Artroza ili osteoartroza je degenerativna bolest perifernih zglobova.

Bolest nastaje kao posljedica

degenerativnih promjena u zglobnoj hrskavici, to dovodi do subkondralne skleroze kosti i
hipertrofinih promjena na rubnim dijelovimakosti (osteofiti)[1] Ako bolest zahvati vei broj zglobova
tada govorimo o poliartrozi. Artroza je neizljeiva bolest i najee se s vremenom pogorava.
Jakost simptoma se meutim moe kontrolirati pravilnim i kontinuiranim lijeenjem

[2] [3]

Degenerativne bolesti zglobova su vrlo rasprostranjene bolesti, od kojih uglavnom oboljevaju starije
osobe, iako su vrlo este i meu mlaim osobama. Ova bolest podjednako pogaa mukarce i ene,
neto vie ene poslije 55. godine.

[4][5]

Artrotine promjene su rendgenoloki prisutne kod 80% ispitanika starijih od 55 godina, dok je
klinike manifestacije imalo samo 15-20% ispitanika. U razvijenim zemljama degenerativna oboljenja
zglobova su na prvom mjestu kao uzrok izostanka s posla, to govori o njihovoj izuzetnoj
epidemiolokoj vanosti[6].
Prognoza degenerativnih oboljenja zglobova je relativno dobra osim kod koksartroze i gonartroze.
Sama bolest nema utjecaja na ope stanje organizma i ivotni vijek pacijenta

Podrijetlo naziva
Tijekom vremena za ovu su bolest upotrebljavani mnogi nazivi kao to su; artritis, staraki artritis,
deformirajui artritis (lat. arthritis deformans), hipertrofini osteoartritis, artroza, osteoartroza. S
obzirom da je dokazano da je artroza degenerativna bolest izazvana degeneracijom hrskavice, a ne
upalni proces, polako se naputa primjena dometka "-itis" na zavretku dijagnoze [7][1]. U sluaju da
bolest zahvati vei broj zglobova koristi se naziv poliartroza. U posljednje vrijeme sve se ee
koristi i pojam "degenerativna bolest zglobova i kraljenice

Etiologija
Uzrok artroze jo nije poznat, ali je za njezin nastanak odgovoran vei broj faktora koje moemo
podijeliti na: mehanike, genetske, metabolike i endokrine, okoline i ostale faktore.

Medijalna artroza koljena (gonartroza) prikazana na magnetskoj rezonanciji.

Etioloki faktori u nastanku artroze

Mehaniki

Mikro i

Metaboliki i

Genetski

makrotraum

Neki

endokrini

Okronoza

Alkaptonuri

artroze u
Pretjera

obiteljima,

no

oblici

zgloba

artroze u

Bavljenj

populacijam

Pretilost

Heberde

esta kod
bijelih ena,

Poreme

rijetka kod

udova

Eskima i

Nepravil
no srastanje
prijeloma

Slabost

Prehram

patije (npr.

bene

anemija srpastih

specifinosti

stanica,
talasemija)

Menopauz

siringomielija,
tabes dorsalis,
dijabetes)

Nepravilna

Avaskularn

vene nogu)

zbog pogrjenog
ili prekomjernog

Autozm
no povezan

gen koji se
u ena
dominantno
nasljeuje a
u
mukaraca

optereenja

Taloenje
kristala
Reumatoid
ni artritis

Statiki i
dinamiki faktori

a nekroza
kuka

Krvoilni
(npr. proirene

Pagetova
bolest

Neurovegeta
(npr.

eerna

ishrana

Tjelesna

tivni ili neurogeni

bolest

Japanki[14].

kuka (npr.

Hemoglobino

graa

ena

eti koljena ili

iaenje)

crnkinja,

Deformit

uroeno

Akromegali

dok je

ena statika

ja

poliartroza,

[15][16]

Starost [14][17]

nova

Hemokrom

jednostrani
m sportom

atoza

pojedinim

ja

Neki

pojedinog

Nain i

Ostali faktori

uvjeti ivota

pojedinim

optereenje

oblici

Okolini faktori

Infekcija

miia

recesivno [10
]

Podjela
Povijesno gledano, prema etiolokim faktorima artroze se mogu podijeliti na primarni (idiopatski)
i sekundarni oblik, iako je ova podjela u biti medicinska konvencija

Sekundarna artroza[uredi VE | uredi]

Mjesta na kosturu na kojima se najee razvije artroza.

Sekundarnu je artrozu konceptualno lake razumjeti. Njome se nazivaju sva degenerativna oboljenja
sinovijalnih membrana zgloba koja proizilaze iz nekih predisponirajuih stanja, obino akutna ili
kronina mehanika oteenja, koja oteuju i mijenjaju zglobnu hrskavicu i/ili subkondralni dio kosti
to posljedino mijenja i odnose u zglobu. Stoga se sekundarna artroza esto javlja u relativno
mladih ljudi, poslije mehanike traume koja se pojavljuje kod displazije, subluksacije ili luksacije
(iaenja) zgloba.

Sekundarne se artroze mogu javiti i nakon artritisa, (reumatoidnog, infektivnog itd.), nakon
djelovanja kemijskih faktora (uratni artritis, kondrokalcinoza, alkaptonurija) i neto rijee zbog
slabosti potpornog tkiva oko zgloba.

Primarna artroza[uredi VE | uredi]

Definicija primarne artroze je "maglovita" i najee se smatra posljedicom procesa starenja i zato bi
prema ovoj definiciji trebala biti uestalija kod starijih osoba. Najee upotrebljavan pojam starenja,
koji se u artrozi odnosi na proces degeneracije zglobne hrskavice je u biti pogrjean

[30]

Istraivanja su dokazala da ove promjene nisu uvijek vezane za starije osobe, niti se moe nai bilo
kakva veza izmeu stupnja oteenja hrskavice (npr. glave bedrene kosti) i starosti pacijenta. Na
iznenaenje mnogih ortopeda dokazano je da u dijelovima zgloba ija hrskavica podnosi manji
pritisak, degenerativne su promjene naglaenije, to znai da su degenerativne promjene
najizraenije u sustavu bez pritiska na glavu zgloba (npr. bedrene kosti) [30]. Isto tako, svakodnevno
optereenje zgloba uva zglobnu hrskavicu, a nepravilno je optereenje najei uzrok degeneracije
zglobne hrskavice [31]
U irem smislu se stoga primarna artroza moe smatrati idiopatskim fenomenom, koji se javlja u
prethodno netaknutim (neoteenim) zglobovima, bez oiglednog i jasnog razloga nastanka
degenerativnih promjena [30] [7][32][33][34]. U literaturi se kaoetioloki faktori primarne artroze navode;
starija ivotna dob, pretilost, genetski faktori, fizika aktivnost, hormonalno stanje, upalne bolesti
kuka (kao npr. reumatoidni artritis, ankilozirajui spondilitis, Ritterov sindrom, ili lupus), kalcij
pirofosfatna bolest, difuzna idiopatska kotana
hiperostoza, giht, hemokromatoza, osteonekroza i prijelom oko zgloba, ukljuujui i prijelome
acetabuluma, femoralne glave i vrata bedrene kosti, oteenja hrskavice uslijed infekcije ili
penetracije osteofiksacijskog materijala u prostor zgloba, pri emu nije dokazano da i jedan od
njih ima presudnu ulogu[10][30]
Danas vie podataka navodi na zakljuak da u etiologiji primarne artroze sudjeluju i imunoloki
mehanizmi.

Epidemiologija[uredi VE | uredi]

Onesposobljenost prilagoena ivotnoj dobi 100.000 stanovnika u 2004.

[35]

Artroza (osteoartritis) je najea bolest zglobova u svijetu, ne samo meu ljudima nego i meu
ivotinjama (lumbalni dio kraljenice konja, kuk gorile itd.). Degenerativne promjene naene su na
ostatcima kostura pretpovijesnih ivotinja i ljudi (mezozoiki dinosaur, neandertalski praovjek,
Krapinski ovjek 40.000 pr.Kr.). Uestalost artroza je danas vea od reumatoidnog artritisa i gihta
zajedno. Procjene broja oboljelih razlikuju se izmeu razliitih populacija. Uestalost artroze razliita
je meu razliitim etnikim skupinama [36]. Ovaj je poremeaj uestaliji u Sjevernoameriih
Indijanaca a znatno manje u Kineza iz Hong Konga u odnosu na istu starosnu grupu bijelaca [37]. Kod
osoba starijih od 65 godina, artroza je ea u bijelaca nego u crnaca. Artroza koljena (gonartroza)
je ea kod ena crne rase u odnosu na ene drugih rasa

[36]

. Artroza pogaa vie od 20 milijuna

ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama, iako se statistiki podatci razlikuju ovisno o primjeni
epidemioloke metode (npr. primjene radiografskih kriterija) ili klinikih kriterija (npr. istovremena
uporaba radiografskih nalaza i klinikih simptoma) [36]. Na temelju radiografskih kriterija
na hrskavici izoliranih zglobova, degenerativne (artrotine) promjene pojavljuju se kod vie od
polovine odraslih osoba starijih od 65 godina pod utjecajem ove bolesti

[36]

Anatomija[uredi VE | uredi]
Jedan od kriterija anatomske podjele zglobova je razlikovanje sinovijalnih, fibroznih ili sloenih
zglobova, na temelju prisutnosti ili odsutnosti sinovijalne membrane i obujma kretanja samih
zglobova. Normalni-zdravi sinovijalni zglobovi omoguuju znatnu slobodu kretanja du izuzetno
glatke zglobne povrine i imaju veliku ulogu u pokretima tijela. Ovi su zglobovi sastavljeni od
sljedeih struktura :

Sinovijalni zglob

zglobne hrskavice

subkondralne kosti

sinovijalne membrane

sinovijalne tekuine

zglobne ahure

Kod zdravih sinovijalnih zglobova, krajevi kostiju koje formiraju zglob prekriveni su glatkim
hrskavinim tkivom, sastavljenim od kondrocita okruenim vanstaninim matriksom koji sadri
razliite makromolekule, od kojih su najvanijeproteoglikani i kolagen. Hrskavica je tkivo koje ne
samo da pokriva povrinu kosti unutar zgloba nego i titi temelj subkondralnog dijela kosti,
preraspodjelom velikih optereenja u zglobu, odravanjem niskog dodirnog optereenja i
smanjenjenjem trenja zglobnih povrina. Ona omoguuje kostima da glatko kliu jedna preko druge
to omoguuje olakano kretanje u zglobu i djeluje kao "jastuk" koji apsorbira energiju fizikih
pokreta. Zglobna je ahura obloena sinovijalnom membranom i ispunjena sinovijalnom tekuinom
koja titi i podmazuje zglob. Sinovijalna tekuina se formira ultrafiltracijom plazme, procesom koji se
odvija u stanicama sinovijalne membrane (sinoviocitima). Sinovijalne stanice proizvode
glavne bjelanevine sinovijalne tekuine, hijaluronsku kiselinu (hialuronat). Sinovijalna tekuina ne
samo da sadri hranljive tvari koje hrane avaskularnu zglobnu hrskavicu, nego
svojom viskoznou apsorbira "udarce sporih pokreta", i daje zglobnoj hrskavici potrebnu elastinost
da moe apsorbirati "udare brzih pokreta".

Patoloka anatomija[uredi VE | uredi]

Artroza je bolest kotano-miino-zglobnog sustava nastala uslijed troenja hrskavice zbog
prirodnog starenja, prethodnih oteenja zglobova, te brojnih drugih etiolokih faktora. Artroza
predstavlja kroninu degenerativnu promjenu jednog ili vie zglobova, okarakteriziranu oteenjem
hrskavice koja prekriva zglobne povrine i sekundarnim promjenama kosti koja lei ispod nje. Za
razliku od drugih oblika artritisa (postoji oko 100 razliitih vrsta), artroza nema utjecaja na unutarnje
organe.
Histopatoloke promjene u koljenom zglobu starije pacijentice

Kod artroze se hrskavica troi, poveavajui tako uzajamno trenje kostiju koje tvore zglob. To
uzrokuje bol i oticanje, kao i gubitak pokretljivosti zgloba. Tijekom vremena, zapoinje prekomjerno
izrastanje kosti du zglobnog ruba kojeg nazivamo kotanim izraslinama ili osteofitima. Oni mogu
pridonijeti gubitku pokreta u zglobu i poveanju osjeaja boli. Ove se izrasline mogu ak i slomiti i
zaglaviti u zglobnom prostoru, to prouzrokuje jo jae bolove i oteenja.

Klinika slika[uredi VE | uredi]

Bol, je glavni simptom u osteoartrozi, koji nastaje kombinacijom brojnih mehanizama, koji
ukljuuju sljedee anatomske strukture i patofizioloke procese. Bol u zglobovima moe se
manifestirati u obliku peenja ili u obliku otre ubodne boli. Kod nekih osoba, bol moe "dolaziti i
odlaziti": karakteristina je pojava boli ujutro nakon ustajanja, pa smanjenje jakosti boli tijekom
dana, te ponovo pojaanje boli tijekom veeri. Stalna bol ili bol koja se javlja tijekom spavanja
esti je znak pogoranja klinike slike artroze.
Uzroci bola u artrozi (osteoartrozi-osteoartritisu) [38]
ANATOMSKA
STRUKTURA

sinovijalna
membrana

subkondraln
a kost

osteofiti

zglobna
ahura i
ligamenti

miii

PATOFIZIOLOKI PROCES

upala, strano tijelo (komadi hrskavice)

mikrofrakture, promjenjena unutarkotana dinamika

rastezanje periostalnih ivanih zavretaka (zbog

smanjenog dotoka krvi u subkondralnoj kosti, koja dovode
do poveanja unutarkotanog pritiska)

rastezanje (zglobne ahure, zajednikim djelovanjem

istezanja i nakupljanja izljeva)

spazam (izazvan periartikularnim-okolozglobnim

grevima zbog zamora miia i vazospazma krvnih ila)

Ukoenost: zgloba koja se najee manifestira oteanim pokretima nakon jutarnjeg

ustajanja iz kreveta ili duljeg leanja jedan je od estih simptoma. U zglobovima se
nakon mirovanja javlja osjeaj krutosti i kripanja, neposredno nakon ponovnog
pokuaja uspostave kretanja. Ukoenost se takoer moe javiti u oboljelom zglobu
nakon kraeg ili duljeg sjedenja.

Slabost miia: i slabljenje njihove funkcije oko zajednikog zgloba. Vrlo je esta kod
artroze koljena.

Nateknue: zglobova je veoma est simptom kojeg pacijent doivljava kao osjeaj
napetosti i boli.

Deformacija zglobova: manifestira se izmjenjenim oblikom zgloba, pogotovo u fazi

pogoranja bolesti.

Smanjena irina pokreta i gubitak funkcije zgloba: s pogoranjem bolesti, pacijent

sve vie gubi mogunost slobodnih pokreta (u fleksiji, ekstenziji ili rotaciji u zglobu) a u
zavrnoj fazi bolesti gubi se funkcija zgloba.

kripa i pucketanje: kao zvuni fenomen mogu se javiti u oboljelom zglobu tijekom
pokreta.

Dijagnoza[uredi VE | uredi]

Artroza nonog palca. U crvenom je okviru prikazana rendgenska snimka zdravog nonog palca.

Dijagnoza osteoartroze postavlja se na temelju; pravilno izvedene anamneze, fizikalnog

pregleda, laboratorijskih i rendgenolokih nalaza (prema potrebi i kompjuterizirane
tomografije ili magnetne rezonancije zglobova) [39]
Anamneza
Pravilno izvedena bolesnikova anamneza je vjerojatno najbolji nain dijagnoze artroze.
Potrebno je nizom pitanja odrediti prirodu boli, njene karakteristike, trajanje i lokalizaciju, kao
i utjecaj patologije na pokretljivost zgloba i njegovu funkcionalnost. Potrebno je odrediti
prisutnost drugih simptoma osim boli i ukoenosti kako bi se iskljuile druge vrste
bolesti.Vano je i obiteljskom anamnezom odrediti pojavu artroze meu roditeljima i braom
i sestrama.

Fizikalni pregled
Pri fizikalnomm pregledu pacijenta s artrozom kliniki je nalaz ogranien je na oboljeli zglob.
Prisutna je bol kod manipulacije zglobom, smanjen je obujam pokreta i prisutno je
pucketanje (krepitacija) pri mobilizaciji samog zgloba. [40][41][42]
U teim sluajevima okolni su ligamenti i zglobna ahura deformirani kotanim proirenjima
koji se javljaju u kasnijim fazama bolesti. U sluajevima artroze nisu prisutni crvenilo ili
osjeaj topline u zahvaenim zglobovima, meutim, mogu biti prisutni izljevi tekuine u
zglobu i nateknue. esti fiziki znakovi artroze su ograniena pokretljivost i atrofija miia
oko oboljelog zgloba. Heberdenovi vorii, koji predstavljaju opipljive i vidljive osteofite kod
artroze, mogu se uoiti na distalnim zglobovima prstiju ruku ili nogu, i izraeniji su kod ena,
ali mogu biti prisutni i kod mukaraca. Upalne promjene obino su odsutne ili su vrlo malo
izraene.
Magnetska rezonancija
Tradicionalni nain postavljanja dijagnoze artroze predvia pojavu trajne i uporne boli i
ukoenosti i otkrivanje oteenja hrskavice u zglobovima na rendgenskoj slici. Prisutnost
boli sugerira da je od poetka bolesti prolo dosta vremena, pa su oteenja u zglobu
obino teka. Lijeenje se u tom trenutku usmjerava samo na ublaavanje simptoma. U
teim je sluajevima za potpuno oslobaanje tegoba potrebna i potpuna zamjena oboljelog
zgloba umjetnim zglobom.

Uvoenjem magnetske rezonancije (MR) i primjenom novih metoda snimanja tom tehnikom
ostvaren je izuzetan napredak u ranom otkrivanju i prevenciji artroze. Kod artroze se
primjenjuje nova metoda snimanja magnetskom rezonancijom kojom se odreuje
koncentracija molekule glikozaminoglikana (GAGS) u hrskavici zgloba. Glikozaminoglikani
daju mnoga mehanika svojstva hrskavinom tkivu, ukljuujui i njegovu vrstou i
elastinost. Jedna od injenica koja se danas primjenjuje u dijagnostici je ta da se
koncentracija GAGS smanjuje u hrskavici zahvaenoj artrozom. Razlozi smanjenja su
nepoznati.[43]

Diferencijalna dijagnoza[uredi VE | uredi]

S obzirom na to da su kod artroze znakovi upale minimalno izraeni ili odsutni i da nema
sistemskih manifestacija bolesti, artroza se lako razlikuje od ostalih upalnih bolesti zglobova
(artritisa). CharcotMarieToothova bolest se lako diferencira neurolokim pregledom i
rendgenskom snimkom. U diferencijalnoj dijagnostici isto tako ne treba iskljuiti i mogunost
da artroza moe biti istovremeno prisutna s bilo kojom drugom reumatskom i nereumatskom
boleu zglobova. Valja biti vrlo oprezan i ne pripisivati sve tegobe u zglobovima, pogotovo
kod kraljenice, degenerativnim promjenama zglobova (artrozi), jer one mogu biti i
posljedica metastaza malignih tumora, multiplog mijeloma, osteoporoze i mnogih drugih
bolesti. U tablici nie navedene su neke bolesti koje mogu dati sline simptome artrozi;

Osnovna

Mogua

Aneurizma trbune aorte

Ankilozirajui spondilitis[45][46]

Avaskularna nekroza

[44]

Bolesti izazvane taloenjem

kristala

Pseudogiht

Upalni artritis

Seronegativne
spondiloartropatije

[47][48] [49]

Avaskularna nekroza glave bedrene

kosti [50]

Bolest taloenja kalcija i pirofosfata

Neuropatske artropatije

Lymeova bolest

Patelofemoralni artritis

[51][52]

Inficirani zajedniki artritis

Bol izazvana mehanikim
nadraajem
Reaktivni artritis

Patelofemoralni sindrom

Prepatelarni bursitis

Psorijatini artritis

Reumatoidni artritis

Rinosporidioza (lat. Rhinosporidiosis)

Terapija[uredi VE | uredi]
Nepoznata i nedovoljno razjanjena uloga uzronih faktora artroze ograniava terapiju
na;
Ublaavanje i suzbijanje simptoma Koritenje lijekova ima prvenstveno cilj otklanjanja
boli i poboljanje funkcionalnog stanja oboljelog zgloba [53]. Lijekovi koje se koriste u
terapiji artroze jesu:
Nesteroidni protuupalni lijekovi
Kortikosteroidi [54]
Acetaminofen
Miorelaksansi (za oputanje spazma miia)
Glukokortikoidi [55]
Natrij hijaluronat - tvar koji se prirodno nalazi u zglobu, ima zatitnu ulogu za hrskavicu
zgloba i odrava viskozitet zglobne tekuine .

Odravanje i poboljavanje funkcija oboljelog zgloba

Moe se postii primjenom jedne od sljedeih metoda:

Fizikalna terapija koja u sloenom lijeenju artroze ima vanu ulogu. Ona ima za cilj
da smanji upalu zgloba, ojaa okolne miie i povea slobodu pokreta samog
zgloba.

Korektivna osteotomija goljenine ili berene kosti je kirurki zahvat koji se koristi u
sluajevima ogranienog razvoja osteoartroze, koju prati deformacija udova u

predjelu koljena (varus ili valgus poloaj) i moe biti uinkovita alternativa lijeenja
artroze koljena kod mlaih pacijenta.
Smanjenje fizike ogranienosti

Radioloka snimka pacijenta s umjetnim zglobom kuka.

Operativnim (kirurkim) lijeenjem osteoartroze moe se ublaiti bol i poboljati funkcija

oboljelog zgloba/zglobova. U kirurke metode lijeenja spadaju;

Artroskopija je metoda tijekom koje se uz pomo fleksibilnih cijevi i mikrokamera na

njihovom kraju (endoskopa) promatra unutaranjost zgloba, nakon ega se prema
indikacijama donosi odluka o artroplastici ili drugim kirurkim zahvatima.

Artroplastika je metoda u ortopedskoj kirurgiji kojom se morfoloki i funkcionalno

mijenjaju, zamjenjuju ili oblikuju zajednike povrine zgloba primjenom umjetnih
materijala, obino metala ili plastike.

Osteotomija, metoda rezanja i uklanjanja oteenih dijelova kostiju.

Kondroplastika je kirurka metoda obnavljanja oteene hrskavice.

Artrodeza je kirurka metoda spajanja zajednikih kotanih krajeva zgloba u cilju

sprjeavanja pokretnosti zgloba. Ona se primjenjuje nakon dugogodinje bolesti ili
tekih ozljeda ili tekih oblika artroze. Postupak se izvodi u cilju suzbijanja bolova
tako to se sprjeava dalje pokrete zgloba.

Zamjena zgloba je kirurka metoda uklanjanja oboljelih ili oteenih kostiju i drugih
struktura zgloba i njihova zamjena runo ili strojno izraenim protezama od metala

i/ili plastike). Najee se primjenjuje kod zamjene zgloba koljena i kuka. U zadnje
vrijeme, zahvaljujui suvremenim materijalima moe se obavljati zamjena nekih
drugih zglobova, kao npr. oboljelih kraljeaka.
Uklanjanje faktora rizika

Smanjenje tjelesne teine. Gubitak teine kod pretilih pacijenata je preduvjet

uinkovitog lijeenja. Klinike su studije pokazale da i minimalan gubitak tjelesne
teine od samo 5% -10%, moe drastino smanjiti bolove u zglobovima i poboljati
toleranciju na fiziku aktivnost.

Promjena aktivnosti ili promjena profesije.Ima za cilj prijelaz iz aktivnog ivota na

niu razinu fizike aktivnosti s ciljem rastereenja oboljelih zglobova i time
smanjenja bolova i usporavanja pogoranja artroze.

Koritenje dodatne podrke. U obliku ortoza i drugih ortopedskih pomagala kojima

se moe rasteretiti zglob i time smanjiti bolove i druge tegobe.

Edukacija

Edukacija bolesnika o prirodi bolesti jedna je od osnovnih terapijskih postupaka u

lijeenju artroze. Znanstvena istraivanja Amerike zaklade za artritis su dokazala
da edukacija o artrozi ima veliki uinak na zdravlje pacijenata. Kroz edukaciju,
pacijenti mogu izgraditi pravilan stav o nainu ivota i rada s artrozom, umanjiti bol i
poveati funkcionalnost zgloba. Edukaciju naravno treba provoditi uz stalne posjete
i praenja rezultata njene primjene od strane lijenika

Leenje artroze-osteoartroze (ostoartritisa)

DRUGA FAZA
PRVA FAZA

<smallStalna bol ili progresivna

TREA FAZA

Poetno lijeenje

bol ili pogoranje ogranienja

Izraene tegobe i pored mjera iz druge faze

pokreta

edukacija

nastavak prve faze

nastavak faze 1 i 2

smanjenje

konzultacija reumatologa

intraartikularna primjena

tjelesne teine kod

pretilih

hijaluronske kiseline

Nesteroidni protuupalni

fizikalna

lijekovi

terapija
(kineziterapija)

intraartrikularna prijmena
kortikosteroida

blagi
protuupalni
nesteroidni lijekovi

konzultacija ortopedskog
kirurga i kiruruki zahvat
prema indikacijama

primjena ortopedskih
pomagala

Prognoza
Prognoza degenerativnog oboljenja zglobne hrskavice je relativno dobra i u
mnogome ovisi od vrste oboljelog zgloba, aktivnosti pacijenta i teine klinike slike.
Godine starosti, indeks tjelesne teine, varus deformiteti, i vie ukljuenih zglobova
u bolest, poveava vjerojatnost pogoranja artroze . Stoga je prognoza artroze kuka
(coxartroze) i artroze koljena (gonartroze) znatno loija, jer dolazi do tekih
posljedica po funkcionalnost i invalidnosti koje zahtijevaju njegu i pomo drugih
osoba ili kirurko lijeenje . Budui da je uzrok bolesti nepoznat, primjena lijekova
kod artroze je uglavnom usmjerena na ublaavanje simptoma i tegoba, ali ne i na
lijeenje degenerativnih promjena. Artroza nema utjecaja na ope stanje organizma
i duljinu ivota bolesnika
Prognoza kod bolesnika s artrozom kod kojih je uspjeno izvedena kirurka
zamjena zgloba kuka i koljena protezom (artroplastika), je povoljna u vie od 90%
sluajeva Ugraena se proteza ipak mora zamijeniti 10 do 15 godina nakon
ugradnje, ovisno o starosti pacijenta i bavljenju fizikom aktivnosti. Kod mlaih i
aktivnijih pacijenata ea je potreba za zamjenom proteze, dok kod veine starijih
pacijenata zamjena nije potrebna.

Artroza kao drutveni problem

Visoka i sve vea uestalost artroze podrazumijeva i bitno vee trokove za drutvo,
koji mogu biti;

Izravni, ukljuuju trokove bolnikog lijeenja i lijeenja u toplicama, te trokove

posjeta lijeniku, koritenje farmakolokih sredstava i mogue kirurke zahvate.

Indirektni, ukljuuju izgubljene radne sate, smanjenje zarade i druge dobiti,

trokove njege i pomoi.

Trokovi lijeenja artroze mogu biti jako veliki kod starijih osoba, koji se suoavaju s
potencijalnim gubitkom ne samo materijalnih sredstava nego i "neovisnosti" to
zahtijeva pomo njegovatelja kod svakodnevnih aktivnosti.
Budui da se u mnogim razvijenim zemaljama oekuje produljenje trajanja ivota
stanovnitva u budunosti, potreba za lijeenjem sve veeg broja osoba s artrozom
ne samo da e poveati financijski troak, nego se namee i potreba za
pronalaenjem boljih terapeutskih i alternativnih metoda prevencije i lijeenja.

Degenerativnim bolestima zglobova (artroze) bit je u propadanju hrskavice i

mogu se razviti u bilo kojem zglobu, ali su najee u aci, kuku i koljenu.
Artroza se pojavljuje poslije 40. godine, a nakon 55. poveava se
geometrijskom progresijom. Te su bolesti vrlo uestale, prije svega zbog sve
dueg ivotnog vijeka, ali im pridonose i tetni utjecaji iz okolice te suvremeni
nezdravi nain ivota. Do 45. godine ee su rtve mukaraci, a nakon 55.
ene.

Artroza zahvaa hrskavicu oko zgloba, sinovijsku ovojnicu i vezivnu hrskavicu

(koljena, kuka ili ruku), koja se u normalnim okolnostima "troi" kretanjem, ali
i neprestano obnavlja.
Kod artroze obnova je sporija od troenja: vlakna hrskavice slabe i na kraju
nestaju. Time dolazi do promjena u kostima: kost zbog mjestiminog taloenja
mineralnih soli postaje vra i nastaju izrasline (osteofiti).
Nabrojaemo najee sluajeve osteoartroze:

Osteoartroza ake

Osteoartroza koljena (Osteoarthrosis genus, Gonarthrosis)

Osteoartroza kuka (Osteoarthrosis coxae, Coxarthrosis)

Osteoartroza stopala (Osteoarthrosis pedum)

Simptomi
Vidi sedam kriterija za prepoznavanje reume.
Bol je najei i najvaniji znak artroze: pojavljuje se na poetku pokr
eta zgloba (recimo, hoda), a potom se smanjuje.
U hrskavici nastaju sitne pukotine, koje postaju sve dublje, pa pojedin
i komadii hrskavice ponu i otpadati s kosti, dok naposljetku ne prop
adne sva, pa se dodiruju dvije ogoljelekosti. Zglob vie nije pokretljiv,
niti se moe opteretiti. Odlomljeni komadii hrskavice plivaju po
zglobnoj upljini pa mogu nadraivati zglobnu ahuru, to uzrokuje
prolaznu reakcijsku upalu, ili pak zakoiti zglob pri nekom pokretu, ne
doputajui dalje pokrete ("blokada zgloba").
Znak uznapredovalih degenerativnih promjena su cistine upljine
to nastaju zbog propadanja kotanog tkiva.
Razvojem bolesti pokretnost zgloba je sve manja.
Bolest se razvija sporo i gubitak pokretljivosti je postupan, ali,
naalost, nepovratan.
Izoblienja u podruju zgloba mogu nastati zbog njegova
promijenjenog oblika, odebljanja zglobne ahure ili izljeva tekuine u
zglob.
kripanje pri kretanju je uzrokovano trenjem neravnih povrina
zglobne hrskavice.
Zglob s vremenom postaje labav (nestabilan), a krljaju i miii.
Konana slika artroze je deformacija zgloba.
Dijagnostika
Dijagnoza se zasniva prvenstveno na pacijentovom opisu tegoba i
klinikoj procjeni lijenika. Vano je otkriti o kojoj vrsti boli je rije i
kada se javlja.
Pored klinikog pregleda vano je uraditi laboratorijske i rengenski
nalaz. Laboratorijske analize krvi i mokrae su u granicama normale
a rendgenski nalaz zavisi od stadijuma bolesti. U poetnom stadiju
bolesti rendgenski nalaz je uredan a kasnije se vide promjene na

zglobu u smislu suenja zglobne pukotine i pojave kotanih izboenja

na zglobnim tijelima (osteofiti ).
Klinika slika je karakteristina za svako zglobno podruje. Zajedniki
simptomi su, dakako, bol i oteano pokretanja zgloba, a meu
objektivnim znacima su krepitacije (kripanje) pri kretnjama u zglobu
te u kasnijem stadiju atrofija pripadnih miia.
Klinika slika nije uvjek u saglasnosti sa rendgenskim nalazom
osteoartroze.
Lijeenje i terapija
Artroza se ne moe izlijeiti, ali moe se poboljati kvaliteta ivota
pacijenta: ukloniti bol, smanjiti oteenost, odrati pokretljivost
zglobova. Na prvom je mjestu kineziterapija (rasteretne vjebe), to
poboljava pokretljivost zglobova, potie procese obnavljanja
hrskavice, jaa miie i poveava stabilnost zglobova. U
jednostavnijim sluajevima pacijent moe vjebati sam, ali obino se
to radi uz pomo fizioterapeuta, prema lijenikoj preporuci.
Fizikalno lijeenje ukljuuje i lijeenje vodom te razliite
elektroterapijske postupke.
Primjenjuju se lijekovi za ublaavanje boli i protiv sekundarnih
upalnih promjena, te lijekovi koji smanjuju napetost miia.
Fizikalna terapija degenerativni reumatskih oboljenja zglobova koristi
razne fizikalne procedure koje imaju cilj da poboljaju lokalnu
cirkulaciju zahvaenog zgloba, uklone miini spazam i bol te tako
postignu poboljanje funkcije zgloba. Koriste se sljedee procedure:

Terapije strujom (Interferentne struje, Dijadinamske struje, Galvanizacija,

Kratkotalasna dijatermija i dr.) ,

Procedure terapije toplotom (parafinske kupke, parafinske obloge, krioterapija)

Procedure svjetlosne terapije (Infracrvena lampa- Sollux, Bioptron lampa,

Laseroterapija upotrebom biostimulativnog lasera)

Medicinska gimnastika kineziterapija u vidu aktivnih vjebi u dvorani i

vjebe u vodi hidrokineziterapija . Vjebe u rasteretnom poloaju u dvorani
kao i hidroterapija u bazenima dovode do poveanja pokretljivosti zgloba,
smanjenja bola, relaksacije, jaanja miia i korekcije poloaja tijela.

U teim sluajevima moe biti potreban i hirurki zahvat.

Zamjena bolesnog zgloba umjetnom protezom pokazala se
uspjenom, posebino kod noseih zglobova (kuk i koljeno).

Cilj hirurkog zahvata moe biti samo ublaavanje boli, npr.

"bruenje" izboina (ispravljanje krivih poloaja), ime se smanjuje
pritisak na kotanu sr ili snopove ivaca (kao to je ponekad sluaj
kod vratne artroze).
Novost koja se ispituje u brojnim istraivakim centrima je
presaivanje hrskavice: minimalno invazivnom kirurkom tehnikom
zamjenjuje se istroena hrskavica novom, laboratorijski uzgojenom i
biokompatibilnom, bez opasnosti odbacivanja. Jo nije u potpunosti u
praksi.
Prevencija
Kako sprijeiti artrozu?

Odravanjem idealne teine. Na primjer, u sluaju da je tjelesna teina 20%

vea od idealne, rizik od artroze koljena dvostruko je vei. Suvini kilogrami
optereuju zglobove kime.

Vjebanjem. Preporuuje se gimnastika za pokretljivost zglobova i jaanje

miinog tonusa: vjebe istezanja i klasine vjebe zagrijavanja, najmanje
triput sedmino. U sluaju artroze ruku, korisna je jednostavna vjeba poput
stezanja gumene loptice.

Preporuuje se prehrana bogata voem, povrem i Omega 3 masnim

kiselinama (ima ih u plavoj ribi), mogu smanjiti upalu zglobnih tkiva.

Promjena klime: najbolja je suha klima - vlaga i nagle promjene vremena

dovode do pojave boli.

Faktori rizika
Neki poslovi i sportovi loe djeluju: zato se govori o "nogometakom
koljenu", "teniserskom", ili "bokserskom laktu", "klavirskim prstima"
ili "kamionskoj kimi".
Vrlo je vano sprijeiti troenje zgloba prekomjemim "koritenjem".
Ve smo naglasili da ne treba zakljuiti da je neaktivnost poeljna.
Naprotiv, ukoliko niste fiziki aktivni miii e oslabiti, to e dodatno
opteretiti zglobove. Zakljuak: neophodno je pronai pravu mjeru.
Naglaavamo neki poloaji su tetni: dugotrajno sjedenje u
nepravilnom poloaju, na primjer za radnim stolom.
I neke metabolike, hormonalne, upalne ili traumatske promjene, kao npr. eerna
bolest, mogu pospjeiti pojavu artroze.

Artroza
(Degenerativna bolest zglobova, osteoartroza, hipertrofini osteoartritis)
Artroza je kronina bolest cijelog zgloba obiljeena razaranjem i gubitkom zglobne hrskavice uz
druge artikularne promjene, poput hipertrofije kosti (stvaranje osteofita). Javlja se progresivna
bolnost koju kretnje pogoravaju ili izazivaju, zatim zakoenost koja se povlai <30 min nakon
aktivnosti te otok zahvaenih zglobova. Dijagnoza se potvruje radioloki. Lijeenje se sastoji iz
fizikalnih mjera (ukljuujui rehabilitaciju), farmakoterapije i kirurkih zahvata.
Artroza, osteoartroza ili osteoartritis (OA) je najea bolest zglobova, koja obino postaje
simptomatska u 40im i 50im godinama i skoro je uvijek nazona u dobi od 80 god. Ipak, samo
polovica osoba s artrotskim promjenama ima izraene tegobe. Artroza u mukaraca prije 40. god je
mahom posljedica ozljeda. U dobi od 40 do 70 god. po uestalosti OA prevladavaju ene, nakon
ega se spolovi izjednaavaju.

Podjela
Artroze se dijele na primarne (idopatske) i sekundarne. Primarna se artroza vee uz neke zglobove
(kondromalacija patele je npr. blaga artroza u mlaih osoba). Ako primarna artroza napadne vie
zglobova, razvrstava se kao primarno generalizirana OA. Obino se dijeli prema lokalizaciji (npr.
ake i stopala, koljeno, kuk). Sekundarna OA je posljedica promjena u mikrookoliu hrskavice. Tu idu
znaajne ozljede, uroene abnormalnosti zglobova, metaboliki otkloni (npr. hemokromatoza,
Wilsonova bolest), postinfekcijska artropatija, endokrine i neuropatske bolesti te stanja koja remete
normalnu strukturu i funkciju hijaline hrskavice (npr. RA, giht, kondrokalcinoza).

Patofiziologija
U zdravim je zglobovima trenje minimalno; oni se normalnom upotrebom ne troe, kao ni
preoptereenjem, pa ni ozljedama. Hijalina hrskavica je avaskularna, aneuralna i alimfatina. Sastoji
se iz 95% vode i vanstaninog matriksa, a samo 5% iz kondrocita. To su stanice s najduim ivotnim
ciklusom u organizmu (slino stanicama CNSa i miia). Struktura i funkcija hrskavice ovise o
pritisku (npr. noenja tereta), oputanju pritiska i upotrebi (kompresija npr. istiskuje tekuinu iz

hrskavice u zglobnu pukotinu te u kapilare i venule, dok dekompresija hrskavici omoguava

reekspanziju, hidriranje i apsorpciju neophodnih nutrijenata).
Artroza poinje mehanikim oteenjem tkiva (npr. povreda meniska), prijelazom upalnih medijatora
iz sinovije u hrskavicu ili otklonima u metabolizmu hrskavice. Ozljeda tkiva potie kondrocite na
stvaranje proteoglikana i kolagena. Poveava se meutim i stvaranje enzima koji razaraju hrskavicu
te upalnih citokina, koji su i normalno nazoni u malim koliinama. Upalni medijatori pokreu
inflamacijski ciklus, koji dodatno stimulira kondrocite i oblone stanice sinovije, da bi konano
razgradio hrskavicu. Kondrociti podlijeu apoptozi. Kad je hrskavica jednom razorena, izloena kost
postaje kompaktnija i sklerotina.
Artroza napada sva zglobna tkiva. Supkondralna kost se prvo stvrdnjava, potom bude podlona
infarciranju, da bi kasnije postala porozna s pojavom supkondralnih cista. Pokuaji reparacije
uzrokuju supkondralnu sklerozu i osteofite na rubovima zgloba, ne bi li ga stabilizirali. Sinovija buja
uz znakove upale i stvaranje manje viskoznog izljeva. Podraaj periartikularnih tetiva i ligamenata
izaziva tendinitis i kontrakture. Kako se smanjuje pokretljivost zgloba, tako slabe i okolni, potporni
miii. Menisci pucaju i skloni su drobljenju.
Spondiloza (artroza kraljenice) na razini kraljeaka dovodi do zadebljanja i proliferacije stranih
longitudinalnih ligamenata sa stvaranjem poprenih pregrada koje pritiskaju prednje dijelove
kraljenine modine, uz bujanje ligamenta flava, koji znadu komprimirati njene stranje dijelove.
Prednji i stranji korjenovi, gangliji i spinalni ivci su s druge strane razmjerno zatieni u
intervertebralnim otvorima, gdje zauzimaju svega 25% raspoloivog, dobro obloenog prostora.

Klinika slika
Poetak je uglavnom postupan i zahvaa tek jedan ili dva zgloba. Prvi simptom je bolnost, koja se
esto opisuje kao duboka, pogorava se optereenjem, a olakava mirovanjem, da bi konano
postala manjevie trajna. Nakon spavanja ili mirovanja javlja se zakoenje, ali traje <30 min i
smanjuje se u pokretu. Kako artroza napreduje, pokretnost zgloba se suava uz bolnost, krepitacije
ili osjeaj struganja. Bujanje hrskavice, kosti, ligamenata, tetiva, kapsula i sinovije uz vee ili manje
zglobne izljeve dovodi do karakteristinih uveanja artrotskih zglobova. Kasnije se znadu javiti i
fleksione kontrakture, dok je iole znaajniji sinovitis rijedak.
Veinom su zahvaeni distalni (DIP) i proksimalni (PIP) interfalangealni zglobovi s pojavom
Heberdenovih ili Bouchardovih voria, zatim prvi karpometakarpalni zglob, intervertebralni i
zigoapofizni zglobovi cervikalnih i lumbalnih kraljeaka, prvi metatarzofalangealni zglob, kuk i
koljeno.
Cervikalna i lumbalna spondiloza uzrokuje mijelopatiju i radikulopatiju, no kliniki znaci mijelopatije
su obino blagi, dok radikulopatija zna biti izraena, ali ipak rijetko jer su ivani korjenovi i gangliji
dobro zatieni. Ponekad se javlja insuficijencija vertebralnih arterija, infarkt kraljenine modine ili

pritisak osteofita na jednjak. Tegobe polaze i iz supkondralne kosti, ligamenata, sinovije,

periartikularnih burza, kapsula, miia, tetiva, diskusa ili periosta jer su sve ove strukture osjetljive na
bol. U modini supkondralne kosti zna porasti venski tlak s izazivanjem boli (katkad se naziva
"kotana angina").
Koksartroza postupno suava pokrete u kuku. Bol se zna projicirati u prepone, prema trohanteru ili
referirati u koljeno. Kako se hrskavica pri gonartrozi posebno unitava (medijalni gubitak je izrazit u
70% sluajeva), ligamenti olabave i koljeno gubi stabilnost s bolnou tetiva i ligamenata.
Osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima javljaju se razmjerno kasno, emu pridonose
spazam miia i kontrakture. Mehanike blokade zglobnim mievima ili abnormalnostima meniska
uzrokuju pojave preskoka i kljocanja. Opaaju se i drugi deformiteti te subluksacije.
Erozivna artroza ake izaziva sinovitis i stvaranje cista, a oteuje najvie DIP i PIP zglobove. Prvi
karpometakarpalni zglobovi su zahvaeni u 20% artroza ake, no metakarpofalangealni zglobovi i
zapee su obino poteeni.

Dijagnoza
Na OA treba posumnjati pri postupnom razvoju simptoma, osobito u starijih osoba. U tom sluaju
treba snimiti radiogram veine simptomatskih zglobova. Obino se otkrivaju marginalni osteofiti,
suenja zglobne pukotine, poveana gustoa supkondralne kosti uz formiranje cista i remodeliranje
te artikularni izljevi. Suenje zglobnih pukotina koljena prije e otkriti snimci u stojeem poloaju.
Laboratorijski su nalazi uredni, ali koriste pri iskljuivanju drugih stanja (npr. RA) ili otkrivanju bolesti
koje uzrokuju sekundarnu artrozu. Ako se nae izljev, razlikuje se od upalnih artropatija; u OA je
dobivena tekuina obino bistra, viskozna, s 2000 L/l. Artrotske promjene izvan uobiajenih
zglobova govore za sekundarnu OA pa se daljnjom obradom traga za primarnim otklonom (npr.
endokrinim, metabolikim, neoplastikim ili biokemijskim).

Prognoza i lijeenje
Artroza je veinom sporadino progresivna i povremeno se zaustavlja ili popravlja na nepredvidljiv
nain. Ciljevi lijeenja su suzbijanje boli, odravanje pokretljivosti zgloba i unapreenje lokalne i ope
funkcije. Osnovno se lijeenje zasniva na fizikalnim mjerama rehabilitacije, na vjebama snage,
fleksibilnosti i izdrljivosti, na potpornim ureajima i na podeavanju svakodnevnih aktivnosti.
Farmakoterapija i kirurki zahvati su tek dopunske mjere.
S rehabilitacijom je najbolje otpoeti prije nastupa invaliditeta. Vjebe (raspon kretnji, izometrijske,
izotonike, izokinetske, posturalne, jaanjavidi str. 2749) odravaju gibljivost zgloba i uvaju
hrskavicu te poveavaju sposobnost tetiva i miia da preuzmu optereenje pri zglobnim pokretima.
Vjebe mogu zaustaviti pa ak i restituirati artrozu koljena i kuka. Svakodnevno treba provoditi

vjebe istezanja. Iole dua imobilizacija pogoduje kontrakturama i pogorava kliniki tijek, ali je
nekoliko minuta odmora (npr. svako 46 h preko dana) blagotvorno kad se uravnotei s vjebama i
radnom uporabom zgloba.
Korisno je podeavanje dnevnih aktivnosti. Bolesnik sa spondilozom, koksartrozom ili gonartrozom
treba izbjegavati duboke, mekane fotelje i naslonjae s nepovoljnim poloajem tijela i oteanim
ustajanjem. Redovito postavljanje jastuka pod koljena potie kontrakture pa ga isto treba izbjegavati.
Bolesnicima su najbolje stolice s ravnim naslonom bez nagiba, vrsti ravni kreveti s obrubom, a
sjedala automobila trebaju biti pomaknuta naprijed, ali udobna. Moraju provoditi posturalne vjebe,
nositi vrstu ili sportsku obuu i ne prekidati zaposlenje ni fiziku aktivnost.
Farmakoterapija je dopuna navedenim mjerama. Paracetamol PO, do 1 g 4/ dan, smanjuje bolove i
dobro se podnosi. Ponekad je potrebna intenzivnija analgezija.
NSAR, ukljuujui i koksibe, dolaze u obzir kod refraktornih bolova ili znakova upale. Mogu se
uzimati zajedno s drugim analgeticima (npr. tramadol, opioidi) radi bolje kontrole simptoma.
Miorelaksansi u niskim dozama ponekad ublauju bolove iz napetih miia koji trebaju podravati
artrotske zglobove. Starijim bolesnicima meutim uzrokuju previe nuspojava uz minimalni boljitak.
Oralni kortikosteroidi nemaju mjesta u lijeenju artroze, ali zglobne injekcije depopripravaka
suzbijaju bolove i poboljavaju pokretljivost pri izljevu ili znacima upale. Ne smije ih se meutim
davati u jedan zglob >4 godinje.
Sintetski hijaluronani (analozi hijaluronske kiseline, normalne sastojine zgloba) se mogu injicirati u
koljeno gdje znadu smanjiti bolove na due vrijeme (do 1 god.); daju se kao serija od 35 tjednih
injekcija.
Razna pomagala suzbijaju bolove i poboljavaju funkciju kod spondiloze, gonartroze ili
karpometakarpalne artroze palca, ali ih moraju pratiti specifini programi vjebanja. Pri erozivnoj OA
razgibavanje u toploj vodi sprjeava kontrakture. Dolaze u obzir i drugi postupci suzbijanja boli, poput
akupunkture, perkutane elektrostimulacije i lokalnog utrljavanja (npr. kapsaicinskih pripravaka).
Laminektomiji, osteotomiji i totalnoj artroplastici se pristupa tek kad zakau sve ostale intervencije.
Za glukozamin sulfat, 1,5 g 1/dan, i kondroitin sulfat, 1,2 g 1/dan, se tvrdi da mogu smanjiti bolove
i usporiti razaranje zglobova. Ti se navodi sada kliniki provjeravaju, kao i druga eksperimentalna
lijeenja.

Artroza - bolest "pravih" zglobova

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Ivo Jaji, dr. med., spec. reumatolog

objavljeno u broju 25 (8/02)

Na nekim zglobovima, kao to su kuk i koljeno, artroza se pogorava jae, zglobovi postaju
jako bolni, a funkcija i pokretljivost oteani

Artroza je bolest koja zahvaa tzv. prave zglobove tj. one koji imaju zglobnu ahuru i sinovijalnu opnu.
Degenerativne promjene primarno se javljaju na hrskavici i kotanim dijelovima, uzrokujui stvaranje
novih kotanih izdanaka ili izraslina.
Degenerativne promjene zglobova vrlo su uestale. Bolest se javlja podjednako u mukaraca i ena
svih rasa i drutvenih stalea, a iznad 55. godine ivota ee u ena. U jednom istraivanju u
Engleskoj, artroza je otkrivena ak u 87% ena i 83% mukaraca u dobi od 55. do 64. godine ivota.
Naalost, utvrena je i u 10% ispitanika u dobi od 15. do 25. godine.
Premda najee zahvaa zglobove koji su najvie optereeni, moe se javiti i na drugim zglobovima.
Posebna vrsta artroze je ona koja napada bazalni zglob palca i krajnje zglobove prstiju ake. Artroza
prstiju esto se javlja obiteljski, obino u ena nakon prestanka menstruacijskog ciklusa, a u
mukaraca rijetko i to nakon 50. godine ivota. Po uestalosti zahvaenosti slijede zglobovi koljena,
kuka i stopala.

Sloenost zglobne grae

Kako bismo shvatili patoloka zbivanja koja prate artrozu, potrebno je rei nekoliko rijei o grai
zgloba, koji ima svoje glavne i pomone dijelove.
Glavni dijelovi svakog zgloba su zglobna tijela sa zglobnim plohama, zglobna ahura i zglobna
upljina (slika 1a). Krajevi kostiju sudjeluju u tvorbi zglobnih tijela na kojima se nalaze zglobne
plohe - jedna izboena (konveksna) koja je okrenuta prema drugoj udubljenoj (konkavnoj). Zglobne

plohe su redovito prekrivene 3-5 mm debelim slojem hrskavice. Zglobna hrskavica je glatka kako bi
osigurala nesmetano klizanje zglobnih ploha, prima potrese i udarce, ublaava ih i titi zglobna tijela
od ozljede.
Zglobna ahura obavija cijeli zglob i rubovima se vee za krajeve kotanih zglobnih tijela. Omeuje i
titi zglobnu upljinu i zglobna tijela i vrlo je obilata, omoguavajui slobodno gibanje u zglobu. Sastoji
se od vanjskog i unutarnjeg sloja, od kojih svaki ima razliite funkcije. Vanjska, fibrozna opna vee se
za pokosnicu na razliitoj udaljenosti od ruba zglobnih ploha, dajui vrstou i elastinost. Unutarnja
opna je glatka i obavija zglob s unutarnje strane (sinovija). Sadri sitne krvne ile, a prema zglobu
oblikuje sitne resice i nabore.
Zglobna ahura lui bistru zglobnu tekuinu koja vlai slobodne plohe u zglobu, omoguavajui im
gipkost i hrani zglobnu hrskavicu koja nema svoje krvne ile.
Zglobna upljina je uski prostor izmeu zglobnih ploha, ovijen zglobnom ahurom.
U pomone dijelove zgloba ubrajamo zglobne sveze, zglobne jastuie i zglobne miie. U
zdravom zglobu odnos zglobnih tijela je stalan te se tako ostvaruje stabilnost koju potpomau zglobne
sveze - tetive i okolno meko tkivo. Gibanje u svim zglobovima nije jednako, a ovisi o obliku i veliini
zgloba te rasporedu zglobnih sveza. Najjednostavniji oblik gibanja u zglobu je klizanje, gdje zglobne
plohe kliu jedna po drugoj. Takav oblik gibanja nalazimo na spoju kraljenice i zdjeline kosti. Drugi
oblik je kruno gibanje (savijanje i opruanje), koje se izvodi oko uzdune osovine zgloba, moe
prema unutra i prema van (npr. koljeni zglob). U zglobovima su mogue i druge kretnje.
Za odravanje zglobne hrskavice nuan je stalan dodir zglobnih ploha (pokret u zglobu), jer se na taj
nain preko zglobne tekuine omoguava njena prehrana. Uslijed dugotrajnog mirovanja s odvojenim
zglobnim tijelima (pa i zglobnim plohama) nastaje degeneracija hrskavice. Osim toga, dolazi i do
kvrenja zglobne ahure, to moe voditi stalnom ukoenju. Ako je mirovanje trajno, zglob se potpuno
ukoi te nastaje ankiloza - najprijefibrozna (umnoavanje vezivnog tkiva), a poslije
i kotana (srasle kosti).
Miii - Miina masa ini gotovo polovicu cjelokupne tjelesne teine: u mukaraca oko 42%, a u ena
oko 39%. Miii tvore aktivni dio sustava za kretanje tj. slue za izvoenje svih pokreta, a obzirom da
pokrivaju kostur, sudjeluju i u oblikovanju ljudskoga tijela.
Aktivnost miia zasniva se na sposobnosti kontrakcije (stezanja), koja nastaje podraivanjem
ivanog sustava i traje dok ne prestane taj podraaj, nakon ega se mii relaksira (oputa). Postoji
vie oblika miine kontrakcije:

statika kontrakcija - mii se ne skrauje, nego samo raste napetost;

dinamika kontrakcija - mii se skrauje i time dovodi do gibanja svojih hvatita, odnosno
do pokretanja pojedinih dijelova tijela.

Statika i dinamika kontrakcija najee se iskoritavaju u vjebama miia. Pravilno vjebanje miia
pomae razvoju tijela, odnosno sustava za kretanje, a uz to dobro razvijeni miii smanjuju opasnost
od ozljeivanja kostiju i zglobova. Pojaana miina aktivnost dovodi do jakog poveanja miine mase
(hipertrofija), a smanjena aktivnost ili potpuno mirovanje do propadanja (atrofija).

Mekanje i degeneracija hrskavice

Pravi uzrok nije poznat. ini se da neki imbenici imaju odreenu, iako jo nejasnu ulogu kao npr. dob,
spol, pretilost, hormoni, genetska predispozicija, optereenje, prehrana te brojni vanjski imbenici.
Treba napomenuti da promjene na zglobovima koje inae nastaju u starijoj dobi nisu iste kao i u
sluaju artroze.
Kao to smo ve naveli, promjene najprije zahvaaju zglobnu hrskavicu, a kasnije i kotano te okolno
meko tkivo. Promjene hrskavice razvijaju se odreenom brzinom na mjestima najveeg optereenja u
smislu mekanja i postupne degeneracije. Zbog djelovanja mehanikih sila pri pokretu javljaju se
brazde i ljutenje povrinskih slojeva pa hrskavica mijenja boju (postaje uta) Oko brazda se u
poveanom broju skupljaju hrskavine stanice kako bi sprijeile prodiranje kemijskih tvari iz zglobne
tekuine u unutranjost zgloba i tako usporile daljnje propadanje hrskavice. Obzirom da zglobna
hrskavica nema sposobnost obnavljanja, propadanje se dalje nastavlja. Postaje sve tanja i na koncu
nestaje na mjestima koja su najvie izloena optereenjima pri hodu i drugim aktivnostima (slika 1b).
Kost ispod hrskavice vie nije zatiena pri optereenju pa reagira na nain da postaje gua, tvra i
deblja. Na rubovima zglobnih tijela buja kotano tkivo koje stvara izrasline, upravo ondje gdje se
dodiruju zglobna opna (sinovijalna opna) i zglobna hrskavica, odnosno gdje se za kost hvataju vanjski
sloj zglobne ahure i pokosnica. One oteavaju pokrete u zglobu i izazivaju bol te dodatno suavaju
zglobni prostor to takoer oteava gibljivost u zglobu. U tako promijenjenom zglobu nastaju male
upljine ili ciste koje su ispunjene zglobnim sadrajem.
Zgodno bi bilo napomenuti da, kako neki misle, artroza i reumatoidni artritis nisu iste bolesti. Meu
njima postoje razlike, koje radi jednostavnosti i lakeg razumijevanja ukratko prikazujemo u tablici:
Neke razlike izmeu artroze i reumatoidnog artritisa

tip bolesti

lokalizacija

poetno sijelo bolesti

artroza

reumatoidni artritis

degenerativna

upalna

kuk, koljeno, bazalni zglob

palca, mali zglobovi ake

cijelo tijelo

zglobna hrskavica

zglobna opna (sinovija)

umor u zglobovima, bol pri

oteklina, drugaiji upalni znakovi,

optereenju zgloba, jutarnja

jaka jutarnja zakoenost, jaka

zakoenost manje izraena

bol...

rendgenska slika

razliita

razliita

sedimentacija eritrocita

obino normalna

poviena

reumatoidni faktor

negativan

pozitivan

kliniki simptomi

opi znakovi

posljediceuznapredovale
bolesti

nema

deformacija, smanjenje opsega

pokreta u zglobu, slabost okolnih
miia

gubitak tjelesne teine, anemija,

umor...

znatno oteenje i jaka

deformacija

Umor - bol - zakoenost - deformacija

Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uoljivim znakovima artroze.
Znakovi se obino oituju u osmine oboljelih kao umor, bolovi, zakoenost i deformacije, odnosno
zadebljanja i smanjenje pokreta, ponekad izljev u zglob i slabost okolnih miia.
U poetku se osjea umor u zglobovima, najprije pri duem, a poslije i pri kraem optereenju.
Bol je najei znak artroze i glavni razlog zato bolesnik dolazi reumatologu. U veine bolesnika u
poetku se opisuje kao tupa ili podmukla i duboka, ograniena na zahvaeni zglob, a zglob je bolan
samo nakon jaih optereenja. Bol nestaje mirovanjem i ponovo se javlja pri optereenju. Tegobe
nestaju nakon kratkog razgibavanja pa se moe nastaviti s hodanjem ili nekim drugim poslom. Kada
bolest uznapreduje i blago optereenje pa i pokret u mirovanju uzrokuju bol u zglobu, dok u jako
razvijenoj fazi pokreti mogu biti ak i ogranieni. Bol se obino pogorava nakon izlaganja toplini, ime
se objanjava pojava bolova nou u toplom krevetu. esto se javlja pri promjeni vremena i pogorava
izlaganjem hladnoi i vlazi.
Zakoenost je esto prvi znak artroze. Javlja se ujutro ili nakon dueg odmora tijekom dana. esto
kratko traje, najdue 15 minuta, kad iezava, a razgibavanjem i znatno prije.
Deformacija najee nastaje na krajnjem zglobu prsta, ake, kuku i koljenu. Nastaje zbog gra
miia, poveanog optereenja te slabijeg ili jaeg stupnja iaenja zgloba. Zglobovi s razvijenom
deformacijom najee su savijeni prema naprijed. "Oteklina" nastaje zbog opeg ili djelominog
zadebljanja zglobnih tijela ili nastaje prava oteklina zbog stvaranja vika zglobne tekuine.
U ena se u potkonom tkivu u okolini zgloba (lakat, koljeno) nakupljaju naslage sala u obliku manjih
ili veih elastinih jastuia koji su vie ili manje osjetljivi na dodir. Bolesnice im posveuju puno
panje i ele ih uvijek pokazati pri reumatolokom pregledu. Meutim, ti jastuii nisu od posebnog
znaenja, jer ne oteuju zglob i nikada ne izazivaju bol, posebno ne jau.
Kod uznapredovale artroze smanjuje se veliina opsega pokreta u zglobu i posljedino
razvija opa slabost miia u okolini zgloba.

Usmeni iskaz i rtg slika upuuju na dijagnozu

Za postavljanje dijagnoze najee je potreban pregled reumatologa i eventualno rendgenska slika
zahvaenog zgloba. Laboratorijske pretrage krvi, mokrae i posebni testovi za dokazivanje
reumatoidnog faktora obino nemaju vee znaenje, drugim rijeima nema testa koji bi potvrdio
dijagnozu kao to je to sluaj kod drugih bolesti. Takve pretrage u prvom redu treba napraviti onda
kada bolest nije jasna ili po nekim tegobama slii drugoj bolesti kod koje treba uiniti odreene

laboratorijske pretrage.
Rendgenska slika otkriva kotane promjene i suenje zglobnog prostora kao znak nestajanja
hrskavice, a lijenik se dalje usmjerava prema bolesnikovom usmenom iskazu o tegobama i
znakovima te nalazu zadebljanja ili izljeva u zglob.
Prognoza - Artroza se ne pogorava uvijek. U mnogih bolesnika dosee vrhunac kroz nekoliko godina
od poetka tegoba i na toj razini ostaje ili se lagano pogorava. Na nekim zglobovima, kao to su kuk i
koljeno, artroza se pogorava jae, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost oteani.
Lijenik ne moe predvidjeti pogoranje, a nema ni dokaza da tjelesna aktivnost, dijeta ili lijeenje
znaajno utjeu na prirodni razvoj /napredovanje-progresiju/ artroze. Veina osoba s artrozom ivi
normalnim ivotom, iako u neku ruku postaju invalidima. Ponekad se poboljava spontano, ali to je
ipak rijetkost.

Riba na rotilju s limunom i zainima (za 4 osobe)

- 4 komada lososa ili skue
- 1 lica prirodnog maslinovog ulja
- 4 lice svjeeg limunovog soka
- 2 enja enjaka
- 4 lice svjeeg zainskog bilja (perin, kopar, rumarin)
- 2 mlada luka
- svjee mljeveni papar
Promijeajte maslinovo ulje, limunov sok, nasjeckani mladi luk, enjak i zaine. U toj smjesi
marinirajte ribu najmanje 1 sat. Pospite paprom pa ispecite na rotilju. Kao prilog posluite kuhanu
brokulu i krumpire, zainjene maslinovim uljem.
Priredile i prilagodile naem ljekovitom bilju i hrani naeg podneblja
prim. mr. sci. Ksenija Berdnik-Gortan i dr. med. Ksenija Krajina Pokupec
(prema dr. Kandelu i dr. Suddarthu).

Svaki zglob zahtijeva drugaiji pristup

Naelno, lijeenje treba prilagoditi pojedinom obliku bolesti odnosno zahvaenom zglobu. Tako se npr.
razlikuje postupak u sluaju artroze kuka u odnosu na promjene ake. Kako bol nije stalno prisutna, u
prvom redu se primjenjujuanalgetici (Analgin, Paracetamol, Tramal i drugi), a
zatimantireumatici (Lubor, Artrocam, Indocid, Ibuprofen, Knavon, Ketofen i drugi), jedan do tri puta
na dan kroz nekoliko dana.
U lijeenju artroze, napose kada je praena izljevom u zglob ili kod jae boli, daju se kortikosteroidi
u sam zglob jednom ili najvie dva puta godinje. Kod nekih stanja, npr. artroza gdje su bolovi jae
izraeni na povrini ili na tetivi, daju sekortikosteroidi u obliku infiltracije(Prokain, Lidokain i dr.)
pa se na taj nain uklanjaju bol i gr okolnih miia.
U svakom sluaju, zadaa lijeenja je smanjenje ili uklanjanje bola, odravanje ili poboljanje
pokretljivosti, odravanje radne sposobnosti, smanjenje invalidnosti te uklanjanje imbenika koji su

doveli do artroze.
Odmor je za zglobove zahvaene artrozom vrlo vaan. Izdani odmor, napose u poslijepodnevnim
satima, smanjuje optereenje i uspostavlja normalne odnose u zglobu (ivlji metabolizam i oputanje
miia). Inae, nije uputno stalno mirovati, nego hodati onoliko koliko bol i ostale tegobe dozvoljavaju.
Treba izbjegavati dugo sjedenje na jednom mjestu, jer je u tom sluaju prehrana hrskavice smanjena.
Radno mjesto trebalo bi biti prilagoeno svakom pojedincu jer se tako uklanjaju imbenici koji
dovode do artroze: normalni stupanj vlage, hladnoe i strujanja zraka, uvoenje mehanizacije u radni
proces, edukacija radnika o obavljanju radnih zadataka...
Promijenjene odnose optereenja u zglobu treba ublaiti, smanjiti ili ukloniti. Smanjenje
tjelesne teine posebno je znaajno, jer povoljno djeluje na ope zdravlje i smanjuje optereenje
zglobova. Drugim rijeima, porast tjelesne teine pojaava optereenje zglobova i pospjeuje pojavu
artroze i tegoba.
Na nekim zglobovima, kao to su kuk i koljeno, artroza se pogorava jae, zglobovi postaju
jako bolni, a funkcija i pokretljivost oteani
Stranica: 1 [2] 3

Mekanje i degeneracija hrskavice

Pravi uzrok nije poznat. ini se da neki imbenici imaju odreenu, iako jo nejasnu ulogu kao npr. dob,
spol, pretilost, hormoni, genetska predispozicija, optereenje, prehrana te brojni vanjski imbenici.
Treba napomenuti da promjene na zglobovima koje inae nastaju u starijoj dobi nisu iste kao i u
sluaju artroze.
Kao to smo ve naveli, promjene najprije zahvaaju zglobnu hrskavicu, a kasnije i kotano te okolno
meko tkivo. Promjene hrskavice razvijaju se odreenom brzinom na mjestima najveeg optereenja u
smislu mekanja i postupne degeneracije. Zbog djelovanja mehanikih sila pri pokretu javljaju se
brazde i ljutenje povrinskih slojeva pa hrskavica mijenja boju (postaje uta) Oko brazda se u
poveanom broju skupljaju hrskavine stanice kako bi sprijeile prodiranje kemijskih tvari iz zglobne
tekuine u unutranjost zgloba i tako usporile daljnje propadanje hrskavice. Obzirom da zglobna
hrskavica nema sposobnost obnavljanja, propadanje se dalje nastavlja. Postaje sve tanja i na koncu
nestaje na mjestima koja su najvie izloena optereenjima pri hodu i drugim aktivnostima (slika 1b).
Kost ispod hrskavice vie nije zatiena pri optereenju pa reagira na nain da postaje gua, tvra i
deblja. Na rubovima zglobnih tijela buja kotano tkivo koje stvara izrasline, upravo ondje gdje se
dodiruju zglobna opna (sinovijalna opna) i zglobna hrskavica, odnosno gdje se za kost hvataju vanjski
sloj zglobne ahure i pokosnica. One oteavaju pokrete u zglobu i izazivaju bol te dodatno suavaju
zglobni prostor to takoer oteava gibljivost u zglobu. U tako promijenjenom zglobu nastaju male
upljine ili ciste koje su ispunjene zglobnim sadrajem.
Zgodno bi bilo napomenuti da, kako neki misle, artroza i reumatoidni artritis nisu iste bolesti. Meu
njima postoje razlike, koje radi jednostavnosti i lakeg razumijevanja ukratko prikazujemo u tablici:
Neke razlike izmeu artroze i reumatoidnog artritisa
artroza

reumatoidni artritis

tip bolesti
lokalizacija
poetno sijelo bolesti

degenerativna
kuk, koljeno, bazalni zglob
palca, mali zglobovi ake

upalna
cijelo tijelo

zglobna hrskavica

zglobna opna (sinovija)

umor u zglobovima, bol pri

oteklina, drugaiji upalni znakovi,

optereenju zgloba, jutarnja

jaka jutarnja zakoenost, jaka

zakoenost manje izraena

bol...

rendgenska slika

razliita

razliita

sedimentacija eritrocita

obino normalna

poviena

reumatoidni faktor

negativan

pozitivan

opi znakovi

nema

kliniki simptomi

posljediceuznapredovale
bolesti

deformacija, smanjenje opsega

pokreta u zglobu, slabost okolnih
miia

gubitak tjelesne teine, anemija,

umor...
znatno oteenje i jaka
deformacija

Umor - bol - zakoenost - deformacija

Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uoljivim znakovima artroze.
Znakovi se obino oituju u osmine oboljelih kao umor, bolovi, zakoenost i deformacije, odnosno
zadebljanja i smanjenje pokreta, ponekad izljev u zglob i slabost okolnih miia.
U poetku se osjea umor u zglobovima, najprije pri duem, a poslije i pri kraem optereenju.
Bol je najei znak artroze i glavni razlog zato bolesnik dolazi reumatologu. U veine bolesnika u
poetku se opisuje kao tupa ili podmukla i duboka, ograniena na zahvaeni zglob, a zglob je bolan
samo nakon jaih optereenja. Bol nestaje mirovanjem i ponovo se javlja pri optereenju. Tegobe
nestaju nakon kratkog razgibavanja pa se moe nastaviti s hodanjem ili nekim drugim poslom. Kada
bolest uznapreduje i blago optereenje pa i pokret u mirovanju uzrokuju bol u zglobu, dok u jako
razvijenoj fazi pokreti mogu biti ak i ogranieni. Bol se obino pogorava nakon izlaganja toplini, ime
se objanjava pojava bolova nou u toplom krevetu. esto se javlja pri promjeni vremena i pogorava
izlaganjem hladnoi i vlazi.
Zakoenost je esto prvi znak artroze. Javlja se ujutro ili nakon dueg odmora tijekom dana. esto
kratko traje, najdue 15 minuta, kad iezava, a razgibavanjem i znatno prije.
Deformacija najee nastaje na krajnjem zglobu prsta, ake, kuku i koljenu. Nastaje zbog gra
miia, poveanog optereenja te slabijeg ili jaeg stupnja iaenja zgloba. Zglobovi s razvijenom
deformacijom najee su savijeni prema naprijed."Oteklina" nastaje zbog opeg ili djelominog
zadebljanja zglobnih tijela ili nastaje prava oteklina zbog stvaranja vika zglobne tekuine.
U ena se u potkonom tkivu u okolini zgloba (lakat, koljeno) nakupljaju naslage sala u obliku manjih
ili veih elastinih jastuia koji su vie ili manje osjetljivi na dodir. Bolesnice im posveuju puno
panje i ele ih uvijek pokazati pri reumatolokom pregledu. Meutim, ti jastuii nisu od posebnog
znaenja, jer ne oteuju zglob i nikada ne izazivaju bol, posebno ne jau.

Kod uznapredovale artroze smanjuje se veliina opsega pokreta u zglobu i posljedino

razvija opa slabost miia u okolini zgloba.

Usmeni iskaz i rtg slika upuuju na dijagnozu

Za postavljanje dijagnoze najee je potreban pregled reumatologa i eventualno rendgenska slika
zahvaenog zgloba. Laboratorijske pretrage krvi, mokrae i posebni testovi za dokazivanje
reumatoidnog faktora obino nemaju vee znaenje, drugim rijeima nema testa koji bi potvrdio
dijagnozu kao to je to sluaj kod drugih bolesti. Takve pretrage u prvom redu treba napraviti onda
kada bolest nije jasna ili po nekim tegobama slii drugoj bolesti kod koje treba uiniti odreene
laboratorijske pretrage.
Rendgenska slika otkriva kotane promjene i suenje zglobnog prostora kao znak nestajanja
hrskavice, a lijenik se dalje usmjerava prema bolesnikovom usmenom iskazu o tegobama i
znakovima te nalazu zadebljanja ili izljeva u zglob.
Prognoza - Artroza se ne pogorava uvijek. U mnogih bolesnika dosee vrhunac kroz nekoliko godina
od poetka tegoba i na toj razini ostaje ili se lagano pogorava. Na nekim zglobovima, kao to su kuk i
koljeno, artroza se pogorava jae, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost oteani.
Lijenik ne moe predvidjeti pogoranje, a nema ni dokaza da tjelesna aktivnost, dijeta ili lijeenje
znaajno utjeu na prirodni razvoj /napredovanje-progresiju/ artroze. Veina osoba s artrozom ivi
normalnim ivotom, iako u neku ruku postaju invalidima. Ponekad se poboljava spontano, ali to je
ipak rijetkost.

Riba na rotilju s limunom i zainima (za 4 osobe)

- 4 komada lososa ili skue
- 1 lica prirodnog maslinovog ulja
- 4 lice svjeeg limunovog soka
- 2 enja enjaka
- 4 lice svjeeg zainskog bilja (perin, kopar, rumarin)
- 2 mlada luka
- svjee mljeveni papar
Promijeajte maslinovo ulje, limunov sok, nasjeckani mladi luk, enjak i zaine. U toj smjesi
marinirajte ribu najmanje 1 sat. Pospite paprom pa ispecite na rotilju. Kao prilog posluite kuhanu
brokulu i krumpire, zainjene maslinovim uljem.
Priredile i prilagodile naem ljekovitom bilju i hrani naeg podneblja
prim. mr. sci. Ksenija Berdnik-Gortan i dr. med. Ksenija Krajina Pokupec
(prema dr. Kandelu i dr. Suddarthu).

Svaki zglob zahtijeva drugaiji pristup

Naelno, lijeenje treba prilagoditi pojedinom obliku bolesti odnosno zahvaenom zglobu. Tako se npr.
razlikuje postupak u sluaju artroze kuka u odnosu na promjene ake. Kako bol nije stalno prisutna, u
prvom redu se primjenjujuanalgetici (Analgin, Paracetamol, Tramal i drugi), a
zatimantireumatici (Lubor, Artrocam, Indocid, Ibuprofen, Knavon, Ketofen i drugi), jedan do tri puta
na dan kroz nekoliko dana.
U lijeenju artroze, napose kada je praena izljevom u zglob ili kod jae boli, daju se kortikosteroidi
u sam zglob jednom ili najvie dva puta godinje. Kod nekih stanja, npr. artroza gdje su bolovi jae
izraeni na povrini ili na tetivi, daju se kortikosteroidi u obliku infiltracije (Prokain, Lidokain i dr.)
pa se na taj nain uklanjaju bol i gr okolnih miia.
U svakom sluaju, zadaa lijeenja je smanjenje ili uklanjanje bola, odravanje ili poboljanje
pokretljivosti, odravanje radne sposobnosti, smanjenje invalidnosti te uklanjanje imbenika koji su
doveli do artroze.
Odmor je za zglobove zahvaene artrozom vrlo vaan. Izdani odmor, napose u poslijepodnevnim
satima, smanjuje optereenje i uspostavlja normalne odnose u zglobu (ivlji metabolizam i oputanje
miia). Inae, nije uputno stalno mirovati, nego hodati onoliko koliko bol i ostale tegobe dozvoljavaju.
Treba izbjegavati dugo sjedenje na jednom mjestu, jer je u tom sluaju prehrana hrskavice smanjena.
Radno mjesto trebalo bi biti prilagoeno svakom pojedincu jer se tako uklanjaju imbenici koji
dovode do artroze: normalni stupanj vlage, hladnoe i strujanja zraka, uvoenje mehanizacije u radni
proces, edukacija radnika o obavljanju radnih zadataka...
Promijenjene odnose optereenja u zglobu treba ublaiti, smanjiti ili ukloniti. Smanjenje
tjelesne teine posebno je znaajno, jer povoljno djeluje na ope zdravlje i smanjuje optereenje
zglobova. Drugim rijeima, porast tjelesne teine pojaava optereenje zglobova i pospjeuje pojavu
artroze i tegoba.

Degenerativna bolest zglobova

Bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva
Uvod
Osteoartritis (OA) je jedan od najeih medicinskih problema u svijetu, glavni je razlog
za izgubljeno radno vrijeme i ozbiljan gubitak radne sposobnosti mnogih ljudi. Iako je
artritis uglavnom bolest odraslih, mogu oboljeti i djeca.
to je to?
Osteoartritis, ponekad nazvan degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili,
jednostavno artroza, ini gotovo polovicu svih vrsta artritisa i karakterizira ga
unitavanje zglobne hrskavice.
Opis bolesti
Hrskavica je dio zgloba koji oblae krajeve kostiju. Unitavanje hrskavice uzrokuje
trljanje kostiju jedne o drugu, to uzrokuje bol i gubitak pokreta. U mnogim

sluajevima, u osteartritinim zglobovima mogu se razviti kotane izrasline nalik na

mamuze, nazvane osteofiti.
Postoje mnogi faktori koji uzrokuju OA. Iako su godine rizini faktor, istraivanja su
pokazala da OA nije neizbjean dio starenja. Pretilost moe dovesti do osteoartritisa u
koljenima. Takoer, ljudi sa sportskim ozljedama, ozljedama zbog aktivnosti na poslu,
te zbog nezgoda imaju povean rizik od razvoja OA.
Genetika ima ulogu u razvoju OA, pogotovo u rukama. Neki ljudi mogu biti roeni sa
defektnom hrskavicom ili sa malim defektima u nainu na koji su spojeni zglobovi. Kako
osoba stari, ti defekti mogu uzrokovati rano unitavanje hrskavice u zglobu. U procesu
unitavanja hrskavice, moe postojati upala sa oslobaanjem enzima i veim
oteenjima hrskavice.
Tko obolijeva?
Najee pogaa ljude srednje i starije dobi, a ene su ee pogoene nego mukarci.
Simptomi
Ako imate osteoartritis, moete osjetiti ove simptome:
* bol u zglobovima za vrijeme ili poslije kretanja
* neugodu u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena
* oticanje i ukoenost zglobova, pogotovo nakon kretanja
* kotane izboine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca
* gubitak fleksibilnosti zgloba
Akutna bol ranog osteoartritisa moe izblijediti unutar svoje pojave, ali se moe vratiti
ako previe koristite pogoeni zglob. Ako niste bili ozlijeeni ili vam zglob nije bio pod
neuobiajenim stresom, neobino je da osteoartritis pogodi eljust, ramena, laktove,
lanke ruku ili nogu. Podruja koja ovo stanje tipino pogaa su:
* Prsti. Kotani vorovi mogu poveati vae zglobove na prstima stvarajui kvrgave
oblike. U ranoj fazi bolesti, zglobovi mogu biti osjetljivi, bolni i ukoeni. Nakon 1 do 2
godine, bol se esto povlai, ostavljajui samo kotane kvrge koje utjeu samo na
pokretljivost zglobova na krajevima vaih prstiju. Za te kvrge je tipino da su
familijarne i ee pogaaju ene nego mukarce.
* Kraljenica.Sporo izlizivanje diskova izmeu kraljeaka moe uzrokovati bol u
leima i vratu te ukoenost.
* Zglobovi koji djeluju kao uporita teine.Dijelovi vaeg tijela koji nose glavninu

vae teine, kukovi, koljena i stopala su najosjetljiviji na osteoartritis. Kako se

hrskavica lagano izlizuje tijekom nekoliko godina, kod vas se moe razviti kronina bol
ili razliite koliine neugode kada stojite ili hodate. Takoer se moe pojaviti oticanje,
posebno u koljenima.
Koje pretrage se mogu napraviti?
Lijenici postavljaju dijagnozu OA temeljem klinikog pregleda, te prisutnih znakova i
simptoma. Rendgensko snimanje se koristi za potvrdu dijagnoze. Veina ljudi iznad 60te pokazuju bolest na rendgenskim snimkama, a jedne treina njih ima stvarne
simptome.
Lijeenje
Ciljevi lijeenja su osigurati olakanje od bolova, poveanje opsega kretnji i pojaati
snagu. Postoji nekoliko vrsta lijeenja:
Lijekovi
Mnogi lijekovi bez recepta, ukljuujui acetilsalicilnu kiselinu (npr. Andol) ili ibuprofen
(esti protuupalni lijekovi), mogu biti koriteni za uinkovitu kontrolu boli i upale kod
artritisa. Lijekovi na recept (npr. diklofenak) za lijeenje osteoartritisa su takoer
dostupni. Lijenik odabire lijek uzimajui u obzir tip artritisa, njegovu jainu i openito
fiziko zdravlje pacijenta. Pacijenti s vrijedom eluca ili dvanaesterca, astmom,
bolestima bubrega ili jetre ne bi smjeli uzimati protuupalne lijekove. Injekcije tekueg
kortizona direktno u zglob mogu privremeno olakati bol ili oticanje. Vano je znati,
meutim, da esto ponavljanje injekcija u isti zglob nije preporuljivo jer moe otetiti
zglob i imati neeljene nuspojave.
Zatita zgloba
tapovi, take, hodalice ili uvrenja mogu pomoi olakanju od stresa i napetosti
artritinih zglobova. Metode uenja obavljanja dnevnih aktivnosti koje su manje stresne
i bolne za zglobove takoer mogu biti od pomoi. Odreene vjebe i fizikalne terapije
mogu i trebaju se koristiti da bi se smanjila ukoenost, i da bi se ojaali miii oko
zglobova.
Operacija
Openito, ortoped e se za operaciju odluiti kada druge metode nekirurkog lijeenja
nisu uspjele. Lijenik i pacijent e odabrati tip operacije prema tipu artritisa, njegovoj
ozbiljnosti i pacijentovom fizikom stanju. Kirurke procedure ukljuuju:
* artroskopsku toaletu zahvaenog zgloba

* kirurko ispravljanje angularnih (kutnih) deformiteta zglobova

* ugraivanje totalne endoproteze zgloba (tzv. "umjetni zglobovi")
* spajanje krajeva kostiju u zglobu, kako bi se sprijeilo kretanje zgloba, i na taj
nain olakala bol u zglobu
Prognoza
Trenutno, veina tipova artritisa se ne moe izlijeiti. Znanstvenici nastavljaju
napredovati u potrazi za najvanijim uzrocima glavnih tipova artritisa. U meuvremenu,
ortopedi u suradnji sa drugim lijenicima i znanstvenicima razvijaju mnoge uinkovite
naine lijeenja osteoartritisa.
U veini sluajeva, osobe s artritisom mogu nastaviti sa svakodnevnim ivotnim
aktivnostima. Programi vjebanja, protuupalni lijekovi, te redukcija teine za pretile
osobe su uobiajene mjere za smanjenje boli, ukoenosti i poboljanje funkcije. Kod
ljudi sa tekim sluajevima artritisa, ortopedska operacija esto moe osigurati veliko
olakanje boli i uspostaviti izgubljenu funkciju zgloba. Ugraivanje totalne endoproteze
obino omoguava osobi s tekim artritisom u kukovima ili koljenu hodanje bez boli ili
ukoenosti.
Izvor:

Artroze zglobova spadaju u grupu najeih bolesti. Praktino nikada ne dovode do

smrti pacijenta, ali su uzrok velikih tegoba (bolova, ogranienja kretanja i dr.) velikog
broja ljudi.

Struktura zgloba
Zglobine najmanje dve kosti prekrivene zglobnom hrskavicom i aparat za uvrivanje
zgloba (sinovija, kapsula, ligamenti).
Zglobna hrskavica je glatka, sjajna, bele boje, poluprovidna. Najdeblja je na mestu
najveeg pritiska, a na periferiji se stapa sa sinovijom zgloba. Sastavljena je odelija
hrskavice i osnovne mase, hondromukoida koji je sastavljen od belanevine (proteina) i
hondroitin-sumpome kiseline. Nema krvne sudove, ni nerve.
Funkcija joj je da svojom elastinou ublaava (amortizuje) pritisak koji se prenosi
preko zgloba i da svojom glatkom povrinom ovlaenom zglobnom (sinovijalnom)
tenou omoguava pokrete u zglobu. Na pritisak visina zglobne hrskavice se smanjuje
i tako ublaava (amortizuje) optereenja (sile) koje se prenose preko zgloba.

Hrskavica u zglobu trpi velika optereenja, koja idu do 350 kg/cm2 u zglobu kolena.
Laka pokretljivost zgloba je obezbeena glatkom povrinom hrskavice i osobinom
zglobne (sinovijalne) tenosti da izuzetno dobro podmazuje povrinu hrskavice.
S obzirom da nema krvne sudove i da je vezivna ploa izmeu kosti i hrskavice
praktino nepropusna, hrskavica se ishranjuje upijanjem (imbibicijom) hranljivih
materija iz zglobne tenosti. Zato je osetljiva na razliite metabolike i endokrine
poremeaje.
Kost, na kojoj je hrskavica, ima svoju strukturu sastavljenu odelija kosti i kotane
mase.
Aparat za uvrivanje zgloba se sastoji od kapsule, sinovije i veza (ligamenata).
Kapsula je sastavljena od vezivnog tkiva koje je jako bogato kolagenim vlaknima,
povezuje zglobne elemente i dozvoljava njihovo pokretanje. Pojedini delovi su dodatno
ojaani ligamentima (vezama).
Sinovija, ili sinovijalna membrana, oblae unutranju povrinu kapsule. Bogata je
krvnim i limfnim sudovima i nervnim zavrecima. Proizvodi zglobnu (sinovijalnu)
tenost.
Zglobna (sinovijalna) tenost je viskozna, bezbojna doukaste boje, specifine teine
1010 do 1012, alkalna je, tj. pH vrednost je 8,2 do 8,4. Uloga joj je mehahika i
nutritivna. Mehaniki podmazuje zglobne (hrskavine) povrine i omoguava lako
pokretanje u zglobu. Svojim sastojcima omoguava ishranu zglobne hrskavice.
Bolesti zglobova
Bolesti zglobova se dele na: reumatske, zapaljenske artritise, artroze, metabolike
artropatije, neuroloke artropatije, tumore, hemofiline artopatije i druge bolesti.
Reumatski artritisi mogu biti akutni, subakutni, hronini (poznat i kao reumatoid
artritis), ankilozirajui rematizam kime, psorijatini i palindromini (intermitentni).
Uzroci zapaljenskih promena u zglobu su gonokok, streptokok, bruceloza, tuberkuloza,
sifilis, kao i zapaljenja u sklopu dmgih bolesti, npr. preikterina zapaljenja u zglobovima
kod zarazne (infektivne)utice, zapaljenja zglobova kod crvenke (rubeole) i dr.
Artroze se definiu kao oteenja zglobne hrskavice, uz bujanje (proliferaciju) okrajaka
kosti, bez zapaljenja sinovije, ili je to zapaljenje slabo i sekundarno.
Od metabolikih artropatija je najea i najpoznatija podagra ili giht, tj. poremeaj
metabolizma mokrane kiseline (acidum uricum).
Oteenja zglobova su i zbog raznih neurolokih poremeaja, najee zbog sifilitinog
tabesa i siringomijelije.
Tumori zglobova mogu biti dobroudni (benigni) npr. sinoviomi, hemangiomi, lipomi,
fibromi, osteohondromi, ili mnogo ree zloudni (maligni) npr. sinoviosarkomi,
hondrosarkomi i dr.

Kod hemofilije dolazi i do ponavljanih izliva krvi u zglobove,to daje posebna oteenja
zglobova poznata pod nazivom hemofilina artropatija.
I razliite druge bolesti mogu imati promene na zglobovima, npr. sarkoidoza, Sindrom
Henoch-Schoenlein i dr.
Artroze
Artroze su hronina oteenja zglobova za koje je karakteristino razorno (destruktivno)
oteenje hrskavice uz bujanje (proliferaciju) kostnih delova. Promene na sinoviji obino
nisu prisutne, ali se mogu ponekada javiti, obino naknadno (sekundarno).
Osim termina artroze, koriste se i: degenerativni hipertrofini osteoartritis i
degenerativni zglobni reumatizam.
Najee su na meuprljenskim zglobovima, kuku, kolenu, krajnjim zglobovima na
prstimaake, i zglobovima palca naaci i stopalu.
Obino zahvataju jedan zglob, ali mogu zahvatiti i vie.
Hrskavica je obino najvie oteena u centru zglobne povrine, tako da je povrina
hrskavice neravna, sa brazdama, udubljenjima i drugim oteenjima. Promene na
kostima se sastoje u promeni strukture kosti neposredno ispod hrskavice u smislu
poveanja tvrdoe (osteskleroza) i bujanju perifemih delova kosti (osteofitoza). Ispod
sloja sa osteosklerozom postoji sloj sa razreenom graom (strukturom) kosti
(osteoprozom) koja moe biti toliko izraena da se stvaraju delovi bez kostne grae tj.
pseudociste. Oteenja sinovije i kapsule su otsutne ili se kasno javljaju.
Artroze se uglavnom javljaju posle etrdesete godine i njihova uestanost se poveava
sa godinama.ee su kodena.
Osnovni simptom je bol kod pokreta. Ogranienje pokreta je u poetku blago a kasnije
moe biti izuzetno ozbiljno. Postiji tare u zglobu (krepitacije). Nema znakova
zapaljenja, tj. poviene temperature, poviene sedimetacije krvi i dr.
U najveem broju sluajeva radi se o degenerativnom procesu na hrskavici, ustvari
preranom starenju zahvaenog zgloba. Ove su promene anatomske, mehanike,
bioloke i hemijske. Anatomski hrskavica postaje suva, rapava, sa izmenjenim sjajem,
uz izmene u grai (histolokoj strukturi). Mehaniki hrskavica je manje elastina.
Bioloki smanjena je sposobnost hrskavice da koristi neophodne materije, tj. respiracija
hrskavice. Hemijske promene su smanjena koliina hondrotoin-sumpome kiseline kojaje
bitan sastojak polimera kojiine hrskavicu.
Po istraivanjima patologa artroze postoje kod 95% osoba odetrdeset godina, a
praktino kod svih prekoesdeset godina. Uzroci ovakvog preranog starenja nisu
dovoljno jasni. Teorijski se radi o loem kvalitetu hrskavice i ponavljanim mehanikim
povredama (traumama). Kao uzroci loeg kvaliteta hrskavice se pominju endokrini
razlozi, nasledna komponenta i oteenja u prokrvljenosti (vaskularizaciji) zgloba.

Uticaj endokrinog sistema je kod loe funkcije jajnika (disfunkcija ovarijuma). U prilog
ovome govori znatno vea uestanost artroza kod poremaaja funkcije jajnika i dobro
delovanje enskih polnih hormona (estrogena) na artroze. Estrogeni, pored ostalih
uloga,tite zglobove. Takoe poremeaji u fimkciji hipofize,titastelezde (tireoideje) i
paratiroideje mogu uticati na artroze.
Pitanje naslednosti je davno uoeno, ali jo uvek nije detaljno ispitano.
Vaskularne lezije uopte, a posebno u predelu zgloba su jedan od elemenata koji utie
na pojavu artroza.
Sva osteenja zglova i zglobne hrskavice mogu dovesti do artroze.
Ponavljana mehanika oteenja takoe utiu na pojavu artroza.
Kao komplikacija kod artroza se mogu javiti infarkti u hrskavici ili u tkivu ispod
hrskacice, pa tako mogu biti stvorene "rupe" u hrskavici,esto sa delom hrskavice ili
hrskavice i kosti, koji je odvojen od svoje podloge i koji se kree po zglobu uz stvaranje
dodatnih tegoba.
Atroza kuka (koksartroza)
Artroza kuka ili koksartroza zauzima prvo mesto meu artrozama zbog svoje
uestanosti i teine oteenja. Sreu se, najee, kod osoba prekoetrdeset godina,
ravnopravno kod oba pola.
Dele se u dve grupe: primarne i sekundarne koksartroze.
Primarne ili idiopatske koksartroze su one kojima ne predhodi ni jedno poznato bolesno
(patoloko) stanje kuka. Takvih je oko 42% od svih koksartroza.
Sekundarne koksartroze se razvijaju posle raznih bolesnih stanja na kuku. Najee su
posle razvojnog poremeaja kukova (raniji termini: uroeno iaenje kukuova,
kongenitalna luksacija kukova i dr.). Oko 40% svih koksartroza su posle razvojnog
poremeaja kukova. Od drugih stanja se sreu koksartroze posle protruzije
acetabuluma, posle povreda (trauma), zapaljenja i dr.
Razvojni poremeaj kukova jeei kodenskog pola, uz dosta izraenu naslednu
komponentu. Dijagnoza i leenje ovog poremeaja je posebna tema, pa zato ovde
neemo o tome opirnije.
Kliniki znaci (simptomi) artroze kuka su bol pri hodu i progresivno ogranienje pokreta
u kuku.
Bol pri hodu je osnovni znak koksartroze. Javlja se posle 200m, 500m, 1km ili vie,
zavisno od stepena artroze. U poetnom stadijumu artroze prestaje uz odmor i leanje,
ali se u odmaklom stadijumu zadrava u toku celog dana, kasnije i u toku noi.
Lokalizuje se najee u prednjem delu nadkolenice sve do kolena, ili u
prednjeunutranjem delu nadkolenice. Ree lokalizacije bola su zadnji deo nadkolenice
ili ispod kolena.

Ogranienje pokreta najkasnije zahvata pokrete savijanja noge u kuku ("fleksije"), a

mnogo cee se javljaju ogranienja rotacije noge u kuku i ogranienja u odmicanju
noge u stranu ("abdukcije").
Sreu se i krepitacije tj struganje ili tare u kuku, kao i povremene blokade pokreta u
kuku.
U kasnijoj fazi se javljaju bol kod pritiska na kuk i hipotrofija miia nadkolenice, tj
smanjena masa i snaga miia nadkolenice.
Rendgenski znaci koksartroza su smanjenje zglobne pukotine, javljanje kotanih
izraslina ("osteofita"), izmenjena graa (struktura) kosti, deformacijaaice
(acetabuluma) i glave butne kosti i pomeranje glave butne kosti u odnosu naaicu.
Rendgensko suenje tj. smanjenje zglobne pukotine je rezultat propadanja zglobne
hrskavice koja prekriva krajeve kosti.
Kostne izrasline tj. osteofiti se stvarajuee naaici, ali se mogu stvoriti i na glavi
butne kosti. Mogu biti na ivici zglobnih povrina, ali isto tako i na samim zglobnim
povrinama.
Tok bolesti (evolucija) je postepen i progresivan, a razlikuje se kod razliitih uzroka
koksartroze.
Koksartroza kao posledica razvojnog poremeaja kukova (raniji nazivi: luksirani ili
iaeni kukovi) je najei oblik sekundame koksartroze. Ovaj oblik poinje ranije nego
primame koksartroze, u dobi od 35 do 45 godina starosti.
Lecenje moe biti neoperativno (medikamentozno) ili operativno (hirurko).
Neoperativno leenje je uz upotrebu lekova, fizikalne terapije i ortopedskih pomagala.
Od lekova se koriste lekovi protiv bolova (analgetici) u obliku tableta, kapsula ili
injekcija i kortikosteroidi u obliku injekcija u zglob kuka.
Operativno se rade dve velike grupe operacija. Kod blaih oblika se rade operacije koje
imaju za cilj da poboljaju stanje postojeeg kuka, tzv. bioloke operacije. Ove se
operacije rade na karlinim kostima ili na butnoj kosti.
Kod tekih promena se radi ugraivanje vetakih kukova (endoproteza). Postoje
razliiti modeli vetakih kukova, ali je osnovna podela na "cementne" i "bezcementne".
Kod "cementnih" kukova se vetaki kuk lepi za postojee kotane delove posebnim
dvokomponentnim materijalom, koji nema nikakve veze sa cementom, ali se taj naziv
ipak koristi. Kod bezcementnog modela vetaki kuk se uvruje (fiksira) direktno za
kost raznim nainima (navoj i dr.). Tehnika ugradnje vetakih kukova je rutinska
metoda u mnogim naim bolnicama. Rezultati su u velikom procentu dobri, ali ipak
postoje i loi rezultati (kao rezultat raznih komplikacija) u oko 3% operisanih.
Nekada su se koristile i druge oeracije kao na primer operativno ukoenje zgloba kuka
(artrodeza)to daje bezbolan kuk, ali bez pokreta. Kod komplikacija se radi kada je to
neophodno, naroito kod upornih infekcija, i resekcija (isecanje i vaenje) glave i vrata

butne kosti.
Artroza kolena (gonartroza)
Artroza kolena ili gonartroza je izuzetnoesta. Po ispitivanju Parkera 1934. godine preko
60% osoba starijih od 30 godina ima artrozu kolena, a preko 90% kod osoba starijih od
40 godina.
Moe biti primarna ili sekundarna. Primarna je kada ne postoji ni jedan jasan faktor koji
dovodi do promene, a sekundama je posledica nepravilnostu u kolenu kaoto su "0"
noge (varus kolena), "X" noge (valgus kolena), nepravilan poloajaice i dr.
Koleno je sloen zglob koji u jednoj kapsuli ima dva zgloba i to: 1. zglob izmeu butne
kosti (femura) i golenjae (tibije) i 2. izmeu butne kosti iaice (patele). Koleno
stabilizuju posebne veze i to:aina veza (ligamentum patellae), spoljna i unutranja
bona veza (lateralni i medijalni kolateralni ligamenti) i prednja i zadnja ukrtena veza.
Pokreti su savijanje i opruanje.
Primarna gonartroza je mnogo ea kod ena, naroito posle etrdesete godine,
mnogoee kod gojaznih osoba i kod osoba koje imaju smetnje sa cirkulacijom. Postoji
odreena porodina skolonost. Osobe sa gonartrozomee imaju ravne tabane.
Obino je obostrana, mada moe biti i asimetrina. Po pravilu tegobe poinju u zglobu
izmeu butne kosti iaice (patelofemoralnom zglobu), a kasnije se nastavljaju na zglob
izmeu butne kosti i golenjae (femorotibijalni zglob).
Bol je prvi kliniki znak gonartroze. Obino poinje kao bol sa prednje ili unutranje
strane kolena, mnogo ree sa spoljne ili zadnje strane, a kasnije zahvata celo koleno. U
poetku se javlja pri hodu, naroito po neravnom terenu. Javljaju se preskakanja
ikripa (tare, krepitacije) u kolenima. Ukoenja kolena (blokade) su retke i obino su
posledica drugih oteenja zglobe hrskavice ili meniskusa. Otok kolena i strvaranje vee
koliine tenosti u kolenu se javljaju u kasnijoj fazi.
Ogranienje pokreta, naroito savijanja se javlja vie godina posle poetka bolesti.
Sa napredovanjem bolesti dolazi do poremeaja u osovini i stvaraju se "0" ili "X" noge
(Varus ili valgus kolena). Dugotrajni bolovi i smanjena aktivnost dovode do slabljenja
miia nadkolenice, naroitoetvoroglavog miia (kvadricepsa).
Prvi radioloski (rendgenoloki) znaci gonartroze su promene na zglobu izmeu butne
kosti iaice koje se manifestuju kao izrataji (osteofiti) na zadnjegornjem i
zadnjedonjem rubuaice. U zglobu izmeu butne kosti i golenjae prve izrasline su na
zadnjegomjem delu golenjae, a zatim na ostalim strukturama kolena. Kod dugotrajnih
artroza dolazi do naknadnih (sekundarnih) poremeaja u osovini kolena. Radiografija
kolena uz pomo nekog kontrastnog sredstva ili vazduha se retko koristi u dijagnostici
artroza. Ona moe da pokae oteenja na zglobnoj hrskavici i drugim delovima kolena.
Ne postoje posebne laboratorijske analize. Sedimentacija krvi je normalna, ili kod

naknadnih zapaljenskih komplikacija blago ubrzana. Osobine zglobne tenosti su ve

ranije opisane.
Tok bolesti (evolucija) je razliit. U poetku moe postojati samo bol, bez drugih
znakova, ali se bol moe javiti i znatno kasnije kada su ve jasno izraeni radioloki
znaci gonartroze. Bolovi mogu biti samo posle dueg hoda, ili trajati nekoliko sedmica, a
postoje i periodi bez bolova. Posle vie godina bolovi zahvataju uvek oba kolena i
postaju trajni. Ograniena je sposobnost kretanja, naroito u kasnijoj fazi kada se
razviju i poremeaji u osovini kolena.
Leenje moe biti neoperativno (medikamentozno) ili operativno (hirurko).
Neoperativno leenje se sastoji u davanju lekova (tableta, kapsula i drugih oblika) koji
smanjuju bol i zapaljenske reakcije, ali se ne daju kortikosteroidni preparati u obliku
tableta. Kortikopreparati (kortizon i slini preparati) se daju iskljuivo direktno u zglob.

Bolesti zglobova
Osnovni problem svih bolesti zglobova, bilo da su u pitanju zapaljenske ili degenerativne bolesti, predstavljaju bol,
ukoenost i ograniena pokretljivost.

Artroza kao najea bolest zglobova, moe se opisati kao hronina progresivna
degenerativna bolest, koja zahvata jedan, ili to je mnogo ee, vie zglobova. U njenoj osnovi je oteenje zglobne
hrskavice koje dovodi do bolova i smanjene pokretljivosti. Najee su zahvaeni takozvani nosei zglobovi kao to
su kukovi, kolena i kimeni stub. Meutim, mogu biti zahvaeni i mali zglobovi ruku i nogu, to znaajno remeti
svakodnevne aktivnosti i umanjuje kvalitet ivota obolelih.

Uzroci artroze
Iako se kao najei faktor rizika navode godine starosti, artroza nije samo bolest starih. Neke statistike pokazuju da
se promene u zgobovima javljaju kod 40% ena i mukaraca starosti izmeu 45 i 65 godina i kod oko 70% ljudi preko
65 godina starosti. Meutim, nije neobino da ovakve promene ima i osoba starosti oko 30 godina. Vrlo est uzrok

artroze je preveliko optereenje zglobova, koje je posledica prekomerne telesne teine, tekog fizikog rada ili
bavljenja sportom. Nastanku artroze doprinose povrede i bolesti zglobova, kao i genetska predispozicija.

Kako se boriti protiv artroze?

Idealno bi bilo izbegavati faktore rizika, ali je to retko kada mogue. Najee se koriste metode za poboljanje
kvaliteta ivota obolelih (vebe, rehabilitacija, lekovi protiv bolova). Od lekova najee se koriste analgetici i
nesteroidni antiinflamatorni lekovi. Smanjenje bola i zapaljenja koje donose lekovi, doprinosi boljoj pokretljivosti
zglobova, ali nema uticaj na uzroke bolesti. Pored toga, lekovi mogu imati brojne neeljene efekte, pre svega na
sluzokou eluca.

Danas je red na preparate sa drugaijim ciljevima

Oni sadre efikasne supstance nazvane hondroprotektori (glukozamin, hondroitin). Njihov nivo opada sa godinama i
zato je neophodno nadoknaditi ih. Brojne klinike studije su dokazale neophodnost njihovog davanja u cilju
obnavljanja strukture hrskavice, njene zatite i odravanja njenih mehanikih i elastinih svojstava. Cilj upotrebe
hondroprotektora, pre svega je smanjenje uzimanja lekova protiv bolova koji imaju mnogo sporednih efekata.
Pokazano je da dugotrajna upotreba hondroprotektora dovodi do smanjenja bolova, a samim tim i manje upotrebe
lekova.

Reumatoidni Artritis

Reumatoidni artritis je kronino oboljenje u kojem dolazi do

upale zglobova, njihovog oticanja, bolnosti, ukruenosti i gubitka funkcije. Proces zapoinje u sinoviji, membrani koja
omotava zglob, tvorei zatitnu vreicu koja je ispunjena sinovijalnom tekuinom. Osim zatite zglobova, ova tekuina
snabdijeva hranjivim tvarima i kisikom hrskavicu, glatko tkivo koje oblae krajeve kostiju. Stalni upalni proces koji
zahvaa sinoviju postupno razara kolagen, ime se prostor u zglobu smanjuje i konano razara samu kost. Najee
su

zahvaeni

mali

zglobovi

ake,

runi

zglobovi,

ramena,

koljena

glenjevi.

Stvarni uzroci nisu poznati a smatra se da je to kombinacija nekoliko imbenika, meu kojima su abnormalni
autoimuni

odgovor,

genetska

predispozicija

te

virusna

ili

bakterijska

infekcija.

Reumatoidni artritis ei je u ena nego mukaraca u odnosu 3:1. Premda se najee razvija u dobi od 30 do 60

godina, uestalost raste sa starenjem. Rizik je povean u obiteljima s povijesti reumatoidnog artritisa.
Bolest se u najveem broju sluajeva razvija sporo, ali progresivno. Moe poeti bez povoda ili je moe izazvati neki
stres. Vrlo rijetko bolest zapoinje akutnim, naglim napadima s tekom upalom jednog ili vie zglobova.
Dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa nije jednostavno jer mu mogu nalikovati mnoga druga stanja. Rezultati krvnih
pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni jo mjesecima nakon pojave bolova u zglobovima. Krvnim
pretragama moe se posumnjati na mogui reumatoidni artritis (reumatoidni faktor, brzina sedimentacije eritrocita
(SE), C-reaktivni protein (CRP).
Simptomi reumatoidnog artritisa
Bolesnik se u poeku loe osjea, malaksao je, moe se javiti pojaano znojenje, slabiji apetit i poremeaj ritma
spavanja,

nespretnost

pri

svakodnevnim

radnjama

Karakteristian simptom

reumatoidnog artritisa je jutarnja ukoenost ili nakon dueg sjedenja no

nakon poputanja ukoenosti bolesnik moe normalno obaviti poslove bez veih potekoa.
Bolovi i otekline zglobova, najee simetrino, su slijedea faza. esto su oteeni zglobovi
topliji od normalne koe, jako bolni, pa ponekad blagi dodir moe bolesniku uzrokovati dodatno
pojaavanje boli. Zbog izraenih bolova opseg pokreta bolesnika je ogranien.
Ukoliko bolesnik ne reagira na lijeenje dolazi do deformacija zglobova. Kronine upale malih
zglobova na aci imaju za posljedicu deformaciju ake u smislu skretanja prstiju u ulnarnu
stranu, dok itava aka moe zbog degeneracije u runom zglobu biti skrenuta radijalno.
Osim na zglobovima, promjene se mogu javiti i na drugim organima i organskim sustavima.
Od unutarnjih organa zapaene su promjene na srcu (perikarditis) i pluima (pleuritis te difuzna
intersticijska fibroza plua) .
Lijeenje
Reumatoidni artritis lijei se lijekovima u smislu uklanjanja boli i progresije oboljenja i
promjenom naina ivota, no naalost jo ne postoji odgovarajui program lijeenja. U poetku
se obino primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale
ublaavaju bolove, a ako se ne pokau djelotvornima, terapija se upotpunjuje drugim preparatima
(antireumatici,
kortikosteroidi,
imunosupresivi,
bioloki
lijekovi)
Potrebno
je
redovito
vjebati,
kontrolirati
teinu,
paziti
na
ishranu.
Fizikalnom terapijom nastoji se smanjiti bolove, upalu a posebno raznim vjebama ouvati
gibljivost.

Sindrom karpalnog tunela

Karpalni tunel je uski prolaz omeen ligamentima

i kostima na bazi ake, u kojem se nalazi ivac medianus i tetive. ivac medianus kontrolira
senzacije na dlanu u podruju palca i kaiprsta, inervira male miie ake koji su odgovorni za
pokrete navedenih prstiju. Budui da nema puno slobodnog prostora u karpalnom kanalu, bilo
kakvo oticanje okolnog tkiva moe vriti pritisak na ivac, smanjiti ili blokirati provodljivost
ivca uzrokujui pritom sindrom karpalnog kanala. Javlja se tri puta ee javlja u ena nego
mukaraca i to obino u osoba starijih od 45 godina.

Uzroci sindroma karpalnog kanala

Faktori rizika za razvijanje sindroma karpalnog kanala su prekomjerna tjelesna teina ili radno
mjesto na kojemu se stalno koriste ruke (npr koritenje odvijaa, koriteje mia i tipkovnice).
Takoer moe biti uzrokovano ozljedom, zadravanjem tekuine tijekom trudnoe, problem sa
titnjaom, dijabetes, reumatoidni artritis
Simptomi
Utrnutost, trnci i osjeaj arenja su najei simptomi koji se osjeaju u podruju palca,
kaiprsta, srednjaka, te dijelu prstenjaka koja gleda prema palcu. Takoer se mogu javiti i otri

bolovi u podlaktici. Simptomi mogu biti blagi ili trajati samo kratko vrijeme a obino se
pogoravaju nou ili rano u jutro. Ponekad se simptomi smire nakon to se razgiba ili koristi
ruku,
ali
se
mogu
vratiti
kasnije
tijekom
dana.
Dugotrajni simptomi dovode do slabljenja miia ake, promjene boje koe, trajnog oteenja
ivca, padanja predmeta zbog slabijeg osjeta ili oteanog izvoenja svakodnevnih pokreta.
Dijagnosticira se klinikim pregledom lijenika prisustvo tipinih simtoma, moe se vidjeti
atrofija miia palca ili opa slabost stiska ake i odreenim testovima, ultrazvunim pregledom,
elektromiografijom- mjerenje provodljivosti ivca.
Lijeenje
Ovisno o teini simptoma daju se lijekovi za smanjenje bola, odmor ili imobilizacija ako je
potrebno, fizikalna terapija a samo u teim sluajevima operativno lijeenje. Ako radimo na
kompjuteru
treba
optimizirati
poloaj
runog
zgloba
i
ake.
Od fizikalne terapije moe se koristi krioterapija (led), elektroterapija, ultrazvuk, kineziotaping,
razne vjebe (npr. neurodinamika ivca) ovisno o individualnim potrebama.
Tendinitis / Bursitis

Tendinitis/bursitis je upala ili degeneracija mekog

tkiva oko miia ili kostiju. Javlja se jaka i najee iznenadna bol u tetivama ili burzama
ramena, lakta, runog zgloba, kuka, koljena ili glenja koja se poveava u toku pokreta. Najee
nastaje zbog prekomjernog koritenja (due pisanje, kod mehaniara, bojanje stropa, cijepanje,
tranje ili planinarenje bez pripreme, loa obua..) a moe biti akutna i kronina. Jaa bol moe
biti praena crvenilom, otokom ili potpunom nemogunou pokreta.
Lijeenje

Ovisi o uzroku i podruju bola. Najprije se treba odmoriti da se problem ne pogora, moe se
stavit led 1-2 puta dnevno za smanjenje bola i otekline, smanjiti nastali stres npr. koritenje bolje
tipkovnice, potporu ili imobilizaciju zahvaenog dijela. Lijenik moe prepisati lijekove npr
aspirin, ibuprofen..ili injekciju kortizona u bolno podruje. Ako bol ne prolazi potrebno je to
prije ukljuiti fizikalnu terapiju.
Fizikalna terapija
Moe se koristiti TENS, ultrazvuk, magnetoterapija, kineziotaping za smanjenje bola te razne
vrste specijalnih vjebi (Miofascial release, PNFkoje se ponekad koriste i u akutnom stanju).
Ako npr. imamo bol u ramenu vrlo brzo dolazi do nemogunosti ili smanjenja opsega pokreta pa
mogu nastati i tee posljedice kao smrznuto rame ili neki drugi problem rotatorne manete pa se
preporua
rani
tretman.
Ako i nakon tretmana postoji limitirajui faktor za dnevne i radne aktivnosti potrebno je poduzeti
druge pretrage i eventualni opearativni zahvat.
Osteoporoza

Osteoporoza je najuestalija metabolika bolest

koja zahvaa kosti. Oituje se smanjenom gustoom kotanog tkiva, promjenama mikroskopske
grae kotanih gredica te poveanom sklonou prijeloma. Osteoporoza se najee javlja kod
ena u menopauzi, budui da je njezin razvoj usko vezan uz smanjeno izluivanje spolnih
hormona. Smatra se da je osteoporozom u Hrvatskoj zahvaeno gotovo 50% ena te 16%
mukaraca starijih od 50 godina, to je ini boleu kojoj se treba posvetiti s posebnom
pozornou. Postoji mnogo imbenika koji utjeu na razvoj osteoporoze, a osim ve spomenutog
smanjenog izluivanja spolnih hormona, u tu listu ubrajamo nedostatan unos vitamina D i
kalcija, nedovoljno kretanje, puenje, neke lijekove te genetiku. Osteoporoza nosi visoki rizik od
loma kraljenice, dok je prijelom kuka zbog svojih komplikacija znaajan uzrok smrti pogoenih
osoba. Osteoporozu moemo dijagnosticirati denzitometrijom i pretragama krvi, a unato

mnogobrojnim danas dostupnim nainima lijeenja, najvanija je njezina prevencija u vidu

hormonskog nadomjesnog lijeenja nakon menopauze, prestanka puenja, pravilne prehrane i
redovite tjelovjebe.
Nekoliko savjeta kako kosti odrati zdravima:

unosite svakodnevno preporuene koliine kalcija

hrana bogata kalcijem ukljuuje mlijeko i mlijene proizvode, suhe smokve, zeleno

povre, ribu te razne itne pahuljice i napitke s pojaanim sadrajem kalcija

podjednako je znaajan dovoljan unos vitamina D
vitamin D je topljiv u mastima, stoga emo ga esto nai u raznim uljima
osim hranom, vitamin D moemo proizvesti u koi i sunanjem, stoga ne zaboravite

redovito (ali i razumno!) izlaganje suncu

bavite se tjelovjebom
prestanite konzumirati alkohol i puiti, ponite se zdravo hraniti
provjerite koliki je Va rizik za osteoporozu kako biste se to prije suoili s eventualnim
problemom osteoporoze

DEGENERATIVNE BOLESTI ZGLOBOVA

Bolesti zglobova mogu biti degenerativne to znai da se neto deformisalo. Dolazi do
troenjazglobova.
OSTEOARTRITIS
- je hronina, progresivna, degenerativna bolest zglobova i okolnog tkiva.Karakteristike:- b o l
u zahvaenom zglobu- u k o e n o s t z g l o b a o g r a n i e n o s t p o k r e t a Javlja se u svim podruijima, kod osoba iznad 55 god.
Je ei.- s t a r o s t p r e k o 4 5 g o d . - D e b l j i n a n a r o i t o k o l j e n a F i z i k o o p t e r e e n j e -Intenzivna sportska aktivnostP o r o d i n a a n a m n e z a - R a n i j a t r a u m a -Neke anomalije
k a o : d i s p l a z i j a i s u b l u k s a c i j a u s l u a j u k u k a , g e n u a v a r a i genua
valga, hiperlordoza, skolioza.
Klinika slika:
b
o
l
-oteano gibanje zglobaj u t a r n j a u k o e n o s t Ukoenost kod osteoartritisa vezana je za odreeni pokret.
Laboratorijski nalazi se rade radiiskljuenja dr.bolesti.
Funkcionalno ispitivanje
- lequene index- womac- drajzerov upitnik
TerapijaNEFARMAKOLOKA

edukacija, fizkalna terapija, ortoze.

- edukacija

predstavlja poetak lijeenja bolesti. Neophodna je redukcija TT. Oteenizglob nesmije se

previe optereivati, ali se nesmije traiti potpuni izostanak aktivnosti(hodanje, rad
u kui),, jer potpuno mirovanje pogorava funkcionalne sposobnosti.
Trebasavjetovati bolesnika o vrsti vjebi, funkcionalnim procedurama koje moe
obavljati kodkue.
- fizikalna terapija
koriste se:- termoterapija, elektroterapija, UZ, magnetoterapija, laseroterapija. Sve one
predstavljajuuvodne procedure za najvaniju proceduru a to je kinezio i hidrokinezioterapija.
Kinezioterapija
je najvanija terapija za ouvanje ili poveaanje funkc.sposobnosti.
Cilj vjebi:- r e d u k c i j a o t e e n j a - p o b o l j a n j e f u n k c i j e redukcija bola u zglobu-da tite zglob od stresan o r m a l i z a c i j a h o d a -prevencija nesposobnosti-p re ve n ci j a
i n a k t i v i t e t a -povean stepen dnevnih aktivnosti poboljanjem fizikih
aktivnosti.Posebno se treba insistirati na izometrijskim vjebama koje su korisne za
ouvanje snagemuskulature.
Hidrokinezioterapija
vjebe u bazenu. To je prijatna procedura.
Hirurka th.
koristi se u uznapredovalim sluajevima kada je funkcija jako ugroena.Radna sposobnost
bolesnika sa osteoartritisom treba da radi u odgovarajuem poloaju.
FARMAKOLOKA TH.
: paracetamol, NSAID, kortikosteroidi, opioidi.Razlika izmeu osteoartritisa ( nijje
sistemsko ) i reumatoidnog artritisa koji je sistemsko oboljenje. Najee obolijevaju
kukovi, gornji dio prsa i koljenja.
Osteoartritis kuka
Glavni znak bolesti je bol u kuku, ogranienje pokreta, razvija se kontraktura u
addukciji ireflexiji. Fizikalna th. Vjebe ( aktivne i aktivno potpomognute) , struje,
magnet. Ljekovianalgetici, NSAID, hirur.lijeenje.
Osteoartritis koljena
Je najei. Njegov nastanak je obino mehaniki uzrokovan. Prvi znak bolesti je obino bol,
iima 3 karakteristike:- s t a r t n a b o l ( p o n e h o d a t i ) bol se ponovo javlja ili pojaava pri duem hodanju- i n a k r a j u b o l s e
javlja stalno.

Lijeenje:- s m a n j i t i b o l
-poboljati pokretljivost
- e d u k a c i j a
-fizikalna terapija
-medikamentozna terapija
-ortoze ( nadkoljenice a mogu biti i take )

-hirurka

terapija.

Degenerativna oboljenja zglobova

Osteoartroza (osteoartritis)

je

progresivno

oboljenje

zglobova

koga

karakterie ogranien minimalni upalni proces. Moe biti primarna, kada je nastala
bez poznatog uzroka, ili sekundarna, koja nastaje nakon traume, upalnih procesa ili
na temelju kongenitalnih malformacija. U patogenezi razvoja osteoartroze vana je
funkcija hijaline hrskavice i mehaniki faktori. Smatra se da je triger u nastanku
osteoartritisa insuficijencija hondrocita, koja je uzrok produkcije neadekvatne
hijaline supstance, to je ini podlonijom traumi sa posledinom reaktivnom
hiperplazijom subhondralnih osteoblasta i metaplazijom sinovijalnog tkiva. Kako je
hijalina hrskavica avaskularna, aneuralna i alimfatina, dotok hranljivih materija i
odvod raspadnih produkata metabolizma se obavlja difuzijom. Mehaniki faktori
igraju dvostruku ulogu. Prvo, ciklinost pokreta kroz cikluse dekompresije i
kompresije omoguava ishranu zglobova. Upravo kod zanimanja gde se provodi
puno vremena u statinim poloajima i gde izostaje ciklino pomeranje u zglobnim
strukturama razvoj degenerativnog procesa je izrazitiji (rad za kompjuterom,
arhitekte, stomatolozi, vozai). Drugo, kad jednom nastane oteenje, mehaniko
optereenje zglobova igra ulogu u brzini razvoja i teini oteenja.
Najee zahvaeni zglobovi su: distalni interfalangealni zglobovi (noduli
Heberdeni),

proksimalni

metakaprofalangealni

interflangealni

zglob

zglobovi

(rhizarthrtosis),

zglob

(noduli
kuka,

Bouchard-i),
zglob

kolena,

i
i

metatarzofalangealni zglob i temporomandibularni zglob.

U klinikoj slici osnovni znaci su bol, jutarnja ukoenost manja od 30 minuta i
fleksione kontrakture zglobova. Povremeno mogu biti prisutni znaci akutnog
sinovitisa kada zglob moe biti crven i topao, a bol se ne smiruje sa mirovanjem. Bol
i smanjena pokretljivost mogu da u razliitom stepenu narue aktivnosti dnevnog
ivota pacijenata. Posebno su vani osteoartritis kolena i kukova, jer oni mogu da
ugroze sposobnost kretanja.

Dijagnoza se postavlja iskljuivanjem drugih uzroka (laboratorijske analize,

analiza sinovijalne tenosti, rendgenoloki nalaz, CT, MR). Radioloki znaci
osteoartritisa su suenje zglobnog prostora, subhondralna skleroza, osetofitoza i
pseudociste.
Leenje i rehabilitacija zavise od faze osteoartritisa.
U akutnoj fazi (fazi sinovitisa) cilj leenja je rastereenje zgloba (mirovanje, ali
i upotreba tapa, taka ili ortoza koje takoe imaju rasteretnu ulogu), nalaenje
poloaja sa redukovanim tegobama i redukcija inflamacije i bola. Mirovanje ne treba
da bude apsolutno, ve treba da obezbedi rasteretni poloaj tokom 46 sati dnevno
preko nonog odmora. U kontroli inflamacije svakako se moraju upotrebiti
antinflamotorni lekovi.
U hroninoj (mirnoj fazi) najvanija je rehabilitacija funkcije segmenta u
smislu poboljanja obima pokreta i jaanja miia stabilizatora uz korekciju posture i
faktora rizika (telesne teine). Bol u hroninoj fazi se kontrolie fizikalnim
procedurama ili lekovima sa analgetskim efektom.
Rano otkrivanje, edukacija pacijenata i redovno sprovoenje kineziterapije, uz
povremenu primenu fizikalnih agenasa (u akutnim fazama), mogu da preveniraju
tea oteenja, nesposobnost i odgode hirurku intervenciju.
1.1.2. Degenerativna oboljenja kimenog stuba
Degenerativna oboljenja kimenog stuba su posebno delikatan problem zbog
sloene anatomske grae kimenog stuba. Za odravanje potpune ravnotee u
svakom segmentu kimenog stuba potrebna je: propisna pozicija zglobnih povrina,
pravilan oblik i normalna visina diskusa, ouvan vertikalni i transverzalni prenik
kanala nervnog korena, normalna lordotina krivina i intaktne mekotkivne strukture.
Degenerativni proces moe da zahvati razliite strukture kimenog stuba: prljenska
tela, zglobne nastavke, diskus ili meka tkiva i dovede do izmena anatomskih
odnosa. Promene na diskusu dovode do suenja intravertebralnih prostora sa
razvojem nestabilnosti i oteenja fibroznog prstena diskusa, to pri odreenim
optereenjima

moe

dovesti

do

hernijacije

diskusa.

Hernijacija

samo

sa

poputanjem pojednih niti fibroznog prstena naziva se protruzija, sa rupturom niti

prolaps, a sa izlaskom i nukleusa pulposusa u okolne prostore ekstruzija, koja je

najtea manifestacija. Osteofiti koji se nalaze u prostoru malih zglobova i tre ka

intravertebralnim otvorima takoe mogu da kompromituju nervne korenove.
Najee promene su na lumbalnom delu kimenog stuba, potom na vratnom, i na
poslednjem

mestu

su

promene

na

torakalnom

delu

kimenog

stuba.

Diskoradikularni konflikt je ei na lumbalnom delu kimenog stuba, jer u vratnom

delu zahvaljujui procesusu uncinatusu su vie onemoguena pomeranja diskusa.
Takoe, vano je znati da se pri fleksiji kimenog stuba, meka jedra diskusa
pomeraju unatrag, a intervertebralni otvori izmeu malih zglobova se otvaraju. Pri
ekstenziji kimenog stuba deavaju se obrnute pojave. Ove injenice pomau da se
pri ispitivanju funkcije kimenog stuba locira problem, a vaan je i pravac u izboru
vebi u akutnoj fazi.
Degenerativna oboljenja kimenog stuba se manifestuju kao cervikalni,
torakalni i lumbalni sindrom.
1.1.2.1. Cervikalni sindrom
Cervikalni sindrom podrazumeva bol u vratu sa irenjem u ruku, potiljak i
glavu, esto praen senzitivnim, motornim i vaskularnim smetnjama. Kliniki oblici
su brojni. Glavna podela je na iradirajue i neiradirajue klinike oblike.
Najvaniji su: lokalni cervikalni sindrom, iradirajui oblik sa radikulopatijom i
cevikalna mijelopatija.
Lokalni cervikalni sindrom, koji je i najei i to usled posturalnog
prenaprezanja (kompjuterski cervikalni bol) ili poetnog degenerativnog procesa,
manifestuje se ogranienjem pokreta i bolom.
Iradirajui oblik sa radikulopatskom lezijom javlja se ili kod pritiska na nerv od
strane osteofita ili od strane diskusa. Manifestuje se ogranienjem pokreta u vratu,
bolom i znacima radikularne lezije.
U teim sluajevima mogu biti prisutni znaci mijelopatije.
U diferencijalnoj dijagnozi svih oblika moramo pre svega misliti na oboljenja
koja se mogu lokalizovati u vratnom segmentu i dati lokalni ili radikualrni bol
(inflamatorni procesi, maligna oboljenja, traume). Takoe treba misliti na odraeni

bol, koji moe poticati iz razliitih oboljenja grudnog koa. Dodatna ispitivanja u
dijagnostici su neurofizioloka ispitivanja i MR.
U rehabilitaciji je najvanija aktuelna klinika slika u planiranju leenja.
Konzervativni tretman ima dobar ishod i preporuuje se kod svih oblika
cervikalnog degenerativnog oboljenja, izuzev kod prisutne mijelopatije, kada treba
da se razmotre mogunosti hirurkog leenja. Cilj leenja zavisi od faze oteenja. U
akutnoj fazi potrebno je obezbediti rastereenje, edukovati pacijenta da izbegava
poloaje u kojima se problem pogorava, eventualno podrati bezbolne poloaje
mekim okovratnikom. Mogu se primeniti i fizikalne procedure sa analgetskim
efektom, pored obavezne antiinflamatorne medikamentozne terapije. Po poputanju
simptoma akutne faze pacijent moe biti obuen vebama koje e poboljati posturu
i izdrljivost miia vratno -ramene regije, to ini sutinu procesa rehabilitacije u
hroninoj fazi.
1.1.2.2. Lumbalni sindrom
Obuhvata grupu razliitih oboljenja i poremeaja iji je zajedniki simptom bol
u lumbalnom ili lumbosakralnom delu kimenog stuba sa iradijacijom u noge ili bez
nje. Slino manifestacijama degenerativnog oboljenja vratnog dela kimenog stuba i
kliniki oblici manifestacija degenerativnog oboljenja lumbalnog dela su brojni.
Najei su: lokalni lumbalni bol, lumbalni bol sa radikulopatijom, lumbalni bol sa
mijelopatijom.
U diferencijalnoj dijagnozi takoe treba misliti na nedegenerativna oboljenja
kimenog stuba i okolnih struktura (infekcija, inflamacija, trauma, maligna oboljenja,
razvojne anomalije), ali i na nevertebrogena oboljenja koja mogu dati odraeni bol
kao to su mnogobrojna oboljenja iz abdomena i male karlice.
Rehabilitacija pacijenata sa lumbalnim bolom, takoe kao i u drugim sindromima,
podrazaumeva pre svega procenu pacijenata i pravljenje plana rehabilitacije, koji
obino sadri vebe za poboljanje funkcije lumbosakralnog segmenta, obuku u
obavljanju dnevnih i profesionalnih aktivnosti, fizikalne agense sa analgetskim
delovanjem, edukaciju i psihosocijalne intervencije.

Indikacije za operativno leenje su: inkontinencija, pojava sindroma kaude

ekvine, pojava parapareze, ali i progredijentna miina slabost i uporan bol koji su
prisutni i pored preduzetog konzervativnog leenja u trajanju od 4 do 6 meseci.
U akutnom (14 nedelje) i subakutnom lumbalnom bolu (412 nedelja) cilj konzervativnog
leenja je osloboditi pacijenta od bola, smanjiti inflamaciju, miini spazam uz obezbeenje rastereenja
kimenog stuba i obuku zatitnim poloajima i redukciju aktivnosti koje poveavaju mogunost daljeg
oteenja. U inicijalnoj evaluaciji potrebno je utvrditi postojanje neuroloke lezije i razmotriti potrebu za
hirurkim leenjem, takoe potrebno je iskljuiti druge ozbiljne uzroke lumbalnog bola (laboratorijske
analize, RTG, MR) i odrediti odgovarajui tretman bola (analgetici, NSAL, kortikosteoidi). Osamdeset
posto pacijenata sa akutnim lumbalnim bolom bez iradijacije se oporavi za 714 dana. Ovi pacijenti
najee ne budu edukovani o faktorima rizika. Ukoliko se nastave tegobe preko 12 nedelje, potrebno je
dopuniti evaluaciju radiografskim ispitivanjima i zapoeti sa fiziorehabilitacionim tretmanom. Takoe,
pacijenti sa akutnim bolom koji od poetka imaju iradijaciju bola treba da se nakon kontrolnog pregleda
posle 714 dana ukljui kompleksna fizikalna terapija, koji podrazumeva edukaciju o zatitnim
poloajima, ranu mobilizaciju, vebe za akutnu fazu i dodatak fizikalne terapije (TENS, laser male snage,
dijadinamske struje, impulsni ultrazvuk, trakcije, superficijalna toplota) sa sinergistikim analgetskim i
antiinflamatornim efektom. Sutina edukacije je identifikacija poloaja u kome je bol redukovan i koji
uglavnom nalazi sam pacijent, i edukacija o rizinim aktivnostima (rad u savijenom poloaju, noenje
tereta, asimetrine aktivnosti rukama iznad nivoa ramena). Vebe za akutnu fazu su vebe istezanja u
skladu sa lokalnim funkcionalnim nalazom, koje se potom nastavljaju vebama za jaanje stabilizatora
lumbosakralne regije. Unutar 6 nedelja oporavi se 50% svih pacijenata, a 96% unutar 6 meseci. Samo
manji broj ovih pacijenta prelazi u hroninu fazu. Kod svih pacijentata koji imaju tegobe, nakon 6 nedelja
moraju biti determinisana sporna psihosocijalna pitanja (Waddell) koja mogu biti povezana sa usporenim
oporavkom. Simptomi koji mogu da ukau na povezanost sa psihosocijalnim abnormalnostima su: bol na
vrhu kokcigealne kosti, bol u celoj nozi, parestezije u celoj nozi, cela noga otkazuje povremeno,
kompletno odsustvo slobodnih perioda tokom prethodne godine bez bola ili sa malo bola, intolerancija na
prethodne tretmane ili reakcija na tretmane, istorija angaovanja hitne slube. Kliniki znaci istog
znaenja su: superficijalne osetljive take na lagani dodir, neanatomske osetljive take, egzacerbacija
tegoba na aksijalni pritisak, egzacerbacija na simulaciju rotacije, diskrepanca izmeu testova istezanja i
miine slabosti, senzorne izmene van anatomske distribucije. Progresija u hronini bol nastaje u
nastavku akutnog bola u 10%, a kao recidiv u 60% sluajeva. Poseban problem su upravo bolesnici sa
hroninim bolom zbog terapijske refraktarnosti i unutar te grupe teko je u pojedinanom sluaju razluiti
ta je tano uzrokovalo bol. Procenat netanih dijagnoza je veliki, oko 60%, zato to je teko odgovoriti

na pitanje da li je bol usled diskogene lezije, osteoartroze, miinog prenaprezanja, ili od kombinacije
ovih faktora i da li uopte ima veze sa leima. To se naroito odnosi na grupu pacijenta sa hroninim
bolom u leima koji nemaju nikakav objektivni nalaz. Hronini bol u leima je est razlog odsustvovanja
sa posla i uzrok je velikih materijalnih gubitaka kako zbog odsustva sa posla tako i zbog trokova leenja.
Inae su to pacijenti kod kojih je ozbiljno naruen kvalitet ivota i esto imaju ozbiljne psihopataloke
promene u smislu depresije i anksioznosti. U klinikoj praksi hronini bol se pre svega definie po
trajanju, kao bol koji traje due od 3 meseca, odnosno bol koji se odrava due od oekivanog perioda
izleenja, ili kao rekurentni bol, odnosno multiple epizode akutnog bola. Veliki broj klasifikacija od kojih
nijedna nije opte prihvaena govori da je homogenizacija pacijenata teko izvodljiva. Pokuaj da se
unutar grupe sa hroninim lumbalnim bolom fokusira tretman ka moguem patoanatomskom uzroku zbog
nepostojanja sigurnih klinikih znakova i slabe korelacije sa metodama vizuelizacije nije dao znaajne
rezultate. ak u 85% pacijenata nema dovoljno elemenata na osnovu svih raspoloivih instrumenata
pregleda da se postavi precizna patoanatomska dijagnoza. Poslednjih decenija su brojni istraivai
usmerili napore ka definisanju faktora koji koreliraju sa hroninim bolom. Prepoznavanje i fokusiranje
terapijskog pristupa na prevenciji tih faktora u multifaktorijalnom kompleksnom terapijskom postupku za
sada jedino daje ohrabrujue rezultate u leenju ovih pacijenata. Kao mogui faktori oznaeni su vei broj
medicinskih, sociodemografskih i psiholokih faktora, meu kojima su: due trajanje simptoma, vei
intenzitet bola, iradijacija bola, vee funkcionalno oteenje, ali i depresivno raspoloenje, nezadovoljstvo
poslom i sl. Iz takvih istraivanja proizaao je stav da se ranim i efikasnim leenjem akutne epizode, kao i
brzim povratkom dnevnim i radnim aktivnostima moe znaajno smanjiti hronicitet.