetkih velikih igraa Wall
Street-a, snano podrao kandidaturu Barack Obama-e, upravo zbog njegovog insistiranja da se implementira tzv.Warren Buffet porez poreske politike koja teret krize prebacuje na 1% superbogatih, a olakava situaciju
srednje klase. Zbog takvog pristupa Soros je ak u jednom intervjuu nazvao
sebe izdajnikom svoje klase244. Naravno, radi se o ironiji: u pitanju je humanizam iz interesa svijest da oni koji najvie profitiraju u datom sistemu
242 O globalizaciji, str.15.

243 O globalizaciji, str.18. Jedan od argumenata upuen trinim fundamentalistima glasi:
Globalizacija nije igra u kojoj je krajnji zbir nula. Koristi su vee od trokova, to znai da
se sve vee bogatstvo koje prizvodi globalizacija moe upotrijebiti za ublaavanje nepravednosti i drugih nedostataka globalizacije, a ipak e preostati viak bogatstva. [str.17]
Dakle, bogati mogu dobiti i profit i ouvanje sistema koji omoguuje profit.
244 Freeland Christia, Brake-Time Looms for Tax Breaks [New York Times, 26. Jan., 2012].
64

imaju najvie interesa da ga odre, a da razlike, ukoliko svakodnevica dovoljno velikog broja ljudi postane nepodnoljiva, mogu rezultirati pobunom.245
Obrazlaui ovu problematiku Soros ukazuje da su eventualno mogui
instrumenti kontrole koji se sada propagiraju takvi da i sami funkcioniu po
principu trita. Tako se u podruju politike politika borba svela, ne na borbu ideja-vizija svijeta, ve na bukvalno trini mehanizam u kome se uspjeh
i vrijednost jedne partije mjeri iskljuivo brojem glasova koje ostvaruje. Svaka je ideologija dobra samo ako zadovoljava osnovnu svrhu poveavanja
broja glasova, tj. cijenu partije na politikom tritu.246 Refleksivni element
djeluje i u politici: politiari govore biraima ono to ovi ele da uju, a ne
stvarno stanje stvari; i ono to bi u trebalo uiniti rukovodei se stvarnou;
a birai time gube uvid u stvarnost i dalje nastavljaju da podravaju fikciju.
Reprezentativna teorija bi podrazumjevala da politiari koncipiraju programe koji prema njihovom miljenju rjeavaju aktuelne probleme, a birai da
selektuju onaj za koji procjenjuju da je najvie u skladu sa stvarnim stanjem
stvari.247 Kritini problem je da, uprkos uvrijeenom miljenju i istorijskom
iskustvu, kapitalizam ne povlai za sobom nuno demokratiju, to nesumljivo dokazuje injenica da u okviru drava koje pripadaju globalnom kapitalistikom sistemu postoji velik broj razliitih politikih reima.248 U sluaju
trinog fundamentalizma stvar je ak potencirana na refleksivan nain:
trini fundamentalizam smanjuje ulogu demokratskog mehanizma, a neefikasnost demokratskih politika pojaava otklon ka trinom fundamentalizmu.249 Ne radi se o tome da postoji opasnost da bilo koja od drava centra
napusti demokratsku politiku i parlamentarizam, ve o samom diskreditovanju povjerenja u mo demokratije, koje je, na primjer, oigledno u masovnoj pojavi apstinancije biraa. Na temeljnom nivou ovo je krajnje opasan
fenomen, jer upravo demokratska kontrola i sud javnosti ini onaj element
koji sprjeava kapitalizam da sklizne u autodestruktivne razvoje.
Slabljenje kredibiliteta politike demokratije nije sluajnost ve proizilazi iz injenice da su drutveni odnosi, i na lokalnom i na planetarnom nivou,
245 Soros napominje istraivanje centra Pew, prema kome je 66% odraslih Amerikanaca izrazilo uvjerenje da izmeu amerike elite i osiromaenih postoji veoma snaan ili snaan
konflikt. [Newsweek, 25.jan.2012.]
247 Izazov novca, str.27; 141.
248 To znai da se sama demokratija u sistemu kapitalizma ne moe braniti po sebi, ve se sa
pozicije korisnosti moe traiti i drugo. Npr. Ekonomski razvoj zahtijeva akumulaciju
kapitala, to podrazumijeva niske plate i visoke stope tednje. Takve uvijete je daleko
lake ostvariti pod autokratskom vladom koja je u stanju nametnuti svoju volju graanima,
nego pod demokratskom vladom koja uzima u obzir elje izbornog tijela. [Kriza globalnog
kapitalizma, str.122] Zahtjevati demokratske institucije kao neupitne nemogue je iz okvira trinog fundamentalizma, ve samo ako postoji drutveni konsenzus da se demokratija kao vrijednost brani. Unutar globalnog kapitalistikog sistema ne postoje snage koje
bi mogle gurnuti pojedinane zemlje u smjeru demokratije. Meunarodne banke i multinacionalne korporacije esto se bolje osjeaju kada posluju unutar jakog, pa makar i autokratskog reima. [ibid, str.123; up. str.127].
65
Aleksandar Savanovi
interpretirani kao trini odnosi. Mehanizam trita sa svoje strane onemoguava kolektivnu politiku akciju i kolektivne norme250 naprosto po sebi, jer
sve ega se dotakne svodi na meusobni odnos suprotstavljenosti. Model
trita je model striktnog individualizma, u kome pojedinci slijede vlastite
interese. Zato trite nikada ne moe biti zajednica. Tako se globalni politiki prostor sada interpretira kao svijet drava od kojih svaka slijedi svoj egoistini interes koji je po pravilu suprotan interesima mnogih drugih drava,
ba kako to izlae sada dominirajua geopolitika doktrina realpolitike.251
Principijelno posmatrano, ovaj pristup je kompatibilan sa laissez faire doktrinom, samo to umjesto pojedinca kao referentnu taku uzima dravu. Geopolitiki realizam ne promovie svjetski poredak, ve oekuje da svjetski
poredak sam iskrsne iz meusobne konkurencije drava od kojih svaka slijedi vlastiti interes. Sa druge strane, drutvo se svodi na upojedinjene jedinke koje su u meusobno kompetitivnom odnosu i stoga, ak i kada bi ta komeptitivnost bila nekakva prestabilirana harmonija, nesposobne za moralne
norme koje se uvijek zasnivaju i grade na pripadnosti kolektivitetu.252 Trite
destimulativno djeluje na koncipiranje optih normi, jer sve odnose redukuje na bilateralne ugovorne veze i transakcije. Time ono pospjeuje naginjanje
drutva ka stanju dinamike neravnotee. U ekstremnim varijantama trinog fundamentalizma zahtjeva se apsolutno razdvajanje javne i private
sfere, te redukovanje odnosa izmeu ljudi na neprisilne bilateralne ugovore,
koje bi vanjski arbitar samo nadgledao i to kada jedna od strana smatra da
je oteena. Sva moralna naela, svi estetski i etiki sudovi tretiraju se kao
potpuno irelevantni za javni prostor, tj. za interakcije izmeu ljudi. Interakcije su svedene na transakcije, pa Soros trino drutvo naziva i transakcijskim drutvom.253 To je drutvo koje je nedostatak drutvenih vrijednosti
proizvelo u moralni princip.254 Meutim redukcija drutvenih odnosa na
lini interes, kao i meunarodnih odnosa na realpolitiki dravni interes, je
apsurdna ako se ima u vidu da se trita ne mogu autonomno odravati, ve
da odranje trita mora biti proklamovani politiki cilj koji je iznad linog
interesa bilo kog pojedinog uesnika.255
Rjeenje koje Soros ima u vidu podrazumjeva ustanovljenje odreenih normi koje e biti vantrine po svojoj sutini. Osnovni problem u ustanovljenju
takvih odluka jeste to nema politikog zahtjeva za njima. Naime, ne postoje
250 Takve vrijednosti nije mogue usvojiti u svijetu trinog fundamentalizma jer e tu svako
ko bi potovao zadate moralne norme, biti manje efikasan i doivjeti poraz. Stoga je
potrebno redukovati podruje upliva trita na mjesta gdje mu i nije mjesto socio-kulturnu sferu.
252 Kriza globalnog kapitalizma, str.106 Trina ekonomija ne predstavlja zajednicu ... ako ste
zaposleni u nekoj korporaciji, to nije isto kao da pripadate zajednici.
255 Kriza globalnog kapitalizma, str.100. Podrka demokraciji, str.202-203.
66

birai koji bi zahtijevali takve mjere.256 Meutim, one su, prema Sorosu, bezuslovno nune jer otvoreno drutvo zahtijeva postojanje nekog osnovnog sporazuma o tome ta je ispravno a ta neispravno. Soros ak govori o socijalnom
preduzetnitvu257, insinuirajui da nedostajue norme treba napraviti. Ali istovremeno, otvoreno drutvo ne ipostazira bilo koje postojee vrijednosti u nedodirljive dogme, zatvarajui se za korekcije principa, korekcije koje namee
istorijsko iskustvo. Ono je sredina izmeu krajnosti i po pitanju vrijednosti.
Kako bi konkretno mogle izgledati te vrijednosti? Soros ispravno ukazuje
da su utemeljenja fundamentalnih vrijednosti uvijek bila transcendentna,
to danas nije mogue ostvariti. Meutim, minimum temelja od kojeg se
moe poeti zidati zgrada vrijednosti otvorenog drutva su, s jedne strane
pogreivost, kao univerzalni princip humaniteta; refleksivnost kao model
akcije; i izbjegavanje kriza [politikih i/ili ekonomskih], s obzirom da Soros
smatra krizne nestabilnosti kao nepoeljnu situaciju. Metoda kojom otvoreno drutvo postoji je metoda pokuaja i pogreke u poperovskom smislu: ne
propisuju se konkretne zapovijedi, ve se na osnovu iskustva one destiliu.
2.3. Deficit kontrole u politiko-ekonomskom

sektoru: Novi svjetski poredak
Mora se priznati da nae meunarodne finansijske i trgovinske institucije imaju nedostataka; sve institucije ih imaju. Ali to nije
razlog da ih unitimo, nego je razlog da ih
poboljamo. [O globalizaciji, str.7]
Pored prethodnog akcentiranja vanosti optih neformalnih normativnih

sistema za nesmetano funkcionisanje i globalnog kapitalizma i otvorenog
drutva, Soroseva argumentacija na temu kako sprijeiti kolaps, daje recept
koji sadri i ustanovljenje nadnacionalnih institucija sa odgovarajuim mehanizmima kontrole neka vrsta meunarodne centralne banke258 i ojaanih UN. Iako se slae sa kritiarima postojeih meunarodnih institucija,
on, u skladu sa metodologijom postepene evolucije putem pokuaja i pogreke, koja je imanentna otvorenom drutvu, predlae njihovo postepeno
usavravanje, a ne ukidanje, kako to recimo trae trini fundamentalisti ili
256 Kriza globalnog kapitalizma, str.193; Izazov novca, str.89.
67
Aleksandar Savanovi
antiglobalizacijski pokreti sa ljevice. U kontekstu nove svjetske arhitekture
Soros govori o dva nivoa, - Nova globalna finansijska arhitektura259 i Nova
globalna politika arhitektura260, koje integrisane ine ono to je postalo
poznato kao Novi svjetski poredak.
U aspektu Nove finansijske arhitekture Soros kritikuje postojee finansijske institucije i govori o potrebi novog Bretton Woods-a. Na osnovu iskustava dosadanjih kriza, Soros smatra kako se mogu markirati dva kljuna
nedostatka, ili dvije kljune asimetrije u postojeeoj globalnoj finansijskoj
arhitekturi: prva se odnosi na disparitet izmeu potrebe za prevencijom kriza i pravilima koja doputaju intervenciju tek nakon izbijanja krize; druga
se odnosi na disparitet u tretmanu izmeu kreditora i primalaca kredita.261
Soroseva kritika ne podrazumijeva, naravno, propovijed ukinua trine
privrede i institucija koje ju prate, ve samo svijest o njihovoj relativnosti i
granicama, koja upuuje na nekakvu vrstu opreza i kontrole.262 Naprotiv, on
u svojoj argumentaciji preuzima standardnu emu centar-periferija, gdje
planetarni finansijski sistem omoguava da se kapital usisava u centar, a
zatim plasira u periferiju, bilo direktno [krediti ili portfelj investicije], bilo
indirektno [multinacionalne korporacije]. Tako vraeni kapital donosi sa
sobom razliite prednosti, od poveanja proizvodnih kapaciteta do novih
tehnologija i zato je ova vrsta cirkulatornog sistema, po njegovom miljenju,
principijelno povoljna za sve. Pri tome ne treba zanemariti ni politike benefite slobodnog trita, vane za zemlje u razvoju: dravna kontrola nad
kretanjem kapitala otvara prostor za zloupotrebe i korupciju. Zatvorena
privreda je prijetnja slobodi.263 Oigledna je ubrzavajua uloga kredita u
ovom procesu: krediti omoguavaju da se investicione aktivnosti odravaju
dok god je anticipirana stopa povrata vea od kamatne stope. Sutina je kako
tenju za profitom koja povlai tranju za kreditima odrati u granicama
objektivno mogueg. Jer istorija nas ui da dostignuta sloboda nije nepovratno dostignue, te da se usljed snanih potresa moe reverzibilno okrenuti,
kako se to, na primjer, desilo usljed Velike krize 1929.godine.264
Tako opet postaje jasno da Soros zapravo hoe da ouva produktivni globalni kapitalistiki sistem, time to bi se detektovale i priznale njegove manjkavosti. Svijest o granicama znai svijest o tome ta se u odreenim okvirima

260 ibid., str.301-329.
261 ibid, str.268.
262 Kriza globalnog kapitalizma, str.208-209. On ukazuje da e kriza poeti kao ekonomska, ali
da e kulminirati u poltikoj krizi, gdje e se pojaviti lokalni politiki pokreti koji e eljeti
izvriti eksproprijaciju multinacionalnih kompanija i povratiti nacionalno bogatstvo.
Neki od njih mogu uspjeti na nain na koji je uspio Bokserski ustanak ili Zapatistika revolucija. Uspjeh tih pokreta moe poljuljati samopouzdanje finansijskih trita, raajui
samopojaavajui proces kretanja prema dole. [ibid., str.144]
68

moe ostvariti, a za ta su potrebni neki drugi okviri. Potrebno je biti dovoljno otvoren da se oni ne odbace usljed slijepe opinjenost jednom dogmom.
Britka hajekovska reenica: Treba nam vladavina prava upravo zato to
nismo sigurni ta je ispravno265 argumentuje i u pravcu prethodno prezentovane potrebe kontrole i voenja. S obzirom da ekonomski odnosi postaju
planetarni, to i pravna regulacija trita mora biti planetarna. Soros, vlasnik
jednog od najpoznatijih hedge fondova, smatra da se upravo na primjeru te
vrste finansijskih djelatnosti moe vidjeti potreba internacionalne koordinacije: on smatra da i hedge fondovi moraju biti podvrgnuti kontroli, ali, s obzirom da mnogi od njih djeluju offshore oito je da nacionalna kontrola nije
optimalna.266 To je jedan karakteristian primjer zato su nadnacionalne
kontrolne institucije jedino optimalno rjeenje, dok nacionalne drave ne
mogu efikasno obaviti tu ulogu - jedna od fundamentalnih posljedica raskoraka u tempu ekonomske i politike globalizacije ogleda se u tome to su
nacionalne granice u kretanju kapitala redukovane neuporedivo bre nego
ogranienja u kretanju ljudi. Drave su praktiki ucjenjene tom mobilnou
finansijskog kapitala, koji, prijetnom da e otii u drugu sredinu, koja mu
nudi povoljnije uslove, moe maksimalno prisiliti dravu na poputanje.267
Finansijska kriza po pravilu nastaje kao posljedica neodrive kreditne
ekspanzije pod uticajem refleksivne zablude. Refleksivna priroda kredita
naroito je izraena u meunarodnim finansijama, jer su, za razliku od nacionalnih finansijskih trita, tu zatite prije svega koncentrisane na kreditore, dok se za zajmodavca smatra da mora na neki nain otplatiti posueno.
To otvara prostor za moralni hazard, naprosto zato to rizici nisu dovoljni
da destimuliu preekspanzivnu kreditnu politiku.268 Osim toga, za razliku od
privatnih zajmodavaca, drave imaju dodatni problem u samokontroli usljed
injenice da, po prvilu, zaduenja sadanjih vlada dospijevaju na naplatu
buduim vladama, pa su samoograniavajui impulsi bitno oslabljeni. Problem je pojaan time to potreba za privlaenjem kapitala otvara irok prostora za korupciju lokalnih vlada od strane multinacionalnih korporacija.269
Istovremeno, usljed mobilnosti finansijskog kapitala u odnosu na druge
inioce proizvodnje, tu su turbulencije neuporedivo bre i neuhvatljivije. Za
265 Kriza globalnog kapitalizma, str.110. Trebaju nam institucije koje priznaju vlastitu pogreivost
i istovremeno nude mehanizam za ispravljanje vlastitih pogreaka.
266 Kriza globalnog kapitalizma, str.196. Mjehur amerike nadmoi, str.68-69.
268 Kriza globalnog kapitalizma, str.132-133; up.: str.185. U ovom kontekstu Soros razmatra
vrlo zanimljivo pitanje: ta se dogaa kada neka zemlja ne ispuni obavezu otplate svog
duga? Odgovor je prekriven velovima tajni jer se formalno neispunjenje obaveza obino
uspije izbjei. Postoji opi utisak da e takva zemlja pretrpjeti nepopravljive tete.
Meutim, ta je implicitna vjera poljuljana kada je Rusija u avgustu 1998.god. odbila
priznati svoj unutranji dug, proglasila moratorij te zabranila svojim bankama da ispotuju
svoje inozemne obaveze. [Kriza globalnog kapitalizma, str.171] U kasnijim izlaganjima, u
kontekstu krize u Argenitini, on je pozdravio ideju regulisanja meunarodne steajne
procedure. [O globalizaciji, str.90-91]
269 O globalizaciji, str.39-40.
69
Aleksandar Savanovi
razliku od realnog sektora, finansijski sektor moe da prebacuje svoju aktivu pritiskom na dugme.270 Sve ove osobine ine da su meunarodna finansijska trita mnogo pogodnija za nezdrave kreditne ekspanzije, od nacionalnih trita i od realne ekonomije, pa je jasno da je pitanje finansijske
kontrole na meunarodnom nivou krucijalno pitanje stabilnosti.
Soroseva analiza dakle tvrdi da je globalna kriza uzrokovana patolokim
elementima sadranim u samom globalnom finansijskom sistemu.271 Meutim, krize ekonomskog sektora sa kraja 90-tih, posebno azijska272 i ruska273,
pokazale su oiglednu nemo meunarodnih institucija [poput IMF, WB i G7]
da sistem dre pod kontrolom. U ovim sluajevima do izraaja je doao oigledan raskorak izmeu kapitalistike ekonomske baze, koja je po svom opsegu globalna, i politike nadgradnje koja je jo uvijek zasnovana na dravama i nacionalna po opsegu.274 Situacija je do kraja zaotrena jer je i
preovlaujua antikrizna politika izgraena na premisama trinofundamentalistike doktrine. Kada se nakon kriza u Aziji i Rusiji pristupilo analizi u svrhu registrovanja uzroka problema, ostalo se sasvim u okvirima neoliberalne doktrine, a akcenat djelovanja stavljen je na: 1. trinu disciplinu;
2. nadzor banaka; i 3. osiguranje adekvatnih podataka o svakoj zemlji, tj.
transparentnost informacija. Tipian primjer je otra polemika oko pitanja
da li IMF treba objavljivati svoje ocjene pojedinih drava [usljed refleksivnog
efekta takve ocjene], koja je zasjenila principijelna strukturalna pitanja.275
Koncept trinog fundamentalizma i dalje je temeljni teorijski okvir: Pretpostavlja se da, uz uslov da raspolau savrenim informacijama, trita
mogu voditi rauna sama o sebi i da je stoga glavni zadatak uiniti potrebne
informacije dostupnim, i izbjegavati svako mijeanje u djelovanje trinog
mehanizma.276 Opta klima je da antikrizni recept treba da sadri potpuno
otvaranje granica za kretanje kapitala, i da itav sistem treba integrisati u
globalno trite osloboeno regulacije. Tako je jedan od korifeja neoliberalizma, Milton Friedman, komentariui za Forbes kakvu bi ulogu trebao imati IMF u krizi 1998.godine, poruio Nikakvu! Ukinite IMF!277 Soros, upra-
270 Kriza globalnog kapitalizma, str.115, str.118-119. Akcenat na finansijskom kapitalu prouzrokovan je objektivnim okolnostima: prirodni i ljudski resursi, kao i materijalna sredstva
proizvodnje [tvornice] neuporedivo su manje mobilni od finansijskog kapitala, pa se zapravo gro teze o planetarizaciji ekonomije odnosi na finansijski kapital i poduzetnitvo.
272 Opirna analiza data je u: Kriza globalnog kapitalizma, str.145-160; i: Open Society Reforming
Global Capitalism, str.208-225.
274 ibid, str.12.
276 Kriza globalnog kapitalizma, str.181. Umesto da smisle odgovarajui komplet prutova i
argarepa, monetarne vlasti su se oslonile na trinu disciplinu vie nego to je trebalo.
Njihov pristup bio bi opravdan kad bi trita zaista teila ravnotei Trina disciplina
stara se za prutove, ali argarepe nedostaju. [O globalizaciji, str.86]
277 http://www.forbes.com/forbes/1998/1102/6210052a.html.
70

vo ukazuje da je dominacija neoliberalne paradigme naroito dola do
izraaja u specifinosti antikriznih politika primjenjenih nakon krize 19971999.godine. Za razliku od dotadanjih kriza, koje su bez izuzetka proizvodile obimniju i jau regulativu, ova je kriza zapravo okarakterisana smanjenjem meunarodne kontrole.278 On kritikuje ovu preovlaujuu dogmu:
Vrijeme je da se shvati kako su finansijska trita po svojoj prirodi nestabilna.
Nametanje trine discipline znai nametanje nestabilnosti; a drutvo ne moe
podnijeti preveliku dozu nestabilnosti. Zato trinu disciplinu treba zamijeniti
jednom drugom vrstom discipline koja bi se provodila na dravnom nivou, tako
da odravanje stabilnosti na finansijskim tritima postane eksplicitni cilj javne politike. Jednostavnije reeno, suoeni smo s izborom ili da reguliramo globalna finansijska trita internacionalno ili da svakoj pojedinanoj dravi ostavimo da titi svoje interese kako najbolje moe i umije. Ovaj drugi izbor
sigurno e voditi do sloma gigantskog cirkulatornog sistema koji nazivamo
globalnim kapitalizmom. [Kriza globalnog kapitalizma, str.181]
Sutina sadanje krize je u tome da potreba za kontrolom i stabilizacijom
nestabilne globalne ekonomije trai neki globalni sistem odluivanja279,
kojeg trenutno nema. Naime, Soros ovdje primjenjuje boom/bust obrazac
na globalni kapitalistiki sistem i daje sljedeu dijagnozu280: (i) preovlaujui trend je internacionalno takmienje za privlaenje kapitala [kredita];
(ii) preovlaujua predrasuda je trini fundamentalizam; (iii) u period
boom-a oni su uzajamno pojaavajui; (iv) bust e nastati usljed raskoraka
izmeu globalnog karaktera dananjeg finansijskog sistema i nacionalnog
karaktera politike. Centar, u stalnoj potranji za profitabilnim investicijama,
i periferija uvijek edna novca za razvoj, u vrlo su sofisticiranom odnosu
koji je potrebno kontrolisati efikasnim instrumentima. Pojednostavljeno,
stvar djeluje tako da investicioni fondovi u centru trae priliku da investiraju. Istovremeno, oni prieljkuju kratkoronije prinose i, takoe, ponaaju
se kao stado pratei jedni druge. Ova dva efekta mogu da proizvedu preforsiran dotok kapitala u pojedinu dravu ili granu, usljed ega e ona izbaciti vee koliine proizvoda nego to trite moe apsorbovati. Kako je pokazala teorija kriza hiperprodukcije, trite ne moe vie obezbjediti
pretvaranje robnog u novani kapital, veliki dio proizvoda ostaje neprodat,
firma vie ne moe vraati kredite, investitori su suoeni sa nemogunou
povrata, pa onda panino bjee [opet u oporu] s periferije, itd., jednom rijeju nastaje totalni haos.281 S obzirom da su ove nestabilnosti izraene u
periferiji, to su i kamatne stope za preduzea drava u razvoju skuplje, a
280 ibid, str.137.
71
Aleksandar Savanovi
prinosi manji, pa su one i u konkurentskom pogledu diskreditovane, a olakano njihovo preuzimanje od strane multinacionala iz centra.282 S druge
strane centar je pretrpan kapitalom, s obzirom da kapital tei da pobjegne
u sigurnu luku, koja je pri tom i luka sa veim prinosom. Borba IMF da sprijei kreditnu ekspanziju proizvodi suprotan problem: nedovoljno kretanje
kapitala ka periferiji.283 Ovdje imamo refleksivno dejstvo u istoj formi. Ono
je opasno jer u periferiji proizvodi politike animozitete prema centru i sklonost periferije da izae iz sistema.
Situacija je dodatno iracionalna zato to sami IMF-programi spaavanja
dugorono posmatrano nisu adekvatni, zato to su prije svega koncentrisani na zatitu kreditora, tj. na obezbjeivanje osiguranja povrata, to, kako je
ve reeno, stimulie neodgovorno kockanje i nezdrave investicijske boom-ove. IMF se u prvom redu bori da odri na ivotu dravu-dunika do mjere
da ona moe servisirati svoje obaveze. S druge strane, investitori koji se odluuju na visokorizine ulaske bivaju amnestirani za vlastiti promaaj u
procjeni. Soros e rei kako IMF zapravo daje kauciju284 za internacionalne kreditore podstiui ih time na budue neodgovorno ponaanje. Ta asimetrija u tretmanu je jedan od kljunih destabilizirajuih faktora globalnog
finansijskog sistema, koji naroito bode oi jer teret dominantno pada samo
na jednu stranu - dunike.285 Perverzna uloga IMF da spasva gubitae da
bi mogli servisirati dugove jedan je od kljunih elementa u sistemu koji pojaavajue djeluju na kriznu tendenciju. injenica da svi znaju kako e IMF
jednog dana doi da odri u ivotu neplatie podstie raskalaeno ponaanje
na svjetskom tritu.
Sutina ovog problema je da IMF nema dovoljno vlastitih sredstava da
obezbjedi konsolidaciju drave pogoene krizom, usljed ega mora djelovati zajedno sa komercijalnim bankama. One se, meutim, nee angaovati
ako su rizici preveliki, pa je smisao akcije IMF-a da ponovo uspostavi povjerenje trita. To se opet oigledno moe uiniti samo ako se investitori
osjeaju sigurnijim. Drugo, IMF kontroliu mone drave iz vrha ekonomske
piramide, pa bi bilo protivno nacionalnim interesima da ovaj kanjava
kreditore, tj. da drave koje kontroliu IMF forsiraju politike koje su represivne prema njihovim vlastitim bankama i dioniarima.286 Meunarodni
finansijski sistem je pod kontrolom konzorcijuma finansijskih autoriteta
koji reprezentuje interese razvijenih drava.287 Oni selektivno upravljaju
sredstvima IMF-a i kreditima WB, odobravajui kredite dravama samo ako

283 ibid, str.83.
72

je to u njihovu korist.288 Oni nameu strogu finansijsku disciplinu slabijim
dravama, to esto proizvodi dramatian pad standarda i patnju stanovnitva, ali sami bez predumiljaja kre pravila kada im urgentnost situacije
to nalae. Kako Soros voli rei: iza nevidljive ruke trita stoji vidljiva ruka
politike koja uspostavlja pravila i uslove u kojima trini mehanizam djeluje.289
Ovdje se ipak ne radi samo o tome da IMF titi interese jaih, ve je u pitanju strukturalni problem. Naime, kljuna stvar je pogurati kapital od centra
prema periferiji, na nain da finansijski krvotok bude stabilan. Meutim,
kada neka zemlja doe u situaciju da ne moe servisirati dug i istovremeno
nesmetano funkcionisanje privrede, IMF je pred protivrjenom situacijom
ako bi IMF podrao politiku raiavanja palube otpisom dugova, to bi
kreditore dovelo u situaciju da su im pare propale, i dugorono potpuno
blokiralo dotok kapitala u te zemlje, s obzirom da bi budui investitori bili
prepadnuti nenadoknaenim gubitcima svojih prethodnika.290
Nedostatci u djelovanju IMF tjeraju vodu na mlin trinofundamentalistikoj kritici finansijskih institucija, s obzirom da kao krivca odgovornog
za krizu tano vide moralni hazard ulagaa, prouzrokovan postojanjem
IMF.291 Meutim, ti se nedostatci mogu ispraviti kada su ve uoeni, i po miljenju Sorosa, IMF je to demonstrirao ve svojom politikom prema Ukrajini, koja je, za razliku od nekih ranijih kriza poput Meksike 1994-95., bila
nemilosrdna prema pekulantima i prerizinim bankama-kreditorima.292
Najefikasniji, premda i prema priznanju samog Sorosa radikalan, tehniki
metod je da se u IMF-u formira ema kreditnih garancija. Inicijalno je Soros
predloio ovaj mehanizam u jednom tekstu za Financial Times iz 1997.godine.293 Time bi se IMF oslobodio obe prethodne podreenosti zajmodavcima,
a istovremeno omoguio dotok kapitala na periferiju, tj krvotok u sistemu.294
Sutina te nove funkcije u IMF-u je da garantuje kredite do odreenih limita koji bi bili odreeni u odnosu na cjelokupne ekonomske uslove u svjetskom sistemu s jedne strane, i na osnovu makroekonomske politike i eko288 Open Society Reforming Global Capitalism, str.282.
289 Soros LecturesLectures Five: The Way Ahead, str. 83; Open Society Reforming Global Capitalism,
str.168-169.
290 Poslednja ansa kapitalizma?, op.cit.,str.15.
292 O globalizaciji, str.79-80; Open Society Reforming Global Capitalism, str.269-270; Kriza globalnog kapitalizma, str.186. Strani investitori koji su ulagali u meksike tesbonose [visokorizine
blagajnike zapise denomirane u dolare] izbjegli su gubitke jer je vlada SAD-a u saradnji
sa IMF-om, pomogla Meksiku da isplati investitore. Meutim, u Ukrajini, IMF je forsiranjem reprogramiranja ukrajinskih blagajnikih zapisa u dugorone instrumente sa manjim prinosom nanio velike gubitke pekulantima. Kratkoroni kockarski zapisi sa visokim
prinosom pretvoraju se u dugorone obveznice vlade. Ako se takva politika institucionalizuje u okviru IMF-a, time bi se destimulisala pekulativna kockanja koja proizvode
vjetake investicione boom-ove. .
293 Soros George, Avoiding a Breakdown: Asias Crisis Demand a Rethink of International Regulation [Financial Times, London December 31, 1997].
73
Aleksandar Savanovi
nomske strukture svake pojedine drave, s druge strane. Do tako odreenih
limita datoj dravi je zagarantovan pristup meunarodnom kapitalu, dok je
sve preko rizik i kockanje. Takva vrsta dijagnoze, pored toga to preventivno
djeluje u institucionalnom smislu, samim svojim postojanjem bi djelovala
umirujue na sistem, i znaila jednu fundamentalnu informaciju kako za
kreditore, tako i za drave-zajmodavce, s obzirom da one koji su spremni ii
preko mogu odmah da detektuju kao pekulante.
Kao najznaajnija konkretna mjera u provedbi ovog modela svakako je
neophodno jedno znatno efikasnije meunarodno kontrolno i nadzorno tijelo, s obzirom da efikasan uvid u stvarno stanje neke drave nije mogu sa
postojeim ovlastima IMF-a. Stoga je prethodni prijedlog kreditnih garanacija nadopunjen i drugim radikalnim prijedlogom: meunarodnom centralnom bankom.295 Centralne banke na nivou drava iz razliitih razloga296 nisu
se pokazale dovoljno pouzdanim za obavljanje te funkcije. Sutina problema
je da IMF, prema sadanjem stanju stvari, moe da se uplie u unutranje
stvari neke drave tek nakon izbijanja krize, odnosno kada mu se vlada date
drave obrati za pomo. Njegova misija je upravljanje kriznom situacijom
a ne prevencija krize.297 Meutim, prijedlog Sorosa, oito podrazumjeva
profilaktiko djelovanje i stoga iri obim ovlasti: ta nova institucija bi, u
stvari, funkcionisala kao neka vrsta meunarodne centralne banke.298 Prema njegovom miljenju IMF je ve preuzeo neke transformacije u tom pravcu tako to je uveo posebne, tzv kontingentne kreditne linije [CCL]299, za
one zemlje koje slijede zdravu politiku, tako to im daje pristup kreditima
prije nego kriza otpone.300 Kako je procjena zdrave politike heteronomna
u odnosu na drave, jasno je da to ve znai upliv u suverenitet nacionalne
drave, ak i prije krize, odnosno ako se kriza nikada i ne dogodi! Disciplinski tap bio bi nadopunjen argarepom. Naime, usljed injenice da su meunarodna trita nestabilna, te da to moe proizvesti vee nestabilnosti nego
to drava koja je postala ovisna o stranom kapitalu moe izdrati, jasno je
da se mora uraditi jedna od dvije solucije: ili kontrolisati dotok kapitala u
drave, ili uiniti meunarodna finansijska trita stabilijim. Predloena
ema kreditnih garancija, praena jednim centralnim regulatornim tijelom,
prema miljenju Sorosa, moe ispuniti taj cilj.301
295 Soros George, To Avert the Next Crisis [Financial Times, London, January 4, 1999.]
296 Soros analizira ilustrativne primjere Koreje i Indonezije. [Kriza globalnog kapitalizma, str.184185]
298 Kriza globalnog kapitalizma, str.188 Potrebu upliva u unutranje stvari zemlje i prije krize
Soros, izmeu ostalog, opravdava injenicom da je potrebna striktna kontrola raspodjele
kreditnih garancija koje je jedna drava dobila, meu njenim unutranjim zajmoprimcima.
Bez takve kontrole nemogue je izbjei zloupotrebe i korupciju.
301 ibid, str.88.
74
2.3.1. Preventivna akcija i suverenitet drava

Suverenitet je anahron pojam.
[O globalizaciji, str.104]
Uoptavajui prethodno izlaganje vidimo da Soros dakle, smatra da je

potrebno promovisati tenju kako za globalnim drutvom, tako i za globalnim finansijskim i politikim poretkom, koji bi bili kompatibilni globalnom
kapitalistikom sistemu:
Aranmani koji upravljaju odnosima meu dravama daleko su od zadovoljavajuih, ali nedostaci su jo vei u pogledu uslova unutar drava. Bilo kakva
meunarodna intervencija u tim uvijetima predstavlja vanjsko uplitanje u suverenitet drave. Kako sprjeavanje kriza zahtjeva odreeni stupanj vanjskog
mijeanja, sadanji meunarodni ustroj stoji na putu efikasnoj prevenciji kriza. U isto vrijeme, internacionalni kapital se slobodno kree naokolo i drave
su mu praktino ostavljene na milost i nemilost. To stvara neravnoteu izmeu
politike i ekonomske sfere i u velikoj mjeri stavlja internacionalni kapital u
poloaj izvan bilo kakve politike i drutvene kontrole. Zbog toga globalni
kapitalistiki sistem smatram iskrivljenim oblikom otvorenog drutva. [Kriza
globalnog kapitalizma str.222]
Disparitet izmeu postojeeg i potrebnog stepena kontrole dolazi, na primjer, do izraaja u nemoi meunarodnih institucija da koncipiraju i sprovedu efikasnu strategiju za rjeavanje planetarnih ekolokih problema. Uzrok
je ovdje isti kao i u ekonomskom sektoru: zagaenje je postalo globalno, a
modeli odgovora bilo lokalni, to e rei neadekvatni veliini problema, bilo
meunarodni ali sa nedovoljno monim instrumentima. Argument je izuzetno vaan za razumjevanje cjelokupne Soroseve teorijske pozicije i analogan
onom za intervenciju vantrinog sektora u trite: proizvodnja nikada nije
sistem hermetiki odvojenih cjelina, proizvodni faktori su uvijek u meuodnosu. Principijelno gledano, vlasnitvo nikada nije iskljuivo privatno. Meutim, trinofundamentalistiki pristup postulira takvu vrstu apstraktnog
prava vlasnitva, koja potpuno oslobaa imaoca prava vlasnitva, od dunosti koje iz toga proizilaze. Tako neto mogue je samo na osnovu modela savrene konkurencije. U stvarnom svijetu, ljudi su izloeni djelovanju drugih,
i niko nema pravo zloupotrijebiti svoje pravo vlasnitva oteujui druge.
Zato pravo vlasnitva podrazumjeva i jednu specifinu vrstu odgovornosti
odgovornost prema cjelini.302 Ovi problemi postaju sve naglaeniji kako se
svjetska privreda globalizuje. Nije jasno kako se u okvirima istog trita i
faktora profita, a ni u okviru nacionalne drave, ovi problem mogu rjeavati. Meunarodne institucije nemaju gotovo nikakve mogunosti nametanja
75
Aleksandar Savanovi
ekolokih standarda suverenim zagaivaima, a, kako su pokazale tekoe
Kyoto protokola, u situaciji kada drave prije svega brinu o vlastitim interesima, dogovor je nemogue postii. Prema Sorosu, eksplicitno je da bi zemlje
koje su pogoene nebrigom za okolinu koju praktikuje neka druga drava
morale imati pravo da reaguju kontramjerama, ak i sa pozicije interesne
paradigme. Suverenitet se ne moe tumaiti kao pravo da se ivi na raun
drugog. Ali on ak postavlja i iri zahtjev, i smatra da pravo na sankcije protiv zagaivaa mora postojati ak i kada druge drave nisu direktno pogoene. Legitimacija za takav zahtjev bazirana je na injenici da je briga za prirodnu sredinu univerzalna vrijednost koja mora biti proklamovana kao cilj
javnih politika koji je kao takav iznad i suverenosti i ekonomskih interesa.303
Na ekolokoj problematici imamo jasan primjer potrebe za postojanjem i
nadnacionalnih instrumenata kontrole i konsenzusa oko nekih univerzalnih
vrijednosti koje transcendiraju i pojedinani interes i suverenitet drave.
Kljuna stvar u ovoj dijagnozi je da ona podrazumjeva dvije radikalne teze
na meunarodnopolitikom nivou. Jedna se odnosi na pravo preventivnog djelovanja u dravama, a druga na relativizovanje principa suverentiteta. Preventivno djelovanje opravdava se time to Soros smatra kako trokovi intervencije rastu kako se akcija odlae, i demonstrira to na primjeru eksperimenta u
realnom vremenu sa krizom u Rusiji 1997-1998304, a vrlo esto u tom kontekstu
navodi primjer disolucije SFRJ.305 Naroito je iskustvo sa sovjetskom tranzicijom
uvrstilo Sorosa u uvjerenju da je u odreenim situacijama neophodno intervenisati unaprijed i preko granica suverenosti drava. Tranzicija kao takva je
unutranje pitanje jedne drave prelazak za jednog politikog sistema na
drugi, i nije jasno kakvu bi korist i kakvo opravdanje mogle da imaju druge
drave da se mijeaju u unutranje stvari. Kritikujui ovaj pristup Soros polazi
od toga da je najjednostavniji i najefikasniji vid preventivnog djelovanja irenje
kulture otvorenosti, ali da u ekstremnim sluajevima stvarnost nalae i intervenciju silom. Drugo, na bazi injenice da je obim krize iri od isto ekonomskog
podruja, ve da ukljuuje i politike i sociokulturne aspekte, jasno je da antikrizne mjere podrazumjevaju pravo intervencije u politiki, pa ak i sociokulturni prostor suverenih drava. Dakle, preventivni antikrizni mehanizmi ne
mogu ostati na nivou finansijske arhitekture IMF i WB, ve podrazumjevaju
promjene u okviru planetarne politike arhitukture. S obzirom da je suverenitet nacionalne drave kljuna prepreka preventivnog djelovanja, jasno je da
nova politika arhitektura prije svega znai novi koncept nacionalnog suvereniteta, tj. njegovu redukciju. Legitimacija ovoga zasnovana je na standardnom
diferenciranju drave i drutva, gdje drava, ak i u idealnom sluaju, ne moe

304 Vrlo plastina analiza Shatalin plana ilustruje tu tezu. [Podrka demokraciji, str.105-120]
305 Open Society Reforming Global Capitalism, str.310-320; Kriza globalnog kapitalizma, str.220;
Mjehur amerike nadmoi, str.84-85.
76

artikulisati sve drutvene potrebe, a esto je, ili ak po pravilu, koruptivno instrumentalizovana u svrhu dominacije jedne drutvene grupe nad ostatkom
drutva.306 Zato meunarodni odnosi ne mogu biti redukovani na odnose izmeu drava.307 Tako, na primjer, kao jedan od proklamovanih ciljeva otovorenog drutva on vidi borbu protiv siromatva, poveanje kvaliteta ivota siromanih i drutava u razvoju, a ti su problemi obino povezani s loom
vladavinom308, usljed ega je, ako elimo ispuniti svoju humanu misiju pomoi,
potrebno intervenisati preko suvereniteta. Uz geografski poloaj drave, loa
vlada je glavni uzrok siromatva. Dok se po pitanju geografije malo moe uiniti, po pitanu loe vladavine moe se uiniti mnogo toga. Pokuaj da se tim
drutvima pomogne preko vlade, naime tako to bi se pomo distribuirala dravnim institucijama, kontradiktoran je iz perspektive korumpiranosti ili/i
nesposobnosti vlada. Kako su meunarodne institucije za pomo u razvoju
ograniene na djelovanje preko vlada, ne udi da su njihovi programi pomoi
dali porazne efekte. To proizvodi refleksivan opti otklon od politika pomoi,
pojaan trinofundamentalistikom etikom prema kojoj svako treba sam da
se snalazi djelujui u svom interesu kako najbolje zna i umije.309 Opte uvjerenje da je pomo po pravilu neefikasna, i ak kontraproduktivna, ostavlja loe
reime same, tj. omoguava im egzistenciju. Zato Soros smatra da pravi put
nije u odustajanju od politika pomoi i razvoja, ve otklanjanje anomalija u
sistemu prije svega granica suverenosti. Na primjer, ova anomalija posljedica je ogranienog mandata u samom osnivakom aktu WB, koja je i formirana
u svrhu obezbjeivanja novca nerazvijenim dravama, tako to bi im se obezbjedila kreditna podrka razvijenih drava, iz tzv. skupine AAA kreditora. Meutim, s obzirom da je tada osnovna jedinica svjetskog sistema bila nacionalna
drava, nije uoena potreba da se finansiranje uini dostupnim i NGO-sektoru,
307 Kriza globalnog kapitalizma str.224. Soros ukazuje da u Preambuli povelje UN stoji Mi,
narod, ali je sama povelja zasnovana na suverenitetu drava lanica. [Mjehur amerike
nadmoi, str.88] Meutim, interesi suverenih drava ne moraju se podudarati sa interesima naroda koji ih nastanjuju. [O globalizaciji, str.19] Obrazlaui anomalije globalizacije Soros kao jednu od kljunih [pored dispariteta izmeu finasijskog i politikog sektora;
te centra i periferije] navodi problem to pojedine drave imaju loe upravljake strukture,
to ih tjera na dole. Ekonomski progres se posmatra kao funkcija cjeline, ali u okviru globalnog kapitalistikog sistema postoje pobjednici i gubitnici a razlika izmeu njih se
poveava. Krize proizvode represivne reime, a oni su opet nekompetentni i nesposobni
da vode ekonomski efikasno zemlju, to pojaava impulse ka zatvaranju, itd. Okretanje ove spirale, iji je pravac kretanja usmjeren na dolje, predstavlja najvei izazov
savremenog svijeta. Meutim, princip suvereniteta predstavlja branu za mijeanje
[Mjehur amerike nadmoi, str.76-77]
308 O globalizaciji, str.44. Prvobitno se ova injenica previdjela usljed trinofundamentalistike
pretpostavke da e injekcija kapitala u neku dravu proizvesti unutranju tranju, koja
e predstavljati impuls za pokretanje proizvodnje i preduzetnitva. Meutim, usljed korupcije, reimi su esto prisvojili ta sredstva bez ikakvog efekta za narod ili na dravu: od
pukog iznoenja novca na raune u inostranim bankama, pa do pokrivanja tranje uvozom,
to omoguava bogaenje uvoznim lobijima, ali ne pokree domau privredu.
309 Zaokret od takve politike vidljiv je po ueu inostrane pomoi u BDP Sjedinjenih drava.
Dok su za vrijeme Marshall plana SAD izdvajale oko 3% BDP na vanjsku pomo, 2001 taj
iznos je pao na 0,1%.
77
Aleksandar Savanovi
ve moe ii samo preko vlada.310 Zakljuak: Postoji preka potreba da se djeluje mimo vladinih kanala.311 Kao pozitivan korak u tom pravcu on navodi
Raun za milenijumske izazove, koji ima veliku prednost u odnosu na dosadanje projekte pod okriljem UN, jer pridaje vie znaaja kreiranju unutranjih politika u dravama primaocima, time to uvodi kriterije aplikacije poput
demokratskog upravljanja, odsustva korupcije i ekonomske slobode. Politiki
kriteriji jasno su razlikovani od ekonomskih i ak naglaeni u odnosu na njih.312
Meutim, efekti ovih i ovakvih aktivnosti, ogranienih na pomo i promociju otvorenosti, prije svaga su ogranieni i daju rezultate u dravama koje
imaju kakav-takav demokratski potencijal. U dravama koje su razdirane
unutranjim konfliktom ili koje su pod dominacijom represivnih reima potrebna je snanija, pa ak i vojna akcija, a tek nakon obaranja reima moe
se pristupiti rekonstrukciji demokratije i otvorenog drutva. Tako program koji
Soros predlae, svojom ambicijom oito transcendira suverenitet drava, jer
vanjskim inenjeringom eli da promijeni izabrane predstavnike. Soros tvrdi
da tu nema nita sporno jer je u principu jasno kada meunarodna intervencija ima pravo da djeluje preko granica suverene drave to naime proizilazi
iz samog pojma suvereniteta. U modernim demokratskim dravama suverenitet pripada narodu, koji ga delegira izabranim predstavnicima i, radi ekonominosti odluka, prenosi na vladu. Mogua je situacija u kojoj demokratski
izabrana vlada ne djeluje u interesu graana, ve uzurpira mo, a graani nisu
u mogunosti da je svrgnu. Tada je opravdano mijeanje sa strane313, i ono nije
krenje principa suverenosti naroda, ve naprotiv, njegova odbrana.
Jedna oblast u kojoj princip suvereniteta naroda ima znaajne implikacije su prihodi od eksploatacije prirodnih bogatstava. Soros formulise poseban naziv za ovaj problem: resource course.314 Sume o kojima se ovdje radi
su ogromne; a ta injenica ini ovo pitanje vrlo zanimljivim.315 Njegov nedavni razvoj po miljenju Sorosa mnogo obeava. Pri tome, on ne vidi nita
blasfemino u izjavi da se komentari koji slijede odnose na zemlje u razvoju, a ne na zemlje kao to su SAD u kojima je institut privatne svojine u cjelini razvijen.316 Njegov argument poinje obradom prethodne teze: prirodna
bogatstva zemlje treba da pripadaju narodu, ali vladari ih esto eksploatiu
u sopstvenu korist. Ovim se kri princip suvereniteta naroda i to je potka za
spoljnje mijeanje.317 Problem se sastoji u tome to usljed nedostatka teh-
Open Society Reforming Global Capitalism, str.282.

O globalizaciji, str.48.
Mjehur amerike nadmoi, str.95-97, str.103.
Mjehur amerike nadmoi, str.80-81. U kontekstu ovog argument Soros navodi Varavsku deklaraciju, koja daje validne osnove za mijeanje u untranje poslove suverenih drava [str.87]
316 ibid, ftn. 59. str.107.
317 ibid, str.107.
310
311
312
313
78

nikih i finansijskih resursa u zemljama u razvoju, eksploataciju vre strane
multinacionalne kompanije. Da bi dobile koncesije one sarauju s vladama
a ne sa narodom.318 Njima odgovaraju vrste, pa ak i represivne vlade i otuda ne udi da mnoge zemlje, koje imaju znaajna prirodna bogatstva, ive
pod represivnim reimima.319 Ovaj fenomen Soros naziva assimetric agency problem320 koji predstavlja rascjep izmeu naroda, kao stvarnog vlasnika
resursa, i benefita od njihovog koritenja, a koji stvara sprega interesa velikih kompanija i Vlada. Soros navodi nekoliko praktinih primjera kako se to
moe pokuati eliminisati. Mogue je da WB i IMF uslove svoje programe
podrke rigorom transparentnosti, i to ne samo u smislu da vlade moraju
objaviti ta i od koga primaju, ve i kako troe svoja sredstva.321
Druga vrsta legitimacije intervencije koja ide preko granice suvereniteta nacionalne drave bazira se na globalizacijskoj paradigmi, gdje problemi
produkovani u jednoj dravi, mogu da imaju snane reprekusije na mnoge
druge drave. Sama ta injenica opravdava mijeanje u unutranje stvari
suverene drave. Soros ovu injenicu koristi da pobije i trinofundamentalistiki zahtjev za nemjeanjem politike u trini proces, ali i konzervativni zahtjev za nemjeanjem u unutranje stvari suverene nacionalne drave.
On navodi napad 11/9322 kao izrazit primjer hiperpovezanosti svijeta, u kome
trita stvaraju enormne razlike u standardu, koje po prirodi stvari proizvode animozitete. Ti animoziteti su pojaani nepostojanjem planetarnog kulturnog obrsca, ve krajnje razliite kulture, antinomne po vrijednostima
koje batine, egzistiraju sasvim blizu jedne drugih. Animoziteti vie ne
ostaju u okviru matine drave, ve su opasno blizu bogatih i monih. Zato,
ne samo redistribucija jednog dijela bogatstva siromanim, ve i promovisanje demokratskih vrijednosti, vrijednosti otvorenog drutva, postaje krucijalni zadatak i iz perspektive bogatih. Problemi vie ne mogu biti getoizirani, bogati se vie ne mogu hirurki odvojiti na ostrva bogatstva okruena
okeanima bijede, ve, ako ele opstati, moraju problem zahvatiti u cjelini i
318 Vladari svoju mo zasnivaju na prirodnom bogatstvu koje kontroliu, a ne na narodu
kojim vladaju. [Mjehur amerike nadmoi, str.107].
319 ibid, str.108.
320 Soros Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open Society, str.73. Assimetric agency problem
u ovom je sluaju specifina neplanirana posljedica globalizacije, ali postoji i u drugim
modelima drutvnog organizovanja. Tako Soros smatra da se komunizam raspao zbog
toga to komunistike voe nisu predstavljale stvarne interese radnog naroda i graana,
ve razliitih elita; a isto tako i demokratski proces pati od sline anomalije to je posljedica injenice da politiki lideri slijede prije svega svoj interes, a interes biraa samo
u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za reizbor.
321 Primjer kome Soros pridaje velik znaaj je akcija NVO Globalni svjedok, pod naslovom Objavi ta plaa, zajedno s Extractive Industries Transparency Institute [EITI] iji je cilj bio da
primoraju naftne i rudarske kompanije da objave uplate koje imaju prema zemljama u
razvoju. Na nivou G8 predlaga i nosilac ovog programa je britanska vlada u mandatu
Tony Blair-a i kompanija British Petroleum, a nekoliko vlada zemalja u razvoju, poput Gane
i Mozambika, dobrovoljno su se prijavile da uestvuju u pilot-projektu u okviru kojeg e
se i vlade i kompanije obavezati na transparentnost.
79
Aleksandar Savanovi
globalno. Zato, niti nerazvijeni trebaju ostati zatvoreni u svojoj suverenosti,
niti najrazvijeniji mogu autistino gledati samo sebe.
Dodatni argument Soros crpi iz svoje teorije sistema, prema kojoj transformacija zatvorenog u otvoreni sistem nije mogua niti kao revolucionarni preobraaj niti kao spontana tranzicija, ve mora biti voena eksterno.
Pod uticajem neoliberalne dogme zapadnjaki intelektualni krugovi i javnost
su zauzeli poziciju kako je trenziciju najbolje ostaviti ljudima koji su neposredno ukljueni u proces, s obzirom da oni imaju najbolje uvide u stanje
stvari. Nasuprot tome, njegov argument je da ljudima u zatvorenim drutvima nedostaje kompetencija za izgradnju tako kompleksnog i sofisticiranog
drutvenog sistema kakav je otvoreno drutvo, te da im je potrebna pomo
spolja.323 To je naprosto logiki nuno: zatvoreni sistem je pod dominacijom
dogme, i kao takav ne moe proizvesti kadrove sposobne da izgrade institucije neophodne da otvoreni sistem profunkcionie. Pored toga, pojedini reimi, poput onog koji je u Rumuniji izgradio Ceausescu, napravili su takvu
kulturnu pustinju u kojoj se razvitak demokratske kulture otvorenog drutva ne moe oekivati u generaciji koja nosi revoluciju.
Prethodno navedeni razlozi predstavljaju dovoljan osnov Sorosu da tvrdi kako je suverenitet nacionalne drave, premda jeste odigrao dominantnu
ulogu u modernim meunarodnim odnosima, i premda ga nesumljivo nije
mogue ukinuti preko noi, sada ve istorijski prevladana kategorija. To
otvara pitanje nove forme suverenosti koja se pojavljuje.
2.3.2. Nacrt institucija Novog svjetskog poretka

Sadanja situacija je takva da ne moe biti
opisana kao reim. Ne postoji politiki sistem koji bi korespondirao globalnom finansijskom sistemu; ak ta vie, ne postoji
konsenzus da je globalni politiki sistem
uopte poeljan. [Open Society Reforming
Global Capitalism, str.305]
Iz prethodne elaboracije, i dijagnoze da globalna trita trae globalnu regulaciju slijedi zakljuak da nama nisu dovoljne postojee institucije kontrole
i regulacije ve mi trebamo kreirati regulatorni mehanizam koji nije nikada
323 Podrka demokraciji, str.74. Pored toga, sami ljudi koji su ivjeli pod represivnim zatvorenim sistemom imaju snanu averziju prema prenosu moi na institucije, i sami e teko
podrati takav korak. On je ipak neophodan, jer je otvoreno drutva takoe zasnovano na
sosfisticiranoj mrei institucija. [ibid.,str.79]
80

postojao. Poenta je da regulacija mora biti internacionalna po obimu324, jer
mi ne moemo imati globalnu ekonomiju bez globalnog drutva.325 Naprosto,
s obzirom da planetarno trite do globalizacije nije nikada postojalo u pravom
smislu rijei, to su na njega neprimjenjive metode kontrole rizika koje su se
upotrebljavale ranije. Soros u tom kontekstu upotrebljava termin Novi svjetski
poredak. Mnogi u tom nacrtu vide direktan zahtjev za formiranjem svjetske
vlade, kao to u sorosevskom multikulturalizmu vide ideju planetarnog drutva.
Meutim, Soros u prvi mah nedvosmisleno odbacuje obe ideje:
Globalizirano drutvo, naime, nikada ne moe postati zajednica. Ono je suvie veliko i aroliko, sa suvie velikim brojem razliitih kultura i tradicija
Globalno drutvo mora uvijek ostati neto apstraktno univerzalna ideja a
univerzalne ideje mogu postati opasne ako se ode predaleko u pokuaju njihove realizacije. Da budem konkretniji, stvaranje globalne drave znailo bi
da se pretjeralo s ostvarivanjem ideje globalnog drutva. [Kriza globalnog kapitalizma str.107-108]
U ranijim fazama svog bavljenja ovom problematikom Soros je smatrao
da svjetski odnosi, iako se ne mogu redukovati na trine odnose, ipak ne mogu
ni pretendovati na ostvarenje planetarne zajednice i svjetske drave. Stoga on
s podozrenjem gleda u koncept Svjetske Drave ili na mogui uspjeh Evropske
Unije. Ideja koja je kompatibilna otvorenom drutvu je da se konstituiu globalna pravila i institucije neophodno potrebne za koegzistenciju mnotva
zajednica koje sainjavaju globalno drutvo.326 Meutim, da bi se ovaj stav
testirao u svom pravom znaenju potrebno je preciznije razloiti njegov nacrt
meunarodnih institucija. Dodatno je neophodno to uiniti imajui u vidu da
je njegovo miljenje po ovom pitanju tokom godina znaajno evoluiralo.
Soros predoava tri modela327 na osnovu kojih je mogue govoriti o planetarnom politikom poretku. Jedan od njih je onaj koji smo iskusili u period hladnog rata: sistem ravnotee izmeu sila koje su svaka dovoljno jake
da unite drugu u sluaju otvorenog sukoba. Planetarni poredak odrava se
na osnovu latentne prijetnje destrukcije koja prisilno ograniava sukobe na
lokalni nivo, i metode meke moi. Drugi model podrazumjeva hegemoniju jedne dominantne supersile, koja bi predstavljala vrh planetarne piramide moi, kako je to bilo u sluaju velikih imperija poput Imperium Romanum.
Trea alternativa je sofisticirani sistem planetarne kooperacije koji bi ukljuivao jednu meunarodnu organizaciju za potrebe arbitrae. U ranijim fazama Soros se izriito zalae za treu opciju, a kritian je prema prve dvije.
Meutim, kasnije se sve vie pomjera ka opciji dva. Kritika hladnoratovske
324 Soros Lectures Lectures Five: The Way Ahead, str.87.
327 ibid, str.217.
81
Aleksandar Savanovi
bipolarizacije, iju reinkarnaciju sada mnogi vide u usponu Kine kao pandana SAD-u, jasna je na osnovu kritike ravnotee kao takve ona nije stvarno stanje stvari, i, to je u ovom sluaju moda jo znaajnije, ignorie nenamjeravane posljedice. Kritika hegemonije jedne supersile takoe je jasna
iz perspektive otvorenog drutva, ali joj je potrebno posvetiti vie panje
zbog njenog principijelnog znaaja za razumijevanje pozicije Sorosa, i posvetiemo joj se u narednom odjeljku. Sada je vano konstatovati da Soros
smatra kako pravi okvir za djelovanje u geopolitikom podruju predstavljaju Ujedinjene Nacije, adekvatno IMF i Svjetskoj banci u podruju trita.
Meutim, to nisu Ujedinjene Nacije u svojoj sadanjoj formi, s obzirom da
predstavljaju udruenje suverenih drava od koji svaka slijedi svoje realpolitike interese i ciljeve, usljed ega je nemogue ostvarivanje bilo kakvih
kolektivnih izvrnih funkcija.328 On podrava Savjet bezbjednosti, kao instituciju koja [teorijski] ima mo da prevlada suverenitet drava, ali je kritian
prema njegovoj neefikasnosti koja je posljedica tekoa postizanja konsenzusa izmeu stalnih lanica sa pravom veta. Istovremeno, on predlae da se
Generalna skuptina, koja je sada mjesto za prazna naklapanja i puka priaonica transformie u neku vrstu zakonodavnog tijela zaduenog za donoenje zakona za nae globalno drutvo.329 Kritiari koji ih smatraju za
neefikasne, glomazne i skupe u velikoj mjeri imaju pravo. Zato se Soros zalae za transformaciju u pravcu u kome bi UN mogle djelovati vie kao parlament, sa nadom da bi u njemu veinu inile demokratske drave odane
idealima otvorenog drutva.330 Zajednica demokratija koja bi predstavljala
koaliciju otvorenog drutva.331 vrsta Open Society Alliance je upravo na primjeru jugoslavenske krize postala oigledna nunost: intervencija meunarodne zajednice nije zakasnila zbog proceduralnih razloga i formalnih ogranienja, ve upravo usljed injenice da je svaka od drava koje bi sve
trebalo da kao prvi prioritet imaju ideale otvorenosti, u praksi slijedila svoje
nacionalne interese.332 Transformacija u pravcu parlamenta omoguila bi da
UN poveaju efikasnost donoenja odluka, a istovremeno sauvaju demokratsku formu. Vrlo je indikativno da Soros, gotovo uzgred, nabacuje da propozicija prema kojoj se odluke donose iskljuivo pod naelom jednoglasnosti
ini ove organe nedjelotvornim!333 to izgleda da znai da ideali koalicije
demokratija mogu biti forsirani i nestandardnim mehanizmima, poput su328 ibid, str.231.
329 ibid, str.231. Zakoni koje izglasa bili bi vaei samo u zemljama koje bi ih ratificirale, ali
lanice koalicije otvorenog drutva bi se obavezale da ih automatski ratificiraju pod uvijetom da ih je dobrovoljno ratificirala potrebna veina. Ovo je jo jedan od stavova koji
je kod Sorosa doivio znaajnu evoluciju: jo u 1995. on eksplicitno kae kako bi u sluaju
UN bilo utopijski zamiljati neki svjetski parlament. [Izazov novca, str.121]
332 ibid, str.318.
82

premacionog prava glasa kakav ini veto, a otvoreno govori o nadmonoj
frakciji demokratija u UN koja bi nadglasavala nedemokratske drave. Time
bi se omoguilo da se regularnim procedurama djeluje preko suvereniteta
represivnih i nesposobnih vlada i takve drave stave pod protektorat UN.334
On ak smatra da ni pravo veta stalnih lanica nije nedodirljivo i ne libi se
da postavi pitanje: Zato bi Francuska imala isto pravo veta kao i SAD?335
Oigledno je da projekt reformisanja UN mora postaviti takva pitanja, jer je
to jedini nain da se ova institucija uini djelotvornom.
Represivni aparat koji bi podravo njihovo djelovanje mogao bi biti NATO
ili neka druga budua verzija meunarodnih snaga. NATO bi se trebao pretvoriti u instrument namijenjen tome da titi vrijednosti i principe otvorenog
drutva, ne samo unutar svojih granica nego i izvan njih.336 Ovo ne bi trebalo shvatiti kao obavezu da se svaki put kada se principi otvorenosti prekre
na meunarodnoj sceni NATO po automatizmu reaguje, ve samo-i-kada
dobije mandate drava lanica. Legitimitet za takvu intervenciju je to su
principi otvorenog drutva univerzalni i ne mogu se ograniiti nacionalnim
interesom/suverenitetom.
A i Meunarodni sud pravde predstavlja korak u pravom smjeru.337 ema
institucija koju on ovdje opisuje je upravo ono to je u litereturi 1990-tih postalo poznato kao Novi Svjetski Poredak. Kompletiranje njegove hijerarhijske
strukture kao zavrni korak uvodi ideju meunarodne poreske organizacije,
koju Soros u jednom komentaru pozdravlja, premda je smatra preambicioznim
zahtjevom u sadanjoj atmosferi nesklonoj formiranju novih institucija. Ipak,
to je odluujue pitanje jer predstavlja prvi korak u pravcu jedinstvene svjetske valute. Kljuni razlog njegovog skepticizma je uvjerenje da je dugorono
gledano, nemogue imati zajedniku valutu bez zajednike fiskalne politike
koja ukljuuje i neku vrstu centralizirane naplate poreza ili centralizirane redistribucije poreza338, a upitno je koliko je to mogue, bar u sadanjem stanju
stvari. Meutim, s obzirom da on smatra kako su sudari tektonskih valutnih
ploa, naroito tri glavne, jedan od kljunih uzroka nestabilnosti339, neophodno
je da stabilizirajue rjeenje na neki nain tretira ovaj problem. Rjeenje kome
je Soros sklon mora, kako je to vidljivo iz prethodnog metodskog okvira, biti
negdje izmeu slobodnofluktuirajuih teajeva i jedinstvene valute. Kao mogui primjer on navodi ideju sir Michael Butler-a, o jednoj koari valuta koja
je kao cjelina vrsta, bez obzira na mogunost da neka od njenih sastavnih
komponenti devalvira. Ukoliko se to desi, drava koja je devalvirala svoju valutu, morala bi da nadoknadi manjak koji je izazvala, tako da bi valutna jedi334 Mjehur amerike nadmoi, str.91.
335 ibid, str.89.
338 Kriza globalnog kapitalizma, str.189, str.226.
339 ibid, str.190-191.
83
Aleksandar Savanovi
nica koju predstavlja koara ostala fiksna. Ipak, on koaru smatra za privremeno rjeenje i principijelno je pobornik stvaranja kako zajednike valute,
tako i pratee zajednike politike.340 Razlog za to je jednostavan koara je
po prirodi stvari nestabilan mehanizam, i jedini nain da se dugorono ouva
zajedniko trite jeste uvoenje jedinstvene valute.341
Ovaj problem Soros smjeta u kontekst problema nedostatka sredstava,
od ega pate mnoge kljune meunarodne institucije. Kao kljuni korak on
podrava ideju o oporezivanju finansijskih transakcija, poput kupovine velikih kompanija i sl. Oigledno je da takva vrsta poreza predstavlja kvalitativno novi iskorak u poreskom sistemu, s obzirom da ju je oigledno nemogue sprovesti na dravnom nivou, ve mora imati neku formu svjetskog
poreskog sistema. Bez obzira na znaajne tehnike probleme i snane ideoloke otpore koji prate takav projekat, ideja o globalnom oporezivanju nesumljivo ima njegovu podrku, i on je ak smatra pravednom mjerom kojom
se ispravlja jedan od diskiriminirajuih odnosa na svjetskom tritu, naime
favorizovan poloaj finansijskog kapitala. Takvim porezom bi se, s jedne
strane, uspostavila ravnotea izmeu finansijskog kapitala i ostalih faktora
planetarne ekonomije342; a, s druge strane, obezbjedila neophodna sredstva
za snanije djelovanje buduih meunarodnih institucija. U krajnjim instancama to vodi formiranju Globalne centralne banke. U kontradikciji prema
ranije iznijetom stavu, nestabilnost se mora rjeavati snanijim instrumentima od valutne koare, a takav jedan instrument je Globalna centralna
banka, zato to IMF ne sprovodi kontrolu nad domaim bankarskim
sistemom.343 Rani argument za Globalnu centralnu banku Soros je izloio u
formi potrebe da se reguliu regulatori, tako to bi postojalo tijelo koje bi
sve finansijske institucije prisililo da djeluju u okviru trinih parametara.344
Kada prethodni nacrt politikih institucija dopunimo ovim maglovito
predstavljenim modelom finansijskog jedinstva, mora se priznati da nije
jasno gdje on moe biti razgranien sa idejom svjetske drave, bez obzira
na prethodno Sorosevo eksplicitno distanciranje od te ideje. Iako je njegov
340 O globalizaciji, str.41. Zanimljivo je da Soros napominje da se klima skepticizma prema
zajednikoj moneti mijenja usljed prijetnje terorizma. Nakon 11/9 postalo je jasno da je
potrebna meunarodna kontrola nad poreskim oazama, kao sredstvima finansiranja
teroristikih organizacija. Ovdje se otvara prostor za propagiranje jedinstvene planetarne
valute, po ugledu na evro. Kljuno je da Soros smatra kako bi obe mjere neminovno
povukle i jedinstvenu fiskalnu politiku.
342 O globalizaciji, str.50-51. To je tzv. Tobinov porez, ekonomiste nobelovca James Tobin-a,
koji Soros vidi kao eventualni mehanizam ujednaenja faktora globalnog trita, s obzirom da je globalizacija ekonomije dala nepravednu prednost finansijskom kapitalu.
343 O globalizaciji, str.84. Zapravo, na tom pitanju imamo jedan tipian primjer njegovih kontradiktornih izjava, gdje on na jednom mjestu kae kako je optimalno rjeenje valutna
koara [Kriza globalnog kapitalizma, str.189, str.226], a na drugom tvrdi da je koara
neodriva, te da bi jedinstvena planetarna valuta bila jedino trajno rjeenje, ali dasvijet
za to jo nije spreman. [O globalizaciji, str.84]
84

stav oigledno znaajno evoluirao od 1995.god, do 2010.god., i to u pravcu
jaanja ingerencija institucija Novog svjetskog poretka, nema sumnje da bi
transformacija koju on predlae poprimila sve obrise drave: od parlamenta i zakonodavnog djelovanja, izvrnih organa, pa do monopola legitimne
sile i na kraju i nekog obima fiskalne unije. Izgleda da on razliku vidi iskljuivo u tome to bi kroz ove institucije dominirala ideja otvorenosti.
PIRAMIDA NOVOG SVJETSKOG PORETKA
Na osnovu Sorosevog izlaganja moe se rekonstruisati hijerarhijsko ustrojstvo

Novog svjetskog poretka: Neku vrstu planetarne Vlade predstavljalo bi ono to
on naziva koalicija slobodnih drava. Zakonodavna vlast bi se locirala u
Generalnoj skuptini UN; Sudska vlast bi pripala Meunarodnom sudu pod okriljem UN; Uloga kontrole i garanta poretka pripala bi, s jedne strane meunarodnim finansijskim institucijama, [IMF, WB, WTO] i sl, koje bi imale funkciju kontrole finansijske i ekonomske discipline; te NATO koji bi predstavljao
jedinu legitimnu silu svjetskog policajca.
Konkretnijem predstavljanju institucija koje smatra adekvatnim sadanjem

stanju stvari Soros se posvetio u spisu O globalizaciji iz 2002.godine. Jedna od
institucija koja ima njegovu bezrezervnu podrku je Svjetska trgovinska organizacija [WTO], koju vidi kao najnapredniju i najrazvijeniju meunarodnu
instituciju, i koja je tako dobra da kad ne bi postojala, trebalo bi ju izmisliti.345
Sutina problema koji rjeava WTO je da onemoguava da neki od uesnika
svjetskog trita pokua uzurpirati sistem, i izvui nelegitimne koristi. WTO to
ini tako to uspostavlja opta pravila koja vae za sve uesnike. Meutim, pored toga to ima tu vrstu zakonodavne funkcije, WTO ima i sudsku funkciju,
85
Aleksandar Savanovi
kao i mehanizme nametanja svojih odluka.346 U tom smislu normative WTO su
jae od domaih regulativa, ali Soros naglaava da je to tako samo ako se aktivnosti neke drave mogu protumaiti kao diskriminacija proizvoda drugih
drava. Time se istie da je akcija WTO takoe tek intervencija nakon to se
anomalija dogodi, a ne prevencija. U takvim okolnostima, ukupna ocjena je da
svoj zadatak WTO sjajno izvrava.347 Ipak, Soros je svjestan i opravdanosti
pojedinih kritika upuenih na raun WTO i naglaava dvije. Prvo, on ukazuje
da su mehanizmi odluivanja WTO takvi da favorizuju bogate i visokorazvijene drave, to je na primjer oigledno u razliitom tretmanu pojedinih roba
liberalizacija u trgovini sloenijih industrijskih proizvoda, koje proizvode razvijene drave, odvija se znatno bre nego liberalizacija tekstilne, poljoprivredne
ili prehrambene industrije, u kojima srednjerazvijeni mogu parirati. Drugo,
favorizovanje se odvija i u podruju odnosa rad/kapital, gdje su korporacijski
interesi znatno bolje zatieni od radnih prava.348 Oba ova nedostatka posljedica su ogranienja ingerencija WTO kao i u sluaju IMF-a, prvi zbog nedodirljivosti kategorije suverenosti drave, drugi zbog predominacije trinofundamentalistike paradigme. Pored toga, na efikasnost WTO utie mali budet i
nedovoljan broj zaposlenih, to je opet posljedica neoliberalne averzije prema
institucijama.349 Jasno je da mjera poveanja efikasnosti WTO-a ide preko tih
tehnikih pitanja pa do promjene svijesti o institucijama.
Sa slinim problemima unutardravnog djelovanja susree se i Svjetska
banka [WB]. Prema Povelji WB, njene kredite garantuju vlade drava primalaca kredita, to je zajmove Svjetske banke odjenulo u meuvladinu luaku
koulju350, s obzirom da tako kredite kontroliu esto korumpirani, nekompetentni ili ak represivni reimi. Vlade najmonijih igraa u odlukama WB esto
nisu dovoljno pouzdan filter za blokiranje kredita takvim reimima, s obzirom
da one esto slijede svoje interese usljed ega mogu imati korist od odobravanja kredita nepouzdanim vladama; ili obnuto, imati korist od stopiranja kredita reformski nastrojenim vladama, na primjer, kada ove pokuavaju razviti
industriju koja moe predstavljati realnu konkurenciju njihovoj industriji. Nakon obrazlaganja specifinih tehnikih pojedinosti, zakljuak je u pogledu prvog dijela problema identian: Svjetska banka morala bi vie voditi rauna o
346 S obzirom da se krenja prije svega odnose na nelegitimno subvencionisanje izvoza i postavljanje carinskih barijera, WTO jednostavno doputa dravi, koja je pogoena takvim
mjerama nekog od igraa, da uzvraa sve dok ne dobije naknadu ili dok takva praksa ne
prestane. [O globalizaciji, str.29] Time WTO ouvava svjetski kapitalistiki sistem i istovremeno podrava njegovu liberalizaciju.
348 ibid., str.30-31. Taj problem nije sasvim u kontroli WTO s obzirom da je imanentna karakteristika trita, koja opet proizilazi iz injenice vee mobilnosti kapitala u odnosu na
radnu snagu, na osnovu ega je mogua ucjena rada.
350 ibid, str.66.
86

unutranjim politikim uslovima u zemljama primaocima zajma351, naroito
preko konsultacija sa civilnim drutvom i nevladinim sektorom. to se tie
drugog problema, Soros smatra da djelovanje WB treba zatititi i od interesa
drave donatora.352 Zakljuak je dakle isti redukcija nacionalne drave!
Jedan od tehnikih modela, promovisanju kojeg je Soros posvetio enormnu
energiju, je povezivanje Specijalnih prava vuenja [Special Drawing Rights]353,
sa konceptom modeliranja unutranjih aktivnosti pojedinih drava. Prijedlog
je od principijelnog znaaja zato to predstavlja model po kome se vrijednosti otvorenog drutva mogu forsirati unutar granica suverenih drava bez
neposrednog pritiska od strane meunarode zajednice. Pojednostavljeno reeno, Soros predlae da se SDR, alociraju zemljama primaocima na nain da
one kandiduju programe iz naznaenih prioritetnih podruja354, a dravama
davocima ponudi meni sa kojeg bi one uzimale programe za ije promovisanje su najzainteresovanije.355 Time se postiu dvije vane stvari: trite pro351 ibid, str.69. On pozdravlja zakonski propis SAD-a koji nalae predstavnicima SAD u finansijskim institucijama da blokiraju kredite vladama koje kre ljudska prava i provode represivne politike. [ibid., ftn.58]
353 IMF je ovlaten za izdavanje posebnog tipa novane emisije tzv. Specijalnih prava vuenja. To
je umjetni novac zasnovan na prosjeku pet najjaih svjetskih valuta, koji se kao zajam odobrava lanicama ravnopravno s ostalim valutama. Vrijednost tih prava iznosi oko 3% svih
rezervi Fonda. SDR je meunarodna rezervna aktiva, koju je stvorio IMF i koja se dodjeljuje njegovim lanicama kao dopuna postojee rezervne aktive. Nastala je 1970. godine. Nakon reforme meunarodnog monetarnog sistema 1973. godine, kojom je ukinuta konvertibilnost dolara u zlato predvieno je da se proiri prvobitna uloga SDR-a, i da ona postane
glavna rezervna aktiva u svjetskom monetarnom sistemu uz istovremeno smanjenje uloge
zlata i rezervnih valuta: amerikog dolara, njemake marke, francuskog franka, japanskog
jena i funte sterlinga. lanovi koji trebaju uravnoteiti bilanse plaanja mogu koristiti SDR
da bi dobili stranu valutu u transakciji s privremenim imenovanjem, odnosno transakciji u
kojoj drugi lan kojeg je postavio IMF, pribavlja slobodno iskoristivu valutu u razmjenu za
SDR. SDR se moe koristiti i u raznim dobrovoljnim cesijama. Tu su ukljuene transakcije
prema sporazumu i radnjama meu samim lanovima i s propisanim dioniarima. Svrha je
uvoenja SDR-a poveanje finansijskog potencijala IMF-a. Naime, zbog poveanog obima
svjetske trgovine, izraene nelikvidnosti veeg broja zemalja i nedostatka zlata u monetarnim rezervama prijetila je opasnost zastoja u razvoju meunarodnih robnih i finansijskih transakcija. Zato je IMF, 28. jula 1969. godine kreirao SDR po uzoru na Keynes-ov
obraunski novac bancor. Pravilima IMF-a su utvrena prava vuenja svake zemlje lanice,
odnosno visina kvote do koje se svaka zemlja moe koristiti tim pravom. IMF emitira SDR
i rasporeuje ga zemljama lanicama, odnosno utvruje prava vuenja svake pojedine
zemlje, a zbir svih prava jednak je cjelokupnoj emisiji prava, tj. fiktivnog novca. Drava
koja eli iskoristiti pravo vuenja, ini to automatski, i bez posebnog postupka odobravanja. Obraa se IMF-u koji joj u zamjenu za njezina prava vuenja odobrava traenu
valutu druge zemlje. Soros se izrazito pozitivno odredio prema ideji predsjednika Clinton-a, koja je imala za cilj da preko SDR obezbjedi zemljama periferije, koje imaju zdravu
ekonomsku politiku, da odre pristup meunarodnom tritu kapitala. Iako ova mjera
naoko djeluje kao recept kojim se uravnoteuje globalni ekonomski sistem, njen najvaniji cilj je da oslabi impulse za izlaskom iz sistema, koji su uoeni u pojedinim dravama
periferije [poput Malezije], usljed prenaglaenog bijega kapitala iz periferije ka centru.
[Kriza globalnog kapitalizma, str.182-183]
354 Za prvu fazu Soros predlae da to budu javna zdavstvena sluba, obrazovanje, informatika, i reforma sudstva. [O globalizaciji, str.56]
355 Time bi se efikasnost trinog modela prenijela u filantropsko podruje, i Soros ak govori
o Globalnoj berzi za socijalna ulaganja na kojoj bi kupovali korporativni donatori, fondacije i filantropski raspoloeni pojedinci. [ibid., str.57-58] Zato je to radikalno drugaija
institucija [ibid., str.62], i kao takva mogla bi pridobiti i blok trinih fundamentalista.
87
Aleksandar Savanovi
jekata bi i donatorima i primaocima redukovalo prostor za neodgovornost i
nekompetenciju, tj. prisilio bi ih da se maksimalno efikasno ponaaju. Zato
plan na strani IMF podrazumjeva osnivanje savjetodavnog odbora, koji bi
bio sastavljen od uglednih linosti i priznatih strunjaka, koji bi bio nezavisan
i od IMF i od vlada drava iz kojih potiu.356 Odbor bi imao zadatak da klasifikuje programe i preporui prioritete, ali ne bi imao pravo da ih namee donatorima. Osim toga, time bi se definitivno eskivirao monopol vlada na filtriranje i kontrolu donatorskih sredstava, s obzirom da programe moe
kandidovati i nevladin sektor.357 Tako ovo specifino tehniko rjeenje postaje mnogo vie od toga model nagrizanja suverenosti suverenih drava.
2.4. Kritika politike Georg W.Bush-a

Sjedinjene Drave suoene su s krizom identiteta: da li biti jedina supersila ili voa slobodnog svijeta? [G.Soros, Kriza globalnog
kapitalizma, str.23]
Tumaenje dogaaja napada na Kule bliznakinje, Soros je poeo u zavrnom poglavlju spisa O globalizaciji, a zatim ga je razvio u zasebnom djelu
Mjehur amerike nadmoi. Soros pridaje epohalni znaaj tom dogaaju, naroito za autopercepciju SAD: Graani Sjedinjenih Drava bili su primorani da shvate da ih drugi mogu vidjeti drugaije nego to oni vide sami sebe.
Postali su svjesni da ih se dogaaji u inostranstvu mogu neprestani ticati.358
11/9 predstavlja trenutak istine u boom/bust putanji za SAD. Postalo je jasno
da izolacionizam vie nije mogua opcija, kao ni grubi imperijalizam. SAD
su dole u situaciju da moraju nai harmoniju izmeu pozicije pobjednike
hladnoratovske supersile i voe slobodnog svijeta. One to moraju jer su nesumljivo i dominantan faktor u svjetskoj ekonomiji i istovremeno, to je
demonstrirano odgovorom na 11/9, i superiorna vojna sila. Kada spoje
svoju ekonomsku i vojnu mo, Sjedinjene Drave su bez sumnje hegemon
u dananjem svetu.359 Meutim, umjesto da iskoriste tu poziciju da promo356 O globalizaciji, str.111.
357 ibid, str.63.
358 ibid, str.94.
359 O globalizaciji, str.94. Pozicija hegemona daje SAD-u ogromnu prednost, ali istovremeno i
povijesnu odgovornost. Iako nijedna drava ne moe da dovede u pitanje ameriku nadmo,
biemo ugroeni ako ne uspijemo da ostanemo na visini odgovornosti koje proizilaze iz
naeg vodeeg poloaja. To je pravo znaenje 11. septembra. [O globalizaciji, str.100.]
88

viu meunarodnu saradnju, SAD su zapravo glavna prepreka, i nisu spremne da svoj nacionalni suverenitet podrede meunarodnim institucijama
ak ni na pitanjima poput Meunarodnog suda pravde ili Kyoto Protokola.360
Sutina ovog problema je u tome da je status supersile bio smislen samo u
situaciji hladnoratovske prijetnje. Tada je on zaista bio u funkciji ouvanja
slobodnog svijeta. Sada ta prijetnja vie ne postoji i insistirati na statusu
supersile sada moe znaiti samo jedno: instrumentalizovati vojnu silu u
svrhu pritiska ili ak pljake drugih. Psiholoki, takav status se legitimira
idealom voe slobodnog svijeta. Upravo privlana slika koju amerikanci
imaju o sebi kao svjetskoj supersili koja je straar slobode, stoji na putu
stvaranja Novog svjetskog poretka, u kome bi i SAD prihvatile meunarodnu vlast koja ne bi bila pod njihovom kontrolom.361
Vrlo je znaajna teza kojom Soros tvrdi da su SAD razapete izmeu geopolitikog realizma, s jedne starne, i univerzalnih principa izraenih u Deklaraciji nezavisnosti, s druge.362 Ova dvostrukost identiteta manifestuje se
i u dvije alternativne vizije uloge SAD-a u svijetu, koje Soros naziva geopolitiki realizam i idealizam otvorenog drutva.363 Geopolitiki realizam
forsira interese drave, on je doktrina inspirisana nasljeem Henry Kissinger-a, i kardinala Richelieu-a, prema kojoj drave nemaju principe, ve
samo interese.364 Idealizam otvorenog drutva inspirisan je optim vrijednostima humaniteta. Prva strana ovog identiteta tjera SAD ka volji za preuzimanjem globalne dominacije. Meutim, istinska snaga SAD je u ovoj
drugoj strani identiteta koja legitimira ulogu voe slobodnog svijeta. Soros,
naime smatra, ni manje ni vie, kako su Evropske sile sa svojom dugom
kolonijalnom istorijom mnogo manje zabrinute za patnje drugih naroda?365
A njihovi nedavni kolonijalni vazali gledaju na Evropu sa velikom
sumnjiavou.366 S druge strane, Deklaracija nezavisnosti je rjeit izraz
optih naela onoga to on naziva otvoreno drutvo.367 Za razliku od drugih
istorijskih sila, SAD su izuzetak po svojoj posveenosti univerzalnim
principima368, i uza sve otklone, nesumljivo imaju znaajnu dozu idealizma
u svojoj vanjskoj politici, to je snano dolo do izraaja angamanom u II
sv. ratu i hladnoratovskom periodu. Za razliku od evropskih sila, SAD su se
samo izuzetno pribliile situaciji koja bi se mogla opisati kao kolonijalno
osvajanje, iako su, naroito u zadnjih stotinjak godina, imale za to neopho-
360 ibid, str.102.

89
Aleksandar Savanovi
dnu vojnu mo. Istorijska misija SAD-a je sinteza moi supersile i ideala
slobode. Na kraju, ta sinteza treba da stvori svijet u kome supersile vie nisu
neophodne, pa maker i kao branioci slobode.
Pogreno bi na osnovu ovoga bilo zakljuiti da Soros vidi potrebu za amerikim liderstvom samo na osnovu velikih ideja. Naprotiv, liderstvo je zasnovano na vojnoj i tehnolokoj supremaciji, i nedvosmislen je u kom smislu se
angaman sastoji: preuzimanje uloge svjetskog policajca, jer svijetu ... policajac doista treba.369 On ak kuka nad tradicionalnom amerikom sklonou
ka izolacionizmu, te averziji amerike javnosti prema rtvama koju vojne
intervencije podrazumijevaju. Ekspilicitno tvrdi da se njegova doktrina ne
razlikuje od politike Bush-ove administracije u smislu prava SAD da se mijeaju u unutranje poslove drugih drava, ve u tome to polazi od toga da
je nuan uslov takve intervencije konsenzus sa demokratskim dravama o
njenom legitimitetu.370 Istovremeno, on indicira da je sve izraenija sklonost
SAD-a za zaobilaenjem UN-a prouzrkovana inertnou i komplikovanim
procedurama koje postoje u UN.371 Premda daje prednost promociji vrijednostima, Soros nema iluzija oko dometa takve matode: Podsticanje otvorenih
drutava ne moe zamijeniti vojnu mo, ali moe smanjiti izglede da njena
upotreba postane neophodna.372 U tom smislu Soros rekapitulira interesantno pitanje - ta bi bilo ako bi Amerika prestala da igra ulogu svjetskog policajca.373 On smatra da je realno za oekivati kako bi buknuli mnogi lokalni
sukobi koji bi potencijalno mogli izmai kontroli. To dokazuje da je hladnoratovski mehanizam mira uzajamnom prijetnjom potrebno zamijeniti jednim novim modelom izgradnjom Novog svjetskog poretka.
Soros se zalae za jedan program permanentne intervencije koji bi prije
svega bio baziran na metodama meke moi. On kae da je, u situaciji globalizacijske hiperpovezanosti planete, pravi zadatak i primarni interes razvijenih zemalja, ne da silom nametnu svoju dominaciju, ve da ispromoviu
vrijednosti otvorenog drutva. Prema njegovom miljenju, napad od 11/9 je
pokazao koliko je ideja nametanja represivne hegemonije apsurdna u svijetu koji je u potpunosti komunikacijski umreen.374 Asimetrine prijetnje ne
mogu se savladati represivnim aparatom, ve samo irenjem kulture onih
vrijednosti koje stoje u temelju slobodnog svijeta. Kao primjer takvog djelovanja on navodi Marshall plan, koji je pomogao Evropi da se izbori sa totalitarnom alternativom. To je izvanredan primjer modela djelovanja gdje je
369 Kriza globalnog kapitalizma, str.228; Mjehur amerike nadmoi, str.121.
372 O globalizaciji, str.23. Te napominje da je ipak bolje biti spreman da pobijedimo u vojnom
sukobu ako do njega doe. Njegov pristup ne treba shvatiti kao utopistiko propagiranje mira u svijetu, te napominje da je i sam bio otvoreni pobornik intervencija u Bosni i na
Kosovu. [ibid., str.107]
90

prevencija neuporedivo efektivnija od intervencije nakon izbijanja krize375,
i gdje je stvarni angaman na rjeavanju sutinskih pitanja postigao da se
demokratski reimi zacementiraju u Zapadnoj Evropi. Kada se dogodio pad
Berlinskog zida i kolaps SSSR-a Soros je predlagao neku vrstu takvog plana
za drave biveg komunistikog bloka, ali, kako sam kae, njegov je prijedlog
ismijan376, jer su vlade Zapada ostale zaglibljene u brazdama Hladnog rata,
neshvatajui vanost revolucionarnog trenutka. Da je reakcija bila drugaija, ne samo da bi bio izbjegnut haotian raspad SSSR-a, ve bi i Rusija imala
drugaiji put i budui karakter. Vlade Zapada ostale su u okvirima dihotomne
podjele otvoreno versus zatvoreno drutvo, koja implicira da obaranje zatvorenog sistema po automatizmu stvara otvoreni sistem. Zato su u trenutku
sloma komunizma, i procesu tranzicije, nastavlile kaskati za dogaajima.
Ispravno shvaena uloga SAD treba da ima formu irenja otvrenog drutva na drave koje ga nisu jo pouunutrile, a ne u nametanju pozicije moi
SAD. Finansijska i vojna mo SAD i NATO saveza ne smije biti instrumentalizovana u svrhu dominacije jednih nad drugim, ve u svrhu pridobijanja
opteg meunarodnog konsenzusa o potrebi jedne sveopte podrke buduim
globalnim institucijama Novog svjetskog poretka. Objanjenje je vrlo jednostavno: u uslovima globalizovanog svijeta i asimetrinog rata, SAD represivnim ponaanjem prema drugima samo pravi od sebe metu i istovremeno
diskredituje ideje ljudskih prava, demokratije, slobode itd., u ime kojih se
potee sila.377 Potrebni su suptilniji mehanizmi. Ovdje na tipian nain dolazi do izraaja Sorosevo favorizovanje meke moi, koje proizilazi iz njegove
vjere u snagu refleksivnog mehanizma. Umjesto da silom namee vrijednosti ljudskih prava, demokratije, slobode itd., te bi vrijednosti trebalo promovisati koristei meke metode argarepe.378 Neefikasnost grubih metoda na
375 O globalizaciji, str.22-23. Podrka demokraciji, str.86.
376 O globalizaciji, str.46-47; Mjehur amerike nadmoi, str.95, str.118-119; Podrka demokraciji,
str.42; Izazov novca, str.99.
377 Invazija na Irak predstavlja prvu praktinu primjenu Buove doktrine i ona je izazvala
alergijsku reakciju irom svijeta ne zbog toga to je neko imao da kae neto lijepo o
Sadamu Huseinu, ve zbog toga to smo mi unilateralno insistirali na invaziji na Irak, a
da pri tome nismo imali jasan dokaz da je on na bilo koji nain bio u vezi s dogaajima od
11. septembra. [Mjehur amerike nadmoi, str.7]. Soros posveuje znaajnu panju posljedicama koje ovakve unilaterane nasilne akcije proizvode i ukazuje na tipian mehanizam
rtve koja postaje poinilac [ibid., str.26-28], - naime, te akcije ne vode ka uvrivanju
vrijednosti otvorenog drutva u sredinama u kojima se sprovode, ve naprotiv, poveavaju
broj onih koji osjete revolt protiv nasilnika i olakavaju regrutovanje terorista. Demokratija u postsadamovom Iraku sporo ili nikako napreduje. Zaarani krug nasilja u izraelskopalestinskom sukobu ekstremno je istorijsko svjedoanstvo neefikasnosti i apsurdnosti
represivnih metoda. Pogrenim odgovorom na napade SAD su nakon 11/9 upale u ovu
spiralu zla, kada su se od rtve pretvorile u nasilnika [ibid., str.29], koji opet proizvodi
rtve i samim tim budue agresore na sebe: Rat protiv terorizma e najvjerovatnije
stvoriti permanentno stanje rata. [ibid., str.31]
378 Soros navodi primjer djeijeg rada i predlae da se umjesto iskljuenja drave koja tolerie
takve prakse iz meunarodnih institucija, naprosto formira fond za opte osnovno obrazovanje i aplikacije za taj fond uslove ukidanjem prakse djeijeg rada. [O globalizaciji, str.32]
Ili da se u pogledu ekoloke problematike, umjesto nametanja ekolokih standarda prijetnjom sankcija, to oigledno diskriminie zemlje u razvoju koje ne mogu sebi priutiti
91
Aleksandar Savanovi
tipian nain dolazi do izraaja u metodi ekonomskih sankcija, koje su, naroito u okorjelim sluajevima poput Jugoslavije, kontraproduktivne, jer po
pravilu pogaaju narod a ne reim, naprotiv, reim najee profitira na
vercerskim kanalima krenja embarga.379 Tako se sankcijama ne samo da
ne postie eljeni cilj, ve i pojaava revolt protiv SAD. Ovdje imamo jednu
ba tipinu refleksivnu spregu.
Kritika Bush-a i politike njegove administracije usmjerena je na to to
je ta politika otvoreno unilateralistika i hegemonistika.380 Ona slijedi matricu trinog fundamentalizma u ekonomiji i geopolitikog realizma u
meunarodnim odnosima, koje su bile adekvatne situaciji u kojoj su se SAD
borile za ostvarenje dominantnog poloaja. Tada je bila potrebna metodologija cilj-opravdava-sredstvo. Obe doktrine su izvedbe onog to Soros vidi
kao sirovi socijalni darvinizam381 koji redukuje kompleksne odnose izmeu
entiteta na golu borbu za opstanak i suprematiju. Meutim, te su doktrine
neadekvatne ulozi hegemona. Ona mora da ukljuuje politiki etos, a obe
doktrine su kao takve vanmoralne.382 Nakon to su pobijedile u hladnom
ratu SAD treba da afirmiu vrijednosti za koje su se borile tako da te vrijednosti postanu planetarne. Vrijednosti se, meutim, ne mogu nametnuti
silom, ve radom na njihovom promovisanju. Asimetrine prijetnje s kojima se suoavamo proistiu iz asimetrije koju smo uoili u globalizaciji: imamo globalna trita ali nemamo globalno drutvo.383 Dijagnoza prema kojoj
amerika hegemonija ne moe da se ustabili u uslovima odsustva planetarnog drutva, svodi se na kratku ali fundamentalnu propoziciju: hegemonija
ne znai samo puko dominiranje u materijalnim i/ili vojnim stvarima, ve
i privlanost ideja u ime kojih se ta dominacija dogaa. Tek kada se ostvari
planetarno drutvo moe se govoriti o istinskoj hegemoniji, dok sve dotad
razliita drutva igraju u razliitim kulturnim matricama, gdje dominacija
u svojoj matrici ne znai i dominaciju na optem nivou, ak i kada je domaa
matrica planetarno vodea. Odnos Zapada i islama najbolji je primjer toga.
takve mjere, formira fonda za podsticaje, i apliciranje uslovi potovanjem standarda, i sl.
[ibid., str.36] Up.: Mjehur amerike nadmoi, str.122.
379 O globalizaciji, str.44. Ako ve treba pribjei sankcijama Soros propagira tzv. pametne
sankcije, koje su usmjerene striktno na pripadnike reima: poput blokade rauna, zabrane
kretanja itd.
383 O globalizaciji, str.102. Geopolitiki realizam nije u poziciji da se nosi sa asimetrinim
prijetnjama zato to je zasnovan na odnosu izmeu drava, a ne na onome to se dogaa
unutar njih. [ibid. str.103] Ali u asimetrinom teroristikom napadu, vlada drave iz koje
dolaze napadai moe biti u prijateljskim odnosima sa SAD. Zato u svrhu sigurnosti vie
nije dovoljno pridobiti vlade drava, ve se mora pridobiti drutvo, a to je mogue samo
preko vrijednosti. Ovdje postaje jasan smisao Sorosevog afirmisanja globalnih vrijednosti, tj. razloga zbog koga smatra da adekvatna politika ukljuuje i sociokulturni segment. Karkateristian je primjer okupacija Iraka, gdje se nakon uspjeha vojne operacije,
definisane kao donoenje slobode i demokratije irakom narodu, Amerika susrela sa gerilskim otporom velikog broja Iraana stranom okupatoru.
92

Da bi se ostvario takav konsenzus oko seta najfundamentalnijih vrijednosti
potrebno je da im se i sam hegemon povinuje. Meutim, SAD pod Bush-om
nisu demonstrirale spremnost da redukuju svoj nacionalni suverenitet384,
dok istovremeno kre suverenitet drugih drava. One ele da budu nepokretni pokreta. U takvoj ulozi one ne mogu biti predvodnik planetarnog
otvorenog drutva. Da bi SAD predvodile svijet u pravcu Novog svjetskog
poretka, u kome e biti redukovani suvereniteti nacionalnih drava u ime
ovlasti meunarodnih institucija, potrebno je da i same provedu redukciju
vlastitog suvereniteta. Kao predvodnik one bi to ak trebale prve da urade.
Opet bi takvo djelovanje proizvelo refleksivan impuls koji bi vrlo lako mogao zadobiti razmjere domino-efekta.
SAD to nisu u stanju da urade zato to ih Bush-ova administracija vodi
po paradigmi koja je vladala u hladnoratovskom periodu, kada su uloge supersile i voe slobodnog svijeta bile ujedinjene. Bush-ova administracija
fokusirala se na jaanje statusa supersile. Po miljenju Sorosa ta politika
poiva na prevazienom pogledu na svijet385, i sada je potrebno akcent staviti na drugu ulogu. To treba uraditi tako to bi se organizovala koalicija
zemalja odanih idealima slobodnog drutva, koja bi sponzorisala meunarodne aranmane i podsticala interna poboljanja u pojedinanim zemljama. Ona bi nudila podstreke tamo gdje je to mogue, ali se ne bi libila od
nametanja tamo gdje je to nuno.386 Impuls za takvu koaliciju mora potei
od SAD-a, ali da bi do njega dolo potrebna je radikalna promjena politike,
pa ak i percepcije javnosti o mjestu i ulozi Amerike.
Koncept preventivnog napada, promovisan od strane Bush-administracije, direktno je suprotan toj viziji. On je otvoreno nasilniki i agresorski pristup meunarodnim odnosima. Strateki posmatrano takav pristup je potpuno suprotan interesima SAD, ne samo imajui u vidu potencijal i resurse
asimetrinog rata, ve i time to pomjera Ameriku od uloge predvodnika
slobodnog svijeta, kojeg svojevoljno slijede slobodni narodi koji dijele ameriku viziju svijeta i ovjeka, ka planetarnom tiraninu kojem se drugi pokoravaju zato to moraju. Ali, tiranin se ne moe dugo odravati samo represivnim aparatom. Bush, svojim nesofisticiranim nasilnikim pristupom s
nama ili protiv nas, rizikuje da okrene protiv SAD ne samo islamske drave
i narode treeg svijeta, ve i slobodne narode Evrope. Ve je zapravo mogue
govoriti o fenomenu globalnog antiamerikanizma.387 Na kraju, njegova e
politika suprotstaviti samu ameriku javnost dravi, jer neminovno stvara
384 Pristalice doktrine amerike suprematije razvile su ideoloki animozitet prema UN i Savjetu bezbjednosti, zato to stalne lanice, pravom veta, imaju jednaku mo kao i SAD. [Mjehur amerike nadmoi, str.89]
385 O globalizaciji, str.108. Doimamo se pomalo smijeno usljed ljeta odjeveni za hladni rat.
[Podrka demokraciji, str.92]
387 Mjehur amerike nadmoi, str.29, str.123.
93
Aleksandar Savanovi
odnos antagonizma izmeu naroda i vlasti, kako to nedvosmisleno dokazuju rezanja individualnih sloboda graana u Patriot Act-u. Redukcija individualnih sloboda podrana je delegitimacijom kritike, koja je fundamentalna
za slobodno drutvo, a koja se u uslovima rata protiv terorizma oznaava
nepatriotskim ponaanjem. U kasnijem djelu Soros poredi buovske mjere,
uvedene kao odgovor na teroristike napade, sa totalitarnim tehnikama iz
Orwell-ove 1984, i pita se kako one mogu biti uspjene u savremenoj Americi. On ukazuje na orvelijanske propagandne tehnike i metode indoktrinacije, koje razotkrivaju tamnu stranu tehnike refleksivnosti.388 Istovremeno,
politika Bush-ove administracije stvara saveznitvo izmeu politike klase
[drave], vojnog sektora i krupnog kapitala, koji centrira mo i resurse u rukama jedne uske elite. Prije ili kasnije ovo mora proizvesti revolt javnosti.389
On opet reafirmie pristup humanizma iz interesa kao jedinu racionalnu
opciju. Teko pogoen ameriki finansijski sistem proizvee jo jae raslojavanje, a ovo opet jo jai impuls za buntom, pa i uline nerede i zahtjeve
ne samo za ekonomskim, ve i za drutvenim promjenama. Imajui u vidu
dogaaje u periodu reakcije na ekonomsku krizu 2008.godine, poput Occupy
Wall Street, i parole na kojima se pokret definie, moe se rei da je ovo Sorosevo upozorenje bilo vizionarsko. U krajnjim instancama nemiri neminovno vode ka jo jaoj represivnoj politici vlade. Bush administracija primjenjuje ne samo drakonske mjere u legislativi, ve i metode postmodernog
idioma idui do te mjere da neskriveno govori o Orwell-ovoj 1984 kao uzor-modelu manipulisanja javnou.390 Soros u The New Paradigma for Financial Markets391 navodi kao eksplicitan dokaz intervju Ron Suskind-a iz oktobra
2004., za New York Times Magazine.392 Prema tom svjedoanstvu stav administracije je da su SAD imperija i kada djeluju one se vie ne zadovoljavaju
time da ostvaruju dominaciju u okviru realnosti, ve kreiraju vlastitu realnost. Rat protiv terorizma je odlian primjer postmodernog idioma i njegovih
ogranienja: manipulacija amerikom javnou zarad dobijanja podrke za
ciljeve protiv kojih bi ta javnost bila da ima uvid u stvarno stanje stvari. Sama
floskula rat protiv terorizma govori o manipulativnoj namjeri: ona apeluje
na emotivnu i iracionalnu stranu, povreen ponos, paniku, revolt, i ak cilja
389 Mjehur amerike nadmoi, str.24. U jednoj ranijoj analizi Soros je rekapitulirao odnos izmeu
vojne industrije i javnosti. On naime istie kako je status supersile i u posthladnoratovskom periodu plaen gubljenjem primata u ekonomiji. Biti supersila kota, a javnost to nije
osjetila jer se finansiranje obavljalo linijom najmanjeg otpora putem dravnog duga.
S druge strane, prikrivanje prave cijene odravanja statusa supersile proizvodilo je daljnje ekonomske rupe, koje prije ili kasnije moraju stii na naplatu. Situacija je dodatno napeta injenicom da vojska koja smatra da je najjaa udi da svoju snagu demonstrira. Time
ona proizvodi i legitimitet [lani] i poslove [apsurdne]. Rezultat je da je vojno-industrijski kompleks potpuno zagospodario politikim ivotom.
392 Suskin Ron, The Price of Loyality: George W.Bush, the White House, and the Enducation of Paul
ONeill [New York Times Magazine, October 17, 2004, str.51]
94

na najjau emociju strah od smrti.393 Cilj manipulacije je demonstrirati supremaciju SAD. Meutim, nenamjeravane posljedice dovele su do zaglibljivanja u Iraku, stvarajui kontraefekat. Administracija se suoila sa spoznajom da realnost postoji ak i kada moe biti izmanipulisana. Zaokret koji
znai Obama nije zaokret samo na nivou konkretnih problema tipa nivoa
poreza ili zdravstvene zatite, ve je po miljenju Sorosa mnogo dublja i znaajnija: odbacivanje metoda manipulacije u odnosu vlade i javnosti.394
Kritina greka Bush-ove administracije je strateka: ona usklauje unutranju politiku prema potrebama vanjske politike. U tom smislu ona je apsurdna. Na primjeru starijeg Bush-a, koji je slijedio istu konzervativnu matricu, Soros provokativno istie superiornost Gorbachev-ljevog pogleda na
svijet. Prema Sorosu, Gorbachev se vodio potrebom integracije sovjetskog
prostora u meunarodnu zajednicu, ali nije taj cilj posmatrao kao svrhu
samom sebi, pogotovo ne kao nain ouvanja vlastitog poloaja, ve kao
sredstvo da se zatvoreno drutvo Sovjetskog Saveza preobrati i transformie.395 Gorbachev je imao u vidu veliki savez dvije vojne supersile koje bi titile planetarni mir Novog svjetskog poretka, a koji bi se u prvoj fazi iskoristio
da se sovjetsko drutvo otvori. Meutim, Zapad je svojim pasivizmom protraio tu povjesnu priliku, i odveo svijet u pravcu trini fundamentalizam
+ geostrateki realizam + socijaldarvinizam. To je ona tiha revolucija, o kojoj Soros govori396 a koja se u meunarodnim odnosima dogaala istovremeno sa ruenjem Sovjetske imperije. Ona je bila manje glasna i prola je
neprimjeeno, ali je njen uticaj na svjetsku sudbinu strateki posmatrano
ak i vei od revolucije u SSSR.
Gorbachev je teio otvaranju sovjetskog drutva da bi ga uinio boljim i
produktivnijim, pa samim time i konkurentnijim na planetarnom nivou;
dok su oba Bush-a smjerala da odre unutranji standard hegemonijom
prema spolja ak i otvorenom oruanom pljakom.397 Za to im je, meutim,
bilo neophodno skrenuti ka totalitarnim politikama ka unutra. Ta redukcija slobode destruktivno e se odraziti kako na samu konkurentnost [dakle:
zapravu mo] SAD-a, tako, u krajnjem, i na opstanak reima. Vidimo da
394 Na primjer, Soros to pokazuje na primjeru poreske politike: odravanje niske stope poreza na profit oigledno je u neposrednom interesu manje od 1% graana SAD-a. Kako je
mogue da takva politika ima tako iroku podrku? On smatra da je to rezultat manipulacije irokog obima, poev od medija, obrazovnih institucija, pa naroito ekonomskih
katedri, koje su sve promovisale trinofundamentalistiki pogled na tu stvar. Politika
Obame je prema tome vie od promjene poreske politike: to je pokuaj da se stane u kraj
jednoj manipulaciji bez presedana. [Soros Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open
Society, str.79].
395 Podrka demokraciji, str.60; str.100-101; Open Society Reforming Global Capitalism, str.306308.
397 To e Soros podrugljivo prokomentarisati sljedeim rijeima: Dok se Gorbaov upustio
u duboka razmiljanja na nov nain napose u sferi meunarodnih odnosa, mi jedva da
smo se upustili u ikakva. [Podrka demokraciji, str.93]
95
Aleksandar Savanovi
idealizam Otvorenog drutva zapravo i nije tako idealistiki: zatvoreni ekonomski sistem SSSR-a nije mogao odrati korak sa dinamikim otvorenim
drutvom Zapada i vrlo je brzo poklekao. Bush, redukcijom otvorenosti zarad
potreba hegomonije, pravi istu greku.
Premda su mnogi republikanci prigovarali Sorosu da zahtjeva povlaenje SAD sa vodee uloge u svijetu, vidimo da to nije tana primjedba: radi
se o kritici metode i ciljeva SAD-a pod Bush-ovom administracijom, a ne
zahtjevu za preputanjem vodeeg poloaja i izolacionizmu. Sam Soros nedvosmislen je po tom pitanju: Amerika moe izgubiti svoju dominantnu
poziciju samo zbog sopstvenih greaka. U ovom trenutku naa zemlja upravo ini takve greke jer se nalazi u rukama grupe ekstremista.398 Snaga demokratske javnosti je onaj faktor koji uobiajno sprjeava da neka ekstremistika doktrina pomjeri politiku stvarnost daleko od ravnotee. Rat
protiv terorizma je blokirao javnu kritiku i proizveo situaciju (4) pojaanog
uspinjueg toka, koja je ratom u Iraku dola do stanja daleko od ravnotee.399
Boom/bust ema ovdje ima svoj ist primjer: Nakon raspada SSSR-a, SAD su
ostale jedina svjetska supersila. Na bazi takve realnosti postavljena je pogrena zabluda doktrine o amerikoj suprematiji. Lana zora pojavila se
Sadamovim napadom na Kuvajt, koji je omoguio da SAD jo jednom istinski zaigraju spojenu ulogu supersile i voe slobodnog svijeta. Ipak, to je bio
labui pjev sinteze, ona se naprosto u postblokovskom svijetu nije mogla
odravati. Do napada 11/9 mehanizam demokratske i javne kontrole odravao je situaciju u priblinoj ravnotei, uprkos ekstremistikim ideologijama i latentnim tendencijama stalno prisutnim u administraciji. Meutim,
napad je izbacio sistem iz ravnotee, a ratom protiv terorizma administracija je krenula u napumpavanje balona. Samopojaavajua faza odvijala
se kako prema unutra redukcijom graanskih sloboda, tako i prema spolja davanjem prava na unilateralne inove agresije. Ovi su procesi meusobno samopojaavajui: redukcija sloboda blokira uvid u stvarnost i onemoguava da se ponaanja prilagode stvarnosti, i obrnuto, unilateralne
akcije poveavaju neprijateljstvo protiv SAD samim tim pogodujui daljnjem
zahtjevu za mobilizacijom. Tako jedna privlana ali nemogua ideja o amerikoj suprematiji, istovremeno podrana trenutnim realnim stanjem nadmoi SAD, proizvodi stanje kretanja ka ekstremu. Invazija na Irak predstavlja maksimum boom krive, a zaglibljivanje u movari okupacije,
predstavlja trenutak istine za administraciju, u kome e balon da pukne
priznavanjem apsurdnosti ideje o suprematiji. Bolno otrenjenje e vratiti
stanje svijesti u okvire normale one vrste i intenziteta nadmoi SAD koji
je u skladu sa realnou.

399 ibid, str.10; str.23.
96

Bolnost otrenjenja direktno je proporcionalna mjeri do koje je balon
prenaduvan. to prije pukne, manja je teta. Zato je Soros smatrao da su
predsjedniki izbori 2004.god., taka istine u kojoj e amerika javnost odluiti da li dalje naduvava mjehur iluzija ili ga raspruje sa minimalizacijom
tete.400 Soros eksplicitno kae da je kao vlastitu misiju postavio cilj da ubijedi ameriku javnost da ne dopusti reizbor Bush-a, jer bi time ne samo podrala daljnje kretanje ka vanravnotenom stanju u meunarodnim odnosima, ve i odaslala signal svijetu da stoji iza buovske agresorske politike, tj.
dala bi joj unutranji legitimitet to vie ne bi bila doktrina jedne administracije koja je uzurpirala svoju poziciju, ve politika amerikog naroda.401
Pokazalo bi se da problem nije u amerikoj vladi ve u amerikom narodu.
Imali smo priliku vidjeti da Soroseva agitacija nije uspjela - Bush se 2004.
godine uspjeno kandidovao za reizbor protiv demokratskog senatora John
F. Kerry-a, i tek je nakon potpuno neadekvatne reakcije na uragan Katrina
[dakle jedan unutranji problem] izgubio podrku amerike javnosti.
Zato je od principijelnog znaaja Soroseva rekapitulacija politike koju je
forsirao Bush. On konstatuje da je 11/9 uistinu epohalan dogaaj koji je promijenio svjetsku istoriju, ali ne sam po sebi, ve usljed reakcije amerike
vlade. Naime, vlada je proglasila neku vrstu vanrednog stanja, objavljujui
da je Amerika u ratu. Sama terminologija rat neadekvatan je opis, jer se
terorizam teko moe suzbijati vojnom silom, ve efikasnom obavjetajno/
policijskom akcijom. Zato je Soros insistirao da se 11/9 tretira kao zloin
protiv ovjenosti i kriminal, a ne rat.402 Objavljivanje rata protiv terorizma zapravo je omoguilo Bush-u da sprovodi radikalnu spoljnopolitiku
agendu iji se osnovni principi mogu sumirati na sljedei nain:
meunarodni odnosi su odnosi sile, a ne prava; sila ima prednost nad pravom
koje samo daje legitimitet onome to ima prednost Sjedinjene drave su
dominantna sila u posthladnoratovskom periodu; zato su one u poziciji da
svetu nameu svoja gledita, interese i vrijednosti. Prihvatanjem amerikih
vrijednosti svijet e da ostvari korist, jer je ameriki model pokazao svoju suprematiju. SAD pod prethodnom administracijom nisu iskoristile priliku da u
punoj mjeri realizuju svoju mo. [Mjehur amerike nadmoi, str.15-16]403
400 Mjehur amerike nadmoi, str.126-132.
401 ibid, str.8. up. str.126.
402 Mjehur amerike nadmoi, str.25. Teza o terorizmu kao kriminalu je odmah nakon to je
iznesena izazvala snaan revolt republikanaca, koji su Sorosa ak optuivali za izdaju
nacionalnih interesa. Up: Horowitz David, Poe Richard; The Shadow Party How George
Soros, Hillary Clinton and sixties Radicals seized control of Democratic Party [Nelson Current,
Nashville 2006], str.10-12 i dalje.
403 Kao kljuni dokument kojim se formulie ova pozicija Soros navodi Project for the New
America Century [http://www.newamericancentury.org/] iz juna 1997.god., i smatra ga dovoljno znaajnim da ga u potpunosti navede, kao i imena autora. [Mjehur amerike nadmoi,
str.16-18]. Ovaj dokument dokazuje da su njegovi autori, mnogi od njih kasnije ukljueni
u Bush-ovu administraciju, znali ta rade, te da se njihovi potezi, za razliku od rekacija
amerike javnosti, ne mogu svesti na psiholoke refleksne reakcije na napad. [ibid., str.3031]
97
Aleksandar Savanovi
U praktinopolitikom smislu doktrina se svodi na dvije osnovne politike: ouvanje i utvrivanje amerike vojne dominacije; i uvoenje prava
preventivne akcije, i uzete kao cjelina one znae uvoenje dvije vrste suvereniteta u meunarodne odnose jedan koji vai za SAD, i koji je nadreen kako drugim dravama tako i meunarodnim ugovorima i meunarodnom pravnom poretku404; i drugi, koji se odnosi na sve druge drave, koji
je ogranien i podreen SAD-u.405 Doktrina je ekstremno unilateralistika:
s obzirom da su meunarodni odnosi shvaeni kao odnosi moi a ne prava,
svaki multilateralni aranman je sa pozicije dominiona kontradiktoran, jer
podrazumjeva da se vea mo podredi manjoj.406 11/9 je promijenio tok istorije u smislu da je javnost najmonije drave svijeta, u histeriji poluvanrednog stanja rata protiv terorizma, prihvatila ovu agendu, agendu koju u
normalnim uslovima ne bi podrala.407 Time se dotie i unutranjepolitiki
aspekt ovog plana: uvoenje ratnog stanja znai suspendovanje normalnog stanja i standardnog pravnog okvira, i omoguava represivna djelovanja
ne samo prema drugim dravama i narodima, ve i prema vlastitim graanima. U tom smislu Bush-ova administracija tei da tretira prijetnju terorizma kao zamjenu za sablast komunizma.408 Terorizam je postao toliko
traeni neprijatelj koji je omoguavao da se ostane na hladnoratovskom
diskursu geopolitikog realizma.
Soros smatra da je ova doktrina pogrena iz dva fundamentalna razloga.
Prvi je vezan za dugoronu neefikasnost i autougroavajue efekte koje e
proizvesti. U uslovima globalizovanog svijeta bezbjednost svake drave, pa
i one najmonije, sve vie je stvar kolektivne bezbjednosti.409 S obzirom da ne
samo bezbjednost, ve i politika u uslovima globalizovanog svijeta, sve manje postaje pitanje rjeivo na nacionalnom planu, potrebno je znatno vie se
fokusirati na zajednike politike i multinacionalne institucije. Unilateralizam
je kao reakcija na asimetrinu prijetnju apsurdan i kontraproduktivan. Drugi je metodolokog karaktera i odnosi se na pretpostavku da jedna pozicija
ima karakter apsolutne istine. Otuda je mesijanski i fundamentalistiki govor,
poput uvene formulacije o osovini zla, tako karakteristian za Bush-a.410
404 Soros otvoreno insinuira da je napad na Irak motivisan osvajanjem irake nafte, jer
jezavisnost od inostrane nafte jedina vana prepreka koja Americi stoji na putu da u
cjelini kontrolie svoju sudbinu. [Mjehur amerike nadmoi, str.49].
405 ibid, str.21.
406 ibid, str.67.
407 Smatram da je Buova administracija namjerno upotrijebila 11. septembar kako bi mogla
da pone da sprovodi politike koje u drugim uslovima ameriko javno mnjenje ne bi tolerisalo. Buov san o amerikoj suprematiji nedostian je i u suprotnosti je sa principima
koje Amerika tradicionalno zagovara. Ona ugroava nae vrijednosti i nau bezbjednost.
Ona ugroava i svijet jer je Amerika mona [Mjehur amerike nadmoi, str.7]. Predsjednik
Bu vodi SAD i svijet u vrlo opasnom pravcu. [ibid., str.20].
408 ibid, str.33.
410 Predsjednik Bu izjednaava slobodu sa amerikim vrijednostima. On ima sasvim pojednostavljeno shvatanje dobra i zla. Mi smo u pravu, oni grijee. Ovo je u suprotnosti sa
98

Kao takva ova doktrina je suprotstavljena otvorenom drutvu i duhom i ciljem koji eli da ostvari, a i u pogledu mogunosti da se otvoreno drutvo
realizuje i planetarno proiri. Njena krajnja apsurdnost ogleda se u tome to
je kontraproduktivna i sa aspekta pogrenih ciljeva koje eli da ostvari.
Da bi se u potpunosti razumjela doktrina otvorenog drutva bitno je konstatovati da Soros kritikuje pristup amerike administracije ne samo s pozicije moralne paradigme koju implicira vizija voe globalnog svijeta, ve
i zato to je protivan amerikim interesima. Naime, SAD, kao dominantan
igra u globalnom kapitalistikom sistemu, imaju najvie interesa da se taj
sistem odri. One treba da promoviu jednu pozitivnu viziju koja e usmjeriti drave svijeta da se prikljue sistemu, a ne smiju pribjegavati ponaanjima koja e motivisati druge da se iskljue. ak i sa pozicija sirovog socijaldarvinizma i geopolitikog realizma, dugorono posmatrano to je
temeljni interes SAD. Bush potpuno promauje jer interes shvata kratkorono i krajnje usko, u kategorijama kolonijalne i imperijalne epohe. SAD kao
centar centra svjetskog kapitalistikog sistema treba da promoviu politiku
koja bi maksimalno privukla zemlje periferije u sistem, jer centar time, u
ogromnom cirkulatornom sistemu globalnog kapitalizma, u kome dobijaju
svi, ipak dobija najvie. Promocija demokratske kulture preko zahtjeva za
transparentnou i odgovornou je pozitivna i konstruktivna alternativa
vojnom osvajnju Iraka. Soros naglasava do ovo nije nekakav naivni altruizam i idealizam, ve jedan koncept zasnovan na prosveenom shvatanju
sopstvenog interesa. Naime, industriji SAD od ivotne vanosti su inostrana trita, pa je racionalno promiljen spoljnopolitiki cilj odrati ta trita
otvorenim.411 To je jedna od motivacija za Marshall plan: sprijeiti da Evropa potpadne pod kaput SSSR nije bilo samo pitanje ideologije, ve ouvanja
trita.412 Isto tako, upravo zbog fundamentalne ovisnosti SAD-a od bliskoistone nafte, njima je u najviem interesu da tamonje drave imaju iste
i demokratske vlade.413 Kada Soros kae kako se razlika izmeu supersile
i voe slobodnog svijeta svodi na to da se prva povodi za vlastitim interesisamim pojmom otvorenog drutva koje priznaje da i mi moemo da grijeimo. [Mjehur
amerike nadmoi, str.22] Soros dalje krajnje neprikriveno kae da 11/9 nije samo dao
potrebnog neprijatelja u smislu pogrene, ali racionalno motivisane spoljne politike, ve
je Bush-u na linom psiholokom planu omoguio da se konstituie: on se pretvorio u
ovjeka sa zadatom misijom. Ona je odgovarala njegovoj linosti. Budui da je on osoba
koja zloupotrebljava sutinu i da je novoroeni hrianin, on je imao lini susret sa avolom.
avo je uzeo oblik bombaa samoubice... [Mjehur amerike nadmoi, str.37]
411 Mjehur amerike nadmoi, str.114-115.
412 Postojao je i dodatni vrlo jak interesni motiv u pozadini: rekonstrukcija Evrope predvoena
SAD-om promovisala je dolar kao planetarno najmoniju valutu. To je s jedne strane
dovelo do dezintegracije sterling podruja i Commonwealth-a kao ekonomskog entiteta.
Premda je meunarodni finansijski sistem ostao jo pod zlatnim standardom, s obzirom
da se cijena zlata fiksirala za dolar, SAD su i prije Nixon-ovog odvajanja dolara od zlatne
podloge imale superioran poloaj na svjetskom finansijskom tritu. Pogotovo je to dolo
do izraaja u situaciji rastue tranje za dolarom, koju je podstakla amerika rekonstrukcija ratom opustoenih podruja. [The New Paradigma for Financial Markets, str.108]
99
Aleksandar Savanovi
ma ... a potonji za interesima sistema kao cjeline414 on zapravo ima u vidu
tu vrstu logike. Kako je pokazalo iskustvo Rimskog carstva, kljuna se korist
od statusa imperijalnog hegemona ubire u trgovini a ne u harakim porezima. Meutim, ukoliko ekonomija SAD ostane pod pritiskom vojno-industrijskog kompleksa, a drutvene slobode nastave da se redukuju, SAD e nastaviti gubiti konkurentnost i nee moi odrati ekonomsku superiornost koja
bi im omoguila da valorizuju svoj status hegemona. Istovremeno e njihova ekonomija, u jednoj tipino refleksivnoj sprezi, postajati sve ovisnijom
od njihove vojne moi. Na kraju e taj poloaj postati neodriv. U meuvremenu e i vojno i ekonomsko liderstvo prei u druge ruke.415
Poenta Soroseve argumentacije o vrijednostima je da se nakon raspada
Sovjetskog bloka, otvoreno drutvo Zapada nalo u situaciji da gubi svoju
kohezivnu snagu. Ono je bilo integrisano upravo animozitetom prema svojoj
suprotnosti. Meutim, sada je ono preputeno nekim svojim unutranjim
tendencijama koje, dugorono posmatrano, neminovno vode ka samounitenju. Kljuna takva tendencija je vjera u slobodnu konkurenciju. Opisujui
svoj fijasko po pitanju propagiranja neke vrste Marshall plana za SSSR, Soros
kae kako nije shvatio da su se vrijednosti Zapada u meuvremenu sutinski
promijenile. Zapad je 1945.godine bio odan vrijednostima otvorenog drutva,
i narodi slobodnog svijeta bili su spremni na svjetski rat u odbranu tih principa. Meutim, 1989.godine, Zapadom su ve ovladale drugaije vrijednosti,
vrijednosti bezrezervne borbe, izrasle iz ideologija trinog fundamentalizma
i vulgarnog socijaldarvinizma.416 Ove doktrine iznutra nagrizaju koheziju
Zapada, jer, naroito u odsustvu vanjskog neprijatelja, neminovno pretvaraju gradivne elemente sistema u antagonizovane monade i proizvode centrifugalni uinak na sistem. One naglaavaju takmienje unutar sistema, a
sistem kao cjelinu uzimaju zdravo za gotovo.417 Da bi se sistem ouvao, potrebno je upravo to ouvanje proglasiti za vrijednost i cilj, tj. otvoreno drutvo
proklamovati kao najviu vrijednost.
Reprekusije pogrenog kursa SAD-a su negativne za cjelokupnu planetu.
Jer, u blokovskoj podjeli svijeta SAD su svojim dominantnim poloajem omoguavale relativnu bezbjednosnu sigurnost na bazi NATO alijanse, i finansijsku stabilnost na osnovu dominantnog poloaja dolara to je omoguavalo FED-u da u kritinim trenutcima preduzme potrebne antikrizne mjere.
Period nakon 1945. je ne samo na Zapadu, ve i planetarno, bio neka vrsta
Pax Americana. Oba resursa i NATO i dolar - koja su to omoguavala sada
su nedovoljna da bi efikasno obezbjedile svjetski poredak.418 Politiki avanturizam Bush-a nepovratno je kompromitovao ameriki dominantan poli414
415
416
417
418
100

ibid., str.101-102.
The New Paradigma for Financial Markets, str.155.

tiki poloaj, a ekonomska kriza ide ka tome da skine dolar sa predominantne pozicije. Soros prognozira da planeta nakon krize 2008. prijeti da sklizne
u period politike i finansijske nestabilnosti. Pri tome on skree panju na
zlokobnu kombinaciju tendencije jedine globalne sile da gubi politiku i
ekonomsku mo, ali istovremeno zadrava nadmonu vojnu silu, to je potencijalno paklen koktel. Situacija je opasni miks i potencijalno izrazito
rizina. Model kojim se taj nestabilni svijet moe ustabiliti je Novi svjetski
poredak. SAD, kao igra koji najvie profitira iz stabilnosti sistema, najpozvanija je da najvie uini za uspostavu takvog poretka. Situacija je dodatno
kritina usljed injenice da najozbiljnija alternative SAD-u, naime Kina, nije
drutvo odano idealima otvorenog drutva. Koliko god je Kina pozitivna sila
u svijetu ekonomije, toliko je njen rast ostvaren pod socijalnim okvirom koji
ima malo toga zajednikog sa idealima Zapada.419 Neuspjeh SAD-a prijeti
da postane trenutak kada ideali otvorenog drutva mogu nestati sa planetarne politike scene.420 Imajui u vidu da je neurotino ponaanje Bush-ove
administracije proerdalo superioran poloaj koji su SAD naslijedile iz hladnog rata, projekat dominacije koalicije slobodnih vie nije u stanju da se
nametne i Zapad e, prije svega SAD, morati prihvatiti uspinjue drave
BRIK-a, naroito Kinu, kao ravnopravne partnere. Ono to se sada moe
uraditi je pokuati povezati integraciju tih drava u kljune svjetske institucije sa transformacijom njihovih drutava u pravcu otvorenosti. Soros sa
optimizmom gleda na meunarodnu politiku Obame koja daje prednost
internacionalnoj saradnji nasuprot Bush-Cheney ideji might is right.421
Ideja je da se Kini predoe koristi koje ona, kao zemlja koja trenutno izrazito profitira u sistemu globalne ekonomije, [zahvaljujui ekspanzivnom
izvozu], ima od prihvatanja normativnog sistema otvorenog drutva. Kina
treba da postane otvorenije drutvo da bi bila prihvaena od ostatka svijeta. Dodatni argument je manje idealistiki: Soros gotovo uzgred napominje
izrazito inferioran vojni poloaj Kine u odnosu na NATO.422

420 Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.65. Soros kao ilustrativan primjer navodi
ceremoniju otvaranja Olimijskih igara u Pekingu, koja je predstavljala tipian slet sovjetskog tipa, gdje svako radi tano ono to treba u tano propisanom trenutku, gdje se
individue posmatraju kao amorfna masa oblikovana i voena nekom viom rukom. To je
bila jasna demonstracija jednog shvatanja drutva koje je potpuno opozitno idealima otvorenog drutva i njegovog individualizma.
422 ibid., str.99.
101
Aleksandar Savanovi
2.5. Evropska Unija

Prvobitno Evropska unija je bila ono to psiholozi nazivaju predmetom elje, daleki
cilj koji raspaljuje matu. Otelotvorenje
otvorenog drutva i udruenje naroda koji su
se odrekli dela svog suvereniteta zbog opteg dobra i oformili zajednicu kojom ne
dominira nijedna drava ili nacionalnost.
Kriza evra pretvorila je Evropsku uniju u neto radikalno drugaije. [G.Soros]
Opti metodski okvir koji je prethodno obrazloen Soros primjenjuje i na

kontekst Evropske Unije obrazlaui svoje politike pozivanjem na koncepte
otvorenosti, boom/bust modelu, refleksivnosti itd. Ideja Evropske Unije ima
naelnu podrku Sorosa, jer s jedne strane predstavlja istorijsko ishodite
otvorenosti, a i paradigmu otvorenosti pretvorenu u politiku i drutvenu
stvarnost. Sadanja Evropa jeste tu-i-sada materijalizovana zamisao drutva
slobode, demokratije, trine zajednice i drugih fundamentalnih propozicija jednog otvorenog drutva. Drugo, i ini nam se ne manje vano, Unija
predstavlja uzor-model mogueg budueg nadnacionalnog institucionalnog
okvira u kontekstu arhitekture koja bi mogla biti nacrt multinacionalnog
Novog svjetskog poretka. Institucije koje se naziru, poput Evropskog parlamenta, potencijalnog Ustava Unije, i sl., jesu gigantski eksperiment u onome
to je Karl Popper nazvao korak po korak drutveni inenjering.423 EU je
kljuni test ideje nadnacionalnog jedinstva uopte, jer ako evropske drave
ne mogu da se dogovore meusobno, kako e moi ostatak svijeta?424 U vrijeme kada je grka kriza temeljno uzdrmala EU, u intervjuu za CNN Soros
je izrazio svoju iskrenu fascinaciju idejom evropske zajednice.425 Ipak, on
je izrazio i ozbiljne rezerve prema praktinom razvitku ideje Sjedinjenih
Drava Evrope. Kritika koju je Soros uputio razlikuje se u razliitim fazama
razvitka evropskog projekta, ali dvije teme su lajtmotiv. Jedna je vezana za
tendenciju zatvaranja Evrope u ono to Soros naziva koncept Evropske
tvrave, a druga je vezana za sporost i neodlunost u integraciji, koja nikako ne dobija potreban zamah.
Prva je tendencija dominantno vezana za period raspada SSSR-a, i manifestovala se kao klaustofobini impuls za zatvaranjem pred novoosloboenim nacijama Istoka. U cjelom ovom sluaju razotkriva se i iri teorijski
background kritike tromosti Zapada u period nakon 1989.godine. Soros, naime, pripisuje ni manje ni vie nego Gorbachev-u pripadnost Ideji Evrope,
425 Zakaria Fareed, GPS- interwiew with G.Soros [http://www.youtube.com/watch?v=Du2bxPjUMrw].
102

Evropi kao idealu. Ta i takva Evropa, u suprotnosti je sa kolonijalnim naslijeem Evrope, koje Evropu vidi kao klaustofobinu tvravu, u kojoj je
kljuno pitanje pitanje istone granice. Istono pitanje Gorbachev je
uinio apsurdnim, samim time to Evropu nije shvatao kao geografsku injenicu, ve kao ideju ideal zapadne civilizacije, ovjeanski ideal otvorenog drutva.426 Kako je kasnije rekao predsjednik Bill Clinton u jednom
nadahnutom govoru: jo ima onih koji Evropu vide na ui nain. Njihova
Evropa bi mogla da se zaustavi na nekom planinskom lancu, vodenoj povrini ili, to je jo gore, ondje gdje ljudi poinju da se mole bogu na drugaiji
nain. Ipak, postoji rastui konsenzus prema kome je Evropa ideja, isto koliko i mjesto.427
Soros navodi vrlo interesantan dodatni argument: s obzirom da Evropa
pati od anemije, nedostaje joj vrijednosti koje su u stanju da probude mase,
njoj je potrebna Istona Evropa kao izvor novih duhovnih i moralnih sadraja.428 Evropi je potrebna jedna nadahnuta ideja, jer je sami ugovori ne
mogu ujediniti. Ta energija moe doi sa istoka
Premda je ova prva tendencija utvrivanja Evrope jo uvijek prisutna,
i razliiti je konkretni dogaaji s vremena na vrijeme ojaavaju, poput teroristike prijetnje ili ekonomske krize, trenutno je ideja Unije dominantno
ugroena gubljenjem akceleracije unutar same Unije. EU je zapela u birokratizaciji jedne ideje koja je prvobitno imala veliku emocionalnu vrijednost
za graane Evrope. Kada nije iskoriten taj prvobitni zamah, dolo je do
obrnutog procesa, prvo rezignacije i sve vee nezainteresovanosti graana
Evrope za projekt Unije, a kasnije i sve vee rezerve prema moguem uspjehu. Ova tendencija doivjela je svoju kulminaciju u periodu ekonomske
krize koja je poela 2008.godine i jo traje. Kriza je pokazala da evropski
narodi i drave nemaju vrsti iri konsenzus oko garantovanja zajednikog
finansijskog sistema, i svaka nacija se borila da to bolje zatiti svoje nacionalne interese. To je postavilo evro u specifino stanje nekompletne valute.429 Premda postoji zajednika centralna banka, nema i zajednike monetarne politike. Sotinski problem krize je da je Maastricht ugovor stvorio
politiku uniju bez monetarne unije postoji zajednika centralna banka
ali ne i zajednika kasa.430
U odgovoru na ove probleme Soros se strasno zalae i za politiku daljnjeg
proirenja i za politiku snanije integracije Unije po svim osnovama. Tako
426 Izazov novca,, str.61; str.237.
427 http://www.vdare.com/articles/foreign-affairs
428 Izazov novca, str.117; str.150.
430 G.Soros, Germany must reflect on the unthinkable [Financial Times, 24. June 2010.]. Soros
smatra da je kljuna razlika koja je dovela do toga da se SAD efikasnije od EU bore sa
krizom ta to SAD imaju i centralnu banku i trezor. EU imaju samo monetarni autoritet
ECB, ali ne i fiskalni autoritet. Stoga su i mjere koje ECB-u stoje na raspolaganju znatno ue.
103
Aleksandar Savanovi
je njegova kritika aktuelnih politika EU i naroito njemake kancelarke Angele Merkel, u pogledu sadanje ekonomske krize, saeta u jednostavnom
stavu: nemogue je imati fiskalnu stabilnost Unije bez jedinstvenog monetarnog prostora; a jedinstvena valuta trai jedinstvenu fiskalnu politiku, a
ova opet jedinstven politiki entitet. Jednostavno reeno, evro trai da se EU
pretvore u dravu. Kao to je svojevremeno bio glasni zagovornik uvoenja
jedinstvene evropske valute, sada je jednako glasan u propagiranju poveanja ingerencija Brisela naspram nacionalnih parlamenata. Jo poetkom
90-tih godina XX vijeka, dakle prije uvoenja evra, on je propagirao Evropu
kao dravu, proroki dokazujui da bi nezavisne fiskalne politike drava
lanica neminovno ugrozile monetarnu uniju.431 U kontekstu krize 2008. on
e obnoviti tu argumentaciju.
Detaljnu razradu uzroka i sutine krize Soros je izloio u knjizi Financial
Turmoil in Europe and the United States. Glavnu liniju argumentacije iz te
knjige on je propagirao spektakularnim nastupom na godinjem samitu u
Davosu432, 2012. godine, polemiui sa politikom kancelarke Angele Merkel.
Prema glavnoj liniji te argumentacije sadanja politika Njemake je pogrena jer u krajnjim instancama tjera vodu na mlin secesionistikim i separatistikim anti-EU tendencijama, naroito u pogoenim dravama. Merkel
insistira da zemlje sa dunikom krizom moraju nastaviti da reu trokove,
smanjuju deficite i dugove, jer su odgovorne da se kriza ne proiri i zarazi i
zdrave ekonomije Unije. To sasvim jasno znai da e stanovnitvo tih drava biti izloeno patnji i znaajnom padu standarda. Zato Soros tvrdi da ako
Njemaka nastavi da forsira politiku stroge finansijske discipline svih lanica, ona rizikuje da stvori tendencije koje e na kraju pocijepati Uniju. Umjesto toga on smatra da bi ispravna politika bila da sve lanice Unije na neki
nain raspodjele teret krize. To ne znai da Njemaka treba da igra ulogu
kasice prasice, ve bi i sama imala srednjerone i dugorone koristi od takve
politike. Konkretno bi to pogodno djelovalo na stimulaciju potronje na triitu Unije, a to bi predstavljalo akcelerativni impuls za privredni rast i mone
proizvodne kapacitete Unije, samim time i Njemake kao najjae industrije.433
S druge strane, sadanji njemaki pristup imae u krajnjem suprotne posljedice: nametnuta tednja e oboriti plate i kupovnu mo, to e proizvesti jo
jai pritisak na stopu nezaposlenosti, a to opet jo vie pojaati smanjenje
tranje, pad standarda i pad proizvodnje. Mere dravne tednje koje Nemaka hoe da nametne mogu gurnuti Evropu u deflatornu spiralu.434 Smanjivanje budetskog deficita potisnue i zarade i profite, pa prema tome i dovesti do pada poreskih prihoda. Duniko optereenje [odnos akumuliranog
432 New York Times, Jan. 27, 2012.
433 G.Soros, EU Needs Euro Bonds [Wall Street Journal, 25. Apr.2012]
434 G.Soros, How to save European Union [The Guardian, Apr. 9. 2013.]; G.Soros, Germany Risks
Pushing Europe Into Deflationary Debt Sprial [Wall Street Journal, 25. Apr.2012].
104

duga prema BDP-u] zapravo e porasti, a to e zahtjevati dodatne rezove u
budetu, i tako pokrenuti zaarani krug.435 Zato Soros smatra da je politika
koja se sada namee evrozoni u direktnoj kontradikciji lekcija nauenih iz
Velike depresije 1930-tih.436 Politike posljedice jo vie zabrinjavaju. Dramatian pad standarda nee biti jednako rasporeen i ekstremno e udariti
u dravama pogoenim dugovima i prinuenim na radikalno rezanje budeta. Naroito e izraene biti razlike u stopi nezaposlenosti, koja bi u periferiji mogla dostii alarmantne razmjere.437 Kljuna je opasnost u tome to
e dugotrajni karakter aktuelne finansijske krize u razliitim fazama pogaati drave EU razliitim intenzitetom.438 To e neminovno proizvesti tenzije i
secesionistike impulse u dravi koja je trenutno pod naletom krize. Rascjep
unutar Unije je ve sada oigledan. Zahtjevi Katalonije u paniji, i naroito
argumentacija koja ih prati, tipian su primjer. Upravo u tom pogledu sudbina EU ima kritian uticaj na sudbinu planete.
Kriza evra je ve preobratila Evropsku uniju od jednog dobrovoljnog udruenja
u odnos zajmodavca i dunika, iz koga nema lakog izlaza. Zajmodavcima prete
veliki gubici ako bi neka od drava-lanica napustila Uniju, dok su dunici podvrgavani merama koje samo jo produbljuju njihovu depresiju, oteavaju im
duniko optereenje i produavaju poloaj potinjenosti. Kao posledica toga,
ova kriza sada preti da uniti Evropsku uniju. To bi bila tragedija istorijskih
proporcija. [G.Soros, How to save European Union; u: The Guardian, Apr. 9. 2013.]
Dijagnoza koju Soros ovdje iznosi kompatibilna je njegovim prognozama
moguih posljedica neuspjeha integracije postsovjetskog prostora u zapadnjaku civilizaciju, koju je svojevremeno dao povratak nacionalistikih
i konzervativnih snaga, i ak potencijalnog rata, a u najboljem sluaju dodatnoj nestabilnosti sistema. Mjere koje forsira Njemaka predstavljaju
kontraproduktivnu politiku koja stvara nezdrav ekonomski smjer i iz toga
vrlo opasnu politiku dinamiku. Umesto da zbliava drave lanice, ovo e
ih naterati da se meusobno optuuju. Slike Angele Merkel sa naci svastikama, i Njemake kao etvrtog Reich-a, koje se u prethodne dvije godine
mogu vidjeti na ulicama Atine, logina su posljedica. Pojedine prezaduene
zemlje EU doivjele su da ih se, njemakim insistiranjem na fiskalnoj strogoi, tretira krajnje poniavajue, kao zemlje treeg svijeta. Pogoene zemlje,
435 To je jednostavan razlog zato stroge mjere tednje nemaju efekta: Ne moe smanjiti
teret dugova time to smanjuje budetski deficit. Teret dugova je kolinik izmeu nagomilanih dugova i BDP-a, s tim da se oba izraavaju u nominalnim iznosima. U uslovima
nedovoljne potranje, kresanja budeta dovode do nesrazmerno velikog opadanja BDP-a.
Tehniko-terminoloki reeno, takozvani fiskalni umnoak je vei od 1,0. To znai da za
svaki milion evra smanjenja budetskog deficita, BDP te drave opada za znatno vie od
jednog miliona evra, a to dovodi do porasta u odnosu dugovanja prema BDP-u. [G.Soros,
Germany must back eurobonds to save EU]
436 Germany must reflect on the unthinkable.
437 G.Soros, On the Coming Class War in the USA [Newsweek magazine,23 january 2012].
105
Aleksandar Savanovi
poput Grke i Italije, de facto su izgubile svoj suverenitet, u smislu da njihove odluke ne zavise vie od njihovih politikih predstavnika izabranih od
graana, ve su diktirane voljom drugih. Odnos izmeu Italije i Njemake
nije vie odnos dvije suverene drave posveene zajednikoj ideji-misiji
ujedinjene Evrope, ve odnos dunika i povjerioca.439 Ponienje potinjenih
u kombinaciji sa siromatvom je politiki opasan koktel. Napetost izmeu
zajednike valute i zajednike vizije tako postaje sve izraenija i Unija je
trenutno u far-from-equilibrium uslovima. Tako kriza evra, koji je samo valuta, jedno od sredstava za realizaciju ideje Evrope, moe da ugrozi Uniju
kao politiku izvedbu te ideje.
Usljed pojaavajueg efekta refleksivnosti, ovo je potencijalno smrtonosna dinamika. Dok je EU bila u fazi procvata, ona je predstavljala predmet
elje440 svih onih koji nisu bili unutra. Meutim, u fazi stagnacije, anti-EU
impulsi su tipino samopojaavajui. Soros primjenjuje boom-bust obrazac
na istorijsku sekvencu EU od poetka Zajednice za ugalj i elik, pa do danas. Uspinjua faza imala je klimaks 1992. godine, Mastrihtskim ugovorom,
i ostala je u fazi procvata do uvoenja evra 2002. Zatim je nastupio period
stagnacije koji se pretvorio u proces dezintegracije nakon kraha 2008. On
je sada u fazi samopojaavanja, kada se antievropske snage pozivaju na
ksenofobne i nacionalistike argumente. Transformacija njegove rodne
Maarske je karakteristian primjer441: JOBBLIK - stranka ekstremne desnice koja zahtjeva da Maarska istupi iz EU, osvojila je 17% glasova na parlamentarnim izborima. Kriza je otvorila pandorinu kutiju i fantomi koju su u
ne tako davnoj prolosti bacili Evropu u krvave ratove ponovo izlaze. Transformacija Evrope od ideje solidarne zajednice naroda koji grade zajedniku
budunost, ka ksenofobnom udruenju u kome jedni optuuju druge je tragedija savremene Evrope.442
Nakon prevladavanja prvog udara finansijske krize EU pokazuje znakove politikog oporavka i Soros je u skorijim izjavama izrazio optimistiko
uvjerenje da e stvari ipak ii u dobrom smjeru prema jaoj integraciji.
439 The Resistible Fall of European Union: Interview with George Soros [Project Syndicate].
440 G.Soros, A Europe of Solidarity, Not Only Discipline [http://www.georgesoros.com/articles-essays/
entry/].
441 Soros Promotes Crisis Plan for Europe [New York Times, 25.Jan.,2012].
442 Soros je, s ciljem da se ponovo oivi ideja solidarnosti kao osnova Unije, osnovao Inicijativu otvorenog drutva za Evropu [OSIFE]. Fokusirao je svoju panju na problem azilanata
u Grkoj, s obzirom da je procjenio da je tu situacija najurgentnija. Naime, veliki broj Grka,
pogoen krizom, usmjerio je svoj bijes na azilante. U Grkoj se nalazi oko 60 000 izbeglica koje ele da se registruju, i oni su smjeteni u kampove u kojima vladaju neljudski
uslovi. Migrante koji izbegavaju registraciju i ive na ulici napadaju pripadnici Zlatne zore.
Zlatna zora dobija na popularnosti pruajui socijalne usluge Grcima, dok istovremeno
napada migrante. Rjeenje koje je 2012. predloio Soros sastoji se od tzv. sigurnih kua
koje bi bile finansirane od njegovog fonda i nekih drava EU [Norveka, vedska i Holandija su ve podrale projekt], i u kojima bi utoite nali i Grci i azilanti. Prema Sorosu to
bi bila praktina demonstracija ideje evropske solidarnosti: bogatijih lanica EU prema
Grcima, Grka prema azilantima.
106

Ipak, potrebne su konkretne mjere. Prvo, potrebno je jasno uoiti uzroke i
vrstu krize: raskorak izmeu stepena razvijenosti valute i stepena razvijenosti politikog entiteta. Drugo, potrebne su strukturalne reforme i evra i
Unije. Da bi sprovoenje stratekih reformi bilo mogue, Soros smatra da je
kljuno izai iz sadanjeg stanja nestabilnosti i/ili prividne stabilnosti.
Kao ispravnu kratkoronu reakciju on je iznio tzv. Padoa-Schioppa plan.
Ideja je da se iskoristi Evropski fond za finansijsku stabilnost [EFFS], i Evropski mehanizam za stabilnost [EMS], kako bi se Evropska centralna banka
osigurala od rizika solventnosti svih novoizdatih italijanskih ili panskih
dravnih obveznica koje bi oni mogli da kupe od komercijalnih banaka.443
Osnivanje jedinstvenog sistema garancija za depozite bi sprjeilo povlaenje
sredstava iz banka i smanjilo cene refinansiranja za problematine zemlje.
Kljuna mjera su evroobveznice. Odnosno omoguavanje dravama-dunicima da svoje dravne dugove pretvore u evroobveznice. Time bi se izbjegla
prijetnja bankrotstva, budeti ugroenih drava relaksirali, a kreditni rejtinzi, cijena novca potrebnog za pokretanje ekonomije, poboljali.444 Njemaka
se boji obveznica jer ne eli da doe u situaciju da plaa tue dugove i kancelarka Merkel je stavila veto na tu ideju. Soros ne dovodi u pitanje da je to,
razumije se, suvereno pravo Njemake, premda po njegovom miljenju strateki pogrena politika sa aspekta ekonomskih interesa Njemake. Ali on
takoe smatra da Njemaka nema pravo da sprjeava pogoene drave da
izau iz svoje bijede tako to e same izdavati evroobveznice. To, dakle, ne
znai da te drave treba da izau iz evrozone, ve da Njemaka treba da bude
potena i izae iz -zone!445 On detaljno analizira zato bi devalvacija evra,
koja bi neminovno usljedila u tom scenariju, pogodovala duniki optereenim dravama, naroito kratkorono, jer bi smanjila njihov dug. Alternativa
je, dakle, kako je Soros vidi, pred Njemakom: ili prihvatiti evroobveznice ili
izai iz -zone. Meutim, Njemaka se odluila za treu alternativu: spaavati evro ali ne preuzimajui rizik, i time zadravajui pogoene drave u
njihovom glibu. To je po miljenju Sorosa licemjerna pozicija, i on optuuje
443 Banke bi onda mogle da dre te hartije kao ekvivalent gotovine, to bi omoguilo Italiji i
paniji da refinansiraju svoje dugove sa oko jedan posto. Za Italiju bi, na primer, trokovi
zaduivanja bili smanjeni, umesto da porastu sa sadanih 4,3 posto. Tako bi se njen dug
doveo na odrivi kurs i ona bi bila zatiena od prijetnje predstojeeg grkog bankrotstva.
444 Soros smatra da bi tim mjerama Italija, na primjer, utedela do 4% svog BDP-a. Njen
budet bi se pomjerio u suficit i fiskalna stimulacija bi zamjenila rigoroznu tednju. Ekonomija bi joj bila u porastu i opao bi joj duniki koeficijent. Veina njenih naizgled
nerjeivih problema bi jednostavno isparila.
445 Soros [How to save European Union] navodi i isto ekonomske argument za to da upravo
Njemaka, a ne neka od prezaduenih lanica treba da izae iz evrozone. Ako bi Nemaka
izala, evro bi depresirao. Drave-dunici [koje su ga kao svoju valutu zadrale] bi poboljale
svoju konkurentnost. Njihov dug bi se realno smanjivao, a ako bi izdavale evroobveznice,
nestala bi opasnost od bankrota. Njihov dug bi odjednom postao odriv. Nasuprot tome,
kada bi Italija izala iz evra, njen dug u evrima bi joj postao nepodnoljiv i morao bi biti
restrukturisan. To bi bacilo u kolaps svetski finansijski sistem, a to bi moglo i prevazii
mo vlasti da kontrolie situaciju.
107
Aleksandar Savanovi
Merkel da je motiv za takav kurs potpuno neekonomski i nevizionarski: injenica da kancelarki predstoje izbori. Njen kasniji uspjeh na izborima on
je nazvao pirovom pobjedom446, jer trenutni status que u evrozoni nije niti
podnoljiv niti stabilan, to je neka vrsta loeg [inferior] equilibrium-a. To
je takoe i nepotena pozicija jer produava situaciju u kojoj se, Italija, na
primjer, mora zaduivati po znatno veim kamatama nego Njemaka. Novac
za drave sjeverno od Alpa je znaajno jeftiniji nego novac za drave juno od Alpa to ovima, Njemakoj prije svega, daje dodatnu komparativnu
prednost447, a oporavak Mediterana ini jo teim i bolnijim. Upravo zato su
evroobveznice, uz nivelaciju cijene posuivanja novca, koju bi sprovela ECB,
rjeenje koje bi bilo ne samo efikasno s ekonomskog stanovita, ve i pravedno. Soros akcentira da bi politiki dobitak mogao po svom znaaju biti i vei
od ekonomskog: solidarnost u krizi i prihvatanje dijeljenja zajednike sudbine dalo bi Njemakoj moralni kredibilitet da forsira znaajnije ujedinjenje
u smislu snaenja politikih institucija Unije, i time iskorak iz sadanje EUapatije prema otvorenoj zajednici koja se stalno usavrava, to je i bila vizija koja je nadahnula njene tvorce. U jednom provokativnom nastupu on
poziva Njemaku da prihvati lidersku ulogu i povede Uniju ka novoj fazi
sinteze, ili da istupi.448 Pri tome je ekonomska logika sekundarna: ukoliko
Njemaka nastavi da insistira na ortodoksnoj ekonomskoj politici i strogosti,
ekonomija Unije nee moi odrati korak sa dinaminim ekonomijama Istoka. To e imati fundamentalnu filozofskopolitiku posljedicu: mjesto nastanka i realizacije otvorenog drutva vie nee biti planetarni lider, fantastini objekt i predmet elje, to bi moglo, a neminovno i hoe,
relativizovati i ideje otvorenosti, kojih je Unija materijalizacija.
U jednom fatalistikom nastupu449 Soros je skicirao tri mogua mrana
scenarija dezintegracije Unije. Prvi scenario dogaa se kao postepeni kontrolisani raspad -zone. To je moda i najmanje sablasan scenario jer omoguava da se sauva Unija, pa i zajedniko trite, a da se odustane samo od
zajednike valute. Drugi scenario je haotian i nekontrolisan raspad koji bi
unitio ne samo zajedniku valutu ve i zajedniko trite i Schengen sporazum. To bi znailo kraj EU. Trei scenario je naroito znaajan za valorizovanje sadanjih odluka. Scenario ide u pravcu toga da Njemaka, kao
najsnanija lanica -zone i povjerilac periferije, preraste u Reich kojem e
zaduene drave biti potinjene a njihovo stanovnitvo ekonomsko roblje.
Mogua transformacija Evrope u novu Imperiju sa centrom u Berlinu je izdaja ideala otvorene zajednice, koju su eljeli evropski lideri stvarajui Uniju, ali i izdaja ideala humaniteta olienih u filozofiji otvorenog drutva. U
446 G.Soros, Angela Merkels Pyrrhic Victory [Project Syindicate, Oct.8, 2013].
447 G.Soros, The Resistible Fall of European Union.
448 G.Soros, A Europe of Solidarity, Not Only Discipline.
449 G.Soros, European Union Could Become a German Empaire [The Huffington Post, Apr. 6.,
2012.].
108

jednom govoru on je, ako ga ispravno razumijemo, postavio i pitanje iskrenosti Njemake u politici integracije od 80-tih godina XX vijeka do danas.
On naime, kae da je Njemaka nesumljivo bila motor evropskih integracija jer je razumjela da samo u okviru integrisane Evrope i ona moe da se
ujedini nakon pada Berlinskog zida.450 Ali ako sadanja politika nastavi da
se provodi, da li to znai da se Njemaka odluila da postane gazda Evrope?
Sadanja politika nesumljivo stvara Evropu u kojoj bi Njemaka bila bogati i stabilni centar imperije a mediteranske zemlje siromana pariferija.451
Prema njegovom miljenju Njemaka ima samo dva naina da to demantuje i demonstrira da je privrena idealu Evrope: ili da preuzme ulogu dobrotvornog gazde i preuzme dio dunike odgovornosti, ili da izae iz -zone.
Soros sugerie da bi Njemakoj bilo lake da se odlui za prvu opciju ako bi
se sjetila da je i sama Njemaka, ak tri puta u novijoj istoriji, imala enormnu pomo drugih kod reprograma svojih dugova: The Dawes Plan iz 1924.,
The Young Plan iz 1929., i Marshall Plan nakon II svjetskog rata.452
450 G.Soros, The Crisis of Euro leads EU to a long-term depression [The Wall Street Journal, Oct. 16.,
2012.].
451 G.Soros, Germanys reticence to agree threatens European Stability [Financial Times, June 24,
2012].
452 Angela Merkels Pyrrhic Victory.
109
3. FONDACIJA politika
praksa otvorenosti
Relacija izmeu miljenja i akcije je refleksivna. [Open Society Reforming Global Capitalism, str.4]
Nakon izlaganja optih filozofskih, politikih i ekonomskih pogleda, odnosno teorijskog fundamenta sorosevske interpretacije doktrine otvorenog
drutva, potrebno se osvrnuti na politiku praksu koja se dogaala i dogaa
pod tom doktrinom i metode koje je koristila. Ona je neraskidivo vezana za
Sorosevu Fondaciju, ali nije svodiva iskljuivo na njeno djelovanje. Prema
vlastitom svjedoenju, Soros u Fondacije ulae polovinu svog imetka i 80%
svog vremena. U jednoj interesantnoj introspekciji, on podie ovu odluku
do pitanja egzistencijalnog smisla, tvrdei, naime, da mu tek borba za otvoreno drutvo omoguava da se nastavi baviti finansijskim aktivnostima jer
one bi, s obzirom na njegovo bogatstvo, postale besmislene sa pozicije line
koristi i personalnih potreba. Meutim, sada mora nastaviti proizvoditi novac, jer mu novac omoguava da nastavi sa borbom za irenje otvorenosti.453
Sam za sebe kae da je isuvie tat da bi se zadovoljio time da bude samo
bogat. Ovaj berzanski superstar je ak preimenovao svoj hedge fund u zadubinarski [endowment] fond, ime je oznaio zaokret u primarnoj misiji
i svrsi fonda: on vie nema zadatak da zarauje novac, ve da prui materijalnu podrku njegovim fonadacija-aktivnostima.454 Istovremeno, Fondacija je nain da on postane aktivan mislilac, tj, napravi sintezu vlastitih
teorijskih nazora sa praktinim djelovanjem na promjeni svijeta. Ova je
veza dublja nego se ini na prvi pogled: refleksivnost je, kako smo vidjeli,
aktivistiki element u [kvazi?]naunoj interpretaciji stvarnosti, koji ne doputa biti odvojen u hladnou institutskog karaktera modernih nauka. Refleksivnost se, ako eli biti konsistentno miljena, ne moe odvojiti od akcije. Njen zagovornik je svjestan te injenice. Na tragu Lenjina, Che-a, i drugih
tog tipa, Soros je novi mislilac na pozornici, u onom smislu u kome je tu
formulu upotrijebio Sloterdijk da opie Nietzsche-ov nain filozofije. Sam
Soros zapoinje svoju knjigu Open Society Reforming Global Capitalism nedvosmislenim rijeima: Ovo je knjiga praktine filozofije: ona nudi konceptualni okvir koji slui kao vodi za akciju. Inae, Soros je vrlo produktivan
453 Izazov novca, str.7; str.18-19; str.31.
111
Aleksandar Savanovi
pisac i iza sebe je ostavio dvanaest knjiga455, vie stotina autorskih tekstova
u razliitim eminentnim novinama i asopisima, kao i na hiljade intervjua,
kratkih komenatra i novinskih napisa. Tako ospena literarna djelatnost
svjedoanstvo je njegovog izrazitog aktivizma, a neke od njegovih knjiga
nastale su kao direktna reakcija na konkretan politiki ili drutveni dogaaj.
Na primjer, poznati spis The Bubble of American Supremacy je direktan odgovor na rat protiv terorizma sa oiglednom namjerom da knjiga podri
anti-Bush stav na izborima 2004. Karkateristino je da veina njegovih knjiga ima identinu strukturu od dva dijela. U jednom se izlae konceptualni
okvir, naime teorija refleksivnosti, pogreivosti, boom/bust model i otvoreno
drutvo, i taj dio je praktiki identian u svim njegovim spisima; a drugi po
pravilu predstavlja primjenu tog konceptualnog okvira na stvarnu situaciju,
kakva je ona u momentu pisanja knjige. Takoe, karakteristian nain govora u prvom licu, koji Soros upotrebljava ak i kada se radi o izrazito teorijskim opservacijama, karakterisitian je za figuru mislioca na pozornici.
Njegov aktivizam ogleda se i u injenici da ne samo da je osnovao Fondaciju, kao do sada nevien individualni projekt, neumorni Soros je lan i velikog broja drugih organizacija, od kojih je mnoge i osnovao.456 Imajui u vidu
njegovo bogatstvo, jasno je kakva finansijska mo stoji iza ovog aktivizma.
Prema posljednjoj listi magazina Forbes za 2013.godinu, Soros je, sa bogatstvom procjenjenim na 19,2 milijarde dolara, bez sumnje jedan od najbogatijih i najmonijih ljudi na planeti. S takvim zaleem i Fondacija je projekt
bez presedana izvanredna impresivna sinteza finansijske moi i impulsa
aktivizma jednog mislioca na pozornici.
Spektakularnim ruenjem funte u kombinaciji sa gotovo mesijanskim
angamanom za opsean program pomoi Istonoj Evropi plasiranim preko Fondacije, Soros je gotovo preko noi izaao iz anonimnosti Wall Street-a
i postao prava pravcata medijska zvijezda. Tako zadobijenu popularnost on
je iskoristio, i koristi i dalje, s jedne strane da popularie svoja filozofskote455 The Alchemy of Finance (1988); Opening the Soviet System (1990); Underwriting Democracy:
Encouraging Free Enterprise and Democratic Reform Among the Soviets and in Eastern Europe
(1991); Soros on Soros: Staying Ahead of the Curve (1995); The Crisis of Global Capitalism: Open
Society Endangered (1998); Open Society: Reforming Global Capitalism (2001); George Soros on
Globalization (2002); The Bubble of American Supremacy: Correcting the Misuse of American
Power (2003); The Age of Fallibility: Consequences of the War on Terror (2006); The New Paradigm for Financial Markets: The Credit Crisis of 2008 and What it Means (2008); The Soros Lectures at the Central European University (2010); Financial Turmoil in Europe and the United States
(2012).
456 Neke od njih su: CEU [poasni Predsjednik], INET [osniva], Stefan Batory Foundation
[osniva], Council on Foreign Relations [direktor], International Crisis Group [izvrni Komitet],
Institute for International Economics [direktor], Drug Policy Alliance [direktor], Refugees International [direktor-Emeritus], Andrei Sakharov Foundation [savjetodavni odbor], International Executive Service Corps [savjetodavno vijee], Carlyle Group [investitor], Human Rights
Watch [lan amerikog savjetodavnog komiteta], Democracy Alliance [lan], European Council on Foreign Relations [lan osnivakog vijea], Center for War/Peace Studies [odbor sponzora], Earth Institute [savjetodavni odbor spoljni lan], World Sustainable Development
Forum [pokrovitelj].
112

orijska stajalita, a s druge strane da angauje ljude i institucije na projektima koje promovie. Premda ga mnogi jo uvijek uvaavaju prije svega kao
finansijskog genija, uzimaju ozbiljno njegov novac ali ne i njega, sve vie
je i onih koji u njemu vide vodeu figuru u promovisanju zatite ljudskih
prava, te u tom smislu smatraju da se Fondacija ne moe uporediti ni sa im
slinim u istoriji, kako je to, na primjer, rekao baron Mark Malloch Brown,
jedan od Sorosevih dugogodinjih saradnika.
U kontekstu prethodno naznaenog aktivizma, Fondacija je izraz istog
temeljnog ubjeenja da je teorija orue za rad. Teei ozbiljenju svoje filozofske vizije Soros je 1979. godine u New York-u osnovao Fond otvoreno
drutvo definiui njegove ciljeve457 kao trofaznu strategiju: faza 1: Pomo
u otvaranju zatvorenih drutava; faza 2: Pomaganje otvorenim drutvima
da se odre; faza 3: Podsticanje kritikog naina razmiljanja.
U svrhu otvaranja zatvorenih drutava prvu Fondaciju na podruju Istone Evrope osnovao je 1984.god. u svojoj rodnoj Maarskoj, a kasnije su
usljedile i mnoge druge.458 Filijala za SFRJ zvanino je poela s radom 7. juna
1991.god. Ukupni budet Fondacije iznosi oko 450 miliona $ godinje, a prema vlastitom svjedoenju Soros je u periodu 1979-2010.godina utroio vie
od 8 milijardi dolara na aktivnosti Fondacije. Open Society Fondations je
zapravo kompleks, ili kako Soros kae familija sa vie od 30 Fondacija aktivnih u vie od 70 drava irom svijeta.
THE OPEN SOCIETY

AREAS OF OPERATION
Autor karte: Chris Jadasz. Preuzeto iz: Bernstein Leandra, George Soros: The Forced-Open Society
[u: Your Enemy, George Soros, LaRouche, Virginia 2008], str.10.
457 Kriza globalnog kapitalizma, str.6; up.str.87. Soros Lectures Lecture Three: Open Society, str.50.
458 Genezu maarske filijale Fondacije Soros je vrlo plastino opisao u Podrka demokraciji
[str.21-25].
113
Aleksandar Savanovi
Fondacije u pojedinim dravama imaju samostalne programe i otvorene
mogunosti saradnje sa akterima na lokalnoj sceni, ali postoje i programi
na krovnom nivou, zajedniki za sve lokalne Fondacije.
Sam George Soros, nedvosmisleno potvruje da je preko vlastite fondacije bio duboko involviran u politike procese, naroito u Istonoj Evropi i
u raspadu sovjetskog sistema.459 Njegova uloga, kao i uloga Fondacije, nesumljivo se mogu detektovati u dogaajima tipa Pliane revolucije u ehoslovakoj460, Ruiaste revolucije i pokreta Kmara! u Gruziji, Narandaste revolucije u Ukrajini, revoluciji lala u Kirgistanu, petooktobarskog
prevrata u Srbiji, kao i nekim drugima tog tipa. Soros je sa tri miliona dolara pomogao poljsku Solidarnost, kao i Karter 77 Vaclava Havela u ekoj,
i opoziciju oko Andreja Sakarova u SSSR-u. Sam Soros kae: Moje fondacije su doprinele smjenama unutranjih reima u Slovakoj 1998., Hrvatskoj
1999., i Jugoslaviji 2000. godine, tako to su mobilisale javno mnjenje da se
rijei Vladimira Meijara, Franje Tumana i Slobodana Miloevia.461 Hrvatski magazin Globus je svoj tekst o Sorosu naslovio ovjek koji je ruio
Tumana.462 Takvo djelovanje ini Fondaciju kontraverznom u oima mnogih. Aprila 1991. rusku filijalu Fondacije otro su napale novine Sovjetskaja
Rusija, sa optubom za subverzivno djelovanje.463 Ali ono je, prema samodefiniciji Fondacije, eksplicitno: pomaganje zatvorenim drutvima da se
otvore. Uoljivo je da takvu samoodredbu Fondacije potvruje i praksa, s
obzirom da se rad Fondacije znatno minimizira, pa ak i gasi, kako se drutvo u kome djeluje vie otvara. Tako se Soros 2006. godine povukao iz Hrvatske obrazlaui to injenicom da je u hrvatskom drutvu demokratija
uvrena i stabilna, te da Fondacija tamo vie nema ta da radi.464 Kompatibilno smanjenje obima aktivnosti Fondacije dogodilo se i u BiH, nakon
2000-te.465 Istovremeno, on je intenzivirao djelovanje Fondacije u SAD-u, s
obzirom da je procjenio kako nakon kolapsa SSSR-a, i postepene manje-vie uspjene tranzicije istonoevropskih drutava ka demokratiji, akcent
459 Kriza globalnog kapitalizma, str.6 i dalje. Up: Podrka demokraciji, str.11; str.31-43; i naroito
str.47-71.
461 Mjehur amerike nadmoi, str.98; up.: str.105.
462 Globus, 24.jun, 2011.
464 Odluku o povlaenju Fondacije iz Hrvatske godinama je prolongirana, iz razloga to je velikom broju zaposlenika trebalo dati dovoljno vremena da nau nove poslove. Soros je
istovremeno podsticao transformaciju nekih dijelova Fondacije u samostalne nevladine
organizacije koje su s vremenom i zbog kvalitete svog rada i svojih programa mogle i same
nai druge donatore. Tako su se iz hrvatskog ogranka Fondacije iznjedrile samostalne organizacije poput Hrvatskog pravnog centra, Foruma za slobodu odgoja, Multimedijalnog instituta, i nekih drugih, manjih NGO. Razlog za njegov povratak lei u injenici da je svjetska
finansijska kriza znaajno smanjila donacije NGO sektoru, to je dovelo do toga da se
mnoge kvalitetne organizacije nau pred gaenjem. [Otvoreno drutvo opet u Hrvatskoj,
Nacional, br.75, 21sept. 2010.]
465 Vidjeti: Bosna je premala da bi se samoodrala [G.Soros, intervju za: Dani br.135, Sarajevo,
31. dec. 1999.]
114

moe biti stavljen na drugi programski cilj [pomaganje otvorenim drutvima da se odre] i trei [poticanje kritikog naina razmiljanja]. Oni su i
u tranzicijskim zemljama kritina faza s obzirom da je Soros duboko uvjeren
kako je alternativa istonoevropskih drava data u formi ili-ili dileme: ili
integracija u EU ili povratak u mrani nacionalizam prolosti. Danas, nakon
to je tranzicija Istone Evrope ka otvorenosti manje-vie zavrena, taj cilj
moe biti definisan kao preispitivanje mana globalnog kapitalizma.466 U
SAD-u glavne teme su promocija pitanja iz tree faze: promovisanje kulture kritikog naina miljenja, te borba protiv retrogradnih politika karakteristinih za zatvorenu kulturu.467 Na primjer, u periodu avgust-decembar
2013.godine, Fondacija je u New York-u promovisala, meu ostalima, sljedee akcije:
Kampanja za progresivno oporezivanje bogatih: David Hillman propagirao je
Robin Hood Tax Campaign objanjavajui kako mali korak za bogate moe
predstavljati veliki korak za svijet
Kampanja protiv stereotipa o crncima: This is Your Brain on Racism [Decembar]; Prikaz neefikasnih praksi represivnih policijskih metoda u prikazu pod
naslovom This is not what I become a cop for; Kritika rasno-represivnih praksi
NY policije Watch: Stopped and Frisked Because of His Skin Color. Pria se zasniva na iskustvu mladia pod imenom Kasiem, koji je prvi put zaustavljen i
pretresen kada je imao trinaest godina, jer su policajci posumnjali na njega
samo zato to je crnac.
Kampanja: Zdravlje kao prirodno pravo, koja ima za cilj da promovie koncept
javnog elementarnog zdravstvenog osiguranja. Kampanja polemie s farmaceutskim kompanijama, koje, na bazi neoliberalne filozofije, tvrde da pravo
na ivot ne ukljuuje obavezu drugih ljudi da vam pomognu u odranju ivota,
ve samo pravo da uinite sve to je u skladu s prihvaenim pravnim okvirom
[drutvenim ugovorom] da bi sauvali vlastiti ivot. Oigledno, u ovoj kampanji radi se o ideolokoj podrci za Obamacare.
Akcija u kontekstu legalizacije prostitucije. Preko email mree distribuirana su
ciljana pitanja na temu Ko su sex workers?, ato sex work ne bi trebalo tretirati kao kriminal?, Razlika izmeu sex work i trafficing? i slino.
Promovisanje holandskog modela borbe s drogama. Legalizacija lakih droga
pokazala se efikasnom i Holandija ima najniu stopu narko kriminala. Kam466 O globalizaciji, str.8.
467 Kriza globalnog kapitalizma, str.232. Program Fondacije u SAD on dijeli na tri oblasti izvedene iz prethodno prezentovanog teorijskog okvira: (i) borba protiv prodiranja
trinofundamentalistikih vrijednosti u podruja gdje im nije mjesto; (ii) problem nenamjeravanih posljedica; (iii) problem neravnopravnosti drutvenog bogatstva, to je
takoe posljedica dominacije trinog fundamentalizma u SAD-u. U kontekstu krize hipotekarnih kredita koja je mnoge graane SAD pretvorila u beskunike, Soros je u New
York-u, u kooperaciji sa gradskim vlastima, pokrenuo Center for New York City Neighborhoods,
s ciljem da se pomogne pogoenim graanima. Adekvatna inicijativa pokrenuta je i od
strane Beogradskog ogranka Fondacije, pod nazivom Urgentni fond podrka projektima
za ublaavanje socijalnih posljedica ekonomske krize [http://www.fosserbia.org/programs/] koji
je, u momentu dok piemo ovu knjigu jo uvijek otvoren, kao i od bosanskog ogranka, pod
nazivom Krizni fond.
115
Aleksandar Savanovi
panja je razvila ogranak Drug Policy Reform: What You need to Know koji prikazuje negativne kolateralne posljedice represivnih metoda Rata protiv droga, u smislu irenja HIV-a, naroito meu zatvorenicima.
Kritika represivnih imigracionih zakona SAD pod nazivom Raise your voice.
Lets end expensive, inhumane immigrant detention laws. Kampanja tvrdi da imigracione politike kotaju poreske obveznike SAD vie od 2 milijarde dolara, a
potpuno su neefikasne i antihumane.
Mnoge od aktivnosti Fondacije izazvale su, i izazivaju razliite kontroverze jer prelaze granice uobiajene politike prakse i radikalno odstupaju
od ustaljenog drutvenog ritma.468
Za dobijanje adekvatne slike o djelovanju Fondacije vano je shvatiti da
ona sarauje i praktino ukljuuje u svoje aktivnosti mnoge druge organizacije koje formalno nisu, ili su samo jednim dijelom, pod njenim okriljem.
Usljed iroke mree i razgranatosti djelovanja Fondaciju je kao cjelinu teko
pratiti, to je jedan od glavnih izvora njene kontraverznosti. Internet portal
discoverthenetworks.org, znaajan izvor kritikih informacija o djelovanju
Fondacije, predloio je, u tekstu Guide to The George Soros Network469 interesantnu klasifikaciju njenih aktivnosti u nekoliko glavnih grupa470:
Organizacije koje optuuju SAD za krenje ljudskih prava i sloboda. U
ovu grupu spadaju na primjer, The Arab American Institute, koji se fokusira
na odbacivanje mjera preduzetih nakon 11/9 teroristikog napada, a koje
targetiraju amerikance arapskog porijekla. Pored toga, tu je i The Bill of Rights Defense Committee koji je ustanovljen s ciljem osporavanja Patriot Act
zakona, i koji radi u vie od 400 amerikih gradova.
Organizacije koje prikazuju SAD kao naciju koja ispoljava dugotrajni rasizam, i koji mora biti uravnoteen rasnim i etnikim preferencijama u korist
nebjelaca. Kao organizacije koje spadaju u ovu grupu navedene su: The
Mexican American Legal Defense, The Lawyers Committee for Civil Rights,
NCCAP The National Assotiation for the Advancement of Colored People,
The National Council of La Raza. Zajedniki imenitelj ovih organizacija je
da se fokusiraju na zatitu i promovisanje prava pojedinih etnikih grupa
u SAD-u, kao to su hispanoamerikanci, crnci i dr.
468 Izrazito kontroverzne akcije, koje su proizvele znaajne otpore, pa i zgraanja javnosti,
su kampanje za legalizaciju lakih droga i, naroito, Projekta o smrti. Oba projekta jo
traju i Fondacija ih aktivno promovie. Prvi projekat je zasnovan na argumentu da represivne mjere protiv irenja narkotika ne djeluju i proizvode vie tete nego koristi, te da je
oigledno potrebna sofisticiranija i promiljenija politika. On se zalae za legalizaciju
lakih droga, prije svega marihuane. Drugi projekt je ciljao ni manje ni vie do na promjenu
doivljaja smrti kod amerikanaca koji su, prema rijeima Sorosa, bukvalno opsjednuti
strahom od smrti.
469 http://www.discoverthenetworks.org/viewSubCategory.asp?id=589. Podaci navedeni u tekstu
preuzeti su iz istog izvora.
470 Na istom portalu je izmeu ostalog taksativno naveden spisak svih organizacija u SAD
koje finansira Soros direktno ili preko OSI, ili indirektno preko treih kanala. [http://
www.discoverthenetworks.org/viewSubCategory. asp?id=1237]
116

Organizacije koje prikazuju pravosudni sistem SAD-a kao diskriminatoran
i rasistiki. Organizacije iz ove grupe su: The Sentencing Project, Critical
Resistance, The Leadership Conference on Civil and Human Rights.
Organizacije koje pozivaju na masivne drutvene promjene i koje treniraju
i regrutuju kadrove za te promjene. Takve su: TheCenter for Community
Change [posveen traenju progresivnih zvijezda sutranjice i njihovom
pripremanju za voenje], TheGamaliel Foundation, TheRuckus Society,
TheAmerican Institute for Social Justice, TheInstitute for Americas Future,
People for the American Way, Democracy For America [koja djeluje kao akademija kroz koju je prolo vie od 10 000 aktivista s ciljem da se poveu i
obue u vjetinama i strategijama kako da povratimo nau zemlju], TheMidwest Academy [koja trenira radikalne aktiviste u taktikama direktne akcije, konfrontacije i zastraivanja].
Organizacije koje omalovaavaju kapitalizam i promoviu dramatinu
ekspanziju programa drave blagostanja, finansiranih ekspanzijom poreza. Tu spadaju: TheCenter for Economic and Policy Research, TheCenter on
Budget and Policy Priorities, The Economic Policy Institute, TheElla Baker
Center for Human Rights, i TheEmma Lazarus Fund [koji je direktno, 1996
godine, osnovao Soros, s fondom od 50 milona $, s ciljem da se legalnim
imigrantima omogui pristup socijalnim pravima].
Organizacije koje podravaju socijalizaciju medicine u SAD-u. Kljuna
takva organizacija je Health Care for America Now koja je zapravo velika
mrea organizacija s ciljem da se, u idealnom sluaju, promovie model u
kome bi amerika vlada finansirala cjelokupan zdravstveni sistem. HCAN
je odigrao znaajnu ulogu u debati povodom zdravstvene politike koju je
predloila Obamina administracija, 2009.god. U avgustu 2009.godine, Soros
je obeao 5 milona $ za HCAN kampanju.
Organizacije koje nastoje da pomjere ameriku politiku ulijevo, promoviui
progresivne politike kadrove. Tu spadaju: Project Vote, Catalist, The Brennan Center for Justice, The Progressive States Network, The Progressive Change Campaign Committee [kojoj je Soros takoe dodijelio linu donaciju]. Ove
su organizacije s razliitih strana fokusirane na birae, od pravljenja baza
glasaa, do promovisanja usvajanja zakona koji bi dali glasako pravo grupa kod kojih postoji vea vjerovatnoa da e glasati za demokrate.
Organizacije koje promoviu ljeviarske ideale i poglede na svijet u medijima i umjetnosti. Takvi su: The American Prospect magazin, Free Press,
The Independent Media Institute, online news magazin AlterNet, The Nation
Institute, magazin Nation, Pacifica Foundation, Media Matters For America
[koji je Soros godinama indirektno finansirao, a u oktobru 2010.god. direktno je donirao milon $ za Matters] i Sundance Institute [osnovao ga glumac
Robert Redford, a Soros je u periodu 1996-2008 donirao 5,2 milona $, a 2009.
godine novih 5 milona, za filmove koji promoviu socijalnu pravdu i kritiki se odnose prema kapitalizmu].
117
Aleksandar Savanovi
Organizacije koje ele da ubrizgaju ljeviarske vrijednosti u ameriki
pravosudni sistem, poput The Alliance for Justice, The American Constitution Society for Law and Policy, i Justice at Stake. Podravajui ove aktivnosti
Soros je potroio minimalno 45,4 milona $.
Organizacije koje se infiltriraju u crkvene institucije i vjerske zajednice, s
ciljem promovisanja socijalne pravde i slinih ideja. Kao tekve navedene
su: Catholics in Alliance for the Common Good, Catholics for a Free Choice, i
miltiantna People Improving Communities through Organizing. Think thanks
koji promoviu ljeviarske politike. Neki od njih su: TheInstitute for Policy Studies, TheNew America Foundation, i TheUrban Institute, koji npr. promovie vee stope poreza za bogate.
Organizacije koje promoviu otvaranje granica, masovnu imigraciju, razvodnjavanje postojeih imigracionih zakona, vea prava i povlastice ilegalnih imigranata. Tu spadaju: TheAmerican Immigration Council, Casa de
Maryland, TheImmigrant Legal Resource Center, TheMigration Policy Institute, Latino Justice PRLDF, TheImmigration Policy Center, TheNational
Immigration Forum, i TheNational Immigration Law Center.
Organizacije koje osporavaju sve mjere vlade SAD-a poduzete kao reakciju
na 11/9 napade. Tu su navedeni: TheCenter for Constitutional Rights, TheNational Security Archive Fund, The American Civil Liberties Union, i za nas
posebno zanimljiva Human Rights Watch. U ovom kontekstu Sorosu se pripisuje da podrava ak i organizacije koje brane optuene teroriste i njihove pomagae. Jedna takva organizacija je The Lynne Stewart Defense Committee, koja je optuena za veze sa teroristikim organizacijama, raunujui
i slijepog eika Omar Abdel-Rahman-a. Open Society Institute [OSI] je 2002.
godine javno finansijski i moralno pomogao ovu organizaciju.
Organizacije koje prikazuju amerike vojne akcije kao nepotrebne i nemoralne, kao to su Amnesty International i naroito zanimljiva Global Exchange, koja je realizovala za na kontekst ilustrativan projekt Iraq Occupation
Watch.
Organizacije koje se zalau za jednostrano ameriko razoruavanje i/ili
znaajno smanjenje vojnih trokova. Glavni takav igra je TheAmerican
Friends Service Committee, Soros ga je direktno podrao u tekstu Appeal
for Responsible Security objavljenom 2000.god. u New York Times.
Organizacije koje promoviu radikalni enviromentalizam. Iz ove grupe
organizacija Soros je finansijski pomogao Earthjustice, Green For All, Natural Resources Defense Council, Alliance for Climate Protection, Friends of the
Earth i Earth Island Institute.
Organizacije koje se protive smrtnoj kazni pod bilo kojim okolnostima. Soros je donirao milione dolara organizacijama koje se bore protiv smrtne
kazne, kao to su New Yorkers Against the Death Penalty, Witness to Innocence, Equal Justice USA, Death Penalty Information Center, People of Faith
against the Death Penalty, Fair Trial Initiative, a kopotpisao je i poznato pi-
118

smo upueno 2000.god. predsjedniku Clinton-u, u kome se trai njeno ukidanje.
Organizacije koje promoviu feminizam i optuuju Ameriku kao seksistiko drutvo u kome nasilje i diskriminacija nad enama imaju epidemijske
proporcije. Tu spadaju: Feminist Majority Foundation, Ms. Foundation for
Women, i National Partnership for Women and Families.
Organizacije koje promoviu pravo na abortus i podravaju politike kandidate koji se zalau za to pravo. Soros je donirao sredstva sljedeim organizacijama iz te grupe: Center for Reproductive Rights, NARAL Pro-Choice
America, National Abortion Federation, Planned Parenthood, i Choice USA.
Organizacije koje promoviu globalnu vladu, koja bi podinila ameriku
spoljnu politiku Ujedinjenim nacijama, ili drugim meunarodnim tijelima.
On je donirao sredstva za United Nations Foundation, a Open Society Institute je glavni finansijer Coalition for International Criminal Court, koja nastoji da se formira jedan meunarodni sud kojem bi se podinili i ameriki
vojnici, oficiri i zvaninici.
Organizacije koje podravaju legalizaciju droga. Sam Soros je osnovao Drug
Policy Alliance, a 2010.godine dao je milion dolara za kampanju poznatu kao
Proposition 19, koja je promovisala legalizaciju marihuane u Kaliforniji.
Organizacije koje podravaju eutanaziju u sluaju neizljeive bolesti. On
sam je pokrenuo Project on Death in America za koji je 2000.godine preko
OSI obezbjedio 15. milona $ za trogodinji period. Pored toga on je podrao
udruenja poput The Death with Dignity National Center i The Compassion
in Dying Federation of America.
Ovaj je kritiki prikaz oigledno dat iz amerike vizure i unutranje-SAD
perspektive, sa jasnim konzervativnim i republikanskim naglaskom. Stoga
su njegove teme iz druge i tree kategorije programa Fondacije, koji se odnose na razvijena otvorena drutva. To je posljedica injenice da je Soros,
nakon kolapsa SSSR-a i relativnog uvrivanja demokratije u Istonoj Evropi, te naroito nakon pobjede Bush-a u SAD-u, procjenio da je urgentnija
situacija u Americi, i usmjerio rad Fondacije na SAD. itav je prikaz, meutim, vrlo ilustrativan kao naelni opis praksi i naroito matrice djelovanja
Sorosa kroz Fondaciju. Mnoge od ovih organizacija nisu direktno vezane za
ime Sorosa, niti ih on direktno finansira, ali u optoj slici aktivnosti one sve
djeluju kao jedinstveno oruje, vrlo sofisticirano i kompleksno, za realizaciju jedne programske agende. U tom kontekstu, termin Fondacija mi ovdje
koristimo ne samo kao ime za Open Society Institute, ve kao oznaku za cjelokupnu djelatnost ovih i drugih soroevskih aktera. Rije Fondacija je
vie opis jedne vrste djelovanja, jedne strategije, nego ime institucije. To djelovanje sastoji se od dva fundamentalna principa: premreavanja i nepreglednosti. Oba ova metoda akcije nisu usmjereni na frontalno ruenje targetiranih sistema. Strategija se sastoji od masovnog bottom-up djelovanja
119
Aleksandar Savanovi
velikog broja malih, naoko nepretencioznih aktera, koji esto, i rekli bismo
po pravilu, nisu ni svjesni projekta u kome sudjeluju. Oni ne djeluju direktno
na sistem kao cjelinu, ve na pojedine elemente sistema. Takoe, oni po pravilu ne udaraju na formalnu i institucionalnu ispravnost sistema, ve na
promjenu svijesti koja funkcionalno legitimira sistem i tako ga odrava. Mnogi su Sorosa opisivali kao ovjeka koji uvijek vidi veliku sliku, koji sagledava stvari iz perspektive cjeline, a i sam je to smatrao krucijalnim dijelom svog
metoda. Upravo je u pokuaju razumijevanja njegovog vlastitog djelovanja,
i taktika i strategija Fondacije, nuno imati u vidu veliku sliku da bi se uopte stekla naznaka o emu se radi. Analiza bilo koje pojedinane akcije, ili
grupe akcija, ma kako precizna bila, ne daje naznake o emu se tu zapravo
radi. U pitanju je strategija premreavanja kompletnog drutvenog ivota
od medija, politikih organizacija, kulturnih institucija, pravnih autoriteta,
NGO sektora, umjetnikih kruoka, kolstva, zdravstvenih politika, itd, itd.
Prema nekim procjenama Soros na razliite naine finansira oko 1200 razliitih organizacija. To je ipak samo glavna Mrea na koju se konektuje i iz
koje se grana bezbroj podmrea. Jedan kritiki nastrojen autor uporedio je
Sorosa sa oktopodom Jules Verne-a, koji iri svoje krakove u sve oblasti ivota u svim krajevima svijeta, i kao da nema oblasti ivota u koju on, na ovaj
ili onaj nain, nije umjeao svoje prste. Sutina ove paukove mree je da
se s jedne strane napravi baza podataka pojedinaca koji su regrutovani, a s
druge strane institucionalie kanal za finansiranje njihovog djelovanja kroz
NGO organizacije. Iz prirode mree proizilazi i druga princip djelovanja u
strategiji Fondacije, naime nepreglednost. On se odnosi na injenicu da je
ovako kompleksnu mreu gotovo nemogue sagledati odozdo, analizom bilo
koje grupe pojedinih aktera ili bilo kojih taktika primjenjenih u konkretnoj
situaciji. S obzirom da se radi o labavoj, poluformalnoj konekciji vrlo divergentnih aktera, oni se mogu shvatiti kao cjelina samo iz perspektive ideje-vodilje koja ih sintetie u cjelinu. To je znaajno prije svega zbog dvije stvari. Prvo, veliki broj ljudi involviranih u rad Fondacije uopte nije svjestan o
emu se zapravo radi. Drugo, rad svih tih raznorodnih faktora koordinie se
jedinstvenom vizijom njenog utemeljitelja. to znai da ovdje imamo primjer
bez presedana uticaja jednog ovjeka irom svijeta. Sam Soros metodologiju
koju je patentirao Fondacijom sada primjenjuje na razliitim drugim aspektima i modalitetima. Ve smo pomenuli institut INET koji forsira njegovu
antineoliberalnu agendu na nivou ekonomskih eksperata. INET je zatim podran jednim karakteristinim pojaivaem Project Syndicate471, koji slui
da tu vrstu ekonomske politike plasira ire. Taj projekt je trenutno najvea
opinion-maker organizacija koja plasira svoje analize u 500 vodeih novina
u 150 zemalja na svetu i dostie obim od 70 miliona primjeraka. Soros je
glavni finansijer. To je najnoviji primjer njegovog aktivizma i shvatanja da
471 www.project-syndicate.org.
120

je teorija oruje za praksu, a da je praksu mogue refleksivno modelirati.
INET i Project Syndicate snano zagovaraju politiki intervencionizam u anomalije trita i trae novi Bretton Woods. Komparativna analiza aktivnosti
Open Society Foundations i Project Syndicate, koju smo za potrebe ove knjige
radili za period avgust-decembar 2013., pokazala je apsolutnu podudarnost
agendi472, s tim da Syndicate ima znatno iri spektar tema [zahvaljujui ogromnom portfoliju saradnika], pa s toga pokriva i neke od tema kojima se OSF
ne bavi.473
Na internet prezentaciji Soroseve Fondacije stoji sljedee uvodno objanjenje: otvoreno drutvo predstavlja drutvo zasnovano na shvatanju da
niko nema monopol nad istinom, da razliiti ljudi imaju razliite poglede i
interese i da postoji potreba za institucijama koje tite prava svih ljudi omoguavajui im da ive zajedno u miru. Uopteno govorei, otvoreno drutvo
karakterizira pouzdana vladavina zakona, postojanje demokratski izabrane
vlade, raznoliko i dinamino civilno drutvo i potovanje prava manjina.
Borei se protiv jednopartijskih sistema [zatvorenog drutva], Fondacija je
branila i promovisale te vrijednosti i na ideolokom nivou, kao i praktinim
djelovanjem i materijalnom podrkom. Soros osjeti za potrebno da napomene kako su odbori koji upravljaju radom Fondacije u svakoj dotinoj dravi sainjeni od graana te drave.474 Cilj je ne samo da se finansiraju projekti otvorenog drutva, ve i da se ljudi u matinim dravama osnae
iskustvom i obukom. Na primjer, Fondacija je u Maarskoj podravala samoupravne studentske kolede, i stipendirala grupe studenata za studijske
boravke na Oxford unverzitetu. Ti studenski koledi su, prema rijeima Sorosa, postali inkubatori FIDESZ-a, danas jedne od parlamentarnih stranaka u Maarskoj, a tada udruenje mladih demokrata i mostobran demokratskog preobraaja. A neki od oksfordskih stipendista postali su kasnije
voe FIDESZ-a. Fondacija se na slian nain angaovala i u izgradnji postaparthejd drutva June Afrike. U jednom govoru na University of Cape Town
u Junoj Africi Soros je rekao sljedee: Nadao sam se da u odigrati malu
ulogu u pomoi da se formira crna elita ... jer mislim da je stvaranje elita
meu progonjenim ljudima najbolji nain da se prevaziu predrasude. U
tu svrhu formiranja elita osnovao je Central European University [CEU], sa
472 U tekstovima na project-syndicate iz decembra 2013. forsiraju se standardne teme sorosagende: snanija integracije EU, potreba za jaim meunarodnim istitucijama, antineoliberalizam, itd. Tako npr. Joseph E. Stiglitz [An Agenda to Save the Euro] kritikuje njemaku
politiku strogoe i predlae za EU bankarsku uniju, sa zajednikom supervizijom, zdravim
depozitnim osiguranjima itd. Yannas Papantoniu [The Re-Division of Europe] govori o podjeli
Evrope sjever-jug kao tempiranoj bombi na kojoj lei EU. Javier Solana [Globalizing
European Security] propagira zajedniku bezbjednosnu politiku EU. Peter Mendelson [The
Case for Better Government] kritikuje neoliberalnu doktrinu smanjenja politikog uticaja
na globalizovanu ekonomiju, a Tania Singer [Beyond Homo Economicus] predlae umjesto
trine konkurencije - drutvenu kooperaciju.
473 Kina je jedna takva tema.
474 Kriza globalnog kapitalizma, str.220; O globalizaciji, str.26; Podrka demokraciji, str.25.
121
Aleksandar Savanovi
sjeditem u Budimpeti i vanim ispostavama u Pragu i Varavi. Koncept
CEU zamiljen je sa ciljem oblikovanja nove generacije istonoevropskih
politikih i ekonomskih lidera, posveenih vrijednostima otvorenih, demokratskih drutava. Cifra o kojoj se tu radi je 800 miliona dolara, koliko je
Soros do 2010.godine uloio u CEU, a broj studenata koji je proao kroz CEU
je preko 5000.475
Sam Soros djelovanje Fondacije i izvedenih ogranaka poput CEU smjeta
u prazan prostor nastao odsustvom spremnosti graana zapadnih demokratija, odanih principima slobode u svom vlastitom drutvu, da se angauju u
onim dravama i drutvima gdje je sloboda uskraena. On opet vidi predominaciju trinih vrijednosti kao uzrok takvom pasivitetu: nije jasno kakav
bi interes[!] graani slobodnih drava mogli imati u nametanju slobode i ideala otvorenosti nekim dalekim zemljama. Druga prepreka je, naravno, suverenost drava. Fondacija eskivira taj problem tako to djeluje preko civilnog
sektora, nevladinih organizacija i zamiljena je tako da na razliite naine
podri borbu disidentskih krugova u zatvorenim drutvima, koju oni vode za
otvaranje. I u tom smislu termin Fondacija ovdje se odnosi ne samo na Fond
Otvoreno drutvo, ve i na sve srodne i sestrinske organizacije ujedinjene u
djelovanju ka zajednikim ciljevima. Principijelni znaaj Fondacije u sistemu
Novog Svjetskog Poretka je da njen rad demonstrira mogui praktini vid zaobilaenja naela nacionalnog suvereniteta. Istovremeno, on je i kontrargument protiv trinofundamentalistikog protivljenja davanja pomoi, s obzirom da je ta pomo neefikasna jer ide u ruke korumpiranih vlada: Soros s
ponosom ukazuje da su efekti koje je imao njegov fond u BiH praktino vei
od milijardi dolara koje su dale razliite vlade i meunarodne organizacije, i
to iz prostog razloga to su one ile preko zvaninih institucija a on preko nevladinog sektora. Djelovanje preko civilnog drutva proizilazi iz opte paradigme diferencije drave i drutva, te podozrenja Sorosa ka vladinim institucijama, kako smo ih prethodno ocrtali. Ovdje imamo klasian vid djelovanja
na promociji alternativnog modela miljenja sa ciljem diskreditovanja monopola dogme i time obaranja poretka statike ravnotee. Kao jednu od krucijalnih stvari u reformama i pomoi dravama u razvoju i tranziciji on vidi
razvoj civilnog drutva do mjere kada e njegovi stavovi neto znaiti za
vladu, i djelovanje Fondacije svjesno je usmjereno u tom pravcu. Vidjeli smo
da Soros smatra kao kljuni uzrok neefikasnosti meunarodnih programa
pomoi to to oni, potujui naelo suvereniteta, idu prako vlada, a ove su
opet u drutvima u razvoju po pravilu korumpirane ili nekompetentne. Zato
je gro pomoi koju distribuira njegova Fondacija distribuirano preko nevladinog sektora, a taj je omjer ovisan od mjere u kojoj je vlada sklona reforma-
475 http://www.ceu.hu/.
122

ma.476 Ovaj naoko benigan argument postaje snano ideoloko oruje jer ga
Soros u sljedeem koraku koristi kao mehanizam opravdanja nasilnog mijeanja. Naime, on tvrdi da u situaciji kada je vlada neprijateljski raspoloena
prema inostranoj pomoi civilnom sektoru to znai da postoji dokaz prima
facie da ta vlada kri narodni suverenitet i da se prema njoj treba ponaati
na odgovarajui nain.477 Prijetnja sadrana u drugom dijelu reenice znai:
svako suprotstavljanje djelovanju Fondacije delegitimira vladu suverene drave, i praktiki opravdava upotrebu nasilnih mjera. Razumljivo je zato je
ovo mjesto kontraverze i izvorite subverzivnosti Fondacije. Ona zapravo zaobilazi institucionalizovan oblik narodnog suvereniteta. Karakteristina injenica, na koju je skrenuta panja u novijim istraivanjima obojenih revolucija i nenasilnog otopra, je ta da njihov glavni energetski potencijal ne
dolazi iz prirodnog i institucionalnog izvora, - naime opozicionih partija, ve
nevladinog sektora, podranog akterima iz meunarodne zajednice.478 Fondacija je par excellence primjer toga. Ona maestralno ispunjava obe glavne
funkcije eksternog igraa: i finansijsku podrku i legitimacijsku osnovu. Smilja Avramov479 u opsenoj analizi promjena na planetarnom nivou, koje simbolizuju procesi desuverenizacije drava, preuzimanja suvereniteta drave
od strane civilnog sektora i korporativnih centara, ukazuje na kljunu injenicu da se gubi jasna granica izmeu unutranjeg i meunarodnog subjektiviteta drave. Granice drava su postale propusne ne samo u smislu kretanja
kapitala, ve i u smislu upliva u suverenitet unutardravnog poretka od strane vanjskih aktera. Postavlja se pitanje da li e drava kao takva uopte moi
da se odri kao iole relevantna politika injenica ili e biti svedena samo na
simbol. Nevladine organizacije, esto, ako ne i po pravilu, finansirane od zainteresovanih inostranih faktora, u zadnjih dvadeset godina pokazuju da su
u stanju da ospore legitimitet narodom izabrane vlasti, ali i da tu vlast de
facto obore u specifinoj vrsti nenasilne civilne akcije protiv reima. U tom
kontekstu Fondacija je tipian primjer institucije specijalnog rata.
476 O globalizaciji, str.49. Soros definie demokratsku vladu na nain: Demokratska vlada
treba da podstie upotrebu nevladinih kanala.
478 Parezanovi Marko, Obojene revolucije u vrtlogu prekomponovanja meunarodnih politikih
odnosa [http://www.nspm.rs/savremeni-svet].
479 Avramov Smilja, Civilno drutvo i nevladine organizacije alternativni modeli svjetske zajednice
[Nova Evropa, Beograd 2006].
123
Aleksandar Savanovi
3.1. Tranzicija iz zatvorenih u otvorena drutva

Obojene revolucije
U revolucionarnim vremenima stvari koje
su inae nezamislive postaju mogue.
[G.Soros]
Prethodno opisane aktivnosti Fondacije u razvijenim otvorenim drutvima kakvo je SAD, nesumljivo su interesantne, i aktuelne, s obzirom na dati
moment razvitka Zapada. Meutim, na naim prostorima, Fondacija mnogo vie asocira na period tranzicije iz komunizma u demokratiju i trinu
ekonomiju. Veliina i smjer uticaja koji je Fondacija imala u postkomunistikoj tranziciji jo se istrauje i trenutno ga nije mogue definitivno procjeniti. Ipak, taj je uticaj nesumljivo ogroman.
Da bi se u potpunosti razumjela uloga Fondacije potrebno je razumjeti
iri okvir postkomunistike tranzicije. Proces se odvija na dva kolosjeka. Prvi
je politiko-institucionalni u smislu formalne integracije drava biveg sovjetskog bloka u zapadni svijet, prije svega EU. Drugi je kulturni i podrazumjeva introjekciju vrijednosti Zapada. Tranzicija je istovremeno proces i
institucionalnih i mentalni promjena. Ova dva procesa odvijaju se razliitom
brzinom dok je proces politikih integracija relativno spor i mukotrpan,
proces kulturnog pozapadnjaenja po pravilu je imao intenzitet ok terapije. Pri tome je vano imati u vidu da su i nosioci ovih procesa bili razliiti:
dok se proces politikog integrisanja odvija na nivou zvaninih institucija,
pregovarakih timova drava-kandidata i predstavnika EU, dotle se proces
vrijednosnog integrisanja odvija u nevladinim kanalima: NGO s jedne
strane i civilno drutvo u dravi domainu. Zajedno s OSCE, USAID, Amnesty International, National Endowment for Democracy i mnogim drugima,
Fondacija je dio tog projekta, i njegov bitan akter, nesumljivo najvei privatno finansiran. Prema nekim relevantnim informacijama mrea Fondacije
je inila vie od jedne treine (!) svih stranih donacija tranzicionim zemljama tokom devedesetih.480
Identina matrica djelovanja Fondacije moe se vidjeti na primjerima
svih tranzicionih drutava u kojima je bila aktivna. Tako je u Rusiji Fondacija osnovana 1987.god., i imala je vrlo raireno polje aktivnosti. Soros je
osnovao i Meunarodnu fondaciju za nauku, sa budetom od 100 miliona $,
kojoj je jedan od ciljeva bio da sprijei odliv mozgova iz Rusije nakon otvaranja granica. Gro tog novca otiao je na podrku istraivakim projektima
i za obezbjeenje potrebne naunoistraivake infrastrukture, zatim na iz-
480 Pinter Frances, The Role of Foundations in the Transformation Process in Central and Eastern
Europe [u: Schluter Andreas, Then Volker, Walkenhorst Peter (ed), Foundations in Europe,
Directory of Social Change, London 2001., str.295-321].
124

radu novih nemarksistikih udbenika, uvoenje interneta i sl., ali je cifra
od 20 milona $, prva pomo, direktno uplaena na raune 40 000 vrhunskih
ruskih naunika. Svako je dobio jednokratnu uplatu od 500$, to je u to doba
bila cifra koja je bila dovoljna za godinu dana ivota u Rusiji.481 Cilj je bio da
se ti naunici zadre u Rusiji do perioda do kada ona ne stane na noge. Strateki posmatrano, ovaj naoko neznatan korak, odigrao je znaajnu ulogu u
ouvanju svjetske sigurnosti, jer je sprijeio proliferaciju sovjetskog nuklearnog znanja i potencijalno vrlo rizian odliv mozgova u teroristike zemlje.482
Takoe su finansirani studijski boravci trino orjentisanih ruskih ekonomista na univerzitetima u SAD, kao i njihove konsultacije u IMF-u, s jasnim
ciljem da se pripreme nosioci tranzicije Rusije ka trinoj ekonomiji. U vie
navrata Soros sa alom konstatuje da njegova cjelokupna incijativa u period
raspada SSSR-a nije dobila iru podrku, i praktiki ju je iznio on sam, ali da
jeste, tok i smjer Rusije bili bi drugaiji od onoga to je sada na sceni.
U praktinom smislu Fondacija je funkcionisala tako to je finansirala
razliite aktivnosti civilnog drutva, od ekolokih projekata, sociolokih istraivanja, ljetnih kola, amaterskih pozorita, slikarskih kolonija, istorijsko-restauratorskih radova, gender projekata, kola engleskog jezika, razminiravanja, sigurnih kua, resocijalizacije demobilisanih vojnika, nabavki
fotokopir-aparata i raunara za razliite institucije i organizacije, stipendija
u razliitim verzijama i namjenama itd, itd. Naoko nepretenciozna akcija
opskrbljivanja organizacija civilnog drutva u Maarskoj fotokopir aparatima imala je enorman efekat jer je u praksi onemoguila monopol komunista
na informacije. Prema magazinu Time, to je bio primjer nadahnute primjene tehnologije u borbi protiv cenzure. Fondacija je naroito pomagala prekvalifikaciju nastavnog i univerzitetskog kadra sa dogmatskih marksistikih
teorijskih paradigmi. Tako je, na primjer, Soros pomagao Ekonomski fakultet
Karl Marx u Budumpeti kako u smislu finansiranja promjene silabusa, tako
i edukacije profesora u trogodinjem razdoblju oko ezdeset predavaa poslato je na naune prekvalifikacije u inostranstvo.483 Fondacija je, u Maarskoj na primjer, podrala mlade pisce koji su se suprotstavili slubenom
Drutvu knjievnika. Sve ove raznorodne aktivnosti nesumljivo su proete
jedinstvenim ciljem: destrukcija zatvorenog drutva pomou izgradnje civilnog sektora u njegovim razliitim aspektima. U dvodecenijskom izvjetaju
Open Society Time 1979-2010484 Aryeh Neier, predsjednik Open Society Foundation sumira pet podoblasti u kojima su se ove pojedinane i nepretenciozne
aktivnosti sjedinile u cjelinu koja predstavlja specifine korake ka globalnom
irenju otvorenosti. To su: pristup informacijama, ublaavanje posljedica
481 Nav.prema: G.Soros, Kriza globalnog kapitalizma, str.162-163; i takoe, O globalizaciji, str.47.
482 Izazov novca, str.13; str.97.
484 Open Society Time [Public Affairs, New York 2011], str.3-6.
125
Aleksandar Savanovi
konflikata, pravnu pomo za siromane, zatitu prava manjina i podrku
globalnim institucijama. U Srbiji je sredinom devedesetih godina Fondacija
ulagala u obrazovanje, na primjer kroz kompjuterizaciju kola, uspostavljanje kompjuterskih laboratorija i slino, o emu se moe detaljno informisati
na sajtu Fondacije. Mi smo se u ovom pregledu fokusirali na aktivnosti za
koje se moe tvrditi da imaju manje-vie eksplicitnu politiku pozadinu, ali
sama Fondacija angaovana je i u mnogim aktivnostima humanitarnog tipa:
od pomoi oboljelima od HIV-a, socijalnoj integraciji Roma, podrci u zapoljavanju osoba s invaliditetom i mnogim drugim slinim projektima. Naroito je izraen angaman na promovisanju marginalizovanih drutvenih
grupa, - Roma, nacionalnih manjina, LGBT populacije, narkomana, beskunika itd, zato to Soros istie da je upravo poloaj i percepcija manjinskih grupa jasno mjerilo otvorenosti nekog drutva.
Posebna oblast aktivnosti Fondacije je podrka nezavisnim medijima.
U Rumuniji, Fondacija je pomogla TV-mreu Romania libera za koju je obezbjedila studio u svakom veem centru.485 U Poljskoj podran je uticajni urnal Gazeta Wyborcza, a u Slovakoj TV stanica Markiza. Takva podrka nije
ograniena iskljuivo na zatvorena drutva u tranziciji ve postoji i kao
razgranata mrea unutar SAD.486
Opta rekapitulacija dvodecenijskog djelovanja Fondacije na prostorima
bive SFRJ data je u spisu Building Open Society in the Western Balkans.487
Prema podacima same Fondacije, ona je u dravama bive Jugoslavije, u
periodu 1994-2009. god. utroila oko 330 milona dolara na promociju mira
i tolerancije, vladavine prava, nezavisnosti medija, ljudskih prava, i demokratskih vrijednosti. U praksi, to je znailo direktno se konfrontirati zatvorenim ideologijama nacionalistikih lidera. U Srbiji za vrijeme raspada
SFRJ, Soros se otvoreno suprotstavio reimu Slobodana Miloevia i podravao je iroku kampanju aktivnosti na vanjskom i unutranjem planu za
njegovo ruenje. U njegovim komentarima Miloevi je, kao i Tuman, opisan kao musolinijevska figura demagog i nacionalistiki populista. Soros
je, prema vlastitom svjedoenju, dva puta posjetio Beograd neposredno pred
izbijanje sukoba u SFRJ ali se nije sastao s predstavnicima tada dominantnih nacionalnih snaga488, - u aprilu 1990.godine, sastao se s premijerom
Antom Markoviem, a u junu 1991.god. sa Warren Zimmerman-om. Nakon
definitivnog uspjeha Miloevia u osvajanju instrumenata moi u Srbiji, on
ga je definisao kao predstavnika zatvorenog drutva i neprijatelja na principijelnom nivou. Isto se deavalo i u Hrvatskoj. Sam Soros je svojevremeno
485 G.Soros, Ruenje dogmi [Vreme, 24.06.1991], str.42.
486 Feldman Bob, George Soros Alternative Journalism donations [chrispaul@netpci.com].
487 Building Open Society in the Western Balkans [Open Society Foundations, New York 2011].
488 Svoj jedini susret s Tumanom opisao je sljedeim podrugljivim rijeima: Optuio me je
da podravam izdajnike u njegovoj dravi i irim opasnu novu ideologiju nazvanu otvoreno drutvo. [Open Society Reforming Global Capitalism, str.314].
126

izazvao pravi skandal u Hrvatskoj kada je u jednom govoru, na meunarodnoj konferenciji u Beu, kao primarni cilj hrvatskog odjela Fondacije javno
proklamovao ruenje predsjednika Tumana.489 Fondacija je znaajno pomogla antiTumanovske medije kakvi su, na primjer, Feral ili Zarez.
Ruenje Miloevia kao jednog od poslednjih velikih voa zatvorenog
drutva u zapadnoj hemisferi jedan je od aspekata Soros angamana u Srbiji. U tom kontekstu radi se o sukobu otvoreno vs zatvoreno drutvo i ruenju jednog konkretnog istorijskog primjera zatvorenog drutva. Borbu
protiv nacionalistikih snaga vodio je unutar Srbije preko svoje Fondacije,
a van Srbije irokom akcijom antimiloevievske kampanje lobiranja. Ruenje Miloevia postalo mu je otvoreno proklamovan cilj. Indikativno je da
je grad Budimpeta, inae mjesto koordinacije i centar Sorosevih aktivnosti
u Istonoj Evropi, postao sinonim za antimiloevievsku kampanju, to je
ak ulo i u kolokvijalni govor beogradske arije. Fondacija se, prema vlastitom svjedoenju, 2004. godine jednako angaovala u kampanji protiv
Vojislava Kotunice, kada je njegova vlada ocjenjena kao antireformska.490
Meutim, sluaj Srbije znaajan je i sa aspekta naelnog pitanja suvereniteta drave u Novom svjetskom poretku. Soros pridaje izuzetan znaaj NATO
intervenciji za vrijeme krize na Kosovu, smatrajui to vanim presedanom,
u kojem je alijansa demokratskih drava intervenisala u interni konflikt
unutar suverene drave, u ime univerzalnih principa.491 Iz prethodno ocrtanog teorijskog okvira jasno je zato ovaj presedan ima epohalni znaaj za
Sorosa. Meutim, on je kritian prema dometima i efektima vojne intervencije i kae da je spektakl NATO aviona koji isputaju bombe sa velikih visina bio duboko uznemirujui, i na mnogo naina kontraproduktivan. On je
proizveo snaan nacionalistiki impuls kod srpskog naroda, i privremeno
je uutkao domau opoziciju Slobodanu Miloeviu.492 Nije udo da je Miloevi uspio da uvrsti svoj poloaj. Primjer, po njegovom miljenju, efektno
ilustruje zato vojni angaman mora biti nadopunjen konstruktivnim elementom izgradnje otvorenog drutva, tj. zato se zatvoreno drutvo ne moe
eliminisati prostim obaranjem reima. Vojna intervencija tada nije uspjela
jer na terenu nije formirana Druga Srbija.
Soros se snano angaovao u tom pravcu. Paralelno sa aktivnostima
usmjerenim na ruenje Miloevia on je vodio projekat podrke izgradnji i
obnavljanju civilnog drutva u Srbiji. Tako je na Kosovu podrao paralelni
489 Sljedei predsjednik, Stipe Mesi, je, meutim, odlikovao Sorosa Ordenom kneza Branimira,
povodom desetogodinjice rada Fondacije u Hrvatskoj. [Od zlotvora do dobrotvora; Slobodna
Dalmacija, 17.10.2002.]
490 Building Open Society in the Western Balkans, str.55.
492 ibid., str.310. Soros insinuira [ibid., str.318] mogunost da je Miloevi svjesno sabotirao
pregovore u Rambouuillett-u, da bi u uslovima strane vojne intervencije sproveo etniko
ienje na Kosovu. On kae da ak osjea vrlo snanu dozu line odgovornosti, s obzirom
da je bio vatreni zagovornik tvrde linije i vojne intervencije. [ibid., str.343].
127
Aleksandar Savanovi
sistem obrazovanja koji su instalirali Albanci kao reakciju na izbacivanje
albanskog jezika sa univerziteta. U samoj Srbiji Fondacija je direktno finansirala antireimske strukture u dravi, na razliitim nivoima, i u razliitim
aspektima, od medija poput YUTEL-a, nedeljnika Vreme, Radija B92, Monitor
[iz Crne Gore], do plejade nezavisnih intelektualaca. Beka Vuo, biva direktorka Ateljea 212 i jedan od izvrnih direktora Fondacije, svjedoi kako je
Fondacija nabavila tehniku opremu za B92, Vreme je izmeu ostalog dobilo kombi za distribuciju, kao i rotacioni papir i foto-labaratoriju. Kao primjer,
kojim se moe ilustrovati generalni nain i obim djelovanja moe posluiti
pregled finansiranja projekata koje je Fondacija donirala u odreenoj godini.
To je jedan karakteristian primjer strategije premreavanja i nepreglednosti Fondacije. Prema Godinjem izvjetaju Soros Yougoslavia Foundation za
1994.god, finansirani su mnogi pojedinci, najee za trokove puta i boravka na razliitim seminarima i konferencijama [u ukupnom iznosu 148 956
$]; kao i razliite klase programa poput: Istraivaki program [131,673 $]493,
High Education Support Programe [208 667 $]; Nabavku opreme za NGO sektor [72 696 $]; Human Rights Program [99 333$]; Ethnic Conflict Program [125
017 $]; Childrens Program [1 007 993 $]; Open University u Subotici [20 222
$]; Radio, TV i novinske agencije [770 000$]; Nezavisne TV i printane medije,
medijske konferencije, kurseve engleskog za novinare i druge aspekte programa iz oblasti medija [1 834 762 $]; Program izdavatva [325 968 $]; Umjetniko/kulturni program [543 464 $]; Program medicinske pomoi [2 623 688
$]; Humanitarni program [1 871 671 $]; Program regionalne saradnje [302
447 $], i druge programe. Prikazom specifikacija ovog izvjetaja dobijamo
493 Projekti koji su finansirani pod tim programom:
1. Balkan as a European Region - status and Perspectives [Institut za evropske studije]
grant od 9,415.55$;
2. Deconstruction of the Yugoslav Societies [Mladen Lazi] - 10,640.40$;
3. The Influence of Crisis and War Circumstances on the Attitudes on Actual Political
and Social Problems [Miklos Biro] - 978,69 $;
4. To stay or To Leave [Miklos Biro] - 920,53 $;
5. Typological Analogies in the Literature of central Europe [Miklos Biro] - 844,32 $;
6. Regionalism as a Way Towards the Open Society [Alpar Losonc] - 17,118.84 $;
7. Suppressed Civil Society in Serbia [ECO Center Beograd] - 37,572.82 $;
8. The Pulse of Yugoslavia [Open University Subotica] - 14,754.61$;
9. Serbia Between Past and Future [The European Movement in Serbia] - 5,787.61$;
10. Etiological, Therapeutic and Preventive Aspects of War Stress [Miklos Biro] 5,000 $;
11. Character and Social System [Institute for Philosophy and Social Theory] - 1,307.19$;
12. Position and Perspectives of Young Experts in Montenegro - the Brain Train [Nebojsa Medojevic] - 2,684.56 $;
13. University of Montenegro Newsletter - 1,154.36$;
14. Specialized Issue of the International review of Sociology [Laslo Sekelj] - 926,17$
15. Morality and the Social crisis [The Institute for Pedagogic Research] - 2,013.42$;
16. Non-Governmental Organizations in FR Yugoslavia [Zarko Paunovic] - 8,538.19$;
17. Establishment of the Womens Law Center [Womens Law Center] - 2,013.42$;
18. Belgrade Youth Forum [The Belgrade Youth Forum] - 4,973.50$;
19. Experience of the Difference - Religious Dialogue and Tolerance [uro unji] - 67.11$;
20. Economic Cooperation [The Institute for International Policy and Economy] - 2,013.42$
21. The Partner [Media Maps] - 574.50$;
22. Agency for Restructuring the Economy in Montenegro - 2,013.42$;
128

presjek iz prve ruke strategije djelovanja Fondacije u fazi 1: otvaranje zatvorenih drutava. To je konglomerat naoko nepovezanih projekata i aktivnosti,
ali koji su u svojoj cjelini strukturisani tako da potpomau razvoj otvorenog
drutva.494
Pored ovih, da tako kaemo regularnih i hvale vrijednih aktivnost Fondacije495, koji su bez sumnje bili dobrodoli za tadanje drutvo Srbije i Crne
Gore, pogoeno krizom, postoje vrlo snane indicije da je Fondacija podravala odreene opozicione stranke, prije svega G-17+ i Liberalno demokratsku
partiju, ali i neke vaninstitucionalne snage. Tako Fondacija stoji iza neuspjenih studentskih demonstracija 1996.godine.496 Podrala je i studentsku organizaciju Otpor, kako u finansijskom, tako i u logistikom aspektu, za ta
postoje nebrojeni dokazi i svjedoanstva.497 Na primjer, u knjizi Igra senki,
posveenoj padu Miloevia, autor, britanski novinar Tim Marshall, eksplicitno potvruje tu konekciju i opisuje neke od kljunih detalja budimpetanskih
priprema Otpora.498 Prema nekim izvorima, Soros je finansirao Otpor sa cifrom od nevjerovatnih 40 miliona franaka!499 Ove aktivnosti dokazuju da antimiloevievska opozicija, bar u svom elitnom dijelu [voe petooktobarskog
prevrata] i udarnom dijelu [Otpor] nije rezultat samo i iskljuivo spontanog
narodnog bunta, ve je obuena, koordinisana, finansirana i voena sa strane. S obzirom da je Otpor rasputen 2004. godine, a da ga je naslijedila Demokratska stranka, efekti revolucije su obezbjeeni politiki, ime je ispunjen
sorosevski kriterij da ruenje zatvorenog drutva mora biti nadopunjeno sistemskom izgradnjom otvorenog. Naravno, u cijelom projektu znaajne uloge
imale su organizacije civilnog drutva poput Fonda za humanitarno pravo,
Helsinkog odbora, Centra za antiratnu akciju, i drugih, koje je Fondacija finansijski i struno pomagala. Fondacija je, prema vlastitom izvjetaju, finansijski podravala vie od 200 NGO u Srbiji u periodu 1995-2001.500
Sumirajui ove aktivnost moe se s pravom rei da je Soros odigrao bitnu,
ako ne i odluujuu, ulogu u uspostavi i konsolidaciji onog pokreta koji e kasnije postati poznat kao Druga Srbija i petooktobarskom prevratu kojim je sruen Miloevi, kao i fiksiranju njegovih rezultata u trajne politike injenice.
Naime, i u postmiloeviemskom periodu Fondacija nastavlja kontinuirano da
podrava graansku opciju u Srbiji. Pored nekih vrlo uticajnih drugosrbijan494 Optu klasifikaciju djelovanja Fondacije u Srbiji do pada Miloevia mogue je vidjeti u prigodnom prikazu Deset godina Fonda za otvoreno drutvo 1991-2001. [http://www.fosserbia.org/]
495 Jedna koju svakako treba spomenuti, je Soroseva donacija vanrednih 15 miliona $ beogradskoj kancelariji Fondacije, nakon akcije Oluja. Ta donacija bila je prvenstveno namjenjena za socijalizaciju mlade izbjeglike populacije, koja je dola iz Hrvatske.
497 ibid, str.30-31.
498 Marshall Tim, Igra senki petooktobarska smjena vlasti u Srbiji [Samizdat B92, Beograd 2002],
str.177-179 i dalje.
499 S.Avramov, op.cit., str.285; Jauvet Vincent, Le Nouvel Opservateur, No 1883, Dec 7, god.
2000; str.62.
129
Aleksandar Savanovi
ski medija, poput portala Peanik, to posredno, a to direktno uticaj je ostvaren i na zvanine politike aktere, prije svega LDP i Demokratsku stranku. Tako
je na primjer, Sonja Liht, dugogodinja predsjednica srbijanskog ogranka Fondacije, obavljala funkciju predsednice Spoljnopolitikog saveta Ministarstva
spoljnih poslova i savjetnika biveg predsjednika Srbije iz DS-a Borisa Tadia.
3.1.1. Bosna i Hercegovina

Bosna je vie uinila za razaranje UN-a od
bilo koje druge krize. Boutros-Boutros Ghali iao je toliko daleko da ustvrdi kako je Bosna tek jedna od sedamnaest humanitarnih
kriza s kojima se UN suoava. On nije shvatio da Bosna slui kao katalizator osipanju
saveza zapadnih zemalja. A bez tog saveza
UN ne moe preivjeti. [Izazov novca, str.119]
Adekvatne aktivnosti Fondacija je imala i ima i u BiH, gdje je osnovana u

novembru 1992.godine. Ovdje je zanimljivo detaljno navesti sve te razliite
aktivnosti i aktere, a zainteresovani to lako mogu detaljnije pogledati na portalu Fonda otvoreno drutvo BiH [FODBiH], gdje je dat transparentan i vrlo
pregledan tabelarni prikaz donacija u periodu 1995-2012. god., kao i ljudi koji
su na razliite naine bili konektovani s BiH ogrankom Fondacije. To je uvijek
interesantno navesti jer ilustruje oba glavna principa djelovanja Fondacije:
premreavanje i nepreglednost, ali i ogromne dimenzije onoga ta znai Fondacija. Iz pregleda aktivnosti jasno je vidljivo da Fondacija praktikuje sve modele djelovanja karakteristine za njenu strategiju u tranzicionim drutvima.
Prvo, to su humanitarne aktivnosti501, kao i mnogi drugi vidovi sline pomoi
graanstvu.502 Zatim to je podrka za razliite projekte koji se kreu u rasponu
501 Poput doniranja 30 000 BAM Javnoj kuhinji u Bijeljini, na osnovu ega je ova poveala broj
korisnika s 203 na 300.
502 Naroito je projekat Fondacije poznat kao Pravna klinika kod nas u Banjaluci imao pozitivne
efekte, prije svega zahvaljujui agilnoj mladoj ekipi s Pravnog fakulteta UNBL, koja je bila operativni nosilac projekta. U razdoblju 2005-2010.god. Fondacija je donirala 127 200,00 BAM
[po godinama: 2005: 23 200,00BAM; 2006: 15 000,00BAM; 2007: 9 000,00BAM; 2008: 30
000,00BAM; 2009: 25 000,00BAM; 2010: 25 000,00BAM]. Oko 80 000 BAM usmjereno je na
Kliniku sa stvarnim klijentima. U periodu od 2008-2011. realizovana je pravna pomo za oko
300 klijenata. Radi se o licima koja prema vaeem ZPP nisu bila u stanju da finansiraju trokove
pravnog postupka. Predmeti su bili iz podruja radnopravnih odnosa, imovinskopravnih,
porodinopravnih, upravnopravnih, i odnosili su se na pomo pri sastavljanju tubi, albi,
prigovora i razliitih podnesaka, zatim pomo u sainjavanju aplikacija, tumaenju pravnih
akata, i davanju pravnih miljenja. Prema svjedoenju jednog od rukovodilaca projekta, vrlo
je znaajan i poboni benefit naime, injenica da su mnogi od studenata koji su bili angaovani
u okviru Klinike kasnije vrlo brzo nali zaposlenje u struci, a neki ostvarili i zapaene karijere.
130

od finansiranja jednokratnih lutkarskih predstava do viegodinjih naunoistraivakih projekata.503 Takoe, Fondacija je aktivno radila na nekim stratekim programskim ciljevima koji su markirani kao obavezan aspekt tranzicije, poput reforme obrazovnog sistema, na primjer kroz etvorogodinji
projekat Model za sistemske promjene u srednjokolskom obrazovanju.504
Naravno, Fondacija je davala pomo razliitim institucijama, prije svega iz
civilnog sektora505, od malih organizacija poput nezavisnih centara kakvi su
malo PIR pozorite iz Laktaa, agencija Eda iz Banja Luke506, Don iz Prijedora
i Milenijum iz Srpca507, i bezbrojnih drugih, do zvunih imena poput Transpa-
503 Neki od projekata finansiranih FODBiH: Mjesec BiH kulture u ekoj Republici [1995];
Step-by-step program za predkolsku djecu; Uloga ena u drutvu; Program: Kompjuter u
uionici; Eeast East regionalni program; Kursevi engleskog jezika, poput onog koji je 1998
realizovan s kolom Anglia iz Banjaluke ili radio-kviz za uenje engleskog Word up [zajedno s odsjekom za engleski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]; Razliiti debatni
programi; program protiv nasilja u porodici, za zatitu ena. Naroito su znaajni programi razmjene studenata; stipendije za BiH studente na studijima u Hrvatskoj; stipendije za PhD i MA kandidate, od kojih su mnogi zahvaljujui Fondaciji imali jedinstvenu priliku da nastave drugi i trei studij na prestinim univerzitetima poput Oxford ili Cambridge,
a takoe i CEU. FODBiH pomogao je finansijski mnogobrojne pojedinane i grupne
naunoistraivake projekte. Od malih stvari, poput recimo uea fiziara sa Univerziteta u Sarajevu na Olimpijadi fiziara, i matematiara na matematikoj Olimpijadi, 1997
god., odlaska profesora na naune skupove u inostranstvo, do sistemske reforme curriculuma i silabusa, te tampanja velikog broja knjiga, monografija, prevoda, prospekta itd.,
najrazliitije tematike od udbenika fizike do poezije i turistikih vodia.
504 Fond Otvoreno drutvo BiH Izvjetaj 2003-2004 [Fond Otvoreno drutvo, Sarajevo 2005].
505 Neke od organizacija/institucija koje su podrane od FODBIH su: MIT centar, MEDIA centar, PEN centar, Hrvatsko kulturno drutvo Napredak; Bonjaki kulturni centar Preporod,
Srpski kulturno obrazovni centar Prosvjeta, Slovenako kulturno drutvo Cankar; Krug 99,
Muzej Istone Bosne Tuzla; Muzej RS, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Filmski arhiv BiH,
BOSNA Film; Arhiv Republike Srpske, Istorijski arhiv Sarajevo, Narodno pozorite Sarajevo, Sarajevski filharmonijski orkestar; Orjentalni institut Sarajevo; Udruenje pisaca Sarajevo, Centar Andre Marlox, Galerija portreta Tuzla, Literarno drutvo Narcis Sarajevo; Pro et Contra iz
Prijedora, Forum graana Tuzla, Biblioteka Skender Kulenovi Bosanski Petrovac, politika
akademija Perpetuum Mobile, Muslimansko humanitarno drutvo FETH, Srpsko pogrebno
drutvo Sveti Marko, Fond IKRA, EKOBiH, Veterinarska stanica Sarajevo, ahovska kola
N.Sarajevo, SOS telefon, Univerzitet Demal Bijedi Mostar, kao i gotovo svi javni Univerziteti u BiH, Osnovne i srednje kole, vrtii, AIESEC, Udruenje ena grada Banjaluke,
Udruenje veterana II svjetskog rata, itd.,itd. Posebnu stavku ine organizacije iz podruja
umjetnosti: Gallerium Artisticum, FAMA, SAGA, CORRIDOR, La Benevolencia, Hor ARION
Banjaluka, ZID Sarajevo, Plesni klub Bolero, Lutkarska scena HAJ, Obala Art Centar, Meunarodni
ljetni festival Kastel 98 i 99 Banjaluka, Jazzfest Sarajevo. Ono to je naroito vano istai je
da je u sluaju BiH znatno intenzivnija nego inae saradnja Fondacije s zvaninim institucijama, ukljuujui i Vladu RS, naroito Ministarstvo nauke i Ministarstvo obrazovanja.
506 Program koji je Fondacija radila s organizacijom Eda je karakteristian trogodinji program
interaktivnog centra uenja/znanja za lokalne lidere. Prema objanjenju, radi se, o inovativnom nainu zadovoljavanja potrebe za pruanjem aktivne podrke naelnicima i
vodeim timovima u BH optinama u pogledu usavravanja i inoviranja znanja. [http://
www.edapedia.net].
507 Koji su, zajedno s 13 NGO iz BiH uestvovali u irem projektu Monitoring javnih usluga na
lokalnom nivou, koji je Fondacija finansirala.
131
Aleksandar Savanovi
rency International508 ili Helsinki komitet509 kao i plejadu drugih koje djeluju
i na drugim prostorima balkanskih drava.510 Po standardnoj metodi Fondacije, ona ukljuuje i veliki broj pojedinaca manje ili vie involviranih u njen
rad.511 Generalno posmatrano aktivnosti Fondacije u BiH govore o izgradnji
karakteristine Mree koja, meutim, na prostoru Republike Srpske nikada
nije uspjela narasti do dimenzija neeg to bi predstavljalo Drugu Republiku
Srpsku. Zato je to tako vrlo je zanimljivo pitanje i vrijedilo bi ga istraiti. Ipak,
konture karakteristinog umreavanja mogu se prepoznati i vrlo su realne.
Naroito su u cijelom ovom nepreglednom konglomeratu aktivnosti zanimljivi mediji. FODBiH osnovao je poseban Soros media centar sa zadatkom
edukacije novinara, stvaranja biblioteka, informaciono-dokumentacionog
centra itd. U Banjaluci je osnovan poseban ogranak Media Centar Banjaluka. to se tie donacija, tri glavna primaoca u Federaciji BiH za najinteresantniji period postratne konsolidacije 1995-1999. godine su [donacije su
izraene u njemakim markama (DM), i treba imati u vidu da su te cifre u
508 http://ti-bih.org/o-nama/finansije/. Programi i iznos s kojim je Fondacija pomogla rad TI su:
Monitoring provoenja strategije za borbu protiv korpucije i antikorupcionih reformi u BiH u 2011.
i 2012 godini [49 672,00]; Transparentnost [37 836,00 ]; Zagovaranje, implementacija i
evaluacija NIS, sa posebnim osvrtom na privatizaciju stratekih preduzea [37 836,00 ]; Unapreenje
sistema drutvenog integriteta [37 882,00 ]; Transparentnost Zakon o slobodi pristupa informacijama kao alat za smanjenje korupcije u BiH, 2009. 2010 [37 856,00 ]; Studija Sistema
nacionalnog integriteta 2006 [25 053,00 ]. Sistem Mree i ovdje je jasno vidljiv TI prima
donacije i od vie drugih fondacija na ovaj ili onaj nain povezanih s OSF.
509 http://www.hcabl.org/.
510 dAymery Gilles, The Circle of Deception Mapping the Human Rights Crowd in the Balkans [July
23, 2001; http://www.swans.com]. Autor dokumentuje mreu Fondacije ne Balkanu, a na
primjeru Centra za drutvena istraivanja Analitika [http://www.analitika.ba/] ilustruje slinu
podMreu koju Fondacija pravi u BiH.
511 Spisak je vie nego zanimljiv, kako s aspekta BiH, tako i iz Banjaluke. Recimo Ivan Barbarli, ambasador BiH pri UN, je jedan od pitomaca Fondacije; Ljiljana Mijovi, sudija Suda
u Strazburu bila je lan borda BiH ogranka Fondacije, veliki broj univerzitetskih profesora,
novinara, umjetnika i drugih javnih linosti takoe su formalno ukljueni. Neki od pojedinaca koji su direktno uestvovali u radu FODBiH kao lanovi razliitih komiteta [FODBiH je strukturisan u formi razliitih departmana-komiteta] su: Jakob Finci [izvrni direktor], Zdravko Grebo, [izvrni direktor], Azra Begi [lan Borda], Stjepan Kljuji [lan
Borda], Zvonko Radeljkovi [Komitet za visoko obrazovanje], Boris Tihi [Komitet za visoko obrazovanje], Fahrudin ebi [Komitet za visoko obrazovanje], Ugo Vlaisavljevi
[Komitet za visoko obrazovanje], Hidajet Repovac [Komitet za visoko obrazovanje], Senad
Avdi [Komitet za medije], Senad Peanin [Komitet za medije], Ademir Kenovi [Komitet
za umjetnost i kulturu], Mirsad Purivatra [Komitet za umjetnost i kulturu], Marko Veovi
[Komitet za umjetnost i kulturu, izvrni direktor FODBiH 1994.god.], Nedad Kurto [lan
Borda], Ljubomir Berberovi [Komitet za nauku], Edim Muminovi [Komitet za visoko
obrazovanje], Zlatko Lagumdija [Komitet za ekonomske reforme], Sanja Vlaisavljevi
[Program za djecu i omladinu], Enver Kazaz [Izdavaki program], Ibrahim Proki [Program
za medije], Senad Hadifejzovi [Program za medije], Gajo Sekuli [Civilno drutvo], advokat Senka Noica [Civilno drutvo], advokat arko Buli [Civilno drutvo], Ivan traus
[Umjetnost i Kultura], Akademik Teodor Romani [Umjetnost i Kultura], Muratovi Hasan
[Komitet za ekonomske reforme], Duka Jurii [Medija program], Nermina Kurspahi
[Medija program], Lidija Kora [Program javna administracija], Damir Miljevi [Komitet
za ekonomske reforme], Ranko Risojevi [Komitet za izdavatvo], Vladimir Premec [Komitet
za izdavatvo], Hanifa Kapidi-Osmanagi [Kulturni urnal], Gavrilo Grahovac [Kulturni urnal], Osman Arslanagi [Umjetnost i kultura], akademik Slavica Krneta [Civilno
drutvo, Pravo], Muhamed Filipovi [Pravo], Miodrag ivanovi [lan Borda], Milena
Karapetrovi [lan Borda], arko Papi [lan Borda] i mnogi drugi.
132

to doba predstavljale mnogo vee realne iznose nego to se to moe initi iz
dananje perspektive]:
Slobodna Bosna: 292 300 DM [1995.god.], 260 500 DM [1996.god.], 78 983
[1997.god.], 98 600 [1998.god.], 100 000 [1999.god.];
Osloboenje: 163 000 DM [jednokratna donacija za plate radnika, 1995.
god.], 197 500 [1996.god.], 252 137 DM [1997.god.], 100 000 [1998.god.],
44 000 [1998.god.];
Dani: 14 177 DM [1995.god.], 77 728 [1996.god.], 159 100 [1997.god.], 145
000 [1998.god.], 100 000 [1999.god.].
Pored ova tri glavna primaoca, FODBiH pomagao je i veliki broj drugih
medijskih kua, kao to su agencija ONASA, Radio KAMELEON [Tuzla],
TV STUDIO 99, Svijet, Dnevni avaz, itd.
Od medija iz Banjaluke uoljivu podrku dobili su mali alternativni mediji
poput:
Novi prelom: 25 392 DM [1996.god.], 20 000 [1999.god.]; Prelom : 5 000
DM [1998.god.];
Banjaluke novine: 37 000 DM [za nabavku opreme, 1997.god.], 15 000
DM [1998.god.];
Revolt: 15 000 DM [1998.god.], 20 000 DM [1999.god.];
BUM: 12 400 DM [1998.god.]
Neuporedivo znaajniju podrku u iznosu od 456 500 DM dobile su Nezavisne novine512. Ipak, najznaajniji medijski projekt iza koga stoji FODBiH,
zajedno s Helsinkim komitetom, je magazin Reporter koji je 1997.godine
dobio donaciju za osnivanje u iznosu 243 000 DM, a zatim 187 480 DM [za
razliite trokove 1998.god.], te 200 021 DM [trokovi produkcije 1999.god.].
Ukupni iznos koji je FODBiH donirao513 za medije u BiH, u razmatranom
periodu, po godinama iznosi: u 1995.godini: 1 152 895 DM514; u 1996.godini:
992 187DM515; u 1997.godini: 2 046 594 DM516; u 1998.godini: 1 365 527 DM517;
u 1999.godini: 1 523 639 DM; plus jo 459 651 DM za Media centar518
512 Iznos koji su NN dobile po godinama: 16 500 DM [za tampanje i distribuciju, 1996.god.],
280 000 DM [trokovi tampanja, automobil za distribuciju i foto oprema 1997.god.], 54
000 DM [1998.god.], 106 000 DM [1999.god.].
513 Pomo raznim pisanim medijima davana je i u nefinansijskom obliku samo u 1995. godini donirano je 60 tona papira za tampanje i jo 100 tona u novanoj protivvrijednosti
namjenski za tu svrhu, te 7 tona visokokvalitetnog papira za Slobodnu Bosnu.
514 Open Society Found B&H Annual Report 1995 [FODBiH, Sarajevo 1995], str.38-43.
518 Open Society Found B&H Annual Report 1998 [FODBiH, Sarajevo 1998], str.59-63. Pored
tampanih podrani su i elektronski mediji. Nama su najzanimljivije sljedee donacije:
ATV: 62 866 DM [za opremu, 1997.god.], 42 500 [1998.god.], 186 000 [1999.god.]; NEZAVISNA TV Banjaluka: 140 000 DM [za opremu, 1997.god.], 15 800 [1998.god.], 21 000
[1999.god.]; NES radio Banjaluka: 20 000 DM [za opremu, 1997.god.]; Kontakt radio: 10
133
Aleksandar Savanovi
Gledajui ove podatke, ne moe se ne odati priznanje Fondaciji na epohalnom naporu na voenoj konsolidaciji civilnog drutva u ratom ranjenoj Bosni
i Hercegovini. Angaujui veliki dio nenacionalistike intelektualne, umjetnike, naune, drutvene elite, na najraznovrsnijim projektima, te naroito u medijskom prostoru, FODBiH predano je radio na ciljevima koji su javno proklamovani programom otvorenog drutva.519 Bez detaljne analize nije mogue biti
svjestan niti te premreenosti, niti njene ogromnosti, niti ideoloke pozadine
u ime koje je razvijena. Letimian pregled koji smo napravili na prethodnim
primjerima slui samo kao ilustracija, i prema naoj procjeni ini ne vie od
10% [u sva tri glavna aspekta institucije, projekti i ljudi] aktivnosti Fondacije.
Meutim, mimo ovih standardnih strategija Fondacije, u kontekstu BiH od
specifinog interesa su politiki stavovi Sorosa o bosanskoj krizi. Naime, ti stavovi su meu onim najradikalnijim koje smo mogli uti na javnoj sceni i izrazito antisrpski po sadraju. Tako on kao sutinski uzrok raspada SFRJ vidi srpsku hegemoniju. On smatra da je jedan od kljunih strukturalnih problema koji
je optereivao SFRJ, i doveo do raspada, disbalans izmeu injenice da je vie
od polovine saveznog budeta punjeno zahvaljujui Sloveniji, a da je polovina
tog budeta ila na finansiranje JNA, koja je bila pod srpskom dominacijom.520
Rat je posljedica tenje Srba da odre tu parazitsku supremaciju, a JNA jasno
srpska vojska. Soros je jedan od prvih igraa na svjetskoj sceni koji je definisao
rat u Bosni kao agresiju, i koji je insistirao na agresorskom karakteru rata, te
propagirao rezolutnu intervenciju NATO-a protiv srpskih snaga. On je jedan od
potpisnika peticije kojom se trailo bombardovanje poloaja bosanskih Srba.
Njegovo saeto vienje rata u BiH 1992-1995.godine glasi:
Nije se radilo o graanskom ratu izmeu Srba, Hrvata i bosanskih Muslimana,
nego o srpskoj agresiji. Za Srbe je etniko ienje predstavljalo sredstvo. Radilo se o sukobu izmeu etnike koncepcije i graanske koncepcije dravljanstva. S tom posljedicom da je taj sukob nahukao srpske seljake protiv graana Sarajeva i drugih gradova Bosne. [Izazov novca, str.114.]
Ovaj uvredljivi pasus znaajan je kao ideloko svjedoanstvo u kome se
rat definie ne kao etniki sukob izmeu Srba, Hrvata, Bosanaca i Albanaca,
ve prije svega izmeu koncepta otvorenog i zatvorenog drutva521, pri emu
su klasifikovane strane u sukobu. Prema toj klasifikaciji Srbi su loi momci,
000 DM [1999.god.]; Nezavisno udruenje novinara Republike Srpske: 11 165 DM [za istraivanje
javnog mnijenja, 1997.god.], 17 000 [1998.god.].
519 Soros esto istie Bosnu kao primjer-legitimaciju za zaobilaenje institucija suverene
drave. On esto govori o Bosni kao dokaz za superiorne efekte koje postie strana pomo
koja ne ide preko vladinih kanala. On kae kako je u Bosni meunarodna zajednica potroila
milijarde, ali bez nekog posebnog efekta, jer su donatori ili preko dravnih kanala, na
emu je insistirala vlada BiH, dok je njegova Fondacija ostvarila vie sa neuporedivo manje sredstava. Stoga je Bosna principijelno znaajna i kao svjedoanstvo iracionalnosti
kategorije suvereniteta.
134

i Soros oito nema dilema kad kae: masakr civila bio je dio srpske strategije522.
Premda je ova jednostranost u kasnijim godinama transformisana u neto
to je mnogo blie realnoj slici dogaaja, kako kod samog Sorosa523, tako i u
konkretnom djelovanju Fondacije na terenu, nema sumnje da je Soros u poetnom periodu svog djelovanja u BiH ekstremno antisrpski. Prva reenica
prvog Godinjeg izvjetaja FODBiH glasi: Godina 1994. bie zapamena u
istoriji Bosne i Hercegovine kao trea godina agresije.524 Na osnovu ovakve
dijagnoze on je ve za vrijeme rata intenzivirao svoje aktivnosti u Bosni i
Hercegovini sa jasnim izborom strane na koju se svrstao. Krajem 1992.godine donirao je 50 miliona dolara UNHCR-u, za pomo graanima Sarajeva.
Prema vlastitim rijeima, zahvaljujui Fred Cuny-u525, sposobnom profesionalcu u distribuciji pomoi, taj je novac imao znaajan efekat na opkoljeni
grad, i omoguio je razliite konkretne rezultate - od alternativnog vodosnabdjevanja, do generatora za bolnicu.526 Pored toga, on je u ratnom periodu preko Fondacije podrao itav niz drugih aktivnosti, od nezavisnih medija pa do
mnogobrojnih kulturnih i obrazovnih projekata. Na taj nain obezbjeeno je,
naroito u kritinim godinama 1994-95, da se ouva javni diskurs, nezavisno
kritiko miljenje i polemika. Fondacija je obezbjedila 180 tona papira za novine, magazine i knjige tampane u opkoljenom Sarajevu. Podrala je tampanje 52 udbenika za osnovnu i srednju kolu, stipendije za blizu 500 studenata.527 Jedan posebno interesantan primjer, a koji je ilustrativan za koncept
aktivizma Fondacije, je dopremanje sjemena za uzgoj povra u opkoljeno
Sarajevo, te obuavanje ljudi da uzgajaju minibate na svojim balkonima u
saksijama cvijea. Jednako domiljato bilo je rjeenje koje je Fondacija i smislila i finansirala, a koje je obezbjedilo grijanje u gradu. Naime, jedino mogue
grijanje bilo je na plin. Meutim, tek negdje oko 10% Sarajeva bilo je konektovano na gasovod toplane. Fred Cuny je u jednoj naftnoj kompaniji u Texasu,
523 On u kasnijim osvrtima, ini se, bitno koriguje prethodni stav. Na primjer: Dok su borbe
trajale i hukale Srbe, Bonjake i Hrvate jedne protiv drugih, fondacija se nikada nije
odrekla ideje otvorenog drutva u kojem se prema svim graanima postupa na isti nain.
Fondacija sada radi i u Republici Srpskoj, kao i u bosanskim i hrvatskim dijelovima zemlje,
a njome upravlja odbor sainjen od predstavnika svih nacionalnosti. [Kriza globalnog
kapitalizma, str.221]. Izazov novca, iz koga je uzet prethodni navod objavljena je 1995., a
Kriza globalnog kapitalizma 1998.godine. U uvodnom poglavlju Istorijskog pregleda, [Building
Open Society in the Western Balkans, str.10-13.] 1990-1995. god., rekapitulira se pregled
raspada Jugoslavije po standardnoj emi: Ante Markovi je neuspjeno pokuao da odri
zemlju cjelovitom, ali su nacionalistike snage predvoene Miloeviem i Tumanom
odnijele prevagu. Nakon toga slijedi poprilino korektan opis dramatinih istorijskih
dogaaja, premda sa uobiajenim antisrpskim naglaskom [Markale, Srebrenica, etniko
ienje i sl.]. Meutim, naroito se kroz fotografije u Izvjetaju provlai eksplicitan antisrpski patos, to je, naravno, tipina strategija te vrste.
524 Open Society Fund Bosnia and Herzegovina Annual Report 1994 [FODBiH, Sarajevo 1995], str.3.
525 Koji je pod sumnjivim okolnostima poginuo u jednoj kontraverznoj nesrei u Checheniji.
Neposredno prije toga Rusi su ga otuili da je agent CIA.
526 Izazov novca, str.105; Kriza globalnog kapitalizma, str.220; Open Society Reforming Global
Capitalism, str.313-314; Building Open Society in the Western Balkans, str.20.
135
Aleksandar Savanovi
svom rodnom kraju, izdejstvovao alternativno rjeenje koje se sastojalo od
mobilne pumpe i plastinih cijevi. Fondacija je finansirala proizvodnju i dostavu ovog sistema u Sarajevo. Na taj nain oko 60% stanovnika grada je konektovano na toplotnu mreu i preivjelo otru zimu 1994.528 Organizovanje
kompjuterskih kurseva, kola engleskog jezika te uvoenje e-mail-a, omoguili su da se probije informatika blokada Sarajeva.529 Mnogi smatraju da
je kompleks takvih nepretencioznih mini akcija omoguio Sarajevu da, uprkos
svim prognozama, izdri opsadu. Za angaman Sorosa u finansiranju humanitarnih aktivnosti u Bosni javno priznanje mu je odao i arhitekta Dayton-skog sporazuma Richard Holbrooke, u svom spisu Zavriti rat, posveenom
nastanku Dayton-a.530 Bosna je u tom smislu specifina, jer kako kae Aryeh
Neier, humanitarne aktivnosti nikada nisu bile dominantna agenda u djelovanju Fondacije. Ona je zamiljena kao promotivna sila otvorenog drutva, a
ne humanitarni fond. Meutim, imajui u vidu prethodno navedenu Sorosevu binarnu podjelu strana u ratu u Bosni, humanitarna pomo bosanskoj
strani je, prema njegovom shvatanju predstavljala istovremeno i podrku
otvorenosti. Kada iz dananje perspektive rekapituliramo rad Fondacije u BiH,
u principu je mogue razlikovati dvije etape u radu FODBiH: prva pokriva
ratne godine i fokusirana je na pomo ljudima u bonjako/muslimanskom
dijelu BiH da izdre rat, a druga se odnosi na postratni period i projekt izgradnje otvorenog drutva na teritoriji cijele BiH. Meutim, i ova druga faza je,
u svojim politikim dimenizijama, u mnogim konkretnim akcijama u suprotnosti sa stavovima zvaninih institucija RS.
Na primjer, u periodu nakon rata Fondacija je aktivno radila na projektu
reforme Ustava BiH. Tako je pokrenut projekt Ustav BiH Ka novim rjeenjima. U realizaciji projekta uestvovalo je jedanaest domaih autora531, akademskih i univerzitetskih radnika, nezavisnih intelektualaca, organizacija za
zatitu ljudskih prava i NGO sektora. Autorski prilozi objavljivani su u nezavisnim medijima, odnosno u listovima Nezavisne novine, Start, Slobodna Bosna i Dani. Prema procjeni Fondacije na taj nain je oko 40 000 graana BiH
upoznato s potrebom pokretanja promjene Dejtonskog Ustava. Sama Fondacija posebno naglaava doprinos dnevnog lista Nezavisne novine, koje su u
Republici Srpskoj pioniri rasprave o nefunkcionalnosti postojeeg ustavnog
sistema.532 Organizovana je i iroka javna debata o neophodnosti reforme
Ustava u kojoj su uestvovali predstavnici zakonodavne i izvrne vlasti BiH i
528 Neier Aryah, Humanitarian Assistance: Keeping the Balkans Alive [Building Open Society in the
Western Balkans, str.19-21].
529 Open Society Fund Bosnia and Herzegovina Annual Report 1994, str.5.
530 Holbrooke Richard, Zavriti rat [ahimpai, Sarajevo 1998], str.341.
531 Prof.dr. azim Sadikovi, Prof.dr. Miodrag Simovi, Prof.dr. Omer Ibrahimagi, Doc.dr.
Mile Dmii, Mr. Anton titi, Prof.dr. Adila Kreso, Prof.dr. Mirko Pulji, Mr. Mensur
Smajlovi, Mr.Fadil ero, Mr.Milan Mra. Rezime je pripremio g. Srdjan Dizdarevi. [http://
www.mrezapravde.ba/mpbh/mpbh_files/file/ustav_bih.pdf ].
532 FODBiH Izvjetaj 2003-2004, str.28.
136

entiteta, Ustavnog suda, Akademije nauka, NGO i drugih, poput udruenja
ACIPS. Argumentacija koja se uzima kao polazna osnova jasno je intonirana
u korist odreenih politikih interesa u BiH. Na primjer, kljuni argumenti za
pokretanje rasprave o promjeni Ustava su nefunkcionalnost drave i prevazilaenje etnikog principa u prilog graanina. U rezimeu projekta koji
potpisuje Sran Dizdarevi [trenutno predsjednik Helsinkog komiteta BiH]
ispred FODBiH stoji sljedee objanjenje:
Umjesto da se u prvom planu Ustava, kako je to sluaj u savremenim demokratskim ustavima, nae pojedinac, graanin, pripadnik bosansko hercegovakog
drutva, a zatim i drava koja bi bila zaduena da se stara o ostvarivanju ljudskih
prava i sloboda i interesa bosanskohercegovakog naroda, Ustav je prihvatio
iskljuivo koncept takozvanih konstitutivnih naroda. Sredinji dio Ustava BiH
ine dispozicije koje izraavaju etniku podjelu BiH nastalu tokom rata i tenju
da se ta podjela odri. [www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_02.asp]
Slian patos lako je isitati iz publikacija koje su pod kategorijom Pravni program objavljene u okviru FODBiH, to je svakako korisno pogledati
za sticanje cjelovite slike o ovoj kampanji.533
I pored ovog oigledno i izrazito jednostranog pristupa, Soros insistira da
je ideja djelovanja Fondacije ve u ratnim danima bila potpuno odana izvornoj
misiji irenja ideja otvorenosti. Naime, antisrpski stav Sorosa iz perioda rata,
te u razliitim postratnim projektima poput ovog o ustavnoj reformi, nisu takvi
sami-po-sebi, ve proizilaze iz njegovog naelnog stava protiv etnikih podjela kao relikta zatvorenosti, a s obzirom da su Srbi u BiH insistirali i insistiraju
na etnikoj, a Bonjaci na graanskoj BiH, njegovo svrstavanje na jednu
stranu proizilazi iz naelne pozicije otvoreno vs zatvoreno drutvo. Naravno,
u ovom sluaju, kao u moda nijednom drugom tokom Sorosevih angamana,
dolazi do izraaja rigidnost binarnog pogleda na svijet i matrica Mi/Oni.
Meutim, vano je primjetiti da je Bosna, za razliku od drugih tranzicijskih
mjesta, u jo jednom bitnom smislu od krucijalnog znaaja za Sorosa: ona je
mjesto na kome su UN doivjele svoj najvei fijasko i razjedinjenost. Bosanska kriza je radikalno podijelila lanice Savjeta bezbjednosti, blokirajui pravovremenu akciju. Taj razdor po njegovom miljenju znai da Bosna igra
533 Kao ilustraciju moemo izdvojiti dva naslova. Knjiga Darkness at noon, [Centre for Interdisciplinary Postgraduate Studies Sarajevo, Janja-Be Neumann (ur), Sarajevo, 2007]
opisana je sljedeim rijeima: Knjiga je proizala iz postdiplomskog kursa Ratni zloini,
genocid i seanje, koji je dio Evropskog regionalnog postdiplomskog studija iz ljudskih prava i
demokratije u junoj Evropi, gdje je Dr. Be predavaica. Svrha kursa je bila da ui o genocidu i ratnim zloinima koji su se desili u bivoj Jugoslaviji u periodu od 1991.-1999.
Knjiga Diane F. Orentlicher, Da neko ko je kriv bude kanjen: efekti Meunarodnog krivinog
tribunala za bivu Jugoslaviju u Bosni i Hercegovini [FODBiH, Sarajevo, 2011], na ijoj naslovnici su Radovan Karadi i Ratko Mladi, saeta je u sljedeem opisu: Autorica se trudila
da u studiji razgranii pitanja nezadovoljstva rtava presudama koje ne mogu vratiti ono
to su izgubili, i njihovo razoarenje nesavrenim pravnim procesom. [http://www.osfbih.
org.ba/index.php/arhiv/publikacije/publikacije-pravni-program.]
137
Aleksandar Savanovi
ulogu katalizatora razjedinjavanja koalicije otvorenog drutva. Bosanska
kriza je usmjerila tendenciju u suprotnom smjeru od Novog svjetskog poretka:
ne ka integraciji interesa kljunih igraa na planetarnom nivou i uvrivanju koalicije otvoreno drutvo, ve ka slijeenju parcijalnog interesa od strane svake drave. Tako je Njemaka, rukovodei se svojim nacionalnim interesom, praktiki unilateralno prihvatila nezavisnost otcjepljenih republika.534
Ta razjedinjenost Zapada sa svoje strane e ostaviti mogunost da se nacionalistiki pokreti u zemljama Istone Evrope rasplamsaju i uvrste. Po pitanju
Bosne Soros u vie navrata optuuje zapadne drave za neodlunost ravnu
onoj koju su demonstrirale kada je Hitler anektirao Austriju i okupirao eku.
Posljedice su porazne i dalekosene ne samo za Bosnu, ve i za budui smjer
cjelokupne Istone Evrope i svijeta u cjelini. U jednom intervjuu za francuski
Kanal 4, iz 1992. godine, on kae: Srpska pobjeda u Bosni i te kako utie na
takozvani patriotski pokret u Rusiji, a da ne pominjemo koliki uticaj patnje
muslimana u Bosni imaju na rasplamsavanje islamskog fundamentalizma u
Egiptu, Aliru, pa i u Francuskoj i Engleskoj. Da bi sprijeio da se rezultati
rata fiksiraju kao trajne injenice Soros je zagovarao je formiranje Meunarodnog suda za ratne zloine za prostor bive SFRJ [ICTY], agresivno odbijajui
da amnestija bude dio budueg mirovnog paketa. Fondacija je znaajno tehniki i finansijski pomogla osnivanje Suda 535, a Soros je dugi niz godina snano agitovao za hapenje Radovana Karadia i Ratka Mladia. ICTY je devedesetih esto nazivan Sorosev sud.536 Njegov kadar Louise Arbour, koja je
bila sudija ICTY, sada je u bordu Meunarodne krizne grupe.
Imajui u vidu ovako jednostrane stavove povodom rata u Bosni, ne udi
da je Fondacija, kao i njeni akteri, godinama s podozrenjem doivljavana na
teritoriji Republike Srpske. Takoe ne udi da na internet prezentaciji FODBiH
stoji ograda: Politike aktivnosti George Sorosa u potpunosti su odvojene od
Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina kao i od Instituta otvoreno drutvo.537
Ova vrsta ograde je, naravno, razumljiva kao politiki korektno legitimiranje
nezavisnosti akcija Fondacije od prethodno iznesenih stavova njenog osnivaa,
ali je po naem miljenju nepotrebna, i, u kontekstu prethodno reenog, nekonzistentna filozofskoteorijskoj poziciji njenog osnivaa: Fondacija je zamiljena i ozbiljena kao instrument refleksivnog usmjeravanja stvarnosti.

536 Klarin Mirko, Never Again: Judgments on a Decade of Bestiality [Building Open Society in the
Western Balkans, str.23-26]. Vidjeti na ovu temu: S.Avramov, op.cit., str.221-223. Autorka
elaborira antisrpsku koaliciju pojedinih NGO-a, poput Helsinki Watch, te zloglasni izvjetaj
Ivane Nici, koji je posluio kao osnova za antisrpsku kampanju u ICTY. Naroito je za
nae kasnije izlaganje interesantna konekcija izmeu NGO koje je formirala Madeleine
Albright i politika koje su iste forsirale.
537 http://www.soros.org.ba/.
138
3.2. Soros realizam

Fondacije su odgovorile na zadatak tako to
su podrale ogroman broj inicijativa, ali nijedna od njih nije bila spektakularna; no, ove
inicijative uzete zajedno pomogle su neemu
irem. One su poploale put otvorenom drutvu. [Mjehur amerike nadmoi, str.99]
Primjer kojim se vrlo ilustrativno moe prikazati naizgled nepretenciozno djelovanje Fondacije na pretencioznom cilju promovisanja otvorenosti
moe biti njeno sponzorsko djelovanje na podruju umjetnosti. Fondacija
je u razliitim dravama pomagala veliki broj razliitih umjetnikih projekata, u svrhu ega je formiran i poseban ogranak djelovanja: Soros Center
for Contemporary Art [SCCA]. Meutim, pokazalo se da selektovanje umjetnosti koje SCCA podrava nije ad hoc odabiranje, ve je proeto jednim
smislom, do te mjere da se u teoriji umjetnosti etablirao itav pravac nazvan
Soros realizam. Prema samoj Fondaciji, ideja osnivanja SCCA je da se umjetniki ivot usmjeri u pravcu i na nain koji je imenovan kao Soros way.538
Fenomen Soros realizma sadri dva aspekta. Jedan je isto umjetniki i
spada u podruje estetike, i o tome ovdje ne moemo raspravljati, s obzirom
da nam za to nedostaju odgovarajue kompetencije, a to i nije interes naeg
izlaganja.539 Drugi je aspekt poruka agitacije sadrana u svakom pojedinom
djelu, kao i pravcu u cjelini, to nam je ovdje primarna tema. U ovom drugom
kontekstu Soros realizam predstavlja jedan vrlo upeatljiv primjer metode
refleksivnog modeliranja stvarnosti. Kompleks naizgled nepretencioznih aktivnosti i skromnih poteza moe da usmjeri sliku i dogaaje realnosti u zacrtanom pravcu.
Termin Soros realizam prvi put je upotrijebio beogradski teoretiar umjetnosti Miko uvakovi, u, po mnogo emu zanimljivom, tekstu Ideologija
izlobe: o ideologijama Manifeste, iz 2002.godine, pokuavajui da opie novinu koju u odnosu na postojee pristupe donosi familija izlobi Manifesta.540
538 Open Society Foundation-Annual Report 1996 [FODBiH, Sarajevo 1997.], str.6.
539 No postoje vrlo interesantne teme i konteksti u koje bi bilo zanimljivo locirati Soros realizam, ali za koje ovdje nemamo prostora. Jedan takav kontekst je razrada hajdegerijanske
teze o pogonskom karakteru umjetnosti, u kojoj se brie razlika izmeu umjetnika i
kulturnog radnika. Druga interesantna tema bila bi komparacija Soros realizma s onim
nainom postojanja umjetnosti koji su mislioci frankfurtske kole imenovali kulturna industrija i industrija svijesti. Takoe, Soros relizam prirodno pokree pitanje politinosti umjetnosti kao takve koliko je svaka umjetnost nuno, nainom svog postojanja, politika
umjetnost.
540 Vidjeti: http://manifesta.org/. Momenat nastanka Manifeste konstitutivan je za smislove
koje ona nosi. Naime, to je epoha pada Berlinskog zida i trenutak kada dolazi do preureenja blokovske (binarne) Evrope u postblokovsku (heterogenu ili pluralnu) Evropu.
Taj momentum diktira tri fundamentalna zahtjeva: 1. Da se uspostavi kanal i mogunost
komunikacije prethodno ideoloki i kulturno razdvojenih podruja istone i zapadne
139
Aleksandar Savanovi
Od tada je ovaj pojam predmet opsene rasprave i nesumljivo kontraverzan
i provokativan pokuaj opisa jedne tendencije u savremenoj umjetnosti, naroito onoj s podruja vaninstitucionalne umjetnike scene postsocijalistike Istone Evrope, u zadnjoj deceniji XX vijeka.
Termin Soros realizam je kontraverzan zbog sljedeeg. On se zapravo odnosi na
drutveno i politiki angaovanu umjetnost koja je nastajala na prostorima bive
Jugoslavije, u vreme njenog raspada, devedesetih godina XX veka. Ona je afirmisala pozitivne vrednosti demokratski ureenih drutava, kakve su emancipacija,
multikulturalizam, ljudska prava i slobode. Na taj nain, otro je kritikovala dominantnu ideologiju lokalnog konteksta odnosno nagli uzlet nacionalizma, koji
je nastao kao reakcija na propadanje socijalistiko-komunistikog ureenja i vrednosnog sistema koji je on reprezentovao. Zbog svojih politiko-estetskih postulata, umetnost na koju se odnosi termin Soros realizam mogla se posmatrati kao
suprotnost nacionalistikoj umetnosti, ali i onoj koja je, u komunizmu i socijalizmu, nastajala na podsticaj dravnih aparata. [Grupa Termini, Soros realizam]
SCCA su pruali finansijsku, logistiku i drugu pomo umjetnicima, teoretiarima umjetnosti i umjetnikim organizacijama postsocijalistikih drutava u
periodu tranzicije. Ali ne svim. U skladu sa sorosevskom doktrinom refleksivnog
kreiranja stvarnosti, zadatak SCCA je bio promovisanje umjetnikih djela i projekata koja doprinose kreiranju socijalnog ambijenta primerenog demokratski
ureenom kapitalistikom drutvu541, tj. otvorenosti. Definiui kljuni aspekt
Soros realizma autor pojma kae: Ideologija izlobe nije ono to je namenjeno
prihvatanju od strane javnog mnjenja (doxe), ve je ono to, paradoksalno, formira doxu i predstavlja njen izraz (pojedinani primer) u nekakvoj razmeni
drutvenih vrednosti i drutvenih moi.542 Programska usmjerenost djla Soros
realizma ugrubo se moe klasifikovati u dva odjeljka kompatibilna prethodno
opisanom faznom djelovanju Fondacije: jedan kompleks djla tematizira probleme karakteristine za razvijene demokratije i jaka civilna drutva; a drugu
grupu ine ona djela koja su nastala kao dio antiautoritarne kampanje u zatvorenim drutvima. Tipine teme prve grupe su radovi koji se fokusiraju na probleme tzv. mikrosloboda kakve su recimo teme beskunika, urbanistikih na-
Evrope; 2. Prebraaj elitistike visoke umjetnosti u multikulturnu umjetnost primjerenu globalizovanom svijetu; 3. zahtjev o statusu umjetnosti naruavanje i ukidanje
distinkcije izmeu kulture i umjetnosti. Ovaj trei zahtjev naroito je karakteristian i
konkretno se, izmeu ostalog, ispoljava kao formiranje visoke internacionalne druge
lige stvaralaca, to reflktuje proces politikog preobraaja internacionalnog hegemonizma u multikulturalizam nastajue globalizacije. [prema: M.uvakovi, Ideologija izlobe: o ideologijama Manifeste]. Taj trei zahtjev u cjelini je identian s Bush-Soros polemikom
na politikom terenu.
541 Grupa Termini [Timeshire Campus], Soros realizam [http://www.antijargon.tkh-generator.net/
wp-content/uplo ads/2010/12/soros-realizam.pdf ].
542 uvakovi Miko, Ideologija izlobe: o ideologijama Manifeste [SCCA-Ljubljana 2002; u:
uvakovi M., Konceptualna umjetnost, Muzej savremene umjetnosti Vojvodine, Novi Sad
2007, str.808-812], str.810.
140

petosti u modernim gradovima, potroako drutvo i konzumerizam, gender i
queer pitanja, problemi osoba s invaliditetom, ekologija itd. Jedno karakteristino djelo tog tipa je instalacija ejle Kameri u okviru Manifeste 3. To djelo sastoji se od natpisa Others i EU citizens postavljenog na Tromostovlju.543 Prolaznici su tim natpisom, koji je kao takav apsurdan na mostu, provocirani na
problem diskriminacije sadran u uobiajenim praksama na aerodromima
drava EU. Karakteristine teme djela iz druge grupe su razliite take kritike
zatvorenosti, ksenofobije i tribalizma, te antinacionalistike parole. Kao ekstreman primjer ove vrste Soros realizma esto se navodi rad XY-ungelost544 beogradskog autora Milice Tomi. Rad je dvokanalna DVD instalacija i premijerno
je prikazan 1997.godine, u okviru izlobe Ubistvo koju je u Beogradu organizovao Centar za savremenu umjetnost, kao i na znaajnoj izlobi After the Wall
u Berlinu. Djelo govori o 33 ubijena Albanca, sudionika studentskih demonstracija u Pritini 1989.godine. O radu se govori kao o Reconstruction of the Crime
jer, prema svjedoenju autorke, opisuje dogaaj koji se zbio, ali je u Beogradi i
Srbiji bio nedostupan usljed cenzure. Autorka je posredno, preko ljubljanske
Mladine saznala za dogaaj i umjetniki ga rekonstruisala.545 Vrlo slian je i
rad Towards the Matheme Genocide koji obrauje neizbjenu temu ove vrste
umjetnosti zloin u Srebrenici, koji je autorka potpisala u okviru performansa
grupe Spomenik.546 Mi smo vrlo skloni provui tezu da se ak i neke organizacije i udruenja civilnog sektora, kakve su recimo QueerBeograd ili ene u crnom
mogu podvesti pod ovaj anr kao permanentni politiki performansi institucionalizovani u nevladinu organizaciju.
Autori iz okvira pravca doivljavaju Soros realizam kao neposredan odgovor na situaciju u kojoj politiki reim, u nekom zatvorenom drutvu,
ostvaruje hegemoniju nad cjelokupnim prostorom drutvenog ivota. Dakle,
ne samo nad ekonomskim sredstvima, finansijskim tokovima i instumentima represije, ve i nad projekcijom slika svijeta i vrijednosnih i estetskih
stavova. To je bunt protiv pokuaja reima da zahvati unutranje bie ovjeka tako to bi ostvario monopol nad cjelokupnim kulturnim ivotom.547 U
istoj formi on poprima obime egzistencijalnog stava koji zapravo transcendira konkretnu ideoloku ili drutveno-politiku podlogu u kojoj se dogaa.
543 Manifesta 3 - European Biennial of Contemporary Art; Ed. by Igor Zabel, Cankarjev dom, Ljubljana, Slovenia, 2000, str. 98-99.
544 http://www.z2ogalleria.it/1/wp-content/uploads/2012/01/Milica_Tomic1.pdf.
545 Prelaz sa tema nacionalizma, autoritarizma i sl. na teme civilnih sloboda, jasno se moe
pratiti i u SCCA Beograd i u SCCA Sarajevo, kako odmie tranzicija sve vie dominiraju
ove druge teme.
546 Grupa Spomenik, tipian akter Soros realizma, samoodreuje se kao umetniko-teorijska
grupa koja raskrinkava perpetuiranje ideologija koje su odgovorne za ratove, etniko
ienje, logore i genocid na tlu SFR Jugoslavije, ideologija koje su proklamovale i vladaju u ime rasne, nacionalne, etnike i klasne nejednakosti i koje upravo danas sprovode i
reprodukuju politiku terora nejednakosti.
547 Dragievi-ei Milena, Turning the Power of Art Against Fear and Hatred [Building Open
Society in the Western Balkans], str.60.
141
Aleksandar Savanovi
Glumci izvode performans Macbetha na

Trgu Republike u Beogradu, januara 1997,
kao protest protiv odbijanja Miloevievog
reima i krivotvorenih
rezultata izbora.
Izvor za foto: Building
Open Society in the Western
Balkans [Open Society Foundations, New York 2011],
str.58.
Ipak, u sluaju koji je nama relevantan, oigledno je da se radi o ciljanoj

akciji koja targetira vladajui reim.
Tipian primjer vrste
angaovanosti Soros
realizma: na ovom ulinom performansu vidimo prikaz desne Srbije - kratko oianog
military look mladia na
desnoj strani parole i
fancy ili cool urbanog
mladia na lijevoj strani koji je karakteristina
figura urbanog drugosrbijanskog predstavnika iz kruga dvojke.
Desnica gleda na drugu
stranu s kombinacijom
svjesne mrnje i nesvjesne udnje.
Prema svjedoenju Fondacije, aktivnosti na tu temu poele su na muzikim programima B92, a proirile su se na sve vidove savremenog umjetnikog izraza.
Jedno od kritinih djela je performans This Babyilonian Confusion beogradskog
teatra Dah.548 Kulturni centar Rex takoe je bio znaajno mjesto ovog umjetnikog otpora reimu u Beogradu prve polovine devedesetih, produkujui vrlo irok
548 ibid., str.60.
142

spektar umjetnikih djelovanja, koja su ukljuivala filmove, rok-opere, koncerte, seminare, komiare i dr. Generalna pozicija je oigledno underground i to
nije sluajnost ve strateki stav klasini teatar, kao i galerije, muzeji i akademije zapravo su u funkciji odravanja status que i regeneracije reima. Ove su
kulturne i umjetnike institucije apsorbovane reimom tako da energije otpora
ne mogu cirkulisati kroz njih dok god reim kao takav egzistira.549
Iz prethodnih primjera oigledno je da u umjetnikim djelima koje stipendira SCCA dominira jasna ideoloki nastrojena angaovanost.550 Zbog takvog
pristupa SCCA je od samog poetka na meti kritika za politiki motivisanu, dakle neestetsku, neumjetniku selekciju radova i kandidata. Radi se o otvorenom
vidu politiki angaovane umjetnike prakse, ak do nivoa agit-propa. Ne udi
da su mnogi radovi iz ovog anra oznaeni kao patetine neumjetnike agitacije i isti primjeri najnieg oblika umjetnikog anra politike umjetnosti.
Pri tome pojedini primjeri Soros realizam stvaralatva nisu zastali samo kod
kritiki nastrojenog angamana, ve su bili upotrebljeni ak i kao direktni simboli opozicije i jasno odreene politike opcije. uvena pesnica, simbol antimiloevievske organizacije Otpor, karakteristian je primjer Soros realizma.
I drugi simboli petooktobarske koreografije, kao to su recimo natpisi Gotov

je!, razliiti muzikoscenski i ulini performansi itd., nesumljivo su u okvirima
i parametrima Soros realizam anra. Na ovom sluaju mogue je eksplicitno
pratiti pozadinu, metode i svrhu naoko nepovezanih aktivnosti Fondacije: finansirajui umjetnost modelira se tranzicija. Umjetnost postaje subverzivna
djelatnost proizvodnje znaenj koja se nameu javnosti kao mainstream. Neposredno postojei kao sistem pojedinanih i izolovanih djela, kao cjelina ona
se manifestuju kao makrokulturna politika. Soros realizam je karakteristina
demonstracija zakona akulturacije prema kojem kultura prati [finansijsku]
549 Blaevi Dunja, Reviving Creativity Afther the War [Building Open Society in the Western Balkans], str.64.
550 Vidjeti takoe radove: Bosnia And Herzegovina Searching For Lost Identity [http://scca.ba/
bosnia-and-herzegovina-searching-for-lost-identity/]; 1945-1995-2005 [http://scca.ba/july11-srebrenica-memorial-1945-1995-2005/] posveen desetogodinjici srebrenike tragedije; kao i: Knife, Wire, Srebrenica [http://scca.ba/july-11/]; i druge.
143
Aleksandar Savanovi
mo. Na internet prezentaciji sarajevskog ogranka SCCA to je eksplicitno navedeno kao programska strategija.551 Upravo zato je SCCA i Soros relizam tako
dobar primjer matrice Fondacije: s mikronivoa [bottom-up] kreirati veliku
sliku na bazi finansijske moi koja moe refleksivno pokrenuti stvari.
Rekapitulirajui, to zapravo znai sljedee. Premda Soros realizam nije
povratak onome to je u periodu hladnog rata bilo poznato i iroko rasprostranjeno kao socrealizam u umjetnosti, po mnogima se ovdje radi samo o
spoljanjoj formi diferenciranja552, dok je sutina zapravo ista: stavljanje
umjetnosti u slubu politikog projekta, kroz dominaciju nad fondovima. Samo
to se u ovom sluaju ne radi o grantovima drave i politikama ministarstva
kulture, ve finansijskoj moi Fondacije. To opet znai da ovdje moemo prepoznati neku vrstu totalitarnog impulsa koji blokira suprotne pozicje i tei da
ekonomskim sredstvima kontrolie, nadgleda i formira umjetnike prakse.
Soros realizam takoe ima svoje kulturne apartike koji vre selekciju s ciljem uniformisanja/unificiranja poslatih poruka. Logina posljedica je da se
tu pojavljuje standardizacija diskursa553 do mjere kada moemo govoriti o
cenzuri i, naroito, [imajui u vidu siromatvo fondova tranzicionih drava]
autorskoj autocenzuri. Poenta je da je u Soros realizmu umjetnost redukovana na sredstvo agitacije. To znai: njegova umjetnost je uvijek zacrtano arbitrarna. Ona sebe ne opravdava striktno estetskim kriterijima ve politikom
agendom koja stoji iza djela. Naravno, ovo ne treba shvatati isuvie rigidno,
u smislu da bi svako djelo klasifikovano pod Soros realizam automatski trebalo etiketirati kao naruenu propagandu. Podrazumijeva se da su mnogi
autori tim nainom izraavali svoj autentini iskaz, pa i onaj politiki. Meutim, time dolazimo na polje jedne druge sutinske karakteristike pravca on
pokazuje tipinu sposobnost otvorenih drutava da apsorbuju u sebe najiri
spektar razliitih djela, i da ih upregnu u vlastite svrhe.554 I jedno i drugo se
naroito jasno ispoljava u tendenciji relativizovanja medija u kome se stvara.
Soros realizam praktiki je indiferentan prema odabiru medija da li je u
pitanju klasina slika ili skulptura, video prezentacija, fotografija, body-art,
neki od modela street ili cyber performansa, ili hibrid nekoliko njih; - ve je
fokusiran na poruku i semantiku djela.555 Djela nisu djela po-sebi-i-za-sebe,
551 Mobilizacija javnog mnijenja pojavom novog koncepta ne odnosi se samo na promjenu
umjetnike paradigme, nego i na promjenu shvatanja funkcije kulture i umjetnosti. Novi
model umjetnosti utie na svijet i ponaanje graana. Ovakav koncept potvrdio se kao
produktivan, proirio pojam umjetnosti i postao korektiv lokalnog umjetnikog i javnog
ivota. [http://scca.ba/about-scca/]
552 Ona se ogleda, izmeu ostalog, u prostornom obimu djela. Dok je socrealizam karakterisan megalomanskim sletovima i mnogoljudnim projektima [poput tafete mladosti], Soros
realizam je po pravilu mali performans s tendencijom ka individualnom. To nije sluajna
spoljanja karakteristika, ve je stvar naelnog karaktera: ona reflektuje suprotnost individue [individualistikog drutva] i kolektivizma.
553 Vujanovi Ana, Politinost umjetnosti: policije i politike, strategije i taktike [Rakolovano znanje, Herceg Novi 2010].
554 ibid.
555 M.uvakovi, op.cit., str.811.
144

ve su odreena referencom (spoljanjim odnosom) i referentom (spoljanjim
doslovnim ili fikcionalnim objektom, sadrajem, priom).556 Na taj nain simboliki se predoava multikulturno drutvo kao drutvo bez etnikog, rasnog,
polnog, kulturom izdiferenciranog sredita. Homogenizujuom vizijom univerzalne kulture, u ovom konkretnom sluaju putem relativizacije sredstava,
Soros realizam nesumljivo reflektuje jednu emancipatorsku karakteristiku
sadranu u globalizaciji, koja svojom krajnjom mogunou stvaranjem
planetarne kulture pretenduje da eliminie centar/periferija odnose u sferi
kulture. Cilja se na oiglednu jednainu: odbacivanjem hijerarhizacije medija, sredstava, stilova itd. promovie se multikulturna zajednica i kritikuje
matrica dominacije kao takva. Ali, ovo se dogaa pod dominirajuom ideolokom paradigmom-filterom, naime onom liberalnog otvorenog civilnog
drutva i njegovih utemeljujuih vrijednosti. Prema tome, zaobilaznim putem
ponovo se instalira dominacija. To i ne udi: uprkos egalitarnoj tendenciji,
zajednice se konstituiu unutar hijerarhijskih strukturisanih prostora, unutar
nejednakih polja moi. 557
Na ovoj taki postaje sporna upotreba termina realizam u pojmu Soros
realizam za razliku od klasinog realizma, kao i socijalistikog realizma u
XX vijeku, koji su teili faktografskom prikazivanju vanumjetnikih sadraja u medijima umjetnikog, ovdje se zapravo dogaa nacrt pozitivne utopije
koja tek moe biti, koja je potencijalno sadrana u stvarnosti, ali jo nije, ve
ju tek treba realizovati. Kljuni specifikum Soros realizma nije ojaavanje
date slike svijeta, to nije oportun pravac, ve je to dinamika promjene, koja
treba, putem agitacije, propagande, angamana, parole, da probudi energije
bunta protiv datosti. Refleksivnost ostaje dominantna pozadinska matrica.
U ovom sluaju jasan je i izgled konkretne utopije o kojoj se radi: otvoreno
civilno drutvo. Ne udi da je Soros realizam etiketiran kao neautentina kritika naruena od finansijera. Takoe, ne udi da je nakon petooktobarskog
prevrata ona postala gotovo zvanina strategija na umjetnikom prostoru
Srbije. Konkretno, vodei akteri beogradskog SCCA iz devedesetih u 2000-tim
su preli na mjesta kustosa i direktora u Muzeju savremene umjetnosti.558
556 uvakovi Miko, Kritina fenomenologija djela: status, funkcije i efekti umjetnikog djela na
Manifesta 3 [SCCA, no2. Ljubljana, decembar 2002].
557 Schllhammer Georg, Art in the Era of Globalization - Some remarks on the Period of Sorosrealisms [The Global 500, Edition Selene 1999].
558 A.Vujanovi, op.cit. ftn.6. Autor skree panju na jednu od izlobi naslovljenu O normalnosti, koja insinuira rigidno binarno vienje para: normano [Druga Srbija]- nenormalno [Prva Srbija]. Time Muzej daje sebi za pravo da propisuje ono to je normalno, tj.
politiki korektno i prihvatljivo, ne samo u umjetnosti, ve i na irem kulturnom planu.
145
4. KRITIKE
Sam Soros, kao i doktrina i prakse otvorenog drutva, od samog poetka
su predmet i meta najrazliitijih kritika. U principu, te se kritike mogu razvrstati u nekoliko magistralnih pravaca: (i) kritika sa ljevice; (ii) kritika sa
nacionalistike desnice; (iii) kritika sa ekonomske desnice - neoliberalni
odgovor. Ove kritike esto imaju zajednike temeljne argumente. Prvi od
njih, i sidrina taka svih napada na Sorosa, je da se u sorosevskom plagiranju za poveanjem moi meunarodnih finansijskih institucija krije koncept dominacije skriven pod krinkom unificiranja svjetskog ekonomskog i
politikog sistema. Ljevica tome daje formu pljake planetarnog radnitva,
a narodnjaka desnica formu pljake nacionalnih bogatstava naroda svijeta. Drugi primjenjuju istu tvrdnju ali u striktno politikom sektoru: iza
plediranja za poveanjem moi i znaaja UN i njenih instrumenata, nalazi
se zahtjev za uspostavljanjem planetarne hijerarhije sa kljunim zapadnjakim centrima moi na elu. I koncept multikulturalizma se ovdje vidi kao
tvrdnja na istom fonu, ali u sociokulturnoj oblasti. Ovako irok ideoloki
spektar anti-Soros kampanja proizilazi iz injenice da glavna tema njegove
agende - Novi svjetski poredak, a i mnoge specifine podpolitike koje se iz
njega izvode, predstavlja udarno mjesto kritike polemike mnogih ideolokih grupacija savremene politike misli. Stoga nije udo da u kritici svojih
kritiara Soros u vie navrata govori o neobinim nenamjeravanim koalicijama naoko antipodnih politikih ideologija. Tako je ortakluk izmeu
trinih fundamentalista, kao krajnje ekonomske desnice, i radikalne antiglobalistike ljevice, kako on kae, udna pojava, ali objedinjena zajednikom metom: potkopavanjem i unitavanjem postojeih meunarodnih institucija559, onih koje Soros eli da strukturie u Novi svjetski poredak.
Zapravo, mnoge od kritika Soroseve doktrine pokazuju efekat zbunjenosti prouzrokovan time to on stoji negdje izmeu nacionalnog suvereniteta
i radikalnog neoliberalnog koncepta, usljed ega ga jedni optuuju za jedno,
a drugi za drugo. Pa ljevica onda u njemu vrlo esto vidi eksponenta radikalnog kapitalizma, a neoliberali ljeviara i socijalistu. A sve to je dodatno
pojaano onom dozom mistike koje prati cijelu priu o Sorosu. Da bi se
izbjegla konfuzija potrebno je vrlo precizno shvatiti njegove stavove i jasno
konstatovati gdje i zato on propagira deregulaciju, a gdje i zato suverenitet. U naem tekstu mi emo kritike razvrstati na nain da u ljevici i narodnjakoj desnici koncentriemo kritike za ideologizacijsku prirodu njegovog
politikog angamana i djelovanja Fondacije, a u neoliberalnoj kritici polemiku s filozofskoteorijskim polazitima Soroseve izvedbe otvorenog drutva.
559 O globalizaciji, str.7., str.18.
147
Aleksandar Savanovi
To je naravno izrazit metodoloki redukcionizam, ali nam pomae da se
unese jasnost u cijeli ovaj komplikovani i zapleteni sluaj.
4.1. Ljevica: apostol Nesvetog trojstva

Bretton Woods-a
Argumentaciju protiv Sorosa i koncepta otvorenog drutva, koja se najee pripisuje ljevici, premda se susree i u drugim ideolokim krugovima,
odnosi se na forsiranje gotovo neoliberalnih politika otvaranja na nepripremljene ekonomije Istone Evrope. Ova je kritika problematina i nije sasvim
jasno da se moe braniti kao neto to cilja stvarni integralni dio sorosevske
doktrine. Meutim, na nivou politike prakse, to je neto to ima snanu
potkrepljenost u istorijskim dogaajima, na primjer u njegovom zalaganju
za ok terapije poput plana Shatalin.560
Generalno posmatrano, politika ljevica ima odreene probleme da zaokrui kritiku sorosevskih pozicija jer se na nekim vanim takama podudara s njima. Slikovito to potvruje injenica da je od strane republikanaca
u SAD Soros etiketiran kao socijalista i ljeviar. Ljevica je, na primjer, uvijek
u manjoj ili veoj mjeri internacionala, stoga joj je koncept otvorenosti, naroito u aspektu multikulturalizma i jednakosti nacija programski blizak.
Takoe su i mnoge mjere iz kategorije humanizma iz interesa kompatibilne lijevoj agendi, naroito njenoj socijaldemokratskoj verziji. I neke od konkretnih mjera, poput zatite LGBT prava, legalizacije droga, prava manjina,
mekih imigracionih zakona, i sl. vrlo esto susreemo u programima savremene ljevice. To sve govori da je lijeva kritika Sorosa problematinija
nego desna, upravo zato to se na nekim vanim takama savremena ljevica potpuno podudara s Sorosevim konkretnim politikim preporukama.
Ipak, ljevica formulie i drugu koncepciju kritike koja ukazuje na ideoloku
pozadinu rjeenja koje on predlae kao odgovor na krizu kapitalizma i to je
neto to po naem miljenju jeste mjesto ozbiljne lijeve polemike. Naime, Sorosev program nije ukidanje kapitalizma, ve, naprotiv, njegovo planetarno
irenje. Klasifikaciju centar-periferija ljeviarski krugovi doivljavaju kao klasni sukob podignut, kako su to predvidjeli korifeji marksizma, na planetarni
nivo. U jednoj od izvedbi ovo se proiruje tvrdnjom da Novi svjetski poredak
predstavlja hijerarhiju kojom se institucije meunarodnog poretka pokuavaju uzurpirati od strane jedne male grupe najmonijih ljudi planete, u svrhu
560 The Shatalin Plan: shock therapy for the Former Soviet Union [Myers Peter (ed), Geore Soros as
a Rothschild Agent; 2004].
148

njihovih klasnih interesa. U pitanju je savremena, visokokompleksna verzija
klasnog rata u kojoj elita svjetskih multimilijardera pokuava da zagospodari
resursima, a radnitvo svijeta pretvori u roblje multinacionala. S obzirom da
je u pitanju globalni klasni rat, nije udo da je u okviru lijevog spektra upravo
antiglobalizacijsko krilo ljevice najglasnije protiv Sorosa. Oni ga vidi kao eksponenta interesa krupnog kapitala. Argumentacija je jednostavna. Mnoge
transnacionalne kompanije svojom ekonomskom moi prevazilaze mnoge svjetske drave. Prema nekim istraivanjima, oko 85% svjetske ekonomske moi
koncentrisano je u 500 najveih multinacionalnih korporacija. Njima su politika ogranienja koja postoje kao rezultat naela suverenosti drava jedina
barijera. Stoga je oigledan interes ovih velikih igraa da se ta mo redukuje.
Mnogi ljeviari ovo povezuju s Soros agendom otvaranja zatvorenih drutava.
U prethodnom izlaganju vidjeli smo da problematinost sadanje situacije Soros vidi u raskoraku izmeu ekonomske baze, koja je postala globalna, i politike sfere, koja je ostala lokalna. Istovremeno, on smatra da koncept
potpune eliminacije politike kontrole ekonomije nije ispravno rjeenje, ve
je bazirano na pogrenoj pretpostavci ravnotee. Kao pravi odgovor za postojei raskorak on predlae transfer suvereniteta na nadnacionalne institucije, prije svega UN, ali i IMF, WB, WTO, G7, itd. koje bi regulisale ponaanje izmeu uesnike planetarne ekonomske igre. Soros insistira da to ne
podrazumjeva redukcije u kretanju kapitala. Naprotiv, vidjeli smo da on
zamilja ekonomiju budunosti kao ogroman cirkulatorni sistem koji usisava kapital u finansijska trita i institucije u centru a potom ih prebacuje
i ubrizgava na periferiju, bilo direktno u obliku kredita i portfolio investicija, ili indirektno, kroz multinacionalne korporacije.561 Vidjeli smo da Soros
nedvosmisleno prihvata postulate trita kada kae kako je sistem vrlo povoljan jer omoguava koncentraciju finansijskog kapitala u centru, i njegovu distribuciju po najudaljenijim mjestima planete. Sutinski zadatak meunarodnih institucija je da odri stabilnost ove blagorodne cirkulacije
kapitala na globalnom nivou. On poredi globalni kapitalistiki sistem sa
krvotokom u kome je centar pumpa, koja usisava krv, tj. novac, u sebe a
zatim ga pumpa u sve dijelove organizma.562 Ovo shvatanje je vrlo znaajno
za razumijevanje cjelokupne pozicije Sorosa i ideologije otvorenog drutva.
Jer Soros zaista vidi institucije Bretton Woods-a kao udarnu grupu Novog
svjetskog poretka, koje meutim, po njegovom miljenju ne trebaju biti interpretirane kao instrumenti izrabljivanja nerazvijenih, ve preuzimanje
resursa na ekonomski najracionalniji nain. Prema temeljnom postulatu
otvorenog drutva, kapital je anacionalan, a koristi od njegove globalizacije
su obostrane: finansijska mo centra raste, a drave periferija mogu da do561 Kriza globalnog kapitalizma, str.7. Razlika izmeu globalnog kapitalizma i otvorenog drutva
nije tako velika. To nije alternativa oblika ili/ili, ve naprosto pomeranje naglaska. [O
globalizaciji, str.109]
562 G.Soros, Poslednja ansa kapitalizma?, str.14.
149
Aleksandar Savanovi
bijaju mnogo vee koliine kapitala nakon otvaranja, nego to bi to bilo mogue u zatvorenim nacionalnim sistemima. Ova je vrsta cirkulacije kapitala istorijski posmatrano nova pojava, razvijena nakon II sv.rata, prije svega
kroz tzv. Bretton Woods institucije, dok je prije rata ekonomija bila gotovo
potpuno nacionalna, a investicije van granica matine drave praktiki na
nuli.563 U prvoj fazi, meunarodni finansijski sistem je, usljed snanog sjeanja na paniku 1929.god., bio snano regulisan vrlo striktnim propisima.
Meutim, postepeno je jaao pritisak za deregulacijom, proporcionalno jaanju tendencija da se finansijski sistem i ekonomske aktivnosti u cjelini
ubrzaju. Sadanja situacija je da meunarodne finansijske institucije nemaju ni priblino potrebne regulatorne ovlasti, i stabilnost globalnog kapitalistikog sistema, prema Sorosu, zavisi od usklaivanja tih ovlasti sa realnim potrebama njihovog obima.
Takav recept je po miljenju mnogih sa ljevice mogue posmatrati kao
ideoloku formulu koja tei da posloi planetarnu situaciju na takav nain
da to favorizuje interese bogatih drava i/ili transnacionalnih korporacija
koje enormno profitiraju na bazi ovog sistema.564 Ocjena je bazirana na posljedicama koje su vidljive u mnogim konkretnim detaljima. Prije svega se
to ogleda u injenici da centar ima mogunost da pozajmljuje novac u
vlastitoj valuti, dok periferija mora da se zaduuje u tuoj valuti to oigledno daje iroko polje manipulacije centru i bez sumnje je diskreditujua
situacija za periferiju. Osim toga, i formalno posmatrano, bretonvudske institucije imaju takvu strukturu odluivanja da je van svake sumnje da one
djeluju u interesu monih. Racimo u IMF-u odluke se donose na osnovu
udjela koji data drava ima u njegovom finansiranju. Sistem je koliko para
toliko uea u odluci. S obzirom da SAD imaju vie od 17% one praktino
imaju pravo veta u svim kljunim oblastima, jer se u njima trai kvalifikovana veina od 85%. U WTO odluke su naizgled pravinije s obzirom da se
donose po modelu jedna zemlja-jedan glas. Meutim, na osnovu mehanizma pozivnica za Zelene sobe veina zemalja je izbaena iz procesa
donoenja kljunih odluka. Potpuno je jasno da ovakva struktura odluivanja garantuje da e politike koje se usvajaju u ime meunarodnih finansijskih institucija biti u interesu onih struktura koje u njima imaju domina563Kriza globalnog kapitalizma, str.119-121. Up: O globalizaciji, str.13.; Mjehur amerike nadmoi,
str.69-71; The New Paradigma for Financial Markets, str.106-109.
564 Tipian mehanizam kojim se to moe ilustrovati je nedavni sluaj sa mesnom industrijom
Carnex iz Vrbasa, koja je bila u tranzicionoj krizi, ali ju je zatim kupio britanski investicioni fond Ashmor, nakon ega je izvrio rekonstrukciju preduzea, potpuno ga oporavio,
i prodao MK grupi. Soros oigledno ovo promovie kao poeljnu matricu planetarnog
kapitalizma, koja je sa jedne strane usporena zbog nacionalno-dravnih barijera, a s
druge strane nesigurna zbog odsustva jasnih pravila regulacije odnosa, to je posljedica
dominacije trino-fundamentalistike ortodoksije. Ljevica, meutim, smatra da je sistem
takav da isisava kadrove i kapital iz slabijih drava, zbog ega ove nemaju mogunost da
same sprovedu takva restrukturiranja. ema centar-periferija je bazirana na dvije implicitne pretpostavke: periferija sama ne moe obezbjediti strune kadrove, i ne moe koncentrisati dovoljno novca za pokretanje.
150

ciju. Ako pri tome proirimo ovlasti tih institucija na raun nacionalne
drave, jasno je da e to u praksi znaiti samo to da su se proirile moi onih
koji vladaju u IMF i WB, a ne da bi se harmonizovala planetrana ekonomija.565 Vidjeli smo da Soros, premda je svjestan moralnog disbalansa u sistemu odluivanja u kljunim svjetskim finansijskim institucijama i kritikuje
ga566, ipak ne interpretira kritike na raun IMF, WB, WTO u smislu redukcije njihovih ingerencija, ve upravo obrnuto, poveanja, eliminisanjem kljunih ogranienja, te nadopunjavanjem drugim institucijama koje bi pokrile
ona podruja u kojima te institucije ne mogu djelovati.567 Stoga ga ljevica
vidi kao ideologa krupnog multinacionalnog kapitala.
Naime, same bretonvudske institucije mnogi na lijevom dijelu politikog
spektra posmatraju upravo kao udarnu snagu politika koje su u interesu
monih i koje favorizuju interese odrenih grupa, a nikako planetarne ekonomije u cjelini. Premda su izvorno osnovane da bi putem pozajmica pomogle dravama da izbalansiraju deficite [IMF], te omogue rekonstrukciju nakon II sv.rata [WB], poetkom 1980-tih, njihova se funkcija mijenja, i to
sutinski: obe institucije bitno izlaze izvan okvira svog prvobitnog mandata i
poinju otvoreno da se mijeaju u unutranju politiku pojedinih drava, i neekonomska pitanja. Opravdanje za prekoraenje izvornog mandata dato je
kroz logiku koju je u potpunosti opisao Soros, a po kojoj se problemi neekonomske prirode bitno reflektuju na ekonomiju, pa je stoga za uspjenu ekonomsku politiku potrebno djelovati ire. Tako se sa problema devalvacije
monete (i), to je jo u okviru izvorne misije, prelo na dirigovanje nacionalnih budeta (ii), s obzirom da su budetski deficiti detektovani kao osnovni
uzrok devalvacija, preko toga se dolo do zahtijeva za privatizacijom dravnih
preduzea (iii), jer je pokrivanje njihovih gubitaka osnovni udio budetskog
deficita, itd.568 Soros nedvosmisleno podrava ovakve ingerencije IMF-a:
IMF doivljava kritike zato to postavlja previe uslova i previe se uplie u interne stvari zemalja koje mu se obrate za pomo. Postavlja se pitanje: kakve
to veze ima sa IMF-om ako je reim korumpiran ili ako je bankarski ili industrijski sektor prezaduen? Ono to bi trebalo biti bitno za IMF jeste da li zemlja
moe ispuniti svoje obaveze. Posao IMF-a je da pomogne u obuzdavanju krize
likvidnosti, a rjeavanje strukturalnih problema je najbolje prepustiti dotinoj
zemlji. Moje stajalite je suprotno. Krize likvidnosti su nerazmrsivo povezane
sa strukturalnim debalansima i ne mogu se razrijeiti naprosto time to e se
nekoj zemlji posuditi jo vie novca.[Kriza globalnog kapitalizma, str.156]
565 Vidjeti: Chang Ha-Joo, Bad Samaritan The Myth of Free Trade an secret history of capitalism
[Bloomsbory Press 1997].
566 Soros Lectures Lectures Five: The Way Ahead, str.83.
567 O globalizaciji, str.34. up.str.41-42.Tako on smatra da vei stepen zatite korporacijskih
interesa u odnosu na rad u WTO, ne treba rjeavati slabljenjem WTO-a, ve ojaavanjem
Meunarodne organizacije rada.
568 Chang Ha-Joo, op.cit. str. xii-xix.
151
Aleksandar Savanovi
Njegovi protivnici smatraju da, koristei takvu logiku WB, IMF i WTO,
postaju nesveto trojstvo koje u interesu elita monih drava SAD i EU, namee diskriminiue politike [prije svega otvaranje trita] slabijima. Premda i sam Soros konstatuje taj problem, rjeenje koje predlae de facto samo
ojaava takve mogunosti. Generalno posmatrano mali su ucjenjeni povezivanjem subvencija WTO, WB i IMF sa neoliberalnom reformom vlastite
ekonomske i politike sfere, tj. otvaranjem sa nametanjem pravila koja izrazito favorizuju bogate.569 Neformalni centri moi slue se nesvetim trojstvom da bi slabijima nametnuli pravila koja diskredituju njihovu poziciju
u korist bogatih.570 Recimo, krediti koje zemlje u razvoju povlae od IMF-a
uslovljeni su prihvatanjem slobodnotrinih postulata i otvaranjem nacionalnih trita.571 To resurse ovih zemalja stavlja na milost i nemilost velikih
kompanija koje su u stanju da sa svoje superiorne pozicije esto u bescjenje
dobiju dragocjene resurse. Pri tome su vrlo znaajne dvije politike injenice. Prva je da su ove politike podrane golom represivnom silom. Nije naime,
jasno, kako bi se ova vrsta poretka, i uopte bilo kakva vrsta planetarne finansijske discipline, mogla nametnuti i odravati bez potrebne koliine sile.
Iz sorosevskog nacrta institucija Novog svjetskog poretka jasno je da monopol na represivne mehanizme ima koalicija slobodnih, to je ovdje samo
drugo ime za koaliciju bogatih drava [tj. prema ljevici njihovih elita].
Drugo, u datom pristupu pravi se suptilan ali sutinski raskorak izmeu demokratske legitimacije i donoenja odluka, s obzirom da su demokratski
izabrani politiki predstavnici esto prinueni da se rukovode ne po pravilima koja tite interese biraa, ve onima koja su dirigivana od strane nesvetog trojstva. Pri tome je vano uoiti da su kadrovi koji rukovode tranzicionim ekonomijama, isuvie esto bivi namjetenici IMF-a i WB. Sam
Soros esto s odobravanjem govori o tom fenomenu, i svrstava ga u klasu
obuke nosilaca tranzicije, a njegova Fondacija i pobone institucije poput
CEU, vaan su rasadnik nosilaca tranzicije.
Nije jasno na koji nain Soros u ovim uslovima misli ouvati demokratsku legitimaciju, koju, kako smo vidjeli smatra nunim sastojkom otvorenog
drutva, a istovremeno dati ire ovlasti meunarodnim finansijskim institucijama u pregovorima sa politikim predstavnicima drava. Vrlo je indi569 A.Savanovic, Anarhokapitalizam, str.128, ftn259.
570 WTO diriguje potpunu liberalizaciju, nasuprot ranijeg GATT sporazuma u kome su dravelanice samostalno odreivale koje e oblasti primjeniti a koje ne. Liberalizacija koju
zahtjeva WTO znai bitno smanjenje budetskih prihoda od carina. S obzirom da IMF
insistira na odranju makroekonomske stabilnosti zemlje, tj. stabilan budet, kombinacija ovih zahtjeva znai da e sve zemlje koje potpadnu pod ovu matricu biti primorane na
budetska kresanja u vitalnim oblastima poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukturnih
projekata isl., koje su od presudnog znaaja za dugoroni rast.
571 Dupli standardi manifestuju se u mnogim djelovanjima nesvetog trojstva: npr. WTO
zahtjeva otvaranje trita, ali selektivno, u oblastima u kojima su zemlje koje dominiraju
u WTO jae, ali ne i tamo gdje nisu npr. u tekstilnoj industriji i poljoprivredi. Chang HaJoo, op.cit., str.xx.
152

kativna njegova opaska da su krize u prethodne dvije decenije pokazale
kako je odsustvo monetarne regulative urgentan problem prije svega u zemljama periferije. Krize iz 1982.god, 1994.god, 1997.god, nastale su na periferiji i proirile su se periferijom, dok je centar, zahvaljujui svojim monetarnim kontrolnim mehanizmima ostao relativno dobro zatien.572 Premda
je ovaj argument formalno dat kao antineoliberalni dokaz da razvijeni koriste snanu monetarnu regulaciju i kontrolu, dok periferiji savjetuju bezrezervno otvaranje, njegov zakljuak je da dejstvo meunarodnih finansijskih institucija mora biti znaajno ojaano upravo u periferiji. Imajui u
vidu takvu preporuku lako je dati za pravo onim tvrdnjama koje u sorosevoj
koncepciji planetarne finansijske discipline vide instrument pljake upakovan u besprijekorne ideale i privlane filozofsko-politike koncepcije, kakva
je otvoreno drutvo. Protivnici Sorosa sa ljevice smatraju da on filozofijom
maskira jaanje institucija koje su instrument pljake i klasne dominacije
na planetarnom nivou. Soroseva kritika hegemonije SAD-a, nije kritika naela dominacije kao takve, ve kritika jedne primitivne nesofisticirane izvedbe dominacije, koja je kao takva osuena na propast u uslovima savremenog svijeta. I u aspektu ekonomske arhitekture savremenog svijeta
vidjeli smo da Soros ne osporava ovu matricu, ve je naprotiv, smatra blagorodnom, a nedostatke IMF iz kategorije nejednake jednakosti izmeu
monih drava i zemalja periferije, kritikuje iz razloga to one u tako otvorenoj formi diskredituju autoritet i reputaciju IMF573, ne smatrajui tu i takvu ulogu IMF formom neokolonijalnog izrabljivanja. Hegemonija je kritikovana ne zbog koncepta dominacije, ve zbog nesposobnosti da se izvede
na pravi nain. Soros je sasvim otvoreno iznio tu poziciju u kontekstu kritike Bush-ovog unilateralizma: U naem je interesu da sistem u kome mi
dominiramo preivi i da se razvija.574 Razlika izmeu njih samo je taktika.
Moderni ljeviari izali su u zadnjih par godina s ve uvenom parolom Mi
smo onih 99%, a Soros je eo ipso pripadnik onih omraenih 1%. Demonstracije koje ljevica organizuje svaki put kada se dogaaju sastanci G7 ili
Davos, namijenjeni su i njemu.

574 Mjehur amerike nadmoi, str.66. ili: Imajui u vidu na dominantan poloaj, mi moemo
da dobijemo najvie ukoliko doprinesemo da postojei svjetski poredak funkcionie na
bolji nain. [ibid., str.67]
153
Aleksandar Savanovi
4.1.1. Globalizacija versus Novi svjetski poredak Vojnik Imperije?

Imperija znai ekspanziju politikog komandovanja, van teritorije odreene zajednice, u
cilju akumulacije resursa. [Justin Rosenberg]
Da bi se rasistila prethodna kritika potrebno je ponovo precizirati stavove. Umjesto da se planetarno trite prepusti samostihiji, Soros pledira za
poveanje moi jedne sofisticirane i difuzne planetarne kontrole, kroz finansijske institucije poput IMF, WB, WTO, te politike organizacije poput G7,
UN, NATO, i sl., koje bi inile Novi svjetski poredak i imale ingerencije i zadatak da interveniu kada se za to pojavi potreba. Sutina ovog argument
je da se pojavljuje potpuno nova i radikalno drugaija forma politike organizacije, koja nije uporediva ni sa ime drugim u ljudskoj istoriji. To je jedna
planetarna drava-imeprija u kojoj su jedinice svjetske politike nacionalne drave, samo pioni na svjetskoj ahovkoj tabli. Zadatak nacionalnih vlada, koje su praktiki sve svedene na ulogu namjesnika provincija, je da za
imperijalni centar obezbjede ropsku radnu snagu i masovno trite. Politiki okvir za ovu novu ekonomsku strukturu je Novi svjetski poredak. Pojedini krugovi s ljevice identifikuju ovaj koncept s idejom Imperije, kako su je
opisali Michael Hardt i Antonio Negri:
Pred naim oima materijalizuje se Imperija ... Uporedo sa globalnim tritem
i globalnim ciklusima proizvodnje izrasta globalni poredak, nova logika i struktura uprave ukratko, novi oblik suvereniteta. Imperija je politiki subjekt
koji efektno regulie sve ove globalne razmjene, ona je suverena sila koja
upravlja svijetom. [M.Hardt, A.Negri, Imeprija, IGAM, Beograd 2005, str.7]
Ovaj citat upuuje na temeljnu tvrdnju da opadanje suvereniteta nacionalnih drava ne povlai za sobom po automatizmu ukinue suvereniteta
kao takvog, ve njegovo ozbiljenje u novoj formi. U tom smislu ovdje se pravi znaajna teorijska i metodoloka distinkcija izmeu termina Imeprija,
Globalizacija i Novi svjetski poredak kojima se opisuju tri modela globalizovanja svijeta. Hardt i Negri posmatrali su Imperiju kao virtualni, politiki
nestrukturisan, ili labavo strukturisan entitet, i u tom smislu identifikacija s
Novim svjetskim poretkom, kao formalno uspostavljenom politikopravnom
hijerarhijom je netana, a autori to i sami naglaavaju.575 Ipak, fundamentalne konture modela dominacije se mogu vrlo jasno identifikovati. Soros,
naime, pribjegava jednoj ekonomistikoj definiciji globalizacije, koristei taj
termin da opie formiranje globalnog trita, sa naroitim fenomenom dominacije ekonomskog nad politikim.576 U tom kontekstu ema suprotstavlja575 M.Hardt, A.Negri, op.cit., str.21.
576 O globalizaciji, str.7. Mjehur amerike nadmoi, str.68.
154

nja Novi svjetski poredak nasuprot Globalizacija zapravo spada u podruje
polemike Sorosa protiv neoliberala. Ipak, s obzirom da iz perspektive radnitva ima posljedice politike nadgradnje [Novi svjetski poredak] nad ekonomskom bazom [kapitalizam/trite], esto se susree i kao kritika s ljevice.577
Dok se Globalizacija poistovjeuje sa modelom planetarnog slobodnog trita
koje bi bilo osloboeno politike kontrole, kako nacionalne drave tako i nadnacionalnih institucija, Novi svjetski poredak oznaava sistem nove planetarne hijerarhije, - politikopravni sistem izdignut iznada planetarne ekonomije. Kritiari s ljevice primjenjuju na ovu novu politikopravnu strukturu
naelno istu kritiku koju su marksisti primjenili na dravu. U Manifestu komunisticke partije, Marx i Engels oznaavaju buroasko pravo kao volju vladajue klase koja je proglaena za zakon, a marksisti su govorili o dravi kao
mainu za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase. Ove definicije
vae, u gore opisanom smislu, i za verziju svjetske drave Novog svjetskog
poretka. Kao to su klasici marksizma tvrdili da je kapitalizam nuno, po-sebi-i-za-sebe eksploatatorski i ekspanzionistiki, te da je stoga u politikoj
formi nuno imperijalistiki, tako je i Novi svjetski poredak nuno svjetska
hegemonija koalicije slobodnih, preciznije reeno njihovih elita. Poenta je
da ema piramide Novog svjetskog poretka ima tri glavna odjeljka koji ine
piramidu. Vrh piramide su najmoniji svjetski igrai povezani sistemom veza
poput G7, Pariski i Londonski klub, Wall Street, Davos, itd. On koristi dugi odjeljak kao sredstvo planetarnog plasiranja: IMF, WB, transnacionalne korporacije i na kraju samo svjetsko trite. Trei odjeljak su stanovnici planete,
samo ovjeanstvo koji su puki objekt, planetarno radnitvo. ema institucija Novog svjetskog poretka koju je predloio Soros, ima za cilj da strukturie,
formalizuje u politikopravni sistem ove nevidljive odjeljke. Stoga Novi svjetski poredak, prema ovoj radikalnoj kritici slijeva, i nije nita drugo do volja vladajue klase pretvorena u zakon.
Dakle, paralela s Imperijom je validna samo u kontekstu entiteta dominacije koji se eli ouvati virtualnog svjetskog kapitalizma, ali je politika
nadgradnja specifina. Soros razvija ideju svjetskog kapitalizma potpuno
adekvatno Hard/Negri deskripciji Imperije: kao apstraktnog entiteta, koji je
nevidljiv, ali zbog toga ne manje determiniui za nae ivote, i ak koristi
identine termine:
Kapitalistiki sistem se moe usporediti sa imperijom koja pokriva vee podruje od bilo koje imperije u prolosti. On upravlja cijelom jednom civilizacijom,
i, kao i kod drugih imperija, svi koji su izvan njegovih zidina smatraju se bar577 Globalizacija je, usljed superiorne mobilnosti finansijskog kapitala, naroito izraena u
segmentu finansija. Temeljna karakteristika tog procesa je slabljenje nacionalnog suvereniteta i irenje deregulacije. Soros to pokazuje vrlo jasno kada smatra da istorijski moment poetka globalizacijskih procesa nije ni razvoj offshore trita 1970-tih, niti dezintegracija SSSR, ve neoliberalni zaokret 80-tih, koji je u administracijama Thatcher-Reagan
postavio eksplicitan cilj redukciju ingerencija drave. [Mjehur amerike nadmoi, str.72.]
155
Aleksandar Savanovi
barima. Ali globalni kapitalizam nije teritorijalna imperija, jer mu nedostaje
suverenitet on je gotovo nevidljiv, jer nema nikakvu formalnu strukturu.
Veina njegovih podanika i ne zna da su mu podreeni .. on ima centar i periferiju, gdje centar profitira na raun periferije. Najvanije od svega je da globalni kapitalistiki sistem pokazuje odreene imperijalistike tendencije: on
ne tei ravnotei, ve bezobzirno stremi ekspanziji i ne moe se smiriti dok
postoji ijedno trite ili ikakvi resursi koji jo nisu u njega ukljueni. [Kriza
globalnog kapitalizma, str.117]578
Takav apstraktni entitet neuhvatljiv je klasinim sistemima vladavine i
trai sofisticirane metode upravljanja. Sam Soros je esto etiketiran formulom dravnik bez drave, koji sam za sebe tvrdi da se ne bavi politikom jer
nema domovinu ije bi interese forsirao.579 Neki pak smatraju da je on jedna
od rijetkih osoba, dovoljno monih da imaju vlastitu spoljnu politiku. Meutim, mnogi njegovi kritiari osporavaju ovu formulaciju smatrajui da ona
promauje sutinu stvari i da je stvarnost upravo obrnuta, premda se radi
o jednoj nevidljivoj dravi. Ona je zapravo kao takva kompatibilna savremenom kompleksnom i sofisticiranom planetarnom kapitalizmu. elei
sauvati taj virtualni entitet Soros razvija koncept Novog svjetskog poretka
kao politike i pravne nadgradnje, vidljive manifestacije ovog nevidljivog
entiteta. Analogija imperije je adekvatan opis kapitalistikog sistema. U tom
smislu Soros ne samo da ima dravu, ve je pravi vojnik Imperije.

156
4.2. Narodnjaka desnica

Etniki sukobi koriste ze za mobilizaciju
nacija i za stvaranje pojedinanih zatvorenih
drutava. Miloevi pokazuje put. Mnogi ga
oponaaju. [Izazov novca, str.107]
Zbog svog djelovanja Soros je permanentno na meti tvrde nacionalistike

linije i to u razliitim zemljama u kojima se pojavio, od maarskih nacionalista, Vatra Romanesca pokreta u Rumuniji, ve spomenute optube od strane novina Sovjetskaja Rusija, tvrde HDZ linije i klera u Hrvatskoj580, itd. Soros
tvrdi kako je ve prije angamana bio svjestan da je otvaranje tog fronta
neminovno, i posmatra ga kao sukob izmeu nacionalizma i slobode581, time
automatski diskvalifikujui tu vrstu kritika na svoj raun. Meutim, argument desnice je vjerovatno najrazraenija i najradikalnija kritika Sorosa i
Fondacije, i svakako je neto to zasluuje ozbiljnu polemiku, i mi smo skloni da je prihvatimo, bar u magistralnoj liniji argumentacije. Da bi ta polemika bila ozbiljna, potrebno je razdvojiti kvaziargumentaciju koju susreemo
u ekstremno desniarskoj literaturi od onoga to mi ovdje imenujemo narodnjakom desnicom. Dok argumentacija ove prve ima formu razliitih
fobija i teorija zavjere, argumentacija ove druge je i veoma potkrepljena injenicama i filozofski utemeljena u onoj tradiciji koja se korijeni u Nomosu
zemlje. Opaska koju Soros primjenjuje intelektualno nepoteno pokuava da
ovu snanu kritiku zdesna podvede pod neozbiljne tribalistike politike zatvaranja koje propagira ekstremna desnica. To, meutim, vidjeemo, nije
stvarni stav onih koji ga kritikuju iz narodnjakog tabora.
Glavni argument narodnjake desnice je da iza propagande ideala slobode i otvorenosti stoje specifini interesi pojedinih meunarodnih centara
moi, kako taktiki tako i strateki. Ova vrsta interpretacije djelovanja Fondacije bila je i stav zvaninog Beograda u periodu Miloevia. Eksplicite ga
je izrazio Aleksandar Vui, tadanji ministar informisanja, kada je 1999.
godine, za aktivnosti Fondacije rekao sljedee:
Dobijao sam policijske izvjetaje na sto. Tu su bili svi dokazi. Znali smo da
strane obavjetajne agencije ue studente u Budimpeti kako da se organizuju. Davali su im i pare; znali zmo to jer smo imali ljude u Otporu. Ono to vi
zovete opozicionim pokretima ja zovem paravan-agencijama koje pripremaju
teren za stranu intervenciju. Otvoreno drutvo je jedna takva paravan-agencija.
[Igra senki, op.cit., str. 173]
580 Vidjeti npr: Primorac Pavle, Dim Sotonin [Vukman, Zagreb 2004].
157
Aleksandar Savanovi
Jednu od prvih polemika tog tipa, na naelnom nivou, protiv miljenja i
djelovanja Sorosa i koncepta otvorenog drutva na naim prostorima sredinom devedesetih godina prolog vijeka otvorio je spisatelj Drago Kalaji,
prije svega na stranicama tada kultnog magazina Duga. Jednako otru, ali
manje kompetentnu i manje potkrepljenu, te stoga s principijelnog stanovita i manje znaajnu, antiSoros kampanju vodili su i drugi promiloevievski tabloidi, poput dnevnog lista Borba, magazina Revija 92 i dr. Kampanja je rezultirala oduzimanjem dozvole za rad, koju je Soros Fond
Jugoslavija dobio 28. oktobra 1991. god., koja je kasnije ipak vraena pod
pritiskom meunarodne zajednice. Kao to je to esto sluaj povrna i nepripremljena kritika biva kontraproduktivna i diskredituje neke argumente
koji zasluuju da se odvoje od petparakih pria i ozbiljno razmotre. U ovoj
kampanji Soros se posmatra kao manipulator koji ima za cilj razgradnju
energija nacionalnog patriotizma, putem razliitih taktika indoktrinacije.
Karakteristian naslov iz jednog teksta Duge posveenom radu Fondacije
govori sam za sebe: Dobrotvorska zavjera.582 Osnovna teza je da se iza filantropskih aktivnosti Fondacije kriju specifini interesi njenog osnivaa i grupa u ime kojih radi. Recimo, tipian primjer su dva projekta koje sam Soros
s ponosom istie kao svoje najvee uspjehe: CEU i stvaranje mree za slanje/
regrutovanje pojedinaca.583 Drago Kalaji smatra da su oba projekta zapravo postmoderni neokolonijalni mehanizmi porobljavanja: prvi slui irenju
doktrine koja je u slubi monih krugova krupnog kapitala, a druga selekciji kadrova pogodnih za te svrhe. Soros je ak, prema vlastitom svjedoenju,
formirao kompjuterizovanu bazu personalnih podataka za kandidate i potencijalne kandidate, koja je dostupna zapadnim akterima koji tu mogu nai
regrute za svrhe koje treba da realizuju. To su takozvani agenti uticaja koji
ire proces pozapadnjaenja u vlastitim sredinama.584 Ono ime se Fondacija ponosi aktivnostima finansiranja disidentskih pojedinaca, Kalaji vidi
kao sofisticirano sredstvo nove forme agresije. Postmoderna agresija, kako
ju je uostalom i sam Soros opisao, nije vulgarni kolonijalizam devetnaestovijekovnog tipa, ve kulturna hegemonija za ije sprovoenje je neophodno
formirati domicilne nosioce. injenice idu u prilog ove tvrdnje: Fondacija je
programski finansirala mnoge pojedince koji su odigrali znaajnu ulogu u
periodu tranzicije i primjeri ovakvog djelovanja su neogranieni. Recimo,
sam Soros izmeu ostalih naglaava585 ulogu Romana peka, ministra ekonomije u Ukrajini i jednog od glavnih igraa prozapadne tranzicije, koji je
582 Duga, br.1612, 1-14. april 1995.; str. 20-23.
583 Podrka demokraciji, str.131-132. Cilj je slanje kandidata na obuku i usavravanje na Zapad.
Srce sistema predstavlja banka podataka koja bi koristila i potencijalnim kandidatima i
zapadnim donatorima/organizacijama.
584 Glogoczowski Marek, George Soros International School of Youth Corruption [transkript govora odranog na EU(RO)-skeptic Youth Camp, Ljubljana, Sept. 26-27, 2001.].
158

diplomac trgovake kole koju je osnovao dirketor Soros Fondacije Bohdan
Hawrylyshyn 586 Koncept je da se u lokalnim drutvima formira jedna nova
elita koja bi, potpomognuta finansijski, obrazovno, marketinki i na druge
naine, radila na otvaranju datog drutva. Koncepcija djelovanja Fondacije u ovom aspektu je vrlo jednostavna, i kako sam Soros kae, vrlo efikasna:
Prvo pronaemo naeg lokalnog partnera kojem vjerujemo. Zatim mu damo
sredstva da izvri zadatak, uz to kontrolirajui konce na berzi.587 Smisao je,
dakle, obezbjediti petokolonaku podrku:
Da bi nametnuli i odrali kolonijalnu okupaciju nameraenog plena, da bi nesmetano pljakali bogatstva pokorenih naroda, pretvorenih u najjeftiniju radnu
snagu i potroae smea Zapada samozvani gospodari novog svjetskog poretka imaju preku potrebu za domaim kolaboracionistima. [D.Kalaji, kola
za janjiare, str.35]
Smilja Avramov se slae s ovim stanovitem i Sorosevu filozofiju pie pod
navodnicima, smatrajui da na konceptu otvorenog drutva izmeu njega i
Poppera nema nikakve slinosti izuzev naziva. Kod Sorosa se radi o jednoj
vrsti kulturne indoktrinacije s ciljem proizvodnje domaih poslunika. Autorka eksplicite preuzima Kalajiev termin intelektualni janjiari da opie
tu vrstu prakse.588 Pri emu kolaboracija moe biti zasnovana na ideolokoj
uvjerenosti, neznanju ili naprosto korupciji589, a esto i na sve tri ove osnove
zajedno. Prema ovoj vrsti interpretacije, smisao i svrha njegovih univerziteta, je da proizvedu potrebne korisne idiote, koji e odigrati ulogu pete kolone u projektu kulturno-politike operacije dekonstrukcije Centralne i Istone Evrope.590 Bili toga svjesni ili ne, ovako proizvedene elite samo su
pioni u velikoj partiji Grandmastera. Kao dokaz Kalaji navodi injenicu da
se na CEU predaju samo drutvene nauke, - da su Soroseve filantropske i humanistike ideje istinite, a njegova namjera da pomogne postkomunistiku
tranziciju Istone Evrope istinita, on bi finansirao i kolovanje egzaktnih nauka.591 Uostalom, Soros i sam kae kako je jedan od njegovih glavnih priorite586 Za jednu kalajievsku interpretaciju ove Soroseve aktivnosti vidjeti: Connie Bruck, The
World According to Soros [u: The New Yorker, Jan.23, 1995.].
588 S.Avramov, str.185.
589 Borba je svojevremeno optuila Soros Fondaciju za netransparentno budetsko troenje,
te da ilegalno prebacuje novac u Jugoslaviju, privatnim kanalima iz Budimpete. [Nedeljna
Borba, br.154-155; Beograd, 3-4, jun 1995, str.14].
590 Burdman Mark, Central European University and the intellectual subversion of Central and Eastern Europe [wordpress, July 21, 2001].
591 Ovo vai za CEU, ali samo u odreenoj mjeri i za grantove koje Fondacija dodjeljuje unutar
drava. 2011.god. bosanski ogranak Fondacije sufinansirao je jednogodinji master program na Oxford University za studente sa univerziteta u BiH, ali iskljuivo u ogranku za
drutvene i humanistike nauke. Ipak, Fondacija je u vie grantova i projekata pomogla
prirodne nauke u BiH. Npr., PMF Univerziteta u Banjaluci je 1998.god. dobio donaciju u
iznosu 15 000 DM, a iste godine jedan doktorant s ETF dobio je 3 500 DM za izradu PhD,
itd.
159
Aleksandar Savanovi
ta bio reforma nastave drutvenih nauka na univerzitetima sa jasnim ciljem
proklamovanja ideja otvorenosti.592 Pored CEU, koji je razvijen u kasnijoj fazi
i predstavlja klasinu instituciju, ovaj projekt proizvodnje i povezivanja novih janjiara, tj. nove tranzicione proevropske ili modernizacijske elite u
tranzicionim drutvima Istone Evrope, nosile su razliite kole, fondacije,
NGO-i, preko mree seminara i slinih aktivnosti. Cilj je bio ne samo da se
ideoloki indoktriniraju potencijalni budui nosioci javnih funkcija, ve i da
se oni meusobno poveu i umree u jedan nevidljivi ali zapravo vrlo integrisan sistem. Tvrdnja koju ovdje iznosi Kalaji nesumljivo se moe potvrditi analizom aktivnosti Fondacije u razliitm sektorima. Na primjer, Mrea za
saradnju u obrazovanju u Jugoistonoj Evropi [SEE-ECN] predstavlja regionalnu inicijativu koja ima za cilj mobilizaciju kapaciteta i postizanja efikasne saradnje putem virtualnog umreavanja. Mrea se sastoji od regionalnih
predstavnika [po jedan predstavnik u svakoj dravi regiona] koji su odgovorni za promociju aktivnosti Mree u organizaciji aktivnosti za izgradnju ljudskih i tehnolokih kapaciteta, te za kontinuirano auriranje online biblioteke
Mree.593 Od velikih primjera tog tipa u postmiloevievskoj Srbiji u tom kontekstu esto se spominje Beogradska otvorena kola, koju Fondacija finansira
i dan danas, kao i Beogradski fond za politiku izuzetnost, koji je osnovala i
vodi Sonja Liht, a kroz koji je prodefilovala gotovo kompletna DS elita.594
Poniavajue je da su ove akcije s aspekta Fondacije zapravo vrlo jeftine
u odnosu na efekte. Kao i u sluaju drugih istonoevropskih drava pogoenih nevoljama tranzicije i loim upravljanjem, sa relativno malo uloenog
novca Fondacija je mogla da ostvari znaajan ideoloki uspjeh. Devastacija
koja se dogodila u Srbiji za vrijeme Miloevia proizvela je situaciju da se
1995.godine, na konkurs za kratkorone studijske boravke u inostranstvu koji
je objavila Fondacija prijavilo 1167 mladih, za samo 24 mjesta propisana
stipendijom. Vladimir Dimitrijevi595 u tekstu George Soros veliki metar
svih hulja, jednom tipinom uradku iz ove vrste antisorosevskih pamfleta,
opirno izlae neke od kljunih teza koje analiziramo u ovom odjeljku. Jedna
od njih je figura transformersa, - bivih gorljivih zastupnika nacionalne, pa
i nacionalistike opcije, koji su preko noi postali promoteri graanske Srbije. Meu takve preobraaje autor ubraja: istoriara Nikolu Samardia,
Verana Matia, Biljanu Srbljanovi, i mnoge druge, poput, na kraju, edomira Jovanovi, lidera LDP-a koji je svojevremeno bio svetosavac koji nosi
ikonu Trojeruice na studentskim protestima 1996, da bi se transformisao u
592 Podrka demokraciji, str.133; Izazov novca, str.98.

593 http://www.seeeducoop.net.
594 http://www.bfpe.org. Pregledom aktivnosti BFPI-a, koji su prezentovani na sajtu, moe se
stei vrlo plastina slika metode, ciljeva i dometa ove vrste politike i drutvene akcije, koji
su jedna upravo tipina premreavanje/nepreglednost ofanziva Fondacije.
595 Dimitrijevi Vladimir, George Soros veliki metar svih hulja [Peat, br.50, 13. jun, 2009].
160

jurnika antinacionalne Srbije. Razlog je jasan u razorenim i osiromaenim
tranzicionim drutvima lako je nai jeftine, ili relativno jeftine janjiare.
Drugi argument je injenica s kojom se Soros i Fondacija zapravo ponose:
koncept po kome se stipendisti Fondacije obavezuju na povratak u matine
sredine nakon usavravanja. Bojan Nakarada, iz beogradske filijale Fondacije
kae: Mi nismo biro za emigraciju. Mi ne pomaemo mladim ljudima da odu
iz Jugoslavije, nego naprotiv, mi hoemo da pomognemo naim mladim ljudima da dobiju to vee obrazovanje, mogunost usavravanja, kako bi to znanje
primijenili na ovoj teritoriji ovdje.596 Nakon to je BiH ogranak Fondacije oformio Youth Information Agency [OIA], s javno proklamovanim ciljem formiranja baze podataka o mladim ljudima, u nekoliko navrata suoio se s prigovorom [i to od strane nekih aktera iz meunarodne zajednice] da potpomae
emigriranje najkvalitetnijih kadrova iz BiH. Fondacija je odgovorila jednim
argumentovanim izvjetajem koji je upuen i Savjetu ministara i Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH, u kojima je pokazano da je svrha
akcije upravo suprotna.597 Vie svjedoanstava potvruje takav stav i nema
sumnje da Fondacija insistira na povratku regruta u vlastite drave. Kada poveemo ovaj plan s injenicom da je fokus stavljen na drutvene nauke, tj.
promociju i afirmaciju jednog pogleda na svijet, onda je jasno da se radi o
programu indoktrinacije. Premda se Fondacija zaklanja iza uzviene namjere
da sprijei odliv kadrova iz matinih zemalja, njeni protivnici u tome vide namjeru izgradnje jedne nove kvislinke elite u svakoj odabranoj dravi. Cilj
povratka kadrova nakon obuke/indoktrinacije je irenje zacrtane ideologije.
Ozbiljnu argumentaciju ovog tipa, sa naglaskom na aspekt kulturne hegemonije, razvio je meu ostalima Mia urkovi sa Instituta za evropske
studije u Beogradu. On optuuje Sorosa da je formirao u Srbiji jednu paradravnu strukturu koja se infiltrirala u zvanine strukture i koja danas,
preko domena politika identiteta (obrazovanje, kulturna politika, mediji,
javni rad, pitanja vere) planski i kontinuirano mijenja sistem vrijednosti u
Srbiji.598 To se radi specifinim postupkom redukcije stvarnosti po modelu
dihotomne matrice dobro/zlo, u kojoj se pozitivna vrijednost pripisuje snagama modernizacije i nove, druge i drugaije Srbije, koja je kulturna,
urbana itd., dok se negativna strana oznaava kao nacionalistika, tradicionalistika, ksenofobna, retrogradna i zaostala. Tako se zapravo uvodi neka
vrsta neformalnog verbalnog delikta. Eklatantan primjer toga vidjeli smo
prilikom razmatranja Soros realizma. Za vrijeme Miloevia promoteri ove
drugosrbijanske kulturne figure boravili su underground, opstajui zahvaljujui prije svega finansiranju od strane vanjskih donatora, u emu je Fondacija odigrala vjerovatno kljunu ulogu. Nakon petooktobarskog prevrata,
596 osi Vesna, Nestanak struje u globalnom selu [u: Duga, br.480; Beograd; juli 1992], str.69.
597 Building open societies, Soros Foundation Network Report, New York 2002, str.38.
598 urkovi Mia, Slika, zvuk i mo [MST Gaji, Beograd 2009], str.80.
161
Aleksandar Savanovi
ova se struktura infiltrira u zvanine institucije, zadravajui i stare izvore
finansiranja. Time oni dolaze u poziciju praktikog kulturnog monopola.599
Dugoroni cilj ovih paradravnih struktura jeste uspotavljanje hegemonije
u gramijevskom smislu, s obzirom da za ove grupacije primarni cilj predstavlja dominacija u intelektualnoj, medijskoj i kulturnoj sferi, a tek posredno preko toga i politikoj.600 U razliitim fazama ovaj front su inili magazin Vreme, koje je pokrenuo nedavno preminuli advokat Sra Popovi;
Republika koju je vodio Neboja Popov, Centar za antiratnu akciju Vesne
Pei; Helsinki odbor za ljudska prava Sonje Biserko; Fond za humanitarno
pravo Natae Kandi; Beogradski centar za ljudska prava koji je pokrenuo
Vojin Dimitrijevi. Alternativna akademska obrazovna mrea, koju je vodila
Srbijanka Turajli, zamiljena je kao parauniverzitet. Naravno, itav front
ukljuivao je plejadu nezavisnih intelektualaca, poput Latinke Perovi601,
njene istoriarke-sljedbenice Dubravke Stojanovi, Radomira Konstantinovia602, Biljane Srbljanovi, Miljenka Derete, Srana apera, Ivana Vejvode
i mnogih drugih. Vano je uoiti da je ovo tipina matrica koja je preslikana
i u drugim postsovjetskim dravama, koje su sve imale svoju armiju Soros
boys-a uoblienu u umreeni Soros Jugend.603 Krajnji cilj uvijek je da se
klonira nova generacija progresivnih prozapadnjakih politikih lidera.
Pojedine organizacije iz ove plejade predstavljaju ist vid specijalnog rata,
poput ,recimo, Nezavisnog udruenja novinara, koje je formirano s ciljem
da ostvari kontrolu medijskog prostora, a na kojem je Soros bio redovan gost
prilikom svog boravka u Beogradu. Slina institucija je Centar za istoriju i
teoriju kulture, koja je uspostavila monopol na alternativnoj ... sceni slikar-
599 ibid., str.58.

600 ibid., str.66-67.
601 Prema urkoviu, Latinka Perovi je posebno znaajna figura ovog pokreta jer jestvorila
itavu plejadu svojih epigona, tzv. ensku kolu nacionalne istorije, koja je promovisala modernizacija/antimodernizacija paradigmu u novijoj srpskoj istoriografiji, koja ima za
cilj da pretumai nacionalnu istoriju u pravcu negacije nacionalnih pregnua i promocije
zapadnocentrinosti. [ibid., str.75] Imajui, na primjer, u vidu revizionistiku kampanju
koju je Peanik pokrenuo u zadnjih par godina na temu Balkanskih ratova, teza urkovia
se ini poprilino osnovana. Naime, u jubileju stogodinjice Balkanskih ratova, Peanik
je u seriji tekstova promovisao alternativnu interpretaciju. Radi se o tekstovima poput:
Vankovska Biljana, Balkanski ratovi simfonija ili rekvijem [Peanik, 23.10.2012.]; Stojanovi
Dubravka, U spirali zloina: balkanski ratovi [Peanik, 07.05.2012.]; Vankovska Biljana,
Seanje na Balkanske ratove u Makedoniji [Peanik, 28.10.2012.]; Stojanovi Dubravka, Sto
godina fantazije [Peanik, 15.10.2012.]; orevi Mirko, Kumanovske magle i komentari
[Peanik, 22.07.2012.]; kao i itav niz drugih tekstova. Osnovna teza ovih tekstova je da
Balkanski ratovi, nasuprot dominantnom istoriografskom tumaenju, nisu izraz oslobodilaki
napora Srpskog naroda, ve predstavljaju agresorke ratove imperijalnog tipa u korist srpske buroazije. Pri tome su ti ratovi praeni ekstremnim nasiljem i u pravom smislu rijei
su zloinaki projekti etnikog ienja. Peanik je i dan-danas jo pod pokroviteljstvom
Fonda za otovoreno drutvo Srbija.
602 Njegovo djelo Filozofija palanke kultni je spis u drugosrbijanskom krugu, i istovremeno
tipina matrica redukcije na dihotomiju izmeu apsolutne otvorenosti svijeta i apsolutne
zatvorenosti plemena koje na krajnje radikalan nain tumai koncept otvorenosti.
603 M.Glogoczowski, op.cit.
162

stva i savremenih vizuelnih umjetnosti, nameui putem stipendija i nagrada odgovarajue vrijednosti.
Soros s Nataom Kandi, u Beogradu 1997.godine. Nataa Kandi, i Fond za

humanitarno pravo, iji je ona direktor, zloglasni su po svom antisrpskom djelovanju. Inee Fond za humanitarno pravo osnovan je 1992.godine, a i dan danas ga finansira Soros. Lista donatora Fonda vrlo je zanimljiva za kontekst
naeg izlaganja. [http://www.hlc-rdc.org/?page_id=14397]. Gospoa Kandi
dobila je 1993.god. nagradu Human Rights Watch, za svoj angaman na promicanju ljudskih prava i sloboda, inae organizacije koja je takoe pod finansiranjem Sorosa. [http://www.hrw.org/partners].
Foto:http://www.google.ba/imgres?imgurl=http://www.pecat.co.rs/wp-content/uploads/2010/08/
soros-kandic.jpg&imgrefurl.
Koordinacija svih aktivnosti smjetena je u prostoru Centra za kulturnu dekontaminaciju, koji je vodila Borka Pavievi. Fondacija je bila glavni finansijer ovog drugosrbijanskog antimiloevievskog NGO fronta i u tom smislu
neka vrsta vlade i ministarstvo finansija za jednu paradravu koja se postepeno formirala osvajajui prostor u javnoj sferi, najpre u Beogradu.604 Premda su naoko, i prema vlastitom tumaenju605, djelovale u pravcu uzvienog
cilja ukljuivanja Srbije i srpskih umjetnika/intelektualaca u svjetske tokove. Kljuna stvar je da su ove paradravne strukture nakon Petog oktobra
zagospodarile zvaninim institucijama u poduju kulture i time praktiki
preuzele dravnu kulturnu politiku. Jedan takav primjer je Sreten Ugrii,
604 ibid., str.68-69.
605 Liht Sonja, Otvaranje Srbije [Vreme, 09.10.1995], str.18-20.
163
Aleksandar Savanovi
tipini intelektualac iz Soroseve kole i bivi elni ovjek Narodne biblioteke Srbije, koji je zatim iskoristio kapacitet Biblioteke za promociju prozapadne dogme o ratovima u Jugoslaviji.606 Inae, gospodin Ugrii je u jeku ratnih sukoba na prostoru SFRJ, sredinom 90-tih., bio programski koordinator
podrunice Soros fondacije u Pritini! Prema pisanju desno orjentisane
tampe u Srbiji, jedan od Sorosevih pitomaca bio je i Gao Kneevi, DS
ministar obrazovanja uven po skandalu vezanom za prijedlog reforme
kolstva, koja je ukljuivala ukidanje predmeta srpskog jezika i knjievnosti
u kolama(!!) i njegovu zamjenu predmetom komunikacija.607 Soros je bio
spreman da sponzorie tu reformu obrazovanja, a srbijanski ministar ga je,
nakon jedne partije tenisa, inspirisano nazvao humanistiko-renesansnim
genijem.608
Naravno, udarnu grupu ovih aktivnosti inili su mediji i medijska i informativna kampanja. Imajui udjele u monim medijskim gigantima, kakva je recimo satelitska TOTAL TV Soros je mogao da prui enormnu logistiku podrku ovim krugovima.
Soros sa Duanom Mitroviem, direktorom lista Danas, i novinarem Radetom Radovanoviem koji je ureivao noni program radija Slobodna Evropa,
u vrijeme NATO napada na SRJ. Program je inae poznat po nezapameoj
antisrpskoj kampanji.
Foto:http://www.google.ba/imgres?imgurl=http://www.pecat.co.rs/wp-content/uploads/2010/08/
soros-dusan.mitrovic.jpg&imgrefurl
606 M.urkovi, op.cit., str.71.

607 NIN, br.2730, 24.apr.2003.
608 Peat, br.6/50-5. 2009.god.
164

Drago Kalaji smatra da ova kompleksna mrea aktivnosti, raunajui tu
i Soroseve univerzitete i Fondaciju, nisu nita drugo do regrutne kole za
nove janjiare koji e u targetiranim dravama predstavljati agente uticaja u slubi Novog svjetskog poretka.609 On Novi svjetski poredak smatra za
poslednji oblik kolonijalizma atlantskih snaga. U tom smislu, on ak kritikuje obrazloenje s kojim je Miloevieva vlast zabranila djelovanje Fondacije naime, agitaciju Sorosa za NATO intervenciju protiv Srba, kao nerazumijevanje njene dijaboline pozadine. Fondaciji i Sorosu neophodno se
suprotstaviti kao takvima jer su to agresorske sile pa je to pitanje volje
za suprotstavljanje stranoj agresiji i kolaboraciji, te principu sile u meunarodnim odnosima. Djelovanje Fondacije Kalaji postavlja u kontinuitet
projekta amerike kulturne hegemonije u Evropi jo od 1945. U tom smislu
sama Fondacija nije nikakva novost, ve je zapravo tipino sredstvo u ratu
niskog intenziteta koji SAD vode na tlu Evrope. Kljuna organizacija tog
tipa je bila Asocijacija za slobodu kulture koju je, kako je svojevremeno otkrio New York Times, osnovala CIA610, i koja je mobilisala dijelove kulturne
elite evropskih drava oko svojih programa indoktrinacije. Znaajni asopisi koje su uspjeli upregnuti u te ciljeve su Encaunter u UK, Der Monat u
Njemakoj, Preuves u Francuskoj i Tempo presente u Italiji. Prema Kalajiu,
Asocijacija je imala i znaajnu ulogu u napadu na elitne sfere evropske
kulture i nadasve evropski visokokolski sistem611, koji je kulminirao studentskom revolucijom 1968. Smisao ovog projekta kulturne hegemonije je
u potrebi da se anuliraju negativne tendencije unutar amerike ekonomije,
koja je od najveeg zajmodavca svijeta postala najvei dunik. Takav pad
posljedica je nezdravog zaokreta amerike ekonomije od realne proizvodnje
ka lihvarenju na osnovu dolara osloboenog zlatne osnove i finansijskim
pekulacijama, koji su i pokrenuli tipovi poput Sorosa. Razumije se da benefite od ove hegemonije ne ubire radnitvo SAD, ona tiha veina amerikih graana, ve finansijska oligarhija sa Wall Steet-a. Soros je agent globalne, a ne bilo koje lokalne vlade, pa tako ni amerike. Stavljena pod ovakvo
svjetlo Fondacija, prema Kalajiu, nedvosmisleno raskriva svoju pravu prirodu jedna od mnotva organizacija kolonijalnog mondijalizma.612
Kalaji insinuira, pozivajui se na dokumentaciju Centre europeen
dinformation, da je sam Soros zapravo marioneta u rukama mnogo monijih grupa, za koje obavlja takozvane prljave poslove. Soros zapravo vri pripremu terena za najmonije igrae, tako to modelira politike, pravne, eko609 Kalaji Drago, kola za janiare [u: Duga br.1612, Beograd, april 1995], str.35.
610 Peter Coleman, The liberal conspiracy. The congress for cultural freedom and the struggle for
the mind of postwar Europe, New York 1989. Prvobitno se radilo o organizaciji Congress for
Cultural Freedom, a nakon skandaloznog otkria New York Times-a o finansiranju, organizacija je preimenovana u International Association for Cultural Freedom.
611 D..Kalaji, op.cit., str.36.
612 Ibid., str.37.
165
Aleksandar Savanovi
nomske, drutvene, kulturne, medijske i informativne sfere tako da one budu
prijemive. Kalaji naziva Open Society Foundation tobonjom fondacijom
iza koje stoje drugi, moniji, finansijski izvori. Stvarni Soros nije nikakav
berzanski mag, ve neko ko obavlja prljave poslove za monije finansijske
krugove, privlaei na sebe gnjev unesreenih naroda ije su privrede opljakane pekulacijama meetara. Za Kalajia nema nikakve sumnje da Soros
i njegovi koriste taktiku refleksivnosti na tritima da bi opljakali drave.
Akcije ove grupe pekulanata, poput ve spomenutog napada na funtu ili
ruenja lire, nisu stvar nikakve vidovitosti, ve logistiki dobro pripremljene akcije u kojima uestvuju mnogi od finansijera iz sjene, menadera
hedge fondova, brokera, insajdera, pa do medija, a sve sa ciljem pekulativne pljake onoga to proizvede realni sektor. Jedna od svrha Fondacije, i
drugih filantropskih aktivnosti ove grupe politikih pekulanata, je da
donacijama koje dijele razliitim kulturnim institucijama, od univerziteta,
biblioteka, pozorita, nezavisnih umjetnika i intelektualaca, amortizuju
zgraavanje javnosti nad njihovim besprimjernim pljakakim pohodima.613
Posebna tema u ovoj kritici je koncept multikulturalizma koji Kalaji
pripisuje Sorosu. Sama ideja otvorenog drutva je opti okvir u kome se to
dogaa. Kalajieva osnovna teza je da je projekt multikulturalizma apsurdan i nemogu, bar prema sadanjem stanju stvari, gdje se pokazuje da su
etniciteti prije u stanju latentnog ili ak otvorenog antagonizma, nego kooperacije implicirane u ideji otvorenosti. Osim toga, sama ideja multikulturne otvorenosti je kontradiktorna: otvorenost je isto zapadnjaka ideja i
moe se proiriti samo nametanjem, bilo mekom bilo tvrdom moi, to
je stvar koju smo eksplicitno mogli vidjeti u prikazu Soroseve doktrine. Sutina propagiranja multikulturalizma i nadnacionalnih politikih koncepcija opet je viena kao puka pljaka planetarnih resursa od strane centara
moi. Naime, resursi pojedinih nacija, jo uvijek su nacionalnom dravom,
koliko-toliko zatieni pred agresijom planetarnih pekulanata i multinacionalnih korporacija. Legitimitet i privlanost nacionalne drave proizilaze
iz nacionalizma i patriotskih osjeanja, pa je ideologija multikulturalizma
ovdje viena kao sredstvo razgradnje kohezivnih elemenata nacije na vanpolitikom i vanekonomskom prostoru, i stoga kao logina dopuna neokolonijalnih projekata na ekonomskom i politikom podruju. Tvrdnja koju
ovdje insinuiramo je da Soroseva doktrina prevencije kriza, time to podrazumjeva ne samo ekonomske i politike mjere, ve i opti konsenzus oko
minimalnog nunog seta vrijednosti, zapravo cilja da oslabi patriotsku spremnost da se brane vlastiti resursi pred najezdom spolja. Nacionalna drava,
kao garant ouvanja nacionalnih resursa, jeste utemeljena na patriotizmu.
Doktrina multikulturne kae i planetarne otvorenosti, razgrauje ovaj patriotski potencijal.
613 Soro, samozvani Mesija [u: Duga, br.1619; Beograd, juli 1995.], str.37.
166

Na istom fonu moe se tvrditi da i Soroseve filantropske aktivnosti na
ruenju komunizma imaju sasvim materijalistiku osnovu. Komunistiki
sistem predstavljao je, pored svih svojih anomalija, odbrambeni mehanizam
za resurse naroda koji su bili pod njim. Ruenje ovog poretka otvara pristup
zapadnim kompanijama ka tim enormnim prirodnim bogatstvima. Istovremeno, usljed katastrofalnih ekonomskih posljedica planske privrede, stanovnitvo ovih zemalja je ekonomski devastirano i pretvoreno u more sirotinje. Otvaranje sovjetskog bloka tako isporuuje na tacni dva kljuna
ekonomska faktora: jeftine resurse i jeftinu radnu snagu. Soros je ispravno
dijagnostifikovao da ova prilika nee trajati vjeno: ukoliko Zapad ne reaguje promptno, drave biveg komunistikog bloka e se okrenuti ka nacionalistikim vladama koje e ponovo zatvoriti pristup. Da bi preduprijedio
tu opciju Soros je, preko Fondacije i univerziteta, forsirao iroku paletu akcija u svrhu ienja mozgova. To je prema Kalajiu jedan program debilizacije kojim mozgovi trebaju biti oieni od svih vrlina i vrednosti nacionalne i duhovne tradicije te kulture, kako bi postali propovjednici i
izvrioci projekta Jednog svijeta.614 Generalno sumiranje ovih aktivnosti je
ienje prostora nacionalnih drava od svih nacionalnih i patriotskih sadraja. Kultura autonegacije vlastitosti, Duh samoporicanja, je izuzetno efikasno sredstvo slamanja otpora.615 Nekoliko autora, meu ostalima Smilja
Avramov, skrenulo je u tom kontekstu panju na stav Zorana inia o odnosu pojmova zajednica i civilno drutvo.616 Naime, ini insistira da
nije mogue govoriti o simbiozi zajednice i civilnog drutva zato to su u
pitanju dva razliita modela kolektivnog djelovanja. Dok je civilno drutvo
neka vrsta trita na kome se takmie razliite drutvene akcije, stvarajui
cjelinu po modelu konkurencije, zajednica je organska cjelina iji je idealni
tip sabornost. Stoga one ne mogu biti integrisane u jedno, ve je mogue
samo da se zajednica transformie u civilno drutvo i obratno.
614 ibid., str.38.

615 esto se u tom kontekstu navodi injenica da je Druga Srbija izruila Miloevia upravo na Vidovdan simbolika poruka je jasna. Na tu injenicu skree panju i sama Fondacija u rekapitulaciji svog djelovanja. [Building Open Society in the Western Balkans, str.50]
616 ini Zoran, Jugoslavija kao nedovrena drava [Knjievna zajednica Novog Sada 1988],
str.166.
167
Aleksandar Savanovi
Soros i ini. Ova po mnogo emu izuzetna fotografija govori vie od bilo
kog teksta o odnosu Sorosa i pokreta Druge Srbije. Prema izvjetaju koji je
pod naslovom The Speculator, napisao Michael Lewis, Soros mu je 1994.god.,
nakon sastanka sa predsjednicima Bugarske i Moldavije, rekao: Vidjeli ste,
smazao sam jednog predsjednika za doruak, a drugog za veeru. [The New
Republic, 10th january, 1994.]
Foto:http://jtf.org/forum/index.php?topic=1964
Na kraju, Kalaji ak smatra da bi bilo potcjenjivanje pripisati Sorosu istinsku vjeru u multikuturalizam i otvorenost. Dokaz koji upuuje na to je da
mu ne pada na pamet da otvori Fondaciju, ili na neki drugi nain podri
irenje otvorenosti u Izraelu, najkonzervativnijoj, ultrazatvorenoj i ultranacionalistikoj dravi, zasnovanoj na rasnoj i vjerskoj iskljuivosti. Ne
pada mu na pamet zato to su njegovi pravi motivi prozainiji. Premda se
sam Soros distancira od jevrejskog agresivnog nacionalizma, postoje neka
svjedoanstva koja to opovrgavaju. Tako na primjer, kako prenosi Duga, Entoni Sempson tvrdi da mu je Soros jednom prilikom rekao kako eli uiniti sve kako bi Jevreji u ovom svijetu bili sigurni.617
617 Komunistiki kapitalist [u: Duga, br.526; Beoograd, april-maj 1994], str.69.
168
4.2.1. Case study: kosovski rudnici

Novi poredak koji se stvorio u Moskvi nakon
haosa 1990-ih je jako daleko od otvorenog
drutva. To je autoritarni reim koji zadrava vanjski privid demokratije, no svoju
mo vue iz kontrole nacionalnih prirodnih
resursa. Te resurse koristi kako bi se odrao
na vlasti, obogatio pojedince ili zadrao
utjecaj u svom dvoritu, kako u Europi, tako
u i zemljama biveg SSSR-a. [G.Soros]
Pitanje koje se neminovno postavlja u analizi nae teme je moe li se

tako radikalno odvojiti filantropska aktivnost, rad na propagiranju otvorenosti i finansijska aktivnost. Da li je mogu takav raskorak izmeu finansijera i poduzetnika s jedne strane, i filantropa i filozofa, s druge strane; u
jednoj linosti? Da li je u jednoj linosti mogua sinteza amoralnosti kapitalistikog igraa i dobrotvora odanog idealima humaniteta. Kljuni aspekt
ovog pitanja je elementaran, ali odluujui za sluaj Soros: da li je doktrina otvorenosti puka ideoloka mantra koja slui vrlo ovozemaljskim, materijalnim svrhama naime, pljaki nacionalnih resursa. Kritiari ovdje
zapravo preokreu Sorosevu tvrdnju da se on sada bavi finansijama samo
da bi namakao novac za promovisanje ideja, u suprotnost: privlanost ideja koristi se da se isforsiraju politike odluke koje potpomau zgrtanje novca. Otvorenost, kao filozofski koncept, samo je jedno od sredstava iz arsenala refleksivnog projektovanja istorije. Tako, na primjer, mnogi u Sorosevom
velianju mjesta i povjesne uloge Gorbachev-a vide samo ideoloki trik kojim se prirodni i drugi resursi velike ruske zemlje trebaju uiniti dostupnim
svjetskim ekonomskim monicima. Dok god je egzistirala snana sovjetska
imperija ti su resursi bili nedostupni i branjeni ideolokom i vojnom silom.
a tvaranje ruskog prostora trebalo je isporuiti ta prirodna
bogatstva na milost i nemilost zapadnih korporacija. Izmeu ostalog, za Sorosevu strasnu podrku Shatalin planu ovdje se tvrdi da je u jednom svom
aspektu, privatizaciji vojne industrije, imala za cilj da srui vojnu mo Ruskog naroda i time i njegovu sposobnost da brani svoju zemlju. Naravno, sve
to se dogaa pod krinkom besprijekornih ideala civilnog drutva, ljudskih
prava, slobode, trine ekonomije itd., pa sve do eme centar-periferija kao
igre u kojoj principijelno svi dobijaju.
U kontekstu naeg prostora, ova se interpretacija susree, na primjer, u
intrigantnom dokumentarnom filmu Borisa Malagurskog Teina lanaca,
uvjerljivoj umjetnikoj elaboraciji kritike koju ovdje razmatramo. Raspad
Jugoslavije interpretiran je kao sofisticirani atak meunarodnih monika s
ciljem da se drava razbije na manje republike koje e onda postati lak plijen. Nije manje vano eliminisati ideoloku odbranu kako idelogiju jugo-
169
Aleksandar Savanovi
slavenstva i komunizam, tako i diskreditovati novoprobuenu nacionalnu
svijest. Tu dolazi na vidjelo funkcionalna uloga novih slika svijeta kakva
je otvoreno drutvo i drugosrbijanstvo.
Sline interpretacije ciljaju na popularni mit o Sorosu, kao savremenom
Robin Hood-u kompjuterskog doba, ovjeku koji zarauje novac na Zapadu
pekuliui protiv valuta monih kapitalistikih ekonomija, i zatim ulae na
Istok s ciljem pomaganja razvoja mladih postkomunistikih demokratija. Nasuprot toga, tvrdi se da pod krinkom otvorenosti Soros provodi jo beskrupulozniju pljaku ekonomija biveg Varavskog pakta.618 Vrlo je indikativno da je
Soros dobio filantropski impuls naprasno, i to ba u trenutku raspada SSSR-a.
Neke frapantne injenice zaista govore da se izgleda moe markirati
upadljiv raskorak izmeu same ideje otvorenosti drutva, i politikih i ekonomskih praksi koje se pojavljuju kao posljedica prihvatanja i pounutrenja
te ideje. Tako je, kao jedan tipian primjer te dileme, sam Soros bio jedan
od zagovornika NATO intervencije protiv SRJ. Direktno je finansirao antisrpske institucije poput Human Rights Watch i Kriznu grupu za Blakan [ICG].
Pod teorijskim opravdanjem ruenja zatvorenog drutva potpisao je zahtjev
Slobodnih intelektualaca da se bombarduje Srbija, a, pod formulom prava
naroda na samoopredjeljenje pred agresijom, otvoreno je podravao i podrava nezavisnost Kosova619, da bi, nakon uspjeha NATO intervencije, i povlaenja Vojske Srbije sa Kosova, iskazao ambiciju da kupuje kosovske rudnike! Prema natpisima iz srbijanske tampe cijena koja je Sorosu
ponuena za rudarski kompleks Trepa, vrijedan milijarde dolara, je triavih 150 miliona620 poklon koji je oigledni izraz zahvalnosti kosovara za
politiku podrku koju im je konstantno pruao.621 Prema dostupnim informacijama taj proces se odvijao preko Southeast Europe Equity Fund, koji je
osnovan 2000.godine.622 Avruta minerals, amerika korporacija za istraivanje rudnog bogatstva, proglasila je Kosovo za najproduktivniji evropski
region za olovo i cink. Procenjuje se da je ukupna vrijednost rudnog bogatstva na Kosovu oko 1000 milijardi dolara (!), ukoliko se pored lignita urau618 Engdahl William, Secret Financial Network Behind Wizard George Soros [Investigation Executive Intelligence Review (EIR), Vol.23. No44., Nov. 1, 1996, str.54-61].
619 Soros je objasnio svoju viziju rjeenja kosovskog problema sljedeim rijeima: EU treba
da pone proces kojim bi se reio status Kosova. Ovaj proces treba da bude okonan
priznavanjem kosovske nezavisnosti poto prethodno budu uspostavljene eline garancije za srpsku i druge manjine. UN treba da prenesu vlast na graane Kosova s jasnim
ciljem pripremanja Kosova za nezavisnost. Srbija, zauzvrat, treba da bude stavljena na
brzi kolosek puta za Evropu [Vreme, br.648, 5. jun 2003]
620 Coffin Heather, George Soros: Imperial Wizard/Double Agent [http://www.sianews.com]. Vidjeti takoe: Soros Fund Launches $150 MIn U.S.Backed Balkans Investment [Bloomberg Business
News, July 26, 2000.]; Chris Hedges, Below It All in Kosovo [New York Times, July 8, 1998.].
621 O Sorosevoj konekciji sa albanskim faktorom na Balkanu mnogo se govori i to u razliitim
aspektima, raunajui ak narkotike. Dosta panje je u tom kontekstu privukla injenica
da je meu zvanicama na ceremoniji za Sorosevo tree vjenanje, u septembru 2013.godine, bio i premijer Albanije, Edi Rama.
622 Kincaid Cliff,The Hidden Soros Agenda: Drugs, Money, the Media, and Political Power [Oct.
2004; http://www.aim.org.]
170

naju i ostale rude.623 Ovo nisu prie koje se mogu nai samo na listovima
politike ute tampe. ak je i jedan Wall Street Journal624 objavio vijest da
je Soros, u kooperaciji s albanskim milijarderom Sahit Muje, vlasnikom
kompanije Albanian Minerals, krenuo da eksploatie kosovski lignit, procijenjen na vrijednost veu od 300 milijardi dolara. Istovremeno, Srbija i dalje otplauje tzv. kosovski dug. Srbija je u Kosovo uloila 17 milijardi dolara, a i dalje otplauje kredit za Trepu. Ministarstvo energetike Republike
Srbije procenilo je 2009. da je vrijednost imovine drave Srbije u sektoru
elektroprivrede, protivpravno otete na Kosmetu, oko 1,5 milijardi dolara.
Novak Bijeli, direktor Trepe, eksplicite je objasnio o emu se radi rekavi:
Rat na Kosovu je rat oko rudnika, nita drugo...Kosovo je srpski Kuvajt.625
Novinari Glasa Rusije Vera erdeva i Grigorij Sokolov, napisali su potresan
tekst o krvavom uglju na Kosovu, ponavljajui tezu da je Soros finansirao
petoktobarsku revoluciju da bi mogao da pljaka srpske resurse. Vano je
shvatiti da je Kosovo oteto Srbima, ali njegovi resursi ne pripadaju ni kosovskim Albancima. Naprotiv, s obzirom da je Kosovo najsiromaniji region
Evrope, to je upravo idealna kombinacija: besplatni resursi plus jeftini rudari. Prema ovoj konstrukciji, Soros je osiguravao finansijsku, politiku i
drugu podrku OVK ne zbog ideje otvorenosti u pitanju je najzatvorenije
drutvo u savremenoj Evropi, ve pratei sopstvene interese.
Napad na Trepu snano je logistiki podrala ICG626, koja je sainila jedan potpuno nevjerovatan gebelsovski propagandni Izvjetaj627 koji bismo
svakome preporuili da proita. U njemu se, izmeu ostalog kae, kako je
kompleks Trepe srce budueg statusa Kosova, koje je snano oteeno pretjeranom i nepaljivom eksploatacijom od strane Beograda. Trepa je Berlinski zid za Kosovare i simbol srpske represije. Naime, u Izvjetaju se
kae da su 1974. godine, reformom Ustava SFRJ, prirodni resursi Kosova dati
na upravljanje njegovom narodu, koji je veinski Albanski. Meutim, Milo623 Korporativni strunjaci za rude i minerale krajem 2008. godine procijenili su da u Trepi
rezerve olova iznose 425 000 tona, cinka 415 000 tona, srebra 800 tona, nikla 185 000
tona i kobalta 6 500 tona, dok su u rudniku Grebnik, juno od Gline, dokazane rezerve 1
700 000 tona boksita. Ministarstvo ekonomskog razvoja Republike Kosovo objavilo je 2012.
god. Strategiju za rudarstvo za period 2012-2025, [http://mzhe.rks-gov.net/repository/docs/
Strategjia_Minerare_e_R.Kosoves_2012-2025_srb.pdf ] koja sadri detaljne procjene stanja
resursa i politike iskoritavanja. Naravno, SWOT analiza kao glavni nedostatak markira
nepostojanje domaeg kapitala neophodnog za ulaganja i modernizaciju proizvodnje, a
kao glavnu mjeru predlae privlaenje stranih investitora povoljnim aranamanima.
624 George Soros has running looting operations against, Russia, Serbia, England an Italy [Wall Street
Journal, July 11, 2011]
625 Politika, 13.11. 2011.
626 Johnston Diana, Taking over the Trepca mines: Plans and Propaganda [www.tenc.net]. Vidjeti
takoe: Szamuely George, Soros World [New York Press, August 22, 2000.]; Black Chris, Herman Ed, Louise Arbour- Unindicted War [http://emperors-clothes.com/articles/herman/louise.htm];
Chossudovsky Michel, State terror and the free market Opening up Kosovo to foreign capital
[http://emperors-clothes.com/articles/chuss/opening.htm].
627 Trepca: Making Sense of the Labyrinth [ICG Europe Report No82; 26 Nov 1999].
171
Aleksandar Savanovi
eviev reim ukinuo je autonomiju i time i pravo Kosovarima da sami
upravljaju svojim prirodnim bogatstvom. Poetkom 1990-tih, Beograd je
svjesno radio na destrukciji proizvodnih kapaciteta Trepe, s ciljem da se,
pod izgovorom krize, smanjenja izvoza, sankcija itd., minimizira proizvodnja i otpuste albanski radnici i osoblje. Nakon toga na njihovo mjesto dovedeni su Srbi. Praktiki, radi se o otimaini i pljaki od strane Beograda.
Ova ideologija, prezentovana u skandaloznom Izvjetaju ICG, upotrebljena
je da se ukine suverenitet Srbije nad Kosovom i da se onda, imajui u vidu
nemogunost [a i odsustvo elje] Pritine da prui bilo kakav otpor, ti resursi naprosto uzmu. U odreenim segmentima cijela pria imala je otvoreno
pljakake forme, nevjerovatne za savremenu Evropu.628 S obzirom na uticaj
Sorosa na ICG, koja se, kako je to vidljivo i iz ovog primjera, moe tretirati
kao udarni ogranak Fondacije, jasno je da on teko moe biti aboliran od
optubi za otimainu Kosovskog bogatstva.629 S obzirom da je Soroseva veza
s ICG eksplicitna, ovaj i slini izvjetaji, te medijska kampanja630 koja ih je
pratila, mogu se smatrati kao nepobitan, prima facie dokaz za motive njegovog djelovanja u tranzicijskim dogaajima, bar na prostoru Srbije.
Umjeanost Sorosa u ovakve prakse diskredituju ne samo njega i aktere
koji ih praktikuju i potpomau, ve i same ideje otvorenosti. Naime, postoji
oigledna kontradikcija izmeu Soroseve kritike Bush-ovog unilateralizma
demonstriranog na primjeru Iraka, i opravdanja intervencije na Kosovu bez
mandata UN-a.631 Opravdanje koje je on sam dao naime, da je podrka u
sluaju Kosova ipak bila tolika da je obezbjeivala legitimitet, naroito u svjetlu inertnosti UN-a, na vrlo je klimavim nogama i teko da moe biti prihvaena kao iole objektivan i ozbiljan kriterij. Mnogi s pravom sumnjaju
da je objanjenje prozainije. Kako je jasno vidljivo iz skice njegovih tumaenja dogaaja raspada SFRJ, oni su nesumljivo antisrpski, kako po retorikoj formi tako i po konkretnim uincima. Jednostavno objanjenje koje se
namee, u kontekstu koji ovdje razmatramo, je da se radi o injenici da Srbi
predstavljaju najmnogoljudniju naciju na prostoru bive SFRJ, i da istovremeno kontroliu najvie resursa, te da njihovim razbijanjem pada glavna
628 S opravdanjem ekstremnog poveanja zagaenja ivotne okoline, snage NATO-a [oko
3.000 vojnika] upale su u Topionicu olova u Zveanu prije pet sati ujutro, 14. avgusta 2000.
Zatvorili su fabriku a hiljade zaposlenih oterali na ulice. Kako prenosi Politika, Bernard
Kouchner, ef UNMIK-a, ovako je pravdao tu akciju banditskog otimanja: Kao lekar i
glavni administrator na Kosovu ne mogu da dozvolim da se opasnost po zdravlje dece i
trudnica nastavi za samo jedan dan. Da bi predstava bila potpuna vojnici NATO nosili su
hirurke maske, da se navodno ne otruju prekomjerno zagaenim vazduhom.
629 Johnston Diana, Globalist Thinktank Conceived Excuse for Todays NATO Assault on Mitrovica
[www.tenc.net].
630 Vrlo je ilustrativan primjer i tekst koji je objavila Susanne Blaustein, inae konsultant ICGa: u kome se objanjava da podjela Kosova ne dolazi u obzir upravo zato to u sjevernom
dijelu ostaje znaajan dio mineralnog bogatstva potrebnog za Trepu. Vidjeti: S.Blaustein,
Once Again, Milosevic Is Having His Way With Peacekeepers [Los Angeles Times, Feb.20, 2000.]
172

brana novom kolonijalizmu. Mantra o zatvorenim drutvima, i autoritarnim reimima slui samo da se opravda nametanje sankcija, sve do vojne intervencije, od strane institucija Novog Svjetskog Poretka. Magazin Duga
je svojevremeno opisala Sorosa kao izumitelja visokoprofitnih dobroinstava. Teza o ne-profitnom profitiranju je vrlo uvjerljiva: organizacije kao to
su Helsinki komitet Srbije, Fond za humanitarno pravo, a i LDP u parlamentarnom prostoru Srbije, kao i pojedinci koji su njihovi glavni eksponenti izraziti su zagovornici priznavanja nelegalne nezavisnosti Kosova. Argumentacija je potpuno identina s onom koju forsira Soros: u zamjenu za Kosovo
slijede EU integracije Srbije i izgradnja otvorenog drutva kao civilizacijske
tekovine. Kao prvi nuni korak u tom pravcu vidi se pomjeranje javne debate s Kosova i opsesije teritorijom na pitanja civilizacijskih vrijednosti.632
Ideoloka formula od teritorije ka vrijednostima u praksi politikog djelovanja znai naputanje vlastitih prirodnih [realnih] resursa zemlje u ime
apstraktnih kategorija. Imajui u vidu ulogu NGO sektora u ovoj pljaki, pojedini autori nisu se libili da ih nazovu The Human Rights Mafia.
Naravno, ovo nije vrsta argumentaciji koja se susree samo na naim
prostorima, ve prati Soroseve aktivnosti u veini zemalja u kojima se pojavio. Kosovo je epohalni presedan u jednom irem smislu koji prevazilazi
znaaj samih kosovskih resursa kao to je ve reeno u pitanju je uspostavljanje prakse NATO-a kao svjetske vojne sile koja ima pravo da unilateralno intervenie. Soros projekat otvorenog drutva je u stvari teorijski pokuaj diskreditovanja svake zemlje i nacije koja eli da kontrolie vlastite
resurse, njenim etiketiranjem kao zatvorenog drutva.633 Skandalozna teza,
koja se na internetu pripisuje bivoj dravnoj sekretarki Madeleine Albright,
inae bliskom Sorosevom saradniku iz druge polovine devedesetih, prema
kojoj Sibir predstavlja opteovjeansko bogatstvo, te da je ona navodno
izjavila kako nije pravedno da Rusija sama raspolae tolikim bogatstvom
kao da je preslikana s ove ideoloke matrice. Soros je za New Republic jo
1994.godine izjavio neto slino, i moda jo zlokobnije: Biva sovjetska
imeprija sada se zove Soros imperija.634 Usljed neuspjeha doktrine otvorenog drutva u Rusiji ova se agresorska praksa tamo nije mogla ostvariti i
putinizam predstavlja snaan odgovor na tu vrstu kolonizacije. Mnogi insi632 Florian Bieber, Commentary on Sonja Biserkos The EU and the Serbian Civil Society [Europes
World, 24.6.2008; http://www.europesworld.org]. Autor je inae jedan tipian izdanak ove
kole miljenja i predava na CEU, a njegova konekcija s Fondacijom je viestruka.
633 Tako je na primjer akcija Globalni svjedok koju su pokrenuli Soros i liberalni imperijalista Tony Blair, a na koju je, kako smo vidjeli Soros ponosan, zapravo samo sredstvo da se
nametnu odreeni standardi/propisi zemljama bogatim naftom, gasom i stratekim metalima, s idejom da se ovlada tim resursima. Vidjeti: Bernstein Leandra, George Soros: The
Forced-Open Society [u: Your Enemy, George Soros, LaRouche, Virginia 2008], str.10.
634 http://bsimmons.wordpress.com/2010/06/24/who-is-george-soros/. Plan zapadne pomoi
Rusiji, koji je predloio Soros, prema Dragou Kalajiu nije nita drugo do plan ... pretvaranja Rusije u kolonijalni rezervat za eksploataciju sirovina i ropske radne snage. [kola
za janiare, str.38]
173
Aleksandar Savanovi
nuiraju da je nedavno rigorozno ogranienje djelovanja stranih NGO-a u
Rusiji, inspirisano upravo subverzivnim aktivnostima Fondacije.635 A rezolutno razraunavanje Putina s pojedinim oligarsima takoe se povezuje s
Fondacijom. Uhapeni oligarh Mihail Hodarkovski vodio je Open Russia
Foundation u Moskvi.636 Nakon poraza u Rusiji Sorosu je ostalo da smanji
svoje apetite i govori o sebi kao nekrunisanom kralju Istone Evrope. Meutim, na Kosovu, gdje nije bilo moi koja bi se mogla suprotstaviti, ova vrsta
specijalnog rata je dala rezultate. Albright Capital Management je najvila
investiranje u Potu i kosovske telekomunikacije [oko milion pretplatnika
u mobilnoj mrei, i oko 100 000 u fiksnoj]. A penzionisani general Wesley
Clark, glavnokomandujui NATO snaga prilikom intervencije na Kosovu,
sada planira da uloi milijarde dolara u energente na Kosovu i ve je, prema
pisanju medija, zatraio licencu od pritinskih vlasti za istraivanje uglja.637
Kosovske vlasti podrale su ove najave [koje su same po sebi skandal bez
presedana] sa uobiajenim centar-periferija argumentom privlaenja stranog kapitala.
Naravno, ova aktivnost nije ograniena samo na Kosovo, i Kosovo je tek
jedan case study. Meta je cijeli svijet. Desniarska tampa prihvatila je Sorosevu samoodredbu o nekrunisanom kralju Istone Evrope, a biva Jugoslavija je, u interpretaciji koja Sorosa vidi kao igraa Rockefeller-Rothschild
grupacije, oznaena je kao Terra Rockefelleriana. Ni Hrvatska nije poteena napada. Kompanija RIT CP je zajedniki projekt Rothschilda i Rockefellera, i navodno je ula u Hrvatsku preko firme Ingra. Ingra je nedavno dobila tajnog stranog investitora, iji identitet ostaje skriven zbog naravi
projekta koji se izvodi i statusa investitora. Ingra je inae najpoznatija po
izgradnji ZG Arene u konzorciju s TriGranitom, firmom iji je direktor Nathaniel Rothschild.638 Predsjednik nadzornog odbora Ingre je Stjepan Mesi,
glavom i bradom, koji povlai politike veze. Ingra je zaduena i za autoput
na Kosovu. Aktivnost ove grupacije otvoreno podrava Soros, tako to svojim tipinim strategijama ulazi u sve pore hrvatskog drutva, organizacijama poput Helsinkog odbora, Otvorenog drutva i armije intelektualaca koji
su involvirani. Svojevremeno se u hrvatskoj tampi i desno orjentisanim
portalima pojavila serija tekstova koja kritiki analizira stanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prema tim napisima Filozofski fakultet je postao
635 Vidjeti: urkovi Mia, Rusija i otkrivanje meke moi [Nacionalni interes, Institut za politike
studije, broj 1-3, Beograd, 2008]. Ciljevi i metode obojenih revolucija postali su predmet
izuavanja analitiara u Rusiji relativno kasno, tek oko 2004.god. Uspjeh ovih revolucija
je plod strateke greke Rusije koja se, ograniila iskljuivo na rad sa politikim i ekonomskim elitama ranjivih drava. Meutim, u potpunosti je zanemaren rad sa javnim
sektorom. [M.Parezanovi, op.cit.]
636 Popeski Ron, Soros link to Khodorkovskys Open Russia Foundation [The Age, Melburn, Nov.8,
2003].
637 Npr: http://www.kurir-info.rs/vesli-klark-ulaze-56-milijardi-dolara-na-kosovo-clanak-291373.
638 Ratko Martinovi, Ovo nam je naa borba dala: Rothschild, Rockefeller i Soros u tajnosti vladaju Hrvatskom i Crnom Gorom?[http://www.Politika.hr; 22.06.2012]
174

mjesto indoktrinacije i irenja sorosevskih ideologija antihrvatskog sadraja, poput one o demonizaciji domovinskog rata ili Regiji koju bi inile
bive SFRJ republike, kao optimalnom okviru za Hrvatsku dravu. Te ideje
na fakultetu plasira arko Puhovski i grupa mlaih profesora oko njega.639
Modus operandi je isti i u drugim republikama. Crna Gora je i bukvalno postala Terra Rothschildiana. Slika Montenegro Port, elitne jahting luke gradia
Tivta, u kojoj pristup nije dozvoljen obinim ljudima i graanima Tivta, simboliki je prikaz patosa koji proima Novi svjetski poredak. Nije potrebno
naglasiti da je Soros bio veliki zagovornik raspada dravnog saveza Srbije i
Crne Gore, i u vie navrata je otro kritikovao politiku EU koja je pokuavala nai ansu za opstanak zajednice.640
Najavljene Soroseve ekonomske aktivnosti na Kosovu, kao i injenica da
angaman u Rusiji u periodu tranzicije nije bio iskljuivo neekonomski, bacaju snanu sjenku sumnje na motive. Mnogi smatraju da metodologija
primjenjena za Kosovo, predstavlja eklatantan primjer refleksivnog modeliranja drutvenog ivota. Mnogi njegovo zalaganje za pomo Rusiji za vrijeme krize 1997, vide kao pokuaj spaavanja vlastite investicije u ,
upakovan u besprijekorne ideale pomaganja ruskom drutvu na putu ka
otvorenosti. Tako je Sorosev komentar na situaciju sa ruskim prirodnim resursima u periodu raspada SSSR-a vrlo jasan: Dionice koje su predstavljale koncesije na prirodne resurse mogle su se kupiti za jedan djeli svoje
potencijalne vrijednosti. Sirova nafta prodaje se za dva do tri dolara po barelu u ostatku svijeta, dok ju se u Rusiji moglo kupiti za dva do tri centa. Ta
cijena je privukla ulagae ...641 Za vrijeme sovjetskog raspada, Marc Rich,
jedan od investitora iz Quantum Fund-a i bivi agent Mossad-a, uloio je 2.5
milijardi $ u trgovinu prirodnim resursima sa Rusijom.642 Pri tome je ak
protiv njega pokrenuta istraga zbog prevare u poslovima s ruskim aluminijumom.643 Duga je optuila Sorosa u ovom kontekstu i sa pozicije jagme za
jeftinim zlatom koje je ostalo na podruju biveg sovjetskog carstva: zemlje
u kojima on djeluje su zemlje u kojima su po veoma povoljnim cijenama
dostupne velike koliine exkomunistikog zlata. Soros je upravo u to vrijeme
uao u ovu granu biznisa, koju je ranije upadljivo izbjegavao.644
Identine optube mogu se uti i u kontekstu njegove politike odbrane
EU i evra, te kritike njemakog odbijanja evroobveznica u primjeru koji smo
ranije opisali. Poenta njegovog agresivnog istupa protiv kancelarke Merkel
639 http://amac.hrvati-amac.com.
640 G.Soros, Force Cannot Bring About Democracy [Monitor, 30 May, 2003.]; EU should not insist
on the State Union [Pobjeda, 28. May, 2003.]; The Creation of the State Union is a Step Backwards
[Publika, 28.May 2003.]; EU must not Force Serbia and Montengro to Stay Together [Vijesti, 28.
May, 2003.].
642 The True Story of Soros the Golem [EIR Special Report, 1997].
643 Wall Street Yournal, May 13., 1993.
644 Novi svetac nove sirotinje [u: Duga, br.508; Beograd, avgust 1993.], str.72.
175
Aleksandar Savanovi
je da se zatiti dvije milijarde dolara vrijedna investicija, koliko je Soros
uloio u kupovinu obveznica evrozone, najvie italijanskih! Ovu otubu izrekao je na sastanku u Davosu 2012.god. ni manje ni vie nego Wolfgang
Schuble, njemaki ministar finansija. Meutim, Soros se branio tvrdei
upravo suprotno: on tvrdi da je kupio obveznice da bi pomogao stabilizaciju evra. Skeptici, meutim, tvrde da je razlog mnogo prozainiji: prinosi na
rizine italijanske obveznice su iznosili 6%, to je vrlo primamljiva stopa za
meetare, naroito velike igrae poput njega. Presudni uslov je, naravno, da
Italija ne bankrotira, i Sorosev pritisak u tom smislu je elementarno jasan
i apsolutno neideoloki, premda okien ideologijom.
U najboljem sluaju ovdje se radi o rezonovanju tipa: promoviimo prave vrijednosti a usput uzmimo ta se moe uzeti, jer ako mi to ne uradimo,
uradie neko drugi. Takvu vrstu opravdanja sam Soros je dao i u sluaju
Rusije645 i u kontekstu nekih drugih svojih finansijskih akcija, poput upetljanosti u finansijske turbulencije u Maleziji i Istonoj Aziji646, ili slavnog
obaranja britanske funte. Meutim, u ovom drugom sluaju na primjer,
evropska javnost i britanski poreski obveznici, astili su ga nadimkom ameriki krvopija. 2002. godine francuski sud je ak pokrenuo postupak protiv
Sorosa zbog nezakonitih pekulacija iz 1988., prema kojima je koristio insajdere u francuskom bankarskom sistemu, na osnovu kojih je dobio informacije o moguem preuzimanju Socit Gnrale. Postupak je zavrio na
Evropskom sudu za ljudska prava koji je proglasio Sorosa odgovornim po
ovoj optubi i obaveznim na reparaciju u iznos 2 200 000 .647 Futures and
Securities Comission Taiwana je takoe pokrenula istragu protiv njega zbog
optubi za ilegalno trgovanje na SIMEX-u.648 Zbog njegovih mnogobrojnih
slinih kontraverznih aktivnosti Soros je esto opisivan kao jedan obian
finansijski hohtapler. Nekoliko autora su ak i njegovo najvee dostignue
- uspjeh protiv funte, objanjavali, ne njegovim finansijskim genijem, ve
insajderskim informacijama koje je dobio od konkurentskih Francuske centralne banke i Bundesbanke.649 ak se susreu tvrdnje da njegove humanitarne i dobrotvorne aktivnosti, te ljeviarski karakter nekih njegovih programa, slue da bi se zadobilo povjerenje ljeviarskih politiara, da bi se od
njih zatim izvukle neke pekulativno upotrebljive informacije.

646 Malaysian ex-premier Mahathir and billionaire Soros end feud [Australian Broadcasting Corporation. Friday, December 15, 2006.]; Farley Maggie, Malaysian Leader, Soros Trade Barbs
[u: Los Angeles Times, September 22, 1997].
647 Vidjeti o ovom sluaju npr: French Court Convicts Soros of insider trading [The Guardian, Dec.
20. 2002.]; Clark Nicola, Soros Loses Challenge to Insider Trading Conviction [New York Times,
Oct.6.2011.]; Colchester Max, Setback for Soros in Paris [Wall Street Journal, Oct7., 2011.];
Smith Heather, Soros Loses Case Against French-Insider Conviction [Bloomberg, Oct. 6, 2011.].
648 Billington Gail G.,Cynthia Rush, Soross financial warfare is under increasing investigation [EI
Report, vol.24, No.44, October 31, 1997].
649 Rahn Richard W., You Lose, Soros Wins [The Washington Times, 24. octobar, 2008.].
176

Meutim, i pod pretpostavkom da su njegove aktivnosti zakonite, one
izazivaju ozbiljnu moralnu dilemu. Nemilosrdnost njegovih akcija donijela
mu je masu laskavih nadimaka poput Golem modernog kapitalizma.
Duga ga je svojevremeno proglasila leinarskim investitorom, a novinar
CBS Steve Kroft ga je navodno nazvao planetarnim parazitom.650 Magazin
Peat ga je krstio kao kralja lopova. Tajlandski nacionalisti opisali su Sorosa kao ekonomskog ratnog zloinca i vampira koji sie krv iz ljudi, optuivi ga da je zbog svojih pekulacija na tajlandsku valutu, baht, glavni
krivac za azijsku ekonomsku krizu iz 1997. Indoneani su ga prozvali lanom finansijske mafije. Malezijski premijer Mohatir Bin Mohammed ak
je nazvao Sorosa obinim kriminalcem651, optuivi ga da je protiv Malezije izveo lihvarsku pljaku odvodei u siromatvo i patnje milione ljudi.652
Soros je odgovorio tako to je podrao opoziciju protiv Mohatir-a, targetirajui ga preko Human Rights Watch i Fondacije kao poslednjeg od stare linije azijskih autokrata, dok je opozicioni lider Anwar Ibrahim proglaen
reformistom i borcem za slobodu. Naravno, napad je podran mehanizmima IMF-a, a intenzivna medijska kampanja protiv Mohatir-a voena je od
strane nekih od najuticajnijih svjetskih listova, poput Wall Street Journal.653
Ne udi da je gospodin Soros u mnogim dravama persona non grata, na
primjer Kini. Krajem 1980-tih, kineske vlasti su optuile Sorosa kao agenta
CIA-e, a kineske saradnike njegove Fondacije za domau zavjeru i kolaboraciju.654 Jo uvijek se mogu susresti tvrdnje da je Soros na neki nain bio
involviran u demonstracije na trgu Tiananmen, pa prema tome i u maskar
koji se dogodio. Soros je odgovorio tako to je snano podrao Dalai Lamu.
Sam Soros se u periodu tranzicije [naroito u Poljskoj] zalagao za politiku steaja dravnih preduzea sa tipinom neoliberalnom argumentacijom:
time bi radna snaga i drugi resursi zarobljeni u gubitaima postali ponovo
raspoloivi, i dostupni zapadnim investitorima, koji bi ih mogli uposliti za
snabdjevanje zapadnih trita. Istovremeno, ovo je praeno, za jednog ovjeka kapitalizma, zauujuim komentarom kako je strategija domae pri-
650 Radi se o neautorizovanom kontroverznom tekstu One Evil Human, koji se na netu pripisuje Kroftu, ali je po svemu sudei autor kanadski spisatelj Jim ONeil.
651 Sa svoje strane Soros je opisao malezijski sluaj kao tipian primjer samoizolacije jedne
drave. Prema Sorosu Malezija je upala u probleme zato to je naglo pootrila kontrolu
nad investiranim stranim kapitalom. To je proizvelo prirodnu posljedicu da su investitori
pobjegli, a Malezija je prinuena da se okrene sama sebi, tj. da primjeni strategiju gledanja unutra. Ekonomske posljedice direktno se reflektuju na politiku: Povlaenje jedne
zemlje sa svjetskog trita dovodi i do politikog uzmicanja i raskidanja veza, i do pojaane
unutranje tiranije. (I dovelo je, u Maleziji). [G.Soros, Poslednja ansa kapitalizma?; op.cit.,
str.15] Mohatir je, meutim, smatrao da je kljuni problem ovdje preutan: zato je naime
Malezija donijela odluku da pojaa kontrolu.
652 Perebikovsky Alexandra, The Case of Malaysia [u: Your Enemy, George Soros, LaRouche, Virginia 2008, str.12]
653 ibid., str.13.
177
Aleksandar Savanovi
vatizacije besplodna?655 Rekonstrukcija Istone Evrope u postsovjetskom
periodu tako je postala vrlo ekspanzivna privredna grana, u kojoj su mnoge
zapadne kompanije ostvarile enormne profite. U svjetlu takvih deavanja
treba skrenuti panju da je Soros svojevremeno otro kritikovan za svoje
aktivnosti u Ukrajini, naroito za vrijeme tranzicije, gdje ga je Connie Bruck,
novinarka The New Yorker-a, optuila da svjesno izaziva ekonomski kolaps
te drave da bi na njemu profitirao.656 Prema ovim tvrdnjama Soros je forsirao politiku shock therapy u zemljama Istonog bloka, za vrijeme tranzicije s ciljem da se devalviraju ekonomski kapaciteti zemlje i onda u bescjenje kupe od strane zapadnih kompanija. Poljska je jedan tipian sluaj.
Soros je angaovao Jeffrey Sachs-a, harvardskog profesora i gorljivog zagovornika shock therapy, da savjetuje poljsku tranzicionu vladu u projektu
privatizacije. Taj model privatizacije je podrazumjevao da vlada insistira na
politici steaja velikih dravnih preduzea, prethodno im otpisujui dio duga
koji su ove firme imale prema dravi. Nakon toga, Soros je obeao da e lobirati kod velikih zapadnih investitora da kupuju ta preduzea i provedu
restrukturiranje. Stvarna posljedica tog programa je da su veliki kompleksi,
vrijedni milijarde dolara, kupljeni za sitni. Kao primjer takve pljakake
tranzicije esto se navodi Huta Warsawa kompleks eliana ija se vrijednost procjenjuje na izmeu 3 i 4 milijarde dolara, a koji je kompanija Lucchini iz Milana kupila za 30 miliona. S obzirom da restrukturiranje podrazumjeva ne samo inflaciju, smanjenje plata i opte osiromaenje, ve i
otputanje velikog broja radnika, Soros/Sachs su insistirali da se Solidarnost
ukljui u vladu, kako bi preko ovog sindikata amortizovali nezadovoljstvo
radnika. Istovremeno je preko Stefan Batory Fondacije kooptiran sektor medijskih opinion-makera da obezbjedi podrku javnog mnijenja za shock therapy, bez obzira na njene oigledno katastrofalne uinke po privredu i stanovnitvo Poljske.657 Ista strategija shock therapy pokuana je i u Rusiji za
vrijeme vlade koju je vodio Yegor Gaidar. U Bugarskoj je jedna od meta bila
high-tech kompanija RILA, koju je Soros nakon restrukturiranja uspio staviti pod veinsko vlasnitvo.658
Specifian aspekt ovih optubi, i od naelnog znaaja za nau raspravu,
je tvrdnja da Soros manipulie refleksivnim mehanizmom na finansijskim
tritima. Sluaj s funtom je najslavniji ali daleko od toga da je izolovan.
Naprotiv, ovdje se pojavljuje teza da se radi o konstantnoj metodologiji u
kojoj su svi aspekti djelovanja, od Fondacije pa do CEU, INET-a i ostalog, u
funkciji proizvoenja upotrebljivog refleksivnog efekta na tritu. Jedan ta655 ibid., str.82.
656 Connie Bruck, The World According to Soros [The New Yorker, 23. Jan, 1995]; Connie Bruck,
Soros Buys Ukraine [The New Yorker, 23. Jan, 1995].
657 W.Engdahl,op.cit., str.58.
658 Sabeva Galina, Soros Sofia IT Firm Gets $9 Million Equity Investment [Reuters, January 23,
2001.].
178

kav sluaj koji se esto spominje je trgovina s kineskim zlatom iz 1993.god.
Naime, Soros je, poetkom juna 1993.godine uz veliki publicitet najavio da
e Kina krenuti u kupovinu enormnih koliina zlata za potrebe svoje rastue
ekonomije. Soros je postavio trigger mehanizam tako to je i sam poeo da
kupuje zlato, prognozirajui, naravno javno, rast cijene. Nakon toga, kada
je cijena napuhana na 20% vie od normalne on je, zajedno s nekoliko velikih igraa koji su ga podrali u ovoj akciji, tajno prodao svoje zalihe uz
ekstraprofit. Istu tehniku primjenio je i u Meksiku, Tajlandu, Indoneziji i
Maleziji, trgujui s njihovim valutama i inicirajui male investitore da ga
prate. Zahvaljujui injenici da finansijska trita u tim zemljama nisu imala iskustva s slinim napadima, tehnika se pokazala uspjenom, premda mu
je priskrbila gore navedene optube i etikete. A sama njegova tehnika refleksivnog modeliranja trita i pekulativnog blic kriega nazvana je nedvosmislenim imenom: Hit and run.659
Vrlo je znaajno primjetiti da se Soros suoava s identinim optubama
i u SAD-u, gdje je u zadnjih nekoliko godina izloen estokoj kritici iz republikanskog tabora. Glavna optuba je da Soros instalira model Fondacije
unutar SAD-a, s ciljem transformacije amerike politike radikalno ulijevo.660
Njegova izrazita finansijska, medijska i svaka druga podrka Obami661, i politika koju provodi Obama nakon osvajanja mandata, poput Obamacare, radikalnog rezanja vojnog budeta [planirano smanjenje od 485 milijardi
dolara u narednoj deceniji], itd., jasno dokazuju vrstu i smjer transformacije SAD. U vrlo interesantnom tivu Sjenka partija - Kako su George Soros,
Hillary Clinton i radikali ezdesetih preuzeli kontrolu nad Demokratskom
strankom662 autori optuuju Sorosa za populistike metode promovisanja
kvaziljeviarstva, s krajnjim ciljem razgradnje amerikog drutva, i na kraju krajeva i gole prevare. Prema ovim autorima, grupa milionera predvoenih Sorosem, kreirala je partiju u sjenci663 koja djeluje poput mree holding kompanije koordiniui razliite grane ovog pokreta, unutar i izvan
Demokratske stranke, s ciljem osvajanja dravne vlasti.664 Soros je, koristei sve metode patentirane Fondacijom, od medijske pripreme do mree aktivista, izgradio logistiku za pritisak odozdo. Zatim je koordinisao te napore s frakcijom koju predvodi Hillary Clinton, preuzeo kontrolu nad
Demokratskom strankom, i time dobio oruje za pritisak odozgo. Naravno,
u skladu s metodologijom Fondacije, aktivnosti nisu ograniene samo na
659 W.Engdahl, op.cit. 54-55.

660 Lowell Ponte, George Soros: Billionaire for the Left [FrontPageMagazine, Nov. 13, 2003].
661 Vidjeti: Cliff Kincaid, Obamas Master George Soros [http://sorosfiles.com, Oct 29., 2011].
662 Horowitz David, Poe Richard; The Shadow Party How George Soros, Hillary Clinton and sixties Radicals seized control of Democratic Party [Nelson Current, Nashville 2006].
663 Sjenka Partija nije politika partija per se, i djeluje izvan uobiajenog izbornog sistema, shodno ciljevima koji nisu javno objelodanjeni.
664 ibid, str.9.
179
Aleksandar Savanovi
Demokratsku stranku, ve je i veliki broj znaajnih republikanaca, posredno
i preko alternativnih institucija, ukljuen u ovu mreu. Jedna takva vrlo
znaajna institucija je MoveOn.org mrea. U principu itava ova Shadow
Party, posmatrano iz amerike perspektive, ima ljeviarsku agendu. Meutim, ideologija je tu samo maska. Pravi cilj je mo. I profit. Kao posebno bestidan primjer, autori navode ponaanje amerikih milijardera, raunajui
i Sorsa, za vrijeme krize 11/9. Oekivalo se, naime, da napad na Kule bliznakinje proizvede efekat oka na Wall Street, i otro obori indekse. Da bi se to
sprijeilo, patriotski nastrojeni novinari, politiari i berzanski agenti, apelovali su na ameriku javnost da kupuje dionice i sprijei pad. Velike kompanije kao Pfizer, Cisco Systems, FleetBoston Financial i American International Group najavile su namjeru da potroe milijarde dolara otkupljujui
vlastite akcije, kako bi pomogli podupiranje trita. Desetine gigantskih
penzionih fondova sa stotinama milijardi dolara u portfoliju, takoe su objavili svoju namjeru da pokrenu trite kroz masovne kupovine. Na internetskom tritu pojavila se masovna akcija Invest-for-America u kojoj su
milioni malih investitora-pojedinaca kupovali udjele do 100$. Federalne
Rezerve su realizovale putanje ogromne koliine novca u ekonomiju, dok
su regulatorni slubenici lobirali iza scene Wall Street-a sa menaderima
hedge fondova, traei od njih da se odupru iskuenju da profitiraju na
amerikoj tragediji prodajom kratkih pozicija u pogoenim industrijama.
Uprokos tim potresnim naporima obinih amerikih graana i patriota,
beskrupulozni pekulanti vodeih hadge fondova su tog dana potopili napore amerikih investitora-patriota.665 Prema Horowitz/Poe argumentu, Soros je bio glavni u toj munoj igri. Neposredno nakon napada on je odbio da
direktno objelodani da li je njegov Quantum fond proveo kratke prodaje
amerike imovine.666 Ipak, on je dao posredan odgovor u hladnom komentaru: ne mislim da moete pokrenuti trita na patriotskim principima.667
Time je jasno poruio da nije podrao Invest-for-America kampanju, povlaei za sobom masu sljedbenika, i beskrupulozno gurajui amerike finansije jo nie.
665 Jedan insajder finansijskih usluga rekao je Imali smo pozive od malih ljudi koji su pokuavali
ulagati 100$ ili 500$. Ljudi su prihvatili biti patriote i eljeli da investiraju u Ameriku.
Drim da je apsolutno muno i srceslamajue da su milijarderi investirali novac za izuzetno bogate ljude pomaui da se trita gurnu nie. [Vernon Wes, Soros: Patriotism Ends
at the Stock Market, NewsMax.com, 25 September 2001.].
666 Prodaja kratkih akcija znai klaenje protiv akcija u nadi da e njihova vrijednost pasti. Pri
tome je ugovorom definisano da se u okviru datog vremenskog roka dionice moraju otkupiti. Nakon to akcije padnu, investitor kupuje nazad dionice po sadanjoj nioj cijeni,
vraajui ih brokeru, sa profitom od te transakcije u depu. To je Soros izveo s funtom
ali i nakon 11/9. [D.Horowitz, E.Poe, op.cit.str.16.]
667 Beveridge Dirk, Soros: Attacks Will Speed Downturn [Associated Press, 19 Sept. 2001.].
180
4.2.2. Devalvacija naela suverenosti

Prethodno iznesene optube ne mogu u cjelini biti potvrene, a u velikoj
mjeri bazirane su na pisanjima tampe, koja opet nije neutralna. Stoga su
mnogi skloni da ih proglase za desniarsku/ljeviarsku paranoju. Meutim, te
se optube ipak mogu u dovoljnoj mjeri dokumentovati da bi ih bilo mogue
ignorisanti, naroito s obzirom da postoje snane indicije da ove ekonomske
aktivnosti nisu indiferentne prema ideologiji otvorenosti. Kljuno u tom kontekstu, i za kritiku Sorosa s ljevice, ali naroito s desnice, je njegov atak na
princip suverenosti. Tu je od presudnog znaaja ponoviti da Soros propagira
dvije stvari. Prvo, kako smo u gornjoj rekapitulaciji vidjeli, on smatra da pravo
na intervenciju ne moe biti redukovano iskljuivo na ekonomski sektor, ve
mora ukljuivati i ingerencije da se djeluje u politike poretke, s obzirom da
krizu ne smatra iskljuivo posljedicom ekonomskih neadekvatnosti sistema.
Drugo, on smatra, da je oigledno iracionalno djelovati kada ve nastane kriza, s obzirom da su tada trokovi intervencije neuporedivo vei, ve da je potrebno imati pravo na preventivno djelovanje. Time su i trokovi intervencije
i propadanje drave u kojoj se intervenie maksimalno smanjeni:
Uzmimo sluaj Jugoslavije: da su se zapadne demokracije usprotivile Miloeviu kada je ukinuo autonomiju Kosovu 1989. godine, i rat u Bosni i sadanje
borbe na Kosovu bili bi izbjegnuti. U to vrijeme bio bi dovoljan diplomatski i
finansijski pritisak da se Miloeviu onemogui konsolidiranje njegovih snaga;
kasnije je bila potrebna vojna intervencija. [Kriza globalnog kapitalizma, str.220]
Ovim se eksplicitno promoviu oba aspekta doktrine: i preventivna intervencija i zadiranje u politiki suverenitet drava. U komentarima bosanskog sukoba Soros u vie navrata kritikuje neefikasnost i inertnost UN-a, i
bosansku tragediju navodi upravo kao primjer neophodnosti jednog vreg
meunarodnog politikog sistema od onoga to nudi sadanje stanje i realpolitiki pristup. Upravo su suprotstavljeni pojedinani interesi glavnih
igraa u Vijeu sigurnosti onemoguili adekvatnu i pravovremenu akciju
kojom bi bila izbjegnuta tragedija.
Prema kritiarima sorosevskog programa ova je doktrina, premda ih javno
kritikuje, zapravo opasno blizu preventivnog rata, i represivnih politika patriot
act. Sljedea, pomalo iznenaujua tvrdnja baca dodatno svjetlo na ovu optubu; Soros naime kae: Privremene lanice Vijea sigurnosti mogle bi djelovati sa vie kohezije ukoliko bi se njihov izbor prepustio lanicama koalicije
otvorenog drutva.668 Dakle, Soros se ne ograniava samo na nadanje da e
koalicija drava odanih ideji otvorenog drutva imati veinu u potencijalnom
Svjetskom Parlamentu UN-a, ve ne bjei od toga da tu veinu modelira i nametne. Upitan da prokomentarie takvu oiglednu nedosljednost on je lakonski
181
Aleksandar Savanovi
odgovorio: I u starom Rimu, jedino su Rimljani glasali.669 Karakteristino je
da on predlae da u mehanizmu definisanja veine u buduoj zakonodavnoj
skuptini UN-a, kao jedan od kriterija [pored 2/3 drava, 2/3 stanovnitva], bude
i uee u budetu UN-a.670 Oigledno je da se time preslikava model odluivanja koji ve funkcionie u mnogim meunarodnim institucijama i, kako se vidi
u primjeru IMF-a, daleko je od ideala demokratije koji Soros propagira kao
imanentan ideji otvorenosti. Ali Soros ide i korak dalje i smatra da se takva
metoda treba primjeniti i na politike koje promoviu lanice koalicije otvorenosti, eksplicitno tvrdei da te politike ak mogu biti nametnute izvan UN,
premda bi bilo poeljno da stvar bude pod okriljem UN-a, i ak metodama
prinude, pod uslovom da se istim pravilima koje nameu drugima povinuju i
lanice koalicije.671 On izgleda ne primjeuje, ili ne vidi nita sporno, u injenici da e u realnom svijetu lanice koalicije nametati svoja pravila, tj. pravila
koja njima odgovaraju. Jasno je da je ovdje suverenitet pravo koje se doputa
samo jednom pogledu na svijet, i samo pojedinim akterima. Naroito ovo dolazi do izraaju u konceptu jedinstvenog pravnog poretka koji strukturie Novi
svjetski poredak. Meunarodno pravo transformie se u globalni pravni poredak i sutinski je okarakterisno kao put od nacinalnog ka nadnacionalnom
suverenitetu. Kljuna ideja je da cjelokupni meunarodni pravni sistem bude
uspostavljen kao jedinstven pravni sistem utemeljen na istim fundamentalnim
naelima [naravno, onima kojima su odane lanice koalicije slobodnih] i kao
takav vrhovni izvor svakog nacionalnog ustava. U takvom poretku zapravo je
mogue govoriti o jednoj dravi, s obzirom da je izvor legitimiteta i svakog pojedinanog pravnog sistema isti. Kardinalni moment je da monopol sile ovdje
biva legitimiran iznutra: sila je sredstvo da se rjeavaju bilateralni sporovi u
okviru jednog jedinstvenog pravnog poretka, onog naime koji je jedini legitiman.
To, dakle, nije agresorska sila, ve policijska sila kojom se odrava red unutar
planetarnog poretka. Kada Soros govori o legitimitetu preventivnih intervencija on legitimitet izvodi iz impliciranih, prethodno postavljenih naela pravne tradicije anglosaksonskog Zapada. Novi svjetski poredak je legitimacijski
homogen sistem, kome sila slui samo kao odbrana nedodirljivih principa integrisanih u poredak. Stoga kada Novi svjetski poredak primjenjuje silu to nije
agresija, niti stvar utilitarne kalkulacije, ve odbrana sutinskih atributa ovjeka kao humanog bia. Neprijatelj nije neprijatelj poretka, ve humaniteta
ljudskog bia, devijacija ljudskosti. Prema ovoj vrsti kritike, Novi svjetski poredak je tako samo nova forma binarne matrice Mi i Drugi. Tretiranje napada
11/9 kao kriminala, a ne kao rata, suptilno cilja na tu matricu apsorbovanja
svih: teroristi su otpadnici od sistema, a ne ljudi koji brane drugi, potencijalno
669 The Dictatorship of Financial Capital, [Federation of Social and Educational Assistance, Brazil,
2002; http://www.fase.org.].
671 O globalizaciji, str.106. Osim toga, sam Soros eksplicitno, u vie navrata, tvrdi da postoje neke
stvari koje mogu i treba da budu uraene nametanjem meunarodnih pravila. [ibid, str.44].
182

jednako legitiman sistem vrijednosti. Rat se vodi izmeu razliitih referentnih
sistema koji jedan drugom osporavaju legitimitet; policijska sila se primjenjuje protiv disidenata jednog jedinog lgitimnog poretka. Takav pristup je potpuna
negacija prema formuli Nema Drugoga, niko nije iz-vana, radi se samo o stepenu ukljuenosti. Ili, u domenu ekonomije, svjetsko trite je uistinu svjetsko
nema nikoga izvan.
Druga kljuna stvar je da ovaj koncept nije ogranien samo na korumpirane vlade koje su izgubile saglasnost naroda, ve i na nekompetentne vlade,
na primjer vlade koje loom upravom stvaraju siromatvo u zemlji kojom vladaju. Meutim, oigledno je da su ovo vrlo iroke i mutne kategorije, koje zapravo omoguavaju da se intervenie bez saglasnosti naroda ija se vlada
obara. Jer ko bi mogao i po kojim kriterijima da vrednuje kada je neka vladavina kompetentna? Ako insistiramo na principu suvereniteta u klasinoj
formi, onda, s obzirom da narod prenosi ovlasti na svoje izabrane predstavnike, jedino sam taj narod ima pravo da zatrai spoljnju interevenciju ukoliko
nije u stanju bez spoljnje pomoi da obori vladu koja se izvrgla u tiranina.
Prema lokovskoj teoriji pristanka, koja je utemeljujua za savremeno shvatanje demokratije, samo oni koji su dali pristanak imaju pravo da ga povuku. Ali
Soros to ne kae, ve zapravo ostavlja prostor UN-u [to stvarno znai: onim
dravama koje u UN-u imaju dominantan uticaj] da odluuju preko suvereniteta naroda, dodue u ime tog suvereniteta. Oito je da ovo ne moe biti shvaeno kao u bilo kom smislu konzistentno standardnoj teoriji pristanka i uobiajeno shvaenom suverenitetu. Na primjer, rad na obaranju represivnog
reima poput Miloevievog, striktno posmatrano postao je legitiman tek kada
je on izgubio na izborima, odnosno kada mu je narod uskratio saglasnost na
vladavinu, a reim odbio da se povue. Sve do tada rad na obaranju reima,
voen preko organizacija poput Fondacije, predstavljao je agitaciju protiv suverene volje naroda i in agresije. Tek naknadno on stie legitimitet, ali ne po
svojoj unutranjoj logici ve po formuli pobjednik pie istoriju.672 Imajui u
vidu ove injenice postavlja se pitanje koliko je Fondacija, na dugoronom
planu pomogla uvrivanju demokratije u Srbiji i uopte dravama u kojima
je djelovala, iako su kratkoroni efekti nesumljivi. Mnogi, naime, smatraju da
je mijeanjem stranih faktora, pa i Fondacije, zapravo naruen integritet i moralni kredibilitet demokratskih promjena u Srbiji, to e na duge staze neminovno oslabiti snagu i kredibilitet drugosrbijanskog prevrata.
Osim toga, sam model djelovanja kroz nevladin sektor problematian je s
aspekta demokratske legitimacije. Radi se o podrivanju parlamentarnog sistema kao kljune forme savremene demokratije, koja poiva na institucijama
i izabranim narodnim poslanicima. Fondacija kao vaninstitucionalna akcija
672 Represivne akcije reima protiv pokreta kakav je recimo Otpor u Srbiji, legitimirane su na
bazi jednostavne injenice da je Miloevi dobio vlast na demokratskim izborima, te da
revolucija protiv reima u principu znai krenje volje naroda.
183
Aleksandar Savanovi
zaobilazi i jedno i drugo: i demokratske institucije i veinsku volju naroda iskazanu na izborima.673 Ona se rukovodi naelom slaba drava - jako civilno
drutvo, ali praksa razvijenih demokratija govori upravo suprotno: civilno
drutvo najjae je upravo u snanim i stabilnim dravama.674 Naravno, ovo je
isuvie kompleksno pitanje675 da bi bilo obraeno u ovom tekstu, ali je znaajan, ako ne i kljuni teorijski argument protiv Fondacije. Smilja Avramov je
pooptila ovaj argument smjetajui Fondaciju u iri kontekst transformacije
politikog upravljanja koji se dogaa u savremenom svijetu. Ona smatra da
nevladin sektor pretenduje da postane faktor globalne vladavine i postepeno,
kroz slabljenje i razaranje drava, prui legitimitet globalnoj vladavini.676 Koncept politike radikalno se mijenja jer se suverenost prebacuje s parlamentarnih tijela na privatne organizacije. Kako smo ve rekli to se odnosi ne samo
na male drave, ve i na same SAD. Jedna od stalno ponavljanih optubi koju
republikanci upuuju na raun Sorosa je tvrdnja da on, kroz zahtjev da se
Amerika podvrgne Novom svjetskom poretku, radi na desuverenizaciji SAD.677
U ovako otvorenom smislu, kako se pojavljuje u politikom dijelu Soros-agende djelovanje Sorosa i Fondacije po pravilu se posmatra kao konspirativno, sa ciljam da se legitimne narodne vlade zamjene kooperativnim kvislinkim reimima.678 Manje je, meutim, providna njegova izvedba u
finasijskom aspektu agende Novog svjetskog poretka. Ona je opet jednako
znaajna zato to je neophodni prethodni uslov politike strukture Novog
svjetskog poretka, a osim toga mjesto konsenzusa planetarnih elita. Odatle
673 S.Avramov, op.cit., str.173.

675 Recimo, Fondacija se brani pozivanjem na faktiko stanje u kojem volja naroda predstavlja samo puku himeru u jednom zatvorenom dutvu u kome reim ima i koristi sva sredstva kreiranja javnog mnijenja i masovne indoktrinacije. U takvoj situaciji glas nezavisne
slobodne manjine, iako manjinski, zapravo jeste stvarna volja naroda.
677 Rachman Gideon, George Soros and Glenn Beck [Financial times, Nov. 19, 2010.].
678 esto se Soros dovodi u kontekst proizvoenja revolucija i dogaanja naroda po modelu Gene Sharp-a. Kontraverzna veza koja navodno postoji izmeu Sorsa i pokreta CANVAS, popularna je internetska storija na temu kako centri moi mogu naruiti demokratsko ruenje narodne vlasti, ukoliko ona nije kooperativna s interesima odreenih centara
moi. Kao to je poznato, CANVAS [Centre for Applied Nonviolent Action and Strategies] je
organizacija specijalizovana za obuku aktivista za tzv. nenasilne revolucije. Naroito je
bila aktivna u arapskom proljeu. Osniva CANVAS-a je Sra Popovi, jedan od pokretaa
Otpora u Srbiji. S obzirom na dokazivu konekciju Sorosa s Otporom iz tog vremena, lako
se pravi konekcija i sa djelovanjima CANVAS-a. Inae, prevod kultne knjige Sharp-a, Od
diktature do demokratije, na srpski jezik finansirala je FREEDOM HOUSE koju, kao jedan od
zlatnih donatora, tzv. Freedom Champions [http://www.freedomhouse.org/content/our-supporters], potpomae Soros. Izdava je udruenje Graanske inicijative, koju takoe finansira
Soros [http://www.gradjanske.org/page/about/sr/ donors.html]; a odgovorni urednik Miljenko
Dereta. Knjigu/prirunik CANVAS-a, Nenasilna borba u 50 taaka Strateki pristup svakodnevnoj taktici, izdao je 2007.god., naravno Samizdat B92, a urednik je Veran Mati. Sorosevska linija je dakle eksplicitna. Uopte je nesumljivo da je model nenasilne revolucije
naelno kompatibilan djelovanju Fondacije, kao njen udarni dio, bez obzira koliko ta konekcija realno postojala i bila dokaziva.
184

ljevica izvodi zakljuak u ujednjenju planetarnog buruja protiv radnitva,
a desnica o zavjeri finansijskih oligarhija protiv vrijednih naroda svijeta.
Ukratko, radi se o sljedeem. Kao jedan od odgovora na svjetsku ekonomsku krizu finansijski monici promovisali su formiranje neke vrste svjetske
Centralne Banke, i raspravljao se o ideji uvoenja regionalnih valuta, a u
perspektivi i jedinstvene svjetske valute. U jednoj od mjera koje je G20 razmatrala, globalna valuta, koja bi zamijenila dolar, vrlo je intenzivno analizirana.679 Andrew K. Marshall680, sa Instituta za istraivanje globalizacije iz
Montreala, tvrdi da je G20 jo 2009. godine odluila da isforsira mehanizam
specijalnih prava vuenja SDR. Odlueno je, naime, da se podri opta alokacija SDR u iznosu od 250 milijardi dolara. Time je, prema pisanju britanskog magazina The Telegraph, praktino dala ovlasti IMF da tampa novac
bez kontrole bilo kog suverenog tijela.681 To je samo prvi korak u izgradnji
svjetskog finansijskog poretka. Sljedei korak je Odbor za finansijsku stabilnost, koji bi predstavljao regulatorni organ na svjetskom nivou, to zapravo
jeste jednako Svjetskoj centralnoj banci. To su sve standardni prijedlozi svjetske elite, koji su, usljed krize sada ubrzani. Oigledno se tu radi o nekoj
vrsti novog Bretton Woods sporazuma, kako je to eksplicite rekao tadanji
britanski premijer Gordon Brown.682 Kljuna stavka u tim namjerama je da
se reformie IMF kako bi postao svjetska banka koja nadzire svjetski finansijski sistem. Opisujui vodea naela novog Bretton Woods-a, on eksplicitno navodi transparentnost, zdrav bankarski sistem, odgovornost, integrisanost i globalno upravljanje. Kao sr problema on definie loe,
neodgovorne i kockarske kreditne politike, te neodgovorne vlade. Da bi se
to sprijeilo, neophodne su nam mjere poput prekogranini nadzor finansija, zajedniki, globalni raunovodstveni standardi i regulative ... a ne neodgovorno riskiranje.683 Ako pogledamo ova rjeenja, ona su prekopirana
agenda Sorosa za novi svjetski finansijski poredak.
Jedna vrlo znaajna stvar na kojoj se sve vie insistira je i pojava svjetske
valute. Svojevremeno je Ekonomist otiao tako daleko da predloi i ime za
svjetsku valutu Phoenix, i predvidio 2018. kao godinu njegovog pojavlji679 Tu ideju podrava i Rusija, koja je na G20 sastanku sugerisala SDR kao prirodnu opciju, a
snano je podrala i Centralna banka Kine, zabrinuta za vrijednost svojih, najveih na svijetu, rezervi u dolarima usljed mogue amerike devalvacije.
680 Marshall Andrew Gavin, The Financial New World Order: Towards a Global Currency and World
Government [http: //www. mondialisation.ca].
681 Ambrose Evans-Pritchard, The G20 moves the world a step closer to a global currency [The Telegraph, April 3, 2009]; vidjeti takoe: UN backs new new global currency reserve [The Sunday
Telegraph, Mart 29., 2009]; Anderlini Jamil, China calls for new reserve currency [The Financial
Times, Mart 23., 2009]; Goyal Ashima, Is world ready for a global currency? [The Economic
Times, April 3., 2009]; Agarwala R., SDR should become the global currency [The Economic Times,
April 3., 2009]. Zajedniko za ovdje navedene tekstove je da bez izuzetka vide SDR kao
nukleus budue svjetske valute, potpuno u skladu s onim to promovie Soros.
682 Robert Winnett, Financial Crisis: Gordon Brown calls for new Bretton Woods [The Telegraph,
October 13, 2008].
683 Brown Gordon, Out of the Ashes [The Washington Post, October 17, 2008].
185
Aleksandar Savanovi
vanja.684 Kao predkorak za to zamiljen je koncept regionalnih valuta poput
evra, ali ne samo evra. Naroito je znaajno stvoriti zajedniku regionalnu
valutu za veliko trite Azije i, takoe, naftnog Perzijskog zaliva, Afrike te
June Amerike. Time bi se praktiki eliminisale nacionalne valute. Jedan
argument za to, koji je i sam Soros agresivno forsirao, je izrazita nestabilnost
na tritu pekulacijama valutama. Iako je sam Soros virtuoz i pravi genije
u ovoj oblasti, vidjeli smo da on insistira da je to najriziniji sektor meunarodnog finansijskog sistema, koji treba radikalno ograniiti i u krajnjem
ukinuti. Eliminacija nacionalnih valuta pojavom jedinstvene multinacionalne svjetske valute, elegantan je i jednostavan nain da se to uradi. ta to
zapravo znai? Prije svega to da vlade gube mogunost da upravljaju monetarnim sektorom na vlastitoj teritoriji. Prema ovoj koncepciji monetarni
nacionalizam je jedan vid anahronog suvereniteta, inkompatibilan s globalnim tritem.685 Jo jedan vaan argument je da bi se time zapravo najvie pomoglo onim slabijim i manje stabilnim ekonomijama, koje bi vezivanjem za globalnu valutu dobile neophodnu stabilnost svog fiskalnog
sistema. Ako se prisjetimo Sorosevog koncepta odbrane evra, lako je uoiti
potpunu kompatiblnost argumentacije koju u ovoj analizi sumira A.Marshall. Evro zona je model ujednjenog finansijskog prostora, a EU model politikog ujedinjenja koje ga nuno prati. Poenta je da se vlade drava moraju odrei svog ekonomskog suvereniteta u monetarnom i finansijskom
aspektu. Kao i u sluaju Evrope, redoslijed koraka je od slobodnog trita,
prema slaboj politikoj uniji, pa prema jedinstvenoj valuti i jedinstvenoj
monetarnoj zoni [Centralna banka], te na kraju ka jakoj politikoj uniji.
Sumiranje ovih prijedloga neminovno postavlja pitanja poput onog kome
bi Svjetska centralna banka, koja nuno prati svjetsku valutu, a koja bi imala takve eneormne moi koje proizilaze iz upravljanja planetarnim finansijama, bila odgovorna? Oigledno: Novi svjetski finansijski poredak je samo
aspekt Novog svjetskog poretka. To znai da onaj ko bude imao suverenost u
piramidi Novog svjetskog poretka imae mo i da gospodari tokovima novca.
Iako jaka politika unija dolazi na kraju, ona jeste mo koja proima sistem.
684 Get ready for the phoenix [The Economist; Vol. 306, Jan. 9., 1988; str. 9-10]. U tekstu se predvia
da e se pretkorak sastojati u nekoj vrsti koktela nacionalnih valuta, poput SDR!
685 Steil Benn, The End of National Currency. [Foreign Affairs, Vol. 86, Issue 3, May/June 2007;
pages 83-96].
186
4.2.3. Multikulturalizam
Ljudi su spremni boriti se za svog kralja ili
za svoju zemlju Ali se nee mobilisati da
bi podrali otvoreno drutvo [Izazov novca,
str.113]686
Poseban aspekt Soros-doktrine predstavlja tema multikulturalizma, i njegovog pandana nacionalizma, i ta je polemika iz razumljivih razloga krajnje
zaotrena u pristupu narodnjake desnice. Fondacija je finansirala veliki broj
projekata koji imaju za cilj promovisanje multikultarnog drutva.687 Ta je
kulturna politika oigledno kompatibilna i filozofiji otvorenosti i politici Novog svjetskog poretka. A formalno je iskazana u besmislenoj formuli od teritorije k vrijednostima.688
Treba rei da koherentnu izvedbu multikulturalizma u Sorosevom izlaganju nije mogue pronai u razvijenoj formi, bar u njegovim knjigama. Sam
Soros na pojedinim mjestima govori o dvije vrste nacionalizma. Jedna, koja
je civilizacijsko dostignue revolucija 1848.godine, je produktivna, kulturna
i u svojoj sutini predstavlja tenju za vlastitim izrazom. Kao takav, ovaj nacionalizam je prijateljski raspoloen prema takvim zahtjevima drugih nacija, i prirodno se uklapa u koncept otvorenog drutva, predstavljajui blagotvorni izvor raznolikosti.689 Druga vrsta je primitivna, klaustofobina i
agresorska prema drugom. Ovaj nacionalizam je inkompatibilan sa idejom
otvorenosti. Soros smatra da je za smjer kojim e se nacionalizam razvijati
u tranzicionim zemljama, nakon raspada ideoloki legitimiranih drava, od
686 injenica da su ljudi spremni na enormne rtve zarad svoje nacije i domovine, a istovremeno nemaju takav impuls prema ideji otvorenosti, govori da ta ideja nije ukotvljena u
biu naroda, da je jo uvijek isuvie apstraktna da bi imala onaj emocionalni naboj potreban da privue energije ljudi. Parafrazirajui Marx-a moemo rei kako je jedan ideal
stvaran [istinit] u onoj mjeri u kojoj se moe nametnuti stvarnosti.
687 Jedan takav, po naem miljenju kvalitetan projekat, je Managing Multiethnic Cities in South
Easter Europe [Open Society Institute, Budapest 2010.] koji na bazi tri pilot projekt-grada,
radi se o Osjeku, Tuzli i Novom Sadu, formira virtualni multikulturni trougao.
688 U nekoliko znaajnih tekstova koji su se pojavili u zadnjih par godina filozof aslav Koprivica kritikovao je ovakvu ideju multikulturalizma ne samo kao ideologiju, ve ciljajui
da pokae njenu apsurdnost. Koprivica dokazuje apsurdnost programa od teritorije k
vrijednostima na taj nain to pokazuje da su svake vrijednosti lokalno ukotvljene.
Stoga je cijela pozicija od teritorije k vrijednostima apsurdna. Argumentacija koju je
formulisao Koprivica smjera da pobije doktrinu anacionalne otvorenosti kao takvu, njeno
vaenje kao pogleda na svijet, bez ulaenja u utilitarne motivacije koje eventualno mogu
stajati iza nje. Stoga je ona vana na nivou naelne rasprave, za koju mi ovdje nemamo
mjesta. Vidjeti npr: Koprivica aslav, O rodoljubivosti i umnosti. Mogunost i neophodnost
racionalnog opravdanja patriotizma [Filozofski godinjak, god.VII, br.7; Filozofsko drutvo Republike Srpske, Banjaluka 2011.; str. 53-103]. Ova se vrsta argumenta moe razviti i dalje
u materijalistikoj formi. Naime, ako vrijednosit nisu mogue kao apstraktne, neteritorijalne, vantradicionalne, ve su uvijek utemeljene u nekom prostoru, podneblju i tradiciji,
onda onaj ko gospodari resursima zemlje moe provesti program prevrednovanja vrijednosti. On naravno nuno ukljuuje matricu duha samoporicanja, tj, antitradicije.
187
Aleksandar Savanovi
kljunog znaaja uspjeh ekonomskih reformi. Ukoliko one urode plodom,
refleksivna veza izmeu blagostanja i pozitivnog nacionalizma e ojaavati
i jedno i drugo. U suprotnom, ekonomska devastacija e ojaati rigidne nacionalistike pokrete.690 U jednoj, za nas interesantnoj opaski, Soros kae:
Sluaj Jugoslavije ilustruje bolje od ijednog drugog tvrdnju da se izbor svodi
na ovinistiki nacionalizam s jedne i gospodarski napredak s druge strane.691
Meutim, veliko je pitanje koliko ovakva teorijska obrada uopte odgovara
sorosevskoj poziciji, premda nesumljivo proizilazi iz koncepta otvorenosti.
Kako smo vidjeli u politikoj izvedbi ona je izraeno zapadnocentrina.692 To
naroito dolazi do izraaja u konceptu Novog svjetskog poretka, gdje se nacionalni osjeaji smjetaju u podruje privatnog, a zatita multikulturalnog
poretka posmatra kao stvar vladavine prava.693 Jasno je, i o tome se danas
mnogo raspravlja, da odreene civilizacijske matrice u ovoj vrsti poretka
moraju da se prilagode tradiciji Zapada. Nema sumnje da ideja multikulturalizma, kao sociokulturni aspekt doktrine otvorenog drutva, reflektuje neke
kljune premise otvorenosti. Na primjer pogreivost: kako je svaka ljudska
tvorevina relativna, to je oigledno da u podruju kulture ne moe biti govora o etnocentrizmu ili zahtjevu za superiornim statusom neke kulture, recimo Zapada. Pozapadnjaenje kao propozicija kraja istorije je nelegitimno,
jer podrazumjeva vie znanja nego to ga bilo ko, ko iznosi takav zahtjev,
moe imati. Osim toga, ideja globalizovanog trita je oito svjetska ono
obimom mora obuhvatiti sve nacije i narode, sve kulture. Stoga nema sumnje
da multikuturalizam prirodno ide u agendu otvorenosti.
Konzervativna i narodnjaka pozicija po pravilu pripisuje Sorosu doktrinu multikulturalizma i smatra ju kao ideologiju koja je, kao i svaka druga
ideologija, u slubi jednog manje ili vie reflektovanog interesa. Pojedinci i
organizacije koji u okviru svog drutva negiraju nacionalno-patriotsku poziciju, svjesno ili nesvjesno stavljaju se u slubu tog interesa. Zakljuak je,
prema ovoj teorijskoj konstrukciji jasan: rastakanje nacionalne kulture i
patriotske svijesti jeste preduslov za podrku Novom svjetskom poretku
odozdo, a istovremeno to znai i stvaranje masa koje vie nisu spremne da
brane vlastite nacionalne kulturne vrijednosti, pa prema tome i materijalne,
zemlju. ak se ide tako daleko da se patriotski osjeaji stigmatiziraju kao
antihumani, anticivilizacijski anahronizmi. Kampanja ide do toga da pouunutruje osjeaj krivnje, nacionalne krivice za odreene, s istorijskog stano690 Podrka demokraciji., str.68-69.
691 ibid., str.81.
692 Prava rjeenja moraju varirati od jedne zemlje do druge; zapadna demokratija nije jedini mogui model. Ipak, moraju se potovati neka univerzalna naela slobode i ljudskih
prava, ukljuujui slobodu govora i udruivanja, i odnos prema manjinama i manjinskim
mijenjima. [O globalizaciji, str.43.]
693 Karakteristian primjer je broura We are ... [Open Society Institute, New York 2008], koja
pojam Britanac, Mauritanac itd., tretira kao pitanje legislative, isto pravnu kategoriju koja se ozbiljuje ukidanjem pozitivnopravne diskriminacije u datoj dravi.
188

vita sporne i jo nedovoljno istraene dogaaje. Racimo, kampanje suoavanja s prolou, tranzicione pravde, nacionalne katarze ili XY-ungelost,
samo su neki od bezbrojnih primjera te vrste, koji, bar na prostoru Srbije i
BiH, ve dugo imaju razmjere orkestrirane antipatriotske kampanje za nametanje kolektivne odgovornosti. Ko eli da se konkretnije upozna s obimom,
sadrajem i metodama ove kampanje proizvodnje svijesti moe da uporedi sadraje internet prezentacija/sajtova organizacija koje smo gore naveli kao karakteristine i udarne ispostave Fondacije.694
4.2.4. Teorije zavjere: Masoni, Illuminati, Trilaterala, Bilderberg itd.

Jedna od estih i naroito popularnih optubi vezanih za Sorosa i ulogu
Fondacije, odnosi se na razliite vrste teorije zavjere. To je jedna od tipinih
konstrukcija koja se susree u antiSoros kampanjama i s ljevice i s desnice,
naroito onim radikalnim. Ove su naracije prije svega motivisane mistikom
same figure Sorosa, a moe se napraviti i laka kvaziteorijska konekcija sa
Sorosevim jevrejstvom i motivom apstraktne cionistike drave Planetarnog Jevrejina i Jewish Conspiracy.695 Usljed oskudnosti podataka i kontaminiranosti informacija, praktino je nemogue tretirati ove prie bilo kakvom
iole adekvatnom naunom metodologijom, i one spadaju vie u podruje
konspirologije, nego ozbiljne drutvene nauke. Ipak, mitovi o tajnim zavjerama tajnih drutava su u tolikoj mjeri opte mjesto antiSoros pristupa da
ih je neophodno barem ukratko navesti. Inae, oni su naroito popularni na
naim prostorima, gdje itava armija kvazieksperata, ali i ozbiljnih magazina, na dnevnom nivou fabrikuje tekstove o masonskoj zavjeri, svjetskoj
vladi u sjeni, tajnim drutvima, Bilderbergu itd, itd. U svim takvim teorijama
zavjere tajnih drutava Soros je uobiajan lik, jer je, ako ni po emu drugom
a ono po svom bogatstvu, logian lan i vie ga je nego lako svrstati. Osim
toga, s obzirom da se tajna drutva po pravilu povezuju s konceptom svjetske vlade i vladavine bez [formalne i zvanine] vlade, dravnik bez drave je odlian kandidat za takvo svrstavanje. Meutim, ono to se na ovom
pitanju moe s relativnom sigurnou rei jeste samo to da George Soros po
694 Tako je npr. Helsinki odbor za ljudska prava Sonje Biserko objavio u godinjem izvjetaju
2008. jedan tekst koga se ne bi postidjela ni nacistika mainerija: spisak 57 nacionalistikih
profesora i asistenata sa beogradskog Univerziteta koji moraju biti pozvani na odgovornost za svoje delovanje, a njihovi radovi cenzurisani.
695 Sam Soros je jednom prilikom rekao da Ako je ikada postojao ovjek koji se moe uklopiti u stereotip cionistike svjetske zavjere, onda je to on sam. [Sydney Morning Herald
Interview, Nov.15, 1997]. Dolijeva ulje na vatru injenica da su u gotovo svim ispostavama
Fondacije, vodei ljudi Jevreji, od Aryeh Neier -a, kao efa krovne organizacije, do Sonje
Liht u Srbiji ili Jakoba Fincija u BiH.
189
Aleksandar Savanovi
svemu sudei zaista jeste u nekoj verziji bio ukljuen u rad Bilderberga.696 I
samo to. Ostalo je, bar po naem miljenju, nagaanje. U kojoj mjeri i kojim
intenzitetom je on uestvovao u radu Kluba, to nije mogue rei sa sigurnou, kao to sa sigurnou nije mogue definisati agendu te organizacije, ako
je ova uopte ima. Imajui u vidu pojedine segmente doktrine koju Soros
izlae, a naroito njene politike implikacije, ne moe se osporiti visok stepen koincidiranja te doktrine s onom slikom svijeta koju javnost uobiajno
pripisuje pojedinim monim tajnim i polutajnim drutvima, a naroito Bilderberzima. Sve velike teme koje su navodno u progremu Kluba od EU
integrisanja, NATO-a, a naroito ideja globalne vlade697, jasno su i nedvosmisleno i dio Soroseve vizije svijeta. S obzirom da je ovo materija o kojoj
se moe samo nagaati, mi emo se zadrati na nekoliko uobiajenih primjera tog tipa, koje se najee susreu. Ko je vie zainteresovan za tu priu,
lako moe na internetu pronai nepregledan material iz ovog anra.
Sama argumentacija koja prati konstrukcije o ulozi Sorosa u polutajnim
drutvima ima razliite forme, a u principu je ista kao i u prethodnim izvedbama argumenta, s tim da se mijenja akcent. Umjesto da se vide kao subjekt
okupacije planetarnih resursa, ovdje se tvrdi da su meunarodne institucije
instrumentalizovane od strane Sorosa i grupe njemu slinih multimilijardera, koji predstavljaju vladu u sjenci, koja pretenduje da rukovodi planetarnim prirodnim i ljudskim resursima. Sorosevo plediranje za planetarnim
institucijama kontrole oigledno je inspirativno za ovakve prie.
Prema jednoj verziji ovog argumenta Soros je javni eksponent monijih
krugova koji stoje iza njega. Njegovi protivnici priili su mu epitet hit-man
[front-man, point-man], koji radi za velike igrae iza scene.698 U zavisnosti od izvedbe ovog argument razliiti autori vide razliite centre moi koji
stoje skriveni u sjenci. Neke od njih smo ve spomenuli u prethodnom izlaganju. Tako je jedna od tipinih tvrdnji tog tipa teza da je Soros perfidni
696 Ali ak ni to ne moe da se tvrdi s 100% sigurnou. Po svemu sudei on je povremeno

uestvovao na sastancima [kao to je poznato lista uesnika se pravi za svaku godinu], ali
frekvencija uea nije posebno intenzivna. Npr., prema listi za godinji sastanak Bilderberga 2013., koju je objavio dailyMail, Sorosevog imena nema na listi zvanica. S druge
strane na listi koju je objavio John Deverell, Soros je naveden kao uesnik sastanka 1996
[Vast array of international VIPs talk things over at secretive Bilderberg 96 in King City; The Toronto Star, 31 May 1996]. I tako bi se moglo do u nedogled. O uesnicima bilderberg sastanaka
moe se informisati na http://www.bilderbergmeetings.org. Prema tom izvoru, Soros nije u sastavu Borda, a uestvovao je na konferencijama samo povremeno. Jo jednu, po naem miljenju dobro potkrepljenu evidenciju, sa emom konekcije dala je Ahley Lutz u tekstu Bilderberg
Groups Connection to Everything in the World [Bussiness Insider, june 12, 2012], koja takoe
posmatra Sorosa kao istaknutog lana.
697 Npr: Gideon Rachman, And now for a world government [The Financial Times, Dec. 8, 2008].
Autor je redovni uesnik bilderberkih sastanaka, a u vie nastupa u javnosti opirno je
zagovarao ideju svjetske drave.
698 Rivas Hector A., George Soros: Hit-man for The British Oligarchy [u: Your Enemy, George Soros,
LaRouche, Virginia 2008], str.2.
190

igra za prljave poslove Rothschild-a699, koji su mu i omoguili da startuje
na finansijskim tritima.700 Soros je public face ili visible face Rothschild
bankara. Druga tipina izvedba je da Soros radi za britansku aristokratiju
i kuu Windsor, ili navodni aristokratski Club of Isles.701 Finansijski centar
interesa ove stare aristokratije je, jo od XVII vijeka, londonski City, mjesto
gdje je Soros zapoeo svoju karijeru. esto se u kontekstu teorije zavjere,
u njenoj verziji koja Sorosa posmatra kao eksponenta britanske finansijske
oligarhije, ukazuje na injenicu da je jedan od ekskluzivnih klijenata Quantum Fund-a kraljica Elizabeta II. Napad na italijansku liru ranih 1990-tih
finansiran je novcem londonskih kraljevskih bankara.702 Poput gusara koji
su u prethodnim vijekovima gusarili za Krunu, Soros je vien kao savremeni pirat koji napada imetak drugih drava iz svoje gusarske centrale na
Kanarskim otocima. Jedna specifina tvrdnja koja se pojavljuje u ovoj verziji argumenta je vezana za injenicu da je Quantum Fund registrovan na
Holandskim Antilima. To se obino povezuje s poreskim olakicama poreskog raja, ali neki autori su skrenuli panju na jo jednu prednost koju daju
Karibi: mogunost da identitet investitora ukljuenih u fond ostane skriven.
Naime, amerike revizorske i kontrole institucije nemaju zakonsku mogunost da trae objavljivanje sastava nerezidentnih fondova. Ovo je oigledno u kontradikciji s Sorosevim zalaganjem za otre mjere nadgledanja fi699 Van Helsing Jon, George Soros and the Rothschilds Connection [Secret Societies and their Power
in the 20th Century], EIRNA study Derivatives.
700 Navodno je svoj poetni kapital Soros preuzeo od George Karlweiss-a, ovjeka koji je
zaduen za headhunters aktivnosti kod Rotshilda. Isti je ovjek finansirao i odreene krugove iz kriminalnog svijeta trgovine narkoticima, pa se Soros kampanja za legalizaciju
droga, koju on vodi u zadnjih desetak godina u SAD, stavlja u kontekst mogue konekcije ovih interesa. [H.Rivas, op.cit., str.2] Ili, u drugoj verziji, prema kojoj je Britanska
Imperija glavni svjetski trgovac narkoticima, i Sorosev nalogodavac, a on marioneta koja
treba da obezbjedi legalizaciju droge na najveem tritu: amerikom. [Peribikovsky Alexandra, Does Soros Have a Drug Problem?; u: Your Enemy, George Soros, LaRouche, Virginia
2008, str.6-9]. Ista konekcija pravi se i sa antiBush kampanjom i ratom u Avganistanu:
Avganistan je veliki proizvoa narkotika. Soros podrka obaranju talibanskog reima
prouzrokovana je njihovom zabranom na proizvodnju haia. Soros je u vie navrata u
novije vrijeme optuivan za blisku povezanost s trgovinom drogom. Njegova kampanja za
legalizaciju lakih droga u kombinaciji s injenicom da je QF registrovan na Karibima, mjestu gdje se vri pranje mnogo novca razliite vrste prljavosti, lako se spajaju u optubu.
Sumnju u porijeklo njegovog novca i nezvaninu optubu da taj novac dolazi iz poslova s
drogom,izrazio je ak i House Speaker Dennis Hastert, [C.Kincaid, op.cit.] Jo skandaloznija tvrdnja je da je Soros svoj poetni kapital, famozni prvi milion, stekao na nesrei
svojih maarskih jevreja za vrijeme nacistike okupacije, tako to im je prodavao izlazne
vize u zamjenu za njihovo bogatstvo. Sam Soros u vie navrata opisuje svoju i naroito
ulogu svog oca za vrijeme okupacije, i naglaava kako su u toj far-from-equilibrium situaciji sva pravila bila suspendovana i ostaje samo borba za opstanak. Njegov poloaj
bio je relativno obezbjeen na osnovu injenice da mu je otac obezbjedio lani identitet.
On ne negira svoju umjeanost u te poslove i ima isto objanjenje kao i za svoje finansijske pekulativne aktivnosti: da ja to nisam uradio to bi se i tako dogodilo: uradio bi to
neko drugi. [Intervju za: Kroft Steve, 60 minutes CBS TV, 20. decembar 1998] H. Rivas
izvodi jo jedan zakljuak relevantan za teoriju zavjere prema kojoj je Soros sluga velikih metera iza scene: Njegov otac je, za vrijeme nacistike okupacije nauio svog sina
kako da slui svoje gospodare. [H.Rivas, op.cit., str.5]
701 W.Engdahl, op.cit., str.55.
702 H. Rivas, George Soros: Hit-man for The British Oligarchy, str.5.
191
Aleksandar Savanovi
nansijskog poslovanja, ali ipak, njegov fond koristi takve metode da zatiti
identitet svojih investitora.703
Konkretno posmatrano prie o zavjeri superbogatih, i smjetanje Sorosa
u taj kontekst, inspirisane su podozrenjem koje izaziva Soroseva radikalna
kritika nacionalne drave i koncentrisanje djelovanja Fondacije na neformalne kanale. Upadljivo je, kako smo vidjeli, naglaavanje Sorosa da se suverenitet, ne samo svih drugih drava, ve naroito i SAD mora redukovati
u korist Novog svjetskog poretka. On ak otvoreno govori o prirodnom obrtanju odnosa moi od suverenosti naroda ka sve veoj dominaciji globalnih
finansijskih trita i multinacionalnih korporacija.704 Argument kojim on
podrava evropske integracije je da su tu sve nacije u manjini.705 Poenta
ovih zalaganja je da se ak i SAD, tj. njeni superiorni ekonomski, vojni i drugi kapaciteti uzurpiraju od strane skrivenih centara moi iza scene.706 Jasno
je da su ovakvi teorijski nazori, u kombinaciji s mitologijom Sorsa, vie nego
pogodno tlo za najmatovitije konstrukcije, pojaane nevjerovatnim uspjehom Sorosevih finansijskih kockanja, koja teko mogu biti prihvaena tek
tako, pa se onda iza njih esto trae prozainija opravdanja iz ranga teorija
zavjere. esto se kao pozadina Sorosevih finansijskih uspjeha navodi sprega etri glavna centra moi: Rothschild familija, Britanska aristokratija, CIA
i kljuni igrai Wall Street-a naroito Citibank.707 asopis Borba je svojevremeno tvrdila kako iza aktivnosti Sorosa i Fondacije u Jugoslaviji stoji CIA.708
Imajui u vidu u prethodno napomenut odnos Sorosa prema Gorbachev-u, te njegovu uurbanu i strasnu aktivnost u period raspada SSSR-a, vrlo je
interesantna ocjena hipoteze, koju je u spisu Tajna svjetska vlada709, inae
tipinom spisu ovog apokaliptinog anra, iznio Oleg Platonov. Hipoteza je
da je sam Gorbachev tek jedan projekt vlade u sjeni i njenih isturenih odjeljenja Trilaterale, Bilderberga i drugih. Njegov zadatak bio je razgradnja
SSSR-a, a razlog za to je to je sovjetska mo bila najvea prepreka formiranju svjetske vlade i Novog svjetskog poretka. Slina se teorijska konstrukcija primjenjuje i na druge prostore irom planeta, pa tako i na na. Kao
ilustraciju moemo uzeti kampanju koju su u junu 2013. godine poveli beogradski magazini Geopolitika i Nedeljnik, objavivi seriju senzacionalistikih tekstova na temu Bilderberga. Jedna od teza, koju je iznio Domenico
Moro, autor vrlo popularne knjige Club Bilderberg je da je ta organizacija
direktno involvirana u raspad SFRJ, ali i u antisrpsku kampanju tokom de703 W.Engdahl, op.cit., str.56. Premda je ova tvrdnja vaila u ranijem periodu, za zadnju
dekadu postojanja QF ne vai i fond je transparentan po tom pitanju.
706 L.Bernstein, op.cit, str.9.
707 EIR Special Report, The True Story of Soros the Golem, 1997.
708 Borba, br.75.; Beograd, 16. Mart 1995.
709 Platonov Oleg, Tajna svjetska vlada [Altera, Beograd 2001], str.42 idalje.
192

vedesetih.710 Takoe, u istom tekstu se tvrdi da Bilderberg stoji iza projekta
stvaranja EU, ali i sadanjih zahtjeva za snanijom integracijom, sa potpuno
istim argumentima kao kod Sorosa. I Daniel Estulin, autor poznatog bestselera o Bilderbergu, Sorosa navodi kao aktivnog lana Kluba. On direktno
optuuje Sorosa i Rockefellere za ruenje Jugoslavije i taj projekt pripisuje
agendi Bilderberga. Argumentacija je standardna: Srbija, Hrvatska i ostale
republike bive drave pojedinano su laka meta za meunarodne finansijske oligarhe, za razliku od bive zajednike drave koja je mogla da prui
ozbiljan otpor. Argumenti kojima se to potkrepljuje upadljivo su identini
onima koje smo vidjeli kod Sorosa i u prethodno skiciranoj kritici Sorosa iz
tabora desnice. Meutim, iz ovih argumentacionih koincidencija razni mitomani konstruiu najmatovitije ksenofobne vizije, pretvarajui cijelu ovu
temu u pravu petparaku parodiju, o kojoj je postalo nemogue voditi iole
ozbiljnu polemiku.711 To je postala karakteristina top-tema za intelektualne
salone i kafane, naprosto zato jer se mnogobrojne aluzije, kvazipodaci, poluinformacije i indicije, koje su razasute po netu tako lako spajaju u teorije.
Ne ulazei u to to ovu hrpu podataka vjerovatno nije mogue povezati u
dokazivu teorijsku poziciju, ipak treba uzeti za ozbiljno da nema sumnje da
postoje snane koincidencije izmeu doktrine koju Soros propagira, praksi
koje preko Fondacije i drugih organizacija provodi, i programa, ciljeva i
agendi koje se pripisuju Bilderberzima i slinim organizacijama. Ovdje emo
postupiti pametno i zadovoljiti se takvim jednim optim nabaajem.
Takva distanca potrebna je naroito u svjetlu injenice da se sline teorije zavjere vrlo esto proiruju do nesluenih megakonstrukcija o projektu Vrlog Novog Svijeta, a koje dokazuju samo to da ljudska mata zaista nema
granice. Kao i ostala literatura tog tipa, ona polazi od nekih provjerljivih, i
obino optepoznatih, notornih injenica nad kojima se onda izvode najrazliitije nadogradnje. injenica da se prvi dio argumentacije lako provjerava, i po pravilu je oigledno istinit, a da je drugi dio praktiki apsolutno neprovjerljiv, ovim literarnim strategijama daje privlanost neoborivih
teorija. Stoga one, u skladu s Popper-ovim rigorom, predstavljaju beletristiku ali ne i naunu literaturu. Metodski postupak na koji se ova strategija
oslanja je poznati po plodovima: ako neko tvrdi to-i-to, a posljedice su te-i-te, onda je njegova namjera zapravo ta-i-ta. Standardna tema ovog anra
je recimo hipoteza prema kojoj je svjetska ekonomska kriza namjerno izazvana od strane mranih elita da bi se na bazi krize legitimiralo i lake
710 Bilderberg grupa je razbila Jugoslaviju [Nedeljnik, br.75; 20-27. Jun 2013, str.20-23]; Vladari
svijeta i krstaki kapitalizam [Nedeljnik, br.75; 20-27. Jun 2013, str.24-28]; ta je odluila svjetska vlada [Geopolitika, br.64, jun-jul 2013., str.18-22].
711 Do koje mjere to moe da ide ilustrovaemo samo jednim primjerom: izvjesni Xavier Lerma tvrdi da je Soros uestvovao na sastanku Bilderberga 2012., a injenica da Sorosevog
imena ipak nema na listi zvanica nimalo ga ne zbunjuje: I dont see Soros name on there
but who can really trust them to include everyone posted on their website?
193
Aleksandar Savanovi
sprovelo vre institucionalno nadnacionalno povezivanje712 u nekoj vrsti
planetarnog orvelovskog poretka. Ako uzmemo argumentaciju koju Soros
koristi da opravda stvaranje Novog svjetskog poretka, ili njegovu podrku
snanijoj integraciji EU ka Sjedinjenim dravama Evrope, paralelu je vie
nego lako napraviti. Kriza je okida za eljenu politiku reformu koja se kasnije refleksivno razvija. Pojedini tekstovi u utoj tampi idu ak tako daleko da tvrde kako je teroristiki napad 11/9f isceniran u iste svrhe.713 Opet,
ako pogledamo nain na koji Soros razvija argumentaciju za Novi svjetski
poredak iz kritike odgovora na napad kome je pribjegla administracija G.
Bush-a, paralela je vie nego lagana i oita. To ipak, naravno, ne znai da je
u bilo kom aspektu istinita i potreban je sasvim proizvoljan metodoloki
skok da bi se te premise povezale u zakljuak. Karakteristino je da se takvi
skokovi u sluaju Soros tako esto prave. Jo jedna karkateristina optuba
iz ovog spektra, je da Soros i pojedina tajna drutva, intenzivno rade na
smanjenju broja stanovnika na planeti. Tako se forsiranje prava na abortus,
LGBT kampanja714, opti udar na tradicionalnu porodicu, propagiranje prava na eutanaziju, itd, vide kao segmenti ovog specijalnog rata za depopulaciju planete, naroito istoka.715 Zajednika namjera ovog maskiranog hitlerizma tajnih istrebitelja je svesti stanovnitvo planete na zlatnu milijardu.716
Ako pogledamo demografske plodove tranzicije, nema sumnje da su mnoge od drava biveg Varavskog pakta doivjele pravu depopulaciju. Nema
sumnje ni da su mnoge od politika Fondacije u tim zemljama potencijalno,
poput podrke Gay Parada i kampanja za prava homoseksualnih brakova,
lako spojive u teoriju zavjere.
Posebna grana anra je nastala na uvoenju ovih konstrukcija u kvazireligijske narative, u kojima se govori o istoriji kao borbi izmeu Dobra i Zla.
Soros, kao i eventualni tajni mrani krugovi kojima pripada, predstavljaju se kao jurinici Zla. Jedan karakteristian tekst koji govori o mesijanskom
ratu ovih zlih sila protiv Rusije ima naslov George Soros mr. Lucifer.717
Izmeu ostalog, autor ukazuje, ni manje ni vie, na injenicu da Soros tako
vjeto mijenja svoje uloge-karaktere, od pekulanta do filantropa, ba kao
to to Lucifer radi. I opet, ba kao to to rade neastive sile, on i Fondacija
712 Rachman Gideon, A Now for a world Government [Financial Times, december 8, 2008]. Vidjeti npr: Planira li Bilderberka skupina ekonomsku Depresiju? [Nexus, br.36. juni 2009.].
713 Naravno, i itav niz drugih nesrenih dogaaja, poput Fukushime. Oni zaista postavljaju
pitanje internacionalnog nadgledanja i kontrole. Jedna interesantna paralela je koincidencija izmeu katastrofe u Chernobil-u 1986. i raspada Sovjetskog saveza par godina kasnije.
714 Trifkovi Sra, Eastern Europe vs the Open Society [Chronicles.org, 10.11. 2010.]; Trifkovi
Sra, George Soros, Postmodern Villain [Chronicles, Feb.2004].
715 Trifkovi Sra, Soro i njegovi janiari [Novi kolski poredak, Legenda, aak 2005]. Upadljiva je injenica da je Pravoslavna Crkva, u svim pravoslavnim zemljama poskomunistike
Istone Evrope, izrazita meta propagatora otvorenosti.
716 V.Dimitrijevi, George Soros veliki metar svih hulja.
717 Butler Vera, George Soros mr. Lucifer [Free Republic, September 2002.].
194

tek sekundarno ele da novano profitiraju na nasrenicima tranzicije njihov pravi cilj je okupacija dua [naroito mladih] unesreenih naroda.
Kako se to radi? Recimo kupovinom udbenika za kole. Soros realizam i
sline strategije Fondacije dobijaju tako sasvim novu funkcionalnu ulogu.
Vidimo da se i ove paranoidne konstrukcije takoe oslanjaju na argumente
koje smo prethodno analizirali, ali ih smjetaju u specifino metafiziko
ruho i diskurs teodiceje, uvodei u priu ak i samog Antihrista. Imaju u
vidu njihovu, lako razumljivu, popularnost, de facto efekat ovakvih naracija je to da su zapravo potpuno diskreditovale mogunost ozbiljnog bavljenja
temom upletenosti Sorosa u neke ire mree polutajnih zavjera, te njihov
eventualni karakter i namjeru. Zapravo ovdje imamo karakteristian primjer postmodernog diskursa koji razara mogunost kritike, ne time to ju
pobija, ve tako to kontaminira prostor pitanja ogromnom masom kvazinformacija, kvazipodataka, neprovjerljivih konstrukcija itd., u kojima je onda
nemogue razabrati ono stvarno. To takoe moe biti pripisano Sorosevoj
zavjeri, pa je on oznaen i kao genije postmodernizma.
4.3. Neoliberalni kontraodgovor

He (G.Soros) is like Marx, only right
Kompleksnost i nejasnost figure Sorosa i stvarne uloge Fondacije i njegovog angamana preko nje, moda se najjasnije moe sagledati u percepciji Sorosa kao, s jedne strane jurinika nekontrolisanog neoliberlanog kapitalizma, kako to ujemo od njegovih osporavatelja sa ljevice, a
istovremeno distanciranja od Sorosa nekih od najglasnijih neoliberala,
praenim njegovim optuivanjem za ljeviarstvo. Sorosevi protivnici iz neoliberalnog tabora esto ga definiu kao globalnog socijaldemokratu. To je
po pravilu usmjereno na njegovo insistiranje da slobodno slijeenje vlastitog interesa potpuno ignorie zajediki interes i potrebe koordinisanog donoenja odluka u uslovima globalne ekonomije. Meutim, ona je i ire postavljena tvrdnjom da Soros zapravo propagira neke vrste komunitaristikih
drutvenih koncepcija.718 U tom kontekstu vrlo je zanimljivo pogledati Curriculum za Political Science Department na CEU. Ipak etiketa socijaldemokrate uz Sorosa je sporna iz prostog razloga to on ne predlae bilo kakvu
vrstu dravnog ili javnog angaovanja u sferi preduzetnitva, ve je na strani kontrole a ne regulacije. Kada govori o zajednikim vrijednostima pri718 Soros, Communitarism and the Frankfurt School [EI Report, vol.24., no.44., oct. 31, 1997].
195
Aleksandar Savanovi
marni interes je ouvanje kapitalistikog sistema. Tu nema govora o socijalnoj dravi kao vrijednosti po sebi, ve upravo o racionalnom interesu koji
shvata da e gubitnici na trinoj utakmici osporiti sistem ukoliko socijalne
razlike i pad standarda preu kritinu taku. Ako ve insistiramo da ga klasifikacijemo, moda je ponajblie istini naoko paradoksalna formula kojom
je krten: komunistiki kapitalist koji propagira lijevi anti-socijalizam.
Ona oslikava osnovni stav da je slobodno trite svakako najbolji mogui
vidi organizovanja ekonomske reprodukcije drutva, ali da istovremeno ono
nije savreno te da mu, naroito u uslovima globalizacije, treba vantrina
kontrola. Osnovna ideja sorosevskog koncepta je da spoljna kontrola nadgleda trite, a trite sa svoje strane kontrolie politike i ekonomske vlasti.
Obe ove karakterizacije, - i socijaldemokratski elementi u njegovom uenju,
i komunistiki kapitalizam; na meti su neoliberalnih oponenata. Ta je kritika takoe vrlo snana i zasnovana, a za razliku od narodnjake desnice,
koja fokus polemike usmjerava na ideologizaciju filozofije otvorenosti i
praktine posljedice proizale iz toga, neoliberalna kritika poleme s teorijskim argumentima Soroseve doktrine, prije svega u dvije ravni: epistemolokom i metodskom719 s jedne strane, i politikoteorijskom s druge.
719 S obzirom da Soros nije profesionalni naunik ne udi da postoje mnoge metodoloke
manjkavosti u njegovim teorijama. Prije svega, lako je detektovati odreene nekonzistentnosti, pa i konfuznosti u samoj njegovoj filozofskoj poziciji. S pravom se moe rei
da njegova teorijska izlaganja predstavljaju svojevrsnu intelektualnu kau koja sadri
jako puno stvari koje se meusobno iskljuuju, a pojedini aspekti njegovog teorijskog
okvira su direktno kontradiktorni. Posebno je teka, i stoji, primjedba o nepreciznoj i
neadekvatnoj upotrebi stratekih termina, kakvi su marksizam, trini fundamentalizam, globalizacija itd. Neoliberali naroito insistiraju na potpuno pogrenoj identifikaciji neoliberalizma s equilibrium tezom, smatrajui da je, na nivou teorije, jo Mises
pokazao da to uopte nije sluaj. Samo na osnovu tako reduktivne definicije neoliberalizma on ga moe poistovjetiti s trinim fundamentalizmom. Dodatni metodski prigovor
je da neoliberalizam Soros posmatra u idealnotipskom smislu i u izvjesnom smislu potpuno neempirijski. Konfuziji pridonose njegova esta proricanja sloma, koja se meutim
nisu ostvarila. Naroito se to odnosi na pretjerivanja oko krize 1997. Takva promaena
predvianja imaju diskreditujui uticaj na teoriju kao cjelinu, premda to ne mora biti povezano. Promaaji tog tipa ne pobijaju teorijsku poziciju kao takvu, ali, posebno u iroj
javnosti, daju snaan argument kritici. Naroit metodski problem predstavlja postojanje
kontradiktornih iskaza po istom pitanju u razliitim periodima izlaganja. U masi primjera, moemo kao ilustraciju navesti razliku u pristupima iz perioda knjige O globalizaciji,
kada se Soros jo uvijek zalagao za supremaciju koalicije slobodnih u krovnim institucijama Novog svjetskog poretka, i zavrnog poglavlja Soros Lectures Lecture Five: The Way
Ahead, u kome konstatuje da se uspinjuim ekonomijama BRIK-a, naroito Kini, mora
dopustiti ravnopravan status. Bez obzira to mnoge od ovih primjedbi striktno posmatrano stoje, one ipak trebaju biti uzete samo relativno. Kao i svako miljenje na pozornici Soroseva misao nije metodski besprijekorna, niti logiki ist sistem silogistikog
tipa. Ono prije svega predstavlja svjedoanstvo jednog bez sumnje interesantnog pokuaja da se jedna filmska biografija i praksa povee sa odgovarajuom, naknadno dodatom, teorijskom obradom. To je instinktivno napisana teorija, ispovjed. Osim toga kontradiktornosti dosljedno proizilaze iz metodologije eksperimenta u realnom vremenu:
situacija nakon pada SSSR-a i nakon Bush-ovog predsjednikovanja nije ista i mogunosti
koje su tu bile prisutne, opcije koje su se otvarale, vie ne vae. Oni koji kritikuju Sorosa
sa te pozicije promauju: njegovo temeljno polazite je da su kontradikcije i nedosljednosti neizbjene, jer se svijet mijenja.
196

Neoliberalni tabor otro odbacuje Sorosevu epistemoloku poziciju720,
prema kojoj je istina nemogua, naroito u drutvenim naukama, usljed ega
ekonomija ne moe biti pozitivna nauka. Vidjeli smo da na osnovu toga on
govori o fundamentalistikoj prirodi neoliberalizma, i istoj greci koja je odvela totalitarne sisteme u tragine posljedice naime, tvrdnji da se na osnovu nauno dokazive istine mogu izgraditi politike i drutvene institucije.
Njegova teza je da na osnovu inherentne pogreivosti ne moemo saznati
istinu, a s druge strane refleksivnost omoguava da se djeluje projektivno, te
da se na osnovu empirijskog uspjeha refleksivna koncepcija naknadno verifikuje kao istinita. Meutim, neoliberali smatraju ovu epistemoloku poziciju potpuno apsurdnom. Naime, injenica da neka teorija ne moe biti verifikovana ex ante, te da je njena istinitost ovisna od stvarnih istorijskih
dogaaja koji e usljediti, jo nije verifikacija. Soros to izgleda ne shvata kada
kae da je marksizam, iako potpuno pogrean, uspio da se nametne kao istina velikom broj ljudi u relativno dugom vremenskom periodu. Ovo, meutim, potvruje samo pogreivost, tj. da ljudi ne mogu verifikovati neku teoriju ex ante - prije samih dogaaja. Ali kada se dogode, to je mogue i to jeste
verifikacija. Tu ak postoji identitet izmeu prirodnih i drutvenih nauka
podudaranja stvarnosti i iskaza. Verifikacija izmeu istinitog i lanog u
ekonomiji dogaa se na nain da prvi proizvodi blagostanje, progres, ekonomski prosperitet, a drugi stagnaciju i siromatvo. injenica da je marksizam uspio jo ga ne dokazuje. On mora da se potvrdi i naknadno, kada je
ustolien. Marksizam moe kratkorono trijumfovati u revoluciji, i onda se
jedan period refleksivno odravati, ali na kraju postaje potpuno oigledno
da je pogrean. To postaje oigledno na osnovu rezultata koje proizvodi u
stvarnosti. On se dalje moe odravati samo represijom, ali ne i pozivom na
razum i istinu. Ukoliko postoji sloboda, ljudi e sami odustati od takvog neistinitog sistema. Jednostavno je apsurdno tvrditi da injenica da ljudske
ideje i akcije mijenjaju svijet u bilo kom smislu onemoguava razumijevanje
svijeta.721 Kao to ljudska interpretacija [tana ili pogrena] ne moe mijenjati prirodne zakone tako ne moe ni zakone ekonomije. Jedan takav zakon
je da gdje postoji kontrola cijena, nivo ekonomskog rasta drutva bie manji.
Da li e ljudi svjesno, zbog neznanja, ili pod refleksivnom projekcijom ignorisati taj zakon, ni u kom smislu ne utie na sam zakon. Izmeu greke geocentrine kosmologije i planske ekonomije nema naelne razlike: obe su
pogrene, a verifikuju se empirijski. U prvom sluaju ne moemo izgraditi
svemirski brod, u drugom ekonomski rast. Verifikacija ex post je u isto hajekovskom smislu: u slobodnom drutvu mi moemo promijeniti [nakon pokuaja i pogreke] nae teorije i prakse. Slobodno drutvo i slobodno trite
720 Reisman George, Is Laissez-Faire a Threat to Freedom? An Answer to George Soros [http://www.
mises.org].
721 ibid.
197
Aleksandar Savanovi
su nuan prethodni uslov za racionalnu korekciju samo ako imamo mogunost da odustanemo od dogme mi moemo korigovati greke i klatno e
se ustabiliti. Poenta je da zakoni ekonomije postoje i vae, a ljudska interpretacija ih ne mijenja ona samo mijenja tok ljudske istorije. Da su zemlje
planske privrede ranije prihvatile zakone trine ekonomije kao istinite, izbjegle bi decenije siromatva i stagnacije. Njihova pogrena interpretacija i
refleksivno [i nasilno] odravanje nije promijenilo zakone ekonomije, ve
njihovu istorijsku sudbinu. Ova je kritika veoma znaajna jer se dotie temeljnih postulata na kojima stoji cijela Soroseva politikoteorijska nadgradnja. Meutim, nama se ini da ova kritika u izvjesnom bitnom smislu promauju kritinu poruku sorosevske saznajnoteorijske pozicije. Naime,
vidjeli smo da on ne negira tendenciju ka ravnotei na bazi pokuaja i pogreke apsolutno. Hipoteza superboom krije upozorenje da u uslovima savremene hiperpovezane ekonomije, i supermone tehnoloke civilizacije,
refleksivna modeliranja u pravcu koji je laan, mogu imati kapacitet apsolutne destrukcije ovjeanstva. Ve je u sluaju komunizma to bilo oigledno:
sistem koji se ruio mogao je, nespreman da prihvati faktiko stanje, posegnuti za atomskim unitenjem. injenica da zakoni ekonomije vae, ali da
mogu, zahvaljujui ljudskoj pogreivosti, biti pomjereni refleksivnim mehanizmom, radikalno ugroava sistem to je sistem moniji.722
to se tie neoliberalnih teorijskih prigovora Sorosevoj recepciji otvorenog
drutva njih se moe saeti u jednostavnu formulu prema kojoj jake politike [to u neoliberalnom diskursu znai vantrine] institucije iskljuuju otvorenost drutva; tj. jaka politika kontrola kombinovana sa otvorenou predstavljaju contradictio in adjecto. Otvorenost koju Soros proklamuje kao cilj,
mogua je samo u uslovima redukcije politikog suvereniteta, bilo nacionalnog bilo internacionalnog. Slobodno trite je de facto jedini mogui model
otvorenog drutva. Premda Soros, kako smo vidjeli, eksplicitno odbacuje equilibrium, a takoe i Hayek-ovu ideju spontanog poretka, ideja otvorenog drutva, kao sistema koji se autorazvija metodom pokuaja i pogreke, principijelno je mogua samo u odsustvu eksternog suvereniteta, tj. njegovog
redukovanja na minimal state. Bilo kakvo uvoenje korektivnog vanjskog
suverena, u mjeri u kojoj se deava, redukuje otvorenost. Recimo, nije jasno
na koji se nain moe prihvatiti Soroseva definicija otvorenog drutva kao
drutva demokratskog oblika vladavine i trine ekonomije, a istovremeno,
na primjer, prihvatiti njegov zahtjev da se zarad potreba kolektivne akcije
omogui IMF-u da prisili disidentske akcionare da slijede odluku veine.723
Takvih je preporuka, striktno inkompatibilnih sa slobodnim tritem, a sumnjivih i u kontekstu demokratije, obilje u sorosevskom konceptu. U principu,
Soros primjenjuje validnu analizu kada na primjeru SSSR-a pokazuje apsur722 A.Savanovi, Anarhokapitalizam, str.127.
198

dnost planske ekonomije724, koristei tipine neoliberalne argumente. Ono to
on, meutim, ne uvia je da je isti set argumenata mogue primjeniti i protiv
njegovog nacrta institucija Novog svjetskog poretka. Isto vai i za njegovu viziju Evropske unije: snanija integracija politikog entiteta neminovno bi
znaila umanjenje otvorenosti, a ne njegovo osiguranje.
Vidjeli smo, na primjer, da Soros legitimira krenje suvereniteta nacionalnih drava na bazi diferenciranja drave i drutva, gdje je drava vrlo
esto korumpirana i instrumentalizovana u interesu jedne drutvene grupe
na raun ostatka drutva. Usljed toga Soros smatra da je legitimno sa pozicije globalnog drutva redukovati suverenitete pojedinih drava. Meutim
neoliberali ukazuju da nije jasno na osnovu ega Soros moe tvrditi da bi
te budue nadnacionalne institucije izbjegle isti problem, samo na globalnom nivou. Naprotiv, jedno od optih mjesta neoliberalne teorije glasi da bi
i planetarna birokratija bila instrumentalizovana u korist jedne politike
elite, samo ovaj put nadnacionalne. Sam Soros fatalistiki priznaje da oni
koji reguliraju trita nisu nita savreniji.725 Ipak, on prelazi preko ove
konstatacije, i u svojoj kritici meunarodnih finansijskih institucija, nesvetog trojstva, koncentrisan je na dvije kljune take: ograniene ingerencije,
i neoliberalni, tj. trinofundamentalistiki koncept koji ove institucije
propagiraju. On se zalae za vee ingerencije, ingerencije koje bi bile jae
od naela suverenosti drava; i novi koncept koji bi tako ojaane institucije
provodile. Zato, ako i sam prihvata da one nisu nita savrenije? Sa pozicije neoliberalne teorije ovo je opasno blizu propagiranju planskodravne
agresije, definisane kao netrino [politiko] nametanje vrijednosti i ponaanja. Zato neoliberali i mogu rei da je on kao Marx, samo desni.726
Predloeni pristup zapravo je apsurdan sa stanovita upravo demokratije, na koju se Soros u svojoj kritici kapitalizma poziva. Naime, on kae kako
demokratije pate od nedostatka vrijednosti727 i kuka kako su nesklone akciji kada nisu neposredno ugroene. Ali on previa da to i jeste sama sutina
demokratskog procesa: pustiti ljudima da u okviru vlastitog prostora donose
odluke. Upravo iskustvo EU-integracija svjedoi o tome: one su napredovale
dok su o njima odluivale birokrate u Bruxelles-u, kada su izlazile na referendum, narodi evropskih drava su ih listom odbijali, elei sauvati svoj
nacionalni suverenitet. Umjesto transfera suvereniteta na nadnacionalnu
vladu, koja zapravo ne bi imala nikakvu biraku bazu, ve bi bila autosuverena totalitarna suprastruktura, neliberalizam predlae transfer suvereniteta prema dole na regionalne, lokalne i podlokalne nivoe.
724
725
726
727

Boaz David, Soros, Epstein and Caldwell on Hayek [http://www.cato.org].
199
Aleksandar Savanovi
Jo znaajnija kritika Sorosa vezana je za kontradikciju prisutnu u njegovoj
tezi da globalizacija po principima trita zaista nije igra s nultim rezultatom,
kako to proklamuje jedna od temeljnih neoliberalnih premisa, ali istovremeno i zalaganje za uvoenje redistributivnih elemenata. Meutim, prema neoliberalima, globalizacija nije igra s nultim rezultatom upravo zato to eliminisanjem redistributivnih elemenata omoguava maksimalnu efikasnost i to
kako u smislu najefikasnije alokacije, tako i u smislu najvieg stepena motivacije i uprezanja kreativnih potencijala. U onoj mjeri u kojoj Novi svjetski
poredak uvodi redistribuciju i javna dobra, on neminovno mora sniavati efikasnost. Tu se krije dodatna opasnost u cijelom projektu, na koju je izmeu
ostalih skrenuo panju ekonomista nobelovac Joseph Stiglitz. On je naime
ukazao da ovako zamiljena politika konstrukcija znai politiku kontrolu
novca i stoga eliminaciju slobodnih trinih odnosa izmeu regionalnih valuta, a u fazi jedne svjetske valute izmeu njene stvarne i nominalne vrijednosti. U krajnjem to znai podizanje destruktivnih posljedica planirane ekonomije na svjetski nivo. To je do te mjere tano da i sam Soros upada u tu vrstu
kontradikcije kada, na primjer, kae kako e kontrola finansijskih institutcija
redukovati i obim i profitabilnost finansijske industrije, ali to je ono to zahtjeva javni interes.728 Ovaj je navod od paradigmatinog znaaja za razumijevanje antagonizma Soros/neoliberalizam jer kao preporuku daje formulu koja
je klasina meta neoliberala. Prvo, propagirati neto to e redukovati profitabilnost je sa pozicije neoliberala apsurdan, antimoderan i antihumanistiki zahtjev, ravan ludistikom refleksu protiv modernizacije. Ovaj zahtjev predstavlja tipian primjer sublimacijske prerade straha od nesigurnosti koju
uvijek sa sobom donosi napredak civilizacije i nesigurnost trita. Druga klasina mistifikacija je uvoenje pojma javnog interesa kao legitimacijske
osnove za redukciju slobode trita. Neoliberali, oslanjajui se na uvenu Thatcher formulu, prema kojoj ne postoji drutvo, ve samo pojedinci, ovo tumae kao tipian primjer situacije u kojoj se propagira podreivanje interesa
odreene grupe ljudi, interesima druge grupe ljudi, pod opravdanjem da su
ovi drugi interesi javni interes. Na primjer, Soros u svojim elaboracijama kao
argument za intervenciju drave navodi patnju ljudi koja dolazi kao posljedica trinih turbulencija. Tako on, na primjer, smatra da hipotekarno preuzimanje kua od onih koji nisu sposobni servisirati dugove proizvodi moralni
disbalans i krizu legitimiteta kapitalizma. Krajnja prijetnja je pobuna masa
koja bi se usmjerila protiv nehumanosti slobodnotrinih nejednakosti. Humanizam iz interesa igra na kartu da je i sa pozicije samih uspjenih trinih
igraa racionalno prihvatiti neku vrstu intervencije i redistribucije, u zamjenu
za ouvanje sistema kao cjeline, jer su oni upravo u tom sistemu najefikasniji. Soros ga naziva negativni utilitarizam. Ovo je vrlo est argument u savre728 The New Paradigma for Financial Markets, str.145; Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.44.
200

menoj politikoj filozofiji, kojim se redistributivne aktivnosti pokuavaju opravdati utilitarnom argumentaciom. Na primjer, John Rawls ga je u A Theory of
Justice formulisao kao poznati zakon maksimalizacije.729 Neoliberalna filozofija odbacuje ovo kao potpuno proizvoljan zahtjev, smatrajui da je sa jednakom validnou mogue traiti i obrnuto. Ono to je zapravo potrebno je iriti
neoliberalnu kulturu slobode i odgovornosti: graani koji su uzeli hipoteke
moraju biti odgovorniji i sa vie opreza raspolagati svojim sredstvima. Dobar
nain da se to uradi je da im se razbije iluzija kako e neko drugi, u ovom sluaju drava, pospremiti njihov nered.730 Meutim, ovo ne znai da Soros nije
svjestan tog problema, kako to pojedini neoliberalni kritiari sugeriu. On,
naime, nije iskreni socijalista koji smatra da treba redistributivno podrati
gubitnike na tritu zato to su to ljudska bia koja pate. On je potpuno svjestan da je realna efikasnost trita u krajnjim instancama blagorodna za sve
i da na kraju maksimalizuje interese svih, i bogatih i siromanih. Ono to on
hoe sugerisati je da tu argumentaciju naelno ne moe da prihvati [raumije]
veina, koja vidi samo svoje trenutne patnje za koje optuuje trite i halapljive preduzetnike. On ne upozorava na Occupy Wall Street zato to dijeli njihovu
sliku svijeta, ve zato to ta grupacija, na osnovu pogrene slike svijeta, moe
ugroziti sistem. Redistributivne mjere on shvata kao trinu razmjenu: preduzetnici treba da prihvate redukciju profita a radnici kapitalizam, a svi plaaju
cijenu neto smanjene efikasnosti. U tom kontekstu on jeste socijaldemokrata.
Soros, meutim, i dalje razvija ovaj argument u po neoliberalizam ubitanu tvrdnju da su, u primjeru sa hipotekama, banke mogle manipulativno da
stvore vjetaku tranju i proizvedu povodljivo ponaanje, koje je na kraju
proizvelo balon i gubitke i za banke i za dunike. U tome je smisao Sorosevog
upozorenja da akteri ne slijede svoj interes, ve ono to percipiraju kao svoj
interes.731 Nemogunost kompletnog znanja, neplanirane posljedice itd., otvaraju prostor za aktivnosti koje mogu do te mjere odvesti sistem van ravnotee da se on ne moe vratiti u preanje stanje. Neoliberalni odgovor glasi:
ukoliko to jeste tako oni su zasluili da pretrpe gubitke jer su pogreno kal-
729 Druga interesantna vrsta kritike ovog zalaganja za humanizam iz interesa, naroito u
verziji koja se fokusira na progresivnu poresku stopu prema bogatima, bazira se na tvrdnji da poveanje poreza zapravo pogaa potencijalne nove preduzetnike, koji se jo nisu
obogatili, jer destimulie ulaganja i preduzetniki duh, te na taj nain zapravo titi one
koji su ve bogati, tj Sorosa.
730 Na primjer, Soros kritikuje predatorsku praksu bankara kojima su ovi davali disproporcionalno nepovoljne kredite pojedinim dijelovima stanovnitva, npr. starijim ili obojenim
amerikancima. Time su ovi stavljeni u oito neravnopravan poloaj. Neoliberalna poenta
je da ovdje neme nita sporno s obzirom da te ljude niko nije prisilio da uzmu kredite, i
oni su bili slobodni da odbiju diskriminatorne uslove, i stvar je njihove line ispravne/
pogrene kalkulacije da li su to uinili. Tako Soros podrava zakon koji je predloio zastupnik Frank Barney, kojim bi se sudijama dopustilo da modifikuju postojee i ve potpisane hipoteke. Neoliberali smatraju, pored toga to se time oito kre prirodna prava,
da bi to predstavljalo signal da se ljudi mogu i dalje neoprezno ponaati po tom pitanju,
te bi time samo bili stimulisani da i ubudue uzimaju rizine hipoteke.
731 The New paradigma for financial markets, str.56.
201
Aleksandar Savanovi
kulisali i slijedili destruktivan trend. Opeeni tim iskustvom sljedei put e
kalkulisati korektnije. U sutini to i jeste nain kako se ostvaruje tendencija
ka equilibriumu: akteri sami odreuju vlastite preferencije [i ponuai, i kupci], kockaju se na tritu, dobijaju ex post verifikaciju u vidu odgovora trita
na njihovu procjenu, i sljedei put se rukovode tim iskustvom. Druga vrsta
polemike neoliberala sa Sorosem vezana je za problem refleksivnog elementa na tritu, posebno u podruju kredita. Naime, kako smo vidjeli, Soros smatra da se refleksivnost u svom najopasnijem vidu javlja u kreditnim aktivnostima, usljed injenice da procjene kreditora o solventnosti dunika imaju
snaan refleksivni element na status dunika. Prema monetaristikoj teoriji
Milton Friedman-a, to se moe izbjei jednostavnim mehanizmom kontrole
ukupne mase novca u opticaju. Ta masa je mjerljiva i moe se uzeti kao objektivan kriterij za odreivanje kreditnih uslova, kao takva eliminiui refleksivnost koja stvara kreditnu ekspanziju i kontrakciju.732
U kontekstu fundamentalnih argumenata kojima Soros pokuava da pobije isti free market kapitalizam, jedan od argumenata kojem pripisuje
principijelni znaaj je, kako smo vidjeli, socijaldarvinizam. U jednom tekstu on kae kako je neoliberalizam protiv intervencije vlade iz razloga to
ona podrazumjeva neku vrstu preraspodjele bogatstva, a to je sa socdarvinistikih pozicija doktrine apsurdno, jer favorizuje opstanak manje sposobnih jedinki. I to na raun onih sposobnijih. Soros prihvata da je osnovna
dijagnoza tana: preraspodjela ometa efikasnost trita i kontraevolucionistiki je mehanizam. Ali iz toga ne slijedi da takve pokuaje ne treba uiniti 733 Dva su razloga za ovakav stav. Prvi je sistemski i predstavlja argument
humanizma iz interesa: ako nema mehanizma preraspodjele, nepravda
moe postati nepodnoljiva i bunt moe ugroziti sistem. Drugi argument je
logiki: doktrina opstanka najsposobnijih je apsurdna sa pozicije nasljeivanja bogatstva, a druga generacija je rijetko kada sposobna kao prva. U
okvirima neoliberalne doktrine relativno jednostavno moe da se pobije ova
argumentacija. Tako je prvi argument zapravo izvedba Rawls-ovog naela
maksimalizacije, koji je prema miljenju neoliberala pobio Nozick, dokazujui da je svaka teorija cilja u etici apsurdna. Drugi argument je pogrean
sa pozicije slobode: nasljedno pravo nije apsolutno pravo potomstva, koje
roditelji moraju ispotovati bez izuzetka, ve puka konvencija. Ukoliko roditelji procjene da potomstvo iz nekog razloga nije dostojno bogatstva, i moi
koju ono donosi, nisu prisiljeni da ga ostave svojim potomcima, i to se esto
dogaalo. Neki noviji sluajevi naroito su odjeknuli u javnosti, poput inicijative koju su pokrenuli ameriki milijarderi Bill Gates i Warren Buffet.
Zajedniki imenitelj ovih kritika je da se sorosevsko plediranje za meunarodnim institucijama moe svesti na tezu da se legitimiraju odreeni
733 Kapitalistika pretnja, op.cit.,str.13.
202

politiki instrumenti moi, koji onda mogu biti upotrebljeni za ostvarivanje
vantrinih koristi elitama koje ostvare dominaciju u tim tijelima. Tipian
primjer je Sorosevo shvatanje problema zagaenja, kao argument za redukciju logike trita, koji podrazumjeva da neka vrsta meunarodnog policajca dobija pravo da sankcionie trine igrae za koje on sam procjeni da
kre ekoloke standarde. Nejasno je, meutim, ko bi kontrolisao ovog policajca da ne zloupotrijebi svoju mo na raun trinih igraa. Soroseva argumentacija je kontradiktorna u najmanje dva aspekta: zato to podrazumjeva greku beskonane regresije kontrola kontrolora itd.; i jer implicira
da bi se birokrate u kontrolnim tijelima ponaale odgovornije nego preduzetnici.734 Gdelov model, na koji se Soros eksplicite poziva, zapravo je potpuno razarajui argument protiv bilo koje verzije planetarnih institucija,
raunajui i one koje Soros predlae. Neoliberali zato njegovu politiku teoriju smatraju besmislenom i kontradiktornom. Ta teorija staje kod jednog
nivoa globalnih institucija, - meutim, ako se argumentacija dosljedno
primjeni, to je potpuno proizvoljan prekid.
Ovaj prekid moe biti shvaen kao iracionalni strah za opstanak sistema,
i u izvjesnom smislu i kao tipian antineoliberalni strah pred progresom.
Tako Soros, panino izjavljuje kako je globalizacija previe brza i nema
dovoljno vrste temelje.735 Katastrofika predvianja o budunosti globalnog
kapitalistikog sistema, koja su tako esta u njegovim istupima, zapravo su
istog emocionalnog sadraja ka i tribalistiki impuls ka zatvorenom drutvu
koji i sam, na tragu Popper-a, kritikuje. Karakteristian primjer je da, premda i sam vrhunski pekulant, Soros ostaje vrlo kritian prema deriviranim
instrumentima. Njegovo je obrazloenje kako su ti instrumenti isuvie komlikovani i kako ih on ne razumije. Ovo je tipian primjer konzervativnog
straha pred inovacijama i progresom. Soros, koji se sam obogatio radei u
meama jednog sistema, psiholoki teko prihvata daljnji razvoj i transformaciju sistema. Ili manje psiholoki: on eli sauvati pravila pod kojima on
sam uspjeno igra.736
734 Up. o tome: A.Savanovic, Anarhokapitalizam, str.130-136; str.182-184, i dr.
736 Ovdje nemamo prostora ulaziti u neka specifina mjesta koja su razraena u razliitim
strujama neoliberalne doktrine. Tako na primjer, Soros govori o assimetric agency problemu, kao antineoliberalnom argumentu, na nain na koji to ne moe biti prihvaeno. Recimo, taj problem su na strani neoliberala detaljno razradili James Buchanan i Gordon
Tullock upravo kao ograniavajui faktor za politike koje Soros propagira. Ili, Soros navodi kao jednu od manjkavosti neoliberalizma to to uzima inicijalnu alokaciju resursa
kao datu i time potpuno ignorie pitanje socijalne pravde u sticanju tih resursa. [Soros
Lectures Lecture Four: Capitalism Versus Open Society, str.77] Ovaj problem je u neoliberalnoj filozofiji zaotrio Robert Nozick, postavljajui naelo rektifikacije kao dodatni uslov
lokovskoj teoriji vlasnitva, to su kasnije rasprave u okviru neoliberalne struje pobile i
odbacile. Ili, Soros smatra da je neoliberalizam apsurdan zato to polazi od pretpostavke
da pojedinci najbolje znaju ta je njihov vlastiti interes, to meutim nije tano. Kljuni teoretiari neoliberalizma nisu na taj nain akcentirali ovaj problem, ve su ga tretirali kao pitanje slobode izbora [a ne znanja]. Time su se detaljno bavili Mises, Hayek, Murray Rothbard i drugi teoretiari neoliberalizma.
203
5. ZAKLJUAK
Opti zakljuak koji se iz ovog pregleda moe izvui ne doprinosi jasnosti u onoj mjeri u kojoj bi se to eljelo. Ipak, neke vrste stavove, potkrepljene prethodnom analizom, moemo skicirati. Jasno je da su ideali otvorenosti vrhunske vrijednosti koje na naelnom nivou trebaju biti podrane.
Meutim, metode i put njihovog ostvarivanja opravdano pobuuju podozrenje u pogledu motivacije, i sve od ovdje iznesenih primjedbi antiSorosa
imaju manje ili vie osnova. Stoga moramo zakljuiti, da uz sav respektabilan napor protagoniste otvorenosti, on ne uspjeva da koncipira doktrinu
koja u ovoj formi moe biti bezrezervno podrana i koja se moe odbraniti
od argumentacija. Neophodan je oprez otvaranje znai mnogo toga. Iritantna krutost stavova mnogih zagovornika otvorenosti na naim prostorima nije samo iritantna, ve sadri i dozu gluposti: ona devalvira nacionalne
resurse i tako u oima mnogih devalvira i ideale otvorenosti. Ovo naroito
dolazi do izraaja u svjetlu injenice da se floskula otvoreno drutvo, bar
u neakademskoj javnosti, neuporedivo vie identifikuje s Sorosem i Fondacijom, nego sa Popper-om. Pokuajmo stoga rekapitulirati neke zakljuke
koji se mogu izvesti iz nae analize.
Prvo, nema sumnje da je doktrina otvorenog drutva velianstvena humanistika vizija, koja od antike pa do danas nastavlja da inspirie naa
srca. Planetarna otvorenost je naa krajnja eljena sudbina i san, a Periklova nadgroba besjeda njen veliki izvor.
Takoe, u teorijskom aspektu, Sorosevo proirenje ovog kompleksa zasluuje da se razmotri, i pored injenice da ono nije tako originalno kako
njen autor misli, i uz sve prigovore metodskog i teorijskog tipa koje je mogue postaviti. Naravno, da bi ova teorijska konstrukcija bila uvrtena u
fundus savremene politike filozofije prethodno ju je potrebno proistiti,
kako metodoloki, tako i teorijski, te precizno locirati u kontekst savremene
politikoteorijske misli. To naroito dolazi do izraaja u nedovoljno preciznoj
i nedovoljno proienoj upotrebi nekih stratekih pojmova koje Soros koristi, a koji ne mogu biti adekvatno primjenjeni na nain kako on to radi.
Ovdje nemamo namjeru ulaziti u preciziranje, s obzirom da je temeljna intencija naeg teksta bila konekcija izmeu sorosevske doktrine i sorosevskih
drutvenih praksi, ali nekoliko nabaaja moe ilustrovati ta elimo rei. Na
primjer, Sorosevo shvatanje marksizma je vrlo problematino u fundamentalnom smislu. Formula Marx-ova analiza kapitalizma je bila korektna, ali
lijek je bio gori od bolesti ne moe biti povezana s njegovom teorijom kriza
kapitalizma. Naime, Marx je shvatao kapitalizam kao istorijski stadij koji,
kao takav, mora biti prevladan istorijskim razvitkom proizvodnih snaga.
Korekcije tipa podizanja kontrole na planetarni nivo ne mogu promjeniti tu
sudbinu, ve je samo eventualno odloiti. Ili, jo oiglednije, marksistika
205
Aleksandar Savanovi
radna teorija vrijednosti apsolutno je nespojiva s konceptom refleksivnosti
i zapravo jedna drugu potpuno iskljuuju. Radna teorija vrijednosti je izvorina taka marksistike kritike kapitalizma, pa prema tome ukoliko je prihvatamo, ne moemo izbjei antikapitalistike implikacije. Naprotiv, teorija
refleksivnosti dobija po naem miljenju izraziti znaaj, upravo u kontesktu
austrijske teorije cijena, jer pokazuje odreene fundamentalne zamke koje
stoje u strukturalnim rjeenjima savremenog trita, a koje su ostale skrivene. Sline primjedbe, kako smo vidjeli dolaze i iz neoliberanog tabora, gdje
mnogi smatraju da Soros zapravo pogreno upotrebljava termin trini
fundamentalizam na neoliberalizam, ali ovaj definie na nain na koji to
sami neoliberali ne rade. Stoga je njegova teorija metodski manjkava. Ipak,
uvaavajui sve takve prigovore, opti teorijski okvir koji je Soros pokuao
razviti, sa etri osnovne postavke: boom/bust model, open society, pogreivost i refleksivnost, nesumljivo imaju svoju intelektualnu privlanost i, po
naem miljenju, i kapacitet da se dalje razviju u koherentnu politiku teoriju i filozofiju, koja moe biti doprinos savremenoj misli. U sadanjoj formi
ovaj teorijski okvir ostaje jo uvijek samo na nivou ideologije i nacrta.
S jo veom sigurnou moemo rei da djelovanje Fondacije nesumljivo
stoji u funkciji tog teorijskog i bolje reeno, ideolokog okvira. Bez obzira
koliko pojedini akteri, u moru onih koji su na najrazliitije naine i u razliitoj mjeri, bili ili jesu involvirani u rad Fondacije, pod kojim motivima, i
koliko uopte svjesni u emu uestvuju. Fundacija kao cjelina jeste jedan
izuzetan fenomen spoja ideologije i prakse. Zapravo, ono to kod sluaja
Soros moda najvie imponuje i intrigira, je ta izvanredna primjena odreenih strategija imanovanih ovdje kao Fondacija, za realizaciju vlastitih interesa filozofskih, ideolokih ili materijalnih.
To znai da odluujue pitanje glasi: koliko je doktrina otvorenosti svjesno upotrebljena od strane gospodina Sorosa kao sredstvo za realizaciju
njegovih poslovnih interesa, ili poslovnih interesa grupa u koje je ukljuen
i sa kojima eventualno radi, a koliko se radi o misiji. Mi to ovdje ne moemo
rei, i vjerovatno je da to pitanje ne moe uopte ni biti razrjeeno na dovoljno nedvosmislen nain.
Ali jo znaajnije od toga jeste razumjevati dilemu na koji nain se, kojim
tempom i sa kakvim akterima, biva zatvorena drutva trebaju otvarati. Od
Sorosa i njegove akcije preko Fondacije moemo mnogo toga nauiti bilo
da ih shvatamo kao humanistiku pomo zatvorenim drutvima na putu
njihove tranzicije, bilo da ih razumijemo kao sofisticiranu zavjeru. U prvom
sluaju mi akcent moemo staviti na zaista vrijedna zapaanja iz doktrinarnog opsega, ali i, naroito, taktike borbe protiv autoritarizama. Od falangistikog Otpora do estetike Soros realizma, Soros je preko Fondacije poveo
visokosofisticirani totalni rat protiv zatvorenih sistema Istone Evrope, i dobio ga, bar na naim prostorima. U drugom sluaju mi stiemo uvid iz prve
ruke u obim neprijatelja koji nam prijeti i kojeg nije mogue lako klasifiko-
206

vati u binarni obrazac agresija je kamuflirana u besprijekorne ideale. Stoga je tu borba uistinu tee razumljiva nego u sluajevima sirovog nasilja i
otvorene lai a-la-Bush. Ne udi da podrka na lokalu esto ide tako glatko.
Jer kada spojimo slavu, finansijsku mo i privlanu filozofsku sliku svijeta, i
pri tome ih primjenimo na decenijama devastirana drutva, mi dobijamo
uistinu paklenu kombinaciju. Posebnu specifinost ovdje stvara injenica da
mnoge kritike, koje koriste principijelno validne dokumente, bivaju umotane
u ruho fantastinih teorija zavjere, ekstremnih kvazikonstrukcija, i neprovjerljivih ema, koje praktiki diskredituju cijelu kritiku prije nego to ova
ozbiljno i pone da se razvija. Negativna semantika pojma nacionalnizam
tipian je primjer. To ipak ne znai da ova druga pozicija nije stvarnost. Naprotiv. Tu imamo izvanredan primjer sposobnosti savremenih sofisticiranih
totalitarnih programa agresije da vlastite negacije upiju u sebe.
Ali faktiko stanje mora biti konstatovano kao u nekom smislu relevantan pokazatelj: tranziciona drutva nisu se pokazala sposobnim da implementiraju onu vrstu programa drutvene reforme koju Soros ovdje imenuje kao otvoreno drutvo, niti u ekonomskom, niti u politikom niti u
drutvenom pogledu i stanje mnogih od tih drutava loije je nego prije
dvadeset godina. Mnogi analitiari ukazuju na ekstremnu protivrjenost
izmeu teorije oslobaajueg otvaranja drutava Istone Evrope i prakse
njihove loe stvarnosti. Oigledno je da tempo tranzicije ne moe imati amplitude ok terapije, naroito u vanekonomskom sektoru. Ne ulazei u to
koliko je Soros involviran u iskoritavanje negativnih efekata tranzicije, i
ne dovodei u pitanje koliko je on kao aktivistiki karakter iskreno elio da
zgrabi neponovljivi istorijski momentum i pomogne tim drutvima da se
otvore, jasno je da taj proces mora biti neuporedivo vremenski dui, naroito u smislu istinskog pounutrenja ideja otvorenosti. Tradicija koja stoji
nasuprot otvorenosti nije samo komunistiki period, ve i ono to je bilo
prije. Prelaz na novi pravni poredak i ekonomski sistem, i pored svih moguih problema koji su ga pratili i prate, zapravo je tehniko pitanje. Pounutrenje otvorenog drutva kao slike svijeta to nije. Soros relizam metode
mogu odigrati pozitivnu ulogu, ali to je zapravo temeljna promjena karaktera koje implicira generacijski jaz. Ubrzavanje ovdje djeluje kontraefektno
i proizvodi diskreditaciju tih ideja/ideala te impuls ka zatvaranju. Ali i vie
od toga: krajnja kritika propovjedi zaokreta od teritorija ka vrijednostima,
i otvrenog drutva, je Nomos zemlje.
207
6. DODATAK: MIT O SOROSU

Postoji veliki jaz izmeu moje javne linosti
i onoga to smatram pravim selfom, ali sam
svjestan njihove refleksivne povezanosti. Sa
zapanjenou posmatram kako na mene
utie razvoj moje javne linosti. Postao sam,
naime, karizmatska linost. Sva srea to
ja ne vjerujem u sebe u onoj mjeri u kojoj
to drugi ine. Nastojim imati na umu svoja
ogranienja, ak i kada ih vie ne osjeam
onako akutno kao nekada. [G.Soros, Kriza
globalnog kapitalizma, str.49]
Da bi se do kraja razumjela uloga ideje otvorenog drutva, kao i politike

prakse iza koje stoji istoimena Fondacija, nesumljivo je korisno pokuati
shvatiti linost njenog osnivaa i najglasnijeg savremenog propagatora ideje, naime samog George Sorosa. Biografija Sorosa je optepoznata i moe se
nai na bezbroj strana737 pa je ovdje neemo prepriavati. Nama je zanimljivo pokuati locirati neke mogue skrivene psiholoke motive jedne bez sumnje kontraverzne linosti.
Kako je vidljivo iz epitafnog navoda za ovo poglavlje, postoji upadljiva
namjera da se jedna filozofija ivota prikae uzrokom uspjeha. Vrlo je interesantno pokuati provjeriti koliko je to tano. Na psiholokom nivou ovdje
se radi o onome to je sam Soros nazvao rascjepom u vlastitoj linosti i podvojenim karakterom. S obzirom da autoru ovog teksta nedostaje strukovna
kompetencija za ozbiljno bavljenje tom tematikom, u narednim redovima
ostaemo na nivou intelektualnih nabaaja i crtica, bez pretenzije da time
bilo ta dokaemo. No kako se mnogi od ovdje nabaenih psiholokih motiva
esto navode kao neka vrsta kritike i/ili primjedbe nije ih zgoreg pobrojati.
Rascjep izmeu njegove poslovne linosti kao, s jedne strane, trinog
igraa koji funkcionie po vanmoralnim naelima trita, i, s druge strane,
dobrotvora i filantropa, nesumljivo asociraju na linosni rascjep. Ako ostajemo na povrinskom diferenciranju tih dijametralno razliitih aktivnosti,
jasno je da se ovdje ima posla s dva Sorosa. Sam Soros objanjava kako je
njegov angaman u irenju otvorenog drutva temeljno preobrazio njegov
737 Najpoznatije su: Slater Robert, Soros, The Life, Time and Trading Secrets of the Worlds Greatest Investor [McGraw-Hill, New York 1997]; i: Michael T. Kaufman, The Life and Times of a
Messianic Billionaire [Knopf Doubleday Publishing Group, 2010.].
209
Aleksandar Savanovi
lini ivot, s obzirom da se pojavila jedna vrsta rascjepa izmeu njegove
javne i privatne linosti, te da je taj odnos vrlo sloen.738 Vrlo se esto ukazuje na genezu te podvojenosti u injenici da je Soros preivio nacistiku
okupaciju zahvaljujui lanom identitetu. Njegovo pravo ime je Gyrgy Schwartz. Ako imamo u vidu novija istraivanja, po kojima je Sorosev angaman pod nacizmom daleko od nevinog, stvari se slau same od sebe. Kompleks grijeha biografski izraen zaokretom od finansijera ka filantropu, moe
da se tumai kao reakcija na strah od smrti jednog starca, ali i sublimacijska
obrada krivice.
Mnogi u njegovom introspektivnom presjeku vide klasian primjer kompleksa mesije. Sam Soros govori o svojim mesijanskim fantazijama i ambiciji da postane nadovjek739, koje je gajio jo od djetinjstva. Iako sasvim
obian i prosjean djeak, koji se ni po emu nije izdvajao od ostale djece u
svom okruenju, on je u sebi osjeao fantazije koje su ga podsticale da vjeruje da je njegovo bie u direktnom kontaktu sa bogom i da on sam predstavlja neku vrstu Boga na zemlji. Ove fantazije je, prema vlastitom svjedoenju, nastojao da suzbije i da sakrije od svijeta, ali i samog sebe, zbog ega
se u djetinjstvu esto osjeao sputanim i suzdranim. O boanskom osjeaju i borbi sa samim sobom Soros je nedavno progovorio aleci se da trenutno moe i samom papi da bude ef, te da tako njegova ivotna fantazija na
svojevrstan nain zaista dobija konkretne obrise na javi.740
Mnogi detalji njegove filozofske vizije i politike reforme imaju pseudoreligijske konotacije. U Sorosevoj recepciji problematinosti savremene globalne ekonomije kao kljuni problem, koji je po svom znaaju primaran u
odnosu na samu ekonomiju, markiran je politiki, socio-kulturni i moralni
pad, odnosno potreba za transformacijom vrijednosnih sistema koji trenutno dominiraju u tim podrujima ljudskog bitisanja, i to na globalnom planu! Lako je prepoznati da takva propovjed znai mesijansku ambiciju i u
izvjesnom smislu je kontradiktorna sa modelom otvorenosti na fundamentalnom nivou. Novi svjetski poredak je svojevrsna sekularizovana prerada
religioznog sadraja - Novi Jerusalim. Vrlo este reminiscencije na oca,
kojima obiluju njegovi tekstovi, pothranjuju ovu psihologiju: Novi Zavjet je
ukidanje raskola izmeu Oca i Sina.
Pristup ovoj tematici otean je jednom sklonou, kako javnosti, tako i
samog Sorosa, ka mitologizaciji njegove figure, koju i bez toga, zahvaljujui
samim djelima, nesumljivo prati jedan gotovo mitski oreol. Karakteristini
atributi kojim ga tampa etiketira, poput Mr.Lucifer, Krez pekulacije,
738 Izazov novca, str.33-38; Podrka demokraciji, str.140-142. Antisorosevski zlobnici e primjetiti kako rascjep linosti ima vrlo jasnu kliniku dijagnozu. Uostalom, Soros sam
svjedoi kako je imao nekoliko seansi sa psihoanalitiarem, vezanih za osjeaj krivnje
koji ga je razdirao. [Izazov novca, str.60-61]
740 Slater R. op.cit., str.26.
210

prorok Wall Street-a, ili finansijskog gurua i arobnjaka, berzanskog
maga i slino, naglaavaju jednu sasvim nadstandardnu i mitsku figuru.
Ova se mitologizacija oslanja prije svega na njegovu nevjerovatnu poslovnu
briljanciju. Quantum Fund, osnovan 1969.godine, bez sumnje je jedan od
najvelianstvenijih uspjeha finansijske pekulacije ikad, a Soros je s pravom
legendarni investitor. Kada govori o sebi kao nadovjeku, bar u finansijkom
sektoru to nije neosnovano preuveliavanje.
Druga karakteristina crta kompleksa mesije su fatalistiki scenariji i
apokaliptina predvianja, kakva Soros neprestano iznova i iznova daje u
gotovo svim svojim djelima. Hipoteza supermjehura i krize svih kriza samo
je jedan tipian psiholoki refleks kojim se sublimira apokalipsa. Sline su
tvrdnje pojaane usljed injenice da su se njegova ranija predvianja superkrize pokazala promaenima, ali im on ipak ostaje vjeran kao matrici
tumaenja sudbine globalnog kapitalistikog sistema. Jedan govor u Davosu
2012.godine on je poeo karakteristinim rijeima: Ja sam sada na strani
anela, a to nije laka uloga. Uvjeren sam da je vano za sve nas, za ovjeanstvo da naa civilizacija opstane. Ova i masa drugih slinih izjava
oigledno su vrlo koristan materijal za psihoanalitiku analizu kompleksa
Boga. U njegovim nastupima u kojima komentarie aktuelnu krizu upadljiva je tendencija da se ekonomski slom povee s metafizikom zla. Tako on
na primjer, kae: Svijet ulazi u razdoblje zla. Ovako teku i ozbiljnu situaciju nisam vidio u svojoj karijeri.741
Jo jedna stvar koja pospjeuje tezu o mesijanskom kompleksu je Soroseva nedvosmislena ambicija da vlastitim djelovanjem aktivno uestvuje
u pokuajima popravljanja svijeta, u koju svrhu je i osnovao Fondaciju.742
Sam Soros ju shvata kao funkciju principa, a ne interesa. U kontekstu uvene Kissinger-ove formule da drave imaju interese, a ne principe, Soros je
ponosan na kompliment koji mu je uputio Branko Crvenkovski, premijer
Makedonije, rijeima: vi imate principe, ali nemate dravu.743 Konekcija s
ocem i ovdje je prisutna: otac Georga Sorosa, Tivadar, bio je znalac esperanta, vjetakog jezika koji je kreiran i zamiljen da bude globalni jezik i univerzalno sredstvo planetarne komunikacije, upadljivo oien od primjesa
bilo kakvog nacionalnog identiteta. To je jezik optesvjetskog, univerzalnog
carstva. Sam Soros je s neskrivenim ponosom govorio o sebi kao dravniku
bez drave, ovjeku koji nije ukotvljen u bilo kojoj lokalnoj sredini, i u pravom smislu rijei predstavlja graanina svijeta. U vie navrata on naglaava nadnacionalni, ili, bolje reeno, anacionalni karakter njegovih napora.
Psiholoka pozadina teorije o krenju nacionalnog suvereniteta i multikulturnoj utopiji ovdje je oita: kao maarski Jevrej i ameriki dravljanin, on
741 Politika, 29.Jan. 2012.
211
Aleksandar Savanovi
je u fundamentalnom smislu ovjek bez domovine744, te stoga osloboen
emocionalnih impulsa vezanih za nacionalni patriotizam. Figura pojedinca
globalizacije ima u Sorosu svoj tipian primjer. Ne udi da se u tome esto
pronalazi konekcija s injenicom da je on Jevrej. Metafora planetarnog Jevrejina, kao onoga koji egzistira u virtualnom entitetu odvojenom od krvi
i tla, i stoga na metafizikom nivou suprotstavljenog narodnjakoj emociji,
svakako ima osnova u kontekstu Soros, i moe se rei da tu ima svoj izraziti primjer.
Sa psiholokog stanovita vrlo je indikativno da Soros jasno i otro razdvaja vlastito djelovanje na finansijskim tritima od njegovih filantropskih
aktivnosti, i to ne samo u smislu pristupa, ve i u smislu razliitih linosni
karakteristika. U jednoj, moda napregnutoj hermenautici, ovdje bismo mogli prepoznati iskustvo preobraaja tako karakteristino za mesijansku
figuru.745 Uostalom, sam Soros prihvata ovakve insinuacije i eksplicite kae
kako je tranje za vlastitim interesima preuzak temelj za njegov prenapuhani ego, te da je jo iz djetinjstva sauvao neke poprilino snane mesijanske fantazije.746 Karakteristina crta za njegove knjige je da uvijek sadre autobiografske pasuse, i po ablonu predstavljaju neku vrstu mjeavine
teorijskih razmatranja i linih iskustava. Ovaj je nabaaj dodatno pojaan
njegovom oitom pretenzijom ne samo da mijenja svijet u politikom i socijalnom smislu, to bi bila svrha Fondacije, ve i da ostvari intelektualni
uticaj i priznanje kao mislilac i filozof. On sam otvoreno i iskreno kae kako
sada oajniki eli da bude uzet ozbiljno kao filozof747, te da je zapravo jo
na poetku studentskih dana gajio ambicije da e postati znaajan filozof.748
Prema vlastitom iskazu, teorija refleksivnosti je, usljed jednog misaonog
neuspjeha, bila status que nekoliko decenija i ponovo je stavljena u fokus
tek nakon to je uspjeh na tritu postavio pitanje svog uzroka. Upadljiva
tendencija da se finansijski upjeh, koji je sam po sebi dostojan divljenja,
predstavi kao dokaz istinitosti njegovih filozofskih pogleda, moe biti shvaen
kao tipian sluaj autohipnoze.749 U nekoliko svojih dijela on je govorio o
sebi kao neuspjelom filozofu, a naslov jednog poglavlja u Izazov novca i
The New Paradigma for Financial Markets glasi Failed Philosopher, koje je
kasnije dobilo i nastavak u predavanju naslovljenom A Failed Philosopher
Tries Again. Interesantno je da upotrebljeni termin failed, pored neuspje744 Up.npr.: Podrka demokraciji, str.19-20.
745 Vrlo je indikativna Soroseva recepcija smrti [Kriza globalnog kapitalizma, str.233] koja daje
krajnje ilustrativan opis pomirenja sa injenicom umiranja, raspravljana u pasusu
posveenom nenamjeravanim posljedicama [!?].
749 Prema jednom svjedoenju ironina izjava njegovog sina povodom ozbiljnog uzimanja
njegovih teorija izrazito je pogodila Sorosa. U poslednje vrijeme on insistira da o sebi
govori kao filozofu, a tek sekundarno kao finansijskom geniju.
212

li ili promaeni kako se najee prevodi, ima i znaenje pali, sa oitim
religijskim konotacijama.
Stvar je pojaana snanim utopistikim karakterom njegovog programa.
To se ne odnosi samo na izgradnju Novog svjetskog poretka, ve i na kreacionistiki moment u refleksivnosti to je doktrina izgradnje stvarnosti. Ona
je naravno praena onim to bi se moglo nazvati kompleks Boga. Soros
nesumljivo provodi u praksi uticaj na istorijske dogaaje, i nesumljivo je
svjestan toga, i ponosan na tu mo.750 Kako u sektoru pomjeranja finansijskih tektonskih ploa, tako i u ruenju politikih carstava i izgradnji novih
poredaka. Kako sam kae: Moje rijei mogu pokrenuti dogaaje. Iako bez
ikakve sumnje jedan od finansijski najbogatijih ljudi na planeti, zapravo je
kod Sorosa upadljivo odsustvo uivanja u luksuzu koji omoguava novac.
Kod njega se ve na prvi pogled moe vidjeti da novac primarno doivljava
kao izvor moi, a ne luksuza, i bezbrojni su primjeri i anegdote koji to ilustruju. Politiki projekat opisan kao Fondacija, je naravno najznaajniji.
750 Ja svoj javni lik visoko cijenim, i to kako sa subjektivnog tako i sa objektivnog stanovita.
Ja, objektivno gledajui, radim za ope dobro ljudskog roda i konkretnih drutava u kojima sam aktivan. inim to bez skrivenih motiva. Pored toga, u onome to radim sam
djelotvoran Na subjektivnoj razini, vrlo sam ponosan na to to sam uinio. [Podrka
demokraciji, str.143-144]
213
PREDMENTNI REGISTRI
IMENSKI REGISTAR
Antifon: 30;
Chubais Anatoly [
]: 34;
Antisten: 30;
Churchill Winston: 25;
Anwar Ibrahim: 177;
Clark Wesley: 174;
Arbour Louise: 138, 171;
Clinton Bill: 87, 103, 236;
Aristotel: 52,
Clinton Hillary: 97, 179;
Arslanagi Osman: 132;
Crvenkovski Branko: 211;
Albright Madeleine: 138, 173;
Arthur Brian: 47;
Cuny Fred: 135;
Avdi Senad: 132;
Dalai Lama: 177;
Avramov Smilja: 123, 129, 138, 159, 167,

184;
Darwin Charles: 53;
Barbarli Ivan: 132;
Dereta Miljenko: 162, 184;
Barney Frank: 201;
Descartes: 52;
Begi Azra: 132;
Deverell John: 190;
Berberovi Ljubomir: 132;
Dimitrijevi Vladimir: 160, 194;
Bijeli Novak: 171;
Dimitrijevi Vojin: 162;
Biserko Sonja: 162, 189;
Diogen: 30;
Blair Tony: 79, 173;
Dizdarevi Sran: 136, 137;
Blaustein Susanne: 172;
Dmii Mile: 136;
Brown Gordon: 14, 185;
ini Zoran: 167, 168;
Demokrit: 30;
Brown Malloch Mark: 113;
urkovi Mia: 161-164, 174;
Bruck Connie: 48, 159, 178;
Elizabeta II: 191;
Buchanan James: 203;
Engels Friderich: 25, 155;
Buffet Warren: 64,202;
Estulin Daniel: 193;
Buli arko: 132;
Euripid: 30;
Bush Georg W.: 88, 90-101, 112, 119, 140,

153, 172, 191, 194, 196, 207;
Filipovi Muhamed: 132;
Butler Michael: 83;
Friedman Milton: 70, 202;
Boutros-Boutros Ghali: 130;

Ceauescu Nicolae: 80;
Gaidar Yegor [
]: 178;
Che Guevara: 111;
Gates Bill: 202;
Cheney Dick: 101;
Grahovac Gavrilo: 132;
Finci Jakob: 132, 189;
Grebo Zdravko: 132;
215
Aleksandar Savanovi
Greenspan Alan: 14;
Kenovi Ademir: 132;
Gdel Kurt: 37, 203;
Kerry John F.: 97;
Gorbachev Mikhail: 34, 49, 56, 95, 102,

103, 169, 192;
Kerviel Jrme: 59;
Hadifejzovi Senad: 132;
Kindleberger Charles: 22;
Hardt Michael: 154;
Kissinger Henry: 89, 211;
Hastert Dennis: 191;
Kljuji Stjepan: 132;
Havel Vclav: 114;
Kneevi Gao: 164;
Hawrylyshyn Bohdan [
]: 159;
Konstantinovi Radomir: 162;
Hayek Friedrich A.: 14, 25, 35, 69,

197-199, 203;
Kora Lidija: 132;
Hegel: 32, 53, 62;

Heisenberg Werner: 39;
Heraklit: 30;
Herodot: 30;
Hillman David: 115;
Hipija: 30;
Hitler: 138, 194;
Hodarkovski Mikhail [
]: 174;
Keynes Maynard J.: 87;
Koprivica aslav: 187;

Kotunica Vojislav: 127;
Kouchner Bernard: 172;
Kreso Adila: 136;
Krneta Slavica: 132;
Kroft Steve: 177, 191;
Kurspahi Nermina: 132;
Kurto Nedad: 132;
Lagumdija Zlatko: 132;
Lazi Mladen: 128;
Holbrooke Richard: 136;
Lenjin: 111;
Hruov Nikita [
]: 54;
Lerma Xavier: 193;
Hume David: 52;
Likofron: 30;
Hussein Saddam: 91;
Losonc Alpar: 128;
Liht Sonja: 130, 160, 163, 189;
Ibrahimagi Omer: 136;
Lutz Ashley: 190;
Jovanovi edomir: 160;
Madoff Bernard: 59;
Jurii Duka: 132;
Malagurski Boris: 169;
Kalaji Drago: 158-160, 165-168, 173;
Markovi Ante: 126, 135;
Kandi Nataa: 162, 163;
Marshall Andrew K.: 185, 186;
Kant: 37;
Marshall Tim: 129;
Kameri ejla: 141;

Kapidi-Osmanagi Hanifa: 132;
Marx Karl: 25, 30, 46, 53, 155, 187, 195,

199, 205;
Karadi Radovan: 137, 138;
Mati Veran: 160, 184;
Karapetrovi Milena: 132;
Meiar Vladimir: 114;
Karlweiss George: 191;
Medojevi Neboja: 128;
Kazaz Enver: 132;
Merkel Angela: 104, 105, 107-109, 175;

Mervyn King: 14;
216

Mesi Stipe: 127, 174;
Miloevi Slobodan: 114, 126, 127, 129,
135, 142, 143, 157, 158, 160, 161, 163,
165, 167, 181, 183;
Popper Karl: 29-31, 33, 35, 38-40, 42-45,

51, 52, 67, 102, 159, 193, 203, 205;
Prigogin Ilya [
]: 57;
Mijovi Ljiljana: 132;
Premec Vladimir: 132;
Miljevi Damir: 132;
Proki Ibrahim: 132;
Mises Ludwig von: 196, 203;
Protagora: 29, 30;
Mitrovi Duan: 164;
Puhovski arko: 175;
Mladi Ratko: 137, 138;
Pulji Mirko: 136;
Mohatir Bin Mohammed: 177;
Purivatra Mirsad: 132;
Moro Domenico: 192;
Putin Vladimir: 34, 173, 174;
Mra Milan: 136;
Rachman Gideon: 184, 190, 194;
Muminovi Edim: 132;
Radeljkovi Zvonko: 132;
Muratovi Hasan: 132;
Radovanovi Rade: 164;
Nakarada Bojan: 161;
Rama Edi: 170;
Negri Antonio: 154, 155;
Rawls John: 201, 202;
Neier Aryeh: 38, 125, 136, 189;
Reagan Ronald: 10, 23, 155;
Nici Ivana: 138;
Redford Robert: 117;
Nietzsche Friedrich: 111;
Repovac Hidajet: 132;
Nozick Robert: 202, 203;
Rich Marc: 175;
Noica Senka: 132;
Richelieu Jean Armand: 89;
Obama Barack: 64, 95, 101, 117, 179;
Risojevi Ranko: 132;
Omar Abdel-Rahman: 118;
Romani Teodor: 132;
ONeil Jim: 177;
Rockefeller: 174, 193;
Orwell George: 94;
Rothbard Murray: 203;
Papi arko: 132;

Paunovi arko: 128;
Rothschild: 148, 174, 175, 191, 192;

- Nathaniel: 174;
Pavievi Borka: 163;
Russell Bertrand: 45;
Peanin Senad: 132;
Sachs Jeffrey: 14, 178;
Perikle: 7, 29, 30, 205;
Sadikovi azim: 136;
Perovi Latinka: 162;

Pei Vesna: 162;
Saharov Andrej [
]: 114;
Platon: 30, 35, 36, 52;
Sahit Muje: 171;
Platonov Oleg: 192;
Samardi Nikola: 160;
Popov Neboja: 162;
Schuble Wolfgang: 176;
Popovi M. Sra: 162;
Sekelj Laslo: 128;
Popovi Sra: 184;
Sekuli Gajo: 132;

Sempson Entoni: 168;
217
Aleksandar Savanovi
Sharp Gene: 184;
Tadi Boris: 130;
Simovi Miodrag: 136;
Thatcher Margaret: 10, 155, 200;
Sloterdijk Peter: 111;
Tihi Boris: 132;
Smajlovi Mensur: 136;
Tobin James: 84;
Sokolov Grigorij [ ]:
171;
Tomi Milica: 141;
Sokrat: 30, 50, 51;
Tullock Gordon: 203;
Soros Tivadar: 211;
Turajli Srbijanka: 162;
Srbljanovi Biljana: 160, 162;
Turner Adair: 14;
Tuman Franjo: 114, 126, 127, 135;
Staljin: 54, 55;
Ugrii Sreten: 163, 164;
Stiglitz Joseph: 14, 121, 200;
Vejvoda Ivan: 162;
Stojanovi Dubravka: 162;
Verne Jules: 120;
Strauss Leo: 35;
Veovi Marko: 132;
Suskind Ronald: 94;
Vlaisavljevi Sanja: 132;
aper Sran: 162;
Vlaisavljevi Ugo: 132;
ebi Fahrudin: 132;
Volcker Paul: 14;
ero Fadil: 136;
Vui Aleksandar: 157;
pek Roman: 158;
Vuo Beka: 128;
titi Anton: 136;
Wittgenstein Ludwig: 45;
traus Ivan: 132;
Zimmerman Warren: 126;
unji uro: 128;
erdeva Vera [a a]: 171;
uvakovi Miko: 139, 140, 144, 145;
ivanovi Miodrag: 132;
218
REGISTAR ORGANIZACIJA/ INSTITUCIJA:

AIESEC: 131;
CANVAS: 184;
Akademija nauka i umjetnosti BiH: 131,

137;
Carlyle Group: 112;
Albanian minerals: 171;
Catalist: 117;
Albright Capital Management: 174;
Catholics in Alliance for the Common

Good: 118;
Alternativna akademska obrazovna

mrea: 162;
Casa de Maryland: 118;
Catholics for a Free Choice: 118;
AlterNet: 117;
Centar za antiratnu akciju: 162;
Alliance for Climate Protection: 118;

The Alliance for Justice: 118;
TheCenter on Budget and Policy

Priorities: 117;
The American Civil Liberties Union: 118;
TheCenter for Community Change: 117;
TheAmerican Immigration Council: 118;
TheCenter for Constitutional Rights: 118;
TheAmerican Institute for Social Justice:

117;
Centar za drutvena istraivanja

Analitika: 132;
American International Group: 180;
Centre europeen dinformation: 165;
The American Constitution Society for

Law and Policy: 118;
TheCenter for Economic and Policy

Research: 117;
The American Prospect: 117;
Centar za istoriju i teoriju kulture: 162;
Amnesty International: 118, 124;
Centar za kulturnu dekontaminaciju: 163;
Andrei Sakharov Foundation: 112;

Andre Marlox centar: 131;
The Center for New York City Neighborhoods: 115;
Anglia: 131;
The Center for Reproductive Rights: 119;
The Arab American Institute: 116;
The Center for War/Peace Studies: 112;
Arhiv Republike Srpske: 131;
Central European University [CEU]: 112,

121, 122, 131, 152, 158-160, 165, 167,
173, 178, 195;
ARION: 131;
Atelje 212: 128;
Avruta minerals: 170;
The Belgrade Youth Forum: 128;
La Benevolencia: 131;
Beogradski centar za ljudska prava: 162;
Beogradski fond za politiku izuzetnost:
160;
Beogradska otvorena kola: 160;
The Bill of Rights Defense Committee:
116;
Bolero plesni klub: 131;
BOSNA Film: 131;
The Brennan Center for Justice: 117;
Cankar [Slovenako kulturno drutvo]:
131;
Choice USA: 119;

CIA: 135, 165, 177, 192;
Cisco Systems: 180;
Citibank:192;
Club of Isles: 191;
Coalition for International Criminal
Court: 119;
The Compassion in Dying Federation of
America: 119;
Council on Foreign Relations: 112;
Critical Resistance: 117;
CORRIDOR: 131;
Dah Teatar: 142;
Death Penalty Information Center: 118;
219
Aleksandar Savanovi
The Death with Dignity National Center:
119;
- Youth Information Agency [OIA]: 161;

Forum graana Tuzla: 131;
Democracy Alliance: 112;
Forum za slobodu odgoja: 114;
Democracy For America: 117;
Freedom House:184;
Don [Prijedor]: 131;
Free Press: 117;
Drug Policy Alliance: 112, 119;
Friends of the Earth: 118;
Earthjustice: 118;
Gallerium Artisticum: 131;
Earth Institute: 112;
TheGamaliel Foundation: 117;
Earth Island Institute: 118;
GATT: 152;
The Economic Policy Institute: 117;
Global Exchange: 118;
Eda [Banjaluka]: 131;
Globalni svjedok: 79, 173;
EKOBiH: 131;
Green For All: 118;
TheElla Baker Center for Human Rights:

117;
G7: 70, 149, 153-155;
TheEmma Lazarus Fund: 117;

Equal Justice USA: 118;
Extractive Industries Transparency
Institute [EITI]: 79;
The European Movement in Serbia: 128;
Faculty of Economy Karl Marx
[Budapest]: 125;
Fair Trial Initiative: 119;
FAMA: 131;
G8: 79;
G20: 185;
Health Care for America Now: 117;
Helsinki odbor:129, 162, 174, 189;
- Helsinki komitet: 132, 133, 137, 173;
- Helsinki Watch: 138;
Hrvatski pravni centar: 114;
Human Rights Watch: 112, 118, 163, 170,
177;
IKRA fond: 131;
Federal Reserve [FED]: 14, 23, 27, 100,

180;
TheImmigrant Legal Resource Center: 118;
Feminist Majority Foundation: 119;
TheImmigration Policy Center: 118;
FETH: 131;
The Independent Media Institute: 117;
FIDESZ: 121;
TheInstitute for Americas Future: 117;
Filmski arhiv BiH: 131;
The Institute for New Economic Thinking [INET]: 14, 22, 112, 120, 121, 178;
Fond za humanitarno pravo: 162, 163,

173;
Fondacija: 8, 38, 87, 111-140, 142-145,
147-152, 157-161, 163-168, 172-174,
177-179, 183, 184, 187, 189, 192-195,
205, 206, 209, 211-213;
The Institute for International Economics: 112;

TheInstitute for Policy Studies: 118;
Institut za evropske studije [Beograd]:
128, 161;
- Open Society Institute: 29, 116, 118, 119,

187, 188;
The Institute for International Policy and

Economy [Beograd]: 128;
- Open Russia Foundation: 174;
Institute for Philosophy and Social

Theory [Beograd]: 128;
- OSIFE: 106;
- FODBiH:130-139;
- Soros Fond Jugoslavija: 158;
- Soros Center for Contemporary Art
[SCCA]: 139-141, 143-145;
220
The Institute for Pedagogic Research

[Beograd]: 128;
International Crisis Group [ICG]: 112;
138, 170-172;

International Monetary Fund [IMF]: 70,
72-74, 76, 79, 82, 84-88, 125, 149-155,
162, 177, 182, 185, 198;
International Executive Service Corps: 112;
International Association for Cultural
Freedom [Congress for Cultural Freedom]: 165;
Istorijski arhiv [Sarajevo]: 131;
JOBBLIK: 106;
Justice at Stake: 118;
Karter 77: 114;
Kmara!: 114;
Krug 99: 131;
Kyoto protokol: 76, 89;
Latino Justice PRLDF: 118;
The Lawyers Committee for Civil Rights:
116;
The Leadership Conference on Civil and
Human Rights: 117;
NARAL: 119;
Narodna biblioteka Srbije: 164;
Narodno pozorite [Sarajevo]: 131;
Narcis [Sarajevo]: 131;
Nation:117;
National Abortion Federation: 119;
The National Assotiation for the
Advancement of Colored People: 116;
The National Council of La Raza: 116;
National Endowment for Democracy: 124;
TheNational Immigration Forum: 118;
TheNational Immigration Law Center:
118;
The Nation Institute: 117;
National Partnership for Women and Families: 119;
TheNational Security Archive Fund: 118;
Natural Resources Defense Council: 118;
Nezavisno udruenje novinara
The Lynne Stewart Defense Committee:

118;
- Republike Srpske: 134;
MEDIA centar: 131;
- Srbije: 162;
Media Matters For America: 117;
TheNew America Foundation: 118;
Meunarodna fondacija za nauku: 124;
New Yorkers Against the Death Penalty:

118;
Meunarodni sud: 83, 85, 89, 119, 137;

- ICTY: 137, 138;
- Evropski sud za ljudska prava: 132, 176;
Obala Art Centar: 131;

Occupy Wall Street: 94, 201;
OSCE: 124;
The Mexican American Legal Defense:

116;
Open University Subotica: 128;
TheMidwest Academy: 117;
Orjentalni institut [Sarajevo]: 131;
TheMigration Policy Institute: 118;
Otpor: 129, 143, 157, 183, 184, 206;
Milenijum [Srbac]: 131;
OVK: 171;
MIT centar: 131;
Pacifica Foundation: 117;
Mrea za saradnju u obrazovanju u

Jugoistonoj Evropi [SEE-ECN]: 160;
PEN centar: 131;
Ms. Foundation for Women: 119;

Multimedijalni institut: 114;
Muzej Istone Bosne [Tuzla]: 131;
Muzej Republike Srpske: 131;
Muzej savremene umjetnosti [Beograd]:
145;
Napredak [Hrvatsko kulturno drutvo]:
131;
People for the American Way: 117;

People of Faith against the Death
Penalty: 119;
People Improving Communities through
Organizing: 118;
Perpetuum Mobile: 131;
PIR pozorite: 131;
Planned Parenthood: 119;
Preporod [Bonjaki kulturni centar]: 131;
221
Aleksandar Savanovi
Pro-Choice America: 119;
Pro et Contra [Prijedor]: 131;
Sveti Marko [Srpsko pogrebno drutvo]: 131;
The Progressive States Network: 117;
Transparency International: 132;
The Progressive Change Campaign

Committee: 117;
Trilaterala: 189, 192;
Project for the New America Century: 97;
Udruenje ena grada Banjaluke: 131;
Project Vote: 117;
Udruenje veterana II svjetskog rata:

131;
Proposition 19: 119

Project Syndicate: 14, 106, 120, 121;
Prosvjeta [Srpski kulturno obrazovni
centar]: 131;
Quantum fond: 61, 62, 69, 111, 175, 180,
191, 211;
Udruenje pisaca [Sarajevo]: 131;
Ujedinjene nacije [UN]: 82, 67, 77, 78, 83,

85, 90, 93, 119, 130, 137, 147, 149, 154,
170, 172, 181, 183, 185;
- United Nations Foundation: 119;
- Savjet bezbjednost: 82, 85, 93, 137;
QueerBeograd: 141;
- Generalna skuptina: 82, 85, 182;
Refugees International: 112;
- UNHCR: 135;
Rex: 142;
- UNMIK: 172;
TheRuckus Society: 117;
TheUrban Institute: 118;
Sarajevski filharmonijski orkestar: 131;
USAID: 124;
The Sentencing Project: 117;
Varavski pakt: 170, 194;
Skender Kulenovi biblioteka [Bosanski Petrovac]: 131;
Vatra Romanesca: 157;

Witness to Innocence: 118;
Solidarnost: 114, 178;
Womens Law Center [Beograd]: 128;
Soros media centar: 132, 133;
World Bank [WB]: 70, 72, 76, 77, 79,

85-87, 149, 151, 152, 154, 155;
SOS telefon: 131;

Southeast Europe Equity Fund: 170;
Spomenik: 141;
Stefan Batory Foundation: 112, 178;
Sundance Institute: 117;
World Trade Organization [WTO]: 58, 85,

149-152, 154;
World Sustainable Development Forum:
112;
ZID [Sarajevo]: 131;
ene u crnom: 141;
222
LITERATURA:
Spisak literature odnosi se iskljuivo
na reference navedene u tekstu.
1.
Agarwala R., SDR should become the global currency [The Economic Times,
April 3., 2009];
2.
Ambrose Evans-Pritchard, The G20 moves the world a step closer to a

global currency [The Telegraph, April 3, 2009];
3.
Anderlini Jamil, China calls for new reserve currency [The Financial Times,
Mart 23., 2009];
4.
Avramov Smilja, Civilno drutvo i nevladine organizacije [Nova Evropa,

Beograd 2006]
5.
Art Work in Public Spaces, SCCA-Prague, Prague, 1997; dAymery Gilles,

The Circle of Deception Mapping the Human Rights Crowd in the Balkans
[July 23, 2001; http://www.swans.com];
6.
Beveridge Dirk, Soros: Attacks Will Speed Downturn [Associated Press, 19

September 2001.];
7.
Bieber Florian, Commentary on Sonja Biserkos The EU and the Serbian

Civil Society [Europes World, 24.6.2008; http://www.europesworld.org];
8.
Bilderberg grupa je razbila Jugoslaviju [Nedeljnik, br.75; 20-27. Jun 2013,

str.20-23];
9.
Billington Gail G.,Cynthia Rush, Soross financial warfare is under

increasing investigation [EI Report, vol.24, No.44, October 31, 1997]
10.
S.Blaustein, Once Again, Milosevic Is Having His Way With Peacekeepers

[Los Angeles Times, Feb.20, 2000.];
11.
Black Chris, Herman Ed, Louise Arbour- Unindicted War [http://emperorsclothes.com/];
12.
Brown Gordon, Out of the Ashes [The Washington Post, October 17, 2008];
13.
Boaz David, Soros, Epstein and Caldwell on Hayek [http://www.cato.org];
14.
Bosna je premala da bi se samoodrala [G.Soros, intervju za: Dani br.135,

Sarajevo, 31. dec. 1999.];
15.
Bruck Connie, The World According to Soros [The New Yorker, Jan. 23,
1995];
16.
Bruck Connie, Soros Buys Ukraine [The New Yorker, 23. Jan, 1995]
17.
Building Open Society in The Western Balkans 1991-2011 [Open Society

Foundations, New York 2011];
18.
Burdman Mark, Central European University and the intellectual

subversion of Central and Eastern Europe [wordpress, July 21, 2001];
19.
Butler Vera, George Soros mr. Lucifer [Free Republic, September 2002.];
20. Chossudovsky Michel, State terror and the free market Opening up
Kosovo to foreign capital [http://emperors-clothes.com/articles/chuss/
opening.htm];
21. Clark Nicola, Soros Loses Challenge to Insider Trading Conviction [New
York Times, Oct.6.2011.]; Colchester Max, Setback for Soros in Paris [Wall
Street Journal, Oct7., 2011.];
223
Aleksandar Savanovi
22. Coffin Heather, George Soros: Imperial Wizard/Double Agent [http://www.
sianews.com]
23. Chang Ha-Joo, Bad Samaritan The Myth of Free Trade an secret history of
capitalism [Bloomsbory Press 1997];
24. Congressional Record, Vol 144, No 151, str. 2301-2303;
25. Contribution to the 2009 European Commission Report on Serbia [Fond za
Otvoreno drutvo Srbija, Beograd 2009];
26. Contribution to the 2011 European Commission Consultations on
Enlargement Package [Fond za Otvoreno drutvo Srbija, Beograd 2009];
27. Culture in the Processes of Development, Regionalization and EuroIntegration of the Balkans [Institut za sociologiju Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Niu, Ni 2003];
28. Cymbalista Flavia, How George Soros knows what He knows? [www.
trading-naked.com];
29. osi Vesna, Nestanak struje u globalnom selu [u: Duga, br.480; Beogra; juli
1992];
30.
Deverell John, Vast array of international VIPs talk things over at secretive
Bilderberg 96 in King City [The Toronto Star, 31 May 1996];
31. Deset godina Fonda za otvoreno drutvo 1991-2001. [http://www.fosserbia.org/];

32. The Dictatorship of Financial Capital, [Federation of Social and Educational
Assistance, Brazil, 2002; http://www.fase.org];
33.
Dimitrijevi Vladimir, George Soros veliki metar svih hulja [Peat, br.50,
13. jun, 2009];
34.
ini Zoran, Jugoslavija kao nedovrena drava [Knjievna zajednica

Novog Sada 1988];
35.
orevi Mirko, Kumanovske magle i komentari [Peanik, 22.07.2012.]
36.
uri Jelena, Srbija u evropskim integracijama preobraaj identiteta

[Filozofija i drutvo, vol II, Beograd 2006];
37.
urkovi Mia, Slika, zvuk i mo [MST Gaji, Beograd 2009];
38.
urkovi Mia, Rusija i otkrivanje meke moi [Nacionalni interes, Institut

za politike studije, broj 1-3, Beograd, 2008];
39. Evropa 100 pitanja i odgovora [Foundation Open Society Serbia, 2012];
40.
Engdahl William, Secret Financial Network Behind Wizard George Soros

[Investigation Executive Intelligence Review (EIR), Vol.23. No44., Nov. 1,
1996, str.54-61];
41.
European Foundation Centre, European foundation fundamentals: a portrait

of the independent funding community in Europe, Brussels, EFC, 1999;
42.
Farley Maggie, Malaysian Leader, Soros Trade Barbs [u: Los Angeles Times,
September 22, 1997];
43.
Feldman Bob, George Soros Alternative Journalism donations [chrispaul@

netpci.com];
44.
French Court Convicts Soros of insider trading [The Guardian, Dec. 20. 2002.];
45. Get ready for the phoenix [The Economist; Vol. 306, Jan. 9., 1988.];
46. George Soros has running looting operations against, Russia, Serbia,
England an Italy [Wall Street Journal, July 11, 2011];
224

47.
Glogoczowski Marek, George Soros International School of Youth

Corruption [transkript govora odranog na EU(RO)-skeptic Youth Camp,
Ljublana, Sept. 26-27, 2001];
48.
Goyal Ashima, Is world ready for a global currency? [The Economic Times,
April 3., 2009];
49.
Grupa Termini [Timeshire Campus], Soros realizam [http://www.antijargon.

tkh-generator.net/wp-content/uplo ads/2010/12/soros-realizam.pdf];
50.
Hardt Michael, Negri Antonio, Imeprija [IGAM, Beograd 2005];
51.
Hall, J.A. (ed.), Civil society: theory, history, comparison [Cambridge, Polity
Press, 1995];
52.
Hedges Chris, Below It All in Kosovo [New York Times, July 8, 1998.];
53. Van Helsing Jon, George Soros and the Rothschilds Connection [Secret
Societies and their Power in the 20th Century], EIRNA study Derivatives;
54.
Horowitz David, Poe Richard; The Shadow Party How George Soros,
Hillary Clinton and sixties Radicals seized control of Democratic Party
[Nelson Current, Nashville 2006];
55.
Holbrooke Richard, Zavriti rat [ahimpai, Sarajevo 1998];
56. Izvjetaj 2003-2004; Fond Otvoreno Drutvo Bosna i Hercegovina 2005.

57.
Jauvet Vincent, Le Nouvel Opservateur, No 1883, Dec 7, god. 2000.;
58.
Johnston Diana, Taking over the Trepca mines: Plans and Propaganda
[www.tenc.net];
59.
Johnston Diana, Globalist Thinktank Conceived Excuse for Todays NATO

Assault on Mitrovica [www.tenc.net];
60. Kalaji Drago, kola za janiare [u: Duga br.1612, Beograd, april 1995];
61. Kaufman Michael T., The Life and Times of a Messianic Billionaire [Knopf
Doubleday Publishing Group, 2010.];
62. Keane, J., Civil society: old images, new visions [Cambridge, Polity Press,
1998.];
63. Kincaid Cliff,The Hidden Soros Agenda: Drugs, Money, the Media, and
Political Power [Oct. 2004; http://www.aim.org.];
64. Kincaid Cliff, Obamas Master George Soros [http://sorosfiles.com, Oct 29.,
2011]
65. Komunistiki kapitalist [u: Duga, br.526; Beoograd, april-maj 1994];
66. Konstantinovi Radomir, Filozofija palanke [Otkrovenje, Beograd 2010.];
67. Koprivica aslav, O rodoljubivosti i umnosti. Mogunost i neophodnost
racionalnog opravdanja patriotizma [Filozofski godinjak, god.VII, br.7;
Banjaluka 2011.; str. 53-103];
68. Liht Sonja, Otvaranje Srbije [Vreme, 09.10.1995];
69. Lowell Ponte, George Soros: Billionaire for the Left [FrontPageMagazine,
Nov. 13, 2003];
70.
Lutz Ahley, Bilderberg Groups Connection to Everything in the World

[Bussiness Insider, june 12, 2012];
71.
Maldini Pero, Graansko drutvo i demokracija u tranzicijskim drutvima

[u: Politika misao, vol. XXXIX, br.4, Zagreb god.2002, str.129-145];
225
Aleksandar Savanovi
72. Malaysian ex-premier Mahathir and billionaire Soros end feud [Australian
Broadcasting Corporation. Friday, December 15, 2006.];
73. Managing Multiethnic Cities in South Easter Europe [Open Society Institute,
Budapest 2010.];
74. Manifesta 3 - European Biennial of Contemporary Art; Ed. by Igor Zabel,
Cankarjev dom, Ljubljana, Slovenia, 2000.;
75.
Marshall Tim, Igra senki petooktobarska smjena vlasti u Srbiji [Samizdat

B92, Beograd 2002];
76.
Marshall Andrew Gavin, The Financial New World Order: Towards a Global
Currency and World Government [http: //www. mondialisation.ca];
77.
Martinovi Ratko, Ovo nam je naa borba dala: Rothschild, Rockefeller i

Soros u tajnosti vladaju Hrvatskom i Crnom Gorom?[http://www.Politika.
hr; 22.06.2012];
78.
Mendelson Peter, The Case for Better Government [www.project-syndicate.

org];
79. Modeli organizacije lokalne samouprave Slovenija, Hrvatska, Bosna i

Hercegovina, Makedonija i Srbija [Palgo Centar & Institut Otvoreno drutvo,
Beograd 2008];
80. Novi svetac nove sirotinje [u: Duga, br.508; Beograd, avgust 1993.];
81. Od zlotvora do dobrotvora [Slobodna Dalmacija; 17.10.2002.];
82. Open Society Found B&H Annual Report 1995 [FODBiH, Sarajevo 1995];
89. Open Society Found B&H Annual Report 2003-2004 [FODBiH, Sarajevo 2005];
90. Open Society Found B&H Annual Report 2005-2006 [FODBiH, Sarajevo 2007];
91. Open Society Found B&H desetogodinji izvjetaj 1993-2003 [FODBiH,
Sarajevo 2004];
92. Orentlicher Diane F., Da neko ko je kriv bude kanjen: efekti Meunarodnog
krivinog tribunala za bivu Jugoslaviju u Bosni i Hercegovini [FODBiH,
Sarajevo, 2011];
93. Otvoreno drutvo opet u Hrvatskoj [Nacional, br.75, 21sept. 2010.];
94. Papantoniu Yannas, The Re-Division of Europe[www.project-syndicate.org]
95. Parezanovi Marko, Obojene revolucije u vrtlogu prekomponovanja
meunarodnih politikih odnosa [http://www.nspm.rs/savremeni-svet];
96. Penda Ivor Altaras, Soroseva interpretacija Popperove znanstveno-politike
teorije [Politika misao, vol.XLIV, br.1; Zagreb 2007, str. 53-65];
97. Pinter Frances, The Role of Foundations in the Transformation Process
in Central and Eastern Europe [u: Schluter Andreas, Then Volker,
Walkenhorst Peter (ed), Foundations in Europe, Directory of Social Change,
London 2001., str.295-321];
226

98. Planira li Bilderberka skupina ekonomsku Depresiju? [Nexus, br.36. juni 2009.];
99. Platonov Oleg, Tajna svjetska vlada [Altera, Beograd 2001];
100. Politike meunarodne podrke zemljama jugoistone Evrope (ne)nauene
lekcije u Bosni i Hercegovini [Fond Otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine,
Sarajevo 2011];
101. Popper Carl, Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji [BIGZ, Beograd 1993];
102. Popeski Ron, Soros link to Khodorkovskys Open Russia Foundation [The
Age, Melburn, Nov.8, 2003];
103. Primorac Pavle, Dim Sotonin [Vukman, Zagreb 2004];
104. Procjena budetske transparentnosti u opinama u Bosni i Hercegovini
Izvjetaj za Fond Otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina [Analitika-centar
za drutvena istraivanja, Sarajevo 2011]
105. Procjena razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini - Izvjetaj za Fond
Otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina [Sarajevo 2006]
106. Quarterly. The Soros Centres for Contemporary Arts 5 [Soros Centres for
Contemporary Arts Network, 1995];
107. Radojii Mirjana, Nevladine organizacije i politika interpretiranja novije
junoslovenske prolosti [Filozifija i drutvo, vol II, Beograd 2005]
108. R/Evolution and Order: Serbia After October 2000 [Institut za filozofiju i
drutvenu teoriju, Beograd 2001];
109. Rachman Gideon, George Soros and Glenn Beck [Financial times, Nov. 19,
2010.];
110. Rachman Gideon, And now for a world government [The Financial Times,
Dec. 8, 2008];
111. Rachman Gideon, A Now for a world Government [Financial Times,
december 8, 2008];
112. Rahn Richard W., You Lose, Soros Wins [The Washington Times, 24. octobar,
2008.];
113. Regional Development and Integration of the Balkans into the EU Structures
Balkan Crossroads and Alternatives [Institut za sociologiju Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Niu, Ni 2003]
114. Reese-Schafer Walter, Civilno drutvo i demokracija [u: Politika misao, vol.
XLI, br.3, Zagreb god.2004, str.65-79];
115. Reisman George, Is Laissez-Faire a Threat to Freedom? An Answer to
George Soros [http://www.mises.org];
116. The Resistible Fall of European Union: Interview with George Soros [Project
Syndicate];
117. Sabeva Galina, Soros Sofia IT Firm Gets $9 Million Equity Investment
[Reuters, January 23, 2001.];
118. Samoizolacija: realnost ili cilj [izvjetaj Helsinkog odbora za ljudska prava,
Beograd 2008];
119. Savanovi Aleksandar, Anarhokapitalizam politika filozofija
antidravnog kapitalizma [Fakultet politikih nauka, Banjaluka 2011];
120. Schllhammer Georg, Art in the Era of Globalization - Some remarks on the
Period of Soros-realisms [The Global 500, Edition Selene 1999];
227
Aleksandar Savanovi
121. The Shatalin Plan: shock therapy for the Former Soviet Union [Myers Peter
(ed), Geore Soros as a Rothschild Agent; 2004];
122. Singer Tania, Beyond Homo Economicus[www.project-syndicate.org]
123. Slater Robert, Soros, The Life, Time and Trading Secrets of the Worlds
Greatest Investor [McGraw-Hill, New York 1997];
124. Slater Robert, Soros The Unauthorized Bigraphy [McGraw-Hill Professional,
1997];
125. Smith Heather, Soros Loses Case Against French-Insider Conviction
[Bloomberg, Oct. 6, 2011.];
126. Solana Javier, Globalizing European Security [www.project-syndicate.org];
127. Soros George, Kriza globalnog kapitalizma [Rabic, Sarajevo 1999];
128. Soros George, O globalizaciji [Samizdat B92, Beograd 2003];
129. Soros George, Mjehur amerike nadmoi popravljanje posljedica
zloupotrebe amerike moi [Samizdat B92, Beograd 2004];
130. Soros George, Alkemija financija [Hlad, Zagreb 1996];
131. Soros George, Podrska demokraciji [August Cesarec, Zagreb 1993];
132. Soros George, Soros o Sorosu-izazov novca [AB, Zagreb 1997];
133. Soros George, The New Paradigm for Financial Markets The Credit Crisis
of 2008 and What it Means [Public Affairs, New York 2008];
134. Soros George, Open Society Reforming Global Capitalism [Public Affairs,
New York 2000];
135. Soros George, Financial Turmoil in Europe and the United States [Public
Affairs, New York 2012];
136. Soros George, The Age of Fallibility [Public Affairs, New York 2007];
137. G.Soros, [ , 2, god.2001.];
138. G.Soros, Appeal for Responsible Security [the New York Times, 2000.];
139. G.Soros, My Philantrophy [http://www.georgesoros.com/articles-essays/];
140. G.Soros, Poslednja ansa kapitalizma? [u: Alexandria biblioteka, No.8,
specijalno izdanje nedeljnika Vreme; Beograd, dec.-jan.1998; str.13-18];
141. G.Soros, New Theory for New Age [Project Syndicate, 2009.];
142. G.Soros, The Capitalistic Threat [The Atlantic Monthly, Vol 279, No. 2, Feb.
1997, str. 45-58];
143. Soros George, Avoiding a Breakdown: Asias Crisis Demand a Rethink of
International Regulation [Financial Times, London, December 31, 1997];
144. G.Soros, How to save European Union [u: The Guardian, Apr. 9. 2013.];
145. G.Soros, Germany must reflect on the unthinkable [Financial Times, 24.
June 2010.]
146. G.Soros, EU Needs Euro Bonds [Wall Street Journal, 25. Apr.2012]
147. G.Soros, How to save European Union [The Guardian, Apr. 9. 2013.]
148. G.Soros, Germany Risks Pushing Europe Into Deflationary Debt Sprial [Wall
Street Journal, 25. Apr.2012]
149. Soros George, To Avert the Next Crisis [Financial Times, London, January 4,
1999.]
228

150. G.Soros, On the Coming Class War in the USA [Newsweek magazine,23
january 2012]
151. G.Soros, A Europe of Solidarity, Not Only Discipline [http://www.
georgesoros.com/articles-essays/entry/]
152. G.Soros, Angela Merkels Pyrrhic Victory [Project Syindicate, Oct.8, 2013]
153. G.Soros, Ruenje dogmi [Vreme, 24.06.1991];
154. G.Soros, European Union Could Become a German Empaire [The
Huffington Post, Apr. 6., 2012.];
155. G.Soros, The Crisis of Euro leads EU to a long-term depression [The Wall
Street Journal, Oct. 16., 2012.];
156. G.Soros, Germanys reticence to agree threatens European Stability
[Financial Times, June 24, 2012];
157. G.Soros, Force Cannot Bring About Democracy [Monitor, 30 May, 2003.];
158. G.Soros, EU should not insist on the State Union [Pobjeda, 28. May, 2003.];
159. G.Soros, The Creation of the State Union is a Step Backwards [Publika,
28.May 2003.];
160. G.Soros, EU must not Force Serbia and Montengro to Stay Together [Vijesti,
28. May, 2003.]
161. Soros Promotes Crisis Plan for Europe [New York Times, 25.Jan.,2012];
162. Soros Fund Launches $150 MIn U.S.Backed Balkans Investment [Bloomberg
Business News, July 26, 2000.];
163. George Soros Sydney Morning Herald Interview, Nov.15, 1997;
164. George Soros Interview - Kroft Stave, 60 minutes [CBS TV, 20. decembar
1998];
165. Soro, samozvani Mesija [u: Duga, br.1619; Beograd, juli 1995.];
166. Soros, Communitarism and the Frankfurt School [EI Report, vol.24., no.44.,
oct. 31, 1997];
167. Steil Benn, The End of National Currency [Foreign Affairs, Vol. 86, Issue 3,
May/June 2007; pages 83-96];
168. Stiglitz Joseph E., An Agenda to Save the Euro[www.project-syndicate.org.]
169. Stojanovi Dubravka, U spirali zloina: balkanski ratovi [Peanik,
07.05.2012.];
170. Stojanovi Dubravka, Sto godina fantazije [Peanik, 15.10.2012.];
171. Strategiju za rudarstvo za period 2012-2025 [MIP Kosova, Pritina 2012.]
172. Suskin Ron, The Price of Loyality: George W.Bush, the White House, and the
Enducation of Paul ONeill [New York Times Magazine, October 17, 2004, str.51];
173. Szamuely George, Soros World [New York Press, August 22, 2000.];
174. uvakovi Miko, Ideologija izlobe: o ideologijama Manifeste [u:Platforma
SCCA, Ljubljana 2002]
175. uvakovi Miko, Kritina fenomenologija djela: status, funkcije i efekti
umjetnikog djela na Manifesta 3 [SCCA, no2. Ljubljana, decembar 2002];
176. ta je odluila svjetska vlada [Geopolitika, br.64, jun-jul 2013., str.18-22];
177. Trepca: Making Sense of the Labyrinth [ICG Europe Report No82; 26 Nov
1999];
229
Aleksandar Savanovi
178. The True Story of Soros the Golem [EIR Special Report, 1997];
179. Trifkovi Sra, Eastern Europe vs the Open Society [Chronicles.org, Oct.11.
2010.];
180. Trifkovi Sra, George Soros, Postmodern Villain [Chronicles.org, Feb.2004];
181. Trifkovi Sra, Soro i njegovi janiari [Novi kolski poredak, Legenda,
aak 2005]
182. UN backs new new global currency reserve [The Sunday Telegraph, Mart
29., 2009];
183. Vankovska Biljana, Balkanski ratovi simfonija ili rekvijem [Peanik,
23.10.2012.];
184. Vankovska Biljana, Seanje na Balkanske ratove u Makedoniji [Peanik,
28.10.2012.];
185. Vernon Wes, Soros: Patriotism Ends at the Stock Market [NewsMax.com,
25 September 2001.];
186. Vladari svijeta i krstaki kapitalizam [Nedeljnik, br.75; 20-27. Jun 2013,
str.24-28];
187. Vujanovi Ana, Politinost umjetnosti: policije i politike, strategije i taktike
[Rakolovano znanje, Herceg Novi 2010];
188. We are ... [Open Society Institute, New York 2008];
189. Winnett Robert, Financial Crisis: Gordon Brown calls for new Bretton
Woods [The Telegraph, October 13, 2008]
190. Your Enemy, George Soros [LaRouche, Virginia 2008];
191. Zakaria Fareed, GPS- interwiew with G.Soros
230
Aleksandar Savanovi
GEORGE SOROS
Izdava:
FAKULTET POLITIKIH NAUKA
Univerzitet u Banjoj Luci
Glavni i odgovorni urednik:
Nenad Kecmanovi
Recenzenti:
Prof. dr Nenad Kecmanovi
Prof. dr Nikola Poplaen
Lektor:
Marija Milovanovi
tampa:
GRAFID Banja Luka
Za tampariju:
Branislav Ivankovi
Banja Luka, februar 2014.

0.3. George Soros - Otvoreno Dru-Tvo PDF

Cargado por

Información del documento

Título original

Derechos de autor

Formatos disponibles

Compartir este documento

Compartir o incrustar documentos

Opciones para compartir

¿Le pareció útil este documento?

¿Este contenido es inapropiado?

Copyright:

Formatos disponibles

0.3. George Soros - Otvoreno Dru-Tvo PDF

Cargado por

Copyright:

Formatos disponibles

See

discussions, stats, and author profiles for this publication at:

George Soros Otvoreno

Available from: Aleksandar Savanovic

Glavni i odgovorni urednik:

2. DOKTRINA OTVORENO DRUTVO......................................29

2.2. Deficit kontrole u socio-kulturnom sektoru............................... 58

2.4. Kritika politike Georg W.Bush-a..................................................88

3. FONDACIJA politika praksa otvorenosti..........................111

3.2. Soros realizam.......................................................................... 139

4.2. Narodnjaka desnica.................................................................. 157

4.3. Neoliberalni kontraodgovor....................................................... 195

Soros George, Kriza globalnog kapitalizma [Rabic, Sarajevo 1999].

G. SOROS - Otvoreno drutvo

Equilibrium taka pretpostavljeno [hipotetiko ili stvarno] stanje trita

12 Soros George, Podrka demokraciji [AC, Zagreb 1993], str,192.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

1.1. Boom/bust sekvenca

Soros opisuje nestabilnost kompleksnih drutvenih sistema koristei

G. SOROS - Otvoreno drutvo

Podrka demokraciji, str.69; str.231-233; str.237.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

43 Open Society Reforming Global Capitalism, str.82.

1.2. Politike implikacije modela

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

Izazov novca, str. 137.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

The New Paradigm for the Financial Markets, str.71.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

83 Izazov novca, str.26.

Podrka demokraciji, str.167.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

Kapitalistika pretnja, op.cit., str.12.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

2.1. Saznajnoteorijske pretpostavke koncepta

Kriza globalnog kapitalizma, str.29.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

dimentarnim konturama, i nije jasno koliko je uopte bio upoznat s fenomenologijom.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

Na primjer, ako pretpostavimo da e se u budunosti desiti devalvacija, to

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

156 Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.29.

162 Soros Lectures Lecture Two: Financial Markets, str.28.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

182 ibid, str.3; str.8-9.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

2.1.1. Refleksivna teorija istorije

G. SOROS - Otvoreno drutvo

202 Podrka demokraciji, str.221.

G. SOROS - Otvoreno drutvo

211 Podrka demokraciji, str.15, str.167-168.

2.2. Deficit kontrole u socio-kulturnom sektoru

U kontekstu temeljnog problema postblokovskog svijeta, naime ekstremne

G. SOROS - Otvoreno drutvo

G. SOROS - Otvoreno drutvo

231 Podrka demokraciji, str.239.