SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SEMINAR

Hrvatske hidroelektrane
Goran ego
Voditelj: Vladimir Mikulii

Zagreb, travanj, 2011

0

Sadraj
1.

Uvod ..................................................................................................................... 2

2.

Osnovni podaci .................................................................................................... 4

3.

2.1

Osnovni pojmovi............................................................................................ 4

2.2

Osnovni dijelovi i podjela hidroelektrana ....................................................... 5

2.3

Osnovna podjela vodnih turbina .................................................................... 8

Hrvatski elektroenergetski sustav: ...................................................................... 11

3.1

PP HE Sjever .............................................................................................. 11

3.1.1

HE Varadin ................................................................................................. 12

3.1.2

HE akovec.................................................................................................. 12

3.1.3

HE Dubrava .................................................................................................. 13

3.2

PP HE Zapad .............................................................................................. 13

3.2.1

HE Vinodol.................................................................................................... 14

3.2.2

HE Senj ........................................................................................................ 14

3.2.3

HE Ozalj ....................................................................................................... 15

3.2.4

HE Gojak ...................................................................................................... 15

3.3

PP HE Jug .................................................................................................. 16

3.3.1

RHE Velebit .................................................................................................. 16

3.3.2

HE Perua .................................................................................................... 16

3.3.3

HE Orlovac ................................................................................................... 17

3.3.4

HE ale ........................................................................................................ 17

3.3.5

HE Kraljevac ................................................................................................. 18

3.4

Pogon HE Dubrovnik................................................................................... 18

4.

Zakljuak ............................................................................................................ 20

5.

Literatura ............................................................................................................ 21

1. Uvod

Hidroelektrane ili hidroelektrine centrale su postrojenja koja pomou vodnih turbina

pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetiku i mehaniku, koja se dalje koristi za
obrtanje elektrinog generatora koji mehaniku energiju pretvara u elektrinu energiju
bez obzira na to radi li se o energiji Suneva zraenja transformiranoj u potencijalnu
energiju vode ili o potencijalnoj energiji vodenih masa nastaloj uzajamnim
gravitacijskim djelovanjem Sunca i Mjeseca (ali i rotacije Zemlje), energiji plime i
oseke. Takvo iskoritavanje energije vode je ekonomski konkurento iskoritavanju
energije fosilnog i nuklearnog goriva, pa je stoga to najvaniji izvor obnovljive
energije. Meutim, iskoritavanje hidroenergije ograniavaju razna tehnika i
prirodna rjeenja. Naprimjer, za raspolaganje velikom koliinom potencijalne vodene
energije, valja izgraditi velika akumulacijska jezera na vodoticima (rijekama), koje
kotaju mnogo i tehniki su izazov. Izgradnjom takvih jezera remeti se prirodna
ravnotea, migracije riba, moe doi do plavljenja oblinjeg zemljita itd. Gradnju
hidroelektrane, izbor njezinog tipa, nemogue je unificirati zbog toga; svaki konkretni
sluaj trai specifino rjeenje. Naime, svaka se hidroelektrana gradi na odreenom
potezu rijeke, kako bi iskoritavala energiju tog dijela vodotoka, koja pak ovisi o
koliini vode koja protjee koritom rijeke (protok Q, m3/s) i o visinskoj razlici izmeu
dovoda vode u hidroelektranu i odvoda vode iz hidroelektrane (H, m), a koja bi se
inae, u prirodnim uvjetima, utroila u koritu rijeke najveim dijelom za svladavanje
otpora trenja, za razaranje dna i obala, te za prijenos proizvoda tog razaranja.
Hidroelektrane moraju stoga sadravati ureaje i objekte (graevine) poput brana i
akumulacija (akumulacijskih jezera) koje e usporavati vodu (podizati razinu vode) i
regulirati protok, kanala, tunela i tlanih cijevi koji e dovoditi vodu u i odvoditi vodu iz
hidroelektrane. S obzirom na izvedbu, moemo hidroelektrane podijeliti u dvije velike
grupe: pribranske i derivacijske.
U prvu grupu spadaju hidroelektrane koje imaju strojarnicu smjetenu uz branu ili
unutar brane ili je strojarnica izvedena kao dio brane, slika a). Tada je (teoretski)
mogue upotrijebiti sav dotok koji dolazi do mjesta gdje je izgraena hidroelektrana.
Obino radi se o hidroelektranama na velikim rijekama sa irokim koritom, velikim
koliinama vode, i relativno malim padovima. Ako je pad vei, normalno se gradi
derivacijska hidroelektrana, slika b). Derivacijska hidroelektrana je vrsta
akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi
izmjetena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog
2

jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice.

Derivacijske se hidroelektrane grade, osim u brdovitim predjelima, i u ravnici kad se

samo gradnjom brane, a zbog nepovoljnih topografskih uvjeta, ne ostvaruje
ekonomina koncentracija pada. U takvim se sluajevima voda dovodi hidroelektrani
tunelom ili umjetnim koritom, crtkana linija na slici b), uz manje gubitke, zbog
tehnike doraenosti dovoda, nego u prirodnom koritu, pa je nagib umjetnog korita
manji od prirodnog.
Derivacijske hidroelektrane mogu biti gravitacijske ili tlane. U njima se najvei dio
koncentracije pada postie tunelima ili kanalima, a samo manji branama. Kad se
znatan dio pada ostvaruje branom, govori se o kombiniranoj hidroelektrani
(kombinacija pribranske i derivacijske). U gravitacijskoj elektrani voda se dovodi
turbinama kanalom ili gravitacijskim tunelom. Iz strojarnice se voda vraa u korito
rijeke odvodnim kanalom.

2. Osnovni podaci
2.1 Osnovni pojmovi
Instalirana snaga osnovna je znaajka svake elektrane. Ona se definira kao suma
nazivnih snaga generatora (u MVA), odnosno kao suma snaga turbina, mjerenih na
stezaljkama generatora (u MW). Instalirana je snaga nazivna snaga elektrane.

Maksimalna snaga najvea je snaga koju elektrana kao cjelina moe proizvesti uz
pretpostavku da su svi njezini dijelovi sposobni za pogon. Za hidroelektranu se uz to
pretpostavlja i da su protok i pad optimalni. Pri odreivanju maksimalne snage ne
postavlja se zahtjev da se postigne optimalni stupanj djelovanja, ali se uzimaju u
obzir utjecaji svih dijelova postrojenja: dimenzije dovoda, tlanog cjevovoda, odvoda i
slino u hidroelektranama. Razlikuje se maksimalna snaga na stezaljkama
generatora (maksimalna bruto-snaga) i maksimalna snaga na pragu elektrane
(maksimalna neto-snaga).

Raspoloiva snaga najvea je snaga koju elektrana moe proizvesti u nekom

trenutku, polazei od stvarnog stanja u elektrani (kvarovi, popravci i pregledi), a uz
pretpostavku da nema ogranienja zbog proizvodnje jalove snage. Pri odreivanju
raspoloive snage treba uzeti u obzir raspoloivi dotok i pad. I ovdje se razlikuje
raspoloiva snaga na stezaljkama generatora i na pragu elektrane.

Instalirani protok je najvjei protok koji se moe iskoristiti u turbinama. Kako je

instalirani protok obino manji od maksimalnog, pri velikim vodama (vodostajima)
prelijeva se neiskoritena voda preko brane i sva se energija vodotoka ne
iskoritava. Da bi se smanjili ili izbjegli preljevi, grade se akumulacijska jezera koja
zadravaju vodu pri velikim protocima a ona se iskoritava u hidroelektranama za
vrijeme sue.

Bruto pad ili prirodni pad je razlika izmeu razine vode na zahvatu (gornje vode) i
razine vode nakon povratka u korito ili na kraju odvoda (donje vode). To je, dakle,
pad koji nam prua priroda.

2.2 Osnovni dijelovi i podjela hidroelektrana

Osnovni su dijelovi hidroelektrana ovi: brana ili pregrada, zahvat i dovod vode, vodna
komora ili vodostan, tlani cjevovod, strojarnica (turbine, generatori) i odvod vode.
Prema tipu hidroelektrane neki od ovih dijelova mogu potpuno izostati, a u drugim
sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.
Brane ili pregrade su graevine koje imaju viestruku namjenu: da skrenu vodu s
njezinog prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, da povise razinu vode
poveavajui tako gustou gravitacijske potencijalne energije, i da omogue
akumuliranje vode. Naime, veina se (velikih) hidroelektrana opskrbljuje vodom iz
akumulacijskih jezera koja su pritom esto ujedno i rekreacijska jezera. Sastavni su
dijelovi pregrade (brane): tijelo pregrade i elementi za regulaciju vodenog tijeka
(preljevi, ispusti, preljevna polja (zapornice) i temeljni ispust). Dva su osnovna tipa
brana: niske i visoke. Visoke su brane one ija je visina, od temelja do krune (vrha
brane), vea od 15 m, te brane vie od 10 m, ali s krunom duljom od 500 m. Sve
ostale brane su niske. Prema konstrukciji, masivne se brane mogu podijeliti na
gravitacijske, lune i ralanjene. Gravitacijske brane odupiru se optereenju vode i
drugim silama vlastitom teinom. Lune brane su zakrivljene ploe preko kojih se
optereenje dijeli na temelje, dno i bokove. Ponekad imaju neke elemente
gravitacijske brane, pa se zovu luno-gravitacijske (slika ispod).

Luno-gravitacijska brana: 1 - kruna brane, 2 - preljev, 3 - kontrolni hodnik, 4 - kontrolne

prostorije, 5 zapornica (djeluje poput ventila), 6 - temeljni ispust

Zahvat vodu zaustavljenu pregradom (branom) usmjerava prema dovodu (strojarnici

hidroelektrane). Razlikuju se dva osnovna tipa zahvata: zahvat na povrini i zahvat
ispod povrine vode. Zahvat na povrini vode, izvodi se kada je pregrada niska pa je
razina vode iza pregrade praktiki konstantna. Prolaz vode kroz zahvat regulira se
zapornicama. Zahvat ispod povrine vode, i to na najnioj moguoj razini, razini do
koje e se sputati voda, izvodi se kada se koliina vode tijekom godine mijenja
(akumuliranje vode u kinom i njezino iskoritavanje u sunom razdoblju).

Dovod vode spaja zahvat s vodostanom, odnosno s vodnom komorom Izgrauje se

kao otvoren (kanal) ili kao zatvoren (tunel, koji moe biti gravitacijski ili tlani), ovisno
o topografiji terena kojim prolazi ali i o pogonskim zahtjevima koji se postavljaju
hidroelektrani. Gravitacijski tunel nije posve ispunjen vodom pa je za promjenu
protoka vode potrebno mijenjati visinu zahvata i otvor na zahvatu. U sluaju tlanog
tunela voda ispunja cijeli profil tunela i za promjenu dotjecanja vode nije potrebno
nikakvo djelovanje na zahvatu. Hidroelektrane su tada znatno elastinije u pogonu jer
se optereenje mijenja mijenjanjem otvora ispred turbine.

Vodostan ili vodna komora nalazi se na kraju dovoda, a slui za ublaavanje

posljedica naglih promjena optereenja.
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema raspoloivom padu, prema nainu koritenja
vode, prema obujmu akumulacijskog bazena i prema smjetaju strojarnice.
Prema visini pada razlikuju se niskotlane (pad do 25 metara), srednjotlane (od
25 do 200 m) i visokotlane (iznad 200 m) hidroelektrane.

Osnovne izvedbe HE ovisno o raspoloivom padu vode: (a) niskotlane, (b) srednjotlane, (c)
visokotlane
6

Niskotlane su hidroelektrane rijene, pribranske i derivacijske. Grade se za

specifine padove do 1 m/km. Pri tome je karakteristino da im cjelokupni pad stoji
na raspolaganju neposredno kod elektrane, bez potrebe za tlanim dovodima i
cjevovodima. Primjerice, na rijeci Dravi izgraene su tri niskotlane, derivacijske
hidroelektrane (HE Sjever).

Srednjotlane hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske, koje se najee

grade na mjestima gdje rijeka stvara zavoj koji se tada presijee kanalom ili
cjevovodom.

Visokotlane hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Radi li se o

pribranskim elektranama, s obzirom na veliinu uspora, ove su hidroelektrane ujedno
obino i akumulacijske s djelominom ili potpunom godinjom regulacijom protoka i
mogunou vrnog rada u tijeku dana. Najee su meutim visokotlane
hidroelektrane derivacijske budui da su zahvat i strojarnica prostorno odijeljeni;
voda se naime dovodi do turbina cjevovodom dugakim i vie kilometara. Grade se u
brdovitim krajevima za padove vee od 5 m/km.

S obzirom na nain koritenja vode postoje protone hidroelektrane, u kojima se

voda iskoritava onako kako dotjee i akumulacijske hidroelektrane, u kojima se dio
vode akumulira, da bi se mogla iskoristiti kad se pojavi potreba.

Prema veliini akumulacijskog bazena razlikuju se hidroelektrane s dnevnom

akumulacijom (punjenje akumulacije nou, a pranjenje danju), sa sezonskom
akumulacijom (punjenje u kinom, a pranjenje u sunom razdoblju) te s godinjom
akumulacijom (punjenje u kinim, a pranjenje u sunim godinama).
Prema smjetaju strojarnice dijele se hidroelektrane na pribranske (strojarnica
smjetena neposredno uz branu) i derivacijske.

2.3 Osnovna podjela vodnih turbina

Turbina je rotacijski generator koji izdvaja energiju iz tekuine i pretvara u koristan

rad. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomini dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj,
sa lopaticama. Protok tekuine djeluje na lopatice tako da se okreu i daju energiju
rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjae i vodeni mlinovi.
Danas se u osnovi grade dva tipa vodnih turbina: pretlane (ili reakcijske) i turbine
slobodnog mlaza (ili akcijske turbine).
Pretlanim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor vei
od onoga na njegovom izlazu. U pretlanim turbinama, naime, dio se energije tlaka
transformira u kinetiku energiju u statoru, a dio u rotoru. U turbinama slobodnog
mlaza tlak je na ulazu u rotor jednak kao i na njegovom izlazu, to odgovara
akcijskim parnim turbinama, jer se sva energija tlaka transformira u kinetiku energiju
vode u statoru.
Izvode se dva tipa pretlanih vodnih turbina: Francisova i Kaplanova (propelerna)
turbina. Prvu je konstruirao Amerikanac Francis (1847), a drugu eh Kaplan (1922).
Ponekad se izvodi i propelerna turbina, u principu Kaplanova, ali s nepominim
rotorskim lopaticama.
Francisove turbine imaju veliki stupanj iskoristivosti kapaciteta s preko 90%, te
veliki raspon djelovanja u odnosu na visinu (konstruktivni pad) fluida pri protoku kroz
turbinu. To je naroito naglaeno kod vode gdje postie optimalan rad pri
konstruktivnom padu od 20 metara do ak 700 metara, a izlazna snaga moe biti od
par kilovata do 1000 MW.

Skica Francisove turbine s horizontalnom i vertikalnom osovinom

Propelerna je turbina (Kaplanova turbina) nastala razvojem Francisove turbine. To
je aksijalna turbina s vrlo malim brojem lopatica rotora koji je graen u obliku
propelera. Izmeu statora i rotora postoji relativno veliki meuprostor kroz koji se
voda giba slobodno.

Skica Kaplanove turbine

Peltonova je turbina, jedini tip vodne turbine slobodnog mlaza koji se danas izvodi.
Konstruirao ju je 1878. godine Amerikanac Pelton. Ova se turbina izvodi s jednom ili
s vie mlaznica (sapnica): slobodni mlaz tangencijalno udara u lopatice rotora, koje
skreu mlaz, i time se proizvodi moment vrtnje.

Skica Peltonove turbine s dvije mlaznice

Naime, stator u Peltonovoj turbini jest sapnica, nazvana jo mlaznicom, u koju se

dovodi voda iz cjevovoda i u kojoj se sva energija vode transformira u kinetiku
energiju. Mlaz vode, izlazei iz sapnice, udara u lopaticu, koja je otrim bridom
podijeljena u dva jednaka ovalna udubljenja. Lopatice su smjetene na obodu rotora,
koji se okree zbog djelovanja mlaza. Pojedine lopatice dolaze stoga samo
povremeno u dodir s mlazom, a za vrijeme dodira nagib im se s obzirom na mlaz
stalno mijenja.
Rotor se Peltonove turbine okree u zraku, pa zbog toga mora mlaz biti podignut na
neku visinu h iznad donje vode uvjetovanu prirodnim kolebanjem razine donje vode.
Brzina je vode na izlazu iz mlaznice (sapnice) 2g H h , pa prema tome visina h
predstavlja nuno izgubljenu kinetiku energiju po 1 kg vode.
Tri osnovna, suvremena tipa turbina najee ne predstavljaju konkurenciju jedan
drugom, odnosno, u veini se sluajeva ne emo morati kolebati prigodom izbora
turbine pri zadanim okolnostima s obzirom na raspoloivi pad, koliinu vode i broj
okretaja, te i s obzirom na uvjete optereenja i promjenljivost pada i koliine vode.
Naime, najopenitije, Pelton turbina iskoritava energiju vodotoka karakteriziranih
visokim padom i relativno malom koliinom vode, Francisova dolazi uglavnom u obzir
za iskoritavanje srednjih padova i odgovarajuih koliina vode, dok je Kaplanova
(propelerna) turbina najprikladnija za iskoritavanje energije velikih koliina vode i
malih padova. Prema tome, Peltonova e se turbina najee nai u visokim gorskim
predjelima, Francisova u niim brdskim podrujima, a Kaplanova (propelerna) u
nizinama. Drugim rijeima, tek na ogranienim podrujima mogu se primjene turbina
preklapati.

10

3. Hrvatski elektroenergetski sustav:

U strukturi hrvatskog elektroenergetskog sustava, vie od polovice izvora ine
hidroelektrane. Hrvatska zbog toga spada meu vodee zemlje u proizvodnji energije
iz obnovljivih izvora. Danas je u Hrvatskoj u pogonu 26 hidroelektrana (od kojih emo
neke obraditi u ovom radu), akumulacijskog i protonog tipa, a rasporeene su u tri
proizvodna podruja (HE Dubrovnik je samostalni pogon):

1. PP HE Sjever
2. PP HE Zapad
3. PP HE Jug
Pogon HE Dubrovnik

3.1 PP HE Sjever

Rijeka Drava ukupne je slivne povrine 42 238 km2 , a protjee kroz pet europskih
drava. Njena duljina u Hrvatskoj je 323 km.

Na Dravi su izgraene tri hidroelektrane: HE Varadin (1975. godine), HE akovec

(1982. godine) i HE Dubrava (1989. godine). Hidroelektrane su vienamjenske, a
glavne namjene su: proizvodnja elektrine energije, opskrba vodom, obrana od
poplava, zatita zemljita od izjedanja (erozije), navodnjavanje, odvodnja, promet.

Hidroelektrane su niskotlane, derivacijske i s akumulacijama za potpuno dnevno i

djelomino tjedno izravnanje. Sve tri hidroelektrane imaju mali agregat (proizvodnu
jedinicu biolokog minimuma smjetenu na brani). Osim toga, HE akovec ima
jednu, a HE Dubrava dvije male proizvodne jedinice na lijevom drenanom jarku.
Radom sve tri hidroelektrane upravlja se daljinski iz jednog sredita, iz tzv. Komande
lanca smjetene u Varadinu.

11

3.1.1 HE Varadin

HE Varadin je najstarija vienamjenska hidroelektrana dravskog sliva u Hrvatskoj.

To je najuzvodnija elektrana koja koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju
elektrine energije, poveava zatitu od poplava, omoguuje gravitacijsko natapanje
poljoprivrednih povrina uz dovodni kanal, te ostvaruje uvjete za razvoj sporta i
rekreacije.
Pogonske karakteristike:
Ukupna snaga: 94MW.
Tip: derivacijska hidroelektrana s akumulacijom
Instalirani protok: Qi = 500 m3
Brutto pad za: Qi, H=21,9 m
Maksimalna snaga: Pmax = 94 MW (2x47)
Koristan volumen akumulacije: 2,8 hm3
Godinja proizvodnja: 440 GWh (prosjena)
Posjeduje dvije Kaplanove turbine snage 47MW

3.1.2 HE akovec

HE akovec je prva hidroelektrana u Hrvatskoj s cijevnim turbinama u strojarnici. To

je vienamjensko postrojenje koje koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju
elektrine energije, titi taj prostor od poplava, poboljava opskrbu vodom i odvodnju,
omoguuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih povrina uz dovodni kanal te
ostvaruje uvjete za razvoj sporta i rekreacije.

Pogonske karakteristike:

Tip elektrane: derivacijska s akumulacijom

Ukupna snaga: 76 MW

12

Instalirani protok: Qi = 500m3 /s

Brutto pad za: Qi , H = 17,5m

Maksimalna snaga: 76 (2x38) MW

Koristan volumen akumulacije: 10,5 hm3

Godinja proizvodnja: 340 GWh (prosjena)

3.1.3 HE Dubrava
HE Dubrava je vienamjenska protono derivacijska hidroelektrana dravskog sliva
koja predstavlja posljednju stepenicu na dionici Drave od granice Slovenije do utoka
Mure.
Pogonske karakteristike:

Tip elektrane: derivacijska s akumulacijom

Ukupna snaga: 76 MW

Instalirani protok: Qi = 500m3 /s

Brutto pad za: Qi , H= 17,5m

Maksimalna snaga: Pmax = 76 (2x38)MW

Koristan volumen akumulacije: 16,6 hm3

Godinja proizvodnja: 340 GWh

3.2 PP HE Zapad

Proizvodno podruje Zapad obuhvaa hidroelektrane koje koriste vode rijeke Kupe
(HE Ozalj), Ogulinske Dobre i Zagorske Mrenice (HE Gojak), Lokvarke, Kri potoka,
Lianke, Lepenice, Kostanjevice, Potkoa i ostatka Lianke do CS Li te potoka
Benkovac (hidroenergetski sustav Vinodol), Rjeine (HE Rijeka) i Like i Gacke
(hidroenergetski sustav Senj). Na rijeci Dobri 2010. godine u probni pogon je putena
(HE Lee), snage 41,4 MW.

13

3.2.1 HE Vinodol
Hidroenergetski sustav Vinodol koristi vodnu snagu sa slivnih podruja Lokvarke (sa
Kri potokom) i Lianke (akumulacija Bajer, Lepenica i Potko) te jo nekoliko manjih
potoka. Premda nije rije o velikom slivnom podruju (priblino 80 km2), energetsku
vrijednost ovog sustava potvruje injenica da se slivno podruje nalazi na visini
veoj od 700 m i da je bruto pad na HE Vinodol 658 m, to je jedan od najviih
ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi. Izgradnja objekata
zapoeta je 1939., a sustav je u pogonu od 1952. godine.
Glavni dijelovi HES Vinodol su pregrada i akumulacija Lokvarka, CHE Fuine,
pregrada i akumulacija Bajer, pregrada i akumulacija Lepenica, RHE Lepenica, CS
Kri, CS Li, akumulacija i pregrada Potko,cjevovod Potko-CS Li, tunel LokvarkaLianka, spojni tunel Kri, cjevovod Li (stari i novi), tunel Kobiljak-Razromir, tlani
cjevovod HE Vinodol, strojarnica HE Vinodol.

Pogonske karakteristike:
HE Vinodol

Snaga: 94,5 MW

Tip:

Visokotlana akumulacijska

CHE Fuine

Snaga: 4,7 MW

Tip:

Crpna

RHE Lepenica

Snaga: 1,14 MW

Tip:

Reverzibilna

HE Zeleni Vir

Snaga: 1,7 MW

Tip:

Protona

Godinja proizvodnja: 151,85 GWh (prosjena proizvdonja ukupno od HES

Vinodol)
HE Vinodol koristi 3 agregata sa po dvije peltonove trubine snage 15,75MW
(svaka).
Instalirani protok: Qi = 18,6 m3/s (3 x 2 x 3,1)
Srednji bruto pad: H = 658,50 m
Srednji neto pad: H = 623 m
3.2.2 HE Senj
Hidroenergetski sustav Senj koristi vodni potencijal Like i Gacke. Osnovna
koncepcija tog sustava je prevoenje vode rijeke Like u rijeku Gacku, dovoenje
zajednikim derivacijskim sustavom kroz Gacko polje i Velebit na njegovu primorsku
stranu i energetsko koritenje u HE Senj. U sklopu hidroenergetskog sustava Senj se
organizacijski nalaze elektrane HE Senj i HE Sklope. HE Sklope, pribransko je
postrojenje koje koristi vodni potencijal rijeke Like.
14

Pogonske karakteristike:

Tip hidroelektrane: derivacijska

Instalirani protok: Qi = 60 m3/s (3x20)

Neto pad: H = 410 m

Instalirana snaga: 216 MW (3x72MW)

Godinja proizvodnja: 972 GWh (prosjena)

Koristi tri Francisove vertikalne turbine od po 72 MW

3.2.3 HE Ozalj

Tip elektrane: Niskotlana protona

Ukupna snaga: 5,5 MW

Instalirani protok: Qi = 85 m3/s (3 x 17 + 2 x 17)

Neto pad: H = 9,2 m

Instalirana snaga: 5,5 MW (3 x 1,1 + 2 x 1,1)

Godinja proizvodnja: 23,9 GWh (prosjena)

Koristi pet Francisovih vertikalnih turbina

Generatori skinkroni trofazni

3.2.4 HE Gojak

Tip elektrane: akumulacijsko / protona

Ukupna snaga: 55,5 MW

Instalirani protok: Qi = 57 m3/s (3x19)

Neto pad: H = 118 m

Instalirana snaga: 55,5 MW (3x18,5)

Godinja proizvodnja: 191,444 GWh (prosjena)

Koristi tri Francisove vertikalne turbine od po 18,5 MW

Generatori sinkorni trofazni

15

3.3 PP HE Jug
Proizvodno podruje HE Jug objedinjava hidroenergetski sustav u slivu rijeke Cetine
(HE Perua, HE Orlovac, CS Buko blato, HE ale, HE Zakuac i HE Kraljevac),
slivu rijeke Krke (HE na Krki) te na Graakoj visoravni (RHE Velebit).
3.3.1 RHE Velebit
RHE Velebit je reverzibilna hidroelektrana. Nalazi se na rijeci Zrmanji 10 km uzvodno
od Obrovca. Za proizvodnju elektrine energije koristi vodne tokove na Graakom
polju i to: Opsenice, Riice, Otue i potoka Krivka. U crpnom pogonu RHE Velebit uz
vodu navedenih rjeica koristi i vode rijeke Zrmanje. U tom sluaju, koristei noni
viak energije, crpi vodu iz donjeg bazena Razovac u gornji bazen tikada da bi se
ponovno ta ista voda koristila za proizvodnju elektrine energije.

Pogonske karakteristike:
tip elektrane: reverzibilna /akumulacijska
ukupna snaga: 276/240MW
instalirani protok:
Qi = 60m3/s (2x30) (u turbinskom radu)
Qi = 40m3/s (2x20) (u crpnom radu)
instalirana snaga turbina: 276 MW (2x138)
instalirana snaga crpki: 240 MW (2x120)
Godinja proizvodnja: 377 GWh (prosjena)

3.3.2 HE Perua
Akumulacijsko jezero Perua prvo je veliko akumulacijsko jezero u krkom terenu i
prva daljinska akumulacija elektroenergetskog sustava rijeke Cetine. Korisni volumen
jezera znaajno utjee na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim
stepenicama od Sinjskog polja do Jadranskog mora. Koncentracija pada ostvarena
izgradnjom brane Perua koristi se u pribranskoj hidorelektrani Perua.

16

Pogonske karakteristike:

Tip hidroelektrane: pribranska s akumulacijskim jezerom

Ukupna snaga: 60 MW

Instalirani protok: Qi = 120 m3/s (2x60)

Neto pad: Ht = 47 m

Bruto pad: Hmax= 56,5 m

Snaga turbina kod neto pada: 24,7 MW

Snaga turbina kod bruto. pada: 61,4 MW (30,7 + 30,7 MW)

Godinja proizvodnja: 120 GWh (prosjena)

Koristi dvije Franisove turbine od po 30MW.

3.3.3 HE Orlovac
HE Orlovac je visokotlano derivacijsko postrojenje iji se objekti nalaze u dvije
drave: akumulacija s pripadajuim objektima i jedan dio dovodnog tunela su u Bosni
i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlani cjevovod,
strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u Republici Hrvatskoj. Osim akumulacije
Buko blato, postoji i akumulacija Mandak. Ako je dotok s Livanjskog polja vei od
potreba elektrane, reverzibilnim kanalom Lipa-Buko blato prebacuje se u
akumulaciju Buko blato pomou reverzibilnog postrojenja crpne stanice Buko blato.
Pogonske karakteristike:

Tip hidroelektrane: akumulacijska/visokotlana/derivacijska

Ukupna snaga: 249 MVA

Instalirani protok: Qi = 70 m3/s (3x23,3)

Neto pad: H = 380 m

Instalirana snaga turbina: 237 MW (3x79)

Godinja proizvodnja: 360 GWh (prosjena)

Koristi trii Francisove vertikalne turbine

Generatori sinkroni

3.3.4 HE ale
HE ale je smjetena u kanjonu rijeke Cetine nizvodno od Trilja, a koristi energetski
potencijal na padu 21 m izmeu Sinjskog polja i akumulacije Pranevii. Za
17

proizvodnju koristi ve regulirane vode rijeke Cetine.

Pogonske karakteristike:

Tip elektrane: pribranska akumulacijska

Ukupna snaga: 40.8 MW

Instalirani protok: Qi = 220m3/s (2x110)

Neto pad: H = 21 m

Instalirana snaga turbina: 40,8 MW

Godinja proizvodnja: 127,94 GWh (prosjena)

Koristi dvije Kaplanove turbine od po 20,4 MW.

3.3.5 HE Kraljevac
HE Kraljevac se nalazi 21 km od ua Cetine u more i nakon to je 1932. godine
izgraena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je
bila najvea hidroelektrana u ovom dijelu Europe.
Pogonske karakteristike:

Tip elektrane: derivacijska, protona

Ukupna snaga: 46,4 MW

Instalirani protok: Qi = 55 m3/s

Neto pad: Ht = 108 m

Instalirana snaga turbina: 46,4 MW (2x20,8 + 4,8 )

Ukupna snaga: 46,4 MW

Godinja proizvodnja: 55 GWh (prosjena)

Koristi tri Francis horizontalne turbine, gdje su dvoje po 20,8 i trea 4,8 MW

3.4 Pogon HE Dubrovnik

Hidroelektrane sliva rijeke Trebinjice nalaze se u dvije drave: u Republici Hrvatskoj
i u Bosni i Hercegovini, a HE Dubrovnik je posljednja stepenica tog hidroenergetskog
sustava. HE Dubrovnik koristi vodu rijeke Trebinjce iz akumulacijskog jezera Bilea,
nastalo izgradnjom brane Granarevo. Zahvat vode za HE Dubrovnik ostvaren je
18

izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica nalazi se
nizvodno od HE Trebinje, tako da je doljnja voda HE Trebinje i gornja voda HE
Dubrovnik. Elektrana je planirana u dvije faze: izgraena je prva, a i neki objekti
druge faze.
HE Dubrovnik:
Smjetaj: Plat kod Cavtata, 550 m od mora, akumulacija u Bosni i Hercegovini, koristi
vode Trebinjice.
Pogonke karakteristike:

Tip hidroelektrane: akumulacijska

Ukupna snaga: 216 MW

Instalirani protok: Qi = 90 m3/s (2x45)

Neto pad: H = 272 m

Instalirana snaga: 216 MW (2x108)

Godinja proizvodnja: 1321 GWh (prosjena)

Koristi dvije Francis vertikalne turbine od po 108 MW.

HE Zavrelje:

Tip hidroelektrane: akumulacijska

Godina poetka pogona: 1953.

Ukupna snaga: 2 MW

Instalirani protok: Qi = 3 m3/s (2x1,5)

Neto pad: H = 76 m

Instalirana snaga: 2 MW (2x1)

Godinja proizvodnja: 4 GWh

19

4. Zakljuak
Kljuna prednost obnovljivih izvora energije, pa tako i hidroelektrana, je smanjena ili
u potpunosti eliminirana emisija staklenikih plinova. Glavni razlog tomu je to ne
koriste fosilna goriva kao pokreta turbine, odnosno elektrinog generatora. Time
elektrina energija nastala u hidroelektranama postaje rentabilnija, te neovisna o
cijeni i ponudi fosilnih goriva na tritu. Hidroelektrane takoer imaju predvien dulji
ivotni vijek nego elektrane na fosilna goriva. Hidro-akumulacijska jezera
hidroelektrana mogu osim svoje primarne funkcije imati jo nekoliko pozitivnih
aspekata. Svojom veliinom mogu privlaiti turiste, te se na njihovoj povrini mogu
odvijati razni vodeni sportovi. Takoer velike brane mogu igrati znaajnu ulogu u
navodnjavanju, te u regulaciji toka rijeka. Meutim, hidroelektrane posjeduju i svoje
nedostatke. Uruavanje brane moe dovesti do velikih katastrofa za cijeli ekosustav
nizvodno od brane. Sama kvaliteta gradnje, konstrukcije i odravanje brane nije
dovoljna garancija da je brana osigurana od oteivanja. Brane su vrlo primamljiv cilj
tijekom vojnih operacija, teroristikih inova i tomu slinih situacija. Prilikom punjenja
hidro akumulacijskog jezera dolazi do nunog potapanja svega onoga to se nalo
ispod povrine samoga jezera. Fauna toga podruja je primorana na preseljenje,
takoer kao i ljudi. to se flore tie, situacija je malo drugaija, prvenstveno u
tropskim podrujima. U tim podrujima, gdje je temperatura via, prilikom truljenja,
raspadanja, biljnih ostataka zarobljenih pod vodom, dolazi do stvaranja staklenikih
plinova. U prvom redu nastaju ugljini dioksid i metan. Stvaranje ugljinog dioksida
zapravo nije zabrinjavajue, puno vei problem je stvaranje metana, koji odlazei u
atmosferu pridonosi efektu staklenika.

20

5. Literatura
1. Energetske pretvorbe i procesi u hidroelektranama (profesor mi je dao ovaj
dokument u elektronikom obliku, ne znam je li to knjiga, pa u za sad ostavit
ovako).
2. Hidroelektrane, http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrane, 14.4.2011.
3. HEP Proizvodnja d.o.o., Hidroelektrane,
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx,
14.4.2011.

21