TEOREME ELEKTRINIH MREA

Zadatak #1:
Za mreu predstavljenu na slici 1.1, pri uslovu U g RI g , poznati su naponi grana, te struje u granama
mree oblika:
2R

10I g
19U g
i1
v1

v2
19U g
19I g
i2

i
v3
3
1 7U g
1 7I g

v v

; i i4 39 16I g
4 39 7U g

v5
18U g
9I g
i5
v

i
6
30U g
9I g
6

Ug

R
1

Ug

R
2

3
6

Ig

slika 1.1. Analizirana mrea

Pokazati da za analiziranu mreu vrijedi Telegenova teorema.

Rjeenje:
Telegenova teorema tvrdi da je:
N

vk ik

k 1

odnosno, u matrinoj formi, da je:

vT i 0

Poto je za analiziranu mreu poznat vektor napona grana, te vektor struja u granama mree, to se moe
pisati:

1
19U g
1521

19U g

7U g

7U g

18U g

10I g

19I g
7I
g Ug Ig

30U g
(190 361 49 112 162 270) 0

16I g 1521

9I g

9I g

ime je pokazano da za analiziranu mreu vrijedi Telegenova teorema.

Zadatak #2:
Elektrine mree prikazane na slikama 2.1 i 2.2 imaju jednake orijentisane grafove kao na slici 2.3.
1
1

2
R

3
R

Is

slika 2.1. Analizirana mrea #1

V k I k

k 1

V k I k

2
3

1
R L
C

Is

slika 2.2. Analizirana mrea #2

2
1

Ako su naponi grana i struje u granama za mreu #1: V 1 , V 2 , V 3 , V 4

i I 1 , I 2 , I 3 , I 4 , a za mreu #2: V 1 , V 2 , V 3 , V 4 i I 1 , I 2 , I 3 , I 4 ,
tada je prema Telegenovoj teoremi:
N

Fazori generatora E i I s , parametri mree R , L i C , te uestanost

, zadovoljavaju relacije:
E RI s ;

4
3

slika 2.3. Orijentisani graf za

analizirane mree #1 i #2

k 1

Dokazati da za analizirane mree vrijedi Telegenova teorema.

Rjeenje:
Rjeavanjem prve mree dobijaju se fazori napona grana i fazori struja u granama mree oblika:
RI s V 1

1 RI s V 2 ;
V

(2 j ) RI s V 3
2RI V
s 4

(1 j )I s I 1

1 I s I 2
I

(2 j ) jI s I 3

jI s I 4

Rjeavanjem druge mree dobijaju se fazori napona grana i fazori struja u granama mree oblika:

(1 j )RI s V 1

(1
)

j
RI
V

s
2
1
V
;

RI

3j
V3
s

jRI

V 4

(1 2 j )I s I 1

(1
)
j
I
I

s
2
1
I

jI
3j
I3
s

jI

I 4

Prema Telegenovoj teoremi za mree sa slike 2.1 i slike 2.2 vai:

N

RI

V k I k (2 js)

k 1

RI s (1 j )
RI s j
2RI s j
(1 2 j )
Is
Is
Is
I
3j
(2 j ) 3 j
(2 j ) 3 j
(2 j ) 3 j s

RI s2
(1 2 j 1 j j 2 j ) 0
(2 j ) 3 j
2

V k I k

(1 j )RI s (1 j )I s (1 j )RI s I s
RI s jI s
RI s I s

3j
(2 j )
3j
(2 j )
3 j (2 j )
3 j (2 j )

RI s2
(2 j 1 j j 1) 0
(2 j ) 3 j

k 1

ime je dokazano da za mree sa slike 2.1 i slike 2.2, a koje imaju jednake orijentisane grafove, vrijedi
Telegenova teorema.

Zadatak #3:
Analizira se mrea predstavljena na slici 3.1. Koristei
teoremu substitucije pokazati da se raspodjela napona
grana i struja u granama mree nee promijeniti ako se
naponski generator napona U g zamijeni sa strujnim
generatorom struje I g Rul1U g GulU g , pri emu je Rul
(Gul ) ulazna otpornost (provodnost) mree, odnosno
ekvivalentna otpornost (provodnost) izmeu taaka a i
b . Poznate vrijednosti: R 10 (); U g 190 (V ) .

Ug
b

slika 3.1. Analizirana mrea

Rjeenje:
U postupku odreivanja napona grana i struja u granama
analizirane mree sa slike 3.1 bie koriten metod napona
vorova. Orijentisani graf za takvu mreu predstavljen je na
slici 3.2, a vor je izabran kao referentni vor. Matrica
konduktansi vorova Gn i matrica injektiranih struja vorova
in mogu se odrediti direktno u obliku:
6 2 4

1
Gn
0 ;
2 5
2R

4 0 6

Ug

1
in 0
R

U g

slika 3.2. Orijentisani graf za

analiziranu mreu

Vektor napona vorova odreen je prema relaciji:

5U g v
15 6 10 U g

n1

1
1
vn Gn1in
2U g vn 2
6 10 4 0
19
19

3U g vn 3
10 4 13 U g

Vektor napona grana mree odreen je kao:

8U g 80
1 0 1
v

1
3U g 30 v2
1 1 0

8U 80 v
1 0 1 5U g
1
2U 1 g
3
v AT vn

g

20 v4
19 0 1 0
19 2U g

3U g

2U g 20 v5
0 1 0

v 6
3U g 30
0 0 1

dok je vektor struja u granama mree (u kojoj nema djelovanja strujnih izvora) odreen prema relaciji:
3

1 0
i G(v vg )
2R 0

0 0 0 0 0 8U g U g

2 0 0 0 0 3U g 0
0 2 0 0 0 1 8U g 0

0 0 2 0 0 19 2U g
0 19R

0 0 0 1 0 2U g 0

0 0 0 0 2 3U g 0

11U g 11 i1

3U g 3 i2
8U 8 i
g 3
2U g 2 i4

U g 1 i5

3U g 3 i6

Ukoliko se naponski generator napona U g zamijeni sa strujnim generatorom struje I g Rul1U g GulU g ,
pri emu je Rul (Gul ) ulazna otpornost (provodnost) mree, tada naponi grana i struje u granama mree
ostaju nepromijenjeni. U tom sluaju mrea sa slike 3.1. dobija strukturu kao na slici 3.3. U postupku
odreivanja napona grana i struja u granama za takvu mreu bie koriten ponovo metod napona vorova.
Orijentisani graf za takvu mreu predstavljen je na slici 3.4 (vor je i dalje referentni vor).
5

Ig

slika 3.3. Analizirana mrea za sluaj zamjene

naponskog generatora U g sa strujnim generatorom I g

slika 3.4. Orijentisani graf za

transformisanu strukturu mree

Matrica konduktansi vorova Gn' i matrica injektiranih struja vorova in' , za mreu sa slike 3.3, mogu se
odrediti direktno u obliku:
6 2 2 2

1 2 5 0 0 ;
'
Gn
2R 2 0 4 0
2 0 0 2

0
'
in
I
g
Ig

Vektor napona vorova za transformisanu strukturu mree sa slike 3.3 odreen je prema relaciji:
10

R 4
'
' 1 '
vn (Gn ) in
11 5
10

'
4 5 10 0
5I g
5U g vn 1

'

6 2 4 0 R 2I g
1 2U g vn 2

2 8 5 I g 11 3I g 19 3U g v '

n3

16I g
16U g '
4 5 21 I g

vn 4

pri emu je:

Rul Rab

19
R
11

Vektor napona grana mree sa slike 3.3. odreen je kao:

 v1'
19
I
19
U

190

0
0
1

g
g

v2'

11I g
11U g 110
1 0 1 5I
8I
8U 80 v '
1 0 0 g
3
g
g

2I g
R
R 1 1 0
1

'
'T '

3I g
3U g
v (A ) vn

30 v4'
19

3I g 11
11

2I g
2U g 20 v '
0 1 0

16I g
2I g
2U g 20 '
0 1 0
v6

0 0 0
3U g 30
3I g

v7'

dok je vektor struja u granama mree sa slike 3.3 (u kojoj nema djelovanja naponskih izvora) odreen
prema relaciji:
0

0
0
1
'
' '
i G v ig
0
22
0

0
2
0
0
0
0
0

0
0
2
0
0
0
0

0
0
0
2
0
0
0

0
0
0
0
2
0
0

0
0
0
0
0
1
0

11I g
0 19I g I g

0 11I g 0
11I g
8I
0 8I g 0
1 g

1
0 3I g 0
3I g
11
19
R
2I
0 2I g 0
g

Ig
0 2I g 0

2 3I g 0
3I g

i '
11U g 11 1

i '
11U g 11 2
8U 8 i '
g 3
3U g 3 i4'
2U 2 '
g i5
Ug 1 '

i6
3U g 3 '
i
7

Moe se zakljuiti da su za mreu sa slike 3.3 dobijene identine vrijednosti napona grana i struja u
granama kao za mreu sa slike 3.1. Vodei rauna da je u mrei sa slike 3.3 uveden novi vor (vor ),
te da je uvedena nova numeracija grana, to je:
i1' i2' i1 ; i3' i3 ; i4' i2 ; i5' i4 ; i6' i5 ; i7' i6 ;
v1' v2' v1 ; v3' v3 ; v4' v2 ; v5' v4 ; v6' v5 ; v7' v6 .

ime je pokazano da ukoliko se naponski generator napona U g zamijeni sa strujnim generatorom struje
1
I g Rul
U g , tada naponi grana i struje u granama analizirane mree ostaju nepromijenjeni, odnosno za
ovako uvedenu transformaciju mree dokazana je teorema substitucije.
Napomena: U postupku odreivanja ulazne otpornosti mree, Rul Rab , najee se koristi postupak
transformacije serijskih i paralelnih veza otpornosti grana Rk u odnosu na krajeve a b . Ovaj postupak
se koristi za mree koje imaju jednostavniju strukturu. Za mree sloenije strukture, ili za mree koje
sadre zavisne izvore, ulazna otpornost moe se odrediti iz matrice otpornosti vorova Rn . Ukoliko su
vorovi i numerisani kao i vorovi, respektivno, tada je ulazna otpornost mree odreena
prema relaciji:
Rul Rii Rkk 2Rik

U sluaju analizirane mree sa slike 3.1 vor odgovara voru , a vor odgovara voru kao na
slici 3.3. Poto je za mreu sa slike 3.3 odreena matrica konduktansi vorova Gn , to se matrica
otpornosti vorova Rn moe dobiti kao R n Gn1 , a to je ve odreeno u postupku nalaenja vektora
napona vorova (vor je referentni vor):
10

R 4
1
Rn Gn
11 5
10

4 5 10

6 2 4
2 8 5

4 5 21

Tako je ulazna otpornost mree Rul :

R
19
R
(21 8 2 5)
11
11

Zadatak #4:
Za mreu prikazanu na slici 4.1 odrediti napone grana i
struje u granama mree koristei teoremu superpozicije.
Poznate vrijednosti: R1 6 () , R2 3 () , R3 2 () ,
Ug
R4 4 () , Ug 120 (V ) , I g 12 (A) .

R1

R3

Rul R55 R33 2R53

Ig

R2

R4

slika 4.1. Analizirana mrea

Rjeenje:
Teorema superpozicije pokazuje da je odziv mree (naponi grana i struje u granama mree) linearna
funkcija izlaza naponskih i strujnih generatora i da je jednaka zbiru odziva koje izaziva pojedinano
djelovanje generatora. Dakle, prema teoremi superpozicije potrebno je odrediti napone grana, te struje u
granama za svaku od mrea kao rezultat pojedinanog djelovanja generatora, to se u analiziranom
sluaju svodi na rjeavanje mrea kao na slici 4.2 i slici 4.3.
1

R1
2

+
Ug

R3

R1

3
R4

slika 4.2. Analizirana mrea u kojoj djeluje samo

naponski generator

Ig

R2

R2

R3

R4

slika 4.3. Analizirana mrea u kojoj djeluje samo

strujni generator

U postupku odreivanja napona grana i struja u granama za mree sa slike 4.2 i 4.3 bie koriten metod
struja petlji. Orijentisani graf za obje mree, a koje imaju istu strukturu grana i vorova, predstavljen je
na slici 4.4. Matrica otpornosti petlji za obje mree je ista jer se otpornosti grana u primjeni teoreme
superpozicije na analiziranu mreu ne mijenjaju:
R1 R2
R 'p R ''p R p
R2

R2

9 3

R2 R3 R4 3 9

Vektori napona petlji za mree sa slike 4.2 i 4.3 se

meusobno razlikuju jer mree sadre razliite izvore
koji su topoloki razliito pozicionirani u mrei:
e'p

U g 120

;
0
0

e''p

0 0

48
RI
4 g

II

slika 4.4. Orijentisani graf za analizirane

mree sa odabirom unutranjih petlji

Vektori struja petlji za svaku od mrea odreeni su prema relacijama:

j'p

R p1e 'p

'
1 9 3 120 15 j p1
;

72 3 9 0 5 j p' 2

j''p

R p1e''p

72

''
9 3 0 2 j p 1

3 9 48 6 j ''

p2

Vektori struja u granama za mree sa slike 4.2 i 4.3 (koje imaju isti orijentisani graf) odreeni su kao:
i '
1 0
15 1

'
1 1 15 10 i2 ;
T '
'

i M jp
0 1 5 5 i '

3
0 1
5 '

i4

''
1 0
2 i1

''
1 1 2 4 i2
T ''
''
i M jp

0 1 6 6 i ''

3
0 1
6 ''

i4

pa su struje u granama analizirane mree sa slike 4.1 odreene kao zbir struja u granama svake od mrea
pri pojedinanom djelovanju generatora:
i1' i1''
15 2 17 i1
i ' i '' 10 4 6 i
2
2
2
'
''
i i i
i ' i '' 5
i3
6
11
3 3
' '' 5 6 11 i4
i
i
4 4

Vektori napona grana za mree sa slike 4.2 i 4.3 (koje imaju jednake matrice otpornosti grana mree)
odreeni su kao:
R1

0
'
'
'
'
'
'
v Ri vg Rig Ri vg
0

R1

0
''
''
''
''
''
''
v Ri vg Rig R(i ig )
0

R2

R3

'
0 i1 U g 6 0

0 i2' 0 0 3

0 i ' 0 0 0
3

R4 ' 0 0 0
i4

R2

R3

'
0 0 15 120 30 v1

0 0 10 0 30 v2'

2 0 5 0 10 v '

3

0 4 5 0 20 '

v
4

''

0 i1 0 6 0

0 i2'' 0 0 3

0 i '' 0 0 0
3

R4 '' I g 0 0
i4

''
0 0 2 0 12 v1

0 0 4 0 12 v2''

2 0 6 0 12 v ''

3

0 4 6 12 24 ''

v
4

pa je vektor napona grana mree sa slike 4.1 odreen kao:

v1' v1''
30 12 18 v1
v ' v '' 30 12 18 v
2
2

2
'
''

v
vv v

'
''
v v
10
12
22
3
3
3

v
' '' 20 24 4 4
v
v
4 4

Poto je poznat vektor struja u granama mree, to se vektor napona grana mree sa slike 4.1 mogao
odrediti i kao:

0
R1 0

0 R2 0
v Ri vg Rig R(i ig ) vg
0
0 R3

0
0
0

6 0 0 0 17 0 120 18

0 3 0 0 6 0 0 18

0 0 2 0 11 0 0 22

0 0 0 4 11 12 0 4

0 i1 0

0 i2 0

0 i 3 0

R4 i4 I g

U g

0
0

v1
v2

v 3
v
4

Zadatak #5:
Za elektrinu mreu prikazanu na slici 5.1 odrediti napone grana, te struje u granama mree koristei
teoremu superpozicije. Poznate vrijednosti: Z (40 j 30) (); E 1 j 50 (V ); E 2 (100 j 50) (V );
I s1 (1 j ) (A); I s 2 (2 j ) (A) .
E1

2
2

Is1
Z

Is2

E2

4
3

slika 5.1. Analizirana mrea

Rjeenje:
Moe se zakljuiti da je alokacija izvora u mrei takva da se grane
mree mogu tretirati kao generalisane grane, a to obezbjeuje
nepromijenjenost strukture orijentisanog grafa pri pojedinanom
djelovanju generatora u primjeni teoreme superpozicije. U postupku
odreivanja raspodjele napona grana i struja u granama mree kada
u njoj pojedinano djeluje svaki od generatora, bie koriten metod
napona vorova. Orijentisani graf mree predstavljen je na slici
5.2, a vor je izabran kao referentni vor. Matrica admitansi
vorova moe se napisati direktno u obliku:
2 1 0
1

Yn 1 3 2
Z
0 2 3

slika 5.2. Orijentisani graf za

analiziranu mreu

Kada u mrei pojedinano djeluju samo naponski generatori E 1 i E 2 , odnosno strujni generatori I s1 i I s2 ,
tada su vektori injektiranih struja vorova, respektivno:

 E1
Z

In' E 1 ;
Z

E 2
In'' Z ;

E2
Z

I s1

In''' I s1 ;
0

I s 2

In'''' 0
0

Poto je:
5 3 2
Z

Yn1 3 6 4
7
2 4 5

to su vektori fazora napona vorova pri pojedinanom djelovanju svakog od generatora odreeni kao:

Vn' Yn1 In'

Vn'' Yn1 In''

E1
'

2E 1 V n 1
5
3
2
Z

Z
1

3 6 4 E 1 3E 1 V n' 2

7
7
2 4 5 Z
2E 1 V '

n3

0
0
''

E 2 V n 1
5 3 2 E 2

1
Z

3 6 4 Z 2E 2 V n'' 2

7
7
2 4 5 E 2
E 2 V ''

n3
Z

'''
2Z I s 1 V n 1
5 3 2 I s1

Z
1

Vn''' Yn1 In''' 3 6 4 I s 1 3Z I s 1 V n''' 2

7
7
2 4 5 0
2Z I s 1 V '''

n3

''''
5Z I s 2 V n 1
5 3 2 I s 2

Z
1
Vn'''' Yn1 In'''' 3 6 4 0 3Z I s 2 V n''''2

7
7
2 4 5 0
2Z I s 2 V ''''

n3

Kako je ve naglaeno, pri pojedinanom djelovanju generatora nee se mijenjati struktura orijentisanog
grafa, pa se zbog toga nee mijenjati ni matrica incidencije grana i vorova A . Za svako parcijalno
djelovanje generatora moe se odrediti vektor fazora napona grana mree kao:
V '
5E 1 1
1 1 0

'

E 1 V 2
0 1 1 2E 1
1
1

V' AT Vn' 1 0 0 3E 1 2E 1 V '3

7
7
E '
0 1 1 2E 1
1

V 4

0
0
1

V '
1

5
V ''
E2 1
1 1 0

''

3E 2 V 2
0 1 1 E 2
1
1

V'' AT Vn'' 1 0 0 2E 2 E 2 V ''3

7
7
3E ''
0 1 1 E 2
2

V 4

E 2 ''
0 0 1

V5

9

V '''
5Z I s1 1
1 1 0

'''

Z I s1 V 2
0 1 1 2Z I s1
1
1

V''' AT Vn''' 1 0 0 3Z I s1 2Z I s1 V '''3

7
7
Z I '''
0 1 1 2Z I s1
s1

V 4

2Z I s1 '''
0 0 1

V5

V ''''
2Z I s 2 1
1 1 0

''''

Z I s 2 V 2
0 1 1 5Z I s 2
1
1

V'''' AT Vn'''' 1 0 0 3Z I s 2 5Z I s 2 V ''''

3

7
7
ZI
''''
0 1 1 2Z I s 2
s2
V

0 0 1
2Z I s 2 ''''

V5

Konano, raspodjela fazora napona grana mree sa slike 5.1 odreena je kao:
5E 1 E 2 Z (5I s 1 2I s 2 )
(670 j 290) V 1

E 1 3E 2 Z (I s 1 I s 2 )
(260 j 170) V 2

1
1
V V ' V '' V ''' V '''' 2E 1 E 2 Z (2I s 1 5I s 2 ) (590 j 130) V 3
7
7 (260 j 170) V
E

3
E

Z
(

I
)
1
2
s
1
s
2
4

2E E 2Z (I I )
(180 j 10) V 5
1
2
s1
s2

dok je raspodjela fazora struja u granama mree sa slike 5.1 odreena prema relaciji:
I YV Ig YV g Y(V V g ) Ig
1

0
1 0

Z
0

0 0 0 0 V 1 E 1

1 0 0 0 V 2 E 2
0 1 0 0 V 3 0

0 0 1 0 V 4 0

0 0 0 1 V 5 0

I s 1

0
1
I
s 2 7Z
0

2E 1 E 2 2Z (I s 2 I s 1 )
(3, 0 j 2, 0) I 1

E 1 4E 2 Z (I s 2 I s 1 )
(9, 2 j 2, 4) I 2

1

2E 1 E 2 2Z (I s 2 I s 1 ) (3, 0 j 2, 0) I 3
E 3E Z (I I ) 7 (6, 2 j 0, 4) I
2
s2
s1
1

4
2E E 2Z (I I )
(3, 0 j 2, 0) I 5
1
2
s2
s1

Zadatak #6:
U mrei poznatih provodnosti grana G djelovanjem strujnog generatora struje I g na krajevima
javlja se napon V2 :
V2

Ig
4G

Kada se strujni generator prikljui izmeu vorova , napon na otvorenim krajevima je V1 .

Teorema reciprociteta tvrdi da je
V1 V2 , odnosno, g12

Ig
V2

Ig
V1

g21

Dokazati.

10

Ig

V2

V1

Ig

slika 6.1 Ilustracija teoreme reciprociteta pri prikljuenju strujnog generatora

Rjeenje:
Ako se u postupku odreivanja napona grana za obje mree
primijeni metod napona vorova, uvaavajui injenicu da
analizirane mree imaju jednak orijentisani graf kao na
slici 6.2, tada one imaju jednake matrice konduktansi
vorova oblika (vor je izabran kao referentni vor):
G

Gn 0
0

2G

2G

G
1 0

G
0 2

0 G 0 0

0 1
0

3G
1 1

0
0
1
0
0

1 1
0 0

2 0

0 3

slika 6.2. Orijentisani graf za analizirane

mree sa slike 6.1

Kada je strujni generator prikljuen izmeu krajeva , odnosno izmeu krajeva , tada se
vektori injektiranih struja vorova mogu napisati u obliku, respektivno:
Ig

in' I g ;
0

Ig

in'' 0
I g

pa su vektori napona vorova za ova dva razliita naina prikljuka strujnog generatora, odreeni kao:
7

2
1 0
'
1 '
vn Gn in
4G
1

2 0 1 3 I g

4 0 2 2 0
0 4 0 0 I g 1

4G
2 0 3 1 0

2 0 1 3 0

v '
7I g n 1

v '
2I g n 2
4I '
g vn 3

Ig '

vn 4
3I g '

v
n 5

2
1
0
vn'' Gn1in''
4G
1

2 0 1 3 0

4 0 2 2 Ig
0 4 0 0 0 1

4G
2 0 3 1 I g

2 0 1 3 0

v ''
I g n1

v ''
2I g n 2
0 ''

vn 3
I g ''

vn 4
I
g ''
vn 5
11

Poto je:
v2' V2

Ig
4G

, odnosno, v1'' V1

Ig
4G

to je V1 V2 .
Takoe, prenosni parametri recipronih mrea sa slike 6.1 su jednaki i izraeni su relacijom:
g12

Ig
V2

4G

Ig
V1

g21

Ovim je pokazano da za analizirane mree sa slike 6.1 vrijedi teorema reciprociteta.

Zadatak #7:
Za mreu prikazanu na slici 7.1 odrediti struju u grani
sa idealnim naponskim izvorom napona Ug koristei
Tevenenovu teoremu. Poznate vrijednosti: R 8 () ,
Ug 16 (V ) , I g 0, 3 (A) .

+
Ug

i
1

Ig

5R

2Ig

10R

4Ug

b
3

slika 7.1 Analizirana mrea

Rjeenje:
U odreivanju parametara Tevenenovog zamjenskog
kola (otpora i napona), kada se iz analizirane mree
izostavi grana sa idealnim naponskim generatorom I
g
Ug , dobija se mrea kao na slici 7.2.

5R

a
2Ig

10R

4Ug

b
3

slika 7.2. Analizirana mrea nakon izostavljanja

grane sa naponskim izvorom Ug
Koristei metod napona vorova za mreu sa slike 7.2, uz odabir vora kao referentnog vora, mogu
se odrediti matrica konduktansi vorova i matrica injektiranih struja vorova oblika:
1
1
R 10R
Gn
1
10R

1 11 1
10R

1
1 10R 1 3

5R 10R

Ig

Ig

in
4U g
4U g
Ig
2I g I g

5R
5R

odakle je matrica otpornosti vorova:

Rn Gn1

5 3 1
R

16 1 11

a vektor napona vorova:

12


4U
Ig

4I g g v

3
1
5

5
5R n1
R
vn Gn1in

4U R
44U g vn 3
16 1 11 I g 16

12I g

5R
g
5R

pa se parametri Tevenenovog ekvivalentnog kola (otpor i napon) mogu odrediti iz matrica Rn i vn kao:
RT Rab Rii Rkk 2Rik R11 R33 2R13

5
15
R(3 11 2 1)
R 30 ()
16
4

5
VT Uab vn1 vn 3 (RI g U g ) 46 (V )
2
a

Tako je prema Tevenenovom zamjenskom kolu sa slike 7.3,

struja u grani sa sa idealnim naponskim izvorom napona Ug
odreena prema relaciji:
i iab

i
RT

VT U g
1 (A)
RT

VT

Ug

slika 7.3. Ekvivalentno Tevenenovo kolo

Zadatak #8:
Posmatra se mrea sa etiri prostoperiodina generatora
jednakih uestanosti , uz uslov 2LC 1 . Koristei
Tevenenovu teoremu pokazati da fazor napona na
kondenzatoru ne zavisi od fazora napona naponskih 1
generatora. Koliko iznosi efektivna vrijednost fazora
napona na kondenzatoru? Poznate vrijednosti:
R
R 10 () ; L 40 (mH ) ; C 100 (F ) ; I g (4 j 2) (A) .

Ig
L

Ug

L
3

Ig

Ug

slika 8.1 Analizirana mrea

13

1
1

R j L j L
Yn
1

j
L

1
R j 2L
j
1 R j L
L

j
1
L
1
j

Ig
L

Ig
+

Rjeenje:
Da bi se odredio fazor napona na kondenzatoru potrebno
je poznavati struju u grani sa kondenzatorom, a koja se
moe dobiti koristei Tevenenovu teoremu. Izostavljajui
granu sa kondenzatorom, analizirana mrea dobija oblik
kao na slici 8.2. Birajui vor kao referentni vor, tada
se za mreu sa slike 8.2 mogu napisati matrica admitansi
vorova i matrica injektiranih struja vorova oblika:

Ug

b
3

slika 8.2. Mrea nakon izostavljanja grane

sa kondenzatorom kapaciteta C

Ug

Ig

In R j L

2I g

Matrina relacija prema metodi napona vorova za mreu sa slike 8.2 glasi:
1

1
Ug
I g U g (R j L)I g V n1

1
Vn Yn In Zn In (R j L) R j 2L R j L
U (R j 3L)I V
1
g n 2

g
I
2
R j L
g

Tevenenova impedansa moe se odrediti direktno iz matrice impedansi vorova prema relaciji:
ZT Z ab Z ii Z 22 R j 2L (10 j 40) ()

dok je fazor Tevenenovog napona odreen direktno iz matrice fazora napona vorova kao:
V T V n 2 U g (R j 3L)I g

L
R j3
VT U g
R j 3L
C I

I I ab
Ig
g
1
ZT Z C
L
)
R j (2L
Rj
C
C

Fazor napona na kondenzatoru odreen je prema relaciji:

a
I
C

ZT
+

Tako je prema Tevenenovom zamjenskom kolu sa slike

8.3 struja u grani a b sa kondenzatorom kapaciteta C
odreena prema relaciji:

+
VT

Ug

slika 8.3. Ekvivalentno Tevenenovo kolo

L
R j3
I ab
C
j
VC j
C
L
Rj
C

L
I
C g

odakle se moe zakljuiti da fazor napona na kondenzatoru ne zavisi od fazora napona naponskih izvora.
Uz brojne vrijednosti date u formulaciji zadatka, fazor napona na kondenzatoru iznosi:
V C (168 j 176) (V )

a njegov moduo, V C 243, 31 (V ) , predstavlja efektivnu vrijednost napona na kondenzatoru.

14

Zadatak #9:
Za mreu predstavljenu na slici 9.1 odrediti snagu
koja se troi na otporniku otpornosti R koristei
Nortonovu teoremu. Poznate vrijednosti: R 250 () ;
L 0, 5 (H ) ; C 50 (F ) ; 400 (s 1) ; U g 50 (V ) ;

Ig
2
1
Ug

I g j 2 (A) .
2L
Rjeenje:
Izostavljanjem grane sa otpornikom otpornosti R ,
mrea dobija strukturu kao na slici 9.2 za koju se
mogu direktno napisati matrica admitansi vorova i
matrica injektiranih struja vorova u obliku (vor je
odabran kao referentni vor):

j(2C 1 ) j C
j C
2L
Yn

j C
j C

a
+

Ug

b
3

slika 9.1 Analizirana mrea

Ig

42LC 1

2
2 LC

1
1

2
1
Ug

I g j CU g
In

I g j CU g

2L

pa matrina jednaina prema metodi napona vorova

ima oblik:
42LC 1

1 V n1 I g j CU g

2
j C 2 LC
V I j CU
g

1 n 2 g
1

b
3

slika 9.2. Analizirana mrea nakon izostavljanja

grane sa otpornikom otpornosti R

a ije je rjeenje:
1
1

I g j CU g

1
2
Vn Yn In Zn In j 2
4 LC 1 I j CU j C
2 LC 1 1
g
g
22LC

2L

V n1

I g j CU g V n 2

Nortonova impedansa odreena je iz matrice impedansi vorova prema relaciji:

Z N Z ab Z ii Z 22 j

42LC 1
2

(2 LC 1)C

750
()
7

dok je fazor Tevenenovog napona odreen iz matrice fazora napona vorova kao :
Ig
VT V n2 j
U g 150 (V )
C

tako da Nortonova struja iznosi:

IN

VT
j1, 4 (A)
ZN

Prema Nortonovom zamjenskom kolu sa slike 9.3, struja u

grani a b sa otpornikom otpornosti R odreena je kao:
Ug
ZN
(0, 3379 j 0,1448) (A)
I I ab
IN
ZN R
ZN R

R
IN

ZN

Ug

slika 9.3. Ekvivalentno Nortonovo kolo

15

Nortonova struja moe se odrediti i na nain da se krajevi a b kratko spoje i za takvu mreu primijeni,
naprimjer, metod struja petlji (granu sa strujnim generatorom tretirati kao generalisanu granu, ili izvriti
ekvivalentiranje strujnog generatora u zamjenski naponski generator).
Aktivna snaga koja se troi na otporniku otpornosti R odreena je prema relaciji:
2
P R I ab 33, 775 (W )

16