Sveti Maca Vukojii Kolja

Pie: Miroslav osovi

Veliina slova:

Photo: www.thefunnyweb.com
Knjiga Miroslava osovia "Bizarni sveci Srpske crkve" prodaje se u Crnoj
Gori, u supermarketima i na kioscima po cijeni od 3.99 . Osim onoga to itate
u feljtonu, u knjizi moete proitati jo mnogo toga zanimljivog - o Svetom
Savi, o Nikolaju Velimiroviu, o Njegou, o Luki Vukmanoviu, o Atanasiju
Jevtiu, o Amfilohiju Radoviu, o Filaretu Mieviu, o istoriji pravoslavne crkve
na ovim prostorima... Facebook stranica
knjigehttps://www.facebook.com/bizarni.sveci.srpske.crkve

Prema svjedoenju Milosave Strunja i Miodraga Stamenia, vladika Filaret i Srpska

crkva nesumnjivo su znali da kanonizuju zloince. I pored toga to Miodrag Stameni
kao lan crkvenog odbora crkve Sv. Petke ima nesumnjiv ugled u SPC, isti Filaret i
Srpska crkva su ga ponizili, te delata njegove porodice proglasili za sveca. Milosava
Strunja je na vrijeme upozoravala SPC da ne kanonizuje zloince, ali ta bahata
politika organizacija je ignorisala upozorenja i koljae proglasila za svetitelje. Politiki
projekat Velika Srbija je mnogo vaniji od nekog malog i mirnog Miodraga Stamenia
te Filaret nije htio da odustane od toga da koljaa Macu postavi kao uzor buduim
generacijama Srba, koje po vienju Filareta noem i macolom treba da kre put ka
Velikoj Srbiji
U maju 2005. na saboru koji je odran u manastiru itomisli, Srpska pravoslavna
crkva kanonizovala je nekoliko uasnih zloinaca iz Drugog svjetskog rata meu
1

kojima se po zlu istie Milorad "Maca" Vukojii. Podgoriki i drugi mediji za to su

saznali i reagovali kad je pismo Sinodu Srpske pravoslavne crkve uputila Pljevljanka
Milosava Strunja.
Onaj koji je Srpskoj crkvi predloio ove "svetitelje" vladika Filaret Mievi, tada je
izbjegao da da izjavu, pa je izjava uzeta od podgorikog popa Velibora Domia.
Domi je srbijanski publicista i pravnik kome je Amfilohije Radovi navukao mantiju i
zapopio ga, iako ja ne znam da je iko ikada od Domia uo neku teoloku izjavu, a
isti Domi je crnogorskim i drugim medijima do sada dao bezbroj izjava. "Vijesti" su
25. avgusta 2005. (lanak "Domi: Atak na SPC"), pisale: "Svetenomuenici
Slobodan iljak i Milorad Vukojii ubijeni su bez suda, suenja i presude i
napad na njih u stvari je napad na Srpsku pravoslavnu crkvu ocijenio je jue
jerej Velibor Domi."
Domi lae da nijesu imali suenja, u Amfilohijevoj mitropoliji la je obavezna i
svakodnevno poeljna. Demantuju ga prije svega dokumenta iz Dravnog arhiva Crne Gore, a
i Milosava Strunja ga je demantovala. Podgorika "Republika" je 27. avgusta 2005. objavila:
"Strunja je demantovala i Domievu izjavu da su iljak i Vukojii ubijeni bez suda,
suenja i presude. Njegova izjava ne zasluuje reagovanje, ali sam duna to uiniti zbog
javnosti. Obojici je sueno i izreena im je zasluena kazna strijeljanja zbog zlodjela
koje su napravili u Pljevljima u vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu, rekla je
ona. Strunja je nevjerovatnim ocijenila injenicu 'da svetenik Domipoistovjeuje
dvojicu ubica sa SPC'."
"Vijesti" su 27. avgusta 2005. (lanak "Vukojii svetenik, ali i etniki delat"), kvalitetno
dokumentovale tvrdnje da je Maca Vukojii bio veliki zloinac: "Pljevaljskog svetenika
Milorada Vukojiia Macu, koga je Sinod Srpske pravoslavne crkve nedavno proglasio
svecem, osudio je i strijeljao Vojni sud komande sa podruja u Beranama, a Zemaljska
komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, utvrdila je 15. februara
1946. godine na Cetinju da je Maca uestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Do
dokumenata Zemaljske komisije u kojem se Vukoji tretira kao 'svetenik i etniki
delat' redakcija 'Vijesti' je dola zahvaljujui Jadranki Selhanovi, pomoniku
direktora Dravnog arhiva Crne Gore, koja je na nau molbu pretraila dostupnu
grau o ovom periodu. Zemaljska komisija je utvrdila da je Vukojii sa sauesnicima
Vojislavom Kovaljskim i Milisavom Jestroviem 'uestvovao u hapenju i strijeljanju
mirnih graana grada Pljevalja u 1944. godini'. U odluci je navedeno da je kriv za smrt
Dika Stamenia, zemljoradnika, starog 63 godine, Ljuba Stamenia, mehaniara (28),
Jule Stameni, domaice (51), Ljubice Stojkanovi, studenta (28), Zore Karamatijevi,
domaice (37), Mileve ugi, domaice (45), Savke Matovi, domaice (40), Miladina
Boovia, penzionera (55), Boane Miovi, domaice (40) i penzionera ivka Kontia
(60).

Ljubitelj zloinaca sa oreolom: Filaret Miovi, sada ve bivi vladika

Photo: blic.rs
Vukojii je kao etniki delat u tabu pljevaljske etnike brigade nou izmeu 22. i
23. marta 1944. godine, zajedno sa etnicima Vojislavom Kovaljskim i Milanom
Jestroviem strijeljao Stamenia Dika, njegovog sina Ljuba i enu Julu u Pljevljima.
Stamenii su bili pohapeni od etnikog taba, kapetana Railia i strijeljanje su izvrili
ubivi Dika i Ljuba u potoku vie njihove kue, dok su Julu ubili i zakopali u ubre i
njen je le pronaen tek poslije nekoliko mjeseci. Vukojii je 23. marta 1944. godine u
zajednici sa Kovaljskim i Jestroviem na zvjerski nain ubio Miladina Boovia,
penzionera iz Pljevalja. Aprila 1944. godine Vukojii je izvrio hapenje mirnih
domaica iz Pljevalja, dok su ostali etnici pohapsili Miovi Boanu i Konti ivka. Iste
noi poto su ih pohapsili Vukojii ih je u zajednici sa etnikim delatima Milanom
Jestroviem, Vojom Kovaljskim i Miom Radoviem strijeljao kod rijeke Jugotice u
Pljevljima. Vukojii je poinio djela ratnog zloina iz lana 3. take 3. Zakona o
krivinim djelima protivu naroda i drave i kao takav je ratni zloinac stoji u odluci
komisije koju je potpisao Jaka S. Brajovi.
Sinod je proglasio devet svetenika iz pljevaljskog kraja za svece, meu kojima
je pored Vukojiia i Slobodan iljak o ijim zvjerstvima takoe ima jo
svjedoka i pisanih dokumenata."
"Vijesti" su objavile fotografije Mace Vukojiia i Slobodana iljka, evo ih:

Izvor: Stock
Podgoriki dnevni list "Republika" (tekst priredili Dejan Kandi i Tanja Kneevi)
izvjetavao je 25. avgusta 2005. godine: "iljak i Vukojii kanonizovani su prije vie od
tri mjeseca, sredinom maja u manastiru itomisli kod Mostara, a reakcije su uslijedile
tek poto je Pljevljanka Milosava Strunja uputila otvoreno pismo Sinodu Srpske
pravoslavne crkve, koje je objavljeno i u posljednjem broju lokalnih 'Pljevaljskih
novina'.
U pljevaljskom OBNOR-u Republici je reeno da su ogoreni kanonizacijom
ove dvojice svetenika.
- Nakon toga se pitamo ko su nai sveci i da li zloinci mogu biti sveci, rekao je
predsjednik pljevaljskog OBNOR-a Vidoje Despotovi, dodajui da je iz medija saznao
za kanonizaciju desetak svetenika iz Pljevalja, koji su izginuli tokom NOR-a.
- Dvojicu od njih strijeljao je okupator kao rodoljube, jedan je ubijen od ustaa, a jedan
je umro prirodnom smru. Od preostale etvorice, dvojica su stradala u povlaenju k
Sloveniji, dok se Vukojiiu i iljku sudilo kao saradnicima okupatora i zloincima, i
oni su strijeljani, rekao je Despotovi.
lan OBNOR-a Vaso Leovac smatra da je SPC kanonizacijom dvojice svetenika
napravila veliku greku. On kae da ne moe lino svjedoiti o nzloinima dvojice
svetenika, ali da je prema prii njegovih roditelja i starijih graana 'pop Maca u aprilu
1944. godine poklao neke ene'. Sjeam se kada je kamion iz Novog Pazara dovezao
popa Macu u Pljevlja. On je bio na kamionu s nekim buradima ipronijela se vijest da je
kamion stigao. Kako su meu okupljenim graanima u masi bili Drago i Ljubo
Stojkanovi iju je sestru, poprii, pop Maca zaklao, oni su odmah skoili da ga na onim
buradima ubiju. Narodna milicija je sprijeila lin, a narod se raziao. Uslijedilo je
suenje ipop Maca je osuen na zasluenu kaznu, rekao je Leovac.

Kanonizovati ove ljude poslije 60 godina i svega to se o njima zna velika je

greka. SPC je izjednaila popa Macu sa svetenicima koje je ubio okupator,
poput Andrije iljka koji je strijeljan i ija je kua zapaljena, to je alosno,
rekao je Leovac, dodajui da je Crkvi izgleda bilo dovoljno saznanje da su ih
partizani strijeljali. Teko je i surovo da poslije 60 godina ovo oivljamo,
konstatovao je on.
U kratkoj izjavi Republici, Andrija Nikoli, predsjednik SUBNOR-a Crne Gore kazao
je da se 'tek sada vidi ta radi SPC, kojoj je svejedno ta je ko radio, glavno da sve svoje
aktivnosti usmjeri na borbu protiv komunista'. uo sam, jer jo nijesam dobio uvid u
dokumenta sa suenja, da je taj Vukojii priznao da je zaklao izmeu 17 i 19 ljudi.
Znam da je meu njima bila i majka glumca Mia Janketia, ali mislim da je javnosti
sve jasno nakon obraanja Milosave Strunja, jedne estite ene, iji je otac stradao na
taj nain, kazao je Nikoli."
U istom broju lista "Republika" objavljeni su izvodi iz pisma Milosave Strunja Sinodu
SPC. Evo to je ona pisala:
"Slobodan iljak se stavio u slubu faistikog okupatora vrlo brzo po njihovom
dolasku u Pljevlja i poslao u smrt svog kuma i najblieg komiju, mog oca Rajka
Cerovia, uesnika u pripremama za Trinaestojulski ustanak, koji je strijeljan 28. jula
1941. godine. Istog dana strijeljani su i Milun i Milan Kneevi i Milo Dragievi i oni
su bili prve rtve faistikog terora u pljevaljskom srezu. Zlodjela popa Milorada
Vukojiia jo su tea. On je bio lan crne trojke koja je klala i ubijala nevine civile u
Pljevljima. Najvei zloini poinjeni su u martu i aprilu 1944. godine i u tom periodu
ubijeno je vie osoba to je i zapisano u knjizi "Prilog u krvi". Zaklana je babica Milica
Mazi, a 13. aprila iste godine majka troje maloljetne djece uzrasta od etiri do 15
godina Stanica Tasovac, zatim studentkinja Ljubica Stojkanovi, branipar Diko i Jula
Stameni i njihov jedinac Ljubo, kome ostadoe nezatiena mala djeca dvogodinja
kerka i sin od samo dva dana. Potom Milica Janketi, koja je imala dvoje djece od tri i
pet godina, majka poznatog glumca Mia Janketia, koji je prije izvjesnog vremena na
televiziji javno govorio o ovom zloinu i Zora Markovi Karamatijevi, koja je imala
bebu od nekoliko mjeseci, inae snaha svetenika Jevastija Karamatijevia iz Nove
Varoi. Istog dana strijeljani su Savka Matovi, majka dva mala djeaka, Neeljko
Mazi, otac dvoje maloljetne djece i Mileva ugi, a u junu iste godine Nevenka
Obradovi. U veini tih zloina uestvovao je pop Milorad Vukojii, zbog ega je dobio
nadimak 'pop Kolja'." Crna trojka i njihovi saborci u pljevaljskom kraju poinili su
jo mnogo zloina, ponajvie nad muslimanima."
U istom broju "Republike" od 25. avgusta 2005. preneena je izjava podgorikog
jereja Velibora Domia, e je on posrprdno ocijenio pismo gospoe Strunja: "To
to danas babe po Pljevljima pretrauju i istrauju arhive dovoljno govori o
ozbiljnosti pristupa ovom pitanju."

Branim koljae do poslednje kapi krvi njihovih rtava: Velibor Domi

Photo: Stock
Milosava Strunja nije imala potrebe da istrauje arhive, dobro je znala ko joj je ubio oca.
Jerej Domi tada je jo rekao: "Domi je podsjetio da vjersko uenje, a time i
kanonizacija svetitelja spada u unutranja crkvena pitanja, i da su za njih jedino
mjerodavna crkvena tijela."
Jasan je Domi. SPC moe i koljaa da proglasi za sveca, to je unutranja stvar
crkve! Sad nije potrebno da kult sveca zaivi u narodu! I toga koljaa ima da potuju
svi vjernici SPC, ima da se ugledaju na koljaa! Pa i oni iskreni hrianski vjernici
moraju se ugledati na koljaa, iskreni vjernici koje SPC ovakvim rabotama pretvara u
ovinistike fanatike.
Podgorike "Vijesti" dale su 25. avgusta 2005. izjavu Miuna iljka roaka Slobodana iljka,
koji je izjavio da Slobodan iljak nije bio zloinac i izmeu ostaloga rekao je o smrti oca
Milosave Strunja: "Ratka su krajem jula 1943. strijeljali okupatori zbog zabrane
noenja oruja. Cerovia je za noenje oruja prijavila neka sasvim druga osoba, meni
nepoznata, a ne Slobodan kako to tvdi Milosava Strunja. Braa pokojnog Ratka,
Vojislav i Jovan nijesu krivili Slobodana za njegovu smrt i to su mi vie puta saoptili."
U istom broju "Vijesti" su objavile i ovu izjavu Miuna iljka: "Prema njegovim rijeima
tano je da je u ime svetenstva pravoslavne crkve, prota Slobodan pozdravio dolazak
Italijana u Pljevlja i pad tog grada pod njihovu jurisdikciju."
Pljevaljski ogranak prosrpske Socijalistike narodne partije osudio je kanonizaciju Mace i
Slobodana iljka. Visoki funkcioner te partije Momilo Vueti dao je izjavu: "Smatram da
je crkva preuranila sa proglaenjem svecima nekih ljudi za koje postoje svjedoci da su
poinili zloine. Ne znam im se crkva rukovodila kada je donosila takvu odluku, ali
mislim da je to nedopustivo." ("Vijesti", 23. avgust 2005)

Izuzetno je rijedak sluaj da ova partija ima razliit stav u odnosu na Srpsku crkvu.
To se deava, moda, jednom u deset godina i to potvruje da je SPC kanonizovala
obine zlikovce.
U lanku pod naslovom "SPC znala za optube osam mjeseci prije kanonizovanja"
podgorika "Republika" je 26. avgusta 2005. pisala: "Srpska pravoslavna crkva (SPC) je
osam mjeseci prije kanonizovanja protojereja Ilinobrdskog Slobodana iljka bila
upoznata sa njegovim nedjelima u Drugom svjetskom ratu, ali je to ipak nije sprijeilo
da obavi taj in. Milosava Strunja je kako je i navela u otvorenom protestnom pismu
Sinodu SPC jo 10. septembra prole godine uputila episkopu mileevskom Filaretu
pismo u kojem mu je iznijela detalje o strijeljanju svoga oca Ratka Cerovia.
Strunja je to pismo uputila Mileevskoj eprhiji poto je vladika Filaret lani kod
hrama na Ilinom brdu kod Pljevalja najavio mogunost iljkove kanonizacije.
Ona je i u tom pismu, kao i u nedavnom Sinodu SPC-a, protejereja Ilinobrdskog
iljka oznaila direktno odgovornim za smrt svog oca. Strunja je provjerila u
poti da je pismo stiglo u Mileevsku eparhiju etiri dana kasnije, 14.
septembra prole godine, ali vladikin odgovor ni do danas nije dobila."
U dokumentarnoj emisiji TV Crne Gore iz septembra 2005. "Sveci i zloinci" (autor Tanja
ukovi) Milosava Strunja je isto rekla, kako je poetkom avgusta 2004. ula da se Filaret
Mievi sprema da predloi Slobodana iljka za sveca pa je u septembru iste godine napisala
pismo episkopu Filaretu Mieviu u kojem ga je upozorila na to ko je bio Slobodan iljak.
Filaret je primio pismo ali joj nita nije odgovorio. Zatim je Strunja u emisiji rekla: "...da bi
ove godine kupila Pljevaljske novine od 15. jula i proitala ovo. Ni palo mi na pamet nije,
ma nisam mogla zamisliti da neko moe popa Vukojiia Milorada zvanog Macu
predloiti da bude svetac. Kad sam to proitala, ma ne mogu da doem k sebi. Ja sam
samo pisala o iljku tada, jer je tada rije bilo samo o iljku. A o popu Vukojiiu, koji
je stvarno bio zlikovac nisam ni rijei tada rekla, jer nije mi ni palo na pamet. Kad sam
dobila Pljevaljske novine pa sam proitala, provjerala sam kod 5-6 osoba je li to Maca,
jer on je kod nas poznatiji kao Maca. Jeste. Provjerim, vidim fotografije, tamo to je
crkva Sv. Petka izdala jel to to to je to. Dakle, ne samo da sam se ja iznenadila, nego
masovno su se Pljevljaci iznenadili, da je neko mogao da se usudi da Macu predloi za
sveca. . .
Najvie su zloina napravili u martu i aprilu '43. Opisala sam svaki sluaj,
zapitala se da li ti ljudi koji su to uradili vjeruju u boga, fino sam im to napisala,
pitam se da li vjeruju u boga kad su mogli ovako neto da urade, jer Filaret je
znao, ja sam mu to napisala osam mjeseci prije arhijerejskog sabora, on je to
znao. Znai nije prenio, nije htio. . .
On je trebao da provjeri to, ako ne vjeruje meni, ta sam ja napisala, on je imao
mogunosti da provjeri to. Da vidi da se uvjeri, moda je i provjeravao i uvjerio
se da istinu piem. Ali, ta ja znam ta im je stalo bilo da tako urade?"

Znam koga su sve vai sveci pobili: Milosava Strunja

Izvor: cdm.me
Miodrag Stameni, kome je "sveti" Maca ubio oca, babu i eda, u istoj dokumentarnoj TV
emisiji je ispriao:
"uo sam da su prijedlozi ili od porodica. Ja sam bio lan crkvenog odbora
crkve Sv. Petke. Redovno sam prisustvovao skoro svim sastancima crkvenog
odbora, ali zadnja 3-4 sastanka kad se rjeavalo vjerovatno o ovim predlozima,
tada me uopte nijesu zvali, zato to su znali da u ja intervenisati, da neu
dozvoliti da pop Maca bude jedan od tih predloenih, na toj listi."
Dakle, prema svjedoenju Milosave Strunja i Miodraga Stamenia, vladika Filaret i
Srpska crkva nesumnjivo su znali da kanonizuju zloince. I pored toga to Miodrag
Stameni kao lan crkvenog odbora crkve Sv. Petke ima nesumnjiv ugled u SPC, isti
Filaret i Srpska crkva su ga ponizili, te delata njegove porodice proglasili za sveca.
Milosava Strunja je na vrijeme upozoravala SPC da ne kanonizuje zloince, ali ta
bahata politika organizacija je ignorisala upozorenja i koljae proglasila za svetitelje.
Politiki projekat Velika Srbija je mnogo vaniji od nekog malog i mirnog Miodraga
Stamenia te Filaret nije htio da odustane od toga da koljaa Macu postavi kao uzor
buduim generacijama Srba, koje po vienju Filareta noem i macolom treba da kre
put ka Velikoj Srbiji!
Miodrag Stameni je u istoj dokumentarnoj TV emisiji ispriao kako su mu otac, baba i ed
stradali: "Trei dan po mom roenju, 'zahvaljujui' popu Maci, upravo ne zahvaljujui,
nego po nareenju popa Mace doli su ti njegovi etnici Kovaljski i Jestrovi i ne znam
jo koji. Odavde su mi odveli prvo oca, njihov tab je bio tu u kafani 'Zelengora', odveli
su mi oca. A onda baba kad je ula da je odveden, otila je da pokua da ga otkupi jer je
imala valjda neko zlato. Oni su zadrali i nju. ed mi je bio u kafani i kad je uo da su
mu enu i sina odveli otiao je da trai Macu, sreo se sa Macom i rekao mu: 'Maca poao sam kod tebe', kae 'Diko i ja sampoaopo tebe'. I onda je odveo i Dika, eda mi,
8

u 'Zelengoru', u taj njihov tab... bodljikavom icom vezali su mi eda i oca. I njih su
strijeljali ovdje u Zlodolu, a pokojnu babu Julu su odveli na Straicu, nju su gore
strijeljali. Priali su mi, poto je ona imala dosta tog nakita, imala je i neke zlatne zube,
da su joj to sve povadili i tako su je ostavili tu. Tri ili etiri dana uopte nisu dali nikome
da ih sahrani. Poslije sam saznao da su Dragaevii valjda, traili, pa im je dozvoljeno
onda su ih sahranili ovdje na ovo varoko groblje. Razlog, navodno razlog zbog koga ih
je Maca pobio, je taj to su doveli bili neke Talijane da kod nas ili da stanuju, ili da
prenoe, ne znam sad, nisam u to siguran. Meutim, poto je u kui bilo veselje veliko,
rodio se sin, moji su Talijane izbacili napolje iz kue. I najvjerovatnije da je to jedan od
razloga zbog kojih je Maca sjutri dan doao i sve ih pokupio i isti dan to sve strijeljao."
"Republika" od 26. avgusta 2005. jo je pisala:

Alat za ubijanje po kojem je Maca Vukojii dobio nadimak: Macola

Photo: www.njuskalo.hr
"Kada je u pitanju svjetenik Milorad Vukojii poznatiji u Pljevljima kao pop Maca
(malj) u najnovijoj knjizi 'Kazna za zloin' Radomira Matovia opisano je njegovo
dovoenje u Pljevlja iz Beograda gdje je uhapen. Nastojalo se, navodi Matovi, kada su
to ratni uslovi dozvoljavali da se svim ratnim zloincima sudi u mjestima izvrenja
krivinog djela, pa je puno njih dovedeno sa Zidanog mosta i Maribora.
Posebno je karakteristino dovoenje popa Mace iz Beograda, gdje je uhvaen, u
Pljevlja radi suenja. Desilo se to jednogpopodneva pri izvoenju jedne od
mnogobrojnih akcija u raiavanju grada. Kad se pronijela vijest da sa kamiona
skidaju popa Macu, braa Stojkanovi su potrali put njega sklanjajui puke
sprovodnika da ga zadave golim rukama. Zaklao im je sestru jedinicu. Sprovodnici su
uz pomo graana spasili lina ovog okorelog pljevaljskog koljaa u svetenikoj odori',
navedeno je u knjizi. Pop Maca bio je zatvoren u jednu magazu nedaleko od robne kue
u centru Pljevalja.

Dopisnik Republike jue je razgovarao i sa Miloem iroviem koji je u to

vrijeme bio u partizanskim jedinicama i koji je dvije noi uvao zarobljenika.
Nije mu bio omoguen kontakt ni razgovor sa bilo kim. Te dvije veeri kada
sam bio deurni popriao bih sa njim kratko i u tom razgovoru mi je rekao koga
od etnika iz mog kraja, Ljutia i Mataruga, poznaje. Za jednog mi je rekao da
su bili i dobri drugovi, rekao je irovi ocjenjujui da je pogreno 'neprijatelje
proglaavati za svece da im se narod moli'.
On je dodao da je na suenje popa Macu u zgradu Gimnazije sprovelo
dvadesetak partizana meu kojima i on. Poslije izreene smrtne kazne
vjeanjem, jedine koja je nekom izreena u ovom sudu itav sat straari nijesu
mogli da ga (popa Macu) izvedu iz sudnice jer narod nije bio zadovoljan
presudom i traio je javno vjeanje, zapisao je Matovi u svojoj knjizi
deavanja nakon suenja. "

10