UNIVERZITETDEMAL BJEDIMOSTAR

NASTAVNIKI FAKULTET
ODSJEK ZA SPORT I ZDRAVLJE
SPORTSKA AKADEMIJA

PLAN RADA I ZNAAJNOST REALIZACIJE

U PRIRODI
( Seminarski rad )

Student:
Repea Emir

Mentor:
Mostar, maj 2010 god.

prof. dr. Nermin Nurkovi

S AD R AJ :

1.UVOD

1. UVOD

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA.

3. CILJ I ZADATAK RADA..

4. METODA RADA.

5. PRAKTINA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA.

15

6. ZAKLJUAK

16

7. LITERATURA..

17

kola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o uem i irem

zaviaju, gdje e, daleko od gradske buke, uenici moi nauiti da od prirode
uzmu sve to je dobro, a da je ujedno i sauvaju. Ovakvo pouavanje je
neophodno i njegov znaaj je u uenju putem kojeg se razvijaju
interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja.
Uenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog uenja, od blieg ka
daljem i u mlaem kolskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu.
U koncepciji rada kole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena
komponenta cjelokupnog rada, to i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblika
rada, s obzirom na mogunost ostvarivanja to vie odgojnih ciljeva i zadataka
nastave svakog nastavnog predmeta pojedinano kao i sadraja i oblika
cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA

Na osnovu izabrane teme, pred nas se jasno postavlja predmet i problem ovog rada.
Dobro isplaniran i obavljen edukativni boravak u prirodi ima veoma pozitivan uinak kako za
djecu tako i za njihove nastavnike.

Izrada i odabir tema u ovom seminarskom radu je veoma bitna za pravilnu izradu plana i time
sam boravak u prirodi kako nebi dolo do neeljenih situacija, a sam edukativni boravak u
prirodi da iskoristimo za proirenje znanja kako bih postizali jo bolje rezultate.

3.CILJ I ZADATAK RADA

Na osnovu definicije predmeta i problema ovog rada mozemo definisati i cilj ovog rada.
Osnovni cilj ovoga seminarskog rada je da izradimo plan boravka u prirodi i definisemo znaaj
edukativnih boravaka u prirodi.
Posto smo definisali cilj rada, sada mozemo odrediti i zadatke rada koje emo postaviti sljedeim
redom:

-odabrati adekvatnu literaturu

-izvrsiti konsultacije o odabiru tema i literature
-odredjivati prednosti i nedostatke u odabranoj temi

4. METODA RADA

-Plan
U ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedee:
- realizovati programske sadraje prema redovnom Nastavnom planu i
programu, koji je u skladu s prirodnim okruenjem kole u prirodi;
- omoguiti i osigurati svim uenicima odjeljenja mlaeg kolskog uzrasta da u toku kolovanja
pohaaju kolu u prirodi ;
- odrediti rukovoditelja kole u prirodi;
- obaveza i odgovornost realizatora kole u prirodi je stalni nadzor nad
uenicima, kojima moraju uvijek biti na raspolaganju;
- zdravstvenu pomo osigurava davalac usluga
Program
kola u prirodi;
- tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predvien Nastavnim planom i
programom za svaki predmet;
- evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom
realizacije nastavnih sadraja svakog predmeta ponaosob;
- uvesti elastian raspored, jer e vrijeme trajanja rada uvjetovati niz
okolnosti, tako da rad moe trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, to zavisi od toga ta je
nastavnik planirao da realizuje u odreenoj aktivnosti;
- vrijeme i prostor za ostvarivanje odreenih sadraja odredit e se poslije
uvida u sve mogunosti koje pruaju, pa e najpogodnije vrijeme po
nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i
najkorisnije za realizaciju;
- prema tome, u skladu sa sutinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i
njenim karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu
dana, a u drugom slobodno vrijeme. Uenik treba da ui uvijek i putem
nenamjernog uenja, ali da se istovremeno igra i zabavlja koristei prirodne
resurse;
- uoavati da je priroda otvorena za one koji je potuju, koji znaju da itaju

njene znakove, koji razumiju njen govor;

- uivati u doivljavanju prirodnog ambijenta;
- stvoriti uvjete i odravati ugodno raspoloenje;
- nauiti pravila ponaanja u prirodi, potovati prirodne pojave, vjetar, vodu;
- saznavati, uiti posmatranjem, istraivanjem, isprobavanjem;
- predlaemo da svaki dan posvetite jednoj temi, jednoj aktivnosti: jedan
drugi dan ste umari, livadari, kuhari, uvari ptica,

dan ste planinari,

sakupljai ljekovitog bilja, slikari,

zabavljai, pisci, pjesnici i drugo, dakle prema dogovoru

- aktivnosti za naredni dan aktiv planira uvee;
- priprema za istraivanje u prirodi vezana je za izbor odgovarajue obue i
odjee koja je komotna i pokriva tijelo;
- osigurati pribor za prvu pomo;
- vrijeme provedeno u koli u prirodi treba dobro isplanirati, to je preduvjet
za njenu racionalnu provedbu: za uenje i uivanje, uivanje i uenje, a da bi to uspjelo,
potrebno je prihvatiti nova;
Pravila ivota:
- stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost radili s nekim drugim, a da su,
ipak, uvijek svi zajedno;
- probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete";
- brinuti se o sebi;
- voditi rauna da u novom ambijentu niko nije sam i da svi imaju ista prava,
obaveze i svoje potrebe.

Stjecanje znanja o:

- uoj i iroj okolini, uem i irem zaviaju,Bosni i Hercegovini i deavanjima u njima;

Uenici znaju:
- osnovne pojmove vezane za ui i iri zaviaj, Bosnu i Hercegovinu;
- aktuenosti u uem i irem zaviaju i BiH;
- meusobnoj zavisnosti ivih bia;
- odnosu prema prirodi;
- odnosu prema ovjeku i njegovom zdravlju, fizikoj aktivnosti;
- orijentaciji u prostoru i vremenu;
- geografskoj karti ueg, ireg zaviaja, BiH;
- privredi u zaviaju;
- razlike izmeu ive i neive prirode, slinosti i razlike izmeu ivih bia;
- pravilan odnos prema prirodi;
- uvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske aktivnosti;
- odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoi Sunca, kompasa, objekata u prirodi;
- orijentisati se na karti;
- ta ini privredu zaviaja i BiH;
-naseljima i saobraaju u uem i irem zaviaju i BiH;
- uzajamnoj zavisnosti ljudi;
- osobine naselja u uem i irem zaviaju i BiH;
- uzajamnu zavisnost ljudi;
- promjenama na biljkama i ivotinjama u svim godinjim dobima;
- biljkama i ivotinjama u prirodnoj ivotnoj zajednici;
- principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane;
- uoiti, opisati promjene na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba;
- ta ini ivotne zajednice biljaka i ivotinja;
- kulturu ishrane;

SPOSOBNOSTI I VJETINE

Uenici e:
- posmatrati
- samostalno ili u grupi planirati
- provoditi istraivanja
- samostalno ili u grupi izvoditi zakljuke
- izvoditi mjerenja
- razmatrati dokaze i procjenjivati
- prezentirati dokaze
- prenositi informacije u individualnom i timskom radu
- procjenjivati
Kroz:
- traenje ideja, posmatranje, Izvoenje ogleda i uporeivanje s rezultatima drugih grupa
- uz pomo nastavnika osposobljavati se za izradu plana istraivanja
- pratiti redoslijed uputstava tokom Istraivanja i mjerenja
- prezentacija dobivenih rezultata
- koristiti vlastitu kreativnost i matu za dolaenje do rjeenja
- koristiti jednoznanu terminologiju,razumljivu uenicima, u tokuimenovanja i opisivanja ivih
bia,pojava i procesa u prirodi i drutvu.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove

- prema samom sebi, prema drugima u zajednici
- porodici, obitelji
- uenju kao cjeloivotnom procesu
- potivati i uvaavati razliite stavove
- sticati samopouzdanje i odgovornost
- graenje ekoloke svijesti (znaaj istog zraka, ivotne sredine, boravka u prirodi za zdravlje)
- usvajanje i koritenje naunih dostignua u razumijevanju svijeta u kojem ive
- poboljanje kvaliteta ivljenja
- usvajanje pozitivnih navika: - za bavljenje tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vjebe
oblikovanja, smirivanje organizma, igre ...;
- pravilnog dranja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;
- da na adekvatan nain iskae kontrolisane emocije u razliitim ivotnim situacijama
mimikom, pantomimom i gestama
- da pozitivno doivljava i vrednuje ivot i rad u novom ambijentu
organizacija nastave i ukupan boravak u koli u prirodi je prvenstveno
fleksibilan. Ovo takoer podrazumijeva i paralelno i integrativno izvoenje
nastave svih predmeta. S obzirom da je nastava razredna,
- organizovati je i po grupama koje e se smjenjivati, jer ambijent

dozvoljava

da kroz igru, zabavu i pjesmu usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe;

- uskladiti dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju
odraslih;
- da se upoznaju o tetnosti psihoaktivnih supstanci (puenje, otrovne gljive,
biljke...);
- da trae pomo ako su fiziki i emocionalno uznemiravani, kao i ako su
zanemarivani.

PROGRAMSKI SADRAJI

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Nastavnicima predlaemo da programske sadraje bosanskog, hrvatskog,
srpskog jezika i knjievnosti, mogu realizovati na taj nain to e najprije
ponoviti one tekstove koji se svojim sadrajima odnose na ivot i rad ljudi u
novoj sredini, kao i na zajedniki ivot, u kojima e se nalaziti uenici
odreenih odjeljenja za vrijeme boravka u koli u prirodi. Znaajno je da se
kole u prirodi nalaze na podruju kantona, odnosno Bosne i Hercegovine,
odakle su uenici njihovi posjetioci. Nastavnici e odstupati od ranije
pomenutih tekstova, pa e odabrati one koji odgovaraju u svemu novim
uvjetima ivota i rada. Posebno teite treba da bude na uoavanju likova i
njihovih postupaka, opisu lika i zauzimanju stavova prema liku. Isto tako
potrebno je koristiti tekstove u kojima se nalaze opisi, posebno onih predjela
koji su karakteristini za boravak uenika, visoki planinski predjeli, panjaci,
ribogojilita, pelarenje ...
U cjelini, potrebno je vriti povezivanja, korelaciju. U okviru takmienja i kviza znanja uenici
se mogu takmiiti u poznavanju likova i to onih koji imaju mnogo zajednikog, kao i razliitog,
to je svakako dio rada i razgovora o sadraju knjievnog teksta.
Uenici isto tako mogu organizovati vee recitacija. I ovom prilikom e
recitovati pjesme koje su uili u toku kolovanja i u okviru zahtjeva
predvienih Nastavnim planom i programom. Vee recitacija moe biti
organizovano na razne naine.
Po dolasku uenici treba da se jave roditeljima. Dopisivanje, tj pisanje pisama I razglednica s
adresiranjem je predvieno programom rada, te se prema tome ovaj dio programa ostvaruje u
konkretnoj ivotnoj situaciji.
Za vrijeme boravka, uenici svaki drugi dan treba da izdaju zidne novine i to
svako odjeljenje posebno. Zidne novine e sadravati literarne i likovne priloge uenika (ovaj vid
aktivnosti ostvarivat e se u okviru programskih zahtjeva ucjelini).
S obzirom da e se uenici mnogo kretati i ivjeti zajedniki te e moi
formulisati mnogo tema za vjebe usmenog i pismenog izraavanja, biti e u
mogunosti da vre razna opisivanja u toku narednog kolovanja, da piu o
svemu onome to im se dogodilo i to su doivjeli. Ovo naroito treba da imaju

u vidu nastavnici prilikom planiranja rada u narednim razredima.

PRIRODA I DRUTVO
U nastavi predmeta Priroda i drutvo, nastavnici e odstupiti od ranije
planiranih sadraja, pa e planirati one koji odgovarajau boravku, ivotu i radu uenika u novoj
sredini. Npr., u I, II i III razredu potrebno je ponoviti gradivo o izgledu zaviaja i ivotu i radu
ljudi. Uenici treba da utvrde ta je to zajedniko, a ta razliito i u kojoj mjeri, u odnosu na
njihov zaviaj. Uitelji III razreda naroito e imati u vidu gradivo koje e uenici naredne
kolske godine izuavati u IV razredu, to e se na osnovu boravka uenika u koli u prirodi
lake obraditi. Isto tako, u IV razredu postoje mogunosti za ponavljanje I povezivanje kao i
proirivanje onih sadraja koje su uenci uili u koli, a sada su u mogunosti da ih neposredno
posmatraju, naroito kada se govori o ivotu i radu ljudi (posjete: vodenica proizodnja hrane,
rasadnik uzgoj I kultivisanje biljaka, vonjak i povrtnjak, pelinjak proizvodnja meda; farme
krupne i sitne stoke mlijeni i mesni proizvodi; ribnjak uzgoj ribe;
poljoprivredno dobro; botanika bata, staklenik...
Praktini rad i herbar (zajedniki)
Dakle, tematske cjeline za uenike razredne nastave su:
Biljni i ivotinjski svijet; Pravilna ishrana i boravak u prirodi Ekoloka kultura I Higijena
stanovanja; Izgled ireg zaviaja; Izgled i sastav zemljita i vanost vode; Privreda, a naroito
ire povezivanje sa sadrajima koji se odnose na izuavanje drave BiH (Ime, grb i zastava,
Obnova i izgradnja, Dravni i vjerski praznici, Kulturno-historijska tradicija i ljubav prema
domovini).
Posjete:spomenicima s hitorijskim temama iva rije uesnika bitaka. Reljef; Orijentacija u
prostoru i prema Suncu su sadraji koje obavezno treba obraditi, dakle sve ono to prirodni
ambijent nudi.
Dio sadraja predmeta Priroda i drutvo, i to onaj koji se odnosi na planinske
predjele, treba na terenu tokom posjete obraditi, ponoviti, proiriti,
sistematizovati. Nakon ovoga nastaviti sa sadrajima koji slijede: BiH, Simboli, Reljef,
Stanovnitvo, Naselja, Poljoprivreda i umarstvo, ivot uz rijeku zimi ili ljeti, historijski znaaj
kraja i sl.

Sadraje predmeta Priroda i drutvo isto tako ponoviti, sistematizovati, proiriti i pristupiti obradi
novih koji odgovaraju novim uvjetima. Uenici e imati mogunost da posjete pilanu i stovarite
grae i upoznaju se s privrednom djelatnou tog kraja.
Nastavnici razredne nastave treba da imaju u vidu mogunost da u buduem
nastavnom radu koriste znanja koja su uenici stekli za vrijeme boravka u
koli u prirodi.
U okviru ovog predmeta uenici e se upoznati s prolou kraja. Potrebno je
po dolasku uspostaviti kontakt s opinskom turistikom agencijom kako bi se
uenici to bolje i potpunije upoznali s prolou ovog kraja i posjetili spomenobiljeja.
Prilikom susreta s uenicima najblie osnovne kole u mjestu uenici
e takoer imati priliku da neposredno saznaju o ivotu i radu ljudi tog kraja
kao i da se meusobno upoznaju i drue.
MATEMATIKA
Nastavni sadraji predmeta Matematika pruaju mogunost da se prilikom
sastavljanja tekstualnih zadataka sadraji veu za ivot i rad ljudi u toj sredini.
Isto tako u okviru ovog predmeta postoji mogunost da uenici posmatraju
razliite predmete i tako uoavaju skupove i podskupove, oblike predmeta i
stjeu i odreena znanja iz geometrije. I u okviru ovog predmeta kao i ostalih mogue je
organizovati takmienja u znanju, zanimljive veeri i sl.
LIKOVNA KULTURA
Prilikom ostvarivanja programskih sadraja predmeta Likovna kultura koristiti one teme i
tehnike koje upravo proizlaze iz ivota i rada samog okruenja kole u prirodi, ime se u
potpunosti mogu ostvariti ciljevi i zadaci nastave ovog predmeta. Kako e uenici ureivati zidne
novine, pored literarnih radova objavljivat e se i likovni radovi. Predlaemo da uenici ne nose
blokove, nego da se ponese ili da se osigura na drugi nain dovoljan broj papira kako bi se
uenicima omoguilo da u svakoj prilici mogu stvarati. Isto tako predlaemo da se koristei
najbolje literarne i likovne radove po dolasku u kolu organizuje i na vidno mjesto postavi
izloba koja bi se tematski odnosila na boravak uenika u koli u prirodi.

MUZIKA KULTURA
Realizacijom programa muzike kulture nastojati da uenici pjevaju one
pjesme koje su po svom sadraju najblie ivotu i radu sredine u kojoj se
nalaze, kao i pjesme koje su uili u toku kolovanja.
Prilikom uenja tekstova i melodija novih pjesama nastojati da po svemu
odgovaraju novom ambijentu. Bilo bi veoma dobro kada bi uenici nauili
jednu pjesmu i jednu folkolornu igru iz kraja u kojem borave.
Sadraji muzike kulture mogu se realizovati u raznim prilikama (npr. uspavanke za sve uzraste
pred spavanje i sl.) i u svim oblicima rada.
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
Nastavne sadraje tjelesnog i zdravstvenog odgoja realizovati na nain kojim
e se vie koristiti igre kod kojih dolazi do izraaja razvijanje sposobnosti
znaajnih sa stanovita samozatite i odbrane; sportske igre: odbojka na travi, nogomet, rukomet,
tenis, skijanje, redovne tjelesne vjebe, kao i uvanje mentalnog zdravlja u skladu s mjestom
boravka i godinjim dobima. Uenike
u toku izleta nauiti kako da se orijentiu u prirodi, sa kompasom i bez njega,
i kako da prue prvu pomo i pomognu u sluaju da neko bude ozlijeen.
Radne obaveze uenika, a naroito deurstvo i nain njegovog obavljanja
vezati s prethodno realizovanim aktivnostima i odgovornou koju sa sobom
nose.
Kako e uenici boraviti vie dana u koli u prirodi, potrebno je formirati
"prirodne druine" s izabranim rukovodstvom, koje bi bilo nosilac aktivnosti
izvan nastave i ujedno povezivalo uenike s uenicima kole u mjestu.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost
drutvenih i prirodnih pojava i pouavanje o prirodi u njenom jedinstvu, s

razliitih aspekata. U skladu s tim koristiti metodologiju aktivnog uenja,

metodologiju usmjerenu na dijete.
Ovaj vremenski period koji uenici provode u koli u prirodi pogoduje razvoju
njihovih osnovnih psihomotorikih sposobnosti s primjerenom frekvencijom
pokreta i aktivnosti (koordinaciju pokreta, ravnoteu, finu motoriku ruku,
preciznost) u kojem igra ima posebno znaajnu ulogu.
Pravilna demonstracija svih aktivnosti u prirodnim uvjetima predstavlja
primjeren nain za njihovo adekvatno usvajanje, ime se potie samostalnost
uenika, njegova samokritinost, jaa samopouzdanje i samoaktualizacija i
uenika vodi na putu sazrijevanja.
Poeljno bi bilo da se u ovom radu pored razrednog nastavnika angauju
studenti Odsjeka pedagogije i Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta ili
student Odsjeka razredne nastave Pedagoke akademije, te je potrebno svako
vee na zajednikom sastanku donijeti konkretan plan i program rada s
obavezama svakog uesnika.
Realizatori ostvarivanja programa su uglavnom nastavnici, dok se na
organizovanju rada u tzv. slobodnom vremenu na realizaciji kulturno-zabavnih
i sportskih sadraja kao i u odgojnom radu s uenicima angauju i studenti ili
stalno zaposleni u ustanovi, po mogunosti nastavnik tjelesnog odgoja ili da ga
osigura kola u prirodi. Tako je potrebno pratiti u kojoj mjeri ivot i rad
uenika u novoj sredini pod uvjetima organizacije ivota i rada odgojno djeluju
na uenike.
Paeljno bi bilo da nastavnik omogui studentima nastavnih odsjeka da u
njihovom prisustvu odre bar po jedan blok-sat nastave, s tim da se nastavnik
pojavljuje kao mentor.
Nastavnici e se pripremati za rad na taj nain to e odreivati konkretne
sadraje odreenog bloka, vrijeme trajanja i mjesto izvoenja. Sve ovo treba
napisati u tezama u odreenoj svesci za pripreme (svakako korelativno). S
obzirom da nekada vrlo brzo dolazi da atmosferskih promjena. potrebno je
uvijek imati pripremljene dvije varijante rada kako u radu ne bi dolo do
iznenaenja i improvizacije.

Svaki dan ima svoj sadraj i dnevni raspored, od buenja do spavanja.

Za cijelo vrijeme potrebno je voditi dnevnik rada iji e sadraji koristiti za
ljetopis kole i drugo, s podacima o ivotu i radu svih uesnika kole u prirodi.
Nakon povratka potrebno je napisati izvjetaj koji treba da sadri osnovne
podatke o tome kako je izveden cjelokupni rad, ta je bilo dobro rijeeno, ta
se nije moglo ostvariti prema oekivanom planu, kao i dati prijedloge koji bi
doprinijeli unapreivanju odgojno-obrazovnog rada kole u prirodi. Posebno je
potrebno da se pomogne uenicima u svemu kada se osjeti potreba.
Rukovodilac grupe u obavezi je da se javi upravi kole, a da Prosvjetnopedagoki
zavod u pisanoj formi, ukratko obavijesti ta se i kako radilo.
kola u prirodi kao obavezan segment nastave, u prirodnom ambijentu,
osigurava postizanje takvog uenikovog doivljaja i efekte u nastavnom radu koji doprinose
trajnijem zapamivanju

5. PRAKTINA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA

Praktina vrijednost ovog rada ogleda se u samom boravku u prirodi Kao i to da smo se
edukovali borave u istoj.
Teorijska vrijednost ovog rada miljenja sam da moe nai mjesto u samom pristupu pri
izlaganju tematskih cjelina.
Kao to smo ve ranije istakli, akcent u ovom teorijskom radu stavili smo na edukativni boravak
u prirodi.
Procjenjujui teoretsku vrijednost ovog rada, smatram da ovaj rad moe koristiti prije svega kod
raznih uzrasta predkolskih ili kolskih zavisno o tematici koja e biti obraivana.

6.ZAKLJUAK

Uzimajuci u obzir sve ono sto sam nauio i saznao radei ovaj seminarski rad mogu
zakljuiti da se iz prirode moe dosta toga nauiti a pogotovo kroz edukativne radionice u
prirodi prilagoene uesnicima po tematskim cjelinama.

7. LITERATURA

1. Miki,B, (2005): Wellnes i Fitnes,Filozofski fakultet Tuzla

2. Malacko,J.,Rao,I.(2004):Tehnologija sporta i sportskog treninga,Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja Sarajevo,Sarajevo
3. Internet