ASPEKTI DUHOVNE SVIJESTI

Sutina Veda govori nam o duhovnoj razini svijesti. Transcendentalnoj u kojoj nestaju
sve dualnosti. To je stanje yoge ili kozmika svijest o kojoj Krina govori u Giti
Duhovna svijest omoguuje ispravan uvid u toku egzistencije u kojoj se trenutno
nalazimo. Duhovna svijest nam daje pravu perspektivu, bilo da je rije o odnosu prema sebi ili
prema svijetu oko sebe, odnosno prema manifestiranom nemanifestiranom aspektu svoga bia.
Naime, jedan od dva osnovna aspekta duhovne svijesti jest onaj iz kojeg sve zbivanje,
ivot i postojanje te sav pojavni, materijalni svijet djeluje kao privid, kao neto to u stvari
ne postoji. Tako e mnogi Vedski pravci reci da je pojavni svemir iluzija, obmana ili
samsara. Vede govore o toj maji, kozmikoj halucinaciji, nita stvarnijoj od fatamorgane,
ali monoj i neodoljivo privlanoj.
I mnogi kranski mistici iznose tu razinu svijesti, Sveti Ivan od Kria, , govori da jedini pravi
put do Boga vodi prvo preko spoznaje sveopeg nitavila, preko ienja svijesti i ula od veza sa
svakodnevnim ivotom koji je iluzija te zatim k usmjeravanju svih svojih tenji prema stanju
unutranje i vanjske neovisnosti o svjetovnim zbivanjima.
uvene su Ivanove reenice - "jedini put kojim je vrijedno ii jest put koji vodi u nita"
ili "jer nita nisam traio, sve mi je bilo dano". One govore o odvraanju pozornosti sa
svjetovnih stvari te otvaranju uma prema suptilnim oblicima ispunjenja koje donosi duhovno
iskustvo.
Drugi aspekt duhovne svijesti tie se spoznaje o karakteru pojavnog svijeta i njegovoj
dinamici. Pojavni svijet je dualan, sastavljen od suprotnosti izmeu kojih se odvijaju
odreeni procesi. Prilagodba procesima te sudjelovanje u njima na ispravan nain vjetina je
koju je mogue steci jedino povezivanjem s duhovnom razinom vlastitog bia.
Neznalice i utjeni religijski pravci ove uzviene Istine prepisuju tvorevina kao ateizam ili
bezbonost nesvjesni dimenzije u kojoj nema prosudbe niti etiketiranja upravo zbog njihovih
uskih okvira svijesti uvjetovane dualnostima.
Manifestirani svemir je dualan jer u njemu nailazimo na suprotnosti izmeu kojih se
odvijaju odreeni procesi. To znaci da je manifestirani svemir podloan promjeni. Ne moramo
biti mistici da bismo uoili nestalnost i promjenjivost svijeta u kojem ivimo.
Nae sposobnosti mogu biti briljantne, moemo izlagati i pisati o smislu svetih spisa i moe se
initi i da raspolaemo nevjerojatnim vjetinama, no ako smo usmjereni na nia sredita, i
dualnost, osobnost djelujemo na razini egocentrinosti, ili na kraju ak i porazno po same sebe.
Ovo je znaajno shvaanje, i treba ga uvidjeti. Naa razina mentalnih i intelektualnih sposobnosti
nije ni u kakvoj svezi s razinom svijesti na kojoj djelujemo.
Prema veini komentara vedskih duhovnih kola za razumljivo razluivanje cjelokupna realnost
ima dvije osnovne razine. Postoji manifestirani, pojavni svemir ili, ukratko, materijalni svijet. S
druge strane postoji i nemanifestirani svemir ili duhovni svijet. Ako bismo sveukupnu realnost
nazvali jednom rijeju Bogom, onda postoji Bog u svom manifestiranom ili aktivnom stanju te
Bog u nemanifestiranom, suptilnom ili pasivnom stanju. Bog u nemanifestiranom stanju nalik je
pojmu potencijalne energije u fizici. Bog je ovdje svjestan sebe kao Boga, svjestan je svih svojih
potencijala, ali se nalazi u stanju mirovanja, neaktivnosti i ne-djelovanja, u stanju koje krasi
statinost i sveope jedinstvo.
"On" (Bog nije on, ona niti ono. Bog moe u manifestiranom svemiru realizirati svoje
potencijale, opredmetiti svoje ideje i kristalizirati svoju svijest. - Dok koristimo rijeci treba
imati na umu njihovu povrnost i nepotpunost) moe kreirati razinu postojanja koju e

karakterizirati zakon akcije i reakcije, univerzalni princip promjene, odnosno zakon stalne
mutacije materijalnih tvorevina iz jednog oblika u drugi.
Manifestirani svemir je dualan, u stalnom kretanju, podloan konstantnoj promjeni. Zato
ako postoji razina postojanja koja nedvosmisleno jest, koja je stvarna i realna, onda je to
prije razina Boga u njegovom nemanifestiranom, izvornom, cistom stanju.
To s druge strane znaci da je manifestirani, materijalni svemir relativan, da tvorevine i zbivanja u
njemu i jesu i nisu pa je time manifestirani svijet privid koji djeluje realno samo ako ga se
doivljava vrlo ogranienom (dualnom, personalnom-ja ego) percepcijom.
No, koliko god manifestirani svemir bio privid, za bia koja ive u njemu on je
realnost, dodue prolazna, ali ipak realnost.
Postojanje promjene oigledna je i sveprisutna injenica i jedino su zakoni promjene stabilni i
nepromjenjivi. Zato neki karmiki procesi imaju za cilj spoznavanje i prihvaanje zakona
promjene kao prirodnog ivotnog procesa, odnosno kao duhovnog znanja koje je nuno steci.
Jedino promjena svijesti, a s njom i promjena ponaanja te naina ivota donosi pozitivne
pomake
S druge strane, ima karmikih procesa koji iniciraju svijest o tome da je svo zbivanje u dualnom
svemiru iluzija, da se nikakva promjena nikada nije niti dogodila jer mi nikada nismo niti
napustili nae prvotno stanje jednosti s Bogom kao izvornom i oiglednom sutinom naeg bia.
Upravo zato mistici kau da su svi ljudi ve prosvijetljeni (jedno s Bogom), samo toga
nisu svjesni. Apsolutna istina i dojam statinosti, nepromjenjivosti, osnovna je
karakteristika nemanifestiranog svijeta, svijeta jedinstva. Izgleda paradoksalno, ali s ove
razine svijesti materijalni, opipljivi i vidljivi svijet doivljava se kao iluzoran, a nematerijalni,
suptilni, nevidljivi duhovni svijet kao realan i istinit.
U promjenjivosti materijalnog svijeta lei njegova iluzornost, a u stabilnosti i vjeitosti
duhovnog njegova istinitost.
Postavlja se pitanje zato bi ljudska bia morala spoznavati i takve dimenzije svijesti, odnosno
razine stvarnosti, emu ovakve spoznaje slue i koja korist od njih. .
Dakle, ivot esto za veinu je neznanje a time i patnja. No, s toke gledita apsolutnog
svijeta, patnja je, kao i ivot, iluzija. Patnja postoji zbog naeg otpora prema promjeni,
odnosno zbog snane vezanosti za produkte manifestiranog svemira te nedovoljne svijesti o
nemanifestiranoj, duhovnoj dimenziji naeg bia. Patnju proizvodi na ego koji se vezuje za
sadraje naeg uma, odnosno objekte dualnog svijeta.
Zbog prirode dualizma, to se vie trudimo doivjeti jedino onu pozitivnu stranu, utoliko
vie stvaramo onu negativnu, otud reakcije i vezanosti za udnju ili odbojnost.
U Vedama na primjeru yoge duhovna spoznaja jasno kae ne samo u dijelu o akrama
da je sr svetih spisa samoostvarenje To je princip postignua kozmike svijesti, u kojoj
pojedinano Ja spoznaje svoje sjedinjenje s univerzalnim Ja.
Da biste prili Duhovnom, morate biti integrirani u svim niim sreditima, i u cijelosti ivjeti u
ovom, sadanjem trenutku. Smatrajte se sretnikom, uspijete li doivjeti kozmiku svijest, bilo
kojom duhovnom sadhanom, makar i na tren. Jer, ona je u svojoj sutini neopisiv doivljaj, i
dovoljno je znati, da takva svijest postoji, te da oznaava vrhunac evolucije ovjeka -iskustvo
SJEDINJENJA.
Odabrali Goga i Laci
Copy;Vedic Science VolumeXX/1/ knowledge of the universe