Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
Openito o senzorima
Senzor moemo definirati kao input-output sustav koji moe reagirati na svjetlo,
toplinu, pritisak, elektrino ili magnetsko polje, koncentraciju plinova, itd., pritom
proizvodei odreeni elektrini signal o stanju medija gdje se nalazi. Na izlazu je najee
elektrini signal koji se dalje obrauje i prenosi u upravljakog dijela sustava.
Klasifikacija senzora moe se izvriti na vie naina pa ih se tako, izmeu ostalih, moe
podijeliti na:
akcelerometri,
biosenzori,
optiki senzori,
magnetski senzori,
kemijski senzori,
inteligentni sustavi prikaza,
neuronski procesori, itd.
jednostavnog prikaza okolia, koja slui kao pomo u orijentaciji, do vrlo detaljnog
predoavanja ulica u gradovima ili pozicija na moru. Sve ee se u takvim prijamnicima
nalaze i baze podataka gradova, mjesta, ulica, muzeja, bolnica itd., Koje se sortiraju po
odreenoj tematici. Sluenje takvim ureajem je jednostavno i gotovo automatizirano. Nakon
ukljuivanja i prijama signala s etiri neophodna satelita, ureaj rauna prvu poziciju nakon
ega je otpoelo "praenje" i moe se pratiti na zaslonu kretanje po zadanoj ruti. Ovisno o
GPS ureaja, traena toka moe se odrediti i pronai s pouzdanou od 10 (m). Potrebno je
samo upisati traene koordinate (mjesto) i pokrenuti funkciju navoenja. Tog trenutka GPS
prijamnik poinje strelicom usmjeravati vozaa prema traenoj toki, istovremeno raunajui
preostalu udaljenost.
STAVITI SLIKU
2.2. Prilagodljivi sustav kontrole kretanja - ACC
Prilagodljivi sustav kontrole kretanja(eng. Adaptive Cruise Control - ACC), odnosno
prilagodljivi tempomat, je napredni sustav za kontrolu brzine koji omoguuje vozilu da se
prilagodi brzinama vozila koji ga okruuju. Radarski sustav se nalazi na prednjoj strani vozila
i koristi se kako bi detektirao da li se sporije vozilo nalazi ispred putanje ACC vozila. Ukoliko
se detektira sporije vozilo, ACC sustav e usporiti vozilo i osigurati odravanje unaprijed
namjetene udaljenosti, odnosno vremenski razmak, izmeu ACC vozila i vozila koje se
nalazi ispred. Ako sustav uoi da vozilo koje se nalazilo ispred nije vie u putanji ACC vozila,
ACC sustav e ubrzati vozilo do brzine koja je bila zadana u poetku. Ova operacija doputa
ACC vozilu da autonomno smanji i povea brzinu bez intervencije vozaa.
Opi prikaz ACC sustava dat je na slici. STAVITI SLIKU KAO U SEMINARU
ACC koristi informacije dobivene od radara, postavljenog iza prednje maske vozila, koji
mjeri udaljenost od vaeg vozila do vozila ispred vas, dok senzori brzine vozila i kutne brzine
okretanja vozila oko vertikalne osi otkrivaju vozne parametre automobila. Dodatno, da bi se
mogla odrati zacrtana brzina, ACC je takoer u mogunosti automatski regulirati brzinu
vozila i udaljenost vaeg automobila od automobila koji u istoj traci vozi ispred vas, na taj
nain znaajno umanjujui guvu na cesti i poveavajui udobnost i sigurnost vozaa u
vonji.
ACC radi jedino ukoliko su zadovoljeni sljedei uvjeti:
oznaka na cestama a da prethodno nije ukljuen pokaziva smjera. Ovaj sustav koristi i
kameru koja nadzire poziciju vozila izmeu oznaka na cesti. Sustav se ukljuuje pri brzini od
65 km / h i aktivan je sve dok je brzina vea od 60 km / h. Pored kamere, na prednjem donjem
dijelu se nalaze senzori koji prate da li se vozilo nalazi u traci, te ukoliko doe do naputanja
trake alju podatke i sustav poinje reagirati. Da bi detektirao nepoeljne prijelaze crte sustav
koristi est infracrvenih senzora koji su smjeteni u prednji odbojnik vozila i to po tri komada
sa svake strane. Svaki od njih ima crvenu emitirajuu diodu i detektirajuu eliju. Prijelaz
preko crte se detektira promjenom izmeu reflektirane i primljene zrake.
Sustav raspoznaje crte vozne trake u kojoj se automobil kree pomou obrade slika dobivenih
iz C - MOS kamere koja je postavljena iza vjetrobranskog stakla. Zatim, sustav izraunava
najbolji trenutak zakretanja volana da bi se vozilo zadralo u centru izmeu crta vozne trake
te aktivira primjenu tako izraunatog trenutka. Kontinuiran zvuni signal ili signal poput
vibracije vozaevog sjedala ili volana e biti emitirani kada se vozilo priblii prelasku crta
koje oznaavaju voznu traku. Sustav radi kada su sljedei uvjeti u potpunosti ispunjeni :
na cestama s oznaenim lijevim i desnim granicama vozne trake ( gdje su oznake jasne
i vidljive),
na cestovnim pravcima ili cestama koje su ekvivalentne autocestama,
voza mora odravati kontakt s upravljaem, ukoliko sustav ne uspije prepoznati
vozaevu povezanost s upravljaem automatski se gasi
pokazivai smjera nisu aktivirani
trenutak upravljanja koji proizvodi voza okretanjem volana ne ukazuje na nagli
manevar promjene vozne trake iz sigurnosnih razloga
Napredni sustavi sadre i ureaje koji samostalno vraaju vozilo na ispravan poloaj u traci.
Otkrivanje trake je dosta sloen proces posebno na neoznaenim cestama i na cestama s dosta
zavoja. Taj se proces jednino moe postii kroz sofisticirane procese raunalne obrade i
analize slike ili u suradnji s GPS sustavom, digitalnim mapama ili uz pomo magnetske trake
koja je ugraena u cestu.
Glavna prednost ovih sustava je to na njih loi vremenski uvjeti imaju znatno manji utjecaj
nego na neke druge sustave. Njegova je glavna zadaa da smanji broja eonih i bonih sudara,
slijetanja s ceste te nezgode gdje su nepanja i umor glavni faktori.
SLIIIIIIIIIIIKKKKKA
2.4. Sustav za asistiranje pri promjeni trake / informiranje u mrtvom kutu - LCA
Sustav za pomo pri promjeni trake ( LCA ) prati vozila i druge pokretne objekte koji se
nalazi u mrtvim kutevima vozila i upozorava vozaa o njihovoj prisutnosti . Mrtvi kutevi
vozila se prate kratko - dometne laserima , radarom , LIDAR , kao i sustavima kompjuterskog
vida ili ultrazvunim tehnikama . Vozai se upozoravaju zvunim ili vizualnim signalima kada
se otkrije vozilo u nadgledanom prostoru . Kako bi se sprijeila pogrena upozorenja sustav je
u mogunosti da razlikuje objekte koji se pokreu od objekata koji su stacionarni i nisu
relevantni za eventualan nastanak prometne nezgode.
Ovaj sustav je relevantan za bone sudare i od posebne koristi pri vonji na autocesti. Postoji
veliki broj studija koje su ispitivale uinkovitost ovih sustava kako bi se uvidila njihova
uinkovitost u prometu. Sagledajui znansstvenici su zakljuili da bi se koritenjem ovog
sustava broj nezgoda nastalih zbog promjene trake mogao smanjiti do 40%.
Veliki je broj onih nesrea koje su nastale kao rezultat vozaeve dekoncentracije pri emu
vozilo naputa svoju kolovoznu traku . Dekoncentracija moe biti uzrokovana veim brojem
faktora :
razgovor mobilnim telefonom ,
razgovor sa suputnicima,
umor vozaa to donosi do pada koncentracije .
Sustav za informiranje u mrtvom kutu je sustav koji koristi kamere ugraene u vanjske
retrovizore kako bi prepoznao vozila u mrtvom kutu te zatim pali lampu upozorenja na
odgovarajuem retorvizoru. Audi i Volvo su poznati po tome da ugrauju ovaj sustav u svoja
vozila.
SLIKAAA
2.5. Sustav za detekciju uvjeta na cesti
Je jo jedan je od sustava aktivne sigurnosti koji sadri lasersku i infracrvenu tehnologiju koja
skenira cestu i detektira uvjete na cesti.
Pored toga to upozorava vozaa na postojanje potencijalnih kritinih uvjeta kao to su
ljunak na cesti, daje i nekim drugim sustavima, kao to je npr ranije spomenut ACC sustav,
krucijalne parametre za jo bolju upravljivost.
U ovom procesu LED diode koje se nalaze na prednjim svjetlima slue kao izvor infracrvene
svjetlosti, a senzori koji se nalaze iza vjetrobranskog stakla prate svjetlosne snopove koji se
reflektiraju o cestu. Na ovaj nain sustav ne samo da moe odrediti stanje kolnika (vlaan,
suh) ve i prepoznaje sastav kolnika (asfalt, beton, ljunak).