Filozofski fakultet u Tuzli Odsijek: Pedagogija psihologija Naziv kolegija: Seminarski rad Mentor: Alma Malki

POREMEAJI KONTROLE IMPULSA

Student: Asmir !eli

Tuzla" maj" #$$%&

SAETAK 'ilj ovog rada je istra(iti i prikazati poreme aje kontrole impulsa& )roz teorijsko razmatranje ove teme" naveden je i o*ja+njen pojam" vrste" etiologija i tretman poreme aja kontrole impulsa& Poreme aji kontrole impulsa su grupa poreme aja kojima je najva(nije zajedni,ko o*ilje(je nekontrolisano impulsivno pona+anje koje je rekurentno" i ,esto ima samodestruktivne ili destruktivne posljedi-e& .mpulsivnost se defini+e kao predispozi-ija za *rzu" neplaniranu reak-iju na unutra+nji ili vanjski stimulus" *ez razmi+ljanja o negativnim posljedi-ama ovih reak-ija& Oso*e o*oljele od poreme aja kontrole impulsa osje aju tenziju koja raste do visokog nivoa prije nego se upuste u aktivnost& /rste poreme aja kontrole impulsa su: patolo+ko ko-kanje" kleptomanija" piromanija" intermitentni eksplozivni poreme aj i trihotilomanija& Ovaj rad ukratko prikazuje dosada+nja saznanja o klini,koj sli-i"i tretmanu poreme aja kontrole impulsa" i predstavlja skroman doprinos poznavanju i razumijevanju poreme aja iz ove kategorije& )lju,ne rije,i: poreme aji kontrole impulsa" impulsivnost" patolo+ko ko-kanje" kleptomanija" piromanija" intermitentni eksplozivni poreme aj i trihotilomanija&

SADRAJ: 0vod&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&1 Teorijsko razmatranje pro*lema&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& # Poreme aji kontrole impulsa&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 2 /rste poreme aja kontrole impulsa&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 2 Simptomi poreme aja kontrole impulsa&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 3 Tretman poreme aja kontrole impulsa&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 4 Farmakoterapija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 5 Psihoterapija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 5 Patolo+ko ko-kanje&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 6 7tiologija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 6 )leptomanija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& % 7tiologija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 8 Piromanija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 1$ 7tiologija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 11 .ntermitentni eksplozivni poreme aj&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 1# 7tiologija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 1# Trihotilomanija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 13 7tiologija&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 13 9aklju,ak&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 14 :iteratura&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 15

UVOD :judski organizam predstavlja jedinstvo fiziolo+kog i psihi,kog" pa tako neki fiziolo+ki poreme aji mogu izazvati niz psihi,kih pro*lema i o*ratno& )ada govorimo o pojmu poremeaj, to ukazuje na sve o*like neuspje+nog odvijanja nekog pro-esa& 0 humanisti,kim dis-iplinama" pojam poremeaj ozna,ava svaki neuspjeh u postizanju ,ovjekove ravnote(e i sklada& Postoji +irok opseg poreme aja koji se danas smatraju psiholo+kim i psihijatrijskim poreme ajima& Tu spadaju razli,ite vrste mentalnih i emo-ionalnih poreme aja" zatim pro*lemi vezani za zloupotre*u lijekova" opojnih sredstava i alkohola" te neke *olesti koje istovremeno imaju i psiholo+ke i fiziolo+ke simptome& Pro*lemima psihi,kog zdravlja *avi se grana psihologije psihopatologija ali" tako;e" i grana medi-ine psihijatrija. 0 ovom radu emo istra(iti" teoretski o*raditi i analizirati poreme aje kontrole impulsa& Poreme aji kontrole impulsa su grupa poreme aja kojima je zajedni,ko o*ilje(je nekontrolisano impulsivno pona+anje koje je rekurentno i ,esto ima samodestruktivne posljedi-e ili negativne posljedi-e na oso*e ili predmete iz okoline o*oljele oso*e& Poreme aji u ovoj kategoriji karakteri+u se nemogu no+ u" ili velikim pote+ko ama" kontrolisanja vlastitih impulsa uprkos negativnim posljedi-ama impulsivnog pona+anja& :judi koji pate od ovih poreme aja osje aju tenziju koja raste do visokog nivoa prije nego se upuste u aktivnost& Tokom podlijeganja uti-aju impulsa" i o*avljanju impulsivne aktivnosti" osje aju olak+anje a nekad i zadovoljstvo& Neki ljudi naknadno mogu osje ati i sram ili gri(nju savjesti" a neki samo zadovoljstvo& Poreme aji kontrole impulsa uklju,uju sljede e poreme aje: 1& Patolo+ko ko-kanje #& Piromanija < patolo+ko podmetan=e po(ara 2& )leptomanija < patolo+ka sklonost kra;i 3& Trihotilomanija < patolo+ka sklonost ,upanju kose 4& .ntermitentni eksplozivni poreme aj& 5& !rugi poreme aji impulsa Ovi poreme aji su u pro+losti do*ivali malo ili ni malo pa(nje" ali se u nekoliko zadnjih de-enija vr+e opse(na i mnogo*rojna istra(ivanja na ovom polju&

TEORIJSKO RAZMATRANJE PROBLEMA POJAM IMPULSIVNOSTI Pri prou,avanju" i za razumijevanje" poreme aja kontrole impulsa potre*no je najprije se osvrnuti na prirodu impulsivnosti& Impulsivnost se defmi+e kao predispozi-ija za *rzu" neplaniranu reak-iju na unutra+nji ili vanjski stimulus" *ez razmi+ljanja o negativnim posljedi-ama ovih reak-ija na samu oso*u ili njenu okolinu& .mpulsivnost karakteri+e nedostatak *rige" pod-jenjivanje +tete" ekstroverzija" nestrpljivost" nemogu nost odga;anja akta i tenden-ija riskiranja i tra(enja zadovoljstva >?ollander i Stein" #$$4@& Poreme aji koje karakteri+e smanjena mogu nost da se odoli impulsu" koji mo(e imati samodestruktivne ili druge dalekose(ne posljedi-e" su u !SM<./ karakterizirani kao poremeaji kontrole impulsa. .mpulsivni akt nije promi+ljen unaprijed i oso*a nad njim ima malo ili ni malo kontrole& .mpulsivnost je *rzina i nemogu nost odga;anja namjere& Aeak-ija mo(e *iti iznenadna i *rza" ili uspon u tenziji mo(e polagano rasti prije eksplozije koja rezultira neodgovornim pona+anjem& Tre*a napomenuti da se svi ljudi ponekad pona+aju impulsivno te da se dijagnoza postavlja nakon odre;enog vremena ponavljanja impulsivnog pona+anja iste kategorije& 0 mnogim slu,ajevima jedna oso*a ima vi+e od jednog dijagnostikovanog mentalnog o*oljenja >?u-ker #$$4@& Tre*a naglasiti da impulsivnost nije samo karakteristika poreme aja kontrole impulsa& .mpulsivnost je jedan od vode ih simptoma mnogih psihijatrijskih o*oljenja koja nisu klasifi-irana kao poreme aji kontrole impulsa >grani,ni poreme aj li,nosti" antiso-ijalni poreme aj li,nosti" hiperaktivni poreme aj i poreme aji pa(nje >A!?!@" alkoholizam" *ulimija i mnoga druga o*oljenja@& ?ollander i Stein >#$$4@ navode tri kognitivne komponente koje igraju odlu,uju u ulogu u modula-iji impulsivnosti& Prva je nemogunost odgaanja zadovoljstva. Oso*e sa poreme ajima kontrole impulsa prave odluke koje dovode do trenutnog zadovoljstva" i nemaju sposo*nost sagledavanja dugoro,nih posljedi-a svog pona+anja& !ruga kognitivna komponenta je distraktibilnost, odnosno nemogu nost odr(avanja dugoro,ne pa(nje& Tre a komponenta je dezinhibicija, odnosno nemogu nost usmjeravanja vlastitog pona+anja u smijeru dru+tveno prihvatljivog pona+anja >smanjena mogu nost samokontrole@&

POREMEAJI KONTROLE IMPULSA Poreme aj kontrole impulsa defmi+e se kao nesposo*nost odolijevanja

impulsivnom aktu ili pona+anje koje mo(e *iti +tetno za po,initelja ili za okolinu& Poreme aji kontrole impulsa su spe-ifi,na grupa impulsivnih pona+anja koja su defmisana i kategorisana u !SM<./ kao psihijatrijski poreme aji& Tako su grupisani u zajedni,ku dijagnosti,ku kategoriju" ovi poreme aji imaju neke sli,nosti kao i neke razlike& Poreme aji kontrole impulsa u zadnjih nekoliko godina do*ili su zna,ajno mjesto u psihijatriji i u svakodnevnom (ivotu& Poreme aji iz ove grupe su u zadnje vrijeme izazvali poja,an interes psihijatara i istra(iva,a kao posljedi-a negativnih uti-aja ovih poreme aja na ,itavo dru+tvo& Promjene u dru+tvu i veliki tehnolo+ki napredak" dijelom su odgovorni za porast pojave poreme aja kontrole impulsa& Sa razvojem interneta i neograni,enim pristupom seksu" ko-kanju i kupovini pojavio se i porast postoje ih" ali i nove forme poreme aja kontrole impulsa >?ollander i Stein" #$$4@& Neki dijagnostikovani mentalni poreme aji" poput opsesivno kompulsivnog poreme aja" *ipolarnog poreme aja" poreme aja li,nosti te mnogih drugih" mogu imati i elemente poreme aja kontrole impulsa" ali tada je poreme aj kontrole impulsa dijagnostikovan samo kao simptom postoje eg o*oljenja" a ne kao zase*no o*oljenje& !a *i se dijagnostikovao poreme aj kontrole impulsa" mora se isklju,iti postojanje nekog drugog mentalnog o*oljenja ili fiziolo+kog stanja koje je rezultiralo pojavom impulsivnosti& 9ajedni,ka karakteristika svih poreme aja kontrole impulsa je nemogu nost odupiranja impulsu ili izvo;enje akta koji je +tetan za samu oso*u koja ga izvodi ili za okolinu& Oso*a osje a rastu u tenziju ili uz*u;enje prije izvo;enja impulsivnog akta" te olak+anje ili zadovoljstvo nakon izvr+enja impulsivnog akta& O*oljela oso*a mo(e" ali i ne mora osje ati kajanje ili krivnju z*og svog pona+anja& VRST !"R # $%&% '"(TR") I#!*)S% )lasifika-ija poreme aja kontrole impulsa u !ijagnosti,kom i statisti,kom priru,niku mentalnih o*oljenja !SM<./ >Ameri-an Psv-hiatri- Asso-iation" #$$$@: 21#&21 Patolo+ko ko-kanje" 21#&2# )leptomanija" 21#&22 Piromanija" 21#&23 .ntermitentni eksplozivni poreme aj" 21#&28 Trihotilomanija i 21#&2 Nespe-ifi-irani poreme aji kontrole impulsa&

Prvih 4 poreme aja predstavljaju naju,estalije vrste poreme aja kontrole impulsa& 9adnja kategorija sadr(i veliki *roj manje frekventnih poreme aja kontrole impulsa& & Tako ?ollander i Stein >#$$4@ navode da postoji veliki *roj drugih poreme aja koji nemaju odvojen kod i naziv u !SM<./ i koji su kategorizirani pod zajedni,kim nazivom BNespe-ifi-irani poreme aji kontrole impulsaC& To su: < < < .mpulsivno < kompulsivni seksualni poreme ajD .mpulsivno E kompulsivno samopovre;ivanjeD .mpulsivno < kompulsivni poreme aj upotre*e interneta i .mpulsivno < kompulsivno kupovanje& Poreme aji kontrole impulsa su relativno rijetki poreme aji" i od svih poreme aja iz ove grupe patolo+ko ko-kanje i trihotilomanija su naj,e+ i i o*uhvataju po 2<3 F ukupne popu la-ije >GGG&minddisorders&-om@& )ada govorimo o mentalim poreme ajima" tre*amo imati u vidu daje najve i *roj ovih o*oljenja takve prirode da ne postoji odre;eni +a*lon klini,ke manifesta-ije poreme aja" ve da se svaki poreme aj razlikuje od individue do individue& !efini-ije navedene u !SM<./ prikazuju listu oso*ina koje" kada se pojavljuju zajedno u ve em ili manjem *roju" predstavljaju klini,ku sliku odre;enog poreme aja& Hroj i kom*ina-ija simptoma varira od oso*e do oso*e" i nema apsolutnog kriterija za determina-iju prisustva ili izostanka *iio koje vrste mentalnog o*oljenja& SI#!T"#I !"R # $%&% '"(TR") I#!*)S% 0 DSM-IV poreme aji kontrole impulsa su okarakterisani sa ,etiri stadija simptomati,nog pona+anja& !rvi stadijIe nemogu nost da se odoli impulsu ili isku+enju izvr+enja neke aktivnosti koja je +tetna za pojedin-a i okolinu& +rugi stadij je pove ani osje aj uz*u;enja ili tenzije prije izvr+enja akta& Trei stadijIe osje anje zadovoljstva i olak+anja u toku izvo;enja akta& ,etvrti stadij je osje aj olak+anja" te osje aj kajanja i gri(nje savjesti kod nekih oso*a" nakon izvr+enja impulsivnog akta&

TR T#%( !"R # $%&% '"(TR") I#!*)S% Ozdravljenje od *ilo kojeg mentalnog o*oljenja zahtijeva vrijeme i strpljenje& .sto kao +to se poreme aj mo(e razvijati ili pogor+avati tokom godina" isto tako i po*olj+anje mo(e *iti postepeno i neravnomjerno& Jak i kada potpuno ozdravljenje nikada ne nastupi" vidljiv progres je mogu i jako va(an& Postizanje mentalnog zdravlja mo(e *iti -jelo(ivotni pro-es" jer zdravlje i *olest nisu isklju,ive kategorije i kada se radi o mentalnom zdravlju postoji +irok spektar normalnih i nenormalnih stanja i pona+anja& Najva(niji korak u lije,enju poreme aja oso*e i kontrole impulsa je priznavanje patolo+kog postojanja pro*lema od strane o*oljele (elja za promjenom

pona+anja&Postoje razli,ite vrste poreme aja kontrole impulsa i razli,iti stepeni poreme aja u okviru svakog pojedinog poreme aja" pa neke individue tokom vremena nau,e maskirati svoje poreme aje ili ih jednostavno vide kao normalni dio svog identiteta& 9*og toga se de+ava da neki poreme aji kontrole impulsa postoje godinama" pa i de-enijama" a da o*oljela oso*a nikad ne pristupi tretmanu& Terapija" me;utim" mo(e *iti uspje+na jedino ako o*oljela oso*a priznaje postojanje pro*lema& Stoje ranija dijagnoza i interven-ija" to je prognoza *olja& Tre*a imati u vidu da pa-ijenti o*oljeli od poreme aja kontrole impulsa mogu pod-jenjivati ili pre-jenjivati simptome i posljedi-e svog pona+anja i" tamo gdje je to mogu e" tre*a uklju,iti i druge o*jektivne izvore iz (ivota o*oljele oso*eD >,lanove porodi-e" nastavnike itd&@& !rugi va(an korak je utvr;ivanje komor*iditeta" ukoliko je prisutan" te utvr;ivanje valjane kom*ina-ije terapije za postoje a o*oljenja& ?ollander i Stein >#$$4@ navodi da su klju,ne dimenzije na koje tre*a o*ratiti pa(nju prilikom tretmana poreme aja kontrole impulsa: < < < < kognitivna impulsivnost >do koje mjere je kod pa-ijenta zastupljena nemogu nost emocionalna impulsivnost >do koje mjere je zastupljena nemogu nost odlaganja impulsivnost pa-nje >do koje mjere je zastupljena distrakti*ilnost@ i moralno procesiranje >u kojem stepenu je zastupljena empatija i savjest@& Tretman planiranja unaprijed@" zadovoljstva@"

poreme aja kontrole impulsa uklju,uje psihoanaliti,ki" psihodinami,ki" *ihejvioralni" kognitivni" farmakolo+ki" ovisni,ki *aziran i multimodalni pristup" te pristup samopomo i& Jesto se ovi pristupi koriste u razli,itim kom*ina-ijama&

.%R#%'"T R%!I&% Kirok opseg razli,itih medikamenata je ispitivan u lije,enju poreme aja kontrole impulsa& Najefikasnijima su se pokazali: antidepresivi" < antikonvulzanti i sta*ilizatori pona+anja i antipsihoti-i& :ijekovi iz ove tri grupe uspje+no se koriste kod pa-ijenata o*oljelih od poreme aja kontrole impulsa& Pri tome je va(no individualizirati svaku pojedinu terapiju i usmjeriti je na osnovu klini,ke slike i istorije *olesti& Aazli,ite dimenzije simptoma unutar poreme aja su responsivne na razli,ite grupe lijekova& !SI/"T R%!I&% Psihoterapija mo(e igrati klju,nu ulogu pri primjeni farmakoterapije& ?ollander i Stein >#$$4@ navode visoku pla-e*o responsivnost poreme aja kontrole impulsa i visoku stopu neuspjeha izolovane farmakoterapije" kao dokaz va(nosti psihoterapije u determina-iji odgovora na farmakoterapiju& Psihoterapijska preven-ija prevelikog idealiziranja ili omalova(avanja farmakoterapije" mo(e igrati veliku ulogu u kompletnom pro-esu terapije& Aazvijanje saradnje izme;u pa-ijenta i terapeuta je prvi va(an korak u lije,enju pa-ijenata o*oljelih od poreme aja kontrole impulsa& !ok je ovo relativno lako u nekim slu,ajevima" mo(e *iti i izrazito te+ko u nekim drugim& !anas se uspje+no primjenjuje *ihejvioraina terapija" koja se primjenjuje u vi+e razli,itih o*lika: strategija treninga tolerantnog pona+anja za oso*e o*oljele od intermitentnog eksplozivnog poreme aja" finansijsko savjetovanje za patolo+ke ko-kare" trening preo*likovanja navike za o*oljele od trihotilomanije itd& )ognitivne interven-ije uklju,uju eduka-iju" promi-anje svijesti o kognitivnim gre+kama" preispitivanje vrijednosti ira-ionalnih postupaka i kognitivno restrukturiranje& 0spje+na psihoterapija" kao i farmakoterapija" zahtijeva individualni pristup svakom pa-ijentu& !osada+nja praksa" u tretmanu poreme aja kontrole imulsa" pokazuje da se ovi poreme aji o*i,no mogu lije,iti medikamentozno" i o*i,no je potre*na dugoro,na terapija& !ugoro,ni psihijatrijski tretman se tako;e preporu,uje" kao i grupna terapija i savjetovanje&

PATOLOKO KOCKANJE !anas se patolo+ko ko-kanje defini+e kao poreme aj karakteriziran kontinuiranim ili periodi,nim gu*itkom kontrole nad ko-kanjem" kod kojeg postoji preokupa-ija ko-kanjem i na*avljanjem nov-a potre*nog za ko-kanje" ira-ionalnim razmi+ljanjem i nastavljanjem pona+anja uprkos negativnim posljedi-ama& Prema GGG&ko-kanje&info" *itno o*ilje(je patolo+kog ko-kanja je trajno i povratno neprilago;eno ko-kanje koje unosi razdor u li,na" porodi,na ili poslovna nastojanja& Sastoji se od ,estih" ponavljanih epizoda ko-kanja koje prevladavaju u *olesnikovom (ivotu na +tetu so-ijalnih" radnih" materijalnih i porodi,nih vrijednosti& Ovaj poreme aj je ,e+ i kod mu+kara-a nego kod (ena& Smatra se da je otprilike 1L2 patolo+kih ko-kara (enskog roda& Mene s ovim poreme ajem sklonije su depresiji i ko-kanju kao na,inu *ijega >GGG&ko-kanje&info@& Prema istom izvoru" (ene su *ile premalo zastupljene u programima lije,enja i predstavljaju samo #<3 F popula-ije u B0dru(enju lije,enih ko-karaC& To mo(e *iti posljedi-a ve e dru+tvene stigme koja prati (ene ko-kare& Novija istra(ivanja >Moore" 188%D Stin-hfield i Ninters" 1885@ ukazuju da se *roj (ena" koje pristupaju terapiji" u novije vrijeme pove ava& 0 pogledu do*ne skupine" patolo+ki ko-kari su naj,e+ e oso*e izme;u 24 i 43 godine starosti& Adoles-enti predstavljaju rizi,nu skupinu z*og prirode svog razvoja& TI")"0I&% Svako ko-kanje nije patolo+ko ko-kanje& Aazlikujemo: < !ro1esionalno kockanje, u kojem je stega prisutna" a rizi-i su ograni,eniD Socijalno2 dru3tveni tip kockanja, koji traje ograni,eno razdo*lje uz predvi;ene i prihvatljive gu*itkeD !roblemati4no kockanje, koje je kod oso*e ve izazvalo pro*leme u va(nijim (ivotnim podru,jima i < !atolo3ko kockanje, odnosno ovisnost o ko-kanju& 7tiologija patolo+kog ko-kanja se jo+ istra(uje& Smatra se da su uzro-i patolo+kog ko-kanja raznovrsni i ,esto mnogostruki& Faktori rizika za nastanak ovog poreme aja uklju,uju psihoso-ijalne" okolinske" geneti,ke i *iolo+ke agense& Novija istra(ivanja ukazuju da je mogu neuro*iolo+ki uzrok" vezan oko serotoninergi,kog i noradrenergi,kog re-eptorskog sistema >ili hiposenzitivnost ili hipersenzitivnost@&

KLEPTOMANIJA )leptomanija je kompleksni poreme aj kontrole impulsa koji uklju,uje ponavljani neuspjeh odolijevanju impulsu za kra;om" ,ak i kada oso*a nema potre*u za predmetom niti je predmet od pose*ne materijalne vrijednosti& To je klju,na razlika izme;u kleptomanije i o*i,ne kra;e& )leptomanija se razlikuje od o*i,ne kra;e i od kra;e kao o,ajni,kog akta iz potre*e po tome +to kleptomanija uvijek uklju,uje potrebu za kraom a ne potre*u za ukradenim predmetom& Nakon velike napetosti" koja prethodi zadovoljenju impulsa prilikom kra;e" javlja se osje aj relaksa-ije i zadovoljstva prilikom kra;e" te osje aji koji se javljaju nakon kra;e: osje aj ispunjenosti" zadovoljstva i popu+tanja napetosti& Aije, kleptomanija se po,ela koristiti prije vi+e od dvjesto godina i njome se o*ja+njavala kra;a nepotre*nih predmeta ili predmeta male vrijednosti& Neki kleptomani ,ak mogu *iti nesvjesni svoje kra;e" sve dok ne *udu primje eni i uhva eni na djelu& Nekada se izla(u velikoj opasnosti da *udu uhva eni i ula(u veliku energiju kako *i otu;ili neki *ezna,ajni predmet& Nemogu nost kontrolisanja vlastitog pona+anja mo(e dovesti do osje aja srama i krivnje" +to prijavljuje oko 66F kleptomana >Orant i )im" #$$#@& !ijagnostikovanje kleptomanije je o*i,no te+ko" jer pa-ijenti ne tra(e pomo po &vlastitom naho;enju" nego o*i,no dolaze na terapiju nakon +to su uhva eni u kra;i i zakonski su o*avezni pro i terapiju& /rlo mali *roj kleptomana samoini-ijativno tra(i tretman& !SM<./ navodi pet dijagnosti,kih kriterija koje je potre*no ispuniti da *i se dijagnostikovala kleptomanija: 1& Aekurentni neuspjeh odolijevanju impulsu za kra;om o*jekata koji nisu potre*ni oso*i" niti imaju veliku materijalnu vrijednost" #& Aastu i osje aj tenzije neposredno prije kra;e" 2& 9adovoljstvo" ispunjenje ili olak+anje u toku kra;e" 3& )ra;a nije po,injena kao izraz *ijesa ili osvete i nije rezultat halu-ina-ija i sumanutosti" 4& )ra;a nije simptom nekog drugog o*oljenja poput poreme aja pona+anja" mani,ne )leptoman osje a zadovoljstvo" ispunjenje i olak+anje dok krade& Neposredno prije kra;e dolazi od pove anja tenzije i do velikog uz*u;enja& )ada je kra;a po,injena" talas zadovoljstva preplavi oso*u& O*i,no je ukradeni predmet male materijalne vrijednosti i individua *i lako mogla priu+titi da plati taj predmat& Nakon kra;e" ,esto se de+ava da epizode ili aso-ijalnog poreme aja li,nosti&

kleptoman poklanja ukradene predmete" skriva ih" *a-a ih ili ih potajno vra a& Aekurentni ,in kra;e mo(e *iti" kod nekih individua" ograni,en na neke odre;ene predmete" ali neki kleptomani ne navode postojanje odre;ene vrste predmeta koji su privla,niji od nekih drugih& .ako kleptoman o*i,no ne krade ukoliko postoji +ansa da *ude uhva en" ponekad se de+ava da zanemari opasnost" i krade uprkos postojanju velike mogu nosti da *ude uhva en& TI")"0I&% Ta,an uzrok kleptomanije nije poznat& .ako *iolo+ka predispozi-ija mo(e doprinijeti razvoju ovog poreme aja" patogeneza kleptomanije najvjerovatnije uklju,uje multiple faktore: psiholo+ke" razvojne i *iolo+ke >?ollander i Stein" #$$4@& Smatra se daje" izme;u ostalog" ovaj poreme aj kontrole impulsa povezan sa a*normalostima u koli,ini serotonina u mozgu& Pove an uti-aj stresora tako;e mo(e dovesti do pojave kleptomanije& 0 nekim slu,ajevima poreme aj mo(e imati geneti,u komponentu i prenositi se me;u *liskim srodni-ima& ?ollander i Stein >#$$4@ navode i neke psiholo+ke teorije koje tuma,e nastanak kleptomanije& To su: zadovoljenje nesvjesnih seksualnih impulsa >Ooldman" 1881@" strah od kastra-ije >:evP" 1823@" nisko samopo+tovanje >Ooldman" 1881@" nerije+ena zavisnost >Allen" 1854@" mazohizam >Aado" 1822@ i mnoge druge psiholo+ke teorije& Me;utim" ne postoje istra(ivanja koja mogu dokazati ili opovrgnuti neku od ovih teorija& Postoje istra(ivanja koja dokazuju da je kleptomanija povezana sa depresijom i razvojnim poreme ajima >?ollander i Stein" #$$4@& Fokusiraju i se na zadovoljstvo koje mnogi kleptomani do(ivljavaju u toku kra;e" neke teorije tvrde da je kleptomanija rezultat poku+aja oslo*a;anja od osje aja depresije kroz simula-iju >Ooldman" 1881@

PIROMANIJA Termin piromanija dolazi od gr,kih rije,i p5r >vatra@ i mania >ludilo@& Prema Petzu >188#@ piromanija je neodoljiva potre*a za paljenjem" podmetanjem vatre i promatranjem po(ara& Oso*a o*oljela od ovog poreme aja kontrole impulsa se naziva piroman. !ijagnosti,ki kriteriji za piromaniju po !SM<./ klasifika-iji su: 1& Namjerno i smi+ljeno podmetanje po(ara vi+e nego jednom prilikomD #& Napetost ili emotivno uz*u;enje prije ,ina podmetanja po(araD 2& Op,injenost" zanimanje" znati(elja ili osje aj privla,nosti prema po(aru i s njim povezanim okolnostima >vatrogasna oprema" vatrogasni kamion" sirena itd&@D 3& 4& 0(itak" zadovoljenje ili popu+tanje napetosti prilikom podmetanja po(ara" posmatranja Po(ar se ne podme e z*og materijalne koristi" kao izraz dru+tveno<politi,ke ideologije" rezultat o+te ene u,inaka ili sudjelovanja u ga+enjuD radi prikrivanja krivi,ne aktivnosti" kao izraz *ijesa ili osvete" radi po*olj+anja vlastitih (ivotnih u slova" kao posljedi-a sumanutosti ili halu-ina-ija ili kao sposo*nosti pro-jene >npr& kod demen-ije" mentalne &retarda-ije ili intoksika-ije psihoaktivnim supstan-ama@D 5& Podmetanje po(ara ne mo(e se *olje opisati kao poreme aj pona+anja" mani,na epizoda ili aso-ijalni poreme aj li,nosti& Piromanija je takav poreme aj kontrole impulsa koji podrazumijeva patolo+ku potre*u za podmetanjem po(ara" koji prati patolo+ki osje aj euforije" zadovoljstva i olak+anja& Piromani su ,esto fas-inirani vatrom i mogu ih privla,iti sve stvari koje imaju veze sa ga+enjem vatre: vatrogasno vozilo" vatrogasne ljestve" -rijeva" hidranti i sama pojava vatrogasa-a& Njihova fas-iniranost vatrom nekada mo(e rezultirati njihovim voloniranjem ili tra(enjem stalnog zaposlenja u vatrogasnoj *rigadi& Oso*e sa ovim poreme ajima mogu tra(iti prilike da posmatraju vatru" organizovati la(ne dojave samo da *i posmatrali dolazak vatrogasa-a ili ,ak i podmetati vatru" prijaviti po(ar i posmatrati vatrogas-e pri ga+enju vatre" ,ak i kada su svjesni da ostajanje na mjestu zlo,ina pove ava +ansu da *udu uhva eni& Neki piromani jednostavno vole vatru i sve +to je s njom povezano" te tvrde da podme u vatru samo da *i gledali Bples plamenaC& * nekim slu,ajevima" sve se svodi na zadovoljstvo gledanja kako drugi ljudi poku+avaju da ugase vatru" ili na ,itanje o efektima vatre koju su oni podmetnuli& )ao i kod ostalih poreme aja kontrole impulsa" tako i kod piromanije" o*oljela oso*a osje a pritisak ili uz*u;enje prije podmetanja po(ara i zadovoljstvo i olak+anje nakon

izvr+enog akta paljenja" ali za razliku od ostalih poreme aja kontrole impulsa" piromanija je jedini poreme aj koji uklju,uje planiranje patolo+ke radnje& Piroman o*i,no provodi dosta vremena planiraju i i pripremaju i podmetanje vatre& Piromani mogu *iti indiferentni na materijalne i ljudske gu*itke izazvane njihovim podmetanjem vatre" a mogu i u(ivati u rezultatima destruk-ije& Piromanija je veoma rijedak poreme aj" ve ina studija je utvrdila da je manje od 1F ukupne popula-ije o*oljelo od ovog poreme aja& !anas se jo+ uvijek malo zna o piromaniji& Ovaj poreme aj kontrole impulsa se ,e+ e javlja kod mu+kara-a nego kod (ena" i to vi+e kod mu+kara-a koji imaju sla*e so-ijalne vje+tine i pote+ko e u u,enju >HaPer" #$$$@& Ovaj poreme aj se javlja u 8$F slu,ajeva kod mu+kara-a a u 1$F slu,ajeva kod (ena >Poredo+ i saradni-i" #$$2@& 0o*i,ajeno je daje ovakva individua neosjetljiva na gu*itke (ivota i imovine koje njihova paljevina mo(e prouzrokovati& 0pravo suprotno: piroman mo(e osje ati zadovoljstvo z*og rezultata paljevine" tj& uni+tenja imovine" zakonskih posljedi-a i dovo;enja tu;ih (ivota u opasnost& Putanja piromanije je promjenjiva: razli,ita vremenska razdo*lja se pojavljuju izme;u svake naredne epizode podmetanja po(ara& TI")"0I&% Ta,an uzrok pojave piromanije ni do danas nije utvr;en& Rane studije u ovom polju su se *azirale na Freu;ovoj psihoanalizi u tuma,enju etiologije piromanije& Freud je postavio hipotezu da podmetanje po(ara predstavlja regresiju na primitivnu potre*u demonstra-ije nadmo i nad prirodom >GGG&minddisorders&-om@& Psihoso-ijalne hipoteze pretpostavljaju da piromanija mo(e *iti forma komunika-ije za individue sa sla*im socijalnim vje+tinama" ili kao izraz nezadovoljene seksualnosti& Medi-inska istra(ivanja sugeriraju da ovaj poreme aj kontrole impulsa mo(e *iti povezan sa hipoglikemijom" a*normalnostima u nivou neurotransmitera serotonina i norepinefrina& !je-a sa ovim poreme ajem mogu pokazivati okrutnost nad (ivotinjama u svojoj istoriji& Smatra se da visoka spremnost na rizikovanje i druge stimulativne aktivnosti mogu predstavljati okida, za naslije;ene *iohemijske ili geneti,ke a*normalnostQ >HaPer" #$$$@& Neurohemija u mozgu prouzrokuje vi;enje svijeta na odre;eni na,in i odnos prema tom vanjskom svijetu" i ako je ova pogre+na per-ep-ija ohra*rena okolinskim uvjetima" onda se poreme aji poput piromanije lako pojave&

INTERMITENTNI EKSPLOZIVNI POREMEAJ .ntermitentni eksplozivni poreme aj je stanje koje je okarakterisano sla*om

kontrolom impulsa" koji uklju,uje izljeve *ijesa" izra(ene ver*alno ili fizi,kom agresijom" koji nisu adekvatni situa-iji koja ih izaziva& Oso*a sa ovim poreme ajem pokazuje ekstremne" nekontrolisane izljeve gnjeva& Ove eksplozije agresije nisu propor-ionalne situa-iji koja ih izaziva i rezultiraju fizi,kim napadom na druge oso*e ili *a-anjem i lomljenjem predmeta& 7rup-ije agresije o*i,no traju izme;u 1$ i #$ minuta& Svi o*oljeli prijavljuju potpunu svijest o postup-ima u toku napada i ne primje uju pojavu amnezije& /e ina o*oljelih prijavljuje nesposo*nost da se odupru agresivnom impulsu" olak+anje ili ,ak zadovoljstvo tokom napada i kajanje i (aljenje nakon agresivnog ispada& Oso*e sa ovim poreme ajem se smatraju lako isprovo-iranim" agresivnim i pretjerano osjetljivim na pritiske iz okoline& Njihove eksplozije su intenzivnije od normalnog *ijesa i oni ih ne mogu kontrolisati& 9a ljude koji pate od ovog poreme aja" ni jedna stvar nije suvi+e trivijalna da ne *i zapo,eli suko* oko nje& Ove individue eksplodiraju na prvi znak provoka-ije& Prije agresivnog napada mogu do(ivljavati *uji-u misli i pove ani nivo energije& Neki od o*oljelih opisuju i pojavu nekih drugih fiziolo+kih simptoma kao +to su: treperenje" tremor" palpita-ije" stezanje u grudnom ko+u" pritisak u glavi" prisustvo eho zvukova itd& Nakon napada mogu osje ati sram" (aljenje ili kajanje& Mnogi ljudi o*oljeli od intermitentnog eksplozivnog poreme aja" generalno gledano" imaju pro*lemati,no agresivno pona+anje ih drugo impulsivno pona+anje& Neki su sposo*ni da donekle kontroli+u impulsivno pona+anje djeluju i manje destruktivnim pona+anjem" npr& ver*alnom umjesto fizi,kom agresijom& TI")"0I&% .ntermitentni eksplozivni poreme aj mo(e po,eti *ilo kada izme;u kasne adoles-en-ije i tre e dekade (ivota" i ,e+ i je kod mu+kara-a nego kod (ena& )ao i kod drugih poreme aja kontrole impulsa" ta,an uzrok pojave intermitentnog eksplozivnog poreme aja do danas nije utvr;en& Nau,ni-i se ne sla(u oko toga da lije ovaj poreme aj nastao prvenstveno z*og okolinskih uvjeta ili je geneti,ki predisponiran ili je uzrok u *iohemijskim i neurolo+kim a*normalnostima ili je u pitanju kom*ina-ija ovih faktora& Neki nau,ni-i su prona+li nizak nivo serotonina" neurotransmitera koji uslovljava raspolo(enje" u -ere*rospinalnom likvoru nekih oso*a sa intermitentnim eksplozivnim poreme ajem ali uzro,no < posljedi,na veza oso*a ovih sa pojava nije razja+njena eksplozivnim >GGG&healthatoz&-om@& 7lektroen-efalograf intermitentnim

poremeajem pokazuje neke abnormalnosti 67a5er, 8999:. Takoe, neke osobe koje imaju dijagnostikovan intermitentni eksplozivni poreme aj imaju medi-insku istoriju koja uklju,uje migrene" poreme aje pa(nje i hiperaktivni poreme aj >A!?!@" ili razvojne pro*leme razli,ite vrste" ali nije dokazano ni da ovi poreme aji uti,u na pojavu poreme aja kontrole impulsa&

TRIHOTILOMANIJA Trihotilomanija je hroni,ni poreme aj kontrole impulsa koji se karakteri+e nekontrolisanim repetitivnim ,upanjem dlaka s vlastitog tijela" koje rezultira vidljivim ogoljelim mjestima na tijelu& Trihotilomanija mo(e rezultirati vidljivim nedostatkom kose zajedno sa infek-ijama i inflama-ijama dijelova ko(e sa kojih su dlake i+,upane& Naj,e+ e je to kosa" o*rve i trepavi-e" iako nije isklju,eno ni da o*oljela oso*a ,upa dlake sa *ilo kojeg drugog dijela tijela& Sama rije, trihotilomanija dolazi od gr,ke rije,i trich +to zna,i kosa" tillo +to zna,i ,upanje i mania +to zna,i nenormalni impuls& !SM<./ >Ameri-an Psv-hiatri- Asso-iation" #$$$:563@ defini+e trihotilomaniju kao sljede e: 1& Aekurentno ,upanje dlaka koje rezultira vidljivim ogoljelim dijelovima tijelaD #& Aastu i osje aj tenzije neposredno prije ,upanja dlaka" ili pri poku+aju da se odoli impulsuD 2& 9adovoljstvo ili olak+anje nakon ,upanja dlakaD 3& Jupanje dlaka nije posljedi-a nekog drugog mentalnog o*oljenja ili fiziolo+kog stanja organizma i 4& Prouzrokuje klini,ki zna,ajan poreme aj so-ijalnih" profesionalnih i drugih va(nih o*lasti (ivota& Ovaj poreme aj dovodi do disfunk-ionalnosti na so-ijalnom" profesionalnom i drugim va(nim (ivotnim poljima& 9*og ,injeni-e da je ,upanje kose naizgled ,udna i ira-ionalna navika" o*oljeli i ,lanovi njihove porodi-e mogu da se ustru,avaju da priznaju pro*lem ljekaru ili terapeutu& )ako javnost nije upoznata sa ovim poreme ajem" o*oljela oso*a ,esto vjeruje da druge oso*e nemaju ovakav pro*lem& TI")"0I&% .ako i mu+kar-i i (ene svih do*nih uzrasta mogu razviti ovaj poreme aj" dosada+nji poda-i pokazuju da je trihotilomanija ,e+ a kod dje-e nego kod odraslih& !ok su ve ina odraslih oso*a" o*oljelih od trihotilomanije" (ene" dotle je ,upanje kose kod dje-e ujedna,eno izme;u dje,aka i djevoj,i-a& Neka istra(ivanja pokazuju da se ovaj poreme aj javlja" u nekom periodu (ivota" kod 1"4F mu+kara-a i 2"4F (ena u Sjedinjenim Ameri,kim !r(avama >Mansueto i saradni-i" 1888@& Poreme aj o*i,no po,inje izme;u ranog djetinstva i adoles-en-ije" iako nije isklju,eno ni da se poreme aj javi kasnije u (ivotu&

ZAKLJUAK )roz ovaj rad upoznajemo se sa pojmom poreme aja kontrole impulsa" impulsivno+ u" vrstama" klini,kom slikom" etiologijom te tretmanom svakog pojedinog poreme aja iz ove grupe& !oremeaji kontrole impulsa su grupa poreme aja kojima je zajedni,ko o*ilje(je nekontrolisano impulsivno pona+anje koje je rekurentno i ,esto ima destruktivne posljedi-e ili negativne posljedi-e na oso*e ili predmete iz okoline o*oljele oso*e& Poreme aji u ovoj kategoriji karakteri+u se nemogu no+ u" ili velikim pote+ko ama" kontrolisanja vlastitih impulsa uprkos negativnim posljedi-ama impulsivnog pona+anja& :judi koji pate od ovih poreme aja osje aju tenziju koja raste do visokog nivoa prije nego se upuste u impulsivnu aktivnost& Tokom podlijeganja uti-aju impulsa" i o*avljanju impulsivne aktivnosti" osje aju olak+anje a nekad i zadovoljstvo& Neki ljudi naknadno mogu osje ati i sram ili gri(nju savjesti" a neki samo zadovoljstvo& Vrste poremeaja kontrole impulsa su patolo+ko ko-kanje" kleptomanija" piromanija" intermitentni eksplozivni poreme aj i trihotilomanija& Aazlozi nastanka ovih poreme aja su razli,iti i mnogo*rojni: neki od poreme aja kontrole impulsa uzrokovani su stresom ili traumom" neki imaju geneti,ku" odnosno nasljednu osnovu" a neki se ne mogu povezati ni sa jednim do sada poznatim uzrokom& 0 zadnjih nekoliko de-enija velika pa(nja se posvetila istra(ivanju poreme aja kontrole impulsa" etiologije i terapije istih& /eliki *roj novih i uspje+nih na,ina lije,enja poreme aja kontrole impulsa raz*ija stare predrasude o nemogu nosti lije,enja ovih o*oljenja& Tretman poreme aja kontrole impulsa uklju,uje psihoanaliti,ki" psihodinami,ki" *ihejvioralni" kognitivni" farmakolo+ki" ovisni,ki *aziran i multimodalni pristup" te pristup samopomo i& Jesto se ovi pristupi koriste u razli,itim kom*ina-ijama& .ako se terapijski pristupi ovim poreme ajima uveliko razlikuju od autora do autora" nastojao sam prikazati naj,e+ e kori+tene terapijske pristupe za svaki od poreme aja kontrole impulsa& 0 ovom seminarskom radu do*iveni su zna,ajni poda-i o grupi mentalnih o*oljenja koja imaju va(no mjesto u dana+njem" svijetu i predstavljaju veliki dru+tveni pro*lem& Tako;e" nastojao sam ukazati na klini,ku sliku" etiologiju i tretman svakog od poreme aja iz ove grupe" kako *i ovaj rad *io pregledan priru,nik za upoznavanje sa poreme ajima kontrole impulsa i kako *i doprinjeo prodiranju svijesti o ovim poreme ajima&

LITERATURA: 1& Ameri-an PsP-hiatri-t Asso-ation&>#$$$@& !iagnosti- and Stasti-al Manual of Mental !isordes" fourth edition" revised& Nashington" !&' #& !ostojevski" F& M& >1%55@& )o-kar& 9agre*" 186%& 2& ?ollander" 7&" Stein" !& I& >#$$4@& 'lini-al Manualof .mpulse 'ontrol !isorders& Ameri-an PsP-hiatri- Pu*lishing& .n-& 3& )rsti " ! >18%%@& Psiholo+ki re,nik& /uk )arad(i &Heograd& 4& )ulenovi " A&" 9arevski" P& >188$@& Personalni korelati ko-kanja& 5& Petz" H& >188#@& Psihologijski re,nik& Prosvjeta" 9agre*& 6& Poredo+" !&" )ova," M&" To+i " O& >#$$2@& Piromanija: Psihijatriski i so-ijalni aspekt& Neuropsihijatrijska *olni-a" !r& .van Har*ot Popova,a& %& Selimovi " 7& >#$$3@& Op a psihologija& Hosanska rije," Tuzla 8& 9arevski" P& >188$@& Psihologija ko-kanja& 1$& http:LL GGG& psihijatrija& hr 11& http:LL GGG& psihijatrija& -om& L*i*liografijaLradoviLPoredos!Piromanija&do-&