Documentos de Académico
Documentos de Profesional
Documentos de Cultura
N
a
t
a
a
K
o
v
a
e
v
i
t
i
e
n
i
h
p
o
d
r
u
j
a
50
40
30
20
10
0
Trend populacije kormorana u Danskoj u periodu od 1978. do 2002.
P
a
r
o
v
i
k
o
r
m
o
r
a
n
a
(
u
h
i
l
j
a
d
a
m
a
)
1
9
7
8
1
9
8
0
1
9
8
2
1
9
8
4
1
9
8
6
1
9
8
8
1
9
9
0
1
9
9
2
1
9
9
4
1
9
9
6
1
9
9
8
2
0
0
0
2
0
0
2
Savremena procjena uticaja
Mnoge biljne i ivotinjske vrste osetljive su na odreene aktivnosti. Tako sjea uma u toku sezone
gnijeenja orlova belorepana (Haliaeetus albicilla) moe uiniti da napusti podruje na kojem se
gnijezdi, dok isti tip aktivnosti u neko drugo doba godine nema posljedica po ovu vrstu.
Uticaj svakog projekta na vrste i stanita je kriterijum kojim se odreuje da li je potrebno procijeniti
prihvatljivosti tog zahvata za prirodu.
Dostignua u ouvanju prirode
Cilj Direktiva iz oblasti zatite prirode je unaprijediti i obnoviti vrste i stanita bez obzira na granice.
Tako je primjena Direktive o pticama u Zemljama EU pomogla da se smanje negativni populacioni
trendovi nekada ugroenih vrsta ptica poput kaikara (Platalea leucorodia).
Ekonoma i zatita prirode
Natura 2000 omoguava odrivi ekonomski razvoj. Procjene prihvatljivosti omoguavaju da se ciljevi
iz oblasti zatite prirode uporede sa drugim ciljevima od javnog interesa. Javni interes proirenja
Roterdamske luke (2003) bio je prioritet u odnosu na odreene interese zatite prirode. Zbog
vrijednosti zatite ovog podruja, prilikom proirenja luke ukljuene su mjere kompenzacije za Natura
2000. EU propisi za zatitu prirode postavljaju nove standarde za razvoj projekata i zahtijevaju
prethodno planiranje i procjenu.
N
a
t
a
a
K
o
v
a
e
v
i
C
e
N
t
a
r
z
a
z
a
t
it
u
i p
r
o
u
a
v
a
N
j
e
p
t
iC
a
* na osnovu Direktive o stanitima
tampano u okviru projekta jaanje kapac-
iteta javnog i civilnog sektora u Srbiji i u Crnoj
Gori za primjenu eu propisa za zatitu prirode
koji realizuju WWF Mediteranski program, Mladi
istraivai Srbije, Green Home i WWF Norveka,
a koji finansira norveko Ministarstvo spoljnih
poslova. Doputeno je umnoavanje ovog teksta
pod uslovom da se navede izvor. tampano na
ekoloki prihvatljivom papiru. wwf.panda.org
N
A
T
U
R
A
2
0
0
0
F
A
C
T
S
H
E
E
T
Zatita prirode: socio-ekonomska poteba
Podruja Natura 2000 kljuni su dijelovi ekosistema od kojih svi zavisimo: stoljetne ume i tresetita
vani za apsorpciju CO2 i ublaavanje klimatskih promjena, vlana stanita pruaju prirodne rezerve
vode i smanjuju negativan uticaj poplava, dok ume efkasno tite od erozije. Zatita prirode doprinosi
ublaavanju prirodnih katastrofa, omoguava dobit i smanjuje trokove tete. Ukoliko broj prirodnih
katastrofa nastavi rasti ovim trendom do 2060. godine svjetski BDP nee biti dovoljan za nadoknadu
tete.
Zatita prirode podrava turizam
Mnoge studije pokazuju da zatiena podruja daju veliki doprinos turizmu. Svake godine, oko 290
miliona ljudi posjeti zatiena podruja u Nemakoj. U Rumuniji, zatieno podruje Delta Dunava
je u periodu od 2000. do 2006. godine zabiljeilo porast broja noenja turista od 40%. Odrivo
upravljanje zatienim podrujima stvara nova radna mjesta: na primjer, u 2001. godini, u Evropskoj
uniji koja je tada imala 15 Zemalja lanica, vie od 125 000 poslova bilo je direktno povezano sa
zatitom prirode.
Zatita prirode podrava ekonomski nerazvene regione
Mnoga Natura 2000 podruja se nalaze u perifernim, ekonomski nerazvijenim i ruralnim regionima.
Kroz usmjerenu fnansijsku podrku, u zatienim podrujima je mogue smanjiti trendove opadanja
nivoa tradicionalne poljoprivrede i smanjenja broja stanovnika u ruralnim podrujima. U Nemakoj,
poljoprivrednici koji na tradicionalan nain proizvode voe u podrujima kojima se upravlja na
ovakav nain postiu cijenu svojih proizvoda tri puta veu od cijene proizvoda proizvedenih na
konvencionalan, intenzivan nain.
Poslednjih godina, fnansijska podrka aktivnostima na zatiti prirode u ruralnim podrujima
znaajno je porasla.
Budunost Nature 2000
Odreivanje kopnenih podruja Natura 2000 postiglo je veliki napredak, ali predstoji
odreivanje morskih stanita Natura 2000. Sve zemlje lanice EU treba da se fokusiraju na
efkasno upravljanje podrujima Natura 2000.
Natura 2000 je kljuni mehanizam za zaustavljanje smanjenja bioloke raznovrsnosti i mora biti
podrana od strane svih postojeih relevantnih zakonodavnih okvira, kako u Evropskoj uniji
tako i na dravnim i lokalnim nivoima, a u cilju postizanja ciljeva zatite bioloke raznovrsnosti
do 2020. godine.
Finansiranje Nature 2000 pomae i prirodi i ljudima. U planiranju budeta za naredni period,
Zemlje lanice moraju biti posveene pruanju jae ekonomske podrke zatiti prirode.
N
a
t
a
a
K
o
v
a
e
v
i
If there is no URL
With URL - Regular
OR
Why we are here
To stop the degradation of the planets natural environment and
to build a future in which humans live in harmony and nature.
Why we are here
www.panda.org
To stop the degradation of the planets natural environment and
to build a future in which humans live in harmony with nature.
Za daljnje informacije:
Andrea tefan
WWF Mediteranski program
Svaiev trg 3
10 000 Zagreb
Hrvatska
Tel: 385 1 550 96 23
astefan@wwf.panda.org
Nataa Kovaevi
Green Home
Radosava Buria 31
81 000 Podgorica
Crna Gora
Tel: +382 (0)20 609 375
natasa.green@t-com.me