Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek za biologiju
Sarajevo

Tema:

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma

Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
Seminarski rad iz predmeta: Sistematika Hordata

Mentor:
Prof. dr. Suvad Lelo

Autor:
Denis Smaji

Sarajevo, januar 2015.

SADRAJ

1. Uvod.................................................................................................................... 3
2. Metode i materijal rada........................................................................................ 6
3. Rezultati rada i diskusija................................................................................... 8
4. Zakljuak................................................................................................... 18
5.
Literatura....................................................................................................................
......19

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

1. Uvod

Cilj pisanja rada je bio da legator, odreenim metodom prikupljanja, prikupi 10

razliitih individua koje iskljuivo pripadaju potfilumu Vertebrata(Cuvier, 1812), da ih
fiksira u 3-4% formaldehidu ili 70% etil alkoholu te da ih na svoj svoj, individualan
nain opie sa osvrtom na njihove ope karakteristike.
Potfilum Vertebrata pripada filumu Chordata (Haeckel, 1874). Filumu
Chordata pripada veliki broj raznovrsnih vodenih i kopnenih vrsta koje karakteriu
neke specifine osobine. Te osobine su: bilateralno simetrino tijelo, celom,
deuterostomija, posjedovanje horde (u zavisnosti od vrste do vrste, prisutna je samo
u odreenom dijelu ivota ili je prisutna tokom cijelog ivota), metamerni raspored
organa i dr. Horda predstavlja osovinski skelet koji je izgraen od naroito
vaskouliziranih elija sa vakuolama. Kako je spomenuto, horda se kod nekih
zadrava tokom cijelog ivota, meutim, u veini sluajeva horda se pojavljuje samo
tokom embrionalnog razvia nakon ega iezava i mijenja se sa kimom. Iznad
horde se nalaze centralni nervni sistem, tj medula spinalis. Horda nastaje kao uvrat
ektoderma na lenoj strani. Prvo se javlja medularna ploa koja se vremenom
pretvara u nervni lijeb, a on se sputa dublje u ektoderm i pretvara u nervnu cijev sa
kanalom u sredini (neurocel). Ovim nainom nastaje nervni centar u obliku cijevi koji
se nalazi iznad horde, a samim time i iznad digestivnog trakta. Prisustvom nervnog
sistema u ovakvom obliku znatno udaljava pripadnike filuma Chordata od drugi
filuma, ciji nervni sistemi nikada nisu u obliku cijevi te se ne nalaze na lenoj strani
(Aleksopulo, 1958). Organi za disanje kod Chordata nalaze se na drijelu. Kod niih
taksa Chordata na zidu drijela postoje specifini otvori koji se nazivaju krni prorezi
kroz koje prolazi voda. U zidu drijela izmeu krnih proreza granaju se krvni sudovi
i nalazi se respiratorni epitel gdje se vri oksidacija krvi kisikom rastvorenim u vodi.
Kod viih taksa Chordata organi za disanje su razliito diferencirani. Tako kod
primarno vodenih vrsta nalaze se rge, a kod kopnenih su diferencirana plua. Filum
Chordata se dijeli na sljedee potfilume:
Tunicata(Urochordata),
Cephalochordata(Acraniata),
Vertebrata(Craniata).

Kimenjaci (Vertebrata) odnosno lubanjci (Craniota, Craniata) predstavljaju

poseban potfilum unutar filuma Chordata u kojem su svrstane sljedee klase:
Bezvilinjaci(Agnatha),
Hrskaviave ribe(Chondrichthyes),
Koljoribe ribe(Osteichthyes),
Vodozemci(Amphibia),

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

Gmizavci(Reptilia),
Ptice(Aves),
Sisari(Mammalia).

Kimenjaci su bilateralno simetrini organizmi sa izraenom unutarnjom

metamerijom. Skelet je unutarnji, osovinski te je predstavljen hordom, odnosno
kimom koja se sastoji iz reda elemenata koji se nazivaju kimeni prljenovi. Horda
je, kako je ve spomenuto, prisutna cijelog ivota samo kod odreenih vrsta, kod je
kod ostale veine prisutna samo u embrionalnom razvoju. Iznad kime je centralni
nervni sistem, nervna cijev na ijem se prednjem dijelu nalaze modani mjehuri koji
predstavljaju mozak po emu se kimenjaci razlikuju od ostalih pripadnika filuma
Chordata. Odlikuju se, takoer, prisustvom parnih ili neparnih ekstremiteta, gdje
samo najnia klasa Cyclostomata ne posjeduje parne ekstremitete dok svi ostali
posjeduju. Od ostalih karakteristika, vano je spomenuti da kimenjaci posjeduju
veoma sloeno srce koje je smjeteno ispod digestivnog trakta, te da diu na rge ili
plua u zavisnosti od toga u kojoj sredini obitavaju. Sve kimenjake moemo
apstraktno podijelite prema tome da li im se embrionalno razvie odvija u vodi ili ne,
na dvije skupine. U jednu skupinu spadaju ivotinje ije se embrionalno razvie
odvija na vazduhu te koje posjeduju posebno embrionalno ovojnicu - amnion, a u
drugu spadaju ivotinje ije se embrionalno razvie odvija u vodi te koje ne posjeduju
amnion. Te dvije grupe su:
Amniota (Cyclostomata, Osteichthyes, Chondrichthyes i Amphibia) i
Anamniota (Reptilia, Aves, Mammalia).
Vodozemci (Amphibia) su dobili naziv po njihovoj sposobnosti da ive izmeu
vode i kopna, tj. jednim dijelom u vodi, drugim na kopnu. Veoma su rasprostranjeni te
se mogu pronai na svim kontinentima osim Antartika. Koa vodozemaca je izrazito
bogata ljezdama. Ona je takoer bogata brojnim receptorima kao to su taktilni
organi, hemoreceptori, temperaturni i receptori bola. ulo vida je razliito razvijeno;
neke peinske vrste imaju redukovane oi, dok veina ostali imaju dobro razvijene
oi s nepokretnim donjim kapkom. ulo sluha je veoma sloeno i razliito graeno
kod razliitih grupa. Skelet i miii su dobro razvijeni. Posjeduju centralni nervni
sistem koji je najsloeniji kod aba. Ekskreciju vodozemci u larvenim stadijima
obavljaju putem protonefrosa, a u adultnim stadijima putem opistonefrosa (Lelo,
2010). Sistematski su svrstani u jednu potklasu Lissamphibia sa tri reda:
Caudata (repati vodozemci)
Anura (bezrepati vodozemci)
Gymnophiona (cecilije)
Gmizavci (Reptilia) su hladnokrvne ivotinje (poikilotermi) koje posjeduju rep,
kou sa ronim tvorevinama te 4 noge i 5 prstiju (iznimka su zmije koje ne posjeduju
noge). Za razliku od vodozemaca, njihova koa je uvijek suha. ulo vida je razliito
graeno, ali po pravilu postoje parne oi. ulo sluha kod veine gmizavaca je sa
srednjih uhom. Krvni sistem je dobro razvijen, te je on kod sviju osim kod krokodila

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

izgraen od jedne pretkomore i dvije komore. Ekskreciju u larvenom stadiju obavljaju

putem protonefrosa, kasnije mezonefrosa, a kao adulti putem metanefrosa. Ova
klasa je podijeljena u tri potklase sa svojim redovima:
Anapsida
- Testudines
Lepidosauria
- Rynchocephalia
- Squamata
Archosauria
- Crocodylia
Ptice (Aves) su jako uniformna skupina (oblik tijela pokazuje izrazita
ogranienja, odnosno strogu strukturu koja omoguava letenje) u poreenju sa bilo
kojom drugom skupinom kimenjaka od kojih se taksonomski razlikuju postojanjem
karakteristinoh konog derivata - perja. Koa ptica je tanja, osobito dermis, od
ostalih ivotinja i prekrivena je perjem koja predstavljaju najsloenije derivate koe
meu ivotinjama. ulo vida je najee dobro razvijeno i predstavlja glavni
orijentacioni ulni organ. Kod veine ptica oi su ire nego dublje. ulo sluha je
uglavnom dobro razvijeno. Skelet i miii su specijalizirani za bipedalno kretanje
(hodanje, tranje, plivanje) i naravno let. Skelet je vrlo lagan i iznosi oko 5% ukupne
teine ptice. Nervni sistem je velik, a vei je samo kod kimenjaka. Kod respiratornog
sistema vano je napomenuti vazdune kese. Eskrecija se obavlja putem izduenih i
renjevitih bubrega sa velikim brojem nefrona (Lelo, 2014). Ptice su klasifikacirane u
jednu potklasu sa 2 nadreda:
Neornithes
- Paleognathae
- Neognathae
Sisari (Mammalia) obuhvata aktivne tetrapodne kimenjake stalne, relativno
visoke temperature koji se u poreenju sa bilo kojom drugom skupinom kimenjaka
taksonomski razlikuju po postojanju mlijenih lijezda koje se zavravaju bradavicom
te postojanjem karakteristinog konog derivata - dlake. Koa im je izgraena od
epidermalnog i dermalnog sloja i kako je ve napomenuto prekrivena je dlakom. ulo
vida predstavljeno je parnim oima. ulo sluha i ravnotee smeteno je u uhu sisara,
a povezani su anatomski i funkcionalno. ulo njuha kod sisara smjeteno je u nosu
koji je primarni organ za ulazak zraka u organizam, a i dio sistema za glasanje.
Skelet i miii su specijalizirani za vrlo razliito kretanje.

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

2. Metode i materijal rada

Legator je koristio razliite standarne i improvizirane metode i materijal
prikupljanja u svrhu prikupljanja animalnih individua. Od standarnog materijala
koristio je: pribor za pecanje, miolovke, mreu; a od improviziranog: razliite zamke
kune izrade u obliku plastinih spremnika, drvenih kutija, ploe sa ljepilom i hranom
za ivotinje, plastinih boca i sl (Slika br. 1). Sve zamke su postavljene na vie
razliitih mjesta koje predstavljaju specifinu ivotnu okolinu odreene indivue.
Nakon uzorkovanja, tj. prikupljanja, legator je ivotinje fiksirao. U poetku, legator je
individui pricom ubrizgao 70% etil alkohol u trbuni/leni mii radi spreavanja
propadanja unutarnjih organa (pogotovo digestivnog trakta), nakon toga ih je uronio u
ve prethodno sterilisane tegle napunjene 70% etil alkoholom. Poslije toga, na tegle
je legator zalijepio faunistike kartice sa osnovnim podacima o individui (latinski naziv
individue, mjesto gdje je prikupljena, datum prikupljanja te ime osobe koja je
prikupila).

Slika 1. : Standardni materijal za prikupljanje nekih animalnih individua; ribarski pribor

(lijevo), miolovka (desno)

U svrhe pisanja seminarskog rada i na osnovu prikupljenih individua, legator

se koristio razliitom literaturom koja je u skladu sa temom. Primarna literatura koju
je legator koristio:
Lelo, S. (2015). Praktikum za upoznavanje osnovnih taksa tetrapodnih
kimenjaka. Media biro d.o.o., Sarajevo.
Lelo, S. (2010). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu
Bosne i Hercegovine.
Lelo, S. (2014). Mamologija sa posebnim osvrtom na mamofaunu
Bosne i Hercegovine. Media biro d.o.o., Sarajevo.
Lelo, S. et al., (2014). Ornitologija sa posebnim osvrtom na ornitofaunu
Bosne i Hercegovine. Media biro d.o.o., Sarajevo.

Primarni lokalitet prikupljanja animalnih individua je bio grad Biha, BiH sa

mjestima Aleja (Slika br. 2) i Hatinac (Slika br. 3) u kojima je prikupljeno 8 od ukupno
10 individua. Sekundarni lokalitet je grad Sarajevo, BiH sa mjestima Vrelo Bosne
(Slika br. 4) i Nedarii gdje su prikupljene preostale dvije individue.

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

Biha je grad i sredite istoimene opine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i

Hercegovine, te glavni grad Unsko-sanskog kantona. Povrina opine je oko 900
km2. Smjeten je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je,
administrativno i kulturno sredite Unsko-sanskog kantona. Kako je spomenute,
primarna lokacija prikupljanja individua je bila grad Biha sa mjestima Aleja i Hatinac.
Aleja predstavlja takozvani zeleni dio grada Bihaa ne toliko udaljen od samog
centra. Drugi, manje poznati naziv za Aleju su Borii zbog prisustvo velikog broja
zimzelene vegetacije od samog poetka pa do kraja. U sreditu Aleje, izmeu
drvoreda sa obje strane, nalazi se neto manji potok koji je nastao zbog prirodnog
udubljenja tla i oborinskih voda. Uz samo Aleju nalazi se nogometni stadion grada
Bihaa kojeg ograniava stariji, oronuli zid, a oko Aleje, odnosno sa njezinih bonih
strana nalaze se travnate povrine i uma srednje gustine. Svi ovi nabrojani dijelovi
pretstavljaju prirodno stanite odreenim vrstama, odnosno animalnim individuama
koje je autor trebao da prikupi, od vodene sredine za neke vrste riba i Reptilia, pa do
razliitih kamenjara, ruba ume i sl. Drugo mjesto predstavlja naselje Hatinac u
sklopu grada Bihaa. Za razliku od Aleje, Hatinac je neto udaljeniji od samog centra
grada, a samim time i manje naseljen, ali veoma bogat prirodom. Kroz Hatinac
prolazi rijeka Una, jedna od najljepih u Bosni i Hercegovini koja predstavlja stanite
brojnim
vrstama
riba.
Meu
najznaajnim ribama spadaju: lipljen
(Thymallus
thymallus),
potona
pastrmka (Salmo trutta), pe (Cottus
gobio), klen (Leuciscus cephalus),
gagica (Phoxinus phoxinus), i dr.
Sekundarni lokalitet predstavlja
grad Sarajevo sa mjestima Vrelo
Bosne i Nedarii. Vrelo Bosne
Slika br.4: Vrelo Bosne, Sarajevo
predstavlja izvor rijeke Bosne u
centralnom dijelu Bosne i Hercegovine te je jedno od najpoznatiji obiljeja drave.
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
Nalazi se na preriferiji Sarajeva, pored Ilide. Sastoji se od malih otoia povezanih
mostovima preko brojnih malih potoka. Zbog samog prisustva obilja vode i prirode,
Vrelo Bosne predstavlja ogromno stanite velikom broja ivotinja, kako vodenih, tako
i kopnenih.
3. Rezultati rada i diskusija
Ovo poglavlje rada namijenjeno je legatoru da opie neke osnovne
karakteristike prikupljenjih individua te da opie na koje naine, gdje i kada su one
Slika br.3: Hatinac, Biha
prikupljene.
Bombina variegata (Linnaeus, 1758) - uti muka
Slika br.2: Aleja/Borii, Biha primarni
lokalitet
prikupljanja
uti muka naseljava podruje centralne, istone i june Europe. Totalna
individua
duina ivotinje iznosi oko 5 cm. Tijelo je vitko a glava mujaka je neto ira i sa

neto zatupljenijom njukom u odnosu na enku. Zjenice su trokutaste ili srcolike.

Boja gornje strane tijela je tamnosiva ili maslinasta sa brojnim "hrapavim"
bradavicama. Trbuna strana tijela je uta sa plavosivim mrljama, ali bez bijelih
taaka (Slika br. 5). uti muka je u Bosni i Hercegovini esta i uobiajena vrsta.
Pripada klasi Amphibia, odnovno vodozemci te redu Anura (Tabela br. 1a).
Pomenuta indivua je prikupljena na lokalitetu Vrela Bosne u gradu Sarajevo,
BIH zahvaljujui neto toplijem vremenu 30.11.2014. Individua je sasvim sluajno
prikupljena obinom mreom sa drkom nakon to je uoena u mulju pokraj vode.
Legator je oprezno i brzo stavio mreu preko jedinke s ciljem da ne bi mogla pobjei.
Nakon toga legator je utog mukaa
zatvorio u obini plastini spremnik i
kasnije, dolaskom kui, pripremio za
fiksiranje i fiksirao u 70% etil akoholu i
postavio faunistiku
karticu
Tabela br.
1b (tabela br.
1b).
Naziv vrste:
Bombina variegata
Tabela br.1a
:Klasifikacija
Mjesto
Vrelo
Bosne, Sarajevo
individue
Bombina
variegata
prikupljanja:
Regnum
Animalia
Phylum
Chordata
Datum
30.11.2014.
Subphylum
Vertebrata
prikupljanja:
Superclassis
Gnathostomata
Classis
Amphibia
Legator:
Smaji
Denis
Ordo
Anura
Analiziranje
prikupljenih
individua
pojedinih
klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
Subordo
Archeobatrachia
Familia
Bombinatoridae
Genus
Bombina
Species
Bombina
variegata
Anguis fragilis (Linnaeus, 1758)
- sljepi
Sljepi je tipian subterestrini
gmizavac ija se specijalizacija oituje
potpunim
gubitkom
ekstremiteta,
odnosno zmijolikim izgledom. Glava je
Slika broj 5: Karakteristina spoljanja
malena i na njoj se nalaze manje oi
morfologija vrste Bombina variegata
sa kapcima s kojima migaju (ovo je
osobina koja se ne nalazi kod zmija). Takoer, za razliku od zmija, kao i svi guteri
ima vidljive une otvore. Duina odraslih jedinki dosee do 50 cm, a vrlo rijetko mogu
biti i neto due. Rep sam moe da bude dui od cijelog tijela. Tijelo je pokriveno
glatkim krljutima, te je boja tijela obino smea ili crvenkasta i bakrenasta s gornje
strane (Slika br.6). Preferiraju stanita sa mnogo vegetacije i rijetko se mogu vidjeti
izvan sklonita. Sljepii naseljavaju cjelokupnu Bosnu u sjevernu Hercegovinu do

mediteranskih i visokoplaninskih podruja (Lelo, 2010.). Pripada klasi Reptilia,

odnosno gmizavci te redu Squamata (Tabela br. 2a).
Pomenuta individua prikupljena je na lokalitetu Hatinac u gradu Biha, BiH
23.11.2014. Prikupljena je u neto guoj vegetaciji u blizini rijeke Une bez
pomagala, tj. runo nakon to je ugledana i nakon par neuspjelih pokuaja. Prilikom
prikupljana, odnosno tog datuma, vrijeme je bilo neto toplije za razliku od drugih
dana to je vjerovatno dovelo do toga da individua izae iz svog skrovita. Nakon
prikupljanja, individua je pohranjena u plastini spremnik koji je legator zatvorio
poklopcem u cilju da ivotinja ne izae iz njega, a i da joj se oduzme vazduh. Nakon
dolaska kui, individui je ubrizgana mala koliina 70% etil akohola nakon ega je
fiksirana u takoer 70% etil alkoholu. Na kraju, na stakleni spremnik nalijepljenja je
faunistika kartica individue (Tabela br. 2b).
Faunistika kartica br. 2b
Naziv vrste:
Anguis fragilis
Mjesto
prikupljanja:

Hatinac, Biha

Datum
23.11.2014.
Tabela
br.2a
:Klasifikacija
Anguis
Analiziranje
prikupljenih
individua
pojedinih
klasa potfiluma individue
Vertebrata (Cuvier,
1812) sfragilis
osvrtom na ope karakteristike
prikupljanja:
Regnum
Animalia
Phylum
Chordata
Legator:
Smaji
Denis
Subphylum
Vertebrata
Superclassis
Gnathostomata
Classis
Reptilia
Ordo
Squamata
Subordo
Sauria
Familia
Anguidae
Genus
Anguis
Species
Anguis fragilis
Podarcis
muralis (Laurenti, 1768) - zidni
guter
Slika broj 6: Karakteristina
Zidni guter spoljanja morfologija vrste naseljava
juna
podruja
Anguis fragilis
centralne te srednji dio june i
jugoistone Europe do sjeverozapada Male
Azije. Duina odraslih individua dostie do 7,5
cm, dok je rep dug za oko 1,66-2,25 duine
tijela (Lelo, 2010.). Tijelo ovog gutera je
veinom raznoliko obojeno sa razliitim
arama, meutim karakteristina boja je
smekasto-siva, a prisutne su i zelene are
Slika broj 7: Karakteristina spoljanja
najee na leima (Slika br. 7). Rep je u veini
morfologija vrste Podarcis muralis
sluajeva takoer sme, meutim i kod njega
dolazi do odreenih varijacija. Dnevna je vrsta te se hrani razliitim beskimenjacima,

veinom insektima i paucima. Ova vrsta gutera je veoma rasprostranjena unutar

areala sa velikim brojem individua u populacijama na vrlo razliitim stanitima kao to
su stijene, kamenjari, ljunkovita podruja, rubovi uma, itd. Naseljava cjelokupnu
Bosnu i Hercegovinu izuzev krajnje junih mediteranskih podruja (Lelo, 2010.). Zidni
guter pripada klasi Reptilia, odnosno gmizavci, te redu Squamata (Tabela br. 3a).
Pomenuta individua prikupljena je na lokalitetu "Aleja" u gradu Bihau, BiH
23.11.2014. Prema karakteristikama koje su ve spomenute, lokalitet "Aleja"
predstavlja veoma dobro stanite individui zahvaljujui prisustvom dosta kamenjara,
gustog raslinja, starih oronulih zidova, ustvari prisustvom prirodnih i vjetakih
skrovita. Individua je najprije viena u upljini starog zida pokraj stadiona
nogometnog kluba u prijepodnevnim satima. Zbog svoje brzine hodanja i malih
dimenzija, nije je bilo mogue odmah uhvatiti. Nakon nekoliko pokuaja i nekog
vremena koje je trebalo ivotinji da Tabela br.3a :Klasifikacija individue
Podarcis muralis
ponovo izae iz skrovita, legator je
Regnum
Animalia
uspio da je uhvati rukama. Nakon toga,
Phylum
Chordata
legator je individuu spremio u plastini
Subphylum
Vertebrata
spremnik i po povratku kui stavio u
Superclassis
Gnathostomata
zamrziva. Sljedeeg dana, individua je
Classis
Reptilia
fiksirana u staklenoj tegli sa 70% etil
Ordo
Squamata
br.
alkoholom.
NaTabela
kraju,
na 3b
staklenu
teglu
je Vertebrata
Subordo
Sauria
Analiziranje prikupljenih
individua
pojedinih klasa
potfiluma
(Cuvier, 1812) s osvrtom na
ope karakteristike
Familia
Anguidae
postavljena
Naziv vrste: faunistika
Podarcis
kartica
muralis
(Tabela
Genus
Podarcis
br. 3b).
Species
Podarcis muralis
Mjesto
Aleja, Biha
prikupljanja:
Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) - pjegavi dadevnjak
Datum
23.11.2014.
Pjegavi dadevnjak je noni repati vodozemac. Odrasli pripadnici su adaptirani na
prikupljanja:
kopneni nain, a juvenilni na akvatini nain
ivota. Totalna duina jedinke see i do 28 cm.
Legator:
Smaji Denis
Boja koe je sjajnocrna sa veim brojem
varijalibnih sjajnoutih mrlja i linija(Slika br. 8).
Tijelo je zdepasto i vretenastog oblika sa
krupnom glavom ija je ukupna duina neto
vea u odnosu na njenu ukupnu irinu, sa 4
kratke noge iste duine i sa repom. Na bonim
dijelovima glave uoavaju se dobro razvijene
Slika
br.8:
Karakteristina lijezde. Ova vrsta naseljava brdska i montana
spoljanja
morfologija
vrste podruja do oko 2.000 m n.v. Obino se mogu
nai na vlanim mjestima u blizini prvenstveno
Salamandra salamandra
izvora, potoka i manjih bara, ispod kamenja,
komada drveta, u vlanoj travi i slino. areni dadevnjak je svuda prisutan i
uobiajena vrsta u Bosni i Hercegovini, ali i vrlo osjetljiva na promjene uslova u
ivotnoj sredini, tj. na skoro svako antropogeno djelovanje (Lelo, 2010). Prehrana im
je sastoji od razliitih beskimenjaka poput pueva, insekata, paukova, glista i sl.
Karakteristino za njih je postojanje otrovnih lijezda u vidu parotidnih lijezda i etiri

reda otrovnih lijezda du tijela. Pjegavi dadevnjak pripada klasi Amphibia, odnosno
vodozemci, te redu Caudata (Tabela br. 4a).
Pomenuta individua je prikupljena u Aleji, Biha, BiH 23.11.2014. godine. U
blizini ve spomenutog potoka u sredini Aleje, legator je postavio drvenu plou na
koju je stavio ljepilo i prije toga uhvaenih insekata koje bi moda pomenuta individua
htjela pojesti. Jo dvije identine zamke postavljenje su uz stari oronuli zid u neto
vioj travi. Legator je postavio zamke u cilju da
Tabela br. 4b
prikupi pomenutu individuu ili neku drugu koja
Tabela br.4a :Klasifikacija
Naziv vrste:
Salamandra
obitava na slinom stanitu. Postavljanje zamki
individue Salamadra
salamandra
obavljeno je 22.1.2014. godine. Sljedeeg dana,
salamandra
Mjesto
Aleja, Biha
jedna od tri zamke je djelovala, te je individua
Regnum
Animalia
prikupljanja:
prikupljena. Nakon
pohranjivanjaChordata
u plastini
Phylum
Datum
23.11.2014.
spremnik i dolaska
kui, individuaVertebrata
je fiksirana u
Subphylum
prikupljanja:
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
70% etil alkoholuSuperclassis
te je na stakleniGnathostomata
spremnik nanijeta
Classisbr. 4b). Amphibia
faunistika kartica (Tabela
Legator:
Smaji Denis
Ordo
Caudata
Subordo
Salamandroidea
Familia
Salamandridae
Pelophylax ridibundus (Palas, 1771)
barska
aba
Genus
Salamadra
Species
Salamandra
Barska aba je uglavnom akvatina vrsta iji pripadnicisalamandra
obitavaju u ili
neposrednoj blizini vode. Totalno duina ove vrste iznosi i do 17 cm. Tijelo je snano
razvijeno i zdepasto. Glava je iroka i tupo
zaobljena. Boja gornje strane tijela je
tamnozelena, sivozelena, maslinasta do
mrka, vrlo rije sasvim zelena sa crnim,
nekada i tamnozelenim mrljama ili
takicama. Donja strana tijela je bijela
ponekada posuta sa tamnim mrljama,
odnosno takama(Slika br.9). Ekstremiteti
Slika br.9: Karakteristina spoljanja su veoma dugi, te plovne koice na
morfologija
vrste
Pelophylax zadnjim ekstremitetima dopiru do vrhova
prstiju. Barska aba naseljava dva
ridibundus
odvojena dijela Europskog podruja:
jugozapadni i istono-centralni dio Europe (Lelo, 2010). Mujaci se razlikuju od enki
po paru vokalnih kesica u uglovima vilica. Hrane se vilinim konjicima i drugih
insektima, paucima, crvima i puevima. Veina barskih aba hibernira od septembra
pa do poetka juna, meutim ako se nalazi u vodama koje ne mrzu, ostaje aktivna
tokom cijele zime. Preferira otvorena topla stanita obrasla gustom vegetacijom, te
trajno ivi u vodi ili pored nje poput bara, barica, jezera, potoka i sl. Pripada klasi
Amphibia te redu Anura (Tabela br. 5a).

Pomenuta individua je prikupljena na Vrelu Bosne, Sarajevo, BiH 30.11.2014.

godine. Kako je ve spomenuto, barska aba najee obitava u stanitima sa
veom koncentracijom vegetacije i u vodi ili u neposrednoj blizini vode, pa zbog toga,
navedena lokacija prikupljanja predstavlja stanite ove individue. Prikupljena je u
samoj blizini Vrela Bosne pokraj manjeg izvora vode koji je najvjerovatnije nastao
akumulacijom oborinskih padavina. Nakon to
Tabela br.5a :Klasifikacija
je uoena i nakon nekoliko neuspjenih
individue Salamadra
pokuaja zbog dosta malih dimenzija,
salamandra
prikupljenja je obinom mreom sa drkom.
Regnum
Animalia
Nakon toga je pohranjena u plastini spremnik
Phylum
Chordata
radi neophodnog fiksiranja. Nakon dolaska
Subphylum
Vertebrata
kui, ostavljena je u zamrziva preko noi.
Superclassi Gnathostomata
Sljedeeg
danabr. je
Tabela
5b fiksirana sa 70% etil
s
akoholom
spremniku. Na kraju, na
Classis
Amphibia
Naziv u staklenom
Pelophylax
stakleni
stavljena je faunistika
Ordo
Anura
vrste: spremnik
ridibundus
Familia
Ranidae
kartica
individue
sa
njezinim
osnovnim
Mjesto
Vrelo Bosne,
Genus
Pelophylax
podacima
(Tabela
br. 5b).
prikupljanja
Sarajevo
Species
Pelophylax
:
ridibundus
Datumprikupljenih
30.11.2014.
Analiziranje
individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
prikupljanja
:
Legator:
Smaji Denis
Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758) - lipljen
Lipljen predstavlja vrstu ribe izrazito lijepog i aktraktivnog izgleda. Tijelo mu je
vretenasto, izdueno i sa relativno sitnim krljutima koje su dosta duboko usaene u
kou. Lipljen ima veoma dugaku lenu peraju
metalnoplave boje sa 3-4 reda krupnih crvenih i
ljubiastih pjega. Glava je relativno mala koja se
suava u zailjeni pic sa malim, jedva vidljivim
ustima u kojima se nalaze slabo razvijeni kukasti
zubi. Donja peraja je sa blijedo-crvenim i
ljubiastim preljevom na vrhu. Na bokovima iza
glave je manji ili vei broj crnih pjega (Slika br.
10). Lipljen je takoer prepoznatljiv po svojim
Slika broj 10: Karakteristina velikim oima zeleno-utim irisom. Geografsko
spoljanja
morfologija
vrste rasprostranjenje lipljena je ogromno i obuhvata
sjeverni i srednji dio euroazijskog kontinenta.
Thymallus thymallus
Najjunije podruje lipljena na Balkanu, a i u
Europi uope je rijeka Ljua sa Plavskim jezerom. U naim rijekama lipljen iskljuivo
ivi u vodama crnomorskog sliva. Vie voli mirniji, manje bujiav i relativno vei tok.
Najbolji uspjeh u lovu na lipljena postie se sitnim muicama sa tankim predvezima

jer je izrazito oprezan i plaljiv. Lipljen pripada klasi Actinopterygii te redu

Salmoniformes (Tabela br. 6b).
Pomenuta invidua je prikupljenja u rijecu Uni, mjesto Hatinac, Biha, BiH
25.11.2014. godine. Poto legator nije najbolje upoznat sa tehnikom ribarenja, tj.
ribolova, u prikupljanju ove vrste pomogao mu je otac, Enver Smaji. On je nakon
nekoliko neuspjelih pokuaja pomou umjetnog mamca, tj. putem suhe muice
tokom popodnevnih sati, uspio da uhvati navedenu ivdividuu. Lipljena je u veini
sluajeva veoma teko uhvatiti jer je izrazito brz i oprezan, a nakon jednog
neuspjelog pokuaja ne vraa se
Tabela br.6b :Klasifikacija individue
nikad na isto mjesto, tako da je
Thymallus thymallus
ovaj ulov relativno rjedak. Nakon
Regnum
Animalia
to je individua prikupljena,
Phylum
Chordata
stavljena je u plastini spremnik da
Subphylum
Vertebrata
bi joj se nakon dolaska kui
Superclassis
Osteichthyes
najprije ubrizgao 70% etil akohol u
Classis
Actinopterygii
tijelu radi spreavanja propadanja,
Ordo
Salmoniformes
6a
Familia
Salmonidae
a nakon Tabela
toga br.
uobiajeno
je
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
Naziv
vrste:
Thymallus
thymallus
Genus
Thymallus
fiksirana u takoer 70% etil
Species
Thymallus thymallus
alkoholu. Na kraju, kao i kod svake
Mjesto
Hatinac, Biha
vrste, na stakleni spremnik nalijepljena je faunistika kartica (Tabela br. 6a).
prikupljanja:
Datum Oncorhynchus
25.11.2014.
mykiss (Wallbaum, 1792) - Kalifornijska pastrmka
prikupljanja:
Kalifornijska pastrmka je jedna od najpoznatiji ribljih vrsta koja se gaji u
Legator:
Smaji Enver
hladnovodnim ribnjacima. Potie iz voda sa sjeverne obale sjeverne Amerike, a u
Europu prvi je unijeta 1880. godine. Oblik
tijela joj je zbijen, vretenast(neto iri
neko kod obine potone pastrme) to joj
olakava odravanje u vodi i brzo
plivanje. Glava joj je sa jakim vilicama,
puno otrih, unazad savijenih zuba. Po
glavi, leima, lenom i masnom peraju
Slika br.11: Karakteristina spoljanja rasute su brojne male crne pjege, dok se
morfologija vrste Oncorhynchus mykiss
du srednje dijela tijela od glave pa do
repnog peraja prua pojas karakteristino crveno-narandastih pruga duginih boja.
Lena strana su joj tamno zelena, a trbuna srebrenasto sjajn a(Slika br. 11).
Uglavnom se hrani beskimenjacima i manjim primjercima riba. Raste od 35 do 70
cm duine. Kako je ve spomenuto, podrijeklo vue iz Sjeverne Amerike, tanije iz
Kalifornije po kojoj je i dobila naziv. Veinom ivi u istim i bistrim rijekama (najee
na dnu, ali nekad i u sredini) slinim ivotom kao domaa potona pastrmka.
Kalifornijska pastrmka pripada klasi Actinopterygii te redu Salmoniformes (Tabela br.
7b).
Pomenuta individua je prikupljenja u rijecu Uni, tj. njezinoj takozvanoj pritoci
Klokotu, Biha, BiH 25.11.2014. godine. Kao i prethodnu vrstu ribe, legator nije sam

ulovio poto nema znanja o ribolovu, ve mu je u prikupljanju pomogao otac, Enver

Smaji. Kalifornijska pastrmka je prikupljena na Klokotu, u blizini vjetakog
uzgajalita riba. Za razliku od prethodne vrste ribe koju je u nekoj mjeri tee prikupiti
tj. uloviti, sa ovom individuom nije bilo veih problema. Nakon kratkog vremena,
zahvaljujui ocu, je uspjeno ulovljena i prenesena u plastini spremnik. Nakon
dolaska kui fiksirana je u 70% etil akoholu. Na kraju je na stakleni spremnik nanijeta
faunistika kartica vrste (Tabela br.7a).

Tabela br. 7a
Naziv vrste:
Oncorhynchus
mykiss
Mjesto
Klokot/Una, Biha
prikupljanja:
Datum
prikupljanja:

25.11.2014.

Legator:

Enver Smaji

Tabela br.7b :Klasifikacija individue

Oncorhynchus mykiss
Regnum
Animalia
Phylum
Chordata
Subphylum
Vertebrata
Superclassis
Osteichthyes
Classis
Actinopterygii
Ordo
Salmoniformes
Familia
Salmonidae
Genus
Oncorhynchus
Species
Oncorhynchus
mykiss

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) - gagica/veak

Ova vrsta ribe je veoma rasprostranjena u slatkovodnim tokovima. Tijelo joj je
veinom vretenatske grae prekriveno sitnim ljuskama koji nema na trbunoj strani.
Prosjena veliina je oko 10 do 12 cm. Glava i
prsa su im zagasito plave boje, a osnovna boja
lea je tamnozelena ili sivocrna. Na bokovima
tijela nalaze se mrlje nepravilnog oblika, esto
spojene u zlatne uzdune pruge. Cijelo tijelo je
posuto sitnim sivim pjegama (Slika br. 12). U
periodu mrijesta mujaci dobivaju ivlje boje.
Slika
br.12:
Karakteristina
Hrani se tvarima koje padne na vodu, larvama
spoljanja
morfologija
vrste
insekata i crvolikim beskimenjacima. Gagica
Phoxinus phoxinus
najee ivi u vodama Dunavskog, Sinjskog,
Livanjskog i Glamokog polja, u Bukom i Mostarskom blatu te u Blidinjskom jezeru,
ali sree se u svim vodama dunavskog i jadranskog sliva. Nastanjuje biste, hladne
rijeke i potoke sa pjeanim i sljunkovitim dnom. 1 Uvijek se zadrava u velikim
jatima. Gagica pripada klasi Actinopterygii te redu Cypriniformes (Tabela br. 8b).
Pomenuta individua je prikupljena u rijeci Uni, mjesto Hatinac, Biha, BiH 24.11.2014.
godine. Kao i prilikom prikupljanja ostalih vrsta riba, legatoru koji nije upoznat sa
ribarenjem je pomogao otac, Enver Smaji. Zbog prisustva jako velikog broja ovh
individua u rijeci Uni, prikupljanje je izvreno veoma brzo i bez ikakvih problema.
Kako je spomenuto, ova individua se najee nalazi u jatima. Gagica je ulovljena
veoma sitnom udicom na koju je stavljen komadi kruha. Nakon prikupljanja individua
je fiksirana 70% etil akoholom u staklenom spremniku na kojeg je postavljena
faunistika kartica (Tabela br. 8a).
Tabela br. 8a
Naziv vrste: Phoxinus phoxinus
Mjesto
prikupljanja:

Una, Hatinac,
Biha

Datum
prikupljanja:

24.11.2014.

Legator:

Enver Smaji

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Pijor

Tabela br.8b :Klasifikacija individue

Phoxinus phoxinus
Regnum
Animalia
Phylum
Chordata
Subphylum
Vertebrata
Superclassis
Osteichthyes
Classis
Actinopterygii
Ordo
Cypriniformes
Familia
Cyprinidae
Genus
Phoxinus
Species
Phoxinus
phoxinus

Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike

Passer domesticus (Linnaeus, 1758) - vrabac

On predstavlja najeu vrstu vrapca. Mujaci se
lako prepoznaje po kestenjastom platu, plavkasto
sivom tjemenu i trtici. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a
podvoljak, grlo i kljun su srce boje. Lea su smea sa
uzdunim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja
crni dio na podvoljku moe biti prekriven svijetlijim
rubovima novog perja. Ljeti je mujaku kljun plavo-crn,
a noge smee boje.U hladnijim podrujima mujak ima
blijedo perje sa ukasto-smeim kljunom. enka i
mladi imaju vie smea krila na kojima se uoava
svijetla krilna pruga, dok su po trbuhu svijetliji (Slika br.
13). Zovovi su brojne varijacije cvrkutavih i pijukavih
Slika br.13: Karakteristina glasova sa dvostrukim "ivik", koji se esto ponavljaju
spoljanja
morfologija u vidu nerazvijenog pjeva (Lelo, 2014.). Odrasli vrabav
vrste Passer domesticus; je velik 14-16 cm i malo je vei od poljskog vrapca.
mujak(gore), enka(dole). Raspon krila iznosi 25 cm. Hrani se sjemenkama i
kukcima, obino manjim leptirima. Uglavnom se nalaze
u jatima, rijetko udaljeni od ljudskih naselja, odnosno seoskih kua i gradskih sredina.
Rasprostranjen je u Africi, Aziji, Europi, Sjevernoj i Junoj Americi. Pripada klasi Aves
te redu Passeriformes (Tabela br. 9b).
Pomenuta vrsta prikupljena je u Nedariima, Sarajevo, BiH 14.12.2014.
godine. Prilikom prikupljanja koritena je improvizirana zamka u obliku drvene ploe
na koju je stavljeno ljepilo i obina hrana za ptice u obliku razliitih sjemenki.
Improvizirana zamka je postavljena na "klupicu" ispred prozora gdje se inae
okupljalju razliite vrste ptica za vrijeme hladnijeg razdoblja ili zbog prisutva mrvica
hrane. Nakon dva dana stajanja, na zamku se prihvatila, tj. priljepila dotina
individua. Nakon toga je fiksirana pomou 70% etil akohola u staklenom spremniku
na kojem je postavljena faunistika kartica (Tabela br. 9a).
Tabela br. 9a
Naziv vrste:
Passer domesticus

Tabela br.9b :Klasifikacija individue

Phoxinus phoxinus
Regnum
Animalia
Mjesto
Nedarii, Sarajevo
Phylum
Chordata
prikupljanja:
Subphylum
Vertebrata
Classis
Aves
Datum
14.12.2014.
Ordo
Passeriformes
prikupljanja:
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata
(Cuvier, 1812) s osvrtomPasseridae
na ope karakteristike
Familia
Genus
Passer
Legator:
Smaji Denis
Species
Passer
domesticus
Mus musculus (Linnaeus, 1758) - kuni mi

Tijelo mieva dugo otprlikie od 6,9-10,3 cm i teko oko 12-40g. Glava je tipino
miolika, kondilobazne duine 1,8-2,5 cm, produene, jasno iljaste njuke sa
uoljivim
uperkom
vibrisa,
istaknutih oiju i dugih uiju.
Krzno je dorzalno olovnosivo,
smesivo
ili
svijetlosmee,
ventralno svijetlije (Slika br. 14).
Noge su srazmjerne, stranje
due, a zavravaju se vrstim
kandama.
Duina
stranjih
stopala je 1,5-1,9 cm. Rep je
Slika
br.14:
Karakteristina
spoljanja tanak, a na povrini sa ronatim
morfologija vrste Mus musculus
prstenovima i dosta dug (Lelo,
2014.). Kao i veina glodavaca mievi su none ivotinje ili aktivniji u sumraku, ali ih
se moe i sresti i po danu. Moe se pronai na razliitim mjestima u prirodi, najee
vlanim mjestima, rubovima uma, parkovima, vrtovima, poljima, kako i u kuama
gdje u raznim pukotinama gradi gnijezda. ive openito svugdje, osim na Antartici i
na nekim manjim otocima. Hrani se svime, posebno sa itaricama, insektima i
hranom koju ovjek koristi. Mi teak oko 20-25g dnevno pojede oko 2-2,5g hrane. U
Bosni i Hercegovini Mus musculus je svuda prisutan do oko 1750m n.v. (Muzaferovi,
2011). Kuni mi pripada klasi Mammalia te redu Rodentia (Tabela br. 10b).
Pomenuta vrsta prikupljena je u
Tabela br.10b :Klasifikacija
podruju Hatinca, Biha, BiH 24.11.2014.
individue Mus musculus
godine. U cilju prikupljanja navedene vrste
Regnum
Animalia
koritena je obina zamka za mieve
Phylum
Chordata
(miolovka), improvizirana zamka u obliku
Subphylum
Vertebrata
pastine/drvene ploe na koju je stavljeno
Classis
Mammalia
ljepilo i neto
Ordo
Rodentia
Tabelahrane
br. 10ai humana zamka za
Familia
Muridae
mieve
koja je Mus
kupljena
u poljoprivrednoj
Naziv vrste:
musculus
Genus
Mus
radnji. Zamke su postavljene na razliita
Species
Mus
Mjestoimprovizirana
Hatinac,
Bihapostavljena je
mjesta:
zamka
musculus
prikupljanja
vani,
u blizini kue uz zid i u blizini ugla, jer
:
se mievi
inae kreu uz rubove. Standarna zamka i improvizirana zamka su
Datum
24.11.2014.
postavljene na tavanu
kue. Humana i improvizirana zamka su djelovali te su
Analiziranje prikupljenih individua pojedinih klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) s osvrtom na ope karakteristike
prikupljanja
uhvaene dvije individue. U obje individue je ubrizgan 70% etil akohol nakon ega su
: fiksirane u 70% etil akoholu. Na stakleni spremnik postavljena je faunistika
takoer
Legator:
kartica(Tabela
br.Smaji
10a). Denis
4. Zakljuak

U cilju pisanja seminarskog rada o animalnim individuama pripadnika razliitih

klasa potfiluma Vertebrata (Cuvier, 1812) i filuma Chordata (Haeckel, 1874)
prikupljene su sljedee individue/vrste:

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) - uti muka

Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) - sljepi
Podarcis muralis (Laurenti, 1768) - zidni guter
Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) - pjegavi dadevnjak
Pelophylax ridibundus (Palas, 1771) - barska aba
Thymallus thymallus (Linnaeus, 1758) - lipljen
Oncorhynchus mykiss (Wallbaum, 1792) - Kalifornijska pastrmka
Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) - gagica/veak
Passer domesticus (Linnaeus, 1758) - vrabac
Mus musculus (Linnaeus, 1758) - kuni mi

Na osnovu prikupljenih vrsta, legator je doao do boljeg i upeatljivijeg

saznanja odnosno raznovrsnosti prisustva razliitih ivotinja na prostoru Bosne i
Hercegovine, odnosno na prostoru grada Bihaa i Sarajeva. Bosna i Hercegovina
stvarno predstavlja mjesto obitavanja velikog broja raznovrsnih individua razliitih
klasa datog potfiluma. Neki e ovu zemlju smatrati kao ruralni, zadrti prostor gdje je
sve, pa i ak i radovi i saznanja o ivotinjama nerazvijeno. Meutim, ovaj rad potpunu
suprotnost dokazuje, od pronalaska i prikupljanja, pa do koritenja odnosno
pristupanosti razliite literature sa osnovnim i detaljnim saznanjima o ivotinjama.
Zahvaljujui toj literaturi i autorima literature, legator ovog rada je uspio pored toga
da bolje upozna materiju koju je dobio za zadatak, uspio i da napie ovaj rad na
kvalitetan nain, na nain koji oslikava jednog studenta, akademskog graanina.
Uspio je doi do saznanja o razliitosti na morfolokom, anatomskom i
klasifikacijskom nivou meu klasama, njihovim opim karakteristika i osobinama po
kojima su vrijedni izuavanja.

5. Literatura

Lelo, S. (2015). Praktikum za upoznavanje osnovnih taksa tetrapodnih

kimenjaka. Media biro d.o.o., Sarajevo.

Lelo, S. (2010). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i

Hercegovine.

Lelo, S. (2014). Mamologija sa posebnim osvrtom na mamofaunu Bosne i

Hercegovine. Media biro d.o.o., Sarajevo.

Lelo, S. et al., (2014). Ornitologija sa posebnim osvrtom na ornitofaunu Bosne i

Hercegovine. Media biro d.o.o., Sarajevo.

Aleksopulo, A. (1968). Zoologija kimenjaka. Zavod za izdavanje udbenika

Socijalistike republike Srbije, Beograd.

http://www.erdkroete.de/gelbbauchunke.htm

http://www.arkive.org/slow-worm/anguis-fragilis/

http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Anguis&species=fragilis

http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Podarcis&species=muralis

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sljepi%C4%87

http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Salamandra&wherespecies=salamandra

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pjegavi_da%C5%BEdevnjak

http://www.iucnredlist.org/details/58705/0

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDabe

http://bs.wikipedia.org/wiki/Lipljen

http://nationalpark-una.ba/bs/fauna.php

http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=127185

http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=127185

http://www.fishbase.org/summary/239

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pijor

http://en.wikipedia.org/wiki/Common_minnow

http://www.iucnredlist.org/details/17067/0

http://en.wikipedia.org/wiki/House_sparrow

http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=8367

http://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_vrabac

http://en.wikipedia.org/wiki/House_mouse

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mi%C5%A1evi