Na osnovu lana 95 taka 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI KULTURNIH DOBARA ("Sl.

list Crne Gore", br. 49/10 od 13.08.2010) Proglaavam Zakon o zatiti kulturnih dobara, koji je donijela Skuptina Crne Gore 24. saziva, na desetoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine. Broj: 01-2073/2 Podgorica, 30. jula 2010. godine Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi, s.r. Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 24. saziva, na 10. sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine, donijela je ZAKON O ZATITI KULTURNIH DOBARA I. OSNOVNE ODREDBE Predmet lan 1 Ovim zakonom ureuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, naini uspostavljanja zatite, reim i mjere zatite, prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara i druga pitanja od znaaja za zatitu i ouvanje kulturnih dobara. Kulturno dobro lan 2 (1) Kulturno dobro je svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je, u skladu sa ovim zakonom, utvreno da je od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog, arheolokog, arhitektonskog, antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja. (2) Kulturno dobro moe biti u dravnoj ili privatnoj svojini. Osnovi zatite lan 3 (1) Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne batine od opteg interesa, tite se u skladu sa ovim zakonom i meunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i nain stvaranja, porijeklo, u ijem su vlasnitvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter. (2) Zatita kulturnih dobara je od javnog interesa. (3) Zatitu, kao i kulturno dobro, imaju i zatiena okolina nepokretnog kulturnog dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom ini istorijsku, umjetniku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu, objekat u kojem se trajno uvaju ili izlau pokretna kulturna dobra,

dokumentacija o kulturnom dobru, dobro pod prethodnom zatitom, obavezni primjerak publikacije i javna arhivska graa. Ciljevi zatite lan 4 Ciljevi zatite kulturnih dobara su: 1) ouvanje i unaprjeivanje kulturnih dobara i njihovo prenoenje buduim generacijama u autentinom obliku; 2) obezbjeivanje uslova za opstanak kulturnih dobara i za ouvanje njihovog integriteta; 3) obezbjeivanje odrivog korienja kulturnih dobara, shodno njihovim tradicionalnim ili novim odgovarajuim namjenama, radi ljudskog razvoja i kvaliteta ivota; 4) irenje saznanja o vrijednostima i znaaju kulturnih dobara; 5) ouvanje kulturne raznolikosti kroz unaprjeenje stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara, njegovanje kreativnosti i razumijevanja razliitih kultura i kulturnih slojeva i unaprjeivanje dijaloga meu kulturama i religijama; 6) obezbjeivanje uslova da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, slue za zadovoljavanje kulturnih, naunih i edukativnih potreba pojedinaca i drutva; 7) sprjeavanje radnji i aktivnosti kojima se moe promijeniti izgled, svojstvo, osobenost, znaenje ili znaaj kulturnog dobra; 8) sprjeavanje protivpravnog prometa i premjetanja kulturnih dobara. Pravo na kulturnu batinu lan 5 (1) Svako ima pravo da, pod jednakim uslovima, individualno ili kolektivno, koristi kulturna dobra, radi uea u kulturnom ivotu, uivanja, naunog napretka ili druge dobrobiti koja iz njega proistie, kao i da doprinosi njegovom obogaivanju i ouvanju, u skladu sa ovim zakonom. (2) Svako fiziko i pravno lice, ukljuujui i vjerske zajednice, duno je da potuje kulturna dobra drugih, na isti nain kao i svoja. (3) Pravo na pristup kulturnom dobru moe se ograniiti samo radi zatite javnog interesa i prava i sloboda drugih. Obaveza zatite lan 6 (1) Crna Gora je duna da obezbjeuje zatitu i ouvanje svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji, ukljuujui unutranje vode i teritorijalno more, kao i da se stara o zatiti i ouvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu, ako su od znaaja za njenu istoriju ili kulturu. (2) Vlasnici i draoci kulturnih dobara, ukljuujui i vjerske zajednice, duni su da uvaju, potuju, odravaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju. Ostvarivanje zatite

lan 7 Zatita kulturnih dobara ostvaruje se preduzimanjem odgovarajuih mjera neophodnih za njihovu identifikaciju, ouvanje i prezentaciju, a naroito: 1) primjenom propisanih upravnih mjera i radnji; 2) osnivanjem, organizovanjem i osposobljavanjem specijalizovanih organa i slubi i obrazovanjem strunih i savjetodavnih tijela, na dravnom i lokalnom nivou;

3) primjenom strunih, naunih, tehnikih i drugih mjera zatite; 4) donoenjem i sprovoenjem programa upravljanja, obnove i revitalizacije; 5) odgovarajuim tretmanom u planskim dokumentima i preduzimanjem mjera zatite ivotne sredine, u skladu sa ovim i posebnim zakonima; 6) ustanovljavanjem informacionog sistema kulturnih dobara i njegovim povezivanjem sa odgovarajuim informacionim sistemima i mreama na dravnom i meunarodnom nivou; 7) razvojem meunarodne saradnje i pomoi; 8) ouvanjem i primjenom tradicionalnih zanata, vjetina i materijala od znaaja za sprovoenje mjera zatite; 9) saradnjom i podsticanjem vlasnika i dralaca na odrivo korienje kulturnih dobara; 10) podsticanjem aktivnosti nevladinih organizacija i privatnih inicijativa; 11) edukacijom stanovnitva, razvojem svijesti o znaaju kulturnih dobara, rizicima kojima su ona izloena i o potrebama njihove zatite i ouvanja; 12) upravljanjem rizicima kojima su izloena kulturna dobra; 13) izradom dokumentacije o kulturnim dobrima i njihovom promocijom i popularizacijom. Obavljanje poslova zatite lan 8 (1) Upravne i sa njima povezane strune poslove na zatiti kulturnih dobara vri organ uprave nadlean za zatitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava). (2) Strune poslove na zatiti kulturnih dobara, koji nijesu u nadlenosti Uprave, mogu da vre pravna i fizika lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje konzervatorske, muzejske, biblioteke, arhivske i kinoteke djelatnosti, u skladu sa ovim i posebnim zakonima. Nedozvoljene radnje lan 9 Niko nema pravo da: 1) vri bilo koju radnju kojom se moe prouzrokovati teta na kulturnom dobru; 2) oteti, uniti ili prisvoji kulturno dobro; 3) kupi, primi u zalogu ili na drugi nain pribavi, prikrije ili stavi u promet kulturno dobro za koje zna ili je mogao znati da je steeno na nezakonit nain. Primjena pravila postupka lan 10 Uspostavljanje zatite i utvrivanje i obezbjeivanje sprovoenja mjera zatite kulturnih dobara vri se po pravilima opteg upravnog postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Znaenje izraza lan 11 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) antikvitet je svaka pokretna stvar starija od 75 godina; 2) ambijentalna vrijednost je karakteristino svojstvo i osobenost autentino ouvanog okruenja kulturnog dobra; 3) arheoloko nalazite je dio prostora na kopnu i pod vodom sa ostacima graevina ili drugih radom stvorenih predmeta; 4) arheoloki rezervat je prostorno ogranieno podruje koje sadri bilo kakve tragove ljudskog postojanja u daljoj prolosti, ukljuujui i mjesta gdje nema vidljivih ostataka na kopnu ili ispod vode, ije je iskopavanje i istraivanje ostavljeno buduim generacijama;

5) dralac kulturnog dobra je pravno ili fiziko lice koje posjeduje kulturno dobro, a nije njegov vlasnik; 6) inkunabula je knjiga koja potie iz vremena pronalaska tamparske vjetine pa do poetka XVI vijeka; 7) javna ustanova za zatitu kulturnih dobara je ustanova koju je osnovala drava ili optina za obavljanje konzervatorske, muzejske, biblioteke ili kinoteke djelatnosti; 8) kopija je imitacija kulturnog dobra ili njegovog prepoznatljivog dijela, bez obzira na vrstu materijala, tehniku izrade i veliinu u odnosu na original; 9) kulturna batina je skup dobara naslijeenih iz prolosti koje ljudi prepoznaju kao odraz i izraz svojih vrijednosti, vjerovanja i tradicija, koja su u stalnom procesu evoluiranja, ukljuujui i sve aspekte njihove okoline koji proizilaze iz meusobnog djelovanja ljudi i prirode u vremenu, nezavisno od vlasnitva; 10) kultno mjesto je prostor koji je po narodnom predanju ili vjerovanju predmet posebnog znaaja ili oboavanja; 11) kulturni pejza je prostor iji je karakteristini izgled rezultat akcije i interakcije prirodnih i antropogenih faktora kroz dui vremenski period; 12) kulturni predmet je dobro koje je, prije ili poslije protivpravnog odnoenja sa teritorije drave lanice Evropske Unije ili druge drave, klasifikovano kao nacionalno blago koje ima umjetniku, kulturnu, istorijsku ili arheoloku vrijednost, na osnovu nacionalnog zakonodavstva ili administrativnog postupka, u skladu sa lanom 36 Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije; 13) kulturna vrijednost su utvrena karakteristina svojstva i osobenosti kulturnog dobra koja su od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog, arheolokog, arhitektonskog, antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja; 14) matina ustanova kulture je ustanova koja je ovlaena za obavljanje matinih poslova u odreenoj oblasti ili djelatnosti kulture, u skladu sa zakonom; 15) ouvanje kulturnog dobra je produavanje trajanja svojstava i osobenosti kulturnog dobra koja predstavljaju njegovu kulturnu vrijednost, kao i sprjeavanje propadanja kulturnog dobra i obezbjeivanje njegove namjene i funkcije; 16) planski dokumenti su dravni i lokalni planski dokumenti koji se izrauju i donose u skladu sa zakonom kojim se ureuje prostor; 17) prezentacija je skup postupaka i mjera kojima se kulturno dobro ini dostupnim javnosti; 18) rehabilitacija je uspostavljanje izgubljene funkcionalnosti kulturnog dobra; 19) revalorizacija je struna ili nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja kulturnog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti; 20) revitalizacija je sprovoenje mjera zatite radi vraanja prvobitne ili davanja nove odgovarajue namjene, odnosno funkcije kulturnom dobru; 21) umjetnina je djelo likovne ili primijenjene umjetnosti; 22) valorizacija je struna i nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja dobra, radi utvrivanja kulturne vrijednosti i statusa kulturnog dobra; 23) znamenito mjesto je prostor na kojem se zbio znaajni dogaaj ili prostor koji je prepoznatljiv po nekoj istaknutoj linosti; 24) zatiena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od neposrednog znaaja za njegovo postojanje, zatitu, korienje, izgled, ouvanje i istraivanje, kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost. II . VRSTE KULTURNIH DOBARA

1. Nepokretna kulturna dobra Pojam i vrste

lan 12 (1) Nepokretno kulturno dobro je profani, sakralni, memorijalni, fortifikacioni ili infrastrukturni objekat, grupa graevina ili prostor sa karakteristinim interakcijama ovjeka i prirode. (2) Nepokretno kulturno dobro moe biti kulturno - istorijski objekat, kulturno-istorijska cjelina, lokalitet ili podruje. Kulturno - istorijski objekat lan 13 (1) Kulturno - istorijski objekat je pojedinani nepokretni objekat od arhitektonskog, arheolokog, umjetnikog, tehnikog, paleontolokog znaaja ili drugog drutvenog znaaja. (2) Kulturno - istorijski objekat moe biti: 1) arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi; 2) arheoloki elementi ili strukture arheolokog karaktera; 3) djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva, natpis, peinsko stanite, djelo ili ostatak tehnike kulture, stare industrije ili infrastrukture i drugo dobro koje je trajno vezano za odreeni arhitektonski objekat ili mjesto; 4) memorijalni ili drugi spomen objekat. Kulturno - istorijska cjelina lan 14 (1) Kulturno-istorijska cjelina je urbano ili ruralno naselje ili njegov dio, ukljuujui pripadajuu infrastrukturu i izolovane ili povezane grupe graevina koje su svojim karakteristinim osobenostima dovoljno jedinstvene da predstavljaju topografsku cjelinu. (2) Kulturno-istorijska cjelina moe biti: 1) stari grad; 2) urbano ili ruralno naselje; 3) homogena grupa graevina. Lokalitet ili podruje lan 15 (1) Lokalitet ili podruje je zajedniko djelo ovjeka i prirode, koje je djelimino izgraeno, dovoljno osobeno i homogeno da se moe topografski definisati. (2) Lokalitet i podruje moe biti: 1) arheoloko nalazite; 2) kulturno - istorijsko podruje; 3) kulturni pejza. 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra Pokretno kulturno dobro lan 16 (1) Pokretno kulturno dobro je pojedinani arheoloki, umjetniki, etnografski, tehniki ili dokumentarni predmet ili prirodni primjerak ili zbirka ovih predmeta, odnosno primjeraka, koji svjedoi o ljudskom stvaralatvu i evoluciji prirode. (2) Pokretno kulturno dobro moe biti: 1) arheoloki predmet naen na kopnu ili pod vodom; 2) antikvitet; 3) pokretni ostatak arhitektonskog objekta; 4) antropoloki, etnoloki, zooloki, botaniki ili geoloki predmet, odnosno primjerak;

5) predmet vezan za znaajni dogaaj ili istorijsku linost; 6) obredni ili predmet sakralnog karaktera; 7) djelo likovne i primijenjene umjetnosti; 8) rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument; 9) numizmatiki ili filatelistiki predmet; 10) arhivska, biblioteka ili kinoteka graa i muzejski materijal; 11) namjetaj i muziki instrument i drugi predmeti od posebnog znaaja. Nematerijalno kulturno dobro lan 17 (1) Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijee, izraaj, vjetina ili izvoenje, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice, grupe i, u pojedinim sluajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne batine. (2) Nematerijalno kulturno dobro moe biti: 1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena knjievnost ili drugi usmeni izraz; 2) izvoaka umjetnost; 3) obiaj, obred i sveanost; 4) znanje ili vjetina vezana za prirodu i svemir; 5) kultno i znamenito mjesto; 6) tradicionalni zanat i vjetina.

III. USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE KULTURNIH DOBARA 1. Uspostavljanje zatite Nain uspostavljanja zatite lan 18 (1) Zatita kulturnog dobra se uspostavlja utvrivanjem prethodne zatite i utvrivanjem statusa kulturno dobro. (2) Zatitu kulturnog dobra uspostavlja Uprava, po slubenoj dunosti. Inicijativa za uspostavljanje zatite lan 19 (1) Svako moe da podnese Upravi inicijativu za uspostavljanje zatite kulturnog dobra. (2) Uprava je duna da razmotri inicijativu iz stava 1 ovog lana i da o tome u pisanoj formi obavijesti njenog podnosioca, u roku od 90 dana od dana podnoenja inicijative. Prethodna zatita lan 20 (1) Prethodna zatita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprjeavanja rizika od oteenja, unitenja ili nestanka. (2) Prethodna zatita se uspostavlja na osnovu predloga strunih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloivoj dokumentaciji ili drugim relevantnim injenicama. (3) Uprava donosi rjeenje o prethodnoj zatiti po pravilima skraenog upravnog postupka.

(4) Prethodna zatita iz stava 1 ovog lana moe da traje najdue godinu dana od dana donoenja rjeenja. (5) Izuzetno od stava 4 ovog lana, prethodna zatita na arheolokom nalazitu moe se uspostaviti do zavretka arheolokih istraivanja i iskopavanja, a na arheolokom rezervatu na neodreeno vrijeme. (6) alba na rjeenje iz stava 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja. Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti lan 21 (1) Rjeenje o prethodnoj zatiti, zavisno od vrste dobra, sadri: 1) naziv dobra i njegov opis, a za nepokretno dobro i katastarske oznake, opis njegovih granica i granica njegove zatiene okoline; 2) osnovne podatke o vlasniku i draocu dobra; 3) opis svojstava i osobenosti dobra za koja se osnovano vjeruje da predstavlja kulturnu vrijednost; 4) vrijeme trajanja prethodne zatite; 5) radnje i aktivnosti koje e se sprovesti u toku trajanja prethodne zatite, radi utvrivanja kulturne vrijednosti dobra; 6) nain uvanja, odravanja i korienja dobra za vrijeme trajanja prethodne zatite. (2) Ako se prethodna zatita uspostavlja na nepokretnom dobru, koje se sastoji od vie djelova na kojima vie lica ima pravo svojine, u rjeenju se umjesto podataka o vlasniku i draocu dobra konstatuje vlasnitvo vie lica. Prestanak prethodne zatite lan 22 Prethodna zatita prestaje: 1) danom donoenja rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro; 2) istekom vremena trajanja prethodne zatite; 3) danom utvrivanja da dobro nema kulturnu vrijednost. Utvrivanje kulturne vrijednosti lan 23 (1) Kulturnu vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje struno tijelo, od najmanje tri lana, koje obrazuje Uprava. (2) Kulturna vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje se na osnovu istraivakih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima i osobenostima dobra i valorizacijom njihovog umjetnikog, istorijskog, paleontolokog, arheolokog, arhitektonskog, naunog, tehnikog i drugog drutvenog znaaja. (3) U postupku utvrivanja kulturne vrijednosti dobra struno tijelo iz stava 1 ovog lana sainjava elaborat koji sadri detaljan opis sprovedenih radnji i obrazloen struni stav o valorizaciji svojstava, osobenosti, znaaju i kategoriji dobra, kao i opis, katastarske oznake i grafiki prikaz granica nepokretnog dobra i granica njegove zatiene okoline. Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti lan 24 (1) Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra su: 1) autentinost i integritet; 2) stepen ouvanosti; 3) jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste;

4) istorijski, umjetniki, nauni, arheoloki, arhitektonski, antropoloki, tehniki ili drugi drutveni znaaj. (2) Blie kriterijume i postupak utvrivanja kulturne vrijednosti dobra propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo). Status kulturno dobro lan 25 Status kulturno dobro utvruje se na osnovu elaborata iz lana 23 stav 3 ovog zakona. Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro lan 26 (1) Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro, zavisno od vrste kulturnog dobra, sadri: 1) osnovne podatke o kulturnom dobru (naziv, vrsta, mjesto gdje se nalazi i identifikacione oznake); 2) opis izgleda i stanja kulturnog dobra i pojedinih njegovih djelova; 3) opis granica nepokretnog kulturnog dobra i granica njegove zatiene okoline i objekata koji se u njoj nalaze; 4) podatke o vlasniku i draocu kulturnog dobra i zatiene okoline nepokretnog kulturnog dobra (ime i prezime, prebivalite i boravite za fiziko lice, odnosno naziv i sjedite za pravno lice); 5) detaljan opis svojstava i osobenosti kulturnog dobra za koje je utvreno da predstavljaju kulturnu vrijednost; 6) kategoriju kulturnog dobra; 7) podatke o objektu u kojem se trajno uva ili izlae pokretno kulturno dobro; 8) mjere zatite, namjenu i nain uvanja, odravanja i korienja kulturnog dobra, a za nepokretno kulturno dobro i njegove zatiene okoline. (2) Ako se kulturno dobro sastoji od vie djelova na kojima vie lica ima pravo svojine, u rjeenju o utvrivanju statusa kulturno dobro se, umjesto podataka o vlasniku i draocu dobra, konstatuje vlasnitvo vie lica. (3) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa nepokretno kulturno dobro je grafiki prikaz osnove kulturnog dobra, kao i granica njegove zatiene okoline i objekata koji se u njoj nalaze, sa katastarskim oznakama i spisak pokretnih predmeta koji sa nepokretnim kulturnim dobrom ine umjetniku, istorijsku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu. (4) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa pokretno kulturno dobro, koje je zbirka predmeta ili primjeraka, ini spisak predmeta sa identifikacionim oznakama, fotografijama i opisom svakog pripadajueg predmeta. Dostavljanje rjeenja lan 27 (1) Uprava je duna da rjeenje o utvrivanju prethodne zatite i rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro dostavi: 1) vlasniku, odnosno draocu kulturnog dobra, osim u sluaju iz lana 21 stav 2 i lana 26 stav 2 ovog zakona; 2) Ministarstvu; 3) javnoj ustanovi za obavljanje konzervatorske djelatnosti; 4) optini, Glavnom gradu ili Prijestonici (u daljem tekstu: optina) na ijoj se teritoriji nalazi dobro, odnosno kulturno dobro. (2) Uprava je duna da rjeenja iz stava 1 ovog lana za nepokretno dobro, odnosno kulturno dobro dostavi organu uprave nadlenom za poslove katastra.

Objavljivanje rjeenja lan 28 Izvod iz rjeenja o utvrivanju prethodne zatite i rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". Upis u katastar nepokretnosti lan 29 Organ uprave nadlean za poslove katastra duan je da, na osnovu rjeenja iz lana 27 stav 2 ovog zakona, izvri upis zabiljebe statusa prethodne zatite i statusa nepokretno kulturno dobro u katastar nepokretnosti, u skladu sa zakonom. Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti lan 30 Uprava je duna da redovno prati stanje i da najmanje jednom u pet godina izvri revalorizaciju kulturne vrijednosti kulturnog dobra.

Prestanak statusa kulturno dobro lan 31 (1) Uprava e donijeti rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro, ako je kulturno dobro: 1) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu rekonstrukciju zbog nedostatka odgovarajue dokumentacije, odnosno relevantnih podataka ili kritine koliine ostatka njegove strukture; 2) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu rekonstrukciju na lokaciji na kojoj se nalazilo, a lokacija je od bitnog znaaja za njegov kulturni i istorijski znaaj; 3) arheoloko nalazite koje je potpuno istraeno, pokretni nalazi izvaeni i smjeteni van nalazita, a na nalazitu nema nepokretnih nalaza. (2) Rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro donijee se i u sluaju ako je status utvren na osnovu netanih podataka o njegovim svojstvima, osobenostima ili znaaju. (3) Na prestanak statusa kulturno dobro shodno se primjenjuju odredbe o donoenju, objavljivanju i dostavljanju rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro. Dosije kulturnog dobra lan 32 (1) Dosije kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, ini: 1) rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro; 2) elaborat o valorizaciji i revalorizaciji kulturne vrijednosti; 3) dokumentacija sa istorijskim podacima i stilsko-hronolokom analizom; 4) tehnika i foto dokumentacija; 5) fiziko-hemijska analiza sastava materijala; 6) podaci o tehnici i tehnologiji izrade; 7) dokumentacija o sprovedenim istraivanjima, preventivnim i konzervatorskim mjerama; 8) dokumentacija o korienju, prometu i premjetanju kulturnog dobra. (2) Dosije kulturnog dobra redovno aurira i trajno uva Uprava, u analognoj i elektronskoj formi.

2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara Kulturno dobro od meunarodnog znaaja lan 33 Kulturno dobro od meunarodnog znaaja je dobro koje je upisano na Listu svjetske batine ili koje je od posebnog znaaja za istoriju ili kulturu vie drava. Kulturno dobro od nacionalnog znaaja lan 34 (1) Kulturno dobro je od nacionalnog znaaja, ako: 1) ima izuzetan znaaj za drutveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda ili manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj ive; 2) svjedoi o presudnom istorijskom dogaaju ili znaajnoj linosti; 3) predstavlja jedinstveni primjerak stvaralatva svog vremena ili jedinstveni primjerak iz istorije prirode; 4) ima izuzetnu umjetniku ili estetsku vrijednost; 5) ima veliki uticaj na razvoj kulture, nauke ili tehnike; 6) svjedoi o drutvenim ili prirodnim pojavama, odnosno o uslovima ekonomskog ili kulturno-istorijskog razvoja u odreenom razdoblju. (2) Kulturno dobro od nacionalnog znaaja moe se nominovati za upis na Listu svjetske batine, u skladu sa meunarodnim konvencijama. Kulturno dobro od lokalnog znaaja lan 35 Kulturna dobra koja nijesu obuhvaena l. 33 i 34 ovog zakona su kulturna dobra od lokalnog znaaja. Registar kulturnih dobara lan 36 (1) Kulturna dobra se upisuju u Registar kulturnih dobara (u daljem tekstu: Registar). (2) Registar vodi Uprava, u analognoj i elektronskoj formi. (3) Registar je javna evidencija u koju svako ima pravo uvida. (4) Obrazac, sadraj i nain voenja Registra propisuje Ministarstvo. IV. REIM ZATITE KULTURNIH DOBARA 1. Upravljanje kulturnim dobrima Zasnivanje dravne svojine lan 37 Smatra se da je u dravnoj svojini: 1) pokretno dobro koje se nae u zemlji ili vodi, za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, bez obzira da li je izvaeno;

2) pokretno dobro koje je izvaeno iz zemlje ili vode poslije 31. jula 1945. godine ili je naeno prilikom arheolokih ili drugih istraivanja, za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost. Zabrana sticanja vlasnitva lan 38 Ne moe se stei privatna svojina na: 1) kulturnom dobru koje je pribavljeno na protivpravan nain; 2) kulturnom predmetu koji je protivpravno unesen iz druge drave ili nije vraen nakon isteka roka za privremeno unoenje; 3) arheoloki materijal iz lana 37 ovog zakona.

Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini lan 39 (1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i nadleni organ optine duni su da za svako kulturno dobro kojim raspolae drava, odnosno optina odredi subjekat koji e njime upravljati, u skladu sa zakonom. (2) Ako subjekat iz stava 1 ovog lana ne uva ili ne koristi kulturno dobro na propisan nain, Uprava je duna da predloi Vladi, odnosno nadlenom organu optine da oduzme kulturno dobro tom subjektu i da ga da na upravljanje drugom subjektu. (3) Sredstva za trokove uvanja i odravanja kulturnog dobra iz stava 2 ovog lana obezbjeuje drava, odnosno optina koja raspolae kulturnim dobrom. Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini lan 40 (1) Kulturnim dobrom u privatnoj svojini upravlja vlasnik, ako to pravo nije ugovorom prenio na drugo lice. (2) Ugovor iz stava 1 ovog lana zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja se Upravi u roku od osam dana od dana zakljuivanja. Privremeni staralac kulturnog dobra lan 41 (1) Ako je vlasnik, odnosno dralac privremeno napustio kulturno dobro u privatnoj svojini, zbog ega postoji opasnost od njegovog oteenja ili unitenja, Uprava e tom kulturnom dobru postaviti privremenog staraoca. (2) Privremeni staralac je duan da preduzme sve mjere koje su potrebne za uvanje i redovno odravanje kulturnog dobra, kao i mjere koje prelaze redovno odravanje, uz prethodnu saglasnost Uprave. (3) Privremeni staralac ima pravo na naknadu za rad i na naknadu trokova u vezi sa radom. (4) Trokove uvanja, redovnog odravanja i sprovoenja mjera zatite na kulturnom dobru pod starateljstvom, kao i naknadu za rad i trokove privremenog staraoca u vezi sa radom snosi vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra, a privremeno ih obezbjeuje Uprava. (5) Kada trokovi iz stava 4 ovog lana dostignu vrijednost kulturnog dobra Uprava je duna da pokrene postupak za prinudnu naplatu trokova. (6) Uprava e razrijeiti privremenog staraoca kulturnog dobra kada prestanu razlozi iz stava 1 ovog lana.

2. Protok kulturnih dobara Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini lan 42 (1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ne moe se otuiti. (2) Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se otuiti samo putem razmjene kada je to neophodno za popunu javne zbirke i ako: 1) nije kulturno dobro od nacionalnog znaaja ili njegov dio; 2) ne postoji interes za njegovo ukljuivanje u stalnu izlobenu postavku. (3)Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se privremeno ustupiti vlasniku ili draocu javne zbirke i strunoj ili naunoj organizaciji u zemlji ili inostranstvu, radi prezentacije, ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite. (4) Razmjena i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini vri se uz odobrenje Ministarstva. (5) Odobrenje iz stava 4 ovog lana Ministarstvo izdaje rjeenjem, po prethodno pribavljenom miljenju Uprave i nadlene matine ustanove kulture. Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini lan 43 Na kulturnom dobru u dravnoj svojini ne moe se ustanoviti teret ili ogranienje prava svoj ine, niti sprovesti postupak prinudne naplate, radi obezbjeivanja i izmirivanja obaveza subjekta koji njim raspolae ili upravlja.

Prodaja kulturnog dobra u privatnoj svojini lan 44 Kulturno dobro u privatnoj svojini moe se prodati neposrednom pogodbom ili na aukciji. Pravo pree kupovine lan 45 (1) Drava ima pravo pree kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini. (2) Pravo iz stava 1 ovog lana drava moe prenijeti na optinu. (3) Drava i optina mogu se odrei prava pree kupovine kulturnog dobra. Prodaja putem neposredne pogodbe lan 46 (1) Vlasnik kulturnog dobra koji eli da proda kulturno dobro neposrednom pogodbom duan je da ga prvo, preko Ministarstva, ponudi dravi. (2) Ponuda iz stava 1 ovog lana za pokretno kulturno dobro traje najmanje 30 dana, a za nepokretno kulturno dobro najmanje 60 dana. (3) Ako se drava ili optina odreknu prava pree kupovine kulturnog dobra ili ne odgovore na ponudu u roku iz stava 2 ovog lana, vlasnik kulturnog dobra moe to kulturno dobro prodati drugom licu, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova koji su bili ponueni dravi, odnosno optini. Prodaja na aukciji lan 47

(1) Ako se kulturno dobro prodaje na aukciji, organizator aukcije je duan da, najkasnije 30 dana prije dana odravanja aukcije, obavijesti Ministarstvo o mjestu i vremenu odravanja aukcije i poetnoj cijeni kulturnog dobra. (2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine do zavretka aukcijske prodaje, prihvatanjem kupoprodajne cijene koja je utvrena, odnosno postignuta na aukciji. Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku lan 48 (1) U sluaju prodaje kulturnog dobra u izvrnom postupku, sud je duan da obavijesti Ministarstvo o mjestu, vremenu i uslovima prodaje, najkasnije 30 dana prije odravanja prodaje. (2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine kulturnog dobra iz stava 1 ovog lana, prihvatanjem ponude koja je najpovoljnija za izvrnog dunika. Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra lan 49 (1) Ugovor o kupoprodaji kuturnog dobra zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja Upravi, u roku od osam dana od dana zakljuivanja. (2) Ugovor iz stava 1 ovog lana koji nije zakljuen u skladu sa l. 46, 47 i 48 ovog zakona i stavom 1 ovog lana je nitav. Obaveze prodavca, posrednika i kupca lan 50 (1) Prodavac i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra duni su da kupcu predoe: 1) da je predmet kupoprodaje kulturno dobro; 2) dokaz o vlasnitvu nad kulturnim dobrom; 3) mjere koje treba preduzeti na zatiti kulturnog dobra; 4) dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog dobra. (2) Kupac pokretnog kulturnog dobra duan je da, u roku od osam dana od dana preuzimanja kulturnog dobra, obavijesti Upravu o mjestu gdje e se kulturno dobro nalaziti.

Kupoprodaja antikviteta i umjetnina lan 51 (1) Prodavac i posrednik u prodaji antikviteta i umjetnina duan je da: 1) vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina; 2) pokae kupcu dokaz o vlasnitvu nad predmetom prodaje; 3) sa kupcem antikviteta i umjetnina zakljui ugovor u pisanoj formi; 4) obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina. (2) Obrazac, sadrinu i nain voenja evidencije iz stava 1 taka 1ovog lana propisuje Ministarstvo. Iznoenje kulturnih dobara lan 52 (1) Kulturno dobro ne moe se trajno iznijeti u inostranstvo, osim u sluaju razmjene u skladu sa lanom 42 stav 2 ovog zakona. (2) Kulturno dobro moe se privremeno iznijeti u inostranstvo, radi prezentacije, ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite.

(3) Odobrenje za trajno i privremeno iznoenje kulturnog dobra u inostranstvo izdaje Ministarstvo, uz prethodno miljenje Uprave i nadlene matine ustanove kulture. (4) Ako podnosilac zahtjeva za privremeno iznoenje kulturnog dobra nije vlasnik ili dralac kulturnog dobra, uz zahtjev za iznoenje kulturnog dobra podnosi se saglasnost vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra. (5) Ministarstvo moe da, prije izdavanja odobrenja iz stava 3 ovog lana, zatrai da podnosilac zahtjeva da odgovarajuu garanciju za sluaj oteenja, unitenja ili nestanka iznijetog kulturnog dobra, osiguranjem na procijenjeni iznos vrijednosti kulturnog dobra, polaganjem novanog depozita u banci ili na drugi odgovarajui nain. (6) Blie uslove i nain izdavanja odobrenja za privremeno iznoenje kulturnih dobara i obrazac odobrenja propisuje Ministarstvo, u skladu sa pravilima Evropske Unije. Monitoring iznoenja kulturnog dobra lan 53 (1) Ministarstvo je duno da svako rjeenje kojim se odobrava ili zabranjuje iznoenje kulturnog dobra, sa odgovarajuom ovjerenom foto dokumentacijom, dostavi Upravi, organu uprave nadlenom za poslove carine i organu uprave nadlenom za poslove policije. (2) Uprava je duna da vodi rauna da li je izneseno kulturno dobro vraeno u odreenom roku i da utvrdi stanje u kojem je vraeno. Iznoenje antikviteta i umjetnina lan 54 Odredbe lana 52 st. 3, 4 i 6 ovog zakona shodno se primjenjuju na: 1) arheoloki materijal koji je stariji od 100 godina; 2) crtee, slike, akvarele, gvaeve, pastele i mozaike, runo izraene na bilo kojoj podlozi i od bilo kojeg materijala; 3) izvorne grafike, otiske, serigrafije i litografije, sa pripadajuim ploama i plaketama; 4) izvorne skulpture i plastiku i njihove kopije izraene po istom postupku kao i original; 5) fotografije i filmove, sa pripadajuim negativima; 6) inkunabule i rukopise, ukljuujui i karte i nototeke, pojedinano ili kao zbirke; 7) knjige i publikacije starije od 100 godina, pojedinano ili kao zbirke; 8) tampane geografske i druge karte starije od 100 godina; 9) arhivsku grau i njene djelove starije od 50 godina; 10) botanike, zooloke, mineralne, anatomske zbirke i njihove djelove; 11) zbirke i predmete od istorijskog,paleontolokog, etnografskog ili numizmatikog znaaja; 12) prevozna sredstva starija od 75 godina; 13) sve druge predmete starije od 75 godina, koji nijesu obuhvaeni ta. 1 do 12 ovog stava. Unoenje kulturnog dobra lan 55 Lice koje unese ili uveze kulturno dobro iz inostranstva duno je da ga prijavi Upravi odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana unoenja, odnosno uvoza. Izmjetanje kulturnog dobra lan 56 (1) Nepokretno kulturno dobro moe se izmjestiti na drugu lokaciju samo u sluaju ako mu prijeti neposredna opasnost od klizanja zemljita ili drugih elementarnih nepogoda koje nije mogue sprijeiti.

(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana nepokretno kulturno dobro mora da se ralani, prenese i podigne na lokaciju sa slinim prirodnim, istorijskim i kulturnim kontekstom. (3) O izmjetanju nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog znaaja odluuje Vlada.

3. Korienje kulturnih dobara Namjena kulturnog dobra lan 57 (1) Kulturno dobro se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuu namjenu koju odredi Uprava. (2) Namjena kulturnog dobra se odreuje radi njegovog odrivog korienja, na nain kojim se obezbjeuje i potuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti. Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe lan 58 (1) Kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio moe da se upotrijebi za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na nain koji ne ugroava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave. (2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se utvruju uslovi i nain korienja kulturnog dobra u komercijalne svrhe, uz prethodnu saglasnost vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra. (3) Komercijalna kopija kulturnog dobra ne moe se raditi od istog materijala u srazmjeri 1:1. (4) Lice koje izrauje komercijalnu kopiju duno je da, zavisno od vrste kulturnog dobra, na svaku komercijalnu kopiju stavi oznaku "kopija", naziv kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potie i ime autora. 4. Koncesija na kulturnom dobru Predmet koncesije lan 59 (1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se dati na korienje putem koncesije, u skladu sa zakonom kojim se ureuju koncesije i ovim zakonom, za obavljanje: 1) turistike, ugostiteljske, trgovinske, zanatske ili druge uslune djelatnosti; 2) izvorne ili srodne industrijske, odnosno proizvoake djelatnosti; 3) djelatnosti iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, zdravstva, sporta i rekreacije. (2) Predmet koncesije ne moe biti kulturno dobro koje je: 1) neistraeno arheoloko nalazite; 2) memorijalni objekat, spomen-obiljeje i kultno ili znamenito mjesto; 3) mjesto i objekat koji je povezan sa obiajem, vjerovanjem ili tradicijom; 4) arheoloki rezervat. Koncesionar lan 60 Koncesija na kulturnom dobru moe se dati domaem ili stranom pravnom ili fizikom licu koje, pored uslova propisanih zakonom, ispunjava i sljedee uslove: 1) da je registrovano za obavljanje djelatnosti iz lana 59 stav 1 ovog zakona; 2) da ima program revitalizacije i plan upravljanja kulturnim dobrom.

Koncesioni akt i ugovor o koncesiji lan 61 (1) Koncesioni akt i ugovor o koncesiji na kulturnom dobru, pored elemenata propisanih zakonom, sadri: 1) mjere zatite i ouvanja kulturnog dobra i uslove i nain njihovog vrenja; 2) garancije koncesionara za sluaj oteenja ili unitenja kulturnog dobra; 3) razloge za raskid ugovora o koncesiji prije isteka roka trajanja koncesije. (2) U toku trajanja koncesije, aneksom ugovora o koncesiji, mogu se promijeniti uslovi i nain zatite i ouvanja kulturnog dobra, uz saglasnost Uprave. (3) Ako u toku trajanja koncesije na kulturnom dobru nastanu promjene zbog kojih je potrebno ograniiti obim koncesije ili promijeniti nain korienja kulturnog dobra, koncesionar je duan da trpi promjenu ugovorenih uslova i da preduzme sve radnje i mjere na zatiti i ouvanju kulturnog dobra koje mu naloi Uprava. (4) Koncesija na kulturnom dobru, pored sluajeva propisanih zakonom, oduzee se ako koncesionar ne uva ili ne odrava kulturno dobro u skladu sa utvrenim uslovima ili ga koristi na nain kojim mu se nanosi teta ili ugroava njegova kulturna vrijednost. Davanje kulturnog dobra na korienje bez javnog objavljivanja lan 62 (1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ili njegov dio moe se dati na korienje putem zakupa do 90 dana, bez javnog oglaavanja. (2) O zakupu kulturnog dobra zakljuuje se ugovor u pisanoj formi.

5. Povraaj kulturnih predmeta Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije lan 63 (1) Drava lanica Evropske Unije (u daljem tekstu: drava lanica) moe traiti povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa njene teritorije poslije 1. januara 1993. godine, ukoliko se taj predmet nalazi na teritoriji Crne Gore, ako: 1) je prije ili nakon protivpravnog odnoenja zatien kao nacionalno blago koje ima umjetniku, istorijsku ili arheoloku vrijednost prema njenom nacionalnom zakonodavstvu ili je takvim utvren u njenom administrativnom postupku, u skladu sa lanom 36 Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije; 2) pripada grupi predmeta koji su obuhvaeni popisom zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom ili ine sastavni dio javne zbirke koja je upisana u inventar zbirki muzeja, arhiva ili biblioteka, sakralne zbirke ili zbirke koja je imovina drave lanice, odnosno lokalne ili podrune jedinice vlasti, javne institucije sa sjeditem u dravi lanici ili institucije koja se znaajno finansira od strane drave lanice, odnosno njenih lokalnih ili podrunih jedinica vlasti. (2) Popis zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom, u smislu stava 1 taka 2 ovog lana, utvruje Ministarstvo. (3) Smatra se da je protivpravno odnesen i kulturni predmet koji nije vraen u dravu lanicu nakon isteka roka za privremeno iznoenje. Postupak za povraaj kulturnog predmeta lan 64

(1) Postupak za povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa teritorije drave lanice pokree se tubom drave lanice protiv draoca kulturnog predmeta pred nadlenim sudom u Crnoj Gori. (2) Uz tubu iz stava 1 ovog lana dostavlja se: 1) vjerodostojna isprava o statusu kulturnog predmeta, sa njegovim detaljnim opisom; 2) izjava nadlenog organa drave lanice da je potraivani kulturni predmet zatien nacionalnim zakonodavstvom i da je protivpravno odnesen poslije 1. januara 1993. godine. (3) Postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od godinu dana od dana kada je drava lanica saznala za mjesto na kojem se kulturni predmet nalazi i za identitet lica koje ga posjeduje, a najkasnije u roku od 30 godina od dana kada je kulturni predmet odnesen sa teritorije drave lanice. (4) Ako je potraivani kulturni predmet dio javne zbirke iz lana 63 stav 2 ovog zakona ili je sakralni predmet pod posebnom zatitom nacionalnog zakonodavstva drave lanice, postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od 75 godina od dana kada je odnesen sa teritorije drave lanice, ako meunarodnim ugovorom nije odreen drugi rok. Postupanje suda lan 65 (1) Kulturni predmet iz lana 63 ovog zakona vratie se dravi lanici, ako sud utvrdi da je on protivpravno odnesen sa njene teritorije ili da nije vraen po isteku roka za privremeno iznoenje. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e, prema okolnostima sluaja, savjesnom draocu kulturnog predmeta odrediti pravinu naknadu na teret drave lanice kojoj se kulturni predmet vraa. (3) Savjesnost draoca kulturnog predmeta cijeni se po propisima Crne Gore u odnosu na njegovo postupanje prilikom sticanja i dranja kulturnog predmeta. (4) U sluaju sticanja kulturnog predmeta iz lana 63 ovog zakona, po osnovu poklona ili nasljeivanja, novi dralac kulturnog predmeta ne moe biti u povoljnijem poloaju od lica od kojeg je kulturni predmet stekao. (5) Dralac kulturnog predmeta ostvaruje pravo na isplatu pravine naknade iz stava 2 ovog lana nakon predaje potraivanog kulturnog predmeta dravi lanici. (6) Plaanje pravine naknade i trokova postupka ne utie na pravo drave lanice da od lica koje je protivpravno odnijelo kulturni predmet trai naknadu tete. (7) U pogledu vlasnitva nad kulturnim predmetom koji je vraen dravi lanici primjenjuju se propisi te drave. Saradnja sa dravama lanicama lan 66 (1) Ministarstvo je duno da koordinira saradnju sa nadlenim organima drava lanica u vezi sa vraanjem protivpravno odnesenih kulturnih predmeta, a naroito da: 1) na zahtjev drave lanice, u saradnji sa drugim dravnim organima i institucijama, preduzme radnje i mjere radi pronalaenja kulturnog predmeta i utvrivanja identiteta njegovog draoca; 2) obavijesti zainteresovanu dravu lanicu da li se i gdje na teritoriji Crne Gore nalazi traeni kulturni predmet i da li postoji osnov za vjerovanje da je on protivpravno odnesen sa teritorije drave lanice; 3) omogui nadlenom organu drave lanice da, u roku od 60 dana od dana dostavljanja obavjetenja iz take 2 ovog stava, provjeri da li se radi o traenom kulturnom predmetu;

4) u saradnji sa nadlenim organom drave lanice, preduzme potrebne mjere za fiziko ouvanje traenog kulturnog predmeta; 5) sprijei odgovarajuim mjerama svaku radnju koja se preduzima radi izbjegavanja ili oteavanja povraaja kulturnog predmeta; 6) postupa kao posrednik izmeu draoca traenog kulturnog predmeta i zainteresovane drave lanice. (2) Ukoliko se provjera iz stava 1 taka 3 ovog lana ne obavi u propisanom roku nee se primjenjivati stav 1 ta. 4 i 5 ovog lana. Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije drave koja nije lanica Evropske unije lan 67 Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije drave koja nije lanica Evropske Unije vri se u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju svojinskopravni odnosi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore lan 68 Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore vri se u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom drave na ijoj se teritoriji traeni kulturni predmet nalazi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta lan 69 Ministarstvo je duno da, u saradnji sa Upravom, javnim ustanovama za zatitu kulturnih dobara i drugim organima dravne uprave: 1) preduzima mjere i aktivnosti na prikupljanju podataka i uspostavljanju evidencija i dokumentacije o kulturnim predmetima protivpravno odnesenim iz Crne Gore koji mogu biti predmet povraaja; 2) priprema i podnosi zahtjev, odnosno tubu za povraaj kulturnog predmeta nadlenom organu drave na ijoj se teritoriji nalazi kulturni predmet koji je protivpravno odnesen iz Crne Gore, u skladu sa propisima te drave i meunarodnim ugovorima; 3) podnosi nadlenom organu zahtjev za povraaj protivpravno prisvojenog kulturnog predmeta u dravnoj svojini. V. MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA 1. Preventivne mjere zatite Ciljevi i vrste lan 70 (1) Preventivnim mjerama zatite spreavaju se oteenja i unitenja kulturnih dobara od dejstava prirodnih sila, fizikih, hemijskih i biolokih faktora, poara, eksplozija, prekomjerne upotrebe, krae, vandalizma i drugih opasnosti i rizika. (2) Preventivne mjere zatite kulturnih dobara su: istraivanje, dokumentovanje, obiljeavanje, uvanje, odravanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara i saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara, nevladinim organizacijama i drugim subjektima. Dokumentovanje kulturnih dobara

lan 71 (1) Dokumentovanje kulturnih dobara vri se izradom dokumenata u analognoj i elektronskoj formi i uspostavljanjem i voenjem informacionog sistema. (2) Dokumentacija o kulturnom dobru u analognoj formi daje se na korienje izradom kopije o troku zainteresovanog lica. (3) Izuzetno od stava 2 ovog lana, dokumentacija o kulturnom dobru u izvornoj analognoj formi moe se dati na privremeno korienje dravnom organu i naunoj instituciji, pod uslovom obaveznog vraanja u odreenom roku, o emu se vodi posebna evidencija.

Informacioni sistem kulturnih dobara lan 72 (1) Za praenje stanja kulturnih dobara i aktivnosti na njihovoj zatiti Uprava uspostavlja i vodi informacioni sistem kulturnih dobara, kojim se obezbjeuje: 1) baza relevantnih podataka o kulturnim dobrima; 2) centralno informaciono povezivanje javnih ustanova za zatitu kulturnih dobara i drugih pravnih i fizikih lica ovlaenih za vrenje poslova zatite na odreenim vrstama kulturnih dobara; 3) informaciono povezivanje sa nadlenim organima dravne uprave i lokalne uprave i odgovarajuim organima drugih drava i meunarodnih organizacija; 4) javna dostupnost sveobuhvatnim i tanim informacijama o kulturnim dobrima i njihovoj zatiti. (2) Sadraj i nain voenja informacionog sistema iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. Obiljeavanje kulturnih dobara lan 73 (1) Nepokretna kulturna dobra se obiljeavaju zatitnim znakom kulturnog dobra. (2) Obiljeavanje kulturnih dobara vri javna ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti, u roku od 90 dana od dana utvrivanja statusa kulturno dobro. (3) Izgled i sadraj zatitnog znaka i nain obiljeavnja kulturnih dobara propisuje Ministarstvo. (4) Transport pokretnih kulturnih dobara moe se oznaiti meunarodnim znakom kulturnih dobara, u skladu sa meunarodnim propisima. uvanje kulturnih dobara lan 74 (1) uvanje kulturnog dobra je kontinuirano praenje stanja kulturnog dobra, sprjeavanje nedozvoljenih radnji, fiziko i tehniko obezbjeivanje i zatita od rizika kojim ono moe biti izloeno. (2) Nain uvanja kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, propisuje Ministarstvo. Odravanje kulturnih dobara lan 75 Odravanje kulturnog dobra obuhvata sanacije oteenja, radi ouvanja postojeeg valorizovanog stanja i obezbjeivanja odrivog korienja, shodno utvrenoj namjeni. Edukacija

lan 76 (1) Obrazovne ustanove su dune da kroz nastavne i vannastavne programe razvijaju svijest o vrijednosti kulturnih dobara, kao plodnom izvoru saznanja, kreativnosti i inspiracija za sadanje i budue generacije, opasnostima i rizicima kojima su ona izloena, potrebi njihovog ouvanja, potovanja i razumijevanja i koristima koje iz njih mogu proizai. (2) Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da: 1) podstiu poznavanje domaih i meunarodnih propisa o zatiti kulturnih dobara i struno osposobljavanje i usavravanje kadrova koji se bave njihovom zatitom; 2) informiu javnost o svojim programima i aktivnostima i meunarodnim projektima i pomoi na zatiti kulturnih dobara i o mogunostima ukljuivanja u njihovu realizaciju, kao i o nezakonitom djelovanju protiv kulturnih dobara; 3) podstiu sve da uestvuju u procesu zatite kroz identifikaciju, prouavanje, tumaenje, ouvanje i prezentaciju kulturnih dobara, kao i javnom promiljanju i raspravama o mogunostima i izazovima u vezi sa kulturnim dobrima; 4) pridaju znaaj onim vrijednostima kulturnih dobara koja im svaka zajednica povezana sa njima pripisuje ili se sa njima identifikuje.

Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara lan 77 (1) Prezentacijom se obezbjeuje dostupnost kulturnih dobara javnosti, radi zadovoljenja kulturnih, naunih i edukativnih potreba i irenja saznanja o njihovim vrijednostima i znaaju. (2) Prezentacija kulturnih dobara se obezbjeuje, u skladu sa njihovom prirodom i namjenom: 1) izradom publikacija o kulturnim dobrima; 2) pristupom kulturnim dobrima na nain koji omoguava samoobrazovanje, podsticanje meusobne tolerancije, uenje o drugim kulturama i ljudima i njihovoj raznovrsnosti; 3) razvojem kulturnog turizma. (3) Licima sa invaliditetom obezbjeuje se pristup kulturnim dobrima shodno njihovim potrebama, u skladu sa mogunostima. Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara lan 78 Organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da sarauju sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara u svim fazama zatite, da im omoguavaju da daju svoje predloge, miljenja i inicijative u pogledu zatite, ouvanja i korienja kulturnih dobara i da ih informiu o svojim aktivnostima u vezi sa njihovim kulturnim dobrima. Saradnja sa nevladinim organizacijama lan 79 Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da sarauju sa nevladinim organizacijama koje se bave kulturnom batinom i da u tom smislu podstiu i podravaju njihov rad i uee na izradi zakona i podzakonskih akata, irenju saznanja o domaim i meunarodnim propisima i projektima, organizovanju seminara, tribina i drugih oblika strunog usavravanja, identifikaciji kulturnih dobara i utvrivanju njihove kulturne vrijednosti, podnoenju inicijativa za uspostavljanje zatite i prezentacije stanja kulturnih dobara, njihove ugroenosti i potrebnih mjera zatite. 2. Istraivanja kulturnih dobara

Ciljevi i vrste istraivanja lan 80 (1) Istraivanja kulturnih dobara vre se radi: 1) otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, prouavanja i utvrivanja osobenosti, svojstava, znaaja i znaenja; 2) utvrivanja i sprovoenja mjera zatite i ouvanja; 3) irenja i produbljivanja strunih i naunih saznanja; 4) izgradnje objekata ili izvoenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru. (2) Istraivanja kulturnih dobara vre se kao: 1) arheoloka istraivanja; 2) konzervatorska istraivanja; 3) druga struna i nauna istraivanja. (3) Vrste istraivanja, uslove i nain njihovog vrenja, vrste i sadrinu dokumentacije o istraivanjima propisuje Ministarstvo. (4) Drava je duna da podstie interdisciplinarna istraivanja kulturnih dobara, zajednica na koja se ona odnose, prostora na kojima su nastala i njihove meusobne povezanosti. Odobrenje za istraivanje lan 81 (1) Arheoloka istraivanja i konzervatorska istraivanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vre se na osnovu odobrenja Uprave. (2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se odreuje: 1) nosilac odobrenja; 2) rukovodilac istraivanja; 3) podruje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraivanje; 4) vrsta i obim istraivakih radova; 5) rok i uslovi za vrenje istraivanja; 6) obaveze nosioca odobrenja. (3) Odobrenje za istraivanja kulturnog dobra moe se izdati pravnom licu koje ima: 1) istraivaku licencu; 2) elaborat istraivanja i zatite; 3) obezbijeena tehnika i finansijska sredstava za vrenje istraivanja i sprovoenje mjera zatite. (4) U sluaju hitne zatite kulturnog dobra ili arheolokog nalazita odobrenje za istraivanje moe se izdati i bez dokaza o ispunjenosti uslova iz stava 3 ta. 2 i 3 ovog lana. (5) Ako je za istraivanje potrebno ograniiti redovno korienje podruja ili dobra koje e se istraivati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraivanja dostavlja se i ugovor o ureivanju meusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog podruja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vrenju istraivakih poslova, a za podvodna arheoloka istraivanja i saglasnost organa uprave nadlenog za poslove sigurnosti na moru. (6) Ako su za istraivanje potrebna specijalna tehnika sredstva, za iju je upotrebu prema zakonu potrebna posebna dozvola, uz zahtjev se podnosi i odobrenje za upotrebu tih sredstava. (7) Sadraj elaborata iz stava 3 taka 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 82 (1) Nosilac odobrenja za istraivanje, zavisno od vrste istraivanja, duan je da: 1) odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima; 2) u toku vrenja istraivanja redovno i uredno vodi dokumentaciju o izvrenim istraivakim radovima i preduzetim mjerama zatite;

3) preduzme potrebne mjere za fiziko i tehniko obezbijeenje podruja, objekta i nalaza tokom i nakon istraivanja; 4) povremeno informie javnost o toku istraivanja; 5) omogui zainteresovanim strunjacima i naunicima da razgledaju nalazita i nalaze; 6) u roku od 60 dana od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi preliminarni izvjetaj o izvrenom istraivanju; 7) u roku od jedne godine od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi konani izvjetaj, sa kompletnom dokumentacijom, o izvrenom istraivanju; 8) u roku od tri godine od isteka roka za vrenje istraivanja objavi rezultate istraivanja; 9) u roku od godinu dana od isteka roka za vrenje istraivanja preda pokretne nalaze subjektu koji odredi Vlada. (2) Struni nadzor nad istraivakim radovima moe da vri lice koje ima istraivaku licencu. Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja lan 83 (1) Uprava je duna da rjeenjem: 1) obustavi vrenje istraivanja ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenjem i da odredi rok za otklanjanje utvrenih nepravilnosti; 2) oduzme odobrenje za istraivanje ako se istraivanjem nanosi teta ili dovodi u opasnost kulturno dobro i da naredi preduzimanje odgovarajuih mjera zatite kulturnog dobra odnosno podruja. (2) Trokove sprovoenja mjera zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana snosi lice koje je imalo odobrenje za vrenje istraivanja. (3) alba na rjeenje iz stava 1 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja. Istraivaka licenca lan 84 (1) Istraivaka licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica za vrenje istraivakih radova i sprovoenje mjera zatite. (2) Istraivaku licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Istraivaka licenca moe se izdati pravnom licu koje je registrovano za istraivanje i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje tri lica sa odgovarajuom visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa istaivakom licencom. (4) Istraivaka licenca moe se izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za istraivaa. (5) Blie uslove i nain sticanja i oduzimanja istraivakih licenci, kao i sadraj i nain voenja evidencije izdatih istraivakih licenci propisuje Ministarstvo. Strani istraivai lan 85 Strana fizika i pravna lica mogu da vre istraivanja kulturnih dobara na teritoriji Crne Gore u saradnji sa domaim pravnim licem koje ima odobrenje iz lana 81 ovog zakona. Pravo prvenstva naune obrade lan 86 Nosilac odobrenja za istraivanje i struna lica koja su uestvovala u istraivanju imaju pravo prvenstva naune obrade i objavljivanja rezultata istraivanja u roku od tri godine od dana zavretka istraivanja.

3. Sluajna otkria Obaveze pronalazaa lan 87 (1) Ako se prilikom izvoenja graevinskih, poljoprivrednih ili bilo kojih drugih radova i aktivnosti na kopnu ili u vodi naie na nalaze od arheolokog znaaja, izvoa radova (u daljem tekstu: sluajni pronalaza) duan je da: 1) prekine radove i da obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica; 2) odmah prijavi nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave nadlenom za poslove sigurnosti na moru; 3) sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su naeni do dolaska ovlaenih lica subjekata iz take 2 ovog stava; 4) saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i poloajem nalaza u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojim su otkriveni. (2) Izuzetno od stava 1 taka 3 ovog lana, pronalaza moe nalaze, radi njihove zatite, odmah predati nekom od subjekata iz stava 1 taka 2 ovog lana. Obaveze Uprave i investitora lan 88 (1) Uprava je duna da, najkasnije narednog dana od dana obavjetenja iz lana 87 stav 1 taka 2 ovog zakona: 1) komisijski utvrdi da li se radi o arheolokim nalazima; 2) preduzme brigu o uvanju nalazita i nalaza; 3) preda nalaze na privremeno uvanje javnoj muzejskoj ustanovi u optini na ijoj su teritoriji pronaeni ili matinoj muzejskoj ustanovi; 4) o izvrenom uviaju i preduzetim mjerama saini detaljan zapisnik; 5) nakon izvrenog uviaja, zavisno od vrste i prirode otkrivenog nalazita i radova koji se izvode, donese rjeenje kojim e odrediti da se izvoenje radova nastavi uz nadzor arheologa sa istraivakom licencom ili da se radovi privremeno obustave i sprovede odgovarajue arheoloko istraivanje. (2) Privremena obustava radova, u smislu stava 1 taka 5 ovog lana, moe trajati najdue 30 dana. (3) U roku iz stava 2 ovog lana Uprava moe donijeti rjeenje o uspostavljanju prethodne zatite nalazita. (4) Ako Uprava ne uspostavi prethodnu zatitu u skladu sa stavom 3 ovog lana, nalazite se smatra slobodnim prostorom. (5) alba na rjeenje iz stava 1 taka 5 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja. (6) U sluaju iz stava 1 taka 5 ovog lana trokove arheolokih istraivanja i arheolokog nadzora snosi drava ukoliko sa investitorom graevinskih radova nije drukije ugovoreno. 4. Integralna zatita Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima lan 89 (1) Planskim dokumentima obezbjeuje se zatita kulturnih dobara i njihove okoline, kao integralnog dijela savremenog drutvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na nain kojim

se potuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode reim i mjere zatite koji su propisani ovim zakonom. (2) Planski dokument mora biti usklaen sa studijom zatite kulturnih dobara (u daljem tekstu: studija zatite) i menadment planom. (3) Uprava daje miljenje na planski dokument, u odnosu na usklaenost sa studijom zatite i menadment planom, shodno zakonu kojim se ureuje prostor.

Studija zatite kulturnih dobara lan 90 (1) Studija zatite, zavisno od vrste planskog dokumenta, sadri: 1) tekstualni i grafiki prikaz nepokretnih kulturnih dobara, potencijalnih arheolokih lokaliteta, prostora sa izraenim ambijentalnim vrijednostima i njihove okoline, na podruju koje je obuhvaeno planskim dokumentom; 2) reim i mjere zatite, ouvanja i unaprjeenja kulturnih dobara i njihove zatiene okoline; 3) konzervatorske uslove za projektovanje radova za sprovoenje konzervatorskih mjera na nepokretnim kulturnim dobrima. (2) Studiju zatite donosi Uprava, a njena izrada se moe povjeriti pravnom licu koje ima konzervatorsku licencu. (3) Reim i mjere zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana obuhvataju, naroito: 1) namjenu, nain uvanja, odravanja, korienja i zatite kulturnih dobara i njihove zatiene okoline; 2) mjere zatite potencijalnih arheolokih lokaliteta i prostora sa izraenim ambijentalnim vrijednostima; 3) procjenu potrebnih arheolokih, konzervatorskih i drugih istraivanja; 4) predloge za uklanjanje ili promjenu namjene objekata ije postojanje ili korienje ugroava istraivanja, zatitu ili korienje kulturnog dobra; 5) potrebne konzervatorske mjere za ouvanje i revitalizaciju kulturnog dobra; 6) obnovu naruenog kulturnog pejzaa. (4) Konzervatorski uslovi iz stava 1 taka 3 ovog lana sadre detaljan opis stanja, gabarita i izgleda kulturnog dobra, vrste materijala i tehniku izvoenja radova za koje je potrebna graevinska dozvola. Menadment plan lan 91 (1) Menadment plan je strateki dokument za dugorono upravljanje, zatitu, ouvanje, korienje i prezentaciju kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta i podruja. (2) Menadment plan se obavezno donosi za kulturno dobro koje je upisano na Listu svjetske batine i kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu. (3) Menadment plan sadri, naroito: 1) strategiju viegodinjeg upravljanja kulturnim dobrom i smjernice za njenu realizaciju; 2) program aktivnosti na cjelovitoj valorizaciji, zatiti i prezentaciji kulturnog dobra; 3) mehanizme za ostvarivanje integralne zatite; 4) nain vrenja monitoringa planiranih aktivnosti. (4) Menadment plan donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina lan 92 Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina, ukljuujui i izgradnju rudarskih objekata, na podrujima na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra, kao i na udaljenosti do 500 m od granica njihove zatiene okoline, ne mogu se vriti bez prethodne saglasnosti Uprave. Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu lan 93 (1) Organ uprave nadlean za monitoring stanja ivotne sredine duan je da indikatore, podatke i ocjenu stanja ivotne sredine dostavlja Upravi. (2) Pravna i fizika lica koja obavljaju djelatnost koja moe imati negativan uticaj na kulturna dobra i njihovu okolinu duna su da utvrde mjere za smanjenje i otklanjanje posljedica uticaja na kulturna dobra i da ih redovno sprovode. 5. Konzervatorske mjere Pojam i vrste lan 94 Konzervatorske mjere na kulturnim dobrima su konzervacija, restauracija, rekonstrukcija, anastiloza, konsolidacija, sanacija, adaptacija i drugi radovi i aktivnosti kojima se odrava ili mijenja postojee stanje kulturnih dobara. Konzervacija lan 95 (1) Konzervacijom se obezbjeuje ouvanje kulturnog dobra u zateenom stanju. (2) Konzervacija se sprovodi na kulturnom dobru ili njegovom dijelu o ijoj originalnosti nema validnih podataka na osnovu kojih bi se mogla sprovesti restauracija ili druga konzervatorska mjera. Restauracija lan 96 (1) Restauracija je vraanje nedostajuih djelova kulturnog dobra i odstranjivanje neautentinih djelova i dodataka kulturnom dobru, u skladu sa njegovim izvornim oblikom i svojstvima. (2) Restauracija kulturnog dobra se vri na osnovu autentine dokumentacije ili validnih podataka, primjenom originalnih, odnosno odgovarajuih materijala, uz potovanje doprinosa svih perioda u stvaranju i ouvanju kulturnog dobra, na nain da se svi dodatni radovi prepoznatljivo razlikuju od kompozicije njegovog autentinog dijela. (3) Restauracija se ne moe odobriti i vriti na osnovu pretpostavljene originalnosti, odnosno autentinosti kulturnog dobra. (4) Otkrivanje autentinog stanja kulturnog dobra moe se odobriti samo ako je dio koji se uklanja manje vrijedan od dijela koji se otkriva. Rekonstrukcija lan 97 Rekonstrukcijom se vri obnova unitenog kulturnog dobra, na osnovu autentine dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadrini.

Anastiloza lan 98 (1) Anastiloza je ponovno slaganje postojeih raslanjenih djelova kulturnog dobra. (2) U sluaju anastiloze kulturnog dobra materijal koji se koristi za spajanje djelova treba da bude prepoznatljiv, a njegova koliina najmanje mogua za uspostavljanje novog oblika kulturnog dobra.

Adaptacija, sanacija i konsolidacija lan 99 (1) Adaptacija je prilagoavanje kulturnog dobra novoj namjeni, funkciji ili standardima djelatnosti, bez bitne promjene njegovog izgleda. (2) Sanacija je obnova kulturnog dobra primjenom vie konzervatorskih mjera. (3) Konsolidacija je ojaavanje strukture i otpornosti kulturnog dobra, bez promjene njegovog vizuelnog izgleda. Tradicionalne tehnike, zanati i materijali lan 100 (1) Prilikom sprovoenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru prednost se daje tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima. (2) Kada se pokae da tradicionalne tehnike, zanati i materijali nijesu odgovarajui, konzervatorske mjere na kulturnom dobru mogu se izvriti primjenom savremene tehnike i materijala, ija je efikasnost potvrena naunim podacima ili praktinim iskustvima. Sprovoenje konzervatorskih mjera lan 101 (1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru sprovode se u skladu sa ovim zakonom i odgovarajuim pravilima meunarodnih tijela za zatitu kulturnih dobara, na osnovu konzervatorskog projekta. (2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru potrebna graevinska dozvola primjenjuju se i propisi o izgradnji objekata. (3) Izvoa radova na kulturnom dobru duan je da obavijesti Upravu o poetku izvoenja radova. Konzervatorski uslovi lan 102 (1) Za izradu konzervatorskog projekta za sprovoenje konzervatorskih mjera na pokretnom kulturnom dobru i za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom dobru za koje se ne izdaju urbanistiko-tehniki uslovi, Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove. (2) Konzervatorski uslovi iz stava 1 ovog lana, zavisno od vrste kulturnog dobra i planirani h radova, sadre vrstu konzervatorske mjere, elemente iz lana 90 stav 4 ovog zakona i druge uslove kojima se obezbjeuje autentinost i integritet kulturnog dobra. Konzervatorski projekat

lan 103 (1) Konzervatorski projekat je tehnika dokumentacija za sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru. (2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, mogu da izrauju javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju konzervatorsku licencu. (3) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra. (4) Prije izrade konzervatorskog projekta vre se sva potrebna istraivanja.

Konzervatorski projekat lan 103 (1) Konzervatorski projekat je tehnika dokumentacija za sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru. (2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, mogu da izrauju javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju konzervatorsku licencu. (3) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra. (4) Prije izrade konzervatorskog projekta vre se sva potrebna istraivanja. Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera lan 104 (1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru mogu da vre javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju odgovarajuu konzervatorsku licencu. (2) Lica iz stava 1 ovog lana mogu da, uz prethodnu saglasnost Uprave, za izvoenje pojedinih radova na sprovoenju konzervatorskih mjera na kulturnom dobru angauju drugo pravno ili fiziko lice koje ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana. Struni nadzor i rukovoenje radovima lan 105 (1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odredi lice koje e vriti struni nadzor nad izvoenjem radova na kulturnom dobru. (2) Izvoa radova je duan da odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na kulturnom dobru. (3) Struni nadzor i rukovoenje radovima na kulturnim dobrima moe da vri lice koje ima odgovarajuu konzervatorsku licencu. Konzervatorska licenca lan 106 (1) Konzervatorska licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica za izradu studije zatite i konzervatorskog projekta i za sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima. (2) Licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Konzervatorska licenca se moe izdati pravnom licu koje je registrovano za izvoenje radova na kulturnim dobrima i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje tri lica sa odgovarajuom visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa konzervatorskom licencom.

(4) Konzervatorska licenca se moe izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu visoku strunu spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti. (5) Blie uslove i nain izdavanja i oduzimanja konzrvatorske licence, kao i sadraj i nain voenja evidencije izdatih konzervatorskih licenci propisuje Ministarstvo.

Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence lan 107 (1) Uprava je duna da rjeenjem: 1) privremeno obustavi sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru, do obezbjeivanja uslova za njihovo pravilno izvoenje, ako se radovi ne izvode u skladu sa konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost Uprave; 2) obustavi izvoenje radova kojim se ugroava ili dovodi u opasnost kulturno dobro i naredi preduzimanje neophodnih mjera zatite. (2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera izdata graevinska dozvola, Uprava e rjeenje iz stava 1 ovog lana dostaviti nadlenoj graevinskoj inspekciji i organu koji je izdao graevinsku dozvolu. (3) U sluaju iz stava 2 ovog lana graevinska inspekcija je duna da naloi zabranu izvoenja odobrenih radova. (4) alba na rjeenje iz st. 1 i 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja. (5) U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana Ministarstvo e oduzeti konzervatorsku licencu licu koje je izvodilo radove i licu koje je rukovodilo izvoenjem radova. Prijem izvedenih radova lan 108 (1) Radi strune kontrole kvaliteta sprovedenih konzervatorskih mjera na kulturnom dobru vri se prijem izvedenih radova. (2) Prijem izvedenih radova vri Uprava, na zahtjev investitora radova. (3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog lana dostavlja se izvjetaj o izvrenim radovima i izvjetaj o strunom nadzoru. (4) Prijem izvedenih radova vri struna komisija koju obrazuje Uprava, od najmanje tri lana, od kojih jedan lan mora imati konzervatorsku licencu. 6. Ostale mjere zatite Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje lan 109 (1) Ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzervatorskog projekta na koji je data saglasnost, Uprava e rjeenjem obustaviti izvoenje radova i naloiti da se, ukoliko je to mogue, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana Uprava e utvrditi odgovarajue mjere zatite za sprjeavanje rizika od oteenja ili unitenja kulturnog dobra. (3) Ako se u sluaju iz stava 1 ovog lana kulturno dobro ne moe vratiti u prvobitno stanje vlasnik odnosno dralac kulturnog dobra i izvoa radova na kulturnom dobru duni su da dravi plate tetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra.

Eksproprijacija kulturnog dobra lan 110 Nepokretno kulturno dobro u privatnoj svojini moe se eksproprijisati, u skladu sa zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, ako je to neophodno radi vrenja arheolokih istraivanja ili sprovoenja propisanih mjera zatite. VI. PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTURNIH DOBARA 1. Prava vlasnika i dralaca Pravo na strunu pomo lan 111 (1) Vlasnik i dralac kulturnog dobra imaju pravo na besplatnu strunu pomo u pogledu: 1) pregledanja, utvrivanja stanja i objanjavanja osobenosti i znaaja kulturnog dobra; 2) savjeta i uputstava u vezi sa uvanjem, odravanjem, potovanjem i korienjem kulturnog dobra; 3) ukazivanja na potrebu preduzimanja mjera zatite; 4) naina ostvarivanja prava i obaveza utvrenih ovim zakonom. (2) Pravo na strunu pomo iz stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave i javnih ustanova za zatitu kulturnih dobara. Pravo na javnu prezentaciju lan 112 (1) Vlasnik, odnosno dralac pokretnog kulturnog dobra ima pravo da kulturno dobro povremeno javno prezentuje u izlobenim prostorima javnih ustanova za zatitu kulturnih dobara, bez plaanja naknade za ustupljeni prostor i organizaciju izlobe. (2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i javne ustanove iz stava 1 ovog lana u pogledu prezentacije pokretnog kulturnog dobra ureuju se ugovorom. Pravo deponovanja lan 113 (1) Vlasnik i dralac pokretnog kulturnog dobra, koji ne moe da obezbijedi uslove za njegovo uvanje ili je privremeno sprijeen da uva kulturno dobro, ima pravo da to dobro deponuje kod Uprave, organa uprave nadlenog za poslove arhivske djelatnosti ili javne ustanove za zatitu kulturnih dobara. (2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i subjekata iz stava 1 ovog lana, u vezi sa uvanjem, odravanjem i korienjem deponovanog kulturnog dobra, ureuju se ugovorom. Pravo na finansijsku podrku lan 114 (1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na finansijsku podrku drave za odravanje kulturnog dobra i za sprovoenje konzervatorskih mjera koje prelaze trokove redovnog odravanja, u skladu sa ovim zakonom. (2) Vrstu, sadrinu i obim radova koji spadaju u redovno odravanje kulturnog dobra i kriterijume za utvrivanje visine trokova redovnog odravanja propisuje Ministarstvo.

(3) Poreske i carinske olakice koje vlasnik kulturnog dobra ostvari povodom kulturnog dobra smatraju se ueem Crne Gore u zatiti tog kulturnog dobra.

Pravo na naknadu tete lan 115 (1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na naknadu tete, ako je: 1) mjerom zatite koju je odredila Uprava ogranieno ekonomsko iskoriavanje kulturnog dobra, za tradicionalnu ili drugu odobrenu namjenu; 2) zbog istraivanja ili sprovoenja mjera zatite, koje vri lice koje je odredila Uprava, kulturno dobro oteeno; 3) za sprovoenje mjera iz take 2 ovog stava neophodno njegovo prisustvo, zbog ega ne moe da obavlja svoje redovne aktivnosti. (2) Naknada tete po osnovu stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave. 2. Obaveze vlasnika i dralaca Prijavljivanje promjena lan 116 Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odmah, a najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi svaku pravnu i fiziku promjenu na kulturnom dobru. uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite lan 117 (1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da kulturno dobro uva, pravilno koristi, redovno odrava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrene mjere zatite. (2) Obaveze iz stava 1 ovog lana vlasnik kulturnog dobra moe prenijeti na draoca ugovorom ili pravnim aktom, u skladu sa zakonom. (3) Ako kulturno dobro obuhvata vie djelova na kojima pravo svojine ima vie lica, svaki vlasnik posebnog dijela kulturnog dobra duan je da postupa na nain iz stava 1 ovog lana. (4) Ako vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra ne postupa sa kulturnim dobrom u skladu sa stavom 1 ovog lana, Uprava e mu rjeenjem narediti da u odreenom roku izvri potrebne mjere zatite i upozorie ga da e u sluaju nepostupanja po rjeenju nareene mjere zatite izvriti o njegovom troku. (5) alba na rjeenje iz stava 4 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja. Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite lan 118 (1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da, po prethodnom obavjetenju, dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira, dokumentuje, istrauje i snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrene mjere zatite. (2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana dostavlja se vlasniku, odnosno draocu kulturnog dobra najkasnije tri dana prije vrenja radnji i mjera. Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti lan 119

(1) Subjekat koji upravlja kulturnim dobrom u dravnoj svojini i vjerska zajednica duni su da, u skladu sa prirodom i namjenom kulturnog dobra i organizacijom svoga rada, omogue pojedinani i kolektivni pristup kulturnom dobru koje posjeduju. (2) Lica iz stava 1 ovog lana duna su da, na zahtjev javne ustanove za zatitu kulturnih dobara, privremeno ustupe kulturno dobro koje posjeduju radi prezentacije javnosti. (3) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra u privatnoj svojini duan je da najmanje dva puta u toku godine omogui pristup javnosti kulturnom dobru koje posjeduje. (4) Ukoliko pristup pokretnom kulturnom dobru u privatnoj svojini nije mogue ostvariti na mjestu gdje se ono nalazi, vlasnik, odnosno dralac je duan da omogui njegovu prezentaciju u javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara. (5) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra moe ustanoviti naknadu za pristup kulturnom dobru, osim u sluajevima iz lana 119 stav 1 ovog zakona. (6) Kriterijume za utvrivanje visine naknade za pristup kulturnom dobru utvruje Vlada. VII. OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZATITE KULTURNIH DOBARA Obavljanje djelatnosti lan 120 Zatita i ouvanje kulturnih dobara ostvaruje se obavljanjem konzervatorske, muzejske, arhivske, biblioteke i kinoteke djelatnosti, u skladu sa zakonom i pravilima struke. Konzervatorska djelatnost lan 121 (1) Konzervatorska djelatnost obuhvata strune poslove koji se odnose na istraivanje, prouavanje, dokumentovanje, obiljeavanje, prezentaciju, valorizaciju i revalorizaciju kulturnih dobara i sprovoenje konzervatorskih mjera. (2) Poslove konzervatorske djelatnosti, u okviru svojih nadlenosti, vri Uprava, organ uprave nadlean za arhivsku djelatnost i javna ustanova za konzervatorsku djelatnost. (3) Odreene poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre strune i naune ustanove i druga pravna i fizika lica koja ispunjavaju propisane prostorne, kadrovske, tehniko tehnoloke i materijalne uslove. (4) Blie uslove za obavljanje poslova konzervatorske djelatnosti iz stava 3 ovog lana propisuje Ministarstvo. Javna ustanova za konzervatorsku djelatnost lan 122 Konzervatorsku djelatnost koja se odnosi na arheoloka i konzervatorska istraivanja, laboratorijska ispitivanja, ekspertize i obiljeavanje kulturnih dobara, izradu studija zatite i konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, obavljaju javne ustanove koje osniva Vlada. Vrenje strunih poslova lan 123 (1) Strune poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre lica koja imaju odgovarajuu srednju, viu i visoku strunu spremu i poloen struni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti. (2) Lica iz stava 1 ovog lana poslove konzervatorske djelatnosti vre u odreenom strunom zvanju.

(3) Vrstu i stepen strune spreme za vrenje poslova konzervatorske djelatnosti, zavisno od vrste kulturnog dobra, uslove, program i nain polaganja strunog ispita propisuje Ministarstvo. Struna zvanja lan 124 (1) Struna zvanja u konzervatorskoj djelatnosti su: 1) laborant, konzervatorski tehniar i dokumentacioni tehniar, sa srednjom strunom spremom; 2) vii laborant, vii konzervatorski tehniar i vii dokumentacioni tehniar, sa viom strunom spremom; 3) istraiva, konzervator i dokumentarista, sa visokom strunom spremom; 4) vii istraiva, vii konzervator, vii dokumentarista, istraivaki savjetnik, konzervatorski savjetnik i dokumentacioni savjetnik, sa visokom strunom spremom i posebnim strunim referencama. (2) Struna zvanja iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana stiu se polaganjem strunog ispita za obavljanje konzervatorske djelatnosti. (3) Struna zvanja iz stava 1 taka 4 ovog lana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog strune komisije, na osnovu strunih referenci i rezultata u pogledu zatite kulturnih dobara i razvoja konzervatorske djelatnosti. (4) Licu koje stekne struno zvanje iz stava 1 ovog lana Ministarstvo izdaje uvjerenje. (5) Blie uslove, nain i postupak sticanja strunih zvanja, poslovi koji se vre u odreenom strunom zvanju i obrazac uvjerenja o strunom zvanju propisuje Ministarstvo.

VII. FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA 1. Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Izvori sredstava lan 125 (1) Zatita i ouvanje kulturnih dobara finansira se iz: 1) sredstava vlasnika i dralaca kulturnih dobara; 2) optih prihoda budeta Crne Gore; 3) renta za ouvanje kulturnih dobara; 4) budeta optina; 5) donacija; 6) drugih izvora, u skladu sa zakonom. (2) Renta za ouvanje kulturnih dobara se ureuje poreskim zakonima. Sredstva vlasnika kulturnog dobra lan 126 (1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da obezbjeuje sredstva za uvanje i redovno odravanje kulturnog dobra. (2) Obavezu iz stava 1 ovog lana vlasnik moe ugovorom prenijeti na draoca kulturnog dobra. Sredstva iz Budeta Crne Gore lan 127

Iz optih prihoda budeta Crne Gore i od rente za ouvanje kulturnih dobara obezbjeuju se sredstva za: 1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojima raspolae drava, 2) finansijsku podrku za odravanje kulturnih dobara, u skladu sa lanom 114 ovog zakona; 3) naknadu tete vlasniku kulturnog dobra u privatnoj svojini, po osnovu lana 115 ovog zakona; 4) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine; 5) isplatu nalazake nagrade za sluajna otkria arheolokih nalaza; 6) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist drave; 7) arheoloka istraivanja, identifikaciju i konzervaciju arheolokih nalazita i nalaza, ako nije dukije odreeno; 8) izradu studija zatite i menadment planova, 9) izradu konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera; 10) ouvanje kulturnih dobara koja se nalaze u inostranstvu, a koja su od znaaja za istoriju i kulturu Crne Gore; 11) pravinu naknadu i trokove postupka u vezi sa povraajem kulturnih dobara koja su protivpravno odnesena sa teritorije Crne Gore. Program zatite i ouvanja kulturnih dobara lan 128 (1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i namjenska sredstva od rente za ouvanje kulturnih dobara obezbjeuju se i koriste u skladu sa godinjim programom zatite i ouvanja kulturnih dobara. (2) Program iz stava 1 ovog lana donosi Vlada, na predlog Ministarstva. Sredstva iz budeta optine lan 129 Budetom optine, iz optih prihoda, obezbjeuju se sredstva za: 1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojim raspolae optina; 2) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine; 3) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist optine. Povraaj uloenih sredstava lan 130 (1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i sredstva od rente za ouvanje kulturnih dobara koja su uloena u ouvanje kulturnih dobara su bespovratna, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. (2) Vlasnik koji proda ili na drugi nain otui kulturno dobro u ije odravanje su uloena sredstva iz stava 1 ovog lana duan je da iznos uloenih sredstava vrati u budet Crne Gore, u roku od 30 dana od dana otuivanja kulturnog dobra. (3) Izuzetno od stava 1 ovog lana, vlasniku koji je kulturno dobro otuio po besteretnom osnovu moe se omoguiti da obavezu vraanja uloenih sredstava izvri u roku od tri godine od dana otuivanja kulturnog dobra. (4) Otuivanjem kulturnog dobra, u smislu stava 2 ovog lana, ne smatra se prenos prava svojine na lica iz prvog naslednog reda. (5) Radi obezbjeivanja vraanja uloenih sredstava iz stava 1 ovog lana za sluaj otuivanja kulturnog dobra moe se zasnovati zalono pravo na kulturnom dobru ili drugom nepokretnom i pokretnom dobru.

IX. NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA Inspekcijski nadzor lan 131 (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vri Ministarstvo i Uprava preko inspektora za kulturnu batinu i inspektora za kulturna dobra (u daljem tekstu: inspektor). (2) Ministarstvo vri inspekcijski nadzor u pogledu primjene odredbi ovog zakona koje se odnose na uspostavljanje zatite kulturnih dobara i voenje Registra. (3) Uprava vri inspekcijski nadzor u odnosu na stanje kulturnih dobara, reim i mjere zatite i prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara.

Obaveze i ovlaenja inspektora lan 132 Pored obaveza i ovlaenja utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, inspektor je obavezan i ovlaen da: 1) vri uvid u stanje kulturnih dobara i nain njihovog uvanja, odravanja i koritenja; 2) vri kontrolu arheolokih i konzervatorskih istraivanja i izvoenje radova na sprovoenju mjera preventivnih i konzervatorskih mjera; 3) vri kontrolu voenja propisane dokumentacije i evidencija, njihove dostupnosti i naina korienja; 4) naredi mjere za otklanjanje utvrenih nepravilnosti i nedostataka; 5) zabrani vrenje radnji i aktivnosti koje se vre na kulturnom dobru bez odgovarajueg konzervatorskog projekta; 6) naredi fiziko, tehniko ili drugo obezbjeenje kulturnog dobra ukoliko postoji opasnost od njegovog oteenja ili unitenja; 7) podnese predlog za postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru ili za oduzimanje kulturnog dobra; 8) obustavi arheoloko i konzervatorsko istraivanje i izvoenje radova na kulturnom dobru i podnese predlog za oduzimanje odobrenja izdatog od strane Uprave ili licence za obavljanje odreenih poslova koji su izdati u skladu s ovim zakonom; 9) privremeno oduzme kulturno dobro koje je steeno krivinim djelom ili koje je protivpravno uneseno u Crnu Goru; 10) bez prethodne najave ue u prostor u kome se obavlja konzervatorska djelatnost ili izvode radovi na kulturnom dobru; 11) obavijesti nadlenu inspekciju o povredi zakona koja nije u njegovoj nadlenosti; 12) bez odlaganja podnese krivinu prijavu ili zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka protiv svakog lica koje vri radnje i aktivnosti kojim se povreuje ovaj zakon. Obaveze subjekata nadzora lan 133 Pored obaveza utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, subjekat nadzora je duan da inspektoru:

1) omogui nesmetano vrenje uvida u stanje kulturnog dobra, dokumentaciju o kulturnom dobru i radove i aktivnosti koje se izvode na kulturnom dobru; 2) dostavi traene podatke i dokumentaciju; 3) da potrebna obavjetenja u vezi sa zatitom i ouvanjem kulturnog dobra.

X. KAZNENE ODREDBE lan 134 (1) Novanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik kulturnog dobra, ako: 1) otui kulturno dobro, a prvo ga ne ponudi dravi (lan 46 stav 1); 2) kulturno dobro otui drugom licu pod povoljnijim uslovima od uslova koje je ponudilo dravi (lan 46 stav 3); 3) ugovor o otuivanju kulturnog dobra ne zakljui u pisanoj formi ili ga ne dostavi Upravi (lan 49 stav 1). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice koje je vlasnik kulturnog dobra novanom kaznom od petostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. lan 135 (1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je organizator aukcijske prodaje kulturnog dobra, ako ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o mjestu i vremenu odravanja aukcije i o poetnoj prodajnoj cijeni kulturnog dobra (lan 47 stav 1). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice koje je organizator aukcije novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. lan 136 (1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je prodavac ili posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra, antikviteta ili umjetnina, ako: 1) kupcu ne predoi da je predmet kupoprodaje kulturno dobro, dokaz o vlasnitvu na kulturnom dobru ili dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog dobra (lan 50 stav 1); 2) ne vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina (lan 51 stav 1 taka 1); 3) sa kupcem antikviteta ili umjetnine ne zakljui ugovor u pisanoj formi (lan 51 stav 1 taka 3); 4) ne obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina (lan 51 stav 1 taka 4). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. lan 137 (1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je nosilac odobrenja za arheoloko ili konzervatorsko istraivanje, ako: 1) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima (lan 82 stav 1 taka 1); 2) ne vodi redovno i uredno dokumentaciju o izvrenim istraivakim radovima i preduzetim mjerama zatite (lan 82 stav 1 taka 2);

3) ne obezbijedi uvanje i odravanje nalazita i nalaza (lan 82 stav 1 taka 3); 4) ne informie povremeno javnost o toku istraivanja (lan 82 stav 1 taka 4); 5) ne omogui zainteresovanom strunom licu ili nauniku razgledanje nalazita i nalaza (lan 82 stav 1 taka 5); 6) u roku od 30 dana od zavretka istraivanja ne dostavi Upravi preliminarni izvjetaj o izvrenom istraivanju (lan 82 stav 1 taka 6); 7) po zavretku istraivanja u propisanom roku ne dostavi Upravi konani izvjetaj o izvrenom istraivanju, sa kompletnom dokumentacijom (lan 82 stav 1 taka 7); 8) u propisanom roku ne objavi rezultate o arholokom istraivanju (lan 82 stav 1 taka 8); 9) u propisanom roku ne preda pokretne nalaze javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara koju odredi Uprava (lan 82 stav 1 taka 9). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zrade u Crnoj Gori. lan 138 (1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice, ako: 1) ne prijavi Upravi u roku od osam dana kulturno dobro koje je unijelo ili uvezlo u Crnu Goru (lan 55); 2) koristi kulturno dobro za namjene koje nije odobrila Uprava (lan 57 stav 1); 3) upotrijebi kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na nain koji ugroava njegov integritet ili bez odobrenja Uprave (lan 58 stav 1); 4) na komercijalnu kopiju kulturnog dobra ne stavi oznaku "kopija", naziv kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potie (lan 58 stav 4); 5) vri arheoloko istraivanje ili konzervatorsko istraivanje koje zadire u integritet kulturnog dobra, bez odobrenja Uprave (lan 81 stav 1); 6) sprovodi konzervatorske mjere na kulturnom dobru mimo konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost (lan 101 stav 1); 7) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad izvoenjem radova na kulturnom dobru (lan 105 stav 1); 8) ne odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na kulturnom dobru (lan 105 stav 2), (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

lan 139 (1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je pronalaza kulturnog dobra, ako: 1) ne prekine radove i ne obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica (lan 87 stav 1 taka 1); 2) ne prijavi odmah nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave nadlenom za poslove sigurnosti na moru (lan 87 stav 1 taka 2); 3) ne sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su naeni do dolaska ovlaenih slubenih lica (lan 87 stav 1 taka 3); 4) ne saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i pronalaenjem nalaza u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojima su otkriveni (lan 87 stav 1 taka 4). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice novanom kaznom u iznosu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

lan 140 (1) Novanom kaznom od dvadestostukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik ili dralac kulturnog dobra, ako: 1) u propisanom roku ne prijavi Upravi promjenu na kulturnom dobru (lan 116); 2) kulturno dobro ne uva, pravilno ne koristi, ne odrava redovno ili ne sprovodi blagovremeno druge propisane ili utvrene mjere zatite (lan 117 st. 1 i 3); 3) ne dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira, dokumentuje, istrauje ili snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrene mjere zatite (lan 118 stav 1); 4) ne omogui pristup kulturnom dobru (lan 119 st. 1 i 3); 5) ne ustupi kulturno dobro javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara radi prezentacije javnosti na znaajnoj kulturnoj manifestaciji (lan 119 stav 2). (2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od petostrukog do dvadestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Podzakonski akti lan 141 (1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donoenja akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se vaei podzakonski akti. Status spomenika kulture lan 142 (1) Spomenici kulture iji je status utvren po ranijim propisima imaju status kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom. (2) Revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog lana izvrie se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Odreivanje zatiene okoline lan 143 Granice zatiene okoline nepokretnih kulturnih dobara, koje nijesu utvrene do stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ustanovljavanje registra kulturnih dobara lan 144 Registar kulturnih dobara ustanovie se u roku od 90 dana od dana donoenja podzakonskog akta iz lana 36 stav 4 ovog zakona. Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost lan 145 (1) Uprava i javne ustanove za konzervatorsku djelatnost osnovae se u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do poetka rada Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti poslove iz njihove nadlenosti vrie Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture i Centar za arheoloka istraivanja Crne Gore.

Steena prava lan 146 (1) Licima koja su po ranijim propisima stekla struna zvanja za obavljanje djelatnosti zatite spomenika kulture priznaje se odgovarajue struno zvanje za obavljanje konzervatorske djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom. (2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vie od 15 godina radnog iskustva na poslovima zatite kulturnih dobara u odreenom stepenu strune spreme ili zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti od znaaja za zatitu kulturnih dobara nijesu duna da polau struni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti. Zapoeti postupci lan 147 Postupci zapoeti po dosadanjim propisima, u kojima do stupanja na snagu ovog zakona nije donesena prvostepena odluka, okonae se po ovom zakonu. Primjena ranijih planskih dokumenata lan 148 Za izradu tehnike dokumentacije za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom dobru koje se nalazi na podruju za koje nije u skladu sa ovim zakonom donesen odgovarajui planski dokument, Uprava izdaje konzervatorske uslove u skladu sa lanom 102 ovog zakona. Prestanak ranijih propisa lan 149 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae Zakon o zatiti spomenika kulture ("Slubeni list RCG", br. 47/91) i Zakon o obnovi i revitalizaciji starih gradova postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15. aprila 1979. godine ("Slubeni list SRCG", br. 1/84 i 19/86). Stupanje na snagu lan 150 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". SU-SK Broj 01-357/18 Podgorica, 27. jula 2010. godine Skuptina Crne Gore 24. saziva Predsjednik, Ranko Krivokapi, s.r.