Está en la página 1de 3

Priroda predstavlja osnovu za ivot ljudi, njihovo blagostanje i zdravlje.

Zahvaljujui raznovrsnim resursima kojima raspolae, prirodno okruenje


predstavlja i osnovu za ekonomski napredak. Gubitak prirodnih dobara na
kraju dovodi do usporavanja drutvenog i ekonomskog razvoja. Ekoloka
mrea Natura 2000 najznaajniji je od svih odgovora Evropske unije (EU) na
zabrinutost zbog nepovratnog unitavanja vrijednih prirodnih bogastava.
Evropska stanita karakterie izuzetna raznovrsnost. Mnoga od njih predstavljaju rezultat
tradicionalnih naina korienja zemljita koja su se razvijala postepeno i najbolje prilagodila
prirodnom okruenju. Priroda i predjeli obezbeuju ljudima kako dom, tako i osnovna sredstva za
ivot.
U toku poslednjih decenija, ljudska aktivnost, kao i nacin koriena prirodnih resursa, doivjela je
velike promjene. Bioloka raznovrsnost je u poslednjih 50 godina pretrpjela dramatinije promjene
nego u cjelokupnoj istoriji ovjeanstva, usljed ega je danas izmeu 10 i 30% sisara, ptica i
vodozemaca. Ovo nestajanje smanjuje produktivnost prirode, a time na duge staze ugroava i ljudsko
blagostanje.
NATURA 2000
Priroda je na dom


N
a
t
a

a

K
o
v
a

e
v
i

USPJENA PRILAGODLJIVA SAVREMENA


Living Planet indeks je indi-
kator stanja svjetske bioloke
raznovrsnosti: mjeri trendove
populacija kimenjaka koji
ive u kopnenim, slatkovod-
nim i morskim ekosistemima. 0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1970 1980 1990 2000 2007
Oznake grafa
Kopnene vrste
Morske vrste
Slatkovodne vrste
Sve vrste kraljenjaka
indeks populacije
FACTSHEET NEWSLETTER
2010
Stanje svjetske bioloke raznovrsnosti
(Living Planet indeks)
Evropska politika zatite prirode
Ekonomski rast od 1950-ih godina do danas pokazuje koliko neodrivi ekonomski razvoj ugroava
prirodnu raznovrsnost i ekosisteme.
Uspjena: Na osnovama ovih Direktiva i u skladu sa opteprihvaenim naunim kriterijumima,
zemlje lanice Evropske unije su oznaile preko 26 000 podruja kao zatiena podruja Natura
2000. Nakon 17 godina postojanja, uspjeh ove mree zatienih podruja je evidentan: populacije
pojedinih rijetkih vrsta se oporavljaju, a gubitak znaajnih stanita se usporava.
Prilagodljiva i savremena: Politika Evropske unije u smislu ouvanja prirode ne samo to
pridaje izuzetan znaaj drevnim i netaknutim prirodnim podrujima Evrope, ve i raznolikom
kulturnom nasljeu. Natura 2000, ohrabruje ljude da rade u saradnji sa prirodom. Podrava
razvoj odrivih naina upotrebe zemljita, karakteristinih za na kontinent. Natura 2000 je stoga
prilagodljiv i savremen instrument zatite evropskog prirodnog naslea.
Jednaka pravila igre za sve uesnike
Da bi bila ujedinjena, Evropi trebaju zajednika pravila. Razlike u drutvenim standardima
standardima zatite prirode mogu biti prepreka za fer trinu utakmicu. Sve Zemlje lanice Evropske
unije odredile su svoja podruja Natura 2000 u skladu sa zajednikim naunim kriterijumima.
Ujednaena primjena Direktiva obezbeuje jedinstven pristup zatiti prirode.
Smanjenje populacija
nekada veoma
rasprostranjenih vrsta
ptica dovelo je, 1979
godine do usvajanja
Direktive o pticama,
a nastavak gubitka
stanita i do usvajanja
Direktive o stanitima
1992 godine.
Natura 2000 garantuje
odrivi razvoj i ljudima
i prirodi.
Koliko je pravedno
rasporeena zajednika
mrea zatienih
podruja najbolje se moe
vidjeti kroz poreenje
nacionalnih mrea
zatienih podruja sa
podrujima Natura 2000
u zemljama lanicama
EU, procenat Natura
2000 podruja je puno
ujednaeniji od procenta
nacionalno zatienih
podruja prirode.
Natura 2000 vodi
ujednaenoj i pravednoj
pokrivenosti zatienih
podruja.
Prilagodljivo upravljanje
Priroda je promjenjiva, pa je i prilagodljivost sastavni dio EU propisa koji regulisu zatitu prirode,
dozvoljavajui prilagoavanje ciljeva zatite i planova upravljanja Natura 2000 podrujima.
U posebnim sluajevima ak i dodaci ovih direktiva mogu biti mijenjani. Na primer, kormoran
(Phalacrocorax carbo sinensis) je 1997. godine izbrisan iz Dodatka I Direktive o pticama nakon to je
njegova populacija u Evropi u potpunosti obnovljena. Postane li u budunosti ponovno ugroen, opet
e biti upisan na Dodatak I Direktive o pticama.
Upravljanje podrujima
Natura 2000 je prilagoeno
potrebama zatite vrsta i
stanita.
Natura 2000 obezbijeuje
savremen model za zatitu
sloenih i osetljivih ekosistema.
Natura 2000 procjenjuje projekte
na bazi njegovog uticaja na cijelo
podruje, a ne samo na vrste
zahvata.
Evropski zakonodavni okvir
za zatitu prirode i mjere koje
preuzimaju Zemlje lanice
predstavljaju vana dostignua u
zatiti prirode.
Natura 2000 garantuje efkasnu
zatitu stanita i vrsta.
Procjene uticaja raene na
podrujima Natura 2000
pokazuju da je irok spektar
projekata i inicijativa, spojiv sa
ciljevima zatite prirode, a time
i da ekonomski interesi i zatita
prirode mogu biti usklaeni.
Natura 2000 je pokreta
odrivog ekonomskog razvoja.
Natura 2000 podruja/lokaliteti u poreenju sa nacionalnim zatienim podrujima
UK DK NL FR DE BE IE AT FI SE IT
*temeljeno na Direktivi o stanitima
30
25
20
15
10
5
0
Nacionalna zatiena podruja Natura 2000 podruja*
P
r
o
c
e
n
a
t
z
a

t
i

e
n
i
h
p
o
d
r
u

j
a
50
40
30
20
10
0
Trend populacije kormorana u Danskoj u periodu od 1978. do 2002.
P
a
r
o
v
i
k
o
r
m
o
r
a
n
a
(
u
h
i
l
j
a
d
a
m
a
)
1
9
7
8
1
9
8
0
1
9
8
2
1
9
8
4
1
9
8
6
1
9
8
8
1
9
9
0

1
9
9
2
1
9
9
4
1
9
9
6
1
9
9
8
2
0
0
0
2
0
0
2
Savremena procjena uticaja
Mnoge biljne i ivotinjske vrste osetljive su na odreene aktivnosti. Tako sjea uma u toku sezone
gnijeenja orlova belorepana (Haliaeetus albicilla) moe uiniti da napusti podruje na kojem se
gnijezdi, dok isti tip aktivnosti u neko drugo doba godine nema posljedica po ovu vrstu.
Uticaj svakog projekta na vrste i stanita je kriterijum kojim se odreuje da li je potrebno procijeniti
prihvatljivosti tog zahvata za prirodu.
Dostignua u ouvanju prirode
Cilj Direktiva iz oblasti zatite prirode je unaprijediti i obnoviti vrste i stanita bez obzira na granice.
Tako je primjena Direktive o pticama u Zemljama EU pomogla da se smanje negativni populacioni
trendovi nekada ugroenih vrsta ptica poput kaikara (Platalea leucorodia).
Ekonoma i zatita prirode
Natura 2000 omoguava odrivi ekonomski razvoj. Procjene prihvatljivosti omoguavaju da se ciljevi
iz oblasti zatite prirode uporede sa drugim ciljevima od javnog interesa. Javni interes proirenja
Roterdamske luke (2003) bio je prioritet u odnosu na odreene interese zatite prirode. Zbog
vrijednosti zatite ovog podruja, prilikom proirenja luke ukljuene su mjere kompenzacije za Natura
2000. EU propisi za zatitu prirode postavljaju nove standarde za razvoj projekata i zahtijevaju
prethodno planiranje i procjenu.

N
a
t
a

a
K
o
v
a

e
v
i

C
e
N
t
a
r
z
a
z
a

t
it
u
i p
r
o
u

a
v
a
N
j
e
p
t
iC
a

* na osnovu Direktive o stanitima
tampano u okviru projekta jaanje kapac-
iteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj
Gori za primjenu eu propisa za zatitu prirode
koji realizuju WWF Mediteranski program, Mladi
istraivai Srbije, Green Home i WWF Norveka,
a koji finansira norveko Ministarstvo spoljnih
poslova. Doputeno je umnoavanje ovog teksta
pod uslovom da se navede izvor. tampano na
ekoloki prihvatljivom papiru. wwf.panda.org
N
A
T
U
R
A

2
0
0
0

F
A
C
T

S
H
E
E
T
Zatita prirode: socio-ekonomska poteba
Podruja Natura 2000 kljuni su dijelovi ekosistema od kojih svi zavisimo: stoljetne ume i tresetita
vani za apsorpciju CO2 i ublaavanje klimatskih promjena, vlana stanita pruaju prirodne rezerve
vode i smanjuju negativan uticaj poplava, dok ume efkasno tite od erozije. Zatita prirode doprinosi
ublaavanju prirodnih katastrofa, omoguava dobit i smanjuje trokove tete. Ukoliko broj prirodnih
katastrofa nastavi rasti ovim trendom do 2060. godine svjetski BDP nee biti dovoljan za nadoknadu
tete.
Zatita prirode podrava turizam
Mnoge studije pokazuju da zatiena podruja daju veliki doprinos turizmu. Svake godine, oko 290
miliona ljudi posjeti zatiena podruja u Nemakoj. U Rumuniji, zatieno podruje Delta Dunava
je u periodu od 2000. do 2006. godine zabiljeilo porast broja noenja turista od 40%. Odrivo
upravljanje zatienim podrujima stvara nova radna mjesta: na primjer, u 2001. godini, u Evropskoj
uniji koja je tada imala 15 Zemalja lanica, vie od 125 000 poslova bilo je direktno povezano sa
zatitom prirode.
Zatita prirode podrava ekonomski nerazvene regione
Mnoga Natura 2000 podruja se nalaze u perifernim, ekonomski nerazvijenim i ruralnim regionima.
Kroz usmjerenu fnansijsku podrku, u zatienim podrujima je mogue smanjiti trendove opadanja
nivoa tradicionalne poljoprivrede i smanjenja broja stanovnika u ruralnim podrujima. U Nemakoj,
poljoprivrednici koji na tradicionalan nain proizvode voe u podrujima kojima se upravlja na
ovakav nain postiu cijenu svojih proizvoda tri puta veu od cijene proizvoda proizvedenih na
konvencionalan, intenzivan nain.
Poslednjih godina, fnansijska podrka aktivnostima na zatiti prirode u ruralnim podrujima
znaajno je porasla.
Budunost Nature 2000
Odreivanje kopnenih podruja Natura 2000 postiglo je veliki napredak, ali predstoji
odreivanje morskih stanita Natura 2000. Sve zemlje lanice EU treba da se fokusiraju na
efkasno upravljanje podrujima Natura 2000.
Natura 2000 je kljuni mehanizam za zaustavljanje smanjenja bioloke raznovrsnosti i mora biti
podrana od strane svih postojeih relevantnih zakonodavnih okvira, kako u Evropskoj uniji
tako i na dravnim i lokalnim nivoima, a u cilju postizanja ciljeva zatite bioloke raznovrsnosti
do 2020. godine.
Finansiranje Nature 2000 pomae i prirodi i ljudima. U planiranju budeta za naredni period,
Zemlje lanice moraju biti posveene pruanju jae ekonomske podrke zatiti prirode.

Zatita prirode kroz


Naturu 2000 ograniava
tetno dejstvo klimatskih
promijena.
Natura 2000 smanjuje
trokove teta uzrokovanih
prirodnim katastrofama.
Poveana potreba za mirom i
tiinom, svjeim vazduhom i
istom vodom ne predstavlja
trenutni trend ve trajnu
drutvenu promjenu.
Natura 2000 je turistika
atrakcija.
Natura 2000 pomae zatiti
razliitih predjela koji su
vani za lokalni oporavak i
kvalitet ivota.
Natura 2000 nudi uspjenu
podrku ekonomski
nerazvijenim regionima.
u SuraDNji S:


N
a
t
a

a

K
o
v
a

e
v
i

If there is no URL
With URL - Regular
OR
Why we are here
To stop the degradation of the planets natural environment and
to build a future in which humans live in harmony and nature.
Why we are here
www.panda.org
To stop the degradation of the planets natural environment and
to build a future in which humans live in harmony with nature.
Za daljnje informacije:
Andrea tefan
WWF Mediteranski program
Svaiev trg 3
10 000 Zagreb
Hrvatska
Tel: 385 1 550 96 23
astefan@wwf.panda.org
Nataa Kovaevi
Green Home
Radosava Buria 31
81 000 Podgorica
Crna Gora
Tel: +382 (0)20 609 375
natasa.green@t-com.me

También podría gustarte