GE Inspection Technologies

Ultrazvuk

Mobilno ispitivanje tvrdoe

Vodi za primjenu
instrumenata Krautkramer

Dr. Stefan Frank

GE Inspection Technologies

Ultrazvuk

Mobilno ispitivanje tvrdoe

Vodi za primjenu
Dr. Stefan Frank
1. Uvod ............................................................................................................................................................................... 4
1.1 to je tvrdoa? .............................................................................................................................................................. 4
1.2 Zato se ispituje tvrdoa?.............................................................................................................................................. 5
1.3 Moe li se tvrdoa ispitivati na licu mjesta?................................................................................................................... 5
2. UCI metoda (MIC 10, MIC 20) Standardizirano u skladu s ASTM A 1038.................................................................. 5
2.1 Metoda .......................................................................................................................................................................... 5
2.2 Odabir prikladne UCI sonde .......................................................................................................................................... 6
3. Metoda odskoka (DynaPOCKET, DynaMIC i MIC 20) standardizirano sukladno ASTM A 956 ............................... 8
3.1 Metoda .......................................................................................................................................................................... 8
3.2 Odabir prikladnog udarnog mehanizma ........................................................................................................................ 9
4. Optika metoda gledanja kroz penetrator (eng. Through-Indenter-Viewing, TIV) ................................................. 10
4.1 Metoda ........................................................................................................................................................................ 10
4.2 Odabir prikladne sonde ............................................................................................................................................... 12
5. Tvrdomjeri Pregled................................................................................................................................................... 13
5.1 DynaPOCKET ............................................................................................................. 1Error! Bookmark not defined.
5.2 DynaMIC ..................................................................................................................... 1Error! Bookmark not defined.
5.3 MIC 10......................................................................................................................... 1Error! Bookmark not defined.
5.4 MIC 20......................................................................................................................................................................... 14
5.5 TIV .............................................................................................................................................................................. 14
6. Razliite metode u podruju ispitivanja tvrdoe ...................................................................................................... 14
6.1 Odabir metode mjerenja.............................................................................................................................................. 14
6.2 Vanost veliine otiska ................................................................................................................................................ 15
6.3 Odnos izmeu dubine penetracije i minimalne debljine za premaze........................................................................... 16
6.4 Ispitivanje tvrdoe na zavarenim spojevima (ZUT)...................................................................................................... 16
6.5 Zahtjevi za masu kod ispitnog uzorka ......................................................................................................................... 17
6.6 Zahtjevi za debljinu stijenki.......................................................................................................................................... 17
6.7 Kvaliteta povrine ........................................................................................................................................................ 18
6.8 Rukovanje, poravnavanje i uvrivanje ..................................................................................................................... 18
6.9 Kalibriranje .................................................................................................................................................................. 18
6.10 Provjera radnih svojstava instrumenta ...................................................................................................................... 20
7. Saetak i pomo pri odabiru prikladne metode ispitivanja ..................................................................................... 20
7.1 UCI metoda (MIC 20/MIC 10)...................................................................................................................................... 21
7.2 Metoda odskoka (MIC 20 / DynaMIC / DynaPOCKET) ............................................................................................... 21
7.3. Optika metoda TIV................................................................................................................................................. 21
7.4 Osnovna pitanja za korisnika ...................................................................................................................................... 22

GE Inspection Technologies

1. Uvod
Mobilno ispitivanje tvrdoe je u
porastu: pod pritiskom potrebe za
stalnim smanjivanjem trokova i
boljom kvalitetom, mobilno ispitivanje u suvremenim proizvodnim procesima u odnosu na statiko ne
doprinosi samo brzinom, ve i ekonominou. Mogunosti primjene
su iroke i obuhvaaju male i velike
komponente, a pogotovo one na
teko dostupnim poloajima.
Postoje tri razliite fizikalne metode
koje su u podruju ispitivanja tvrdoe posebno priznate: statika UCI
metoda (eng. Ultrasonic Contact
Impedance), dinamika metoda ispi-

tivanja tvrdoe i optika TIV metoda

(eng.
Through-Indenter-Viewing).
Odabir metode ovisi o karakteristikama ispitnog objekta. Tvrtka
Krautkamer u ponudi ima pet serija
instrumenata za mobilno ispitivanje
tvrdoe koji rade na principu UCI,
odskoka i TIV: DynaPOCKET,
DynaMIC, MIC 10, MIC 20 i TIV.
Vodi za primjenu objanjava osnovne principe ovih metoda ispitivanja
i daje njihovu usporedbu na primjerima iz prakse, primjerice za
ispitivanje tvrdoe u zoni utjecaja
topline (ZUT) na zavarenim spojevima.

Pored toga, posebna pozornost

posveena je faktorima koji utjeu
na izmjerene vrijednosti, kao to je
obrada povrine na ispitnom mjestu
ili masa ispitnih dijelova te njihova
debljina.

1.1 to je tvrdoa?
U pogledu metalnih materijala
tvrdoa je oduvijek bila (i jo uvijek
je) predmetom rasprave metalurga,
strojara i znanstvenika koji istrauju
materijale. Zato nije neobino to za
pojam tvrdoe postoje brojne
definicije. Uz pojam tvrdoe veu se
razliita svojstva poput otpornosti na
habanje, ponaanje pri deformiranju

Slika 1:
Ispitivanje tvrdoe s MIC 20 u kombinaciji s potpornjem MIC 227 i UCI
sondom u zoni utjecaja topline (ZUT) na zavarenom spoju.

Slika 2:
Ispitivanje tvrdoe metodom odskoka (DynaMIC) na pogonskom kotau
velikog hidraulinog rovokopaa.

Slika 3:
Ispitivanje tvrdoe s DynaPOCKET na lancu stroja za iskapanje u
otvorenom kopu.

Slika 4:
Optiko ispitivanje tvrdoe TIV mjeraem. Provjera prije zavrnog
sklapanja.

Ultrazvuk

vrstoa na vlak te moduli elastinosti ili Youngovi moduli.

Razliite metode ispitivanja mogu

se ugrubo podijeliti u dvije skupine:

Ako se eli meusobno usporediti

dobivena oitavanja, kako bi se
dobila upotrebljiva vrijednost tvrdoe, neophodno je dati toan opis
metode. Meutim, ako oitavanje
ovisi o metodi, onda se jasno moe
zakljuiti da tvrdoa nije fizikalna
kvantiteta nego da je to nuno
parametar.

a) Statika metoda: Tom metodom

ispitivanja optereenje se primjenjuje statiki ili dijelom statiki.
Nakon uklanjanja pokusnog optereenja, vrijednost tvrdoe definira
se kao omjer ispitnog optereenja i
povrine odnosno projiciranog podruja trajnog ispitnog otiska
(Brinell, Vickers ili Knoop). U
ispitivanju prema Rockwellu tvrdoa
se odreuje mjerenjem dubine
prodiranja penetratora uslijed ispitnog optereenja.

Ispitivanje tvrdoe je skoro potpuno

nerazorno te se u mnogim sluajevima koristi za utvrivanje parametara za razlikovanje i opisivanje
materijala. Na primjer, vrijednosti
tvrdoe mogu nam lako pruiti
podatke o svojstvima vrstoe materijala.
Pojam tvrdoa openito se shvaa
kao otpornost materijala na prodiranje predmeta napravljenih od
tvrih materijala.
Tvrdoa stoga nije osnovna kvantiteta materijala, ve uvijek njegova
reakcija na odreeno optereenje ili
metodu ispitivanja. Vrijednost tvrdoe izraunava se na temelju
reakcije materijala na optereenje.
Ovisno o metodi, nakon ispitivanja
mogu se odrediti druge numerike
vrijednosti koje se pripisuju i koje su
karakterizirane:
oblikom i materijalom penetratora;
vrstom i veliinom optereenja,
npr. ispitno optereenje.

b) Dinamika metoda: Za razliku od

statike metode, optereenje se u
ovom sluaju primjenjuje udarom, a
tvrdoa se odreuje na temelju
gubitka energije penetratora.
Uobiajena praksa, a esto i neophodna, je da se vrijednosti tvrdoe
oznauju nekom drugom skalom od
one koja se koristi za njihovo
mjerenje. Pritom se u obzir uvijek
mora uzimati sljedee:
Ne postoje openito primjenjivi
odnosi za meusobno pretvaranje
vrijednosti tvrdoe.
Pretvaranje je mogue kad je
pretvorbeni odnos utvren statistiki utemeljenim usporednim
mjerenjima.
Pretvorbeni odnosi iz nacionalnih i
meunarodnih standarda samo
su u ogranienoj mjeri primjenjivi
na odreene skupine materijala.

U instrumentima serije MICRODUR

(MIC 10 i MIC 20) i mjeraima
tvrdoe tzv. metodom odskoka
(Dyna-POCKET, DynaMIC, MIC
20), kao i optikim mjeraima
tvrdoe TIV pohranjeni su i mogu se
odabrati razliiti odnosi pretvaranja,
kako su opisani u standardima DIN
50 150 i ASTM E 140.

1.2 Zato se ispituje tvrdoa?

U proizvodnim procesima tvrdoa
materijala ili komponenti uglavnom
se ispituje iz dva razloga: Prvi je
utvrivanje svojstava novog materijala, a drugi je osiguranje kvalitete
odnosno potvrda da su zadovoljene
potrebne specifikacije.

1.3 Moe li se tvrdoa

ispitivati na licu mjesta?
Kod
konvencionalnih
mjeraa
tvrdoe prema Rockwellu, Brinellu ili
Vickersu uvijek je potrebno dostaviti
ispitni dio na mjerenje. Kako to iz
praktinih razloga, a ponajprije iz
razloga geometrije, to nije uvijek
mogue, razvijeni su mali prijenosni
tvrdomjeri koji omoguuju brzo
ispitivanje komponenti na licu mjesta.
Pritom se primjenjuju razliite
metode. Veina prijenosnih mjeraa
tvrdoe prema metodama UCI,
odskoka i TIV uspjeno se
primjenjuju u praktinom radu na
terenu.

2. UCI metoda (MIC 10, MIC 20)

Standardizirano u skladu s ASTM A 1038
2.1 Metoda
Kao i kod ispitivanja tvrdoe kod
Vickersa ili Brinella, u metodi
ispitivanja ultrazvunom kontaktnom
impedancijom
(eng.
Ultrasonic
Contact Impedance ili krae UCI)

takoer je rije o veliini otiska u

materijalu nakon utiskivanja ispitnog optereenja. Meutim, dijagonale ispitnog otiska za odreivanje
vrijednosti tvrdoe ne utvruju se
optiki, kako je uobiajeno, ve se

podruje otiska elektroniki otkriva

mjerenjem
pomaka
frekvencije
ultrazvuka. UCI metoda moe se
ilustrirati malim mislenim pokusom.
UCI sonda u osnovi se sastoji od
Vickersovog dijamanta privrenog

GE Inspection Technologies

na vrhu metalne ipke (Slika 5).

Piezo-elektrini pretvarai pobuuju
ipku u longitudinalnu oscilaciju.
Umjesto metalne ipke (koju nazivamo oscilirajua ipka) zamislite
veliku spiralnu oprugu koja je jednim
krajem privrena, a slobodnim
krajem oscilira pri rezonantnoj
frekvenciji od 70 kHz. Na samom
vrhu opruge nalazi se kontaktna plo-

Pomak frekvencije proporcionalan je

veliini ispitnog otiska koji je
napravio Vickersov dijamant. Zato
se dijagonale otiska radi odreivanja vrijednosti tvrdoe ne
utvruju optiki, kao to je uobiajeno, ve se podruje otiska
elektroniki otkriva mjerenjem pomaka frekvencije - i to u samo
nekoliko sekundi.
I to je cijela tajna UCI metode
ispitivanja tvrdoe: Pomak frekvencije proporcionalan je veliini
Vickersovog ispitnog otiska. Jednadba 1. opisuje taj temeljni odnos u
usporedbi s definicijom vrijednosti
tvrdoe po Vickersu.

brirane na slabo legirani ili nelegirani elik, no suvremeni instrumenti za ispitivanje mogu se isto
tako brzo kalibrirati na druge
materijale poput titana ili bakra, na
samom mjestu ispitivanja.

2.2 Odabir prikladne UCI

sonde
Za provedbu ispitivanja na temelju
UCI principa, sonda sa ipkom koja
na kontaktnom kraju ima privren
Vickersov dijamant oscilira na frekvenciji ultrazvuka, a pobuuju je
piezoelektrini keramiki pretvarai.

Naravno, takav pomak frekvencije

na slian nain ovisi i o konstanti
opruge kod naih malih atomskih
opruga.

Slika 5:
Shematski prikaz UCI metode (Ispitno
optereenje/oscilirajua ipka/Vickersov
dijamant/materijal za ispitivanje)

ica, ili Vickersov dijamant. Ispitni

materijal s kojim Vickersov dijamant
dolazi u kontakt takoer se moe
zamisliti kao sustav manjih spiralnih
opruga postavljenih okomito na
povrinu - kao atomsku vezu dva
atoma
meusobno
povezanih
oprugom. Ako Vickersov dijamant
takne ijednu od tih atomskih
opruga, i to od vrlo tvrdog
materijala u koji dijamant moe
samo malo prodrijeti, i posljedino
tome proizvesti tek mali otisak, onda
se dodatna opruga, t.j. masa, vee
za veliku spiralnu oprugu. To dovodi
do pomaka rezonantne frekvencije.
Pomak frekvencije bit e vei kad se
dotaknu dodatne opruge, to znai
da ako dijamant prodire dublje u
materijal srednje tvrdoe, otisak je
vei. Analogno tome, do najveih
pomaka frekvencije dolazi kod
mekih materijala, jer dijamant
prodire dublje u materijal i ostavlja
vei otisak.

Primijenjeno na ispitni materijal, to

zovemo modul elastinosti ili
Youngov modul. Nakon kalibriranja,
UCI metoda moe se koristiti za sve
materijale koji pokazuju taj modul
elastinosti. Sonde su tvorniki kaliJednadba 1:
Pomak frekvencije proporcionalan je veliini
otiska Vickersovog penetratora.

Slika 6:
Pomak frekvencije oscilacijske ipke kao funkcija tvrdoe (HV)

Ultrazvuk

Opruga primjenjuje optereenje, a

frekvencija ipke mijenja se u
razmjeru s kontaktnim podrujem
otiska Vickersovog dijamanta. Na taj
se nain tvrdoa ne utvruje optiki
preko dijagonala otiska, kao to bi
normalno bio sluaj kod statikih
tvrdomjera, ve elektronikim mjerenjem pomaka frekvencije u roku od
nekoliko sekundi.

Ispitno
optereenje

Instrument neprekidno prati frekvenciju, izraunava vrijednost i u

istom je trenutku prikazuje.
UCI metoda najprikladnija je za
ispitivanje homogenih materijala. U
Tablici 1 prikazano je est ispitnih
optereenja koje se koriste kod
razliitih UCI sondi.

Dostupni modeli sondi

Prednost ili korist

Slika 7:
Razliiti modeli UCI sondi.

Uobiajena primjena

98 N
(10 kgf)

MIC 2010
Standardna duljina
Runa

Najvei otisak; zahtijeva

minimalnu pripremu povrine

Mali otkivci, ispitivanje zavarenih

spojeva, ZUT

50 N
(5 kgf)

MIC 205
Standardna duljina
Runa

Rjeava ope probleme u

primjeni

Indukcijski ili naugljieni mehaniki

dijelovi, npr. bregaste osovine,
turbine, zavareni spojevi, ZUT.

MIC 205L
Produljena
Runa

30 mm produljene duljine

Mjerenje u lijebovima, zupanim

parovima i korijenima

MIC 201
Standardna duljina
Runa

Jednostavna primjena
optereenja; kontrolirano
ispitivanje na otrom radijusu

Ionski nitrirani strojevi za tancanje i

kalupi, kokile, pree, dijelovi s tankim
stijenkama

MIC 201L
Produljena
Runa

Mjerenje na sloenim
geometrijama

Leajevi, zupanici

8N
(0,9 kgf)

MIC 211
Motorna sonda

Automatska primjena
optereenja

Gotovi precizni dijelovi, zupanici,

staze kuglinih leajeva

3N
(0,3 kgf)

MIC 2103
Motorna sonda

Automatska primjena
optereenja

Slojevi, npr. slojevi bakra i aluminija

na elinim cilindrima

10 N
(1 kgf)

( 40 m),
cilindri za roto-gravure, premazi,
ovreni slojevi
( 20 m)

1N
(0,1 kgf)

MIC 2101
Motorna sonda

Najplii otisak

Tanki slojevi polirane povrine

Tablica 1:
Modeli UCI sondi, prednosti i uobiajena primjena

GE Inspection Technologies

3. Metoda odskoka (DynaPOCKET, DynaMIC i MIC 20)

standardizirano sukladno ASTM A 956
3.1 Metoda
Kod tvrdomjera koji rade po
Leebovoj metodi ili metodi
odskoka, veliina proizvedenog
otiska takoer ovisi o tvrdoi
materijala. Ona se, meutim, u
ovom sluaju mjeri preko
gubitka energije udarnog tijela.

Slika 8. ilustrira fizikalni princip

ispitivanja tvrdoe odskokom.
Opruga upucava masu, u ovom
sluaju udarno tijelo koje na
vrhu ima kuglicu od volframovog
karbida, u ispitnu povrinu pri
definiranoj brzini. Udar stvara

plastinu deformaciju na povrini

uslijed koje udarno tijelo gubi dio
izvorne brzine, pa tako vrijedi da
to je materijal meki, gubitak
povratne brzine je vei. Brzina
prije i nakon udara mjeri se bezkontaktnim nainom. To se
postie malim permanentnim
magnetom u udarnom tijelu (Sl.
9) koji prolaskom kroz zavojnicu
generira inducirani napon, a taj
je napon proporcionalan brzini
(v. Sl. 10).
Vrijednost tvrdoe po Leebu
(HL), nazvana prema izumitelju
metode odskoka D. Leebu,
izraunava se iz omjera udarne i
povratne brzine. Leeb je tvrdou
definirao na sljedei nain:

HL = VR / V1 * 1000

Slika 8:
Osnovni princip metode mjerenja tvrdoe odskokom:
d = promjer otiska
Epot = potencijalna energija
Ekin = kinetika energija

Slika 9:
Presjek udarnog mehanizma.

m = masa
hI, hR = visina prije/nakon udara
VI, VR = brzina prije/nakon udara

Jednadba 2:
Tvrdoa prema Leebu

Slika 10:
Shematski prikaz tijeka naponskog signala koji je proizvelo udarno tijelo prolaskom kroz zavojnicu.
Signal prikazuje napon prije i nakon udara. (VDI Izvjetaj broj 208, 1978).

Ultrazvuk

U pogledu ove relativno mlade

metode ispitivanja tvrdoe, namee
se pitanje u kojoj mjeri korisnici
zaista prihvaaju ili primjenjuju
Leebovu skalu. Do sada se ona
koristila u samo nekoliko sluajeva
za specifikacije i certifikate. Izmjereni omjer brzine uglavnom se
pretvarao u neku od konvencionalnih jedinica tvrdoe (HV, HB, HS,
HRB, HRC ili N/mm2). Upravo je ta
mogunost pretvorbe doprinijela sve
veem prihvaanju ove vrste mjeraa na podruju ispitivanja tvrdoe.
Ako se izmjerenu tvrdou eli
pretvoriti u neku drugu skalu (po
mogunosti u rezultat neke potpuno
druge metode ispitivanja tvrdoe),
za to nemamo nijednu matematiku
formulu. Iz tog su razloga, nakon
odgovarajueg broja provedenih
pokusa, empirijski utvrene takozvane pretvorbene tablice. U tu je
svrhu izmjerena tvrdoa odreenog
materijala pomou razliitih metoda
ispitivanja te je utvren odnos
izmeu pojedinanih skala (Sl. 10).

Za pravilno i pouzdano pretvaranje

moraju se primijeniti pretvorbene
tablice
dobivene
iz
rezultata
dovoljno velikog broja mjerenja
tvrdoe, pri kojima su na dotinom
materijalu koritene obje skale.
Glavni razlog zato se u obzir
moraju uzeti razliite skupine materijala je utjecaj elastinih svojstava
(Youngovih modula) na ispitivanje
tvrdoe metodom odskoka. Dva
materijala s istom stvarnom tvrdoom imaju, u odreenim uvjetima, zbog razliitih vrijednosti
Youngovih modula razliite vrijednosti tvrdoe po Leebu. To je
razlog zato ne postoji univerzalni
princip pretvaranja iz Leebove
tvrdoe u konvencionalne skale
tvrdoe. U suvremenim ureajima
za ispitivanje tvrdoe se iz tog
razloga moe odabrati izmeu
nekoliko skupina materijala, ispod
kojih se nalaze odgovarajue pretvorbene tablice (v. Tablica 2).

Skupina materijala
Slabo legirani/nelegirani
i lijevani elik
Alatni elik
elik otporan na koroziju
Sivo lijevano eljezo
Nodularni lijev
Lijevane aluminijske legure
Mjed (CuZn)
Bronca (CuAl, CuSn)
Kovane legure bakra
Tablica 2:
Pohranjene skupine materijala u
ureajima za ispitivanje tvrdoe
DynaPOCKET, DynaMIC i MIC 20.

3.2 Odabir prikladnog

udarnog mehanizma
Varijante mjeraa tvrdoe na principu odskoka obuhvaaju instrumente MIC 20 TFT i DynaMIC
/DynaMIC DL s tri inaice udarnog
mehanizma te kompaktni DynaPOCKET. Rad svih navedenih instrumenata temelji se na Leebovoj
metodi.
Udarni mehanizam koristi oprugu za
upucavanje udarnog tijela kroz
dovodnu cijev u ispitni uzorak. Na
putu do uzorka magnet, koji se nalazi u udarnom tijelu, generira signal
u zavojnici koja okruuje dovodnu
cijev. Udarno se tijelo nakon udara
odbija od povrine i pritom inducira
drugi signal u zavojnicu. Instrument
tada izraunava tvrdou pomou
omjera napona i analizira njihove
faze kako bi automatski kompenzirao promjenu smjera.

Slika 11:
Pretvaranje Leebove tvrdoe (HL) u Rockwellovu C (HRC) kao tipini primjer pretvorbenih krivulja
kako su pohranjene u tvrdomjerima na principu odskoka. Te su krivulje utvrene empirijski,
mjerenjem razliitih ispitnih objekata s razliitim vrijednostima tvrdoe po HL i HRC.

Tvrdomjeri tvrtke Krautkramer

MIC 20, DynaMIC i DynaPOCKET
jedini su mjerai tvrdoe koji
imaju ovu patentiranu znaajku
obrade signala koja omoguuje
automatsko ispravljanje smjera.

GE Inspection Technologies

Koji su instrumenti i udarni mehanizmi prikladni za odgovarajuu

namjenu ovisi o potrebnoj energiji

Model

udara i vrsti ili veliini penetratora.

Pored ureaja DynaPOCKET, s
integriranim udarnim mehanizmom

Energija pri
udaru (Nmm)

Penetrator

D, na izbor stoje tri udarna mehanizma: Dyna D, Dyna E i Dyna G za

MIC 20 i DynaMIC (v. Tablica 3).

Uobiajena primjena

Dyna D

3 mm Volfram-karbidna kuglica

12

Openito ispitivanje homogenih materijala

Dyna E

Dijamant

12

> 50 HRC, npr. valjaoniki valjci od

kovanog i ovrenog elika

Dyna G

5 mm Volfram-karbidna kuglica

90

< 650 HB, npr. za velike odljevke i otkivke;

Potrebna je manja povrina (za razliku od
Dyna D)

DynaPOCKET

3 mm Volfram-karbidna kuglica

12

Kompaktni tvrdomjer na principu odskoka

Tablica 3:
Udarni mehanizmi za ispitivanje tvrdoe metodom odskoka, prednosti i uobiajene primjene.

4. Optika metoda gledanja kroz penetrator

(eng. Through-Indenter-Viewing, TIV)
4.1 Metoda
TIV je prijenosni instrument za
optiko ispitivanje tvrdoe prema
Vickersu pod ispitnim optereenjem
(Sl. 11). Optiki sustav koji ukljuuje
CCD kameru omoguuje gledanje
kroz dijamant (gledanje kroz penetrator). Pomou ove nove metode
po prvi puta je mogue izravno, na
zaslonu promatrati postupak u
kojem Vickersov dijamant prodire u
ispitni materijal.
Zahvaljujui optikoj metodi mjerenja, TIV tehnika moe se koristiti
za provedbu ispitivanja tvrdoe bez
dodatnih kalibriranja na razliite
materijale.
tovie, statika primjena pokusnog
optereenja takoer omoguuje
mjerenje tankih i malih objekata te
premaza.

10

im se dosegne pokusno optereenje, odreuju se duljine dijagonala i pretvaraju u vrijednost

tvrdoe prema Vickersovoj definiciji.
To se ocjenjivanje moe izvoditi
runo i automatski. TIV mjerai tvrdoe sadre tablice sukladno DIN
50150 i ASTM E 140 za pretvaranje
izmjerene tvrdoe u ostale skale.

vencionalni instrumenti do danas

nisu mogli pruiti pouzdane rezultate.

Slika otiska ili Vickersovog dijamanta na zaslonu ne omoguuje

samo trenutanu provjeru i ocjenu
kvalitete izmjerene vrijednosti, ve
omoguuje i izravnu provjeru stanja
penetratora (Vickersovog dijamanta).
Zahvaljujui optikoj metodi ispitivanja tvrdoe, TIV moe otvoriti
nova polja primjene za mobilno
ispitivanje tvrdoe na kojima kon-

Slika 12:
TIV mjera tvrdoe u terenskoj upotrebi.

Ultrazvuk

Gledanje kroz penetrator pri

ispitivanju tvrdoe omoguuje:
neovisnost smjera mjerenja,
ispitivanje razliitih materijala bez
kalibriranja (neovisno o
materijalu),
primjenu na tankim i lakim
komponentama,
primjenu na elastinim
materijalima.
TIV je prvi prijenosni tvrdomjer koji
ne utvruje veliinu otiska Vickersovog dijamanta te posljedino tome
ne odreuje tvrdou neizravno, ve
izravno: Gledanje kroz penetrator
znai da je mogue promatrati kako
otisak Vickersovog dijamanta raste
na povrini ispitnog uzorka prilikom
same primjene ispitnog optereenja.
To je postignuto posebnom kombinacijom optikih lea, ukljuujui
CCD kameru za digitalizaciju slike
otiska. U trenutku dosezanja ispitnog optereenja instrument pohranjuje sliku otiska ili dijamanta te
je automatski ocjenjuje.
U prvom koraku, za odreivanje
rubova otiska koristi se poseban
softver. Zatim se za odreivanje
duljina dviju dijagonala uzimaju
sjecita s rubovima Vickersovog
dijamanta (kut od 136) koja su
prikazana na zaslonu. Prosjena
vrijednost dijagonala tada se koristi

Slika 14:
Grafiki prikaz rezultata mjerenja u obliku krivulje.

Slika 13:
Mjerenje tvrdoe
primjenom TIV metode.
Otisak Vickersovog
dijamanta prikazuje se
na zaslonu i automatski
ocjenjuje.

za izraunavanje vrijednosti tvrdoe

prema Vickersovoj definiciji. Automatsko procjenjivanje nije samo
brzo, u usporedbi s konvencionalnim mjernim mikroskopima, nego
i otklanja subjektivne uinke od
strane korisnika koji su posebno
izraeni pri runoj procjeni Vickersovog otiska.
Slika 12 prikazuje rezultat ispitivanja
tvrdoe metodom gledanja kroz
penetrator. Optika provjera oblika
otiska je jedina metoda koja omoguuje pouzdane zakljuke u pogledu
kvalitete mjerenja. Jedan pogled na
zaslon dovoljan je da bi se prepoznalo jesu li svojstva povrine,
mikro-struktura materijala ili neki
drugi uinci utjecali na mjerenje.

Pored automatske procjene, instrument takoer omoguuje runo

ocjenjivanje Vickersovog otiska.
Rubovi otiska podeavaju se runo
na uveanoj slici na zaslonu. Duljina
dijagonala aurira se automatski te
se prikazuje odgovarajua vrijednost tvrdoe.
Prikaz Vickersovog dijamanta predstavlja dodatnu mogunost za
izravnu provjeru stanja penetratora.
Bilo kakva oteenja penetratora,
poput slomljenih rubova, prepoznaju
se odmah tako da se od samog
poetka mogu izbjei netona
mjerenja.

Slika 15:
Prikaz rezultata mjerenja u tabelarnom obliku, ukljuujui statistike
podatke poput raspona, standardnog otklona, minimuma i maksimuma.

11

GE Inspection Technologies

Rezultati slijednih ispitivanja mogu

se grafiki prikazati kao krivulja ili u
tabelarnom obliku, ukljuujui statistike podatke (v. Slike 13 i 14). Svi
potrebni podaci, poput prosjene i
pojedinane vrijednosti te statistikih podataka, prikazuju se ili auriraju tijekom mjerenja.

Slika 16:
Ispitivanje tvrdoe na razliitim
materijalima metodom gledanja kroz
penetrator (TIV).

elik

elini lim

Glavne prednosti TIV metode postignute su statikom primjenom ispitnog optereenja te runim ili automatskim odreivanjem duljina otiska
koji je napravio Vickersov dijamant:
a) TIV omoguuje mobilno mjerenje
tvrdoe na licu mjesta na razliitim
materijalima bez potrebe za dodatnim prilagodbama i kalibriranjem (v.
Slika 15).
b) Zbog statike primjene ispitnog
optereenja, TIV takoer omoguuje
mjerenje na tankim i malim dijelovima kao to su opruge, metalni
limovi i slino.

Mjed

Staklo

Ispitivanja tvrdoe nisu samo neovisna o ispitnim poloajima i smjerovima, sada su neovisna i o materijalu i masi ili geometriji ispitnog
objekta.

4.2 Odabir prikladne sonde

c) Slika otiska uivo na zaslonu
omoguuje trenutanu analizu kvalitete mjerenja.
d) TIV je opremljen funkcijom automatske procjene Vickersovog otiska, t.j. duljine dijagonala utvruju
se izravno i automatski.
e) Prikaz rubova dijamanta na zaslonu omoguuje provjeru stanja
penetratora.
TIV otvara iroku lepezu novih
primjena koje prije nisu bile dostupne za prijenosne tvrdomjere.

Za optike TIV mjerae tvrdoe

dostupne su dvije rune sonde, s
pokusnim optereenjem od 10 N/1
kgf odnosno 50 N/5 kgf. Tablica 4
prikazuje odgovarajue raspone
mjerenja za ove sonde. Mjerni
raspon tih dviju TIV sondi ogranien
je optikim sustavom koji se koristi.
Veliina CCD senzora doputa
samo odreenu maksimalnu veliinu otiska, tako da je u ovom
sluaju minimalna vrijednost mjernog raspona unaprijed definirana
optikom.
U sluaju veih vrijednosti tvrdoe,

Sonda

Ispitno optereenje

Raspon tvrdoe

Uobiajena primjena

TIV 101

10 N / 1 kgf

pribl. 30 500 HV

Optiko mjerenje tvrdoe na tankim

komponentama od aluminija, bakra ili mjedi.
Ispitivanje tvrdoe na tankim slojevima.

TIV 105

50 N / 5 kgf

pribl. 100 1000 HV

Tablica 4:
Sonde za ispitivanje tvrdoe TIV metodom, prednosti i uobiajene primjene.

12

t.j. kod manjih otisaka, razluivost

CCD kamere ograniuje mjerni
raspon. Iako su pomou sonde
TIV105 provedena pouzdana i
ponovljiva mjerenja na keramikim
materijalima u okviru raspona tvrdoe od 1500 HV, gornja granina
vrijednost openito je specificirana
na 1000 HV. To je uinjeno zato jer
se pri viim vrijednostima tvrdoe
moe oekivati zamjetan uinak
kvalitete povrine ispitnog objekta i
primjene ispitnog optereenja na
rezultat mjerenja.

Ovrene povrine, mehaniki dijelovi,

polugotovi proizvodi

Ultrazvuk

5. Tvrdomjeri - Pregled
5.1 DynaPOCKET
Metoda: Ispitivanje tvrdoe metodom
odskoka
Uobiajena primjena
tvrdi, krupnozrnati pokusni objekti
otkivci nehomogene povrinske strukture
lijevani materijali
Pribor: primjer.
nastavci za zakrivljene povrine
etalonske ploice

Slika 17:
DynaPOCKET

5.2 DynaMIC
Metoda: Ispitivanje tvrdoe metodom
odskoka
Uobiajena primjena
mehaniki dijelovi ili jedinice motora
napravljene od elika i legura aluminija
tvrde komponente valjkastih povrina
u proizvodnji velikih serijskih proizvoda
Pribor: primjer.
udarni mehanizmi D, G i E
nastavci za zakrivljene povrine
etalonske ploice
softver UltraHARD

Slika 18:
DynaMIC

5.3 MIC 10
Metoda: Ispitivanje tvrdoe UCI
metodom
Uobiajena primjena
sitnozrnati materijal
ovreni materijali
tanki slojevi
otvrdnjavanje: zavareni spojevi itd.
Pribor: primjer.
potpornji
vodilice (prikljuivanje sondi)
etalonske ploice
softver UltraHARD
Slika 19:
MIC 10

13

GE Inspection Technologies

5.4 MIC 20
Metoda: Ispitivanje tvrdoe metodama
UCI i odskoka
Uobiajena primjena
sve UCI primjene
sve primjene metode odskoka
Pribor: primjer.
sve UCI sonde
svi udarni mehanizmi na principu odskoka
potpornji
vodilice (prikljuivanje sondi)
etalonske ploice
softver UltraDAT

Slika 20:
MIC 20

5.5 TIV
Metoda: Optiko ispitivanje tvrdoe
Uobiajena primjena
ispitivanje tvrdoe razliitih materijala bez
kalibriranja
ispitivanje tvrdoe na tankim komponentama
(npr. metalni limovi, opruge)
ovrene povrine
Pribor: primjer.
potpornji
vodilice (prikljuivanje sondi)
etalonske ploice
softver UltraDAT

Slika 21:
TIV

6. Razliite metode u podruju ispitivanja tvrdoe

6.1 Odabir metode mjerenja
UCI metoda preporuuje se za
ispitivanje sitnozrnatog materijala
gotovo svih oblika i veliina.
Posebno se koristi u sluajevima
kad se svojstva materijala moraju
odrediti u malim tolerancijama, npr.
za odreivanje ovrivanja deformacijom na kovanom eliku.
TIV metoda je skoro potpuno
neovisna o ispitnom materijalu i
njegovoj geometriji. Zato se moe
koristiti svugdje gdje su do sada
konvencionalni
mjerai
tvrdoe
zakazali: razliiti materijali bez
kalibriranja, tanki lagani dijelovi,
metalni limovi i spiralne opruge, itd.

14

Ispitivanje tvrdoe metodom odskoka uglavnom se provodi na velikim,

grubozrnatim materijalima, otkivcima i svim vrstama kovanog
materijala zato jer vrh udarnog
mehanizma od volframovog karbida
proizvodi vei otisak od Vickersovog dijamanta i iz tog razloga bolje
otkriva karakteristike strukture lijeva.
S druge strane, relativno mali otisci
UCI sondi omoguuju ispitivanje
tvrdoe zavarenih spojeva, a
posebno u kritino vanim zonama
utjecaja topline.
Veliki broj UCI sondi i udarnih
mehanizama s razliitim ispitnim op-

tereenjima ili promjerima penetratora omoguuju odabir prikladne

metode i prikladne sonde/udarnog
mehanizma u skladu sa eljenom
primjenom. Sljedee se odnosi na
upotrebu udarnih mehanizama dostupnih za DynaMIC i MIC 20:
Pored Dyna D, koja je prikladna za
veinu primjena, Dyna G posebno je
prikladna za nehomogene povrine,
kao to su primjerice lijevani materijali ili otkivci, zato jer ima devet
puta veu udarnu energiju, a penetrator ima vei kuglini vrh od
volframovog karbida.

Ultrazvuk

UCI metoda
MIC 10, MIC 20

Metoda odskoka DynaPOCKET,

DynaMIC, MIC 20

TIV

Kruti dijelovi

++

++

Sitnozrnati materijal

++

Lijevane aluminijske i eline legure

++

ZUT sa zavarenim spojevima

++

++

Cijevi: debljina stjenke > 20 mm

++

++

++

Cijevi: debljina stjenke < 20 mm

++

++

Metalni limovi, opruge

++

Nehomogene povrine

Tanki slojevi

++

Teko dostupni poloaji

++

Primjena

++ vrlo prikladno / + prikladno / o ponekad prikladno / - neprikladno

Tablica 5:
Primjene ispitivanja tvrdoe metodama UCI i odskoka.

Za tvrde materijale (650 HV/56

HRC), kod kojih se volfram-karbidni
vrh bre troi, preporuujemo udarni
mehanizam Dyna E koji ima
penetrator s dijamantnim vrhom.

6.2 Vanost veliine otiska

Openito vrijedi da to je vee
podruje otiska, to su konzistentniji
rezultati ispitivanja. Za varijacije u
mikro-strukturi nehomogenih materijala ili kod grubozrnatih materijala
dana je prosjena vrijednost tako da
se mogu postii konzistentni rezultati. Vee podruje otiska takoer
postavlja manje zahtjeva u vezi
povrinske obrade i pripreme
povrine.

Povrine otiska koje ostavljaju

razliiti
udarni
mehanizmi
u
usporedbi su puno vee od onih
koje proizvede bilo koja UCI ili TIV
sonda. Mjera na principu odskoka
preporuuje se pri ispitivanju velikih
odljevaka i otkivaka. Ispitivanje
malih podruja homogenih materijala otvrdnute povrine zahtijeva
plie otiske kakve stvaraju UCI i TIV
sonde.

Slika 22:
Usporedba podruja otiska udarnog
mehanizma DynaD i UCI sondi MIC 2010, MIC
205 i MIC 201.

Dyna G
5 mm
90 Nmm
64 HRC

Dyna D
3 mm
12 Nmm

HV 10
MIC 2010

HV 5
MIC 205
TIV 105

HV 1
MIC 201
TIV 101

HV 0,3
MIC 2013

350

152

107

48

25

55 HRC

898

449

175

124

56

28

30 HRC

1030

541

249

175

79

41

Tablica 6a:
Priblina veliina povrine otiska (u mm).

15

GE Inspection Technologies

Dyna G
5 mm
90 Nmm
800 HV

Dyna D
3 mm
12 Nmm

HV 10
MIC 2010

HV 5
MIC 205
TIV 105

HV 1
MIC 201
TIV 101

H 0,3
MIC 2013

16

22

16

600 HV

63

28

25

20

300 HV

83

35

35

25

11

Tablica 6b:
Priblina dubina otiska (u mm).

6.3 Odnos izmeu dubine

penetracije i minimalne debljine za premaze
Za ispitivanje tvrdoe po Vickersu,
debljina ili dubina otvrdnutog sloja ili
premaza, primjerice kroma na
elinim valjcima, mora biti dovoljno
velika kako bi mogla podnijeti
otisak. Pravilo je da debljina treba
biti najmanje deset puta vea od
dubine otiska.

Dubinu prodiranja Vickersovog dijamanta moete jednostavno izraunati ako znate silu sonde i priblinu tvrdou pomou jednadbe 3.
Formula se temelji na geometriji
Vickersovog dijamanta. Stoga je
primjenjiva jedino na ispitivanje
tvrdoe prema Vickersu.

d = 0,062 F / HV
HV

= Tvrdoa po Vickersu u HV

= Optereenje u N

= Dubina prodiranja u mm

Upamtite: 10 N 1 kgf.

Minimalna debljina s = 10 d
Jednadba 3:
Dubina prodiranja Vickersovog dijamanta.

6.4 Ispitivanje tvrdoe na

zavarenim spojevima (ZUT)
Pomou malih ispitnih otisaka koje
ostavljaju Microdur UCI sonde
mogue je primjerice utvrditi tvrdou
zavarene komponente iznad kritinog podruja zavara, tj. zone
utjecaja topline. Rezultat ispitivanja
tvrdoe daje informacije o pravilnom
zavarivanju materijala. Na primjer,
ako je sadraj martenzita u zoni
utjecaja topline prevelik, stvorit e
se vrlo tvrda zona koja esto
uzrokuje pucanje.

Slika 23:
Dubina prodiranja Vickersovog dijamanta naspram tvrdoe materijala (za razliita ispitna
optereenja).

16

Naravno, mogu se koristiti samo

metode mjerenja koje pouzdano
pokrivaju kritino podruje zavara,
tj. ZUT, s otiscima koji nisu preveliki.
Samo mala ispitna optereenja (HV
5 ili HV10) stvaraju Vickersov otisak
koji se jo uvijek nalazi u kritinoj
zoni utjecaja topline. HV30, HB i
ispitni otisci nastali ispitivanjem na
principu odskoka, kao i mjerenja
pomou Poldijevog bata izlaze iz te
zone.

Ultrazvuk

Dyna D i E

Dyna G

UCI sonde

TIV

> 5 kg

> 15 kg

> 0,3 kg

Nema

Potreban je nosa/potporanj

2 do 5 kg

5 do 15 kg

0,1 do 0,3 kg

ogranienja

Potreban je nosa/potporanj i
vezivna pasta

0,05 do 2 kg

0,5 do 5 kg

0,01 do 0,1 kg

Nije potreban nosa/potporanj

Tablica 7:
Zahtjevi za masu kod ispitnog uzorka:

U tim se sluajevima odreuje samo

prosjena vrijednost za cijelo
podruje zavara. To dovodi do
manjih vrijednosti tvrdoe uslijed
injenice da je na susjednim
podrujima takoer otkrivena manja
tvrdoa. Danas jo uvijek nailazimo
na Poldijeve batove u ispitivanju
zavara. Oevidno je da ovakav
ispitni otisak ukazuje na niu
vrijednost tvrdoe, to za operatera
znai da daljnja toplinska obrada
ZUT-a vie nije potrebna. O
mudrosti te odluke neka odlui
itatelj.

Slika 24:
Ispitivanje tvrdoe u zoni utjecaja topline.

6.5 Zahtjevi za masu kod

ispitnog uzorka
Masa ispitnog uzorka uvijek mora
biti uzeta u obzir. Iako su kriteriji
mase kod Leebove metode vii od
onih za UCI metodu, masa i debljina
ispitnog uzorka moe utjecati na
rezultate obiju metoda.
Leebova metoda stvara veliku silu
kratkog trajanja tijekom udara. Tanki
i lagani materijali poputaju, i to
uzrokuje pogrene vrijednosti.

Rjeenje za ispitivanje malih komponenti jednostavne geometrije je

strojni potporanj koji odgovara
obrisima stranje povrine dijela.
Potporanj uvruje ispitni dio i ini
ga vrstim i stabilnim. Za ekstremno
tanke materijale moe biti potrebna
upotreba tankog filma masti ili paste
za povezivanje ispitnog objekta za
potporanj.
UCI metoda temelji se na mjerenju
pomaka frekvencije. Ispitni objekti
laki od oko 0,3 kg mogu doi u
samooscilaciju i uzrokovati pogrena oitavanja. Gore opisana potporna ploica i povezivanje efikasna
su metoda za izbjegavanje oscilacija i kod malih komponenata. Ako
upotreba potporne ploice nije
izvediva, odaberite sondu s manjim
ispitnim optereenjem radi smanjivanja uinka samooscilacije.
Tablica 7 dana je kao smjernica za
utvrivanje potrebe za nosaem ili
potpornjem. Uinkovitost nosaa ili
potpornja odreuje se prema razini
prianjanja obrisima ispitnog uzorka.

Metoda ispitivanja
tvrdoe
Odskok
UCI
TIV

U naelu, za TIV nema ogranienja

u vezi mase ispitnog uzorka, dokle
god je mogue pravilno pozicionirati
sondu i primijeniti optereenje a da
se pokusni uzorak ne pomie.

6.6 Zahtjevi za debljinu

stijenki
Debljina stijenki cijevi, vodova ili
ventila izrazito je vana za mobilno
ispitivanje tvrdoe, pogotovo kod
metode odskoka. Na primjer, kada
se pri ispitivanju odskokom udarno
tijelo sudari o tanku stijenku, ona e
poeti oscilirati poput opne na
bubnju.
Pri odabiru metode ispitivanja, osim
mase (Odjeljak 6.5), veliku ulogu
igra i debljina stijenke. Ona moe
utjecati na vrijednost tvrdoe ak i
kada je pokusni objekt vrst i tei
nekoliko tona.
Usprkos maloj masi udarnog mehanizma Dyna D i njegovoj maloj
udarnoj energiji, u trenutku udara
stvara se velika sila od oko 900 N
(90 kgf) (za usporedbu, maksimalna

Debljina
stijenke u mm

Debljina stijenke u
inima

20

0,79

23

0,08 0,12

10 x dubina prodiranja dijamanta

Tablica 8:
Preporuene minimalne debljine stijenki. Povezivanjem na potpornu ploicu uvruju se i
stabiliziraju mali ispitni uzorci ime se omoguuje mjerenje malih debljina stijenki.

17

GE Inspection Technologies

sila UCI sonde je 98 N/10 kgf). To

je dovoljno da se proizvedu vibracije
kod debljina stjenki ispod 20 mm.
To moe uzrokovati pogrene
vrijednosti tvrdoe i veliku koliinu
rasprenosti. U tim bi se sluajevima prednost radije trebalo dati
UCI metodi, nego metodi odskoka.

Praktiniji rezultati postiu se

koritenjem rune baterijske brusilice velike brzine (>12000 rpm),
primjerice MIC 1060. Za uglaivanje
povrine
koristite
zrno
180.
Postupak traje samo 10 sekundi.

Slika 25 pokazuje vrijednosti tvrdoe izmjerene standardnim Vickersovim ispitivanjem sa silom od 10 kgf
(98 N) u odnosu na one izmjerene
udarnim mehanizmom Dyna D.

MIC sondu postavite na malu i

stalnu brzinu. Sonda treba biti pod
pravim kutom u odnosu na povrinu.
Maksimalno kutno odstupanje od
okomice treba biti manje od 5
stupnjeva. Nemojte okretati ni buiti.
Na dijamant ne smiju djelovati
lateralne sile.

Za debljine stijenki iznad 20 mm

oba
ispitivanja
pokazuju
iste
rezultate. Za debljine ispod 20 mm,
Vickersove vrijednosti izmjerene
metodom odskoka nie su od stvarnih vrijednosti to rezultira otklonom
od vodoravnog pravca.

6.7 Kvaliteta povrine

Sve metode ispitivanja tvrdoe
zahtijevaju glatke povrine oiene
od oksida, boje, maziva, ulja,
plastinih premaza za zatitu od
korozije ili metalnih premaza za
bolju vodljivost. Dubina otiska treba
biti velika u usporedbi s hrapavou
povrine.
Ako je potrebna priprema povrine,
mora se paziti da se pregrijavanjem
ili ovrenjem uslijed deformacije
ne promijeni tvrdoa povrine.

6.8 Rukovanje, poravnavanje i

uvrivanje

Udarni mehanizam mora biti unutar

jednog do dva stupnja od okomice
na povrinu.
Nastavci u obliku potpornih prstena
za udarne mehanizme i uloak za
UCI sondu osiguravaju ispravno
poravnavanje.
Standardni potporni prsteni koji se
isporuuju s Dyna D i Dyna E
sondama koriste se za ispitivanje
konveksnih ili konkavnih radijusa
veih od 30 mm. Vei promjer Dyna
G standardnog potpornog prstena
zahtijeva radijus vei od 50 mm.
Dostupni potporni prsteni za Dyna D
i Dyna E udarne mehanizme
dostupni pokrivaju raspon od

Slika 25:
Standardne Vickersove vrijednosti (HV10) u usporedbi s Vickersovim vrijednostima na principu
odskoka (HVR) za razliite debljine stijenki cijevi.

18

r=10-30 mm za ispitivanje unutarnjih

i vanjskih promjera cilindrinih i
sferinih oblika (v. Dyna 41 i Dyna
42). Po mjeri izraeni potporni
prsteni dostupni su na zahtjev.
Za standardne duljine UCI sondi
drai MIC 270 i MIC 271 dolaze
kao pribor. Dra sonde MIC 271
preporuuje se za ispitivanje
cilindrinih dijelova s radijusom od 3
do 75 mm. Ravni dra sonde
osmiljen je za ispitivanje ravnih
povrina, ali je takoer koristan pri
ispitivanju radijusa veih od 75 mm.
Namjestite TIV sondu okomito na
ispitni uzorak. Dostupni su nastavci
za sonde za ravne i zaobljene
povrine. Optereenje postavite na
malu i stalnu brzinu. Na zaslonu
moete promatrati kako otisak
raste. Otisak se automatski ocjenjuje prilikom primjene optereenja.

6.9 Kalibriranje
Modul elastinosti (ili Youngov
modul) svojstvo je materijala kojim
on moe utjecati na kalibriranje
instrumenta. Ispravno kalibriranje
nuno je za tonost rezultata.
Za umjeravanje instrumenata DynaMIC ili MIC 20 za ispitivanje tvrdoe
odskokom, operater prvo mora
odabrati jednu od devet skupina
materijala (v. Tablica 9). Odabir
adekvatnog materijala omoguuje
grubo kalibriranje, a vrsta udarnog
mehanizma spojenog na instrument
odreuje
dostupne
pretvorbe.
Preciznija kalibracija za konkretne
materijale mogua je ako se za
kalibriranje
instrumenta
koriste
uzorci poznate tvrdoe. Za izvoenje kalibracije uzima se nekoliko
oitavanja na uzorku, a prikazana
prosjena vrijednost podeava se
na stvarnu tvrdou. Time se postie
precizna kalibracija te se dobiva
oitana vrijednost za konkretni
materijal koja se moe koristiti za
ponovno umjeravanje instrumenta.

Ultrazvuk

UCI sonde kompatibilne s MIC10 i

MIC20 serijama kalibrirane su
prema etalonskim ploicama za
elik s modulom elastinosti ili
Youngovim modulom od 210000
MPa. Budui da nelegirani ili slabo
legirani elici imaju slini Youngov
modul, standardnom se kalibracijom dobivaju toni rezultati. U
veini sluajeva razlika modula
elastinosti srednje i visoko legiranih elika toliko je beznaajna da
pogreka potpada u dozvoljenu
toleranciju za dijelove.
Meutim, modul elastinosti za
neeljezne materijale zahtijeva
posebno kalibriranje. Za kalibriranje
se uzima nekoliko oitavanja na
ispitnom uzorku poznate tvrdoe.
Prikazana prosjena vrijednost se
zatim podeava prema stvarnoj
vrijednosti. Time se kalibrira instrument, a usput se i ustanovljuje
vrijednost za konkretni materijal
koja se moe koristiti za ponovno
kalibriranje instrumenta.
Oitane vrijednosti umjeravanja
polaze od tvorniki postavljene vri-

Skupina materijala

Slika 26:
Raspon izmjerenih vrijednosti tvrdoe naspram pripreme povrine. HVR oznauje pretvorene
vrijednosti tvrdoe po Vickersu mjerene metodom odskoka.

jednosti za elik. Napominjemo da

to moe biti pozitivna ili negativna
vrijednost. Tablica 10 sadri popis
priblinih vrijednosti za kalibriranje
koje se mogu uzeti za neke
uobiajene materijale.

HV

1 elik - nelegirani, slabo

legirani ili lijevani
2 Alatni elik
3 Nehrajui elik

HB

HRB

HRC

HS

N/mm2

D, E, G

D, E, G

D, E, G

D, E, G

D, E, G

D, E
D

Budui da se TIV metoda zasniva na

Vickersovom
ispitivanju,
nema
potrebe za kalibriranjem pri mjere-nju
na razliitim materijalima. Za vie
informacija pogledajte Poglavlje 4.

D, E
D

4 Sivo lijevano eljezo

D, G

5 Nodularni lijev

D,G

6 Lijevani aluminij

7 Mjed

8 Bronca

9 Bakar

Tablica 9:
Skupine materijala i dostupne pretvorbe.

19

GE Inspection Technologies

6.10 Provjera radnih svojstava

instrumenta

Materijal

Vrijednost kalibriranja

Radna svojstva tvrdomjera periodiki se provjeravaju pomou standardiziranih etalonskih ploica.

Aluminij

- 8800

Krom

+ 0250

Bakar

- 5800

Lijevano eljezo

- 4800

Titan

- 6500

Austenitni nehrajui elik

- 1500

Feritni i martenzitni nehrajui elik

- 0900

Besprijekorno funkcioniranje mjeraa tvrdoe na principu odskoka

(DynaPOCKET, DynaMIC i MIC 20)
temelji se na pet pojedinanih
mjerenja na certificiranoj Leebovoj
etalonskoj ploici. Prosjek tih pet
mjerenja trebao bi biti u okviru 5
HL certificirane vrijednosti u etalonskoj ploici. MICD62 etalonska
ploica tvrdoe ima nominalnu
vrijednost od oko 765 HL. Ako se te
vrijednosti pretvore u HRC vrijednosti, rezultat je tvrdoa od 55
HRC s tolerancijom od 5 HRC.

Tablica 10:
Pribline vrijednosti UCI kalibriranja.

okviru 3,6% certificirane vrijednosti u etalonskoj ploici pri

upotrebi vrstog/stabilnog potpornja
ili nosaa kao to je MIC222. Kada
se ispituje runo, potrebno je izrau-

Tonost UCI i TIV tvrdomjera (MIC

10, MIC 20 i TIV) temelji se na
mjerenjima
pomou
etalonskih
ploica za tvrdou po Vickersu.
Prosjek pet oitanja trebao bi biti u

Metoda
Odskok

nati prosjenu vrijednost najmanje

10 oitavanja s tolerancijom od
5%. Gornje tolerancije za razliite
metode ispitivanja saete su u
tablici 11.

Mjerne tolerancije
5 HL odstupanja od prosjeka od vrijednosti iz
etalonske ploice s tri do pet oitanja.

UCI

3,6% odstupanja od prosjeka od vrijednosti iz

etalonske ploice s tri do pet oitanja uz upotrebu
potpornja MIC 222-A.
Vea odstupanja mogua su kod runog mjerenja.

TIV

3,6% odstupanja od prosjeka od vrijednosti iz

etalonske ploice s tri do pet oitanja.

Tablica 11:
Mjerne tolerancije za razliite metode ispitivanja.

7. Saetak i pomo pri odabiru prikladne metode ispitivanja

Proizvodna lepeza Krautkramerovih
prijenosnih tvrdomjera obuhvaa
serije instrumenata DynaPOCKET,
DynaMIC, MIC 10, MIC 20 i TIV. U
tim se instrumentima koriste tri
razliite fizikalne metode mjerenja -

20

UCI, metodu odskoka i optiku TIV

metodu. Uvijek je potrebno odabrati
adekvatnu opremu za eljenu primjenu, odnosno metodu te odgovarajui instrument.

Sljedee poglavlje daje vam kratak

pregled razliitih metoda ispitivanja i
uobiajenih primjena, uz istovremenu pomo pri odabiru prave
opreme za vae potrebe ispitivanja
tvrdoe.

Ultrazvuk

7.1 UCI metoda (MIC 20 /

MIC 10)

7.2 Metoda odskoka (MIC 20 /

DynaMIC / DynaPOCKET)

Pri UCI metodi veliina otiska

ispitivanja ne mjeri se optiki, nego
se podruje otiska otkriva elektroniki tako da se utvruje pomak
frekvencije ultrazvuka pod optereenjem.

U metodi odskoka udarno tijelo

ubrzava pri definiranoj brzini i udara
o povrinu ispitnog objekta. Uslijed
plastine deformacije povrine do
koje dolazi u trenutku udara, udarno
tijelo gubi na izvornoj energiji ili
brzini.

Kod mekih materijala Vickersov

dijamant prodire dublje u materijal,
ostavljajui relativno veliko podruje
otiska to dovodi do velikog pomaka
frekvencije.
To je tajna UCI metode ispitivanja
tvrdoe: Pomak frekvencije proporcionalan je veliini otiska koji je
proizveo Vickersov dijamant.
UCI instrumenti jednostavno se
kalibriraju na razliite pokusne materijale.
Uobiajene primjene:
Toplinski obraeni ili prekaljeni
mehaniki dijelovi (npr. bregaste
osovine), ispitivanje zavarenih spojeva (ZUT), gotovi precizni dijelovi,
zupanici, staze kuglinih leajeva,
zupanici, turbinske lopatice, tanki
slojevi, npr. bakra ili kroma na
elinim cilindrima, cilindri za rotogravure, premazi.

Instrumenti:
MIC 10, MIC 10 DL, MIC 20,
MIC 20 TFT

Sonde:
Rune sonde
10 N / 1 kgf (MIC 201-A, MIC
201-AL)
50 N / 5 kgf (MIC 205-A, MIC
205-AL)
98 N / 10 kgf (MIC 2010-A)
Motorne sonde
8,6 N / 0,9 kgf (MIC 211-A)
3 N / 0,3 kgf (MIC 2103-A)
1 N / 0,1 kgf (MIC 2101-A)

Kod mekih materijala ispitni otisak

koji je proizvelo udarno tijelo
relativno je velik, t.j. udarno tijelo
najvie gubi na izvornoj brzini i
vraa se odgovarajue umanjenom
brzinom. Brzine prije i nakon udara
mjere se bezkontaktnim nainom.
Trajni magnet u udarnom tijelu
generira inducirani napon pri prolasku kroz zavojnicu pri emu je
napon proporcionalan brzini. Povratna brzina, s druge strane, je
mjera za tvrdou ispitnog materijala.
Samo se instrumenti tvrtke Krautkramer mogu koristiti u bilo kojem
smjeru bez dodatnih podeavanja
(patentirana neizravna funkcija).
U tvrdomjeru je ve pohranjeno
devet razliitih skupina materijala
pomou metode odskoka. Povrh
toga, DynaMIC i MIC 20 mogu se
jednostavno kalibrirati za druge
ispitne materijale.
Uobiajene primjene:
Za velike, grubozrnate komponente
s valjkastim povrinama, jedinice
motora ili mehanike dijelove od
lijevanog elika ili lijevanih legura
aluminija, otkivke s nehomogenom
povrinskom strukturom, razlikovanje materijala i kovane legure bakra.

7.3. Optika metoda - TIV

Pri TIV metodi (gledanja kroz
penetrator) veliina otiska Vickersovog dijamanta, t.j. duljine dijagonala, automatski se mjere pod
optereenjem gledanjem kroz dijamant uz pomo optikog sustava
koji koristi CCD kameru.
TIV mjerenjem duljina dijagonala
automatski
se
izraunava
i
vrijednost tvrdoe po Vickersu za
primijenjeno ispitno optereenje.
Slika otiska uivo na
instrumenta takoer
trenutanu provjeru
mjerenja, t.j. provjeru
kazanog otiska koji
Vickersov dijamant.

LCD zaslonu
omoguuje
pouzdanosti
kvalitete prije proizveo

Mogunou gledanja kroz penetrator TIV metoda omoguuje ispitivanje tvrdoe svih materijala bez
potrebe za dodatnim kalibriranjem.
Pomou ovog prijenosnog instrumenta vie ak ni ispitivanja tankih
materijala, poput zavojnica i tankih
metalnih limova, ne predstavljaju
problem.
Uobiajene primjene:
U radionicama za ovrivanje i
tvrtkama za toplinsku obradu (razliiti materijali bez kalibriranja),
zrakoplovnoj industriji (komponente
tankih stijenki, razliite legure), za
metalne limove (za opruge) itd.
Instrumenti:
TIV
Sonde:
TIV 101 (10 N / 1 kgf)
TIV 105 (50 N / 5 kgf)

Instrumenti:
DynaPOCKET, DynMIC,
DynaMIC DL, MIC 20, MIC 20 TFT
Udarni mehanizmi:
Dyna D dia. 3 mm Volframkarbidna kuglica
Dyna G dia. 5 mm Volframkarbidna kuglica
Dyna E s dijamantnim vrhom

21

GE Inspection Technologies

7.4 Osnovna pitanja za korisnika

1. to elite mjeriti?

DynaPOCKET

DynaMIC

MIC 10

MIC 20

TIV

Premazi

Ne

Ne

Da

Da

Da

Ovrene povrine

Ne

Ne

Da

Da

Da

Zavareni spojevi (ZUT)

Ne

Ne

Da

Da

Da

Razliiti materijali (*s

kalibriranjem)

Da*

Da*

Da*

Da*

Da

Odljevci/otkivci

Da

Da

Djelomice

Da

Djelomice

Djelomice

Djelomice

Da

Da

Djelomice

Ne

Ne

Djelomice

Djelomice

Da

DynaPOCKET

DynaMIC

MIC 10

MIC 20

TIV

elik (legure, nehrajui)

Da

Da

Da

Da

Da

Drugi metali (Al, Cu )

Da

Da

Da

Da

Da

Lijevani elik

Da

Da

Djelomice

Da

Djelomice

Djelomice

Da

Djelomice

Da

Djelomice

Keramika

Ne

Ne

Djelomice

Djelomice

Da

Staklo

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Djelomice

Djelomice

Djelomice

Djelomice

Da

DynaPOCKET

DynaMIC

MIC 10

MIC 20

TIV

Pohrana podataka/
Raunalno suelje

Ne

Samo DL

Samo DL

Da

Da

Statistika evaluacija

Ne

Da

Da

Da

Da

Pretvorbe skala

Da

Da

Da

Da

Da

Neusmjereno
(*osim motorne sonde)

Da

Da

Da*

Da*

Da

Debljina stijenke <20 mm

(*s povezivanjem)

Djelomice*

Djelomice*

Djelomice

Djelomice

Da

Masa <2 kg
(*s povezivanjem)

Djelomice*

Djelomice*

Djelomice

Djelomice

Da

Cijevi
Metalni limovi, opruge
2. Koji materijal?

Lijevani aluminij

Plastika
3. Postoje li posebni zahtjevi?

Ovisno o zadatku, za ispitivanje

tvrdoe koristi se bilo UCI metoda,
metoda odskoka ili optika TIV
metoda.

22

Prikladna metoda ne moe se uvijek

isprve jasno odrediti. Iskusni inenjer je stoga najbolja osoba koja
moe donijeti ispravnu odluku na

temelju pojedinog ispitnog objekta

na licu mjesta.

Ultrazvuk

23

GE Inspection Technologies

Ultrazvuk

GEInspectionTechnologies.com
Pridravamo pravo na tehnike izmjene bez prethodne obavijesti.

2005 General Electric Company. Sva prava pridrana.

GEIT-21001-sd299-AE (12/05)