Aleksandar Veliki lan vladarske dinastije Argead, sin Filipa II i epirske princeze Olimpije, roen je 22.

srpnja
356. godine prije nove ere u okolici dananjeg grada Soluna u sjevernoj Grkoj, uenik grkog filozofa i
znanstvenika Aristotela. Kao zapovjednik velike makedonsko-grke vojske osvojio je Perziju, Egipat i sve
zemlje do sjevera Indije. Nakon to se Filip II razveo od Olimpije i oenio novom enom Euridikom,
Aleksandar se posvaao s ocem i otiao s majkom u Epir. No, nakon nekog vremena izmirio se s ocem i
vratio na dvor. Godine 336. p.n.e.

Filipa II drugog dana vjenaanja njegove kerke Kleopatre ubija

mladi plemi Pausinas. Kako je Pausinas ubrzo ubijen motiv ubojstva nikada nije razjanjen. Danas se samo
nagaa da su za ubojstvo znali, a moda bili ak i umijeeni, Aleksandar i Olimpija ili barem jedno od njih
dvoje. Postoji i teorija prema kojoj je ubojstvo inicirao i financirao perzijski kralj Darijus III.

Aleksandar, koji je tada imao samo 20 godina, postaje kralj svih Makedonaca i politiki ujedinjuje grki svijet.
Nakon to je uvrstio svoju vlast kree s 30.000 pjeaka i 5000 konjanika na osvajaki pohod ka Perziji. Velik
dio pokorenih naroda doekivao ga je kao osloboditelja jer je uglavnom bilo rije o ruenju tirana koje je
Aleksandar zamijenio (za onodobne pojmove) demokratski ureenim drutvom. Na taj nain suavao je
prostor za mogue pobune protiv njegove vladavine. Kada je osvojio grad Gordion maem je presjekao
znameniti Gordijski vor, a legenda kae da e onaj koji razrmrsi ovaj vor vladati svijetom. Nakon osvajanja
u Maloj Aziji Aleksandar je krenuo ka Egiptu gdje je takoer doekan kao osloboditelj, a egipatski svenici
proglasili su ga Amonovim sinom. U Egiptu 331. godine p.n.e. osniva grad Aleksandriju. U svojim
osvajanjima utemeljiti e brojne gradove sve ih redom nazvavi Aleksandrija, a jedan od njih osnovao je i u
okolici danaanjeg Kandahra (Afganistan).

Aleksandar je namjeravao doi do Oceana, velike mitske rijeke za koju su Grci vjerovali da opasuje svijet, ali
njegovi su ga vojnici zbog napora i bolesti odbili slijediti. Kada je to uo Aleksandar Veliki zatvorio se u svoj
ator i poeo plakati. Ali na kraju nije mu ostalo nita drugo do vratiti se u svoju novu prijestolnicu Babilon.
Po povratku iznova uspostavlja autoritet i priprema napad na Kartagu. Ali iznenada 13. lipnja 323. p.n.e.
umire. Postoje i prepostavke da je ustvari otrovan. Njegovo tijelo, zapeaeno u staklenom lijesu i zlatnom
kovegu, uvalo se u Aleksandriji, gradu to ga je osnovao sebi na uspomenu, ali grob nikada nije otkriven.
Za ivota Aleksandar je imao namjeru stopiti Makedonce i Perzijeznce u jedan narod. Kako bi proveo svoju
namjeru u djelo nagovarao je makedonske vojnike i asnike da se ene Perzijankama. U 13 godina stvorio je
carstvo koje je veliinom (od Makedonije do Indije), do tada, nadmaivalo sva koja su postojala. Posljedice
njegovih osvajanja bile su znaajne jer je prestalo postojati Perzijsko carstvo, a aramjeski jezik kojim se
govorilo u Perziji potisnut je grkim jezikom. Utemeljivi mnoge gradove potaknuto je razvoj trgovine i
ekonomije uope. Njegovu vojsku pratili su znanstvenici koji su istraivali nepoznate krajeve kroz koje su
prolazili tako da se znanje iz zemljopisa i biologije znatno proirilo.

Vojni strunjaci i danas Aleksandra Velikog smatraju jednim od navjeih

vojnih zapovjednika u povijesti. Borio se rame uz rame sa svojim vojnicima,
uvijek je osobno vodio napad i bio im je uzor. Imao je veliku karizmu, to
dokazuje i to da se nakon smrti Aleksandra Velikog njegovo carstvo raspalo
na niz manjih meusobno suprostavljenih drava. Aleksandra Velikog
moemo uvrstiti meu individualce koji su oblikovali svijet kakvim ga danas poznajemo. Prije njega svijetom
su dominirale istonjake kulture - Perzijanci, Egipani i Babilonci. Nakon Aleksandrovih osvajanja primat
preuzimaju Rimljani i Grci. Zlatne rezerve koje je zatekao na dvoru perzijskog kralja iskoristio za nova
osvajanja i gradnju novih gradova i luka. Na taj se nain grka civilizacija proirili na cijeli tada znani svijet
istovremeno poboljavajui trgovake odnose i gospodarske aktivnosti. Gospodarski sustav koji je zapoeo
poprimati oblik u doba Aleksandra Velikog ostao je nepromijenjen sve do industrijske revolucije u 19.
stoljeu. Osim toga, sve do kasnog 15. stoljea granice do kojih je dosegnuo Aleksandar Veliki ostati e
granicama smatranim naseljenim dijelovima Zemlje. Tek e portugalski i panjolski moreplovci pomaknuti te
granice. enio se vie puta, imao je i brojne ljubavnice i jo ne posve utvren broj djece. Broj djece kojima je
Aleksandar bio otac varira od izvora do izvora, ali svi se slau da je Herakles bio prvi Aleksandrov sin kojeg
su u dobi od 17 godina ubili politiki protivnici zajedno s njegovom majkom Barsinom. Drugo nesporno
dijete bio je Aleksandar IV koji je roen u prvom braku Aleksandra Velikog s Roksanom, kerkom perzijskog
plemia Oksiartesa. I Aleksandar IV ubijen je u politikoj zavjeri zajedno s majkom.

Navodno je imao ak i homoseksualnih sklonosti te bio u ljubavnoj vezi sa svojim prijateljem Hefestom, kaoi
s perzijskim sucem Bagoasom. Danas ga zbog toga neki doivljavaju kao gay junaka. Podaci o navodnim
Aleksandrovim homoseksualnim vezama mogu se nai u knjizi Robin Lane Fox Alexander the Great,
enciklopediji The Random House Encyclopedia i knjizi Mary Renault The Nature of Alexander.

Carstvo Aleksandra Velikog nije bio vrt pun cvijea u kojem su svi bili sretni. Njegovi su vojnici na
najbrutalnije naine pokoravali osvojene zemlje. Posebice kod osvajanja Indije kada su maskarirali stare i
bolesne. U dananjem Iranu poznat je i kao zli kralj, kao samo olienje zla, koji je uinio sve kako bi unitio
staru perzijsku kulturu i religiju. No, na Zapadu neki ga smatraju vizionarom koji je vjerovao u miroljubiv
suivot razliitih nacija i rasa u svom carstvu. Zastupnici te teze pri tome se pozivaju na zapovijed
Aleksandra Velikog na masovna vjenanja Grka i Perzijanaca.

http://www.moljac.hr/biografije/aleksandar_veliki.htm

O uzrocima smrti jednog od najveih osvajaa u povijesti znanstvenici i

povjesniari raspravljaju ve tisuljeima
Napokon je razotkriven tisuljetni misterij smrti Aleksandra Velikog, koji je umro 323. godine prije
Krista kao mladi od 32 godine.
Barem tako tvrdi Leo Schep s novozelandskog zavoda za toksikologiju, koji je iznio teoriju prema kojoj
je jednog od najveih osvajaa u povijesti najvjerojatnije ubilo vino od emerike, naizgled bezopasne
biljke iz porodice ljiljana.
Prema dosadanjim teorijama, Aleksandar je umro ili prirodnom smru ili ga je netko otrovao tijekom
slavlja u babilonskoj palai Nabukodonosora II. Nedugo nakon proslave uhvatila ga je groznica zbog
koje nije mogao govoriti ni kretati se. Bolesti je podlegao 12 dana kasnije.
Schep odbacuje tezu da je otrovan arsenom jer bi smrt u tom sluaju nastupila kudikamo ranije. U
svom upravo objavljenom znanstvenom radu, ovaj toksikolog kae da je najvjerojatniji krivac biljka
veratrum album, u nas poznata kao emerika. Grci su je koristili kod bolesnika za izazivanje
povraanja.
Novozelananin podsjea i na zapise starogrkog historiografa Diodora Sicilskog, koji je svojedobno
napisao da je Aleksandra uhvatila snana bol nakon to je popio vino u ast Herkula.
'Simptomi trovanja emerikom su bol u elucu i ispod prsne kosti, a esto je prate vrtoglavica i
povraanje, koji dovode do usporavanja sranog ritma, pada krvnog tlaka i ekstremne malaksalosti.
Alekssandar je patio od slinih simptoma tijekom 12 dana bolesti', pie u Schepovom radu,
objavljenom u asopisu Clinical Toxicology.
Schep je na razotkrivanju ove misterije radio ak deset godina. Jo 2003. godine javila mu se ekipa
BBC-ja koja ga je angairala da Aleksandrovu smrt istrai za potrebe njihova dokumentarca.
'Mislio sam da neu otkriti nita, ali na moje posvemanje iznenaenje, otkrili smo neto to bi uistinu
moglo biti to', izjavio je Schep, ije rijei prenosi Independent .
Ipak, upozorio je da njegovu teoriju nije mogue potvrditi. 'Nikada neemo znati sa sigurnou kako je
umro', kae Schep.

http://www.jutarnji.hr/razotkriven-tisucljetni-misterij-aleksandar-veliki-umro-je-od-loseg-vina/1154561/

Aleksandar III. Veliki (poznat i kao Aleksandar Makedonski; Pela, ljeto 356. pr. Kr. - Babilon, 11.
a
lipnja 323. pr. Kr. ), makedonski vladar od336. do 323. pr. Kr. i lan vladarske dinastije Argeada. Kao
zapovjednik udruene vojske Makedonije i Grke osvojio je veliko Perzijsko Carstvo,Egipat te s
[1]
vojskom doao do Indije. Nakon njegove smrti, u 32. godini ivota, njegovo se carstvo raspalo u
ratovima njegovih vojskovoa odnosnodijadosa.

Aleksandrovo djetinjstvo
Aleksandarovi roditelji bili su makedonski kralj Filip II. Makedonski i epirska princeza Olimpijada. U
mladosti mu je uitelj bio uveni grki filozofAristotel. Aleksandrova sestra zvala se Kleopatra. Aristotel
ga je nadahnuo priama o Homeru i Ilijadi, a posebno ga je nadahnuo Ahilej u kojem je vidio i svog
uzora, pa je ak kao to je Ahil zavezao mrtvog Hektora za konja i vukao ga oko Troje i sam
Aleksandar zavezao jednog svog protivnika i vukao ga, samo to je taj, za razliku od Hektora, jo bio
iv. Aristotel je napustio kraljevski dvor 340. pr. Kr. i od tada Aleksandar sudjeluje u dravnim
poslovima. U bitci kod Heroneje, 338. pr. Kr., gdje je Filip II. pobijedio udruene Atenu i Tebu,
Aleksandar je zapovijednik lijevog krila.
Kada se Filip rastao od Olimpijade i ponovo oenio drugom, te dobio sina, Aleksandar se s ocem
estoko posvaao. Isprva je Aleksandar otiao s majkom u Epir. Ipak, ubrzo se vratio u Makedoniju i
izmirio s ocem. Filip je 336. pr. Kr. ubijen od svog sluge Pausinasa. Budui je i ovaj odmah ubijen
pozadina ubojstva nikad nije rijeena. Aleksandar se odmah, uz podrku vojske a bez vee opozicije,
proglasio kraljem. U to vrijeme Makedonija imala je veliku vojnu premo nad Grkom pa se moglo
krenuti na veliki vojni pohod na Perziju.

Dolazak na vlast[uredi VE | uredi]

Aleksandar je najprije doao u Korint, gdje je od izaslanika svih grkih gradova, osim Sparte,
imenovan vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju. Taj pohod planirao je prije smrti i Filip
II. Zatim je otiao na sjever i porazio plemena Tribali i Iliri. U Grkoj su se meutim poele iriti glasine
o njegovoj smrti pa se grad Teba spremao na ustanak. Aleksandar je munjevito stigao pred Tebu i
zahtijevao neka se grad preda. Kada su ovi to odbili, zauzeo je grad silom. Nekoliko tisua Tebanaca
okrutno je ubijeno a svi preivjeli stanovnici prodani su u robove. Cijeli grad je - osim hramova,
razruen, a svaki kamen u gradu preokrenut. Nakon toga ostali su se gradovi u Grkoj pokorili
Makedoniji.
Od samog poetka Aleksandrove vladavine i ratovanja vanu ulogu imao je njegov savjetnik za
odnose s javnou Kalisten koji je bio i izvjestitelj s ratita.

Aleksandrovi vojni pohodi

334. pr. Kr. Aleksandar je napokon krenuo u pohod na Perziju. Upravu Makedonije povjerio
je Antipateru. Antipater je, za odravanje mira u Grkoj, raspolagao vojskom od 13.000 ljudi. Jaina je
vojske pod Aleksandrom bila oko 30.000 pjeaka i 5.000 konjanika. To je ukljuivalo oko 15.000
Makedonaca, 7.000 iz grkih gradova te ostalo plaenici. Drugi po poloaju u makedonskoj vojsci bio
je iskusni vojskovoa Parmenion. Perzijsko Carstvo je bilo u velikoj krizi. Lokalni satrapi su u
gradovima i pokrajinama vladali praktiki samostalno. Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu
vojsku, tek mornaricu.
Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je bitka kod Granika, 334. pr.
Kr.. Makedonska falanga pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu
pobjedu. Zarobljenici su poslani u Grku svezani u lancima. Mnogi gradovi u Maloj Aziji otvorili su
Aleksandru vrata i doekali ga kao spasitelja. Oni koji su pruali otpor bili su zauzeti silom i surovo
kanjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska ureenja.
Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad,
napravio veliko vjenanje. Tisuu njegovih vojnika vjenalo se s tisuu Perzijanki.
Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, ve je iao na osvajanje pomorskih gradova.
Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je maem presjekao
uveni Gordijski vor. Prema legendi onaj koji razrijei ovaj zamren vor vladat e svijetom.
Presijecanjem vora, Aleksandar je tako ispunio proroanstvo. Darije III., perzijski kralj, poraen je i u
drugoj bitci kod Isa, 333. pr. Kr.. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivi sve
Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. 332. pr. Kr. Aleksandar je bez otpora uao u
Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski sveenici ukazali "boanske poasti". U
Egiptu je osnovao grad Aleksandriju, 331. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao
nekoliko desetaka gradova,veinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali Aleksandrija. U
meuvremenu, Antipater je u Grkoj porazio spartanskog kralja Agisa III. ubitci kod Megalopolisa, 331.
pr. Kr., pa je pohod mogao biti mirno nastavljen.
Teko pristupaan i okruen morem grad Tir se
odbijao predati. Opsada Tira trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet 332. pr. Kr.. Nakon zauzimanja
grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvi
dalje na istok, Aleksandar je porazio Darija III. u bitci kod Gaugamele i zauzeo Perzepolis 331. pr.
Kr. nakon iscrpljujue bitke kod Perzijskih vrata gdje ga je mjesec dana zadrao Ariobarzan. Kada se
Darije htio predati ubio ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim nasljednikom kao Artakserkso
V. Besa su 329. pr. Kr.uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno.
Aleksandar se proglasio nasljednikom Ahemenidskog Perzijskog Carstva i Babilon proglasio glavnim
gradom svog carstva. 327. pr. Kr. Aleksandar je krenuo u novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je
ukupni broj ljudi iznosio vie od 100.000 to je ukljuivalo i ene, djecu, zabavljae i ino. Vojna sila bila
je oko 40.000 vojnika. Istone dijelove biveg Perzijskog Carstva osvojio je bez veeg otpora.
Doekao ga je indijski vladar Pors velikom vojskom koja je ukljuivala i 200 ratnih slonova. Bitka kod
Hidaspa, 326. pr. Kr., bila je krvava. U toj bitci poginuo je njegov slavni konj Bukefal. Slonovi su
nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala
slonovi su gazili i jedne i druge. Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i
prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s Radom koji je imao 50.000 pjeaka i brojne
ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radina hrabrost i to to mu
se suprotstavio te ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije
poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ii dalje na istok do kraja svijeta vojska je poela pokazivati
znakove da postoji mogunost pobune. Surova klima i tropske kie smanjile su vojni moral.
Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema legendi, kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili
oruje, Aleksandar se zatvorio u svoj ator i poeo plakati. 323. pr. Kr. Aleksandar je planirao vojni
pohod na sjever Afrike. Vojska je ve bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.

Aleksandrova smrt
Aleksandar je umro u 32. godini ivota. Vraajui se u Babilon, jedne noi nakon pijanke obolijeva, te
je nakon 11 dana groznice umro. Neki povjesniari navode kako je uzrok njegove
smrtigroznica ili tifus. Sumnja se i da je Aleksandra netko od njegovih vojnika ubio ili otrovao zato to
su ga morali oboavati kao boga, no tu drugu teoriju neki povjesniari demantiraju jer smatraju da bi
mu vojnici dali veu dozu otrova, od koje bi umro odmah, a ne nakon 11 dana.
http://www.jutarnji.hr/

Vladanje velikim carstvom

Nakon povratka iz Indije Aleksandar je brzo i okrutno ponovo uspostavio svoj autoritet.
Treina satrapa u provincijama je smijenjena, a mnogi su osueni na smrt i smaknuti. Aleksandar je
imao namjeru udruiti Makedonce i Perzijance u jedan narod i time sprijeiti budue sukobe. Zbog
toga su svi njegovi makedonski vojnici i asnici, na njegov nagovor, uzimali za ene Perzijanke. Zatim
je poeo primati Perzijance u vojsku pod istim (povlatenim) uvjetima kao i Makedonce. Kada je
Aleksandar odluio oko 9.000 makedonskih vojnih veterana vratiti u Makedoniju, u vojsci je izbila
pobuna. Pobunila se cijela makedonska vojska osim Aleksandrove tjelesne strae. Aleksandar je cijelu
vojsku raspustio, a uzeo u slubu Perzijance. Zatim je organizirao veliki banket za oko 9.000 ljudi.
Time se situacija smirila. Vojni veterani su se mirno s darovima i pod vodstvom Kratera vratili kuama.

Mjesto i znaenje u povijesti

Aleksandar spada meu najznaajnije osobe u ljudskoj povijesti, uz Kira Velikog smatra ga se
najveim osvajaem starog vijeka. U 13 godina, koliko je vladao, stvorio je jedno od najveih carstva u
povijesti (uz Perzijsko i Rimsko Carstvo). Ta se drava prostirala sve od Makedonije do Indije. Iako se
njegovo carstvo raspalo gotovo odmah nakon njegove smrti posljedice njegovih osvajanja bile su
dalekosene. Ahemenidska dinastija u Perziji, prestala je postojati. Aramejski jezik, slubeni jezik u
Perziji potisnut je u korist jezika Koine. Osnivanjem gradova potaknuo je razvoj trgovine i openito
ekonomiju. Od 334. pr. Kr., kada je Aleksandar krenuo na Perziju, rauna se poetak novog
povijesnog razdoblja koje se zove helenizam. Aleksandar se ubraja i meu najvee vojne genije.
Mnogim slavnim vladarima i vojskovoama, npr. Gaj Julije Cezar, upravo je on bio ivotni uzor.
Legenda o Gordijskom voru najbolje opisuje nain njegova vladanja tj. ljudi su ga morali prihvatiti i
njega i nain vladanja, no oponaajui politiku svog uzora Kira Velikog on ih uglavnom nije tlaio ve
potivao. Zalagao se za helenizam ali je na sve vanije poloaje u vojsci i administraciji postavljao
uglavnom Makedonce. Uitelj mu je bio Aristotel. Aleksandar je specifian po tome to je gradovima
koje je stvarao davao ime Aleksandrija, tako da je ukupno bilo 70 Aleksandrija, od Egipta do
sjevera Afganistana.

Aleksandrova obitelj
Buran mu je bio i privatni ivot

. enio se dva puta i imao brojne ljubavnice. Postoje i informacije

o homoseksualnim sklonostima (Varia Historia, 12.7). Prva ena, baktrijska princeza Roksanarodila je
nakon njegove smrti Aleksandra IV. Makedonskog. Druga ena mu je bila Stateira II., ker Darija
III. koju e Roksana zajedno s drugom kerkom Darija pogubiti odmah nakon smrti Aleksandra. Sa
svojom ljubavnicom Barsinom imao je sina Herakla. Potomci Aleksandra zajednom s Roksanom biti e
otrovani ili ubijeni izmeu 310. pr. Kr. i 309. pr. Kr. po nalogu regenta Makedonije Kasandera u
njegovom neuspjelom pokuaju osnivanja, nakon enidbe s Tesalonikom, sestrom Aleksandra
Velikog, vlastite dinastije. http://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Veliki

Dodaj nov i komen tar

Aleksandar Veliki spada meu najznaajnije osobe u povijesti.Vladao je svega 13 godina, a uspio je
stvoriti jedno od najveih carstava dravu koja se prostirala od Makedonije do Indije.
Cijeli lanak proitajte u naoj rubrici Oni su mijenjali svijet.
Vojni pohodi

334. p. n. e. A leksandar je napokon krenuo na pohod na Perziju. Upravu Ma kedon ije povjerio je Antipateru. Antipater je, da odri mir u Grckoj, raspolagao vojs kom od 13 .000 ljudi. Jacina je vojske pod Ale ksan drom bila o ko 3 0.000 pjeaka i 5000 konjanika. To j e ukljucivalo o ko 15. 000 Ma kedo naca, 7000 iz grckih gradova te ostalo placenici. Drugi po rangu u ma kedons koj
vojsci bio je is kusni vojs kovoda Parmenion. Perzijsko carstvo je bilo u velikoj krizi. Lo kaln i satrapi su u gradovima i po krajinama vladali praktic ki samostalno . Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu vojs ku, te k mornaricu. Prvi sudar s perzijs kom vojs kom bila je bit ka kod Granika, 334. p. n. e.. Makedon s ka falanga po kazala se su periorna Perzijancima i Aleksandar je
ostvario po tpunu pobjedu. Zarobljenici su pos lani u Grc ku sve zani u lancima. Mnogi gradov i u Maloj Aziji otvor ili su Ale ksandru vrata i docekali ga kao spasitelja. Oni koji su prua ali o tpor bili su zau zeti s ilom i suro vo kanjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspos tavljao demokrats ka uredenja. Time se osigurao od eventualn ih pob una. U jednom
gradu u Perziji je, da bi ujedinio isto k i zapad, napravio veliko vjencanje. Tisucu njegovih vojnika vjencalo se s tis ucu Perzijanki. Ale ksandar je odbijao pomorsku b itku s Perzijancima, vec je iao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio pro stor perzijskoj floti. Prilikom ulas ka u grad Gordio n, Ale ks andar je macem presjekao cuveni Gordijski cvor. Prema legendi onaj koji
razrijei ovaj zamren cvor vladat ce svijetom. Presijecanjem cvora, Aleksandar je tako ispunio prorocanstvo. Darije III., pe rzijski kralj, poraen je i u dr ugoj bitci ko d I sa, 333 . p. n. e.. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivi sve Darijeve ponude za pregovore, vojni poh od se nastavio . 332. p. n. e. Ale ksandar je bez otpora uao u Eg ipat, gdje su ga slav ili
kao o slobo ditelja do k su mu egipats ki s vecenici u kazali "bo ans ke pocasti". U Eg iptu je osnovao grad Ale ksandrija, 331. p. n. e.. Kro z cijeli svoj poh od Ale ksandar je osnovao ne koliko deseta ka gradova,vecinom iz vojnih razloga. Mno gi od njih su se zvali A leksandrija. U meduvremenu, Antipater je u Grckoj porazio spartans ko g kralja Agisa III. u bitci kod Megalopo lisa, 33 1.
p. n. e., pa je pohod mogao biti mirno nastavljen. Te ko pris tupacan i o kru en morem grad Tir se odbijao predati. Opsada Tira trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet 332 . p. n. e.. Na kon zau zimanja grada oko 10.00 0 ljudi je masakrirano a svi preostali, o ko 30.000, prodani s u kao robovi. Krenuvi dalje na istok, Ale ksandar je porazio Darija III. u bitci ko d Gauga mele i zau zeo
Perzepolis, 331. p. n. e.. Kada se Darije htio predati ub io ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim nasljednikom kao Arta kser ko IV.. Bes je 329. p. n. e. u hvacen od Ma kedonaca i ubijen. Time je Perzija bila osvojena. Aleksandar se prog lasio nas ljednikom Perzijskog carstva i Babilon proglas io glav nim gradom svog imperija. 327. p. n. e. Aleksandar je krenuo na novi v ojni
pohod, dalje na isto k. Premda je ukupni broj ljudi iznosio vie od 100.00 0 to je u kljucivalo i ene, djecu, zabavljace i drugo. Vojna sila je bila oko 40.000 vojnika. Istocne dijelove Perzije osvojio je bez veceg otpora. Docekao ga je indijs ki v ladar Pors velikom vojskom koja je ukljucivala i 2 00 ratnih slono v a. Bitka ko d Hidaspa, 326. p. n. e., bila je krvava. U toj bitci je pogin uo
njegov slavni konj Bu kefal. Slon ovi s u nabijali Ma kedonce kljovama dok su Ma kedonci slon ove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge. Ale ksandar je ipak po bijedio i zarobio Pora, a zatim os lobod io i prepustio civiln u upravu zemlje. U Indiji se sukob io i s Rad om koji je im ao 50.000 pjeaka i brojne ratne slonove. Ale ksandar je svejedno
pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radina hrabrost to mu se suprotstavi da ga n ije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na isto k dos pio, n ije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ici dalje na istok do kraja svijeta vojska je pocela poka zivati zna ko ve da postoji mogucnos t pobu ne. Surova klima i tro ps ke kie smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao
na povratak u Babilon. Prema legendi, kada su ga vojnici odbili s lijediti i odbacili oruje, Ale ksandar se zatv orio u s voj ator i poceo pla kati. 323. p. n. e. Ale ksandar je planirao vojni pohod na sjever Afrike. Vojska je vec bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro. http://www.freewebs.com/septah/Aleksandar_Veliki.html

Mjesto i znaenje
u povijesti
Aleksandar spada medu
najznacajnije osobe u
ljudskoj povijesti. U 13
godina, koliko je vladao,
stvorio je dotad najvece
carstvo u povijesti. Ta se
drava prostirala sve od
Makedonije do Indije. Iako
se njegovo carstvo raspalo
gotovo odmah nakon
njegove smrti posljedice
njegovih osvajanja su bile
dalekosene. Perzija, veliko
carstvo, prestala je
postojati. Aramejski jezik,
slubeni jezik u Perziji
potisnut je u korist jezika
Koine. Osnivanjem gradova potaknuo je razvoj trgovine i opcenito ekonomiju. Od
334. p. n. e., kada je Aleksandar krenuo na Perziju, racuna se pocetak novog
povijesnog razdoblja koje se zove helenizam. Aleksandar se ubraja i medu najvece
vojne genije. Mnogim slavnim vladarima i vojskovodama, npr. Gaj Julije Cezar,
upravo je on bio ivotni uzor. Legenda o Gordijskom cvoru najbolje opisuje nacin
njegova vladanja tj. ljudi su ga morali prihvatiti i njega i nacin vladanja, ali ih on
nije tlacio vec ih je potivao. Zalagao se za helenizam ali je na sve vanije poloaje
u vojsci i administraciji postavljao uglavnom Makedonce. Ucitelj mu je bio
Aristotel. Aleksandar je specifican po tome to je gradovima koje je stvarao davao

ime Aleksandrija, tako da je ukupno bilo 70 Aleksandrija, od Egipta do sjevera

Afganistana.
http://www.freewebs.com/septah/Aleksandar_Veliki.html

7. BITKA KOD HERONEJE 338. g. pr.

Kr. makedonska vojska porazila grku Filip II. ujedinio sve grke
polise zapoinje pripreme za napad na Perziju

Bitka kod Heroneje iz 338. pne. predstavljala je najveu vojnu pobedu makedonskog kralja
Filipa. Filipova vojska, koja je raunajui njegove saveznike iz Tesalije, Epira, Etolije, severene Fokide
i iz Lokride brojala oko 22 000 vojnika, je porazila vojsku koju su inile snage helenskih polisa Atine i
Tebe i njihovih saveznika. Poraz grkih gradova-drava kod beotskog grada Heroneje doveo je do
uspostavljanja makedonske hegemonije u helenskom svetu.Bitka je bila klasina bitka atinskih i
tebanskih falangi protiv makedonske falange.
Kod saveznikih snaga Atinjani su drali levo krilo, a Tebanci desno krilo, s time da je konjica bila na
oba krila, a tebanska i atinska falanga prema sredini. Dotad nepobediva, Sveta eta Tebe je uvala
krajnje desno krilo.
Na makedonskoj strani Filip II Makedonski komanduje desnim krilom, a Aleksandar Makedonski levim
krilom. Ipak Aleksandra nadgledaju najbolji Filipovi komandanti. uvena elitna teka makedonska
konjica je bila postavljena u pozadinu makedonskih linija.
Dve strane borile su se estoko jedno vreme. Filip namerno povlai svoju desnu stranu da bi razbio
grke linije. Atinjani kreu napred na Filipove snage u povlaenju, otvarajui meuprostor prostor za
Aleksandra. Aleksandar udara i upada u oslabljenu tebansku falangu . Videi to Filip i njegove
veteranske snage napadaju sa veom snagom slabo trenirane atinske trupe i izbacuju ih iz bitke.
Tebanci ostaju sami na bojitu i hrabro se bore protiv Aleksandrovog levog krila. Od uvenog
tebanskog nepobedive Svete ete od 300 vojnika, 250 je ubijeno u bici.
Grki polisi se posle bitke pokoravaju Makedoncima. Aleksandar Makedonski tom bitkom pokazuje
veliko ratniko umee.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Heroneje

U svom kratkom zivotu Aleksandar je

oenio nekoliko princeza, ali samo jedna, Roksana mu je

rodila sina Aleksandara IV Makedonskog, 323 godine p.n.e. , kratko posle Aleksandrove smrti.
Imao je i sina (Heraklea), sa svojom ljubavnicom Barsinom.

Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u

junoj Anatoliji izmeu makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kraljaDarija III.
Kodomana. Nakon to je Aleksandar pobijedio perzijske satrape u Maloj Aziji i nastavio napredovati
prema istoku, Darije III.odluio se osobno obraunati sa njim odnosno poslati glavnu perzijsku vojsku.
Lokacija bitke nalazi se pokraj antikog grada Isa, neposredno uz ue rijeke Pinar kod mediteranske
obale, gdje su Perzijanci pokuali presjei Aleksandrovu opskrbu grkom mornaricom.

Bitka

Poetni poloaji perzijskih i makedonskih trupa

Aleksandrov proboj

Aleksandar je navodno inzistirao na napredovanju uz obalu kako bi imao vezu sa pomorskom

opskrbom, a za mjesto bitke odabrao je relativno uski prolaz (irine 500 m) zatien strmim brdom, to
je trebalo sprijeiti Perzijance da napadnu makedonsku vojsku sa bokova. Makedonski vladar u
poetku je odabrao neprijatan teren za mogunost napada (neravan, trnovit, strm), to je trebalo
onemoguiti i opi napad perzijske vojske. Makedonskim desnim bokom zapovjedao je Aleksandar
[3]
osobno, savezniku tesalijsku konjicu postavio na lijevi bok pod zapovjednitvo Parmeniona , dok je
sredinu tvorila klasina makedonska falanga. S druge strane, Darije III. postavio je perzijsku konjicu sa
svoje desno krilo, na samo sredite redova grke plaenike, a oko njih perzijsko pjeatvo. Takoer,
dio pjeatva postavio je i na obronke brda, gdje su trebali zaprijetiti Aleksandrovom desnom krilu.
Darije III. zauzeo je poziciju na samoj sredini svojih snaga, gdje je bio zatien grkim hoplitima i
osobnom kraljevskom gardom.
Perzijska konjica je u poetku sraza prela rijeku Pinar i napala Parmeniona odnosno njegovu
savezniku konjicu, a on ih je pokuao zadrati sve dok Aleksandar na desnom krilu ponovo ne
napravi proboj kroz sredite perzijskih redova. Istodobno, makedonsko pjeatvozajedno sa
Aleksandrovom elitnom konjicom uspjelo se probiti kroz redove grkih plaenika ime je stvorena
planirana rupa u perzijskim redovima. Aleksandrova konjica je krenula u direktan napad na Darija
III. zbog ega je bio prisiljen na povlaenje. Budui da je perzijska konjica na makedonskom lijevom
krilu napredovala, Aleksandrove jedinice su ih napale sa stranje strane, prilikom ega su se raspali i
redovi grkih plaenika. Nakon to su uvidjeli kako se perzijski vladar povukao, Perzijanci su napustili
svoje poloaje i poeli sa povlaenjem prilikom kojeg su doivjeli velike gubitke.

Znaaj
Bitka kod Isa oznaava veliku makedonsku pobjedu, te poetak kraja perzijske moi. Bitka je znaajna
i po tome to perzijska vojskanikada prije kroz dva i pol stoljea povijesti nije bila poraena u
prisutnosti perzijskog vladara.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Isa

Smrt Aleksandra Makedonskog i raspad carstva

324. godine Aleksandar je otpustio deset hiljada veterana u Opisu. Za vou puta natrag u
Makedoniju odredio im je Kratera koji je trebalo da zameni Antipatra ijom politikom prema Grcima
Aleksandar nije bio zadovoljan. Posle ovog nameravao je da organizuje ekspediciju koja bi ispitala
Karpisko more i oplovila Arabijsko poluostrvo. Meutim u poznu jesen te godine Aleksandra je
zadesio teak udarac-izgubio je svog najdraeg prijatelja Hefestiona. Da bi utiao bol za njim u
zimu 323/4. godine preduzeo je pohod protiv Kosejaca koji su iveli izmeu Medije i Susijane. To je
bili njegovo poslednje ratovanje.
U Vavilon se vratio u prolee 323. godine. Ubrzo po povratku Aleksandar se razboleo. Posle jednog
pira dobio je groznicu koja ga nije napustala itavih osam dana. Kada su vojnici zatraili da prou
pored njegovog kreveta, svakom je stisnuo ruku i isdravljao ih pogledom. Umro je uvee 11. juna
323. godine, u 33. godini ivota, za atinskog arhonata Hegesija. Vladao je dvadeset godina i osam
meseci.
Poto je Aleksandar Makedonski umro bez zakonitog naslednika postavilo se pitanje da li ogromna
svetska imperija koju je on stvorio moe da opstane ili e doi do njenog raspada. Iako Aleksandar
nije imenovao naslednika i rekao na samrti da carstvo ostavlja na najboljem. Presto je morao
naslediti ili njegov polubrat Filip Andrej ili Aleksandrov i Roksanin sin roen nakon njegove (oeve)
smrti. Ali lina elja makedonskih generala za vlasu nadvladala je odanost dinastiji. Vodila se duga
borba oko prestola u kojoj su pali svi lanovi vladarske porodice.

Antigon zvani Jednooki, jedan od najsposobnijih Aleksandrovih vojskovoa pribliio se ostvarenju

ideje o jedinstvenom carstvu kojim bi sam vladao, ali nije uspeo da namatne poslunost celoj vojsci
i da prisili ostale generale da priznaju njegovu vlast. Protiv njega su se ujedinili: Lismah u
Trakiji, Seleuk u Vaviloniji, Ptolomej u Egiptu i Kasandar u Makedoniji. Oni su zadali odluujui
udarac Antigonu u bici kod Ipsa u Maloj Aziji 301. godine stare ere, u kojoj je Antigon poginuo.
Ovom bitkom reen je problem Aleksandrovog Carstva: ono je prestalo da postoji kao jedinstvena
celina. Raspalo se na mnogo sastavnih delova od kojih su najvanija tri: Sirija, koja je obuhvatala
istone teritorije Aleksandrove monarhije i neke oblasti u Malioj Aziji; njom su vladali Seleukidi;
Egipat gde su vladali Ptolomejevii, potomci Ptolomeja Laga (Sotera-taj naziv je dobio jer je spasao
Aleksandru ivot u borbi protiv Mala i Oksidracana) i Makedonija gde su vladali Antigonidi, potomci
Antigona Jednookog.
U Egiptu i Siriji su kraljevi, kako su sebe nazivali svu vlast zasnivali na osvajakom pravu kao
dijadosi Aleksandrovi sledbenici. Oslanjali su se na najamniku vojsku.
U Makedoniji Antigonidi su se smatrali zakonitim naslednicima Filipove porodice i postepeno stekli
poverenje i podrku naroda.
Budui da su ove tri dinastije vladale u zemljama koje su ve bile navikle na apsolutistiku
monarhiju, imale su izgleda da se due odre.
to se Egipta tie, Aleksandrija je postala klju Egipta i njegova prestonica. Pod Ptolomejima Egipat
je postao znaajna pomorska sila Sredozemlja. Ptolomejevii su nastojali da egipatskoj trgovini
obezbede slobodno i prostrano triste. Osporavali su Makedoniji i Siriji pravo gospodarenja na
Egejskom moru i stoga je stalno dolazilo do sukoba oko vodeeg mesta u skupini egejskih ostrva.
Ovaj neprekidni rat iscrpljivao je snagu monarhija i one nisu mogle da spree jaanje
decentralistikih sila.
Sirija koja je bila najheterogenijeg sastava raspala se 280. godine. Od nje se
odvajaju Jermenija, Pont, Kapadokija i Bitinija. Oko 278.godine kada su u Malu Aziju
prodrli Kelti dolazi do ocepljenja velikog dela Male Azije od monarhije Seleukida. Meu ove
nezavisne drave spadala je i kraljevina Pergam u Misiji. Pergam je od 283. godine do 263. godine
plaao danak Seleukidama, a od 263. godine proglasio potpunu nezavisnost.

Carstvo Aleksandra Makedonskog