Ubice u crkvenom kalendaru

Pie: Miroslav osovi

Veliina slova:

Izvor: indianexpress.com

Da li je bogougodno da zloinac bude svetitelj, pita Stameni. SPC misli da jeste, ako je
mogla ga proglasi pedofila Milutina, ljotievca Velimirovia, faistiku slugu Lipovca,
zato ne bi i koljae? to briga Srpsku crkvu to je svetost? Za SPC je bitan politiki
projekat Velika Srbija, politiki program Garaanina, to interesuje Srpsku crkvu, ostalo
je manje vano
Radomir Matovi kome je Maca odveo majku na pogubljenje, je u TV emisiji "Sveci i
zloinci" iz septembra 2005. rekao da je Milorad Maca Vukojii jedini oek za koga je uo
da su ga poslije rata osudili na smrt vjeanjem. Kazna je ipak preinaena u kaznu
strijeljanjem. Matovi je priao i o "svetitelju" Duanu Prijoviu koga je SPC kanonizovala
isto kad i Macu i iljka: "Tu je i pop Duan Prijovi, koji nije nita manji ubica nego pop
Maca. Od decembra mjeseca '41. godine, pa do kraja, njegovog kraja, taj svjetenik nosi
puku umjesto krsta i slui neprijatelju umjesto crkvi. Posebno se istie u hvatanju
aktivista pokreta i njihovoj likvidaciji, a ono to ga svrstava u masovnog ubicu je
ubijanje muslimanskih izbjeglica koji bjee poslije pokolja muslimanskog stanovnitva
iz: Zastijenja, Kaluerovia, Buja, Zaostra... koji pokuavaju da se prebace preko
prevoja emerno i Krnjaa, on je jedan od tih aktivnih uesnika u hvatanju. I u
uvenom masakru koji je izvren, ja sam to obradio i u svojoj drugoj knjizi, u
Milunikoj likvidaciji muslimanskog stanovnitva. Znai opet se radi o jednom
klasinom ubici, krvoloku, a ne sveteniku."
Evo i screenshot fotografija Radomira Matovia i Milke Pejanovi:
1

Izvor: Stock
Podgorike "Vijesti" su 24. avgusta (lanak "Sveci marirali silovali i klali", autor G.
Malidan), pisale: "Porodica Pejanovi, Milka i njen sin Vlade iz Pljevalja optuila je
jue Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da 'izborom zloinaca za svece ire klerofaizam'.
Milka je kerka Stanice Tasovac koju su, prema njenim tvrdnjama ubili ljudi koji su
proglaeni za 'svece'. SPC nedavno je za svece proglasila devet pljevaljskih svetenika
meu kojima i Slobodana iljka i Milorada Vukojiia za koje vie Pljevljaka pa i
Pejanovii tvrde da su tokom Drugog svjetskog rata poinili zloine. Njihovo
proglaenje za svece osudili su i prvaci DPS-a i SNP-a iz Pljevalja. Pejanovii smatraju
da crkva pokuava da mijenja istoriju i da krivce izdajnike proglasi muenicima.
Stanica, majka petoro djece, zvjerski je muena, silovana i umorena 1944. godine od
ruku nedavno kanonizovanih 'svetaca'. Poslije jednog etnikog skupa koji je odran u
naselju evari u blizini njene kue, neko od tih 'svetaca' nazvao je partizanske majke
kurvama, na to je Stanica odgovorila istom mjerom. Jedan od govornika se toga dana
zakleo da e mu platiti ivotom i ve sljedee veeri su doli po nju, silovali je i zaklali.
Nala je njena erka Desanka baenu u bunje u mjestu idovii na mjestu dananje
sekcije 'Crnagoraputa'. Stanica je podravala NOB u kojoj je na strani partizana
uestvovao i njen najstariji sin Milosav. U tom rejonu nekoliko dana kasnije pronaena
je i Savka Matovi, koja je jo bila iva, ali je jedan od prolaznika kada je uo njeno
zapomaganje otiao i javio etnikoj komandi. Oni su kasnije doli i zavrili zapoeto
kae Staniin unuk Vlade koji je ovu priu uo od svojih predaka. On dodaje da je
njegova baba po ocu Zagorka Jaukovi narednog dana uspjela da pobjegne 'ispod noa
Boa Bjelice i njegovih koljaa'. Proglaenjem zloinaca svecima pokuavaju se
nametnuti neke davno ponitene vrijednosti iponititi deseta zapovijest koja sada u
prevodu crkve znai umjesto 'Ne ubij' 'ubij i bieproglaen za sveca' kazao je Vlade."
Milka Pejanovi, kerka Stanice Tasovac, u dokumentarnoj TV emisiji TV Crne Gore "Sveci
i zloinci" (autor Tanja ukovi, septembar 2005) osim to je ispriala kako su joj majku
odveli i druge detalje grozne majine smrti, rekla je kako nikad nijesu saznali e je majin
grob. I jo je rekla: "To su bile crne trojke u Pljevljima, oni su rasporeeni po reonima.
Pop iljak i Vukojii oni su nosioci svega toga. Ne samo to su ubili moju majku, oca
otac mi je strijeljan stvarno '41. kao uesnik Pljevaljske bitke, to su ubili moju majku,
'ubili' su nas petoro djece. Mi smo bili po domovima. Kako je koje odrastalo naputalo
je dom, ja sam ostala do dvanaeste godine, kad me preuzela tetka i brat najstariji. Mi
vie nismo bili braa i sestre kao to se odrasta u porodici. Mene nije imao ko da ui ta
2

je vjera, ta je crkva. Ja sam samo zbog crkve ove nae, izgubila svu vjeru u crkvu. Ne
kaem Bog. Ako je Bog ovaj koji ovakve ima svjetenike, onda mu se nikad ime ne
pomenulo."
Podgorike "Vijesti" su 26. avgusta 2005. izvjetavale (lanak "Niko osvanuo nije ko je
omrkao kod Mace", autor G. Malidan): "Penzionisani profesor u Pljevljima Stana
Crnogorac, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata ivjela u komiluku porodice
Vukojii, kazala je za 'Vijesti' da je Miloradu Vukojiiu 1945. sueno za zloine. Ona
tvrdi da je tokom javnog procesa Vukojii priznao dio zloina koji su mu se stavljali na
teret, zbog ega je kasnije osuen na smrt i strijeljan. Ona je kazala da je povremeno i
prisustvovala suenju. Prema Staninim rijeima, Vukojii je po osloboenju napustio
Pljevlja, ali su ga tadanje vlasti pronale u Beogradu i sprovele ga do Pljevalja gdje mu
je organizovano suenje. . . Stana Crnogorac istie da je proglaenje Vukojiia za sveca
najvei zloin i sramota prema nevino ubijenom narodu. . . Ona je kazala da je
Vukojii bio 'strah i trepet' za graane i ispriala priu koju je ula od Ljuba
Stojkanovia. Velike nedjelje doao je Maca (Milorad Vukojii) sa jo dvojicom u kuu
Stojkanovia u Pljevljima. im su uli majka Ljuba i Ljubice Stojkanovi je zakukala,
jer je znala kada je vidjela Macu da je gotovo. Maca joj je priao, potapao je po
ramenu i njeno joj rekao 'tetka Saveta samo neto malo da ispitamo i vratie se ona
(Ljubica) moda noas, a sjutra sigurno'. Ona mu je rekla 'Znam Maca, koju ste god
odveli ako je omrkla nije osvanula'. Odmah nakon toga su vie ena meu kojima i
Ljubicu ubili na izlazu iz Pljevalja u mjestu Dajevia Han svjedoi Stana. Ona nije
mogla da kae da li je Slobodan iljak kriv za smrt svoga kuma Ratka Cerovia, kako
to tvrdi Ratkova kerka Milosava Strunja."
Podgorika "Republika" je 26. avgusta 2005. prenijela izjavu poznatog glumca Mie
Janketia: "Glumac Mia Janketi osudio je kao 'amoralan in' odluku Sinoda Srpske
pravoslavne crkve (SPC) da za svetitelje proglasi dvojicu svetenika u Pljevljima
Slobodana iljka i Milorada Vukojiia, koji su na kraju Drugog svjetskog rata
strijeljani kao ratni zloinci. To to je uinila SPC je toliko amoralan in da neu da
uestvujem u itavoj ovoj stvari, ak ni kao protivnik, rekao je nedjeljniku 'Monitor'
Janketi, iju je majku Milicu sa vie civila zaklao pop Vukoji u martu 1944. godine u
Pljevljima."
Glumica Branka Petri dala je jedan intervju za beogradski nedjeljnik "Vreme". Sasvim
sluajno razgovor se dotakao i Mace Vukojiia: Vreme: ta je sa majinom porodicom?
Branka Petri: Karamatijevii su iz Nove Varoi, Sandaklije. Deda, prota Jevstatije
Karamatijevi, bio je solunski borac; preao je Albaniju, imao Albansku spomenicu;
uestvovao je i u Prvom i u Drugom balkanskom ratu. U Novoj Varoi je napravio
internat 'Kneginja Zorka' u kome su se kolovali i iveli deaci iz okolnih sela. U tom
kraju je bio veoma cenjen. Zajedno sa svojim sinovima, deda se 1941. pridruio
partizanima. Cela porodica je otila u partizane. Moji ujaci Vuk i Pivo Karamatijevi,
slikar sve su ih povukli na tu stranu. Dosta njih je izginulo: moja baka, dedina dva
brata, tri sestre... Vreme: ije tri sestre?

Taj pop je zaklao desetak partizanskih ena: Branka Petri

Izvor: www.novosti.rs
Branka Petri: Moje mame. Najstarija Zorka je, zajedno sa svojim sinovima i mojom
bakom Jefimijom, poginula tokom bombardovanja Podgorice; Nata je poginula na
Kamenoj gori, a Kaja na Sutjesci. Bila je ranjena u stomak... Umrla je u mukama, u
oevom krilu. Deda nije imao vremena da je sahrani; morao ju je ostaviti. Poljubio je,
prekrio, na pokriva stavio dukat i napisao: putnie, zastani i sahrani mi dete.
U ratu je stradala i moja ujna Zora, ena Piva Karamatijevia; zaklana je istog dana
kada i majka glumca Mie Janketia...
Vreme: Taj sluaj je poznat: ubio ih je pljevaljski pop Milorad Vukojii Maca, koga je
Srpska pravoslavna crkva 2005. proglasila za 'svetenomuenika'? Branka Petri: Da li
je mogue?! Njega?! Nemojte, molim vas... Pa taj pop je zaklao desetak partizanskih
ena! Mia Janketi mi je priao kako je 1944. sestra njegove majke videla popa
Vukojiia; partizani su ga ve bili osudili na smrt. 'Zato, Vuko?!', zakukala je.
'I opet bih!', odgovorio joj je gledajui je s mrnjom.
("Vreme" br. 1143, 29. novembar 2012, intervju Branka Petri, glumica)
"Republika" je 27. avgusta 2005. pisala: "Nosilac partizanske spomenice Nikola
Golubovi, penzioner iz Beograda dopisniku Republike je dao na uvid pismo na 204
mainom kucane strane koje je 1997. godine dobio od pokojnog Draga Bojovia, jedno
vrijeme komandanta etnikog bataljona, a koje potvruje zlodjela popa Mace.
- Drago, jedan poten ovjek, to pismo mi je poslao 1997. godine i jedan primjerak
pisma je kod mene, a drugi se na moj prijedlog, uva u Zaviajnom muzeju u
Pljevljima. Tokom rata on je spasio izvjestan broj partizana meu njima i Josifa
Malovia i njegovu pratnju, rekao je Golubovi. Jedan dio pisma odnosi se i na Dragov
susret i razgovor sa Ljubicom Stojkanovi koju su, kako je kasnije saznao, jedne noi iz
4

njene kue u Pljevljima odveli pop Maca i Vojo Kovaljski.

- 'Drago, ja sam osuena na smrt od etnika u Pljevljima i ekam samo da sepojave
Maca, Kovaljski i Bjelica da me odvedu da rade sa mnom Bog zna ta i najzad da me
zakolju ko ivine' - prenio je dio razgovora sa Ljubicom, svojom kolskom drugaricom,
u pismu Goluboviu Drago Bojovi. Par dana nakon tog razgovora, Ljubica je odvedena
od kue i nije se nikad vratila. Dragove prve informacije su govorile da je to uradio
Gestapo, zbog ega se i uplaio za svoj ivot.

To to je uinila SPC je toliko amoralan in da neu da uestvujem u itavoj ovoj stvari,

ak ni kao protivnik: Mia Janketi
Izvor: kurir.rs
'Od toga sam stalno strahovao dok nijesam skoro dva mjeseca docnije saznao da
Ljubicu nije uhapsio Gestapo nego Maca i Kovaljski, to se saznalo od njenog oca, a to
je znailo da su oni izvrili ono to je Ljubica i oekivala jer je nestala zauvijek1, naveo
je u pismu Bojovi, par stranica ranije konstatujui da su meu pljevaljskim etnicima
'bili i uveni Boo Bjelica, Vojo Kovaljski i pop Vukojii, zvani Maca'.
Golubovi kae da nije mogao da vjeruje da su iljak i Vukojii kanonizovani 'jer za
njega svetac predstavlja simbol prema kome treba da se vaspitavaju budue
generacije'. . .
U kanonizaciju nijesam mogao da povjerujem znajui da je sav narod pljevaljskog sreza
bio upoznat sa koljakom aktivnou popa Mace i bestijalnim orgijanjem zajedno sa
italijanskim okupatorima na dan strijeljanja vie od 30, mislim 34 graana Pljevalja 4.
maja 1942. godine, rekao je Golubovi dodajui da mu je to ispriala supruga Vidosava
koja je djetinjstvo provela na Ilinom brdu i sve to gledala."
"Republika" je prenijela i izjavu episkopa Filareta: "Episkop mileevski Filaret u subotu
prilikom posjete Pljevljima nije elio due da razgovara sa novinarima o kanonizaciji
dvojice svjetenika osumnjienih da su u Drugom svjetskom ratu poinili zlodjela nad
5

civilima, dodajui da, 'to ostavimo za drugiput'." ("Republika", 29. avgust 2005. lanak
Vladika Filaret ne eli da pria o kanonizaciji dvojice pljevaljskih svjetenika)
Zloinohuka i pedofiloljubac Filaret Mievi nije imao komentar, iz jednostavnog razloga,
Maca Vukojii je klao ljude, episkop Filaret to podrava. Kasnije u vie o Mieviu.
Podgorika "Republika" je 2. septembra 2005. objavila: "Sinodu Srpske pravoslavne crkve
iz Pljevalja je poslato jo jedno otvoreno protestno pismo zbog kanonizacije svetenika
Milorada Vukojiia, koji je u Drugom svjetskom ratu poinio niz zloina nad civilima.
Autor pisma Miodrag Stameni navodi kako zna da je Vukojii u ratu ubio njegovog
oca, babu i djeda. . .
- Na spisku novomuenika, svetenomuenika koji su kanonizovani naao se i svetenik
Milorad Vukojii Maca za koga mi jepoznato da je bio egzekutor moje porodice: djeda
Dika Stamenia, babe Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima - navodi Stameni u
pismu.

Novomuenici SPC, i par ubica

Photo: acvila30.ro
Taj dogaaj je, pie on, obiljeio njegov ivot 'bolom i stradanjem da je utanje ono sa
im ne smije izai pred due predaka'.
On navodi kako je Sinodu pisao uzdajui se u njegovu istinoljubivost ne 'elei nikom da
sudi, ve da iscijeli povrijeenu ranu koja se bez melema istine samo produbljuje'.

- Da li se moe, da li je dozvoljeno, da li je bogougodno da svetenosluitelj koji se maio

oruja i povrijedio svetu tajnu ivota bude kanonizovan u svetitelja -upitao je Stameni
dodajui da e mu odgovor Sinoda donijeti mir koji mu je i jedino potreban."
Da li je bogougodno da zloinac bude svetitelj, pita Stameni. SPC misli da jeste, ako je
mogla ga proglasi pedofila Milutina, ljotievca Velimirovia, faistiku slugu Lipovca, zato
ne bi i koljae? to briga Srpsku crkvu to je svetost? Za SPC je bitan politiki projekat
Velika Srbija, politiki program Garaanina, to interesuje Srpsku crkvu, ostalo je manje
vano.
"Pobjeda" je 26. avgusta 2005. pisala: "Potpredsjednik SNS, Novica Stani, je saoptio
'svoj naelan stav', da bilo ko, ko je pravio zloine ne moe biti proglaen
svetenomuenikom. On tvrdi da u konkretnom sluaju postoje svjedoci zloina
svetenika, ali postoje i ivi svjedoci koji tvrde da oni to nijesu uradili. 'U svakom
sluaju, trebalo je prije poetka kanonizacije utvrditi istinu. Vjerujem da je to crkva i
uradila, a ako je nekim sluajem toproputeno, da se ispraviti. U svakom sluaju, to je
stvar crkve i njenih organa - smatra Stani."
SNS (sadanja Nova srpska demokratija) je srpska stranka u Crnoj Gori potpuno utemeljena
na mitovima i laibajkama, identitet te stranke je vrsto ukopan u nebuloznim priicama tipa
Kosovo, Milo Obili, car Lazar, pokosovski zbijeg... Na temelju tih pria ova stranka je
potpuno etnika i velikosrpska. Stani se pomalo ograuje od Mace i iljka i odmah zatim
opravdava Srpsku crkvu, kako je to njena unutranja stvar. Da ja znam ovo je jedini sluaj, da
je Novica Stani u politikoj karijeri koja traje dvadesetak godina, imao razliit stav od stava
SPC i da se ogradio od stava SPC. Kakve je zlotvore Srpska crkva proglasila za svece i
Stanieva izjava to pokazuje.
U istom lanku "Pobjede" nastavlja se: "Reagovala je i porodica Pejanovi, Milka i njen
sin Vlade iz Pljevalja, koja je optuila Srpsku pravoslavnu crkvu da 'izborom zloinaca
za svece iri klerofaizam'. Na sve ovo jo nema odgovora iz eparhije mileevske, a
vladika Filaret ne odgovara na telefonske pozive novinara."
Pedofiloljubac i zloinohuka Filaret se nije oglaavao jer nije imao ita smisleno da kae.
Radomir Matovi je u dokumentarnoj emisiji "Sveci i zloinci" (TV Crne Gore, septembar
2005, autor Tanja ukovi) i ovo rekao: "Ja mislim da mi svi pomalo ivimo u zabludi da
je izmanipulisan Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve. Ne. I ja sam mislio u poetku da
je to manipulacija ovog Filareta, ovog pukomitraljesca koji za mene vie uopte ne
moe biti sveteno lice. Meutim nije, ne radi se o manipulaciji, radi se da su Sveti Sinod
preuzeli ekstremisti i da tu vie nema ispravke bez neke temeljitije promjene u vrhu
Srpske pravoslavne crkve. Mislim da je to opasno za crkvu, tako da ja od Sinoda vie ne
oekujem nita i ja mu se ne mislim obraati."
Potpuno se slaem sa Matoviem, Srpsku crkvu su preuzeli velikosrpski ekstremisti, Matovi
je bio u pravu Sinod Srpske crkve nije sa spiska svetaca izbrisao Macu, Prijovia, iljka...
Sociolog religije Mirko orevi je u istoj dokumentarnoj emisiji rekao: "Ove najnovije
kanonizacije jesu politiki in ali uklapaju se u tradicijsku brazdu, ne samo srpskog
hrianstva i nae crkve nego i ire, ali osobito do izraaja dolaze u naoj crkvi. Mi
imamo primere u srednjem veku da su skoro svi kraljevi i carevi koji su ubijali oca,
7

oslepljivali sina i u linom ivotu nisu bili ljudi vrlina (ni u javnoj delatnosti), sveti! I
stoje u ikonostasu svetitelja i muenika. Zato ne treba da udi da se ta tradicija uporno
odrava vekovima i samo oni koji ne znaju pravo stanje stvari u naoj crkvi, mogu se
uditi to je jednostavno ljotievski politiki ideolog Nikolaj Velimirovi, danas u saboru
Srba svetitelja, kojem su odreena, gle uda, dva zapovedna dana. Dva zapovedna dana,
to ni Sveti Sava nema. Tradicija je u pravoslavlju da samo onda kada se kult nekog
oveka stvori u narodu, kada on svojim vrlinama poinje da sjaji i da ostane u trajnom
kolektivnom pamenju ljudi, tu tradiciju crkva kasnije, posle mnogo vekova, to je bio
pravi postupak sankcionie. Ali i tu su utvreni od strane dogmatiara i znalaca vrlo
precizni uslovi. Dovoljno se setiti Nikodima Milaa, nesumnjivog autoriteta u toj oblasti,
koji tano kae da neko ne moe biti za ivota, nego posle smrti, da mora svojim linim
ivotom svetitelj, svojim linim ivotom ovek vrline, i drugo da njegovo telo ne bude
podlono raspadljivosti i da se na njegovom grobu odigravaju uda to crkva sasvim
ozbiljno uzima kao uslov. Meutim, u pravoslavnoj tradiciji, koja je dobrim delom loa
naa tradicija, nikada ovi uslovi do kraja nisu potovani, pa ak postoje evidentni
primeri da su vrene manipulacije, recimo u sluaju pomenutih srpskih kraljeva koji su
svi svetitelji, iako u njihovom ivotu nieg svetog i svetakog decidirano nema...
O tome govori i poslednja odluka majskog sabora nae crkve koji je na predlog vladike
Filareta ponudio itavu grupu za svetitelje, pa se pokazalo to je crkvi bilo poznato,
znam da je bilo poznato, da u ivotu tih ljudi osim to ih je zadesila zla sudbina, koja je
zadesila hiljade i hiljade i na jednoj i na drugoj meu zaraenim stranama, to je
politiko pitanje, ali, ne smeimo s uma i komunisti, to nisu moje rei, to je jedan papa
govorio 'i komunisti gospodo imaju bogat kalendar svojih pravih muenika i
velikomuenika, koje s pravom obeleavaju crvenim slovom' Dakle, neko moe biti
pravednik bez obzira na kojoj je strani bio. Zato sam se ja na samom poetku ako se
seate u jednom crnogorskom glasilu pitao - a ta raditi sa onim svetenicima koji su
kao ubeeni antifaisti stradali od ruku etnika? Njih nema na ovom spisku nae crkve,
to belodano potvruje da je u pitanju bila politika nagodba izmeu Kotuniinih
monika i delova jerarhije koju obino eufemino nazivamo tvrom strujom."
Jovan Bajford u svojoj knjizi o Nikolaju Velimiroviu iz 2005. godine citirao je vladiku
Jovana: "Slino tome, krajem 1980-ih vladika abaki i valjevski Jovan objasnio je da
'nikada nije Crkva nekog proglasila za sveca pa tu odluku narod prihvatio, nego
obratno, narod je proglaavao za sveca nekoga, pa je tek docnije crkva to ozakonjivala'
(J.Velimirovi, 'Crtice iz ivota Vladike Nikolaja', Glas crkve, 1991, broj. 2, str. 22)."
Kao to vidimo i pored otrog protivljenja naroda, SPC je zlotvore poput Mace Vukojiia
drsko proizvela u svetitelje.