UZGOJ IVOTINJA

Biosigurnost u svinjogojstvu

BIOSIGURNOST U SVINJOGOJSTVU
Intenzivna svinjogojska proizvodnja podrazumijeva dranje velikog broja ivotinja na relativno malom
prostoru. Takav nain proizvodnje stavlja pred
suvremenu veterinarsku znanost i praksu itav niz
novih problema. U uvjetima masovne proizvodnje i
sve veih zahtijeva u smislu poveanja proizvodnih
sposobnosti ivotinjskog organizma postavljaju se i
problemi zdravstvene zatite. S tim u vezi u velikim
aglomeracijama naglasak je na zatiti i primjeni preventivnih mjera (Vuemilo i sur., 2004).
Osnovna zadaa veterinara u uvjetima intenzivne svinjogojske proizvodnje je sauvati zdravlje
i proizvodne sposobnosti ivotinja koristei razliite
postupke i mjere koje zovemo zajednikim imenom
biosigurnost. Glavni zadatak provoenja biosigurnosnih mjera na farmi je prevencija, kontrola i
eradikacija ekonomski znaajnih zaraznih bolesti.
Ovim mjerama nastoji se suzbiti zarazu na mjestu
gdje se pojavila te istodobno sprijeiti njenu pojavu
na mjestima gdje bi se mogla pojaviti. Budui da u
pojavi zaraze sudjeluje vie imbenika (izvor, putovi
irenja, dispozicija organizma i dr.) i metode koje se
primjenjuju u prolaksi su vrlo razliite (dezinfekcija,
dezinsekcija, deratizacija, nekodljivo uklanjanje
ivotinjskog otpada i leina i dr.).
Postupci i mjere koji se poduzimaju u svrhu
spreavanja, suzbijanja i eradikacije zaraznih bolesti
mogu se podijeliti na:
- primarne, kojima se spreava prodor patogenih
mikroba u krug farme i nastambe preko vektora;
- sekundarne, kojima se priprema zioloki i imunosni sustav ivotinja kada dou u kontakt s patogenim mikrobima ne doe do pojave bolesti.

24

Casopis dio05.indd 24

Vuemilo1, M

PRIMARNE MJERE BIOSIGURNOSTI

Primarnim mjerama se nastoji smanjiti rizik unosa

bilo koje vrste mikroba u farmu preko vektora. Teite
ovih mjera je presijecanje putova kojima ulaze
uzronici zaraznih bolesti preko hrane, vode, tla,
zraka, ljudi, vozila, ivotinja, domaih i divljih ptica,
raznih glodavaca, kukaca i otpadne fekalne tvari.

Veina patogenih mikroba ivi u okoliu razliito

dugo i putem vektora moe ui u nastambe i u
ivotinjski organizam. Tako npr. uzronik tuberkuloze preivi u tlu od 5 mjeseci do 2 godine. Virus
svinjske kuge niske temperature konzerviraju pa na
temperaturi -5 do -12 C preivi due od 3 mjeseca.
Sasuen zadrava aktivnost tijekom jedne do tri
godine pri emu vanu ulogu ima temperatura.
Veoma je otporan i na kolebanja pH okolia (tla,
fecesa). Ostaje na ivotu i do 80 dana pri pH 4,0 do
10,0. U izmetu zadrava virulentnost dva tjedna, a
u hrani sedam dana. U osuenoj krvi preivi veoma
dugo. Osjetljiv je prema trulenju. U leini koja trune
ugiba za dva do tri dana. Uzronik antraksa (spore)
preive u tlu nekoliko desetina godina (neki navode
vie od 100 godina). Salmonele preive u tlu i fecesu
od nekoliko mjeseci do tri godine. Uzronik bruceloze preivi 72 dana u okoliu. Uzronik bjesnoe
preivi u okoliu oko 40 dana a uzronik Aujeszkijeve bolesti u gnojnici 120 dana. Paraziti i njihovi
razvojni oblici mogu preivjeti u slobodnoj prirodi
izmeu 3 i 18 mjeseci (Strauch, 1991).
Radi spreavanja unoenja uzronika zaraznih
bolesti u krug farme ili u objekte na obiteljskom gospodarstvu poduzimaju se razliiti postupci i mjere
kao npr.:

Dr. sc. Marija Vuemilo, redoviti profesor, Zavod za animalnu higijenu okoli i etologiju, Veterinarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb

Vol. IX (2007) sijeanj - veljaa br. 1

1.3.2007 10:50:56

UZGOJ IVOTINJA
Biosigurnost u svinjogojstvu

- Izbor lokacije za gradnju farme, odnosno ekonomskog dvorita podrazumijeva pravilan izbor
makrolokacije, odnosno mikrolokacije. Poznavanje
orografskih, geolokih i pedolokih obiljeja terena, klimatsko-meteorolokih karakteristike te rue
vjetrova, posebno dominantnih na tom podruju.
- Udaljenost od ostalih farmi (istovrsnih ili
raznovrsnih) je vaan epidemioloki imbenik.
Ovisno o epidemiolokoj situaciji na terenu veoma
je vana udaljenost izmeu pojedinih objekata koja
bi trebala biti to vea zbog prijenosa infekta iz jednog objekta u drugi.
- Sigurnosna ograda oko farme i kontrola ulaska i
kretanja osoba po farmi. vrsta ograda oko farme je
bitan imbenik zatite u zikom i epidemiolokom
smislu. Na farmi mogu boraviti samo djelatnici, a
ostali posjetioci moraju proi strogi higijenski reim
(presvlaenje, tuiranje).
- Izgradnja funkcionalne dezinfekcijske barijere za
vozila i ljude. Poznato je da gotovo niti jedna dezinfekcijske barijere na ulazima u farmu nije napravljena po vaeim higijenskim principima. Glavni im
je nedostatak to nisu natkrite i to nemaju preljeve.
Dezinfekcijsku barijeru moemo denirati kao betonsko udubljenje u tlu ispunjeno dezinfekcionom
otopinom preko koje u krug farme ulaze vozila i
ljudi. Svrha joj je sprijeiti unos patogenih mikroba
u farmu i objekte preko vozila i obue. Gradi se

www.meso.hr

Casopis dio05.indd 25

od materijala koji nije podloan koroziji i koji dobro

podnosi optereenje tekih transportera. Za vozila
se gradi dimenzija: 6 m x 3 m x 0,25 m, ili duina
barijere je obujam kotaa kamiona + 1 m. Sa strane
je potrebno napraviti preljevne kanale u koje e ulaziti dezinfekciona otopina kada vozilo ue u barijeru
i iz kojih e nakon njegova izlaska ponovo vratiti.
Zbog odravanja istoe potrebno je prije i nakon
barijere prostor betonirati nekoliko metara. Ulaz
i izlaz iz barijere treba biti postupan (kosina 1,5
metar). Manja bazinfekcijska barijera koja slui za
dezinfekciju obue ljudi koji ulaze u krug farme treba
imati dimenzije 1,0 m x 1,0 m x 10 cm. Obje barijere trebaju biti natkrite i nainjene tako da se mogu
nesmetano istiti i prati (NN 136/2005). Barijere
trebaju biti natkrite kako bi se zatitila dezinfekciona
otopina od razrjeenja atmosferskim talozima ili od
isparavanja pod utjecajem sunevih zraka. Voza i
suvoza moraju izii iz transportnog sredstva i dezincirati obuu i ruke. Djelovanjem organskih tvari,
temperature, promjene pH dolazi do inaktivacije
dezinfekcionog sredstva pa je zbog toga potrebna
redovita kontrola dva puta tjedno i jedanput tjedno
zamjena svjeom otopinom. Kod niskih temperatura
otopini dezincijensa se dodaje 5 do 10 % otopina
kuhinjske soli zbog zamrzavanja. Najee se kao
dezincijens koristi 2 do 3 % vodena otopina natrijeve luine iji pH mora biti od 13 do 14. S obzirom

25

1.3.2007 10:50:56

UZGOJ IVOTINJA
Biosigurnost u svinjogojstvu

da se uzronici bolesti mogu prenijeti i preko ruku

na ulazu u farmu potrebno je postaviti dvije posude.
Jedna s otopinom dezincijensa a druga s istom
vodom gdje e se ruke isplahnuti nakon dezinfekcije
(Vuemilo i Matkovi, 2006.).
- Sustavno provoenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije je osnova prevencije mnogih
zaraznih i parazitarnih bolesti.
- Uklanjanje gnoja iz nastambi i s farme. Gnoj je
osnovni nusproizvod stoarske proizvodnje i koristi
se za fertilizaciju poljoprivrednih povrina. Ovisno o
nainu dranja ivotinja moe biti kruti i tekui. Kruti
gnoj se sastoji od fecesa, mokrae, stelje i ostataka
hrane, a tekui gnoj predstavlja smjesu fecesa,
urina, otpadne vode, te razliitih produkata vrenja i
truljenja. Gnoj bilo kruti ili tekui predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ivotinja i ljudi koji tu
rade, jer sadri razliite mikroorganizme od kojih su
neki patogeni (Matkovi i sur., 2002). U ivotinjskim
sekretima i ekskretima epidemioloko znaenje
prema europskoj listi imaju ove bakterije: Salmonella spp., Brucella spp., Bacillus anthracis, Erysipelotrix spp., Micobacterium spp., Escherichia spp.,
Chlamidia spp., i Rickettsia spp. Kruti gnoj ili tekui
bez obzira na nain gospodarenja i uklanjanja uvijek
u konanici zavri u tlu. esto doe do zagaenja
podzemnih voda, kada se u tim vodama povea
sadraj nitrita, nitrata, fosfata i sulfata (Vuemilo,
1999).
- Adekvatno zbrinjavanje leina - ivotinjski leevi
i konskati osim to su mogui izvor zaraze oni su
i zagaivai okolia. Potencijalna su opasnost za
zdravlje ljudi i ivotinja jer se preko njih mogu prenijeti zarazne i parazitarne bolesti kod kojih su mnoge
zoonoze (Vuemilo, 2004). Njihovo zbrinjavanje
s ekolokog i epizootiolokog aspekta najbolje je
utilizacijom u kalerijama, uz prethodno sakupljanje
po upanijama u privremena sabiralita (Vuemilo i
sur., 2003, NN, 56/2006).

SEKUNDARNE MJERE BIOSIGURNOSTI

Zbog razliitih putova irenja mikroba esto

poduzete primarne mjere biosigurnosti nisu dovoljne,
pa je potrebno pripremiti ivotinje na obranu organizma jaanjem imuniteta. Kao to je poznato pre-

26

Casopis dio05.indd 26

ma preporukama Europske Unije kod nas se vie

ne cijepe svinje protiv svinjske kuge, pa je krajem
prole godine izbila svinjska kuga na nekoliko farmi.
Najtee je bilo na podruju Istone Hrvatske gdje je
nekoliko tisua ivotinja ubijeno u svrhu eradikacije
te opasne zarazne bolesti (farme Prkos, Lipovaa).
Od posebne je vanosti za zdravlje i proizvodnju
optimalna tehnologija smjetaja i dranja ivotinja,
jer se na taj nain moe izbjei pojava stresa na
kojeg su posebno osjetljive pojedine kategorije
svinja.
S tim u vezi striktno treba potivati slijedee postulate:
- Na jednoj farmi samo jedna vrsta proizvodnje
- Na jednoj farmi samo jedna genetska osnova
- Na jednoj farmi samo jedna dobna skupina
- Provoenja principa sve unutra sve van
- Odmor objekta izmeu turnusa dranja najmanje
dva tjedna (Vinkovi i sur., 2000).

ZAKLJUAK

Intenzivnu stoarsku proizvodnju bilo kojeg tipa

nemogue je zamisliti bez biosigurnosnih mjera.
To su preventivne higijenske mjere koje su sebi
ukljuuju ienje, dezinfekciju, kontrolu kukaca,
glodavaca i ptica, kontrolu ulaska i kretanja vozila,
kontrolu kretanja osoblja i posjetitelja, uinkovit
nain zbrinjavanja otpadne fekalne tvari i uinkovit
postupak s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla
koji nisu za prehranu ljudi. Sustavnim provoenjem
tih mjera uz dobru genetsku osnovu i hranidbu moe
se oekivati uspjena proizvodnja i dobro zdravlje
ivotinja.

LITERATURA

Matkovi Kristina, Marija Vuemilo, Bara Vinkovi, S.

Matkovi (2002): Uloga (mjesto, znaenje, pitanje) stajskog
gnoja u okoliu. Vet. stanica, 33 (1), 39-44.
Strauch, D. (1991): Survival of pathogenic micro-organisms
and parasites in excreta, manure and sewage sludge. Rev. Sc.
Tech. Off. Int. Epiz. 10 (3), 813-846.
Vinkovi Bara, M. uri, M. Mitak, Ranka Rajkovi-Janje
(2000): Veterinarski nadoz intenzivnog svinjogojstva u postizanju
ekoloki i ekonomski opravdane proizvodnje. Zbornik radova
drugog hrvatskog veterinarskog kongresa, Cavtat, 10.-13. listo-

Vol. IX (2007) sijeanj - veljaa br. 1

1.3.2007 10:50:57

UZGOJ IVOTINJA
Biosigurnost u svinjogojstvu

pada 2000., 663-674.

Vuemilo Marija (1999): Zadaa veterinarskog javnog
zdravstva u zatiti okolia. Zbornik radova znanstveno strunog
savjetovanja s meunarodnim sudjelovanjem Veterinarski dani
1999, Pore, 13.-17. listopada 1999., 149-155.
Vuemilo Marija, Bara Vinkovi, D.Grli, I.Grli, N. Vrabac,
Alenka Tofant, Kristina Matkovi (2003): Uklanjanje animalnog
otpada preradom u kaleriji. Zbornik Veterinarski dani, ibenik,
9.-12. listopada, 2003., 62 67.
Vuemilo Marija, Bara Vinkovi, Alenka Tofant, . Pavii,
Suzana Haina (2004): Veterinarska zatita okolia i animalna
higijena dans. Zbornik radova 3. Hrvatskog veterinarskog kon-

gresa, Opatija, 17. 21. studenog, 2004., 315-322.

Vuemilo, M.(2004): Zbrinjavanje ivotinjskih leeva i konskata. Meso VI (4) 52 57.
Vuemilo Marija, Kristina Matkovi (2006): Znaenje
dezinfekcije u veterinarskoj medicini.

Struna radionica s

meunarodnim sudjelovanjem Dezinfekcija u praksi, Opatija,

17.11.2006., 1-8.
* Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zatitu ivotinja na farmama. NN 136/2005.
** Pravilnik o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog
podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. NN 56/2006.

PURASAL prirodni natrijev i kalijev laktat koriste se u proizvodnji

mnogih proizvoda od mesa, stoke za klanje i peradi. Osnovne
osobine PURASAL-a su:

Povecava
odrzivost
proizvoda

Poboljsava
senzorska svojstva proizvoda

Inhibira razvoj patogenih bakterija

E. coli.-C. botulinum-L.monocytogenes

American Barrings Corporation

Representative office Vienna
AUSTRIA
Tel./Fax: + 43 1 600 4125
E-mail:
abc.map@chello.at

PURAC Deutschland GmbH

Mainzer Strasse 160
55411 Bingen/Rhein
Germany
Tel.
+ 49 6721 181740
Fax:
+ 49 6721 181750
E-Mail: pge@purac.com
www.purac.com

www.meso.hr

Casopis dio05.indd 27

27

1.3.2007 10:50:58