Pojam i ope znaajke upravljanja prometom i transportom

Upravljanje prometom moemo definirati kao dinamiki sustav i upravljakoinformacijski proces kojim se preventivno i korektivno djeluje na odvijanje
prometa u mrei i pripadajuim sueljima (terminalima) tako da se postiu
eljene performance uz prihvatljive trokove.
Upravljanje prometom openito sadri dvije kategorije upravljakih akcija :
- izravne upravljake akcije koje se provode putem semafora i promjenljivih
prometnih znakova
- neizravne upravljake akcije koje se provode putem preporuka vozaima
(promjenljivi prometni znakovi, RDS/TMC), predputno informiranje (TV, radio,
internet, TV,..), putno informiranje vozaa
Centri za upravljanje prometom klasinog prometnog sustava prikupljaju
informacije o stanju u prometnom sustavu te donose upravljake odluke
operirajui sa prosjenim vrijednostima parametara koji opisuju stanje u
prometnom sustavu koristei pri tome informacije koje nisu uvijek aurne i
precizne to ograniava mogunosti upravljanja sustavom u takvom
infrastrukturnom i informacionom okruenju. Ovakvi sustavi nisu u mogunosti
pratiti dinamike promjene stanja prometnog sustava i stvarnovremenski
usklaivati upravljake funkcije sa trenutnim stanjem prometnog sustava.
Centri za upravljanje prometom u ITS okruenju imaju prednosti u odnosu na
klasine sustave upravljanja prometom koje se ogledaju u sljedeem :
- empirijska znanja se ne mogu na zadovoljavajui nain predstaviti algoritmima
u sluajevima kada se u procesu odluivanja koriste heuristike metode, pa se
stoga konvencionalne programske tehnike ne mogu na odgovarajui nain
primijeniti na sustave upravljanja prometom
- korisniki prilagoeni sustavi upravljanja znanjem za neprogramere olakavaju
razumijevanje upravljakih zahtjeva te osiguravaju prilagoavanje novim
zahtjevima tokom provoenja upravljakih akcija
- mogunost dobivanja objanjenja za svaki izlaz (output) iz sustava koje sadri
opis svakog od upravljakih koraka i efekata koji se mogu postii poduzetim
upravljakim akcijama. Operateri u centrima za upravljanje prometom
zahtijevaju objanjenja kako bi bili u stanju dublje razumjeti prometnu situaciju
prije donoenja i realiziranja upravljakih odluka.

11.3. Upravljanje incidentima u prometu u ITS okruenju

Upravljanje incidentnim prometnim situacijama u ITS okruenju je
koordinirana aktivnost kojom se bavi jedna ili vie agencija za vraanje
prometnog toka u normalno stanje nakon to se incident dogodio. Dobro
organizirane i koordinirane operacije upravljanja incidentima e smanjiti
trokove incidenata iskazane kroz vrijeme zastoja i potronju goriva.
Proces upravljanja incidentima se sastoji od etiri uzastopna koraka :
1. detekcija i verifikacija incidenata
2. odgovor na incident
3. raiavanje
4. otklanjanje posljedica incidenata
Detekcija i verifikacija je utvrivanje injenica vezanih za incident.
Verifikacija je potvrivanje tipa i lokacije incidenta. Vrijeme detekcije
incidenta kod veih incidenata je procijenjeno da bude izmeu 5 i 15
minuta.
Raiavanje (otklanjanje incidenata) je aktivnost vezana za sigurno i
pravodobno otklanjanje incidenata i uinaka zaguenja nastalog uslijed
incidenata.

Verifikacija modela daje odgovor na pitanje je li model graen na pravi

nain, dakle konzistentno i bez logikih greaka.
Validacija modela daje odgovor na pitanje je li graen pravi model koji
zadovoljava postavljenu svrhu i koristan je.

1. Kakva je uloga ITS-a u reineniranju terminalnih sistema?

Polazei od temeljnih zamisli ITS-a i poznajui prometno-inenjerske i transportnotehnologijske probleme u transportnim terminalima mogue je pristupiti bitnom
poboljanju performansi i reinenjiranju tog sustava.
Transportni terminalni sustavi openito predstavljaju poetne i zavrne odnosno
tranzitne toke transportnog procesa gdje putnik, roba ili poiljka ulazi u sustav ili
izlazi iz sustava odnosno mijenja mod prijevoza.
Budui da se u terminalu mijenja i mod prijevoza, moe se govoriti o intermodalnim
transportnim terminalima (intermodal transport terminals ) za putnike i razliite vrste
terminala.
U telekomunikacijskom prometu naziv terminal odnosi se na korisniki ureaj :
telefon, telefax, mobitel, PC komunikator itd.
Uvoenje ITS funkcionalnosti u transportne terminalne sustave moe bitno podii razinu
performansi kvalitetu usluga to se moe mjeriti :
veom produktivnou prijevoznika i davatelja terminalnih usluga
smanjenjem ekanja i vremenskih gubitaka za putnike
smanjenje zaguenja prometnica
poveanje sigurnosti i zatienosti putnika i tereta
Pri temeljitom redizajniranju (reinenjiranju) postojeih sustava potrebno je analizirati
prijevozne zahtjeve i volumen prometa u odreenom vremenu te trenutane intenzitete
protoka putnika, transportnih dogaaja i tereta.
Sve dok je raspoloivi kapacitete ili propusna mo (C) u vremenu promatranja (T) manji
od ukupnog volumena prometa za promatrano razdoblje (T), postoji mogunost
poboljanja postojeeg sustava vremenskom preraspodjelom.

666 Glavni zadaci strategije upravljanja prometom su :

a/ Povezivanje konvencionalne signalne kontrole i sustava upravljanja
prometom
b/ Osiguranje korisniki orijentiranih komponenti koje kroz prometnu
mreu i
prometne signalne ostvaruju provoenje strategije upravljanja
prometom
c/ Utemeljenje opih procedura nadzora i procjene
d/ Upravljanje bazama podataka koje osigurava razvoj od povijesne
slike prema gradnji baza znanja
e/ Ispitivanje sustava od identificiranja problema i njegovih uzroka do
provoenja strategijskih rjeenja tih problema
f/ Osiguranje kompletne podrke sustavu i osiguranje automatskog
backup-a

Telekomunikacijska tehnika i tehnologija

Pojam telekomunikacije odnosi se na elektromagnetne sustave prijenosa razliitih oblika
informacija na daljinu.Na fizikoj razini informacija je predstavljena signalom (elektrinim
ili optikim) koji propagira inim i beinim medijem.Komunikacijska arhitektura ITS-a
definira naine komunikacije izmeu ITS podsustava (osoba, prometnica, upravljakih
centara, vozila) te komunikaciju s terminatorima.ini sustavi izvode se svjetlovodima,
koaksijalnim kabelima i bakrenim paricama a primjenjuju se pri povezivanju fiksnih
objekata.Beini sustavi omoguuju komunikaciju s vozilima ili ljudima u pokretu putem
zemaljskih i satelitskih veza.Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se razliite
generacije GPS.Internet predstavlja globalnu prekrivajuu mreu nainjenu od velikog broja
podmrea uz sljedea svojstva :- beskonecijsko paketno meumreno povezivanje funkcioniranje prema TCP/IP skupni protocol - zajednika adresna struktura.

Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a

Izbor moguih tehnologija komuniciranja slijedi iz poznavanja korisnikih zahtijeva i
raspoloivih tehnikih rjeenja. Dinamian razvoj informacijskokomunikacijskihtehnologija
utjee na to da je ivotni ciklus tih sustava relativno kratak.Da bi se koristila javna
telekomunikacijska mrea, nuan je preduvjet njena dostupnost i odgovarajui kapacitet
svakog njezinog dijela.Teleprometni sustavi s ekanjem se odnose na klasine paketne mree
te mree s brzim paketnim tehnologijama, ukljuivo s mobilnim internetom.Teleprometni
zahtjevi imaju izraenu stohastinost i razlikuju se za pojedine oblike informacija odnosno
odreene teleusluge. Temeljni zahtjevi su : - potrebna irina kanala - vremenska
transparentnost prijenosa -semantika transparentnost.