Raunanje povrina

Osnova za prikupljanje podataka o povrinama estica

zemljita su katastarski planovi.
Ako su planovi u digitalnom obliku, onda se povrine
estica zemljita i objekata na njima raunaju iz digitalnih
podataka, tj. koordinata detaljnih toaka.
U sluaju primjene analognih planova, raunanje moe biti
na nekoliko naina, a koji e se primijeniti ovisi o razliitim
faktorima.
Odreivanje povrina se provodi na dva osnovna naina:
grafiki
iz podataka mjerenja

Odreivanje povrina grafiki:

1.
2.
3.

PO PRAVILIMA PLANIMETRIJE iz mjera proitanih na planu.

Analitiki IZ KOORDINATA graninih toaka oitanih na planu.
Pomou razliitih sprava za mjerenje povrina na planu.

Odreivanje povrina iz podataka mjerenja:

1.
2.

Iz podataka mjerenja duina po pravilima planimetrije.

Analitiki iz koordinata graninih toaka izraunanih iz
mjerenih podataka. (ACAD)

grafike metode
Svako grafiko odreivanje (mjerenje) povrina mora se
provesti na dva nezavisna naina.
Na taj nain se otkrivaju eventualno uinjene grube pogreke
pri mjerenju grafikih podataka.
Ako je razlika izmeu dvije odreene povrine za istu
esticu unutar dozvoljenih odstupanja, onda se iz
njihovih vrijednosti izrauna aritmetika sredina, koja se
onda smatra konanim rezultatom.

Raunanje povrina iz mjera proitanih na planu po

pravilima planimetrije
Raunanje povrina trokuta, a rjee pravokutnika.
Raunanje povrina zgrada - pravokutnog su oblika, pa se
kao takve i raunaju.
Ako je estica zemljita oblika nepravilnog etverokuta,
onda je mogue povrinu izraunati dijelei je na dva
trokuta.
Opisani postupak raunanja povrina estica zemljita bi se
mogao primijeniti i u sluaju da je zemljina estica oblika
nekog viekutnika, ali bi je u tom sluaju trebalo podijeliti
na vei broj trokuta.

RAUNANJE POVRINE TROKUTA

P =a*va
P =b*vb
P =c*vc

HERONOVA FORMULA

gdje je s=(a+b+c)/2
Na planu se izmjere stranice trokuta, a njihove povrine se tada
raunaju po Heronovoj formuli.

Raunanje povrina analitiki iz koordinata graninih

toaka oitanih na planu
1. Numeriranje
toaka-brojevi
graninih
toaka
estica
privremeno se upisuju na planu mekom olovkom u smjeru
kazaljke na satu.
2. Grafiko oitanje koordinata (majzekovi trokuti)
3. Raunanje povrina analitiki
Puna linija oznaava koordinate koje
treba pomnoiti i zatim zbrajati, a
isprekidana linija koordinate ije
umnoke treba oduzeti od dobivene
sume.
Konanu sumu treba podijeliti s dva, a
dobiveni rezultat je povrina estice oblika
nepravilnog etverokuta.
Navedeni princip vrijedi za bilo koji broj
lomnih toaka estice iju povrinu treba
izraunati ako se koordinate svih toaka
unesu u shemu.

Utjecaj promjena dimenzija plana na

odreivanje povrina
U postupcima odreivanja povrina grafikim metodama, treba voditi
rauna o utjecaju promjena dimenzija plana na konani rezultat.
Zbog toga najprije treba utvrditi postoje li eventualne promjene
dimenzija plana, i ako postoje, uzeti ih u obzir.

Dys

Dxz

Dxi

Dyj

U tu svrhu izmjere se dimenzije okvira korisnog prostora plana, koje

trebaju biti odreenih vrijednosti za planove pojedinih mjerila.
Iz izmjerenih dimenzija plana u smjeru y osi i smjeru x osi izraunaju se
sredine:

a teoretske veliine neka su Ly i Lx. Razlike izmeu vrijednosti teoretskih

strana korisnog prostora plana i onih izmjerenih su tada:
y = Ly Dy,

x = Lx Dx.

Promjena povrine korisnog prostora plana izrauna se po izrazu( iz crtea):

P = Ly x + Lx y y x.
Promjena povrine lista plana po jedinici povrine od m2 je:
Pj = P/ P
Promjena povrina neke estice je:
P = P Pj.

Dozvoljena odstupanja pri grafikom

odreivanju povrina
Usporedbom dva neovisno dobivena podatka za povrinu utvruje se da li su
razlike izmeu njih manje od dozvoljenog odstupanja za grafiku metodu,
koje se raunaju po izrazu:
Pgraf = 0,710-3MP.
gdje je M nazivnik mjerila plana, a P povrina estice zemljita u m.
Za razliita mjerila planova dozvoljena su odstupanja:
1 : 500
0,35 P
1 : 1000
0,70 P
1 : 2000
1,40 P
1 : 2500
1,75 P
1 : 5000
3,50 P
Ako je razlika u povrinama unutar tako izraunanih dozvoljenih
odstupanja, onda se konani rezultat za povrinu izrauna kao aritmetika
sredina iz dva dobivena podatka.

Odreivanje povrina pomou razliitih sprava

za mjerenje na planovima
Sprave za grafiko odreivanje povrina nazivaju se
planimetri
u prolosti su se mnogo koristili u geodetskoj djelatnosti.
Ti ureaji su bili najefikasniji za odreivanje povrina
mnogobrojnih katastarskih estica nakon katastarske izmjere
zemljita
kroz povijest su se razvijali i usavravali, a njihove mogunosti
sve vie poveavale.

Osnovna podjela planimetara

Polarni za raunanje povrine velikih estica
Nitni za raunanje povrine malih i uskih estica

Polarni planimetar

Nitni planimetar

Digitalni planimetar
Nitni planimetar se vie ne koristi u praksi, a polarni planimetar je
usavren i kao digitalan planimetar se jo prema potrebi koristi.

Raunanje povrina iz podataka mjerenja

Raunanje povrina estica zemljita ili razliitih objekata
na njima je najtonije ako se provede iz podataka
izmjerenih na terenu. U tom sluaju na tonost izraunanih
povrina utjeu samo pogreke mjerenja.
U prolosti je takav postupak raunanja povrina bio vrlo
zahtjevan, pa se njegova primjena ograniavala samo za
raunanje pojedinanih povrina i za raunanje povrina
objekata (zgrada) pravilnih geometrijskih oblika. Za masovna
raunanja povrina estica zemljita, kojih ima nakon izmjere
katastarske opine, takav postupak ili nije bio mogu (nakon
grafike izmjere), ili nije bio ekonomian.
Tek je uvoenje digitalne tehnologije donijelo prednost
raunanju povrina iz originalnih podataka mjerenja.
Suvremeni mjerni instrumenti automatski registriraju podatke
mjerenja, a zatim ih se vrlo jednostavno moe transferirati u
raunalo. Raunanje povrina u raunalu se tada izvodi
pomou tih mjernih podataka, odnosno iz koordinata graninih
toaka izraunanih iz mjernih podataka.

Raunanje povrina katastarskih estica

u kat.opini
Nakon katastarske izmjere i izrade katastarskih planova,
neophodno je izraunati povrine svih katastarskih
estica.
Raunanje se odvija po odreenom redu, a s ciljem
provjere tonosti postupka.
Najprije se izrauna povrina cijele katastarske
opine.
Zatim se, u sluaju primjene analognih planova,
formiraju skupine kat. estica i raunaju njihove
povrine. Za kontrolu, suma povrina skupina kat.
estica mora biti jednaka povrini cijele kat. opine.
Za digitalne planove se podjela na skupine estica ili
uope ne provodi, ili su one znatno vee nego za
analogne planove.

Raunanje povrine SA i BEZ

na katastarskom planu

Raunanje povrina unutar skupina katastarskih

estica

Potom se raunaju povrine katastarskih estica. Suma povrina estica

unutar jedne skupine mora biti jednaka povrini te skupine. Osim toga, suma
povrina svih estica u kat. opini mora biti jednaka povrini kat. opine.

Tada slijedi raunanje povrina pod razliitim kulturama i povrina

objekata unutar onih kat. estica koje ih sadre. Suma svih tih pojedinih
povrina treba biti jednaka povrini kat. estice.
Takav nain provjere raunanja povrina estica unutar kat. opine nekada
je omoguavao otkrivanje pogreaka u postupku raunanja, a danas
osigurava otkrivanje eventualno isputenih ili nepravilno zatvorenih kat.
estica.
U suvremenim uvjetima raunalne obrade podataka mjerenja i povrine kat.
estica se raunaju raunalom, te je sam postupak postao neusporedivo
bri, a to se tonosti tie, ovisi samo o tonosti mjerenja.
Nakon obavljenih svih raunanja i provjera, mogue je napraviti spisak
(bazu) povrina svih kat. estica u kat. opini. Na taj nain je upotpunjen
elaborat katastarske izmjere.

Tonost odreivanja povrina

Na tonost odreivanja povrina iz originalnih mjera
utjee samo tonost mjerenja, odnosno sve ono to utjee
na tu tonost.
Tonost grafikog odreivanja povrina na planovima
zavisi, kako o tonosti mjerenja, tako i od:
mjerila plana,
efikasnosti kontrole kartiranja detalja,
tonosti crtanja detalja tuem,
tonosti odreivanja dimenzija korisnog prostora
plana (usuh ili rastezanje)
rektifikaciji planimetara,
tonosti grafikog itanja na planu,
ponavljanju mjerenja,
savjesnosti operatera.
Najvei utjecaj na tonost odreivanja povrina
grafikim nainom ima mjerilo katastarskog plana.

Izlaganje podataka katastarske izmjere

na javni uvid
Nakon to su izvreni svi postupci katastarske izmjere i
elaborat kompletiran, nove katastarske planove i
povrine kat. estica treba dati na uvid zainteresiranim
strankama.
Kako se u postupku nove izmjere vrlo esto utvrde
velike razlike izmeu starih i novih povrina, to
izaziva ne male probleme za izvoae izmjere.
Nezadovoljne stranke ulau prigovore na nove
povrine, a izvoai moraju postupiti po tim prigovorima
(provjeriti mjerenja).

Uzroci razlika u povrinama kat. estica stare i

nove izmjere
Zbog neodravanja mea, a time promjena oblika kat.
estica.
Zbog velike razlike u tonosti izmjere nekada i danas.
Zbog velikih razlika u metodi odreivanja povrina
nekada i danas.
Broj prigovora je razliit u razliitim dijelovima R.
Hrvatske gdje se izmjere provode, a ovisi i o trinoj
vrijednosti mjerenog zemljita.