Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
BANOVII
MATURSKI RAD
Mentor:
Uenik:
Salki Hamdo
Braninovi Adnan
Tema:
Katodni odvodnici prenapona u
elektroenergetskom sistemu
SADRAJ:
1. UVOD.................................................................................................................4.
2. KOORDINACIJA IZOLACIJE.........................................................................5.
3. PRENAPONI......................................................................................................7.
3.1.
Karakteristika prenapona..............................................................................7.
3.2.
Podjela prenapona.........................................................................................9.
3.3.
Atmosferski prenaponi ................................................................................11.
4. ZATITA OD PRENAPONA...........................................................................13.
4.1. Cijevni odvodnici prenapona .......................................................................13.
4.2. Katodni odvodnici prenapona ......................................................................14.
4.3.
Uzemljenje katodnih odvodnika..................................................................15.
5. ZAKLJUAK...................................................................................................17.
6. LITERATURA...................................................................................................18.
1. UVOD
Pod prenaponom se podrazumjeva svako povienje napona izmeu dvije take koje
stvara elektrino polje izmeu njih tako da ono moe biti opasno po oteenje izolacije
izmeu njih, tj. izmeu tih taaka usljed jakog polja moe doi do preskoka ili proboja
izolacije.
Gotovo svi ureaji i postrojenja za visoke napone grade se za spoljanju montau i
izloeni su pored atmosferskih uticaja (toplota, mraz, vlaga ...) i veoma estim pranjenjima
usljed atmosferskog elektriciteta koja su poznata pod nazivom prenapona (spoljanji
prenaponi) jer su to povienja napon iznad normalnih radnih napona. Takoe prenaponi mogu
nastati i u samom elektrinom sistemu tj. nezavisno od atmosfere te i njih treba uzeti u obzir
pri posmatranju ovih pojava (unutranji prenaponi).
Ova povienja napona vre jedno naprezanje izolacije te je svakako potrebno da svako
izvedeno postrojenje ili objekat bude ispitan na odreene uslove.
Spoljanji ili atmosferski prenaponi nastaju usljed atmosferskih pranjenja u elemente
elektroenergetskih objekata ili u njihovoj blizini. Pri direktnim atmosferskim pranjenjima u
elemente elektroenergetskih sistema pojavljuju se vrlo velike struje koje izazivaju visoke
napone na objektima, od kojih se oprema u postrojenjima mora tititi. U sluaju atmosferskog
pranjenja u blizini elektroenergetskog objekta dolazi do indukovanja prenapona, koji mogu
biti opasni u mreama srednjih i niskih napona. Visina atmosferskih prenapona zavisi od
energije atmosferskog pranjenja, mada se primjena odgovarajuih zatitnih mjera ograniava
na nie vrijednosti. Atmosferski prenaponi su aperiodinog oblika na mjestu nastanka, mada
mogu pri prostiranju da izazovu oscilacije na dijelovima mree. U frekvencijskom spektru
naponskog talasa nastalog atmosferskim pranjenjem pojavljuju se najvie uestanosti od 1
MHz do 5 MHz koje odgovaraju poetnom periodu (elo talasa).
Unutranji prenaponi nastaju usljed poremeaja u samom sistemu. Dijele se prema
uzroku na: sklopne ili komutacione i privremene ili povremene prenapone.
U zatitna sredstva od atmosferskih prenapona spadaju zatitna uad na vodovima i
postrojenjima, gromobranski iljci u postrojenjima, iskrita i odvodnici prenapona.
2. KOORDINACIJA IZOLACIJE
Neka je prema Sl.1. dato jedno postrojenje koje ima na ulazu odvodnik prenapona, zatim u
takama A i B rastavljae na potpornim izolatorima a izmeu njih prekida i na kraju
transformator.
Izolaciju pojedinih aparata i ureaja treba tako podesiti da u sluaju nailaska
prenaponskog talasa najprije reaguje odvodnik i snizi vrijednost prenaponskog talasa koji
dalje prodire. Vrijednost talasa koji dalje prodire treba da je takva da je mogu izdrati svi
ostali aparati. Ako se eli jo vea sigurnost, za sluaj da odvonik otkae, moe se predvidjeti
da npr. izolatori rastavljaa imaju slabiju izolovanost od prekidaa, a naroito transformatora,
te da u tom sluaju preskok nastupi na njima a ne u transformatoru. Ovo stoga to bi u tom
sluaju teta i kvar bili daleko manji. U tu svrhu se katkada na ovim izolatorima ili na
uvodnim izolatorima transformatora stavljaju varniari iji je napon reagovanja nii od
izolovanosti transformatora, ali u svakom sluaju vii od napona koji odvodnik pri reagovanju
propusti dalje u postrojenje.
Ovo usklaivanje izolacije (koordinacija izolacije) predvieno je propisima pojedinih
zemalja.
Izolaciona vrstoa oreena je maksimalnom vrijednou podnosivog udarnog napona
i efektivnom vrijednou jednominutnog podnosivog napona industrijske uestanosti, koje
oprema, pod odreenim uslovima, mora da izdri a da na njoj ne dodje do proboja ili
preskoka.
Zatitni ureaji od atmosferskih prenapona okarakterisani su svojim zatitnim udarnim
nivoom tj. najviim naponom koji se pod odreenim uslovima pojavljuje na njegovim
krajevima. I ove karakteristike zatitnih ureaja takoe se odreuju posebnim propisima.
Kao to je ranije navedeno razlikuju se dvije vrste prenapona: Komutacioni ili
unutranji i atmosferski ili spoljanji. Oprema se gotovo redovno tako izrauje da svojom
izolacionom vrstoom moe izdrati komutacione prenapone, koji su u izuzetnim
sluajevima najvie reda do 3,5 nominalnog faznog napona. U veini sluajeva ne prelaze
dvostruku vrijednost nominalnog napona.
Mnogo tee je postii izolacionu vrstou u pogledu atmosferskih prenapona. Kako su
njihove vrijednosti neodreene i zavisne od veliina i vrijednosti koje se ne mogu predvidjeti,
to se za odreene vrijednosti nominalnih napona usvajaju izolacione vrstoe koje ne utiu na
bitno poskupljenje proizvodnje ovih ureaja, a uz to su usklaene nivoom zatitnih ureaja.
Iz ovog prozilazi da je za komutacione prenapone potrebno predvidjeti jednu
izolacionu vrstou i ona je data u vidu jednominutnog podnosivog napona industrijske
uestanosti. Druga izolaciona vrstoa (nivo) u pogledu atmosferskih napona data je sa
podnosivim udarnim naponom odreenog oblika i amplitude.
Jednominutni podnosivi napon industrijske uestanosti i podnosivi udarni napon
karakteriu izolaciju tog ureaja i definiu stepen izolacije.
3. PRENAPONI
3.1. KARAKTERISTIKE PRENAPONA
Osnovne karakteristike jednog prenapona su: njegova amplituda, vrijeme trajanja
njegovog uticaja na izolaciju i brzina uspostavljanja samog prenapona (strmina), tj. njegov
porast sa vremenom do dostizanja amplitude.
Svaka vrsta prenapona napree izolaciju na poseban nain. Na slici 2. su prikazani
prenaponi prema iznosu i duini trajanja. To su:
1. Najvii pogonski napon izraen kao efektivna vrijednost odgovarajueg naponskog nivoa.
2. Privremena povienja napona.
Prelazni prenaponi:
1.Polaganog porasta ela odnosno strmine (sklopni prenaponi)
2.Brzog porasta ela odnosno strmine (atmosferski prenaponi)
3.Vrlo brzi (VFT- very fast transient )
Sklopni, atmosferski i ultra brzi prenaponi imaju prelazni karakter. Oni dostiu
amplitudu poslije kratkog vremena, nakon ega se priguuju ili nestaju. Privremena povienja
napona traju znatno due, a njihovo trajanje ima red veliine sekundi ili ak sati.
Na ordinati je dat faktor prenapona Kp, koji se daje u odnosu na faznu vrijednost
maksimalnog napona.
Kp=
Umax
U
2
3
= 1,225
Umax
U
gdje je:
-UMAX amplituda prenapona,
-U efektivna vrijednost pogonskog napona (linijski napon).
-Trajni napon pogonske frekvencije: ima konstantnu efektivnu vrijednost i trajno je prikljuen
na stezaljke opreme,
-Privremeni prenapon: prenapon pogonske frekvencije relativno dugog trajanja. Moe biti
nepriguen ili slabo priguen. U nekim sluajevima njegova frekvencija moe biti nekoliko
puta manja ili vea od pogonske frekvencije.
-Prelazni prenapon: je kratkotrajni prenapon trajanja nekoliko s ili krai i oni se dijele na:
a)prenapone polaganog porasta ela (sklopni): obino prenaponi jednog polariteta sa
vremenom trajanja ela 20 s < Tp < 5000 s i trajanjem zaelja T2 < 20 ms.
b)Prenapone brzog porasta ela (atmosferski): prenaponi obino jednog polariteta sa
vremenom
c)prenapon vrlo brzog porasta ela: prenaponi obino jednog polariteta sa vremenom
trajanja ela Tf < 0,1 s, ukupnog trajanja < 3 ms. Oni su obino superponirani oscilacijama
frekvencija 30 kHz < f < 100 kHz.
-Kombinovani prenaponi: sastoje se od dvije ili vie komponeneti istovremeno, a optereuju
izolaciju opreme prikljuenu izmeu zemlje i faze.
NISKA FREKVENCIJA
VRSTE
NAPONA
TRAJNI
PRIVREMENI
Podruje
f = 50 ili 60 Hz
Tt > 3600 s
f = 50 ili 60 Hz
48 < f < 62 Hz
Tt (*)
Tt = 60 s
oblika
napona
Standardni
oblik
napona
Standardno
Ispitivanje kratkotrajnim
ispitivanje
(*)
naponom
podnosivosti
PRELAZNI
VRSTE
POLAGANI
BRZI
(sklopni)
(atmosferski)
NAPONA
VRLO BRZI
4. ZATITA OD PRENAPONA
Cijevni odvodnici su iskrita kod kojih je omogueno gaenje luka. Elektrode iskrita
koje su najee u obliku rogova postavljaju se na odreenom meusobnom rastojanju u
specijalnu cijev, pa su zbog toga i dobili ime cijevni odvodnici. Cijev je napravljena od
specijalnog materijala (tvrda guma, vodeno staklo) i ona ima sposobnost da svojim toplotnim
dejstvom razara elektrini luk stvarajui gasove. Gasovi koji su se stvorili u cijevi, su pod
velikim pritiskom i oni struje napolje kroz naroito predviene otvore, te na taj nain
oduvavaju luk i gase ga. Izmeu elektroda se stavlja komadi izolacijonog materijala, koji je
od istog materijala kao i cijev, tako da se poveava razvijanje gasova da bi se intenzivnije
gasio luk. Na slici 2.8. je prikazan cijevni odvodnik sa sledeim elementima:
1. - cijev odvodnika,
2. - uzemljena elektroda,
3. - elektroda pod naponom.
rednih varniara koji slue da izdvoje nelinearni otpornik od voda pod naponom. Kada naie
prenapon redni varniari bivaju probijeni te nelinearni otpor dolazi pod napon. Vrijednost
nelinearnog otpora naglo opada i prenaponski talas biva sproveden u zemlju. im je
prenaponski talas odveden u zemlju na nelinearnom otporu je opao napon i on poveava svoj
otpor, smanjuje struju kroz radne varniare i ona se na njima gasi.
Glavne karakteristike jednog katodnog odvodnika su:
Nominalna struja rastereenja je ona maksimalna struja kojuj odvodnik moe da izrdi
Propratna struja je ona struja industrijske uestanosti koja tee kroz odvovnik pri
reagovanju a izazvana je radnim naizmjeninim naponom mree.
Pored ovih dvaju vrsta postoje jo i Silicijum-karbidni (SiC) i Metal oksidni iliCinkoksidni (ZnO) odvodnici prenapona.
4.3. Uzemljenje katodnih odvodnika
5. ZAKLJUAK
Zatitnu zonu zatitnog ueta je najbolje odrediti eksperimentalnim putem ako za to
postoji mogunost, a ako ne onda se koriste razni empirijski obrasci.
Iskrite ima ulogu sklopnog aparata koji ukljuuje kada napon pree odreenu
vrijednost (napon reagovanja), a iskljuuje kada struja prolazi kroz nulu. Zatita sa zatitnim
iskritima je veoma jeftina, pouzdana i jednostavna. Iskrita ine dopunsku prenaponsku
zatitu na vodovima. Nikada se ne postavljaju na prvi ili krajnji stub.
Cijevni odvodnici prenapona su ureaji za uspjeno gaenje luka pri emu se stvaraju
gasovi od razorenog materijala od koga je nainjena cijev, pri emu se poveava pritisak ili se
daje vrtlono ili usmjereno kretanje gasova u cijevi, radi intenzivnijeg gaenja luka.
Samo ispravan odvodnik prenapona uz predhodno poznavanje prilika u mrei, su
garancija njegovog uspjenog rada te dobre koordinacije izolacije.
Mjesto i nain ugradnje odvodnika prenapona su veoma bitni za ispravnu zatitu
pogonskog sredstva, na to projektanti i inenjeri mrea moraju obratiti vie panje.
Relokacija odvodnika prenapona na vienaponskoj strani i ugradnja odvodnika
prenapona na nienaponskoj strani distributivnih transformatora predstavljaju preporuene
mjere zatite od atmosferskih prenapona.
Odvodnici prenapona na stubu, postavljeni na ulazu u kablovsku zavrnicu voda koji
ulazi u transformatorsku stanicu, su efikasno sredstvo za
zatitu transformatora samo pri dolasku indukovanih prenapona nadzemnim vodovima. Pri
atmosferskim pranjenjima direktno u fazne provodnike voda njihova efikasnost zaite se
bitno smanjuje.
U sluaju da je mogu prenos sklopne energije sa vieg na nii naponski nivo potrebno
je napraviti takav izbor karakteristika da se obezbijedi reagovanje odvodnika prenapona na
viem naponskom nivou.
6. LITERATURA
1. Ivo Uglei, Tehnika visokog Napona, Zagreb 2002
2. M. Savi, Z. Stojkovi:Tehnika visokog napona atmosferski prenaponi, Elektrotehniki
fakultet u Beogradu, Beograd 1996. godina.
3. kuleti Sreten: Tehnika visokog napona, UCG, Titograd 1989
4. Internet:
[ 1.] http://bs.scribd.com/doc/73906664/Prenaponi-i-Koordinacija-Izolacije