Martina Pogaj

Anja Zubak

Subjekti prava pravna i djelatna

sposobnost
Danas
Pravni subjekt nositelj prava i dunosti
Pravna sposobnost sposobnost imati prava i dunosti
Postoje pravni subjekti koji nisu pojedinac ovjek, ve su
kolektivi osoba ili imovine pravne (juristike) osobe
(drava, opina, trgovaka drutva, bolnice...)
Takvim zajednicama se, radi postizavanja njihovih svrha,
priznaju imovinski odnosi, razliiti od imovinskih odnosa
njihovih lanova

Djelatna sposobnost
Sposobnost vlastitim djelovanjem proizvoditi pravne
uinke
Poslovna sposobnost - sposobnost sklapati pravne
poslove
Deliktna sposobnost - sposobnost odgovarati za svoja
protupravna djela (delikte)
Netko moe biti pravno sposoban, ali nema uope djelatnu
sposobnost, ili mu je djelatna sposobnost ograniena
njima se odreuje pomonik ili zastupnik

U Rimu
Za ovjeka se upotrebljavao izraz persona obuhvaa i
robove premda oni nisu subjekti prava
Izraz caput upotrebljava se i za slobodnog ovjeka (liberum
caput ) i za roba (servile caput )
Izrazom status oznaava se poloaj pojedica u pravnom
poretku, pri emu se razlikuje:
- slobodan ovjek (status libertatis) od roba
- rimski graanin (status civitatis) od Latina i peregrina
- poloaj u obitelji (status familiae) bilo kao pater
familias ili kao podloeni lan obitelji

Fizike osobe - postanak i prestanak,

stupnjevi pravne sposobnosti
Za postanak fizike osobe potrebno je:
a) Da se novo bie potpuno odvoji od materine utrobe
b) Da se rodi ivo
c) Da porod bude perfektan
d) Da novoroene ima ljudski oblik
Zametak jo nije ovjek, nego se smatra dijelom majke. No,
za sluaj da se ukae potreba da se nasciturusu sauvaju neka
prava, razvilo se pravilo: nasciturus pro iam nato habetur,
quotiens de commodis eius agitur

 Stupanj tj. mjera pravne sposobnosti nije kod svih bila

jednaka
Strancima je s vremeno priznata sloboda, te se status
libertatis razlikuje od status civitatis
Rimski graanin imao je razliitu mjeru pravne
sposobnosti, ovisno o tome je li bio pater familias, osoba
sui iuris ili filius familias
Punu pravnu sposobnost imao je samo ovjek sa sva tri
statusa (status libertatis, civitatis i familiae) pater
familias

Status libertatis
U staro doba - ropstvo patrijarhalni oblik
Od 3. st. n.e. robovi postaju predmetom najgrublje eksploatacije
u to doba rob postaje samo stvar servi pro nullis habentur
Carsko zakonodavstvo donosi niz propisa kojima se robovi tite
od zlouporaba i zlostavljanja
- Lex Petronia zabranjuje davanje robova za borbu sa
zvijerima
- Ediktom cara Klaudija rob postaje slobodan ako ga
gospodar napusti zbog bolesti i starosti
- po konstitucijama cara Antonina Pija predviene su kazne
za gospodara koji bez razloga ubije svog roba
- robovi su imali i pravo azila

Rob nema obitelj

Gospodar nad robom ima pravo vlasnitva
Rob je mogao za gospodara stjecati, ali ga nije mogao obvezivati, no
kasnije je dolo do iznimaka od toga:

- Noxae deditio, actio noxalis

- Actio institoria
- actio exercitoria
- actio quod iussu

Gospodar je mogao prepustiti robu na slobodno upravljanje i faktino

koritenje peculium, tj. stanovitu imovinsku masu actio de peculio

Potkraj klasninog doba prirodna sloboda i jednakost sviju ljudi;

ropstvo se obiljeava kao ustavova iuris gentium koja se protivi
prirodnom pravu

Naini postanka ropstva

Zarobljivanjem neprijatelja u ratu, nasljednim putem, ali i prelaskom iz
statusa slobodnog ovjeka u status roba.
Prestanak ropstva
Manumissio vindicta
Manumissio censu
Manumissio testamento
u carsko doba i manumissio testamento fideicommissaria
kasnije se javljaju i pretorske manumisije ureene s lex Iunia Norbana
U poetku carstva dolazi do ogranienja manumisija :
- Lex Fufia Caninia ograniila je oporuno nasljeivanje
- Lex Aelia Sentia za punovanu manumisiju gospodar mora imati
najmanje 20, a rob najmanje 30 godina

Pravni poloaj osloboenika Patronat

Osloboeni rob (libertinus) postaje rimskim graaninom, no i
nadalje je imao sluiti bivem gospodaru kao objekt
eksploatacije.
Gospodar sada postaje osloboenikov patronus.
Libertus - obvezan na poslunost i potovanje
Libertus nije smio tuiti patrona krivino
Uzajamna dunost uzdravanja
Patronu je pripadalo tutorstvo nad osloboenikom i zakonsko
nasljedno pravo na osloboenikovu imovinu.
Patron prema osloboeniku nije imao nikakvih pravnih obveza.
Vii slojevi osloboenika teili su ukidanju inferiornosti; to se
postizalo s ius aureorum anulorum i sa natullum restitutio.

Ropstvu slini odnosi

Osobe in mancipio - osobe koje je njihov pater familias otuio
drugom starjeini obitelji u obliku mancipacije

Addictus - dunik starog prava kojega je u osobnom ovrnom

postupku magistrat dosudio vjerovniku

Nexus - obveznik pod vlau vjerovnika temeljem nexuma

Redempti ab hostibus - osobe otkupljene iz ratnog zarobljenitva
Auctoratus - osoba koja se iznajmila poduzetniku gladijatorskih
igara

U carsko doba dolo je do kolonata tj. nasljedne zavisnosti

zemljoradnika vezanih za tuu zemlju, uz dunost podavanja u novcu
ili naturi.

Status civitatis
S obzirom na status civitatis razlikovali su se:
cives
Latini
peregrini

CIVIS (RIMSKI GRAANIN) ima punu pravnu

sposobnost, te puna politika i graanska prava.
Na podruju javnog prava pripada mu:
ius suffragii (pravo glasa)
ius honorum (pravo na magistrature)

Na podruju privatnog prava pripada mu:

pravna sposobnost da stjee kviritsko vlasnitvo (dominum
ex iure Quiritium)
rimska obiteljska vlast (manus, patria potestas, tutela)
pravo da bude strankom u civilnom procesu (legis actio, in
iure cessio)
aktivna i pasivna rimska nasljedno-pravna sposobnost
(testamenti factio activa i passiva)
Osim toga, rimski graanin ima i:
pravo sklapanja prometnih poslova civilnog prava tzv.
civilna poslovna sposobnost (ius commercii)
pravo sklapanja rimskog civilng braka (ius connubii)

Rimsko graanstvo stjecalo se:

roenjem
manumisijom robova po rimskom
graaninu
podjeljivanjem civiteta pojedincima,
skupinama, odnosno itavim opinama i
pokrajinama, po aktima rimske vlasti
(naturalizacija)

LATINI uivali bolji poloaj od peregrina, ali nisu imali punu pravnu
sposobnost kao rimski graani.
Postojale su tri vrste Latina:
1. Latini prisci ili veteres
2. Latini coloniarii
Latini iuniani
Lex Iulia (90.g.pr.n.e.) i lex Plautia Papiria (89.g.pr.n.e.) svi Italici, a
time i svi Latini dobili rimsko graanstvo.

STRANCI IZVAN STARE RIMSKE CAVITATIS (HOSTES, PEREGRINI)

isprva su peregrini bili pripadnici saveznikih drava, a kasnije je izraz
peregrinus oznaavao stanovnike carstva koji nisu bili ni cives ni Latini
isprva bespravni, kasnije na temelju meunarodnih ugovora dobili odreena
prava i pravnu zatitu
nisu se mogli sluiti s ius civile, te im prema tome nije pripadao ni ius
commercii, ni ius connubii, ali su mogli s rimskim graanima stupati u pravne
odnose prema pravilima ius gentium.
u svojim privatnopravnim odnosima oni se slue nacionalnim pravom svoje
domovine

Status familiae
STATUS FAMILIAE pravni poloaj pojedinca s obzirom
na obitelj.
za punu pravnu sposobnost trai se odreen porodini
poloaj, tj. samostalnost u porodinim odnosima
obiteljska pripadnost temeljila se na agnaciji (agnatio) koja
je sadrana u podlonosti pripadnika obitelji vlasti starjeine
(patria potestas, pater familias)
Razlikuju se:
osobe sui iuris koje su slobodne od oinske vlasti te su
i same patris familias
osobe filii familias koje su podvrgnute vlasti patris
familias

Capitis deminutio
CAPITIS DEMINUTIO gubitak ili promjena statusa
gubitak ili promjena statusa uzrokuje gubitak ili promjenu
pravne osobnosti
Stupnjevi capitis deminutio:
capitis deminutio maxima
capitis deminutio media
capitis deminutio minima

Ogranienja pravne sposobnosti

fizikih osoba
Razlozi ogranienja pravne sposobnosti:
1.
2.
3.
4.

klasna i socijalna pripadnost

vjera
enski spol
ast (existimatio)
intestabilitas
nota censoria
infamija
infamia immediata
infamia mediata
turpitudo

Ogranienja djelatne sposobnosti

pravna sposobnost djelatna sposobnost
DJELATNA SPOSOBNOST sposobnost svojim
djelovanjima proizvoditi pravne uinke.
Razlozi koji iskljuuju ili ograniuju djelatnu
sposobnost su:
dob
spol
zdravstveno stanje
rasipnitvo

PRAVNE (JURISTIKE) OSOBE)

PRAVNE OSOBE socijalne tvorevine kojima pravni poredak
priznaje pravnu sposobnost, dakle svojstvo pravnog subjekta,
iako nisu fizike osobe.
npr. politike tvorevine (drave, opine, gradovi), privredna
udruenja, drutvene organizacije, zavodi, zaklade i sl.
Podjela pravnih osoba:
universitas personarum (korporacije)
universitas rerum (zavodi i zaklade)
Teorije o naravi pravne osobe:
teorija fikcije ili personifikacije (Savigny)
teorija realne egzistencije (Gierke)
teorija destinatara (Ihering)
Brinzova teorija

Pravne osobe u rimskoj dravi

KORPORACIJA organizirani kolektiv prirodnih osoba
(universitas personarum) koji je samostalni pravni subjekt
razliit od pojedinih lanova.
Rimske korporacije bile su:
rimska drava (populus Romanus)
gradske opine u Italiji i provincijama
drutva
Lex Iulia de collegiis ograniena sloboda privatnog
udruivanja, zabranjeno stvaranje novih drutava bez dozvole
senata.