UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET

Mogua pitanja na usmenom ispitu iz predmeta Statika konstrukcija II generacija 2011./'12.:

Uvod
1. Kakve vrste poprenih presjeka mogu biti, kakve vrste optereenja djeluju na isti i ime
se tapovi suprostavljaju optereenjima?
2. Nabrojite tri pretpostavke o vezi izmeu sila, pomjeranja i deformacija tapa uz uslov
linearnosti. Obavezno nabrojati oba naziva.
3. Objasniti pomou crtea pomjeranje tapa sa deformacijom.
4. Objasniti pretpostavku o malim pomjeranjima. Koristiti potrebne crtee i jednaine.
5. Definisati kljune deformacijske veliine.
6. Objasniti ta je diletacija ? Napisati jednainu diletacije sa potrebnim objanjenjima
pojedinih veliina.
7. Pomou crtea objasniti vezu izmeu pomjeranja, obrtanja i diletacije nastale iz
kompatibilnosti pomjeranja.
8. Objasniti pretpostavku o malim pomjeranjima. Koristiti potrebne crtee i jednaine.
9. Objasniti deformaciju tapa kao tijela pomou crtea i jednaina.
10. Napisati definiciju tehnike deformacije tapa, pretpostavka Euller Bernouli.
11. ta je Timoshenk-ov tap? Definisati uslove nastanka Timoshenko-vog tapa. Koristiti
potrebne crtee i jednaine.
12. Objasniti odreivanje diletacije . Koristiti potrebne crtee i jednaine.
13. Napisati jednaine promjene krivine tapa i objasniti.
14. Objasniti Hook-ov zakon. O kakvoj pretpostavci je rije. Koristiti crtee i jednaine.
15. Definisati vezu izmeu deformacijskih veliina i sila u presjecima tapa, te temperaturnih
promjena. Napisati jednaine i definisati potrebne veliine iz jednaina, te pomou crtea
definisati temperaturne promjene.
16. Definisati vezu izmeu smiueg napona i deformacije direktno iz hipoteze uravskog
pomou jednaine uz objanjenja veliina u jednainama.
17. Kako nastaje vitoperenje presjeka? Objasniti pomou crtea.
18. Objasniti Teoriju prvog reda pomou jednaina ravnotee elemenata tapa, veze izmeu
pomjeranja i deformacije tapa, veze sila u presjecima i deformacija, odnosno
temperaturne promjene tapa.
19. Objasniti Teoriju drugog reda.
20. Objasniti Teoriju treeg reda.
21. Objasniti razlike izmeu Teorija prvog, drugog i treeg reda pojedinano.
22. Objasniti princip superpozicije.
23. Objasniti razlike izmeu osobina statiki odreenih i statiki neodreenih nosaa.
24. Objasniti rad vanjskih sila pomou crtea i jednaina.
25. Objasniti rad unutranjih sila pomou crtea i jednaina.
26. Objasniti virtuelni rad pomou crtea i jednaina.
27. ta je i kako nastaje potencijalna energija? Koje su specifinosti potencijalne energije u
odnosu na vanjske sile, a koje na deformacije? Da li vai princip superpozicije za
potencijalnu energiju? Objasniti pomou primjera.
28. Objasniti teoremu o uzajamnosti radova Beti-jevu teoremu. Objasniti pomou primjera.
29. Objasniti teoremu o uzajamnosti pomjeranja Maxwel-ova teorema. Objasniti pomou
primjera.
30. Definisati vrste pomjeranja uz potrebne oznake istih.
31. Kakve vrste vanjskih uticaja izazivaju pomjeranja? Definisati i objasniti pomou crtea.
32. Objasniti Maxwel-Mohr-ovu analogiju.
33. Nabrojite kakve vrste pomjeranja postoje uslijed djelovanja vanjskih sila.
34. Pomou primjera odrediti: duinsko pomjeranje i/ili promjenu odstojanja i/ili ugao
okretanja presjeka i/ili ugao okretanja tapa i/ili promjenu ugla izmeu dva presjeka.
35. Objasnite Vereagin-ovu metodu pomou crtea.
Metoda sila
36. Objasniti i definisati korake metode sila.
37. Zadati primjer rijeiti pomou metode sila.
38. Prema metodi sila objasniti pretvaranje statiki neodreenog sistema u osnovni sistem
pomou crtea.
39. Za dati primjer postaviti kanonske jednaine (jednaine elastinosti).
40. Definisati kanonske jednaine pojedinano za razliite vrste vanjskih uticaja: vanjske sile,
temperature i slijeganja oslonaca.
41. Za datu jednainu Maxwel-ovih koeficijenata uticaja definisati i oznaiti pojedinane
uticaje.
42. Napisati jednaine superpozicije prilikom raunanja stvarnih unutranjih sila kod metode
sila.
43. ta je metoda elastinog teita? Kada se primjenjuje? Objasniti pomou primjera.
44. Definisati razlike izmeu simetrinih i antrimetrinih sistema. Zbog ega se koriste ove
specifinosti sistema?
Kontinuirani nosai
45. ta su kontinuirani nosai? Znaaj i upotreba istih. Kroz primjere objasniti.
46. Definisati metodu rjeavanja kontinuiranih nosaa kroz postavljanje Claperyron-ovih
jednaina.
47. Definisati korake rjeavanja kontinuiranih nosaa.
48. Objasniti lanove lijeve strane Clapeyron-ove jednaine i definisati nain nastanka istih.
49. Objasniti lanove desne strane Clapeyron-ove jednaine i definisati nain nastanka istih.
50. Za dati sistem definisati Clapeyron-ove jednaine.
51. Objasniti specifinosti definisanja Clapeyron-ovih jednaina za kontinuirane nosae koji
zavravaju sa ukljetenjima.
52. Odrediti unutranje sile u datom primjeru pomou Clapeyron-ovih jednaina.
53. Objasniti uticaj temperature na kontinuirane nosae.
54. Objasniti uticaj slijeganja oslonaca na kontinuirane nosae pomou crtea i jednaina.
55. ta je uticajna linija? Kako nastaje kod kontinuiranih nosaa? Kakvog je oblika?
Nabrojati sluajeve za koje se rade uticajne linije.
56. Definisati i nacrtati uticajne linije na nosau za sluaj: oslonakog momenta ili momenta
u polju ili transverzalne sile u polju ili reakcije. (samo za jedan sluaj se odreuje).
57. Nacrtati uticajnu liniju za dati presjek 1.
58. Odrediti desni dio Clapeyron-ove jednaine pri djelovanju sile u prvom ili posljednjem
polju nosaa.
59. Odrediti desni dio Clapeyron-ove jednaine pri djelovanju sile u srednjem polju nosaa.
60. Definisati mjesta najnepovoljnijih mjesta optereenja kod kontinuiranih nosaa na datoj
slici.
61. Definisati razlike izmeu grednih i povrinskih nosaa .
Ukljetene grede
62. ta su ukljetene grede? Koliko su puta statiki neodreene? Kako se rjeavaju?
63. Na datom primjeru objasniti nain rjeavanja ukljetenih greda.
64. Objasniti specifinosti lukova i svodova u odnosu na lukove na tri zgloba.
65. ta je racionalna osovina luka? Za koji odnos h/r ne treba voditi rauna o pomjeranju
neutralne osovine iz teine osovine, a za koji odnos raspona l sa strijelom luka f i sa
debljinom u tjemenu luka h uticaj krivine se moe zanemariti?
66. Za koji odnos raspona sa strijelom luka f i sa debljinom u tjemenu luka h uticaj normalnih
sila N se moe, a za koji ne moe zanemariti?
Reetkasti nosai
67. Objasniti razliku izmeu statiki odreenih i statiki neodreenih reetkastih nosaa,
68. Objasniti nain rjeavanja reetkastih nosaa pomou primjera ili za dati nosa.
Metoda deformacija
69. Definisati razlike izmeu metode sila i metode deformacija.
70. Koje su nepoznate veliine kod metode deformacija? Objasniti pomou crtea.
71. Definisati korake metode deformacija za nepomjerljive sisteme.
72. Definisati korake metode deformacija za pomjerljive sisteme.
73. Napisati jednainu odreivanja pomjerljivosti sistema. Pokazati tanost iste pomou
primjera ili za dati primjer.
74. ta je zglobna ema i kako nastaje? Objasniti pomou primjera za oba sluaja ukruenja.
75. Za dati sistem nacrtati zglobnu emu i odrediti pomjeranja pomou podupiraa i/ili
dijagonala.
76. Pomou crtea objasniti metodu uglova okretanja sa objanjenjim svih veliina.
77. Napisati jednaine momenata na krajevima tapa za mogue sluajeve sa objanjenjima
svih veliina koje opisuju momente.
78. Postaviti jednaine vorova datog sistema.
79. Definisati jednainu pomjeranja sistema sa objanjenjima svih veliina. Objasniti
nastanak veliina.
80. Na datom primjeru odrediti zglobnu emu i jednainu pomjeranja.
81. Dati primjer rijeiti metodom deformacija i nacrtati dijagrame unutranjih sila.
82. ta je lokalna, a ta globalna matrica krutosti?
83. Definisati matricu krutosti za dati primjer.
84. Odrediti unutranje sile datog sistema za dato optereenje.

Doc.dr. sc. Raid Hadovi, dipl.in.gra.