Está en la página 1de 3

ISLAMSKI ARTOVI

(OSNOVE ISLAMA)

Praktine dunosti islama (ar. - erkan-el-Islam; takoer erkan ed-din, to znai stupovi islama, a nazivaju se i islamski arti (uvjeti)) su pet osnovnih islamskih dunosti koje su strogo nareene (farz) svim muslimanima i bez ijeg ispunjavanja musliman nije "pokoran Alahu", to je doslovan prijevod arapske rijei "muslim". Stalno i namjerno neizvravanje islamskih dunosti znai nevjernitvo, a takva osoba se ne moe smatrati sljedbenikom islama.

Taj zat-i erif (asna osoba, plemenita osoba, sveta osoba) stavi svoje ruke na mubarek stegna naeg efendije, Resul-i ekrema (najplemenitijeg Poslanika) sallallahu alejhi ve sellem. On upita Resulullaha, O Resulullah! Reci mi ta je Islam i objasni mi kako u biti musliman. Leksiko znaenje rijei islam je teslimiti (predati se), pokoriti se. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je na sljedei nain objasnio, da je rije islam (zajedniko) ime za pet osnovnih, temeljnih stubova islama. 1 - Resul-i ekrem sallallahu alejhi ve sellem je rekao da je prvi islamski art (prvi uslov da se bude musliman) prouiti Kelime-i ehadet. To znai da trebamo rei, Ehedu en la ilahe illallah ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh. Drugim rijeima, pametna osoba koja je dola u doba polne zrelosti, i koja moe govoriti, mora rei glasno, Ni na zemlji ni na nebesima ne postoji niko osim Allaha delleanuhu ko je vrijedan da ga ibadetimo (oboavamo). Samo je Allah delle-anuhu hakiki mabud (Onaj koga treba oboavati). On je Vadib-ul-vudud. Njemu pripadaju sve superiornosti. On nema mana. Njegovo ime je Allah, i u to potpuno srcem vjerovati. Takoe trebamo vjerovati i rei, Uzvieni zat-i ali (uzviena, plemenita osoba) Muhammed, sin Abdullaha, je Allahov delle-anuhu rob i resul, to jeste Pejgamber. Pejgamberova majka, hazreti Amina, je bila Vehebova ki. Resulullah alejhisselam je roen u gradu Mekki [pred zoru (sabah), u ponedjeljak, 20. aprila 571. godine]. Kada mu je bilo etrdeset godina, u godini zvanoj Biset, reeno mu je da je Pejgamber. On je nakon ovog, u Mekki, trinaest godina pozivao (inio davet) narod u islam. Onda je, sa Allahovom delle-anuhu dozvolom, [622. godine] preselio (uinio hidru) u grad Medinu. Odatle se islamska vjera (din-i islam) svukud

rairila. On je, deset godina kasnije, u ponedjeljak, 12 Rabi ul-evvela (Jul, 632), poastio ahiret (budui svijet) svojim dolaskom na njega. [Prema istoriarima, Pejgamber sallallahu alejhi ve sellem je za vrijeme svoje seobe iz Mekke mukarreme u Medinu munavveru uao u etvrtak predvee, 27 safera (622. godine), u peinu na Sevr Planini. On je u ponedeljak uvee napustio peinu i, u ponedjeljak, osmog Rabi-ul evvela (20 Septembra, 622.), uao u predgrae Medine zvano Kuba. Ovaj radosni dan obiljeava poetak muslimanskog Hidr-i emsi (sunanog) kalendara. U etvrtak su dan i no bili iste duine. On je na Dumu napustio Kubu i uao u Medinu. Poetak mjeseca Muharrema iste godine (Duma, 16. juna) je prihvaen kao poetak Hidri kamer-i (lunarnog) kalendara. Hidr-i emsi godina se poklapa sa svakom zapadnom Novom godinom samo to je kraa za 622 godine. Svaka zapadna Nova godina se poklapa sa svakim danom Hidr-i emsi godine, samo to je 621 godinu dua od Hidr-i emsi Nove godine.] 2 - Drugi od pet osnovnih temelja (artova) islama je, kad doe vrijeme ispravno namaz klanjati, svaki dan pet puta [to jeste, u skladu sa njegovim artovima i farzovima]. Pet puta dnevno namaz klanjati, kada nastane vrijeme namaza i znati da smo ga klanjali prije izlaska njegovog vremena, je farz za svakog muslimana. Klanjati namaz prije vremena, slijedei pogrene takvime koje su napravili dahili (vjerski neuki ljudi) ili oni koji ne slijede mezheb, je veliki grijeh i takav namaz nije sahih. Ovakvi kalendari (takvimi) su uzronici (sebeb) da klanjamo prvi sunnet podne namaza kao i farz akama u kerahet vremenu (mekruh vremenu). [Kada muezzin ui ezan shvatiemo da je nastalo vrijeme za namaz. Ono to kafiri i sljedbenici novotarija (ehli bidat) ue preko zvunika, kao i zvuk koji proizvode zvunici, se ne zove ezan-i Muhammedi.] Namaz moramo klanjati prije izlaska namaskog vremena, paziti na njegove farzove, vadibe i sunnete, i predati nae srce Allahu delle-anuhu. U Kurani kerimu se namaz naziva salat. Leksiko znaenje rijei salat je za ovjeka da ini dovu, za meleke da ine istigfar a za Allaha delle-anuhu da se smiluje i saali. U islamu rije salat znai initi izvjesne radnje i uiti izvjesne stvari onako kako nam je pokazano u ilmihalima (koje nas ispravno ue naoj vjeri). Salat se zapoinje sa rijeima Allahu ekber, to se naziva iftitah tekbir, a izgovara se od momenta nakon to smo podigli ruke do uiju pa do vezanja ruku ispod pupka (za ljude). Namaz zavravamo selamom, to jeste okretanjem glave na kraju zadnjeg sjedenja prvo prema desnom a onda prema lijevom ramenu. 3 - Trei temelj islama je Od imovine dati zekat. Leksiko znaenje rijei zekat je, istiti, hvaliti i postati dobar i lijep. U islamu rije zekat znai da onaj, ko ima zekat imovine vie nego to mu treba, to jeste vie od izvjesne granice koja se zove nisab, treba da izdvoji, bez komentara,

izvjesnu koliinu (od te imovine) i da je dadne muslimanima koji su spomenuti u Kurani kerimu. Ima sedam kategorija ljudi kojima se daje zekat. U sva etiri mezheba postoje etiri vrste zekata: Zekat od zlata i srebra, zekat od komercijalne robe, zekat od stoke [ovce, koze i goveda] koja pase napolju vie od est mjeseci, i zekat od svih materija koje su potrebne i koje rastu iz zemlje, to jeste ur, i koji se daje se im se plodovi poberu. Prethodna tri (zlato i srebro, komercijalna roba, stoka) se daju godinu dana nakon to su dostigli nisab (granicu). 4 - etvrti od pet temelja islama je, Postiti svaki dan mjeseca Ramazan-i erifa (asnog, svetog). Post se zove savm. Savm znai zatititi neto od neeg. U islamu savm znai suzdrati se [za vrijeme dana] u mjesecu Ramazanu od tri stvari: Jela, pia i seksualnog odnosa. Mjesec Ramazan poinje kada se na nebu vidi hilal (mlaak, mladi mjesec). Ramazan-i erif ne poinje po kalendaru (takvimu). 5 - Peti temelj islama je, sposobnoj osobi jednom u ivotu obaviti hadd. Sposobnoj osobi je farz jednom u ivotu obii (uiniti tavaf) oko Kabe-i muazzam i uiniti vakf (zastati) na otvorenom prostoru Arefata, ako, pored dovoljne imovine koju je ostavio za izdravanje svoje familije do svog povratka ima dovoljno novca da ode i da se vrati iz grada Mekke-i mukerreme, i ako je tijelo zdravo i put siguran. Osoba, nakon to je ula Resulullahov odgovor ree, O Resulullah! Tano si rekao. Mi, koji smo to sluali, smo se zaudili ovim njegovim rijeima, ree hazreti Omer radijallahu anh, mislei da su ashabi kiram koji su tu bili prisutni bili zaueni ponaanjem ove osobe, koja prvo postavlja pitanje a onda potvruje odgovor kao taan. Pita se da bi se nauilo ono to se ne zna, meutim rei, Tano si rekao, nam govori da je to ta osoba ve znala.